Embed Size (px)
Citation preview
SOCIJALNE USLUGE ZA SLIJEPE
Projekt su sufinanciraliEuropska unija iz Europskog socijalnog fonda iUred Vlade Republike Hrvatskeza udruge.
Europska unija
Ulaganje u budućnost
Zagreb, siječanj 2016. Izdavač:Hrvatski savez slijepihDraškovićeva 80/I, Zagreb Pripremili:Lovorka HorvačićMira SajkovićAndreja VeljačaAna Vrbanić Naklada:1000 primjeraka Tisak i grafička obrada:Mobit d.o.o.
SOCIJALNE USLUGE ZA SLIJEPE
SADRŽAJ Predgovor 4 Prava u sustavu socijalne skrbi 5 Uvjeti za početak pružanja socijalnih usluga 9 Što je Mreža socijalnih usluga 9 Mreža socijalnih usluga i socijalno planiranje 10 Standardi za pružanje socijalnih usluga 11 Postupak pregovaranja i sklapanje ugovora za pružanje usluga u Mreži 12 Standardi kvalitete socijalnih usluga 16 Platforma za zajedničko djelovanje u pružanju standardiziranih integriranih 19socijalnih usluga za slijepe Adresar 20
Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog saveza slijepih i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.
PREDGOVOR S obzirom na nedovoljnu razvijenost tržišta specifičnih socijalnih usluga za slijepe osobe, ovom brošurom želimo ojačati sposobnosti temeljnih udruga slijepih za njihovo pružanje, proširiti i unaprijediti kvalitetu postojećih i potaknuti uvođenje inovativnih socijalnih usluga za slijepe osobe, kako bi se povećala njihova socijalna uključenost i mogućnost zapošljavanja. Također, kroz jačanje prepoznatljivosti socijalnih usluga za slijepe želimo osnažiti mrežu i suradnju svih relevantnih dionika u području pružanja socijalnih usluga.
Kako su postojeće socijalne usluge dostupne slijepima nedovoljne i nejednako se provode u različitim područjima RH, ne pružaju jednake mogućnosti, nisu usklađene niti standardizirane, ne postoji dovoljno stručnjaka u području specifičnih usluga slijepih osoba, postoji potreba za poticanjem i razvijanjem te kapacitiranjem udruga slijepih za pružanje kvalitetnih i učinkovitih socijalnih usluga. Ciljevi projekta „Za bolje sutra: Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za pružanje socijalnih usluga“ financiranog od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade RH, u sklopu kojeg se izrađuje ova brošura, su povećati učinkovitost i sposobnost temeljnih udruga Članica da osiguraju usklađeni pristup i jednakomjernu dostupnost kvalitetnih socijalnih usluga za slijepe osobe, te ojačati suradnju i stvoriti mrežu sa zainteresiranim dionicima i pružateljima inovativnih socijalnih usluga kako bi se osigurao širok raspon kvalitetne podrške slijepim osobama u lokalnoj zajednici.
Cilj brošure je veća socijalna integracija slijepih osoba u širu socijalnu zajednicu i povećanje razumijevanja i znanja osoba koje pružaju ili mogu pružati socijalne usluge slijepim osobama. U svrhu razvoja skrbi i podrške za slijepe osobe, od velikog je značaja pomoć koju udruge slijepih kao pružatelji usluga mogu pružiti na području socijalne skrbi, s obzirom da se socijalna skrb uvelike oslanja upravo na suradnju s nevladinim, neprofitnim sektorom.
Navodeći važnost udruga slijepih u dijelu utjecaja i uloge u životu slijepih osoba, jačanjem njihovih sposobnosti i kapaciteta kao ciljane skupine dugoročno će se, uz uvažavanje socijalnih veza i okruženja, poboljšati kvaliteta života i unaprijediti mogućnosti socijalnog uključivanja slijepih osoba u život zajednice.
Povećanjem djelotvornosti sustava socijalnih usluga primjenjujući decentralizirani model, unapređenjem dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga za slijepe osobe uz regionalnu ravnomjernost i stvaranjem programa podrške za uvođenje standarda, svim slijepim osobama će se omogućiti jednak pristup socijalnim potporama i ostvarivanje prava na izbor i kvalitetu vlastitog života. Ova brošura predstavlja okvir za aktivno sudjelovanje i preuzimanje odgovornosti za izjednačavanje mogućnosti slijepih osoba u zajednicama u kojima žive.
