SOIJALNO PODUZETNIŠTVO NA PODRUČJU KARLOVAČKE … · Uvod U okviru prekograničnog projekta IPA SI – HR “Udruženi u razvoju novih mogućnosti zapošljavanja uz pomoć društvenog

SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO

NA PODRUČJU KARLOVAČKE ŽUPANIJE Analiza napravljena u okviru projekta

“Udruženi u razvoju novih mogućnosti zapošljavanja uz pomoć društvenog poduzetništva”

(SLOHRA SOCIONET)

U Karlovcu, 9 - 2015

Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o., J. Haulika 14,

47000 Karlovac, Hrvatska

http://www.ra-kazup.hr/

SADRŽAJ

Uvod ........................................................................................................................................................ 3

Faza 1 - Stanje i značaj socijalnog/društvenog poduzetništva na području Karlovačke županije .... 4

Pojam društvenog poduzