1

SOFTVERSKO ISTRAŽIVANJE I OBRADA PODATAKA

za projekt “Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog

upravljanja Parkom prirode Medvednica”, KK.06.1.2.01.0012

Zagreb, svibanj 2020. godine

Program izradili: Udruga „Sindikat biciklista“, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Oikon - Institut za primijenjenu ekologiju

Autori programa: Jasmin Sadiković, mag. zaštite okoliša

Davorin Belamarić, dipl.ing.ele.

Marko Stančec, mag. geog.

Ivan Nemet, univ. bacc. ing. traff.

Martina Pekčec, mag. geol.

Tena Šarić, prof. ant. i soc.

Vladimir Kušan, mag. ing. silv.

Vedrana Ivanda, dipl.ing.arh.

Robert Baćac, dipl. oec.

Jelena Mihalić, mag. ing. prosp. arch.

Ivona Žiža, mag. ing. agr.

Ksenija Hocenski, mag. biol. exp.

Medeja Pistotnik, mag. biol.

Dalibor Hatić, mag. ing. silv.

Naručitelj: Javna ustanova Park prirode Medvednica

Stručni tim: dr. sc. Marina Popijač

Gordana Modrušan Horvat, mag. anglistike i rusistike

Andrea Kostelić, prof. geog.

Sanja Končar, mag. ing. silv.

Denis Kovačić, mag. geogr.

Projekt: “Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom

prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Više informacija o EU fondovima možete naći na www.strukturnifondovi.hr

Projekt „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012 ugovoren je u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, prioritetne osi 6. „Zaštita okoliša i održivost resursa“, investicijskog prioriteta 6c „Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine“ te specifičnog cilja 6c2 upravljanja odredištima prirodne baštine, na poziv na dostavu projektnih prijedloga „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode“ referentni broj: KK.06.1.2.01. Sadržaj materijala isključiva je odgovornost Javne ustanove Park prirode Medvednica. Dokument je usklađen s Planom upravljanja Parkom prirode Medvednica (2011-2020) te služi kao izvor i podloga za izradu novog Plana upravljanja Parkom prirode Medvednica i Plana upravljanja ekološkom mrežom HR2000583 Medvednica. Izrađena dokumentacija sadrži razrađene aktivnosti za desetogodišnje razdoblje.

http://www.strukturnifondovi.hr/

SADRŽAJ 1. UVOD 4

2. STRAVA 4

3. TRAILFORKS 5

PRILOG 1. 11

1. UVOD U današnjem svijetu, analiza podataka igra veliku ulogu u donošenju važnih odluka, pomaže

poduzećima da rade djelotvornije te čine bitnu smjernicu u daljem razvoju zajednice.

Analiza podataka proces je uvida, čišćenja, transformiranja i modeliranja podataka s ciljem

otkrivanja korisnih informacija, informiranja, donošenja zaključaka i podrške odlučivanju. Analiza

podataka ima višestruke aspekte i pristupe, obuhvaćajući različite tehnike pod različitim imenima, a

koristi se u različitim poslovnim, znanstvenim i društvenim znanostima. 1

Preuzimanje podataka s mobitela, satova, kompjutera i sličnih uređaja uvelike postavlja pitanje o

privatnosti u današnjem svijetu napretka i tehnologije no ti isti podaci nam znatno mogu olakšati

definiranje novih potreba zajednice npr. u prometu i infrastrukturi, turizmu, urbanizmu…

Trendovi i potrebe zajednice se svakodnevno mijenjaju te je potrebno omogućiti svakodnevno

prikupljanje i analizu podataka.

Ova analiza se temelji na dvije najpopularnije aplikacije za rekreaciju a to su Strava Running &

Cycling jedna je od najpoznatijih aplikacija na tržištu rekreacije, a posebno trčanja i bicikliranja te

Trailforks jedna od najkorištenijih aplikacija za brdski biciklizam.

Heatmap ili toplinska karta je upotrebljena kao najjednostavniji i najprijemčiviji prikaz, nama

potrebnih podataka, za daljnju obradu, analizu i prijedloge za poboljšanje i bolju prilagodbu budućim i

sadašnjim korisnicima.

Heatmap ili toplinska karta je tehnika vizualizacije podataka koja prikazuje veličinu podataka kao

boje u dvije dimenzije. Varijacija u boji može biti prema nijansi ili intenzitetu što će nam ukazivati kako se

podaci grupiraju ili variraju u prostoru. Dobiveni podaci mjerenjem se neprestano mijenjaju što utječe na

promjenu toplinske karte. Za ilustraciju se mogu koristiti različite sheme boja (npr. spektar duginih boja,

skala sive boje, ...). Karte u duginim bojama se često koriste jer je moguće prikazati i lakše je uočiti više

nijansi jedne boje a to povećava količinu vidljivih detalja na slici 2.

2. STRAVA Strava je mobilna fitnes aplikacija i društvena mreža koja primarno registrira, koristeći GPS podatke,

razne sportske aktivnosti. Od aktivnosti samo je biciklizam i trčanje moguće pratiti na Strava heatmapu

koji globalno prikazuje te dvije sportske aktivnosti.

Heatmap aplikacije Strava kreiran je na temelju objedinjene javne aktivnosti u posljednje dvije

godine, a ažurira se na mjesečnoj bazi. Ako korisnik aplikacije svoja kretanja označi kao privatna,

odnosno on može pri odabiru postavki privatnosti odabrati da se njegovi podaci ne koriste za izradu

heatmapa, stoga ove podatke treba uzeti sa zadrškom, tj. ne smatrati ih apsolutno točnima.

S obzirom na to da Strava nema mogućnost javnog dijeljenja svog heatmapa, odnosno GPX

tragova kretanja koji grade ovaj heatamap, prikazane karte na slikama 1 i 2 korištene su samo kao

generalni prikaz razlike učestalosti kretanja biciklom i trčanjem.

Usporedbom oba prikaza jasno je vidljivo da se većina kretanja dešava na istim stazama iako

„pješački heatmap“ (Slika 1) ima jače izražene intenzitete i veći broj korištenih staza pa time ukazuje na

veći broj pješaka na području PP Medvednica. Najčešće korištene od strane planinara su svakako

Leustekov put, Bikčevićeva staza i planinarska staza broj 9 (do Risnjaka) te vršni dio Medvednice. Na

„biciklističkom heatmap-u“ (Slika 2) je jasno vidljivo da je učestalije kretanje po asfaltiranim cestama

unutar PPM nego kod „pješačkog heatmapa“, a i jasno je uočljiva manja učestalost biciklista u usporedbi

s pješacima na Medvednici. Od ostalih puteva, prema Stravi, biciklisti najviše koriste Kustošijanski i

Markuševečki makadam, Leustekov put, Bikčevićevu stazu, cestu od Gornjeg Lukšića do Kraljičinog

zdenca te planinarsku stazu broj 9. Na slici 2 koja prikazuje „biciklistički heatmap“ ne može se sa

sigurnošću razlučiti koja kretanja su vezana uz cestovni biciklizam te koja uz brdski.

3. TRAILFORKS Napomena: u ovom dijelu analize se koriste imena staza koja se upotrebljavaju na stranici Trailforks.

Trailforks možemo nazvati popularnim sustavom koji služi za upravljanje stazama kojima se služe

ljubitelji aktivnosti na otvorenom, razna sportska i druga udruženja pa čak i turistički sektor. Cilj ovog

sustava je pružiti najbolje alate za popis, održavanje, izgradnju i promociju raznih staza i turističkih

destinacija. Ova aplikacija skuplja podatke o raznim sportovima (brdski biciklizam, e-biciklizam,

pješačenje, nordijsko skijanje i slično) oslanjajući se na činjenicu da postoji veliki broj sportaša koji žele

podijeliti svoje iskustvo boravka u prirodi, zabilježiti novootkrivenu stazu ili dati svoj dojam o već

obilježenoj stazi putem GPS uređaja. Svakako, najveći broj prikazanih staza u ovoj aplikaciji je vezano uz

brdski biciklizam zatim pješačenje i trail trčanje.

Prednost ove aplikacije je da sami korisnici pomažu u rastu i održavanju baze podataka

unošenjem novih staza, ažuriranjem postojećih, podnošenjem izvještaja o stazama, dodavanjem

fotografija i videozapisa, a korisnici mogu i glasati o težini staze i slično. Specifičnost Trailforksa, na kojem

se mogu naći podaci iz raznih dijelova svijeta, je da sadržajem u svojoj regiji upravlja administrator koji je

član lokalnog udruženja koje je najbolje upućeno u situaciju na terenu, najbolje poznaje lokalne staze

npr. poznaje vlasnika zemljišta na kojem se nalazi neka staza.

Prilikom pregleda staza unutar PPM na Trailforks aplikaciji uočeno je da je BK „Opušteno“

prijavljen kao lokalna organizacija koja vodi brigu o stazama te su najbolje upućeni u njihovo stanje.

1 https://www.strava.com/

Slika 1. Prikaz „pješačkog heatmapa“. Preuzeto

na dan 26.03.2020. (izvor:

https://www.strava.com/

heatmap#11.70/15.96956/45.88110/hot/run)1.

Slika 2. Prikaz „biciklističkog heatmapa“. Preuzeto na

dan 26.03.2020. (izvor: https://www.strava.com/

heatmap#11.70/15.96956/45.88110/hot/ride).

https://www.strava.com/https://www.strava.com/heatmap#11.70/15.96956/45.88110/hot/runhttps://www.strava.com/heatmap#11.70/15.96956/45.88110/hot/runhttps://www.strava.com/heatmap#11.70/15.96956/45.88110/hot/ridehttps://www.strava.com/heatmap#11.70/15.96956/45.88110/hot/ridehttps://www.strava.com/heatmap#11.70/15.96956/45.88110/hot/ride

Heatmap Trailforksa prikazuje podatke o kretanju korisnika širom svijeta ali je usredotočen na

brdski biciklizam. Ovdje su prikazana samo javno prijavljena kretanja. U slučaju da je dio neke staze

klasificiran kao „skriven“ on neće biti priključen heatmapu, s idejom da takve staze koje su neslužbene,

tajne ili nedovršene se ipak dodaju na Trailforks, ali neće biti uvrštene u heatmap. Isto tako se pokušava

filtrirati cestovni biciklizam.

Trailforks procesira kretanja korisnika tijekom zadnjih devet mjeseci, kako bi kreirao tzv.

heatmap popularnosti koji sadrži nekoliko opcija prikazivanja staza, glavni prikaz je prema težinskoj

ocjeni staze. Jedna od opcija je „popularnost“ koja će prikazati staze prema boji na heatmapu. Raspon

boja koji se koristi je od zelene i žute do narančaste i crvene. Zelenom bojom je označena najslabije

korištena staza, a crvenom najviše. Podaci o „popularnosti“ su kalkulirani prema korisničkim podacima iz

prošle godine i u odnosu na staze u istoj regiji, a ovdje se to smatraju sve staze u istom gradu. Staze su

rangirane skalom od 1-100 uzimajući u obzir koliko je koja vožena. Različite nijanse od zelenih do crvenih

su pridodane svakom petom koraku na ljestvici od 1-100 pa će stoga na ovakvoj karti postojati do 25

različitih boja. Skrivene staze su uključene u ovakvu raspodjelu, no na karti su vidljive samo lokalnom

udruženju koje se brine o stazama.

Za detaljniju analizu staza je korištena stranica Trailforks s obzirom na veliku dostupnost raznih

podataka i detalja vezanih uz same staze (popularnost, težina, vrsta podloge, postojanje prepreka npr.

srušeno drvo i slično).

Prema popularnosti prikazanoj na slici 3 jasno je vidljivo da su jedne od najpopularnijih staza

smještene na središnjem dijelu PPM, označene crvenom bojom. Prema Trailforks stranici, za uspon je

najkorišteniji Leustekov put, koji je vrlo popularan i planinarski put, dok je za spust najkorištenija enduro

staza „Opušteno“ i dio koji ide usporedno njenom zapadnom stranom. Ta zapadna strana sačinjena je od

planinarske staze HPD 52 i tzv. konektora HPD 52 i same enduro staze. Vrlo popularne kod biciklista su i

planinarske staze broj 9, 18 i 20. Manje popularne staze (označene narančastom bojom) su Sljemenska

cesta (Gračani - Šestine), tzv. Trojka kao spojnica planinarske staze broj 20 i Markuševečkog makadama

te planinarska staza broj 56a na kojoj su jednako zastupljeni i biciklisti i planinari, prema Trailforksu. U

ovu kategoriju još spadaju „Pilana downhill“ koja prati planinarsku stazu broj 19 te je samim time velika

mogućnost susreta s planinarima, Šumarev put, novi dio staze broj 15 koja spaja Sljemensku cestu i

„Rodeo drive“ te isključivo biciklističku stazu „Muco“ na vršnom dijelu Medvednice i staza broj 9 s Krvarić

stazom koja se u nekim manjim dijelovima preklapa s planinarskom stazom broj 9.

Slika 3. Popularnost korištenja biciklističkih staza unutar PPM, preuzeto na dan 26.03.2020.2

Sljedeća kategorija popularnosti na heatmapu su sta-ze označene tamno žutom do žutom bojom.

U ovu kategoriju spadaju: Kusto-šijanski makadam (do Risnjaka) i cesta Gornji Lukšić - Kraljičin zde-nac,

kratka enduro staza nazvana „Stage 2“, vršna staza broj 44 te zagorska strana Sljemenske ceste

(Lugarnica-Pila). Ostale staze vidljive na karti i navedene u tablici 1 su označene zelenom bojom što pak

ne mora nužno značiti da su staze ne-popularne, već da se manje ko-riste u zimskim mjesecima.

Sve službene i neslužbene rute, prema Trailforksu, je moguće koristiti tijekom čitave godine dok

je rutu „Rodeo drive“, koja prema težini spada u teške, najpreporučljivije je koristiti između ožujka i

listopada. U prilogu nalazi se prikaz u tablici o najpopularnijim stazama prema Trailforksu.

2 https://www.trailforks.com/region/zagreb/?activitytype=1&z=11.0&lat=45.89553

&lon=15.99487&m=osm&trailstyle=popularity)

https://www.trailforks.com/region/zagreb/?activitytype=1&z=11.0&lat=45.89553&lon=15.99487&m=osm&trailstyle=popularityhttps://www.trailforks.com/region/zagreb/?activitytype=1&z=11.0&lat=45.89553&lon=15.99487&m=osm&trailstyle=popularityhttps://www.trailforks.com/region/zagreb/?activitytype=1&z=11.0&lat=45.89553&lon=15.99487&m=osm&trailstyle=popularity

Doprinos provedenih aktivnosti projekta „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u

svrhu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012

ciljevima i pokazateljima projekta

Javna ustanova Park Prirode Medvednica Planom upravljanja za razdoblje od 2011. do 2020.

godine pokrenula je aktivnosti koje će imati za cilj uređenje Centra za posjetitelje Medvedgrad

odnosno povećanje vidljivosti zaštićenog područja i upoznavanje posjetitelja s prirodnim i

kulturnim vrijednostima te važnosti zaštite Parka prirode Medvednica.

Planirana aktivnost ostvaruje se u okviru prioritetne osi 6 Operativnog programa konkurentnost

i kohezija (OPKK) „Zaštita okoliša i održivost resursa“, Specifičnog cilja 6c2 „Povećanje

atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine“

OPKK-a.

Ostvareni projekt „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom

prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012 osim uređenja Centra za posjetitelje Medvedgrad

obuhvaća i mnoge druge aktivnosti koje doprinose općem i specifičnom cilju projekta.

Opći cilj projekta „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom

prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012 je uspostava održivog korištenja prirodne baštine –

Parka prirode Medvednica kroz osnivanje Centra za posjetitelje Medvedgrad i pripadajućih

sadržaja doprinoseći održivom društveno-gospodarskom razvoju na lokalnoj/regionalnoj razini.

Specifični cilj projekta je zaštititi, valorizirati, educirati i promicati održivo upravljanje

odredištem prirodne baštine, zaštititi kulturno i prirodno nasljeđe na području Parka prirode

Medvednica u okviru programa djelovanja Centra za posjetitelje Medvedgrad i pripadajućih

sadržaja čineći ga pritom prepoznatljivim turističkim odredištem koje doprinosi društveno-

gospodarskom razvoju.

Ostvarenje navedenih ciljeva provodilo se kroz aktivnosti projekta podijeljenih u 4 cjeline

(projektni elementi):

I. Posjetiteljska infrastruktura i sadržaji II. Edukacija i interpretacija III. Promocija i vidljivost IV. Upravljanje projektom i administracija

U okviru elementa I. Posjetiteljska infrastruktura i sadržaji provedena je aktivnost I.10 Održiv

razvoj biciklizma (AKT I. 10) koja obuhvaća sljedeće stavke:

- analiza postojećeg stanja - softversko istraživanje i obrada podataka - izrada strategije kroz radionice s dionicima - izrada akcijskog plana za standardizaciju turističke infrastrukture - detaljno razvijanje tri akcijska plana

Provedba ovih aktivnosti ugovorena je sa zajednicom ponuditelja: Udruga „Sindikat biciklista“,

Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek i Oikon d.o.o.- Institut za primijenjenu ekologiju

uz stručni tim Javne ustanove Park prirode Medvednica.

Provedbom navedenih stavki izrađeni su i isporučeni sljedeći dokumenti u svibnju 2020. godine:

1. Analiza postojećeg stanja razvoja cikloturizma na području Parka prirode Medvednica (2020.-2029.),

2. Strategija razvoja biciklizma u Parku prirode Medvednica (2020.-2029.),

3. Akcijski plan standardizacije turističke infrastrukture (2020.-2029.),

4. Akcijski plan biciklističke rute Medvedgrad - Tomislavov dom (2020.-2029.),

5. Akcijski plan nadogradnje 8+1 postojećih biciklističkih ruta (2020.-2029.),

6. Akcijski plan standardizacije biciklističke infrastrukture (2020.-2029.).

Navedeni dokumenti obuhvatili su analizu mogućnosti razvoja cikloturizma i ograničenja vezana

uz biciklističku infrastrukturu te namjenu prostora s obzirom na postojeću prostorno plansku

dokumentaciju. Potencijal za održiv razvoj biciklizma u Parku prirode Medvednica obuhvaćen je

s više aspekata i uključio je relevantne strateške dokumente i pravilnike, stavove i potrebe

dionika, trenutačno stanje ruta i njihovu prikladnost za različite grupe biciklista, stvarno kretanje

biciklista u Parku te anketno istraživanje sadašnjih i potencijalnih korisnika te njihovih potreba.

Razvoj cikloturizma, uz planinarenje i pješačenje ubraja se u manje invazivne aktivnosti s

obzirom na utjecaj na prirodu te doprinosi razvoju održivog turizma u Parku prirode

Medvednica.

Dokumenti 1. – 6. usklađeni su s Planom upravljanja Parka prirode Medvednica (2011.-2020.) i

sadrže razrađene aktivnosti za desetogodišnje razdoblje.

Značajni su kao izvor i podloga za izradu novog Plana upravljanja Parkom prirode Medvednica i

Plana upravljanja ekološkom mrežom HR2000583 Medvednica (2021. – 2029.).

Njima se doprinosi održivom upravljanju posjetiteljskim kapacitetima Parka, planiranju održivog

turizma te proširenju turističke ponude za posjetitelje.

Dokumenti podupiru planiranje razvoja i unaprjeđenja temeljnih turističko rekreacijskih

vrijednosti u Parku prirode Medvednica uz zadovoljenje potreba posjetitelja, afirmaciju

dostupnosti i posjećivanja Parka prirode tijekom cijele godine i ravnomjerno u svim upravljačkim

zonama s ciljem održivog razvoja.

Provedenim projektnim aktivnostima u okviru projekta „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u

svrhu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012 doprinosi se

zadanim pokazateljima iz OPKK:

- Povećanju broja posjetitelja koji su educirani o prirodnoj baštini u nacionalnim parkovima i parkovima prirode (s podržanom infrastrukturom za posjetitelje),

- Porastu očekivanog broja posjeta podržanim mjestima i atrakcijama kulturne i prirodne baštine,

- Broju podržane infrastrukture za posjetitelje u nacionalnim parkovima i parkovima prirode koji doprinose boljem upravljanju baštinom.

Pokazatelji se temelje na pouzdanoj procjeni jer će se pratiti prije i nakon provedbe i koristiti

kao mjerilo uspjeha ili neuspjeha Projekta.

PRILOG 1.

Najpopularnije staze, prema Trailforksu. Podaci preuzeti dana 26.03.2020.

IME DUŽINA SMJER TKO KORISTI PLAN. STAZA TIP STAZE TEŽINA

POPUL. KOD

BICIKLISTA

POPUL. KOD

PLANINARA SEZONALNOST PODLOGA

Leustekova staza 5,5 km ↑ biciklisti, planinari Leustekov put singletrack srednje 100/100 100/100 - zemlja

Connector 52 -

Opušteno

0,85 km

↓ biciklisti, planinari ne singletrack jednostavno 95/100 5/100 01-12 zemlja

18 - Njivice 2 km ↓ biciklisti, planinari Bikčevićeva singletrack jednostavno 95/100 5/100 - zemlja

enduro "Opušteno" 5,7 km ↓ biciklisti ne singletrack srednje 90/100 - - zemlja

9 3 km ↓↑ biciklisti, planinari br.9 – cijelom dužinom singletrack jednostavno 85/100 100/100 - zemlja

HPD 52 1,4 km ↓ biciklisti, planinari HPD52 – jednim dijelom singletrack srednje 85/100 5/100 01-12 zemlja

Njivice - 20 0,7 km ↓ biciklisti, planinari plan. staza 20 singletrack jednostavno 80/100 5/100 - zemlja

Sljemenska cesta

(Bliznec-Lugarnica) 10 km ↑

biciklisti, planinari,

automobili ne asfalt

pristupna

staza/cesta 80/100 5/100 - asfalt

56 a 2,4 km ↓ biciklisti, planinari plan. staza 56a singletrack srednje 75/100 75/100 - zemlja

Muco 0,21 km ↓ biciklisti ne singletrack jednostavno 70/100 - - zemlja

Trojka 1,4 km ↓ biciklisti ne singletrack srednje 65/100 - - zemlja

15 (new line) 0,8 km ↓ biciklisti ne singletrack ozbiljno 60/100 5/100 01-12 zemlja

9. s Krvarić stazom 3 km ↓ biciklisti na manjim dijelovima dodiruje

plan. stazu br. 9 singletrack srednje 60/100 - 01-12 zemlja

Pilana downhill 1,5 km ↓ biciklisti, planinari plan. staza 19 singletrack srednje 55/100 90/100 - zemlja

Kustošijanski

makadam 9,4 km ↓↑ biciklisti, planinari

na manjim dijelovima dodiruje

plan. stazu br. 54 dirt/gravel

road pristupna staza 55/100 5/100 -

tucanik

(makadam)

enduro "Stage 2" 0,8 km ↓ biciklisti ne singletrack jednostavno 55/100 - - zemlja

44 2,5 km ↓↑ biciklisti, planinari plan. staza 44 singletrack jednostavno 50/100 5/100 - zemlja

Sljemenska cesta

(Zagorska strana) 14 km ↓↑

biciklisti, planinari,

automobili ne asfalt

pristupna

staza/cesta 45/100 5/100 - asfalt

Puntijarka do 18 0,9 km ↓ biciklisti, planinari plan. staza 18 singletrack srednje 35/100 5/100 - zemlja

Rodeo drive 1,6 km ↓ biciklisti ne singletrack teško 35/100 - 03-10 zemlja

Pinta 1 km ↓ biciklisti ne singletrack srednje 30/100 5/100 - zemlja

Zagorski enduro 4 km ↓ biciklisti, planinari plan. staza 39 singletrack srednje 30/100 5/100 - zemlja

8 8 km ↓↑ biciklisti, planinari plan. staza 8 singletrack jednostavno 30/100 75/100 - zemlja

Mrcina 1 km ↓ biciklisti, planinari plan. staza 1 singletrack srednje 25/100 5/100 01-12 zemlja

Markuševečki

makadam 11 km ↓↑ biciklisti, planinari ne

dirt/gravel road

pristupna

staza/cesta 25/100 5/100 -

tucanik

(makadam)

Utopia 0,75 km ↓ biciklisti ne singletrack teško 25/100 - - zemlja

Stara Lugarnica -

Puntijarka 2 km ↓↑ biciklisti, planinari

na manjim dijelovima dodiruje

plan. stazu br. 21 mixed jednostavno 20/100 5/100 -

zemlja /

makadam

57 5,4 km ↓ biciklisti, planinari po stazama:15, 57 mixed srednje 20/100 75/100 02-11 zemlja

4 / 4 uphill 1,3 km ↓ biciklisti, planinari ne singletrack srednje 20/100 5/100 - zemlja

Tonček i Točkica 2 km ↓ biciklisti, planinari ne singletrack teško 20/100 5/100 - zemlja

Divlje Podsljeme 4 km ↓↑ biciklisti, planinari ne singletrack srednje 5/100 5/100 - zemlja

Wild boar 2 km ↓ biciklisti ne singletrack ozbiljno 5/100 - 3-11 zemlja

52 (donji dio) 1 km ↓ biciklisti, planinari jednim dijelom na HPD 52 singletrack srednje - - 01-12 zemlja

15 1 km ↓ biciklisti, planinari plan. staza 15 singletrack jednostavno - - 01-12 Zemlja

Najpopularnije

Popularno

Manje popularno

Nepopularno