4
PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI
Prava u sustavu socijalne skrbi temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (NN 99/15) su: zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja, pravo na troškove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja, socijalne usluge te naknada za ugroženog kupca energenata. Socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici.Socijalne usluge mogu se pružati tijekom duljeg razdoblja ili privremeno, ovisno o potrebama korisnika. Socijalne usluge organiziraju se kao usluge za djecu, mlade, obitelj i odrasle osobe, uz uvažavanje socijalnih veza i okruženja korisnika i obitelji. Socijalne usluge obuhvaćaju sljedeće kategorije usluga:
1. Prva socijalna usluga - informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba
Prva socijalna usluga obuhvaća informiranje korisnika o socijalnim uslugama i pružateljima usluga, pomoć korisniku pri utvrđivanju njegovih potreba, početnu procjenu mogućnosti korisnika te podršku i pomoć pri izboru prava u sustavu socijalne skrbi. Uslugu pružaju stručni radnici Centra za socijalnu skrb. 2. Savjetovanje i pomaganje Savjetovanje i pomaganje pojedincu je socijalna usluga sustavne stručne pomoći kojom se pojedincu pruža pomoć radi prevladavanja poteškoća te stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti i odgovornog odnosa pojedinca prema sebi, obitelji i društvu. Savjetovanje i pomaganje obitelji je socijalna usluga koja obuhvaća sve oblike stručne pomoći pri prevladavanju obiteljskih poteškoća i poteškoća roditelja u odgoju i skrbi za djecu, te osposobljavanje obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu. Uslugu savjetovanja i pomaganja pružaju stručni radnici centra za socijalnu skrb, doma socijalne skrbi, centra za pružanje usluga u zajednici i drugi pružatelji usluga.
5
3. Pomoć u kući
Pomoć u kući je socijalna usluga koja se priznaje starijoj osobi kojoj je prema procjeni Centra za socijalnu skrb potrebna pomoć druge osobe. Pomoć u kući priznaje se osobi kojoj je zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe. Pomoć u kući priznaje se i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe.
4. Psihosocijalna podrška
Psihosocijalna podrška je socijalna usluga koja podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče razvoj kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika.Psihosocijalna podrška priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju, odrasloj osobi s invaliditetom, ovisniku, žrtvi obiteljskog nasilja te svim drugim osobama u potrebi, prema procjeni stručnog tima nadležnog centra za socijalnu skrb. Psihosocijalna podrška može se pružati individualno i u
grupi, a mogu ju pružati dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici i drugi pružatelji usluga.
5. Rana intervencija
Rana intervencija je socijalna usluga koja obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu i savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udomitelja za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta.Rana intervencija pruža se djeci i roditeljima, odnosno udomiteljima za djecu u njihovoj obitelji ili kod pružatelja usluge, radi uključivanja djeteta u širu
socijalnu mrežu, ako se takva usluga ne osigurava u okviru zdravstvene djelatnosti.Rana intervencija pruža se djetetu kod kojeg je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne poteškoće, u pravilu do navršene 3. godine života, a najdulje do navršene 7. godine života djeteta.
6
6. Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija)
Pomoć pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova (integracija) je socijalna usluga koja se pruža odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim i školskim ustanovama. Centar za socijalnu skrb priznaje uslugu nakon prethodno pribavljenog mišljenja predškolske ili školske ustanove i pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge, a može se odrediti u trajanju do pet sati tjedno.
7. Boravak
Boravak je socijalna usluga koja obuhvaća cjelodnevni i poludnevni boravak.Cjelodnevni boravak može trajati od 6 do 10 sati, a poludnevni boravak od 4 do 6 sati dnevno, u kojem vremenu se osigurava zadovoljavanje životnih potreba korisnika pružanjem usluga prehrane, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, čuvanja, odgoja, njege, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranja slobodnog vremena, organiziranog prijevoza, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.
8. Smještaj
Smještaj je socijalna usluga koja može obuhvatiti uslugu stanovanja, prehrane, njege, brige o zdravlju, socijalnog rada, psihosocijalne rehabilitacije, fizikalne terapije, radne terapije, radnih aktivnosti, aktivnog provođenja vremena, odgoja i obrazovanja, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika. Uslugu smještaja pružaju dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici, drugi pružatelji usluga. Privremeni smještaj priznaje se u kriznim situacijama, radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa, radi smještaja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom. Privremeni smještaj u kriznim situacijama i privremeni smještaj radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa ne mogu se pružati u obiteljskom domu.
7
9. Organizirano stanovanje
Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se jednoj ili više osoba tijekom 24 sata dnevno uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe, u stanu ili izvan stana, osiguravaju osnovne životne potrebe te socijalne, radne, kulturne, obrazovne, rekreacijske i druge potrebe.
Djelatnost socijalne skrbi obavljaju:
• ustanove socijalne skrbi
• udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe te obrtnici
• fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost
• udomiteljske obitelji.
Udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba te obrtnik, koji pored obavljanja svoje djelatnosti za koju je upisan u sudski registar ili kod drugog nadležnog tijela u skladu s posebnim zakonima pruža socijalne usluge, dužan je socijalne usluge pružati u zasebnoj organizacijskoj jedinici na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, osim udruge registrirane isključivo za obavljanje socijalne djelatnosti koja socijalne usluge može pružati bez ustrojavanja zasebne organizacijske jedinice.
Prva socijalna usluga, savjetovanje i pomaganje, pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, boravak i organizirano stanovanje usluge su skrbi u obitelji i lokalnoj zajednici i smatraju se izvaninstitucijskim uslugama. O priznavanju prava na socijalne usluge pomoći u kući, psihosocijalne podrške, rane intervencije, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija), boravak, smještaj i organizirano stanovanje centar za socijalnu skrb odlučuje rješenjem. Primatelj usluge može izabrati socijalnu uslugu i pružatelja usluge s kojim sklapa ugovor o korištenju socijalne usluge u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom i bez rješenja Centra za socijalnu skrb.
8
UVJETI ZA POČETAK PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA
Minimalne uvjete za pružanje socijalnih usluga i način rada povjerenstva pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Ispunjavanje minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga ispituje povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi, osim za pružanje usluga starijim i nemoćnim osobama, beskućnicima, usluga pomoći u kući te usluga koje pružaju fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost, za koje postupak provodi jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb.
Rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga (licenciju), na temelju nalaza povjerenstva donosi nadležno Ministarstvo, osim rješenja o utvrđivanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga starijim i nemoćnim osobama, beskućnicima, usluga pomoći u kući te usluga koje pružaju fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost, koje donosi jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb.
Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijene uvjeti prostora u kojem pružatelj usluga obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, ili ako se djelatnost za koju je pribavljeno rješenje proširuje ili mijenja, pružatelj usluga dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje novog rješenja nadležnom tijelu.
Pružatelji usluga dužni su o početku, načinu i djelokrugu rada izvijestiti Centar za socijalnu skrb na čijem području djeluju.
ŠTO JE MREŽA SOCIJALNIH USLUGA?
Mreža socijalnih usluga je dokument koji je u djelokrugu Ministarstva socijalne politike i mladih, izdan je 24.11.2014. godine i definira potrebe za socijalnim uslugama na cijelom području RH za ciljane skupine. Ciljane skupine su: djeca s teškoćama u razvoju, odrasle osobe s invaliditetom, starije osobe i teško bolesne odrasle osobe, osobe ovisne o različitim oblicima ovisnosti, žrtve nasilja u obitelji te beskućnici.
Postojanje definirane potrebe u Mreži je preduvjet za ugovaranje socijalne usluge u užem smislu prema Zakonu o socijalnoj skrbi. Usluge je moguće ugovoriti s bilo kojim pružateljem iz privatnog, javnog ili neprofitnog sektora. Iznimna važnost Mreže je što utječe na mogućnost socijalnog uključivanja i kvalitetu života osoba s invaliditetom.
Problem je što Mreža ne prikazuje realno potrebe na terenu te je potrebna veća koordinacija dionika u procesu mapiranja realnih potreba.
9
MREŽA SOCIJALNIH USLUGA I SOCIJALNO PLANIRANJE
Mrežom socijalnih usluga određuje se potreban broj i vrsta socijalnih usluga za područje Republike Hrvatske.
Odluku o mreži socijalnih usluga donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba.
Socijalne usluge mogu se pružati u mreži i izvan mreže socijalnih usluga.
Socijalne usluge u mreži pružaju ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska te pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe s kojima je Ministarstvo sklopilo ugovor o pružanju socijalnih usluga, osim ako zakonom ili posebnim propisom nije drugačije određeno.
Socijalne usluge izvan mreže obavljaju pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe koje su pribavile rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisom.
Jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb osniva savjet za socijalnu skrb, radi planiranja i razvoja mreže socijalnih usluga i ostvarivanja prava, obveza, mjera i ciljeva socijalne skrbi na svom području.
Savjet za socijalnu skrb u županiji osniva se odlukom skupštine jedinice područne (regionalne) samouprave, a savjet za socijalnu skrb Grada Zagreba odlukom Skupštine Grada Zagreba.
Savjet za socijalnu skrb predlaže socijalni plan skrbi za područje jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, a donosi ga predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba.
Socijalni plan obuhvaća analizu kapaciteta, dostupnost mreže socijalnih usluga i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti.
10
STANDARDI ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA
Socijalne usluge u mreži pružaju se sukladno stručnim i prostornim standardima koje pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Socijalne usluge u mreži pružaju se u skladu sa standardima kvalitete socijalnih usluga i smjernicama za njihovo uvođenje koje pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Mjerila za utvrđivanje usklađenosti sa standardima kvalitete socijalnih usluga pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Ocjena o usklađenosti sa standardima socijalnih usluga je javna isprava koja pružatelju usluga čiji je osnivač Republika Hrvatska omogućuje pružanje socijalnih usluga u mreži odnosno drugim pružateljima socijalnih usluga i predstavlja preduvjet za sudjelovanje u pregovorima za sklapanje ugovora o pružanju socijalnih usluga u mreži.
Postupak za dodjelu ocjene o usklađenosti sa standardima socijalnih usluga podrazumijeva analizu i vrednovanje:
• stručnih i prostornih resursa sukladno standardima za pružanje usluga u mreži propisanim pravilnikom;
• stanja usklađenosti sa standardima kvalitete sukladno mjerilima propisanim pravilnikom;
• predložene cijene pojedinih usluga sukladno metodologiji za izračun cijene usluga.
Ministarstvo najmanje jedanput godišnje raspisuje javni poziv za podnošenje ponuda za dodjelu ocjene o usklađenosti sa standardima socijalnih usluga.
Ponudu mogu podnijeti svi pružatelji socijalnih usluga koji imaju izvršno rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga (licenciju), a koji time postaju ponuditelji u postupku za dodjelu ocjene o usklađenosti sa standardima socijalnih usluga.
Ponudu čini prijava na javni poziv te dokumentacija propisana pravilnikom.
Analizu i vrednovanje provodi povjerenstvo za vrednovanje koje imenuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
O provedenoj analizi i vrednovanju sastavlja se zapisnik za svaku podnesenu ponudu koji potpisuju svi članovi povjerenstva za vrednovanje.
Sastav povjerenstva za vrednovanje, obrasce za podnošenje prijave, sadržaj i izgled ponude, mjerila za vrednovanje, postupak pregovaranja i sva ostala pitanja vezana uz provođenje postupka za dodjelu ocjene o usklađenosti sa standardima socijalnih usluga odnosno postupka pregovaranja pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Na temelju postupka ministar nadležan za poslove socijalne skrbi na prijedlog povjerenstva za vrednovanje donosi odluku o ocjeni ponude za svakog pojedinog ponuditelja. Odluka o ocjeni ponude je upravni akt. 11
Rezultati provedenog postupka vrednovanja i bodovna ocjena za svakog pojedinog ponuditelja javno se objavljuju na mrežnoj stranici Ministarstva.
Ponuditelju koji je zadovoljio uvjete te čija bodovna ocjena prelazi bodovni prag propisan pravilnikom izdaje se ocjena o usklađenosti sa standardima socijalnih usluga na rok od tri godine.
POSTUPAK PREGOVARANJA I SKLAPANJE UGOVORA ZA PRUŽANJE USLUGA U MREŽI
Za pružanje usluga u mreži socijalnih usluga Ministarstvo provodi postupak pregovaranja i sklapanja ugovora o pružanju socijalnih usluga u mreži.
U postupku pregovaranja Ministarstvo s pružateljima usluga koji su pribavili ocjenu ponude pregovara o vrsti, količini i cijeni usluge, redoslijedom počevši od najviše ocijenjenog pružatelja usluga u postupku za dodjelu ocjene o usklađenosti sa standardima socijalnih usluga, sukladno pravilniku.
Postupak pregovaranja završava sklapanjem ugovora između Ministarstva i najpovoljnijih pružatelja usluga sukladno iskazanim potrebama u mreži.
Način i uvjete sklapanja ugovora o pružanju socijalnih usluga u mreži te provedbu ugovora pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Socijalne usluge u širem smislu:
1. Cjelodnevni boravak - osobe s invaliditetom
2. Poludnevni boravak - osobe s invaliditetom
3. Psihosocijalna podrška u obitelji - osobe s invaliditetom
4. Organizirano stanovanje - osobe s invaliditetom
5. Pomoć u kući - osobe s invaliditetom, starije osobe
6. Smještaj u skloništima za žrtve nasilja
7. Smještaj u prihvatilištima za beskućnike.
8. Savjetovanje i informiranje (informiranje i edukacija, savjetovalište – individualna i grupna terapija) - različite korisničke skupine: osobe s invaliditetom, žrtve nasilja, starije osobe, beskućnici, djeca i mladež s problemima u ponašanju.
12
9. Zagovaranje i lobiranje za prava osoba s invaliditetom (organiziranje kampanja s ciljem upoznavanja javnosti) - opća populacija
10. Igraonice (radionice) – 2 do 4 sata dnevno - djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom
11. Klubovi korisnika (socijalno aktiviranje, druženje korisnika, kreativno izražavanje) - mladi i odrasle osobe s invaliditetom
12. Stručna podrška djeci iz obitelji u riziku od gubitka roditeljske skrbi (slobodne aktivnosti, psihosocijalna podrška ili uključivanje u programe zajednice) - djeca iz obitelji s rizikom od gubitka roditeljske skrbi
13. Stručna podrška djeci i mladima (organizirane i strukturirane aktivnosti provođenja slobodnog vremena, vršnjačka podrška pomoć u učenju, podrška mladima nakon izlaska iz skrbi, stjecanje dodatnih vještina) - djeca i mladi s problemima u ponašanju
14. Podrška u socijalnoj integraciji (prijevoz, osiguranje dostupnosti javnih usluga, uključivanje u aktivnosti zajednice, podrška u traženju zaposlenja, podrška u stambenom zbrinjavanju) - djeca s teškoćama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom, žrtve nasilja u obitelji, beskućnici
13
15. E d u k a c i j s k a - r e h a b i l i t a c i j s k a i psihosocijalna podrška - obuka za samostalno kretanje, obuka za uporabu novih pomagala, tehnologija i adaptivnih sredstava, pomoć u kriznim situacijama (npr. alarmni sustavi), stjecanje novih vještina za uključivanje na tržište rada - odrasle osobe s invaliditetom.
16. Osobna asistencija (pomoć i podrška u neovisnom življenju) - odrasle osobe s tjelesnim invaliditetom
17. Tumač znakovnog jezika - odrasle osobe s oštećenjem sluha ili gluhoslijepe osobe
18. Videći pratitelj za slijepe - odrasle osobe s oštećenjem vida
19. Edukacija pružatelja socijalnih usluga (senzibiliziranje za probleme i potrebe korisnika, povezivanje s drugim sustavima).
Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN 40/14) propisuje minimalne uvjete za pružanje socijalnih usluga , posebne minimalne uvjete za pružanje socijalnih usluga prema korisničkim skupinama i način rada povjerenstva koje ispituje njihovo ispunjavanje.
Minimalni uvjeti za pružanje usluga uključuju:
• minimalne uvjete prostora i opreme za pružanje usluga,
• vrstu, te minimalni sadržaj i opseg usluge u odnosu na pojedinu korisničku skupinu,
• strukturu i trajanje neposrednog stručnog rada s korisnicima, strukturu i trajanje ostalih poslova te uvjete i minimalni broj stručnih i drugih radnika za pojedinu uslugu.
Minimalni opseg usluga, pripadajuća klasifikacijska oznaka i minimalni broj stručnih i drugih radnika za pojedinu uslugu koja se neposredno pruža korisniku propisan je u Katalogu socijalnih usluga koji je sastavni dio Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga. Cijenu usluga izvan mreže socijalnih usluga pružatelji socijalnih usluga određuju samostalno.14
ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA U PRUŽANJU SOCIJALNIH USLUGA
Već dugi niz godina organizacije civilnoga društva osoba s invaliditetom pružaju usluge svojim članovima. Najčešće su to usluge usmjerene na podizanje kvalitete života osoba s invaliditetom, usluge psihosocijalne podrške, usluge savjetovanja, usluge podrške mladima te dnevnog informiranja i društvenog osvještavanja. Usluge koje organizacije civilnoga društva (dalje OCD) pružaju nisu bile pokrivne ugovorom s nadležnim Ministarstvom već su većinom osigurane preko projekata i programa. Osnovni problem s kojim se susreću OCD osoba s invaliditetom je kapacitiranost samih udruga kako bi kvaliteta i dostupnost socijalnih usluga bila u skladu s potrebama korisnika. Trenutna situacija, kada udruge nemaju riješeno sustavno financiranje osnovne djelatnosti, utječe na nemogućnost pružanje usluga u zajednici. Financijska neizvjesnost ne dovodi udruge u ravnopravan položaj već u startu onemogućuje udruge da zaista budu na otvorenom tržištu „zdrava“ konkurencija. Postavlja se i pitanje da li će sve udruge koje zadovolje minimalne uvjete i ishode licencu zaista biti dovoljno stručne pružati usluge na određenoj razini kako dobit korisnika ne bi bila upitna.
Tijekom sustavnog održavanja edukacija i savjetovanja s temeljnim udrugama slijepih zaključeno je kako socijalne usluge koje nisu obuhvaćene Zakonom o socijalnoj skrbi predstavljaju upravo socijalne usluge najpotrebnije slijepim osobama. Naime, jedino socijalne usluge u širem smislu zadovoljavaju potrebe s kojima se osobe oštećena vida suočavaju u svakodnevnom životu. Preostaje nam nadati se da će u skorijoj budućnosti i usluge u širem smislu biti obuhvaćene zakonskom osnovom te da će se za njihovo pružanje moći sklapati ugovori s nadležnim Ministarstvom.
Ono što organizacije civilnoga društva odnosno udruge osoba s invaliditetom mogu učiniti jest pripremiti se da budu u mogućnosti udovoljiti svim zakonskim odredbama kako bi postupak ugovaranja prošao što brže. Tako je za početak pružanja socijalnih usluga, u mreži i izvan nje, potrebno dobiti licencu koja podrazumijeva ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta u pogledu prostora , opreme i zaposlenika.
15
Prije raspisivanja javnog poziva udruga treba učiniti sljedeće pripreme:
• ishoditi licencu,• započeti s uvođenjem standarda kvalitete,• osmisliti vlastitu komparativnu prednost u pogledu stručnih i prostornih, standarda,• izraditi vlastiti poslovni plan.
Po objavi javnog poziva udruga treba:
• dostaviti ponudu na javni poziv za dodjelu ocjene o usklađenosti sa standardima socijalnih usluga,
• ishoditi ocjenu o usklađenosti,• pripremiti se za pregovore.
Proces uvođenja standarda kvalitete uključuje:
• Donošenje odluke pružatelja usluga o uvođenju standarda kvalitete i imenovanje voditelja i članova tima za kvalitetu;
• Obuku pružatelja usluga (tima za kvalitetu);• Proces samoprocjene i kontinuirano poboljšanje kvalitete;• Praćenje uvođenja standarda kvalitete od strane nadležnih tijela;• Podršku u procesu uvođenja kvalitete;• Pripremu za vanjsku evaluaciju/vrednovanje;• Obveze i rokove vezane uz uvođenje standarda kvalitete.
STANDARDI KVALITETE SOCIJALNIH USLUGA
1. Dostupnost informacija
Sadašnji i potencijalni korisnici usluga trebaju dobiti sve informacije o socijalnim uslugama na koje imaju pravo, kako bi mogli pravilno odabrati one usluge koje najbolje zadovoljavaju njihove potrebe.
2. Dostupnost usluga
Pristup socijalnim uslugama osoba ostvaruje na temelju prava i procijenjenih potreba te raspoloživih resursa u okviru opsega djelatnosti i ugovornih smjernica pružatelja usluga.
3. Povezivanje i suradnja
Sveobuhvatne potrebe korisnika zadovoljavaju se na način koji u najvećoj mjeri potiče pristup korisnika javnim uslugama dostupnim drugim građanima, integraciju i uključenost korisnika u društvo i održavanje veza s obitelji i prijateljima, a usluge se planiraju i pružaju povezivanjem s drugim pružateljima usluga.
16
4. Procjena i planiranje
Potrebe korisnika usluga prolaze učinkovitu i temeljitu procjenu, a načini zadovoljenja potreba opisuju se u planovima pružanja usluga. 5. Prijem i otpust
Pružatelj usluga pažljivo planira prijem i otpust korisnika koji su na skrbi izvan vlastite obitelji, a u provedbi uvažava njihove potrebe i potrebe njihovih obitelji. 6. Odlučivanje i samoodređenje
Korisnici usluga potiču se da aktivno utječu na vlastiti život i na svaki im se način omogućuje da sami biraju i odlučuju o svim aspektima svog života. 7. Privatnost i povjerljivost
Priznaje se i uvažava pravo svakog korisnika usluge na privatnost, povjerljivost i dostojanstvo u svim aspektima njegova života.
8. Sigurnost od izrabljivanja
Pružatelj usluga osigurava okruženje u kojem nema zanemarivanja, zlostavljanja, zastrašivanja i izrabljivanja i u kojem se poštuju temeljna ljudska prava te zakonom zajamčena prava korisnika. 9. Restriktivni postupci
Na korisnike kojima se ograničava sloboda izbora, i/ili kretanja, primjenjuju se iste mjere zaštite i promicanja njihove dobrobiti kao i za druge korisnike usluga. 10. Prigovori i žalbe
Korisnici usluga, obitelji i druge zainteresirane osobe mogu se žaliti na odluke koje su donijela nadležna tijela ili pojedini zaposlenici te zahtijevati i dobiti rješenje žalbi o pružanju usluga, bez straha od posljedica i s punim povjerenjem da će se na sve njihove prigovore odgovoriti.
11. Rukovođenje
Rukovoditelji ili druge osobe zadužene za vođenje rada i poslovanja primjenjuju kvalitetne metode vođenja čime se postiže optimalni ishod za korisnike usluga.
17
12. Upravljanje
Pružatelj socijalnih usluga primjenjuje metode dobrog upravljanja, a u široj zajednici promiče dobru praksu, potiče inovacije te se zalaže za otvoreno i inkluzivno društvo.
13. Zaposlenici
Pružatelj usluga ima odgovarajuće zaposlenike u onom broju koji može zadovoljiti potrebe korisnika usluga i osigurati kvalitetu pružene usluge.
14. Rad volontera, studenata na praksi i pripravnika
Politika i načini postupanja pružatelja usluga u odnosu na rad volontera, studenata i pripravnika jamče zadovoljenje potreba i zaštitu prava korisnika usluga.
15. Pristupačnost okoliša
Pružatelj usluga osigurava osobama koje ostvaruju pravo na usluge i njihovim obiteljima pristupačan okoliš jednostavan za uporabu, imajući pritom u vidu različite potrebe korisnika.
16. Uvjeti prilagođeni korisnicima
Prostori i oprema kojima se koristi pri pružanju socijalnih usluga odgovaraju svojoj namjeni i specifičnim potrebama korisnika.
17. Sigurnost i zaštita
Pružatelj usluga jamči korisnicima usluga, njihovim obiteljima, zaposlenicima i široj zajednici zaštitu zdravlja i sigurnost primjenjujući pritom odgovarajuće metode kontrole rizika.
Pružatelji usluga trebaju provesti samoprocjenu i donijeti plan usklađivanja prema definiranim standardima. Potrebno je nakon inicijalne samoprocjene prikazati trenutno stanje i nakon godinu dana podnijeti izvješće o napretku.
18
PLATFORMA ZA ZAJEDNIČKO DJELOVANJE U PRUŽANJU STANDARDIZIRANIH INTEGRIRANIH SOCIJALNIH USLUGA ZA SLIJEPE
Platforma za zajedničko djelovanje Hrvatskog saveza slijepih i njegovih temeljnih Udruga članica u pružanju standardiziranih integriranih socijalnih usluga za slijepe je zajednički dokument, nastao kao jedan od predviđenih rezultata provedbe aktivnosti projekta "Za bolje sutra: Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za pružanje socijalnih usluga".
Zajedničkom Platformom za pružanje standardiziranih socijalnih usluga za slijepe želi se uravnotežiti kvaliteta i dostupnost socijalnih usluga za slijepe kako bi se osigurao širok raspon ujednačene kvalitetne podrške od strane Članica u lokalnoj zajednici. Radi se o internim standardima u pružanju socijalnih usluga za slijepe osobe koje zaslužuju visoku kvalitetu usluga, a koja proizlazi iz poznavanja problematike, stručnosti i dugogodišnjeg iskustva Saveza i njegovih članica. Savez i njegove članice ulažu stalne napore za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pruženih usluga, te se kroz izradu Platforme za zajedničko djelovanje dolazi do spoznaje o važnosti uvođenja i stvaranja infrastrukturnih temelja za buduće jedinstveno standardizirano djelovanje u području pružanja socijalnih usluga za slijepe.
Navedenim internim standardima regulirat će se razina kvalitete pruženih socijalnih usluga za slijepe i transparentno ukazati na specifičnosti sljepoće u odnosu na druge kategorije osoba s invaliditetom.
19
Društvo slijepih i slabovidnih Ličko-senjske županijetel/fax: 053/77 16 40Kralja Zvonimira 24/2, 53220 Otočace-mail: [email protected] stranica: www.gospic.hr (pod: Udruge i društva)
Organizacija slijepih Virovitičko-podravske županijetel/fax: 033/72 11 90Trg bana Josipa Jelačića 9, 33000 Viroviticae-mail: [email protected] stranica: www.slijepi.org
Udruga slijepih Bjelovartel/fax: 043/24 50 22,Gundulićeva 1, 43000 Bjelovar, p.p.124e-mail: [email protected] stranica: www.slijepi-bjelovar.com
Udruga slijepih Brodsko-posavske županijetel/fax: 035/44 80 57Starčevićeva 58, 35000 Slavonski Brode-mail: [email protected] stranica: www.udruga-slijepih-bpz.hr
Udruga slijepih Daruvartel/fax: 043/33 10 22P. Preradovića 26, 43500 Daruvare-mail: [email protected]
Udruga slijepihDubrovačko-neretvanske županijetel/fax: 020/32 37 53Marojice Kaboge 10, 20000 Dubrovnike-mail: [email protected] stranica: www.usdnz.hr
Udruga slijepih grada Karlovca Karlovačke županijetel: 047/41 26 16Kralja Tomislava 9, 47000 Karlovace-mail: [email protected] internet stranica: www.uska.hr
Udruga slijepih grada Kutinetel/fax: 044/68 44 70A. Šenoe 2, 44320 Kutina, p. p. 61e-mail: [email protected]
Udruga slijepih Istarske županije - Pulatel: 052/54 34 94, fax: 052/54 31 28Zadarska 40, 52100 Pulae-mail: [email protected] stranica: www.usiz-pula.hr
Udruga slijepih Karlovačke županijetel/fax : 047/61 42 42Štrosmajerov trg 2, p.p 176, 47000 Karlovace-mail: [email protected] stranica: www.uskz.hr
Udruga slijepihKoprivničko-križevačke županijetel/fax: 048/62 50 58Josipa Vargovića 2/I, 48000 Koprivnicae-mail: [email protected] stranica: www.uskkz.hr
Udruga slijepihKrapinsko-zagorske županijetel/fax: 049/37 18 28Magistratska 12, 49000 Krapinae-mail: [email protected]
Udruga slijepih Međimurske županijetel: 040/31 19 55, fax:040/31 02 12Kralja Tomislava 34, 40000 Čakovece-mail: [email protected] stranica: www.usm.hr
Udruga slijepih Našicetel: 031/61 43 97Trg I. Kršnjavija 5, 34500 Našice p.p. 93Utorak i četvrtak: 7-11
Udruga slijepih Nova Gradiškatel/fax:035/36 29 69Vladimira Nazora 8, 35400 Nova Gradiškae-mail: [email protected]
ADRESAR
20
Udruga slijepih Ogulintel/fax: 047/52 21 04J.J. Strossmayera 8, 47300 Ogulin, p. p. 80e-mail: [email protected]
Udruga slijepih Osječko-baranjske županijetel/fax: 031/37 30 10,Svete Ane 55, 31000 Osijeke-mail: [email protected] stranica: www.udruga-slijepih-osijek.hr
Udruga slijepih Pakrac - Lipiktel/fax: 034/41 20 68Braće Radića 13, 34550 Pakrace-mail: [email protected] internet stranica: www.udrugaslijepih-pl.hr
Udruga slijepihPožeško-slavonske županijetel/fax: 034/27 34 57Sokolova 5, 34000 Požegae-mail: [email protected] stranica: www.slijepi.hr
Udruga slijepihPrimorsko-goranske županijetel: 051/33 60 90, fax: 051/33 79 05Pavlinski trg 4, 51000 Rijekae-mail: [email protected] stranica: www.usr.hr
Udruga slijepihSisačko-moslavačke županije – Sisaktel: 044/54 75 11, fax:044/ 54 44 66Ivana Meštrovića 32, 44000 Sisake-mail: [email protected] stranica: www.udruga-slijepih.hr
Udruga slijepihVaraždinske županije – Varaždintel/fax: 042/21 31 85Trg slobode 10, p.p. 163 , 42000 Varaždine-mail: [email protected] stranica: www.usvz.hr
Udruga slijepihVukovarsko-srijemske županijetel/ fax: 032/33 20 95Reljkovićeva 2, 32100 Vinkovcie-mail: [email protected]
Udruga slijepih Zadarske županijetel/fax: 023/25 05 46Poljana Požarišće 1, 23000 Zadare-mail: [email protected] internet stranica: www.uszz.hr
Udruga slijepih Zagrebtel: 01/48 11 123, fax: 01/48 11 124Draškovićeva 80/3, 10000 Zagrebe-mail: [email protected] stranica: www.udruga-slijepih-zagreb.hr
Udruga slijepih Šibensko-kninske županijetel/fax: 022/21 67 73Zadarska 4, 22000 Šibanike-mail: [email protected] stranica: www.usskz.hr
Županijska udruga slijepih Splittel/fax: 021/48 36 55Zagrebačka 17, 21000 Splite-mail: [email protected] stranica: www.udrugaslijepih.hr
21
Draškovićeva 80/1, p.p. 736, 10000 Zagrebtel: 01/ 48 12 501, fax: 01/ 48 12 507 e-mail: hrvatski@savez–slijepih.hr web: www.savez-slijepih.hr Posredničko tijelo razine 1Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge, Opatička 4, 10000 Zagreb, https://udruge.gov.hr [email protected] Posredničko tijelo razine 2Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Štrigina 1a, 10000 Zagreb, [email protected]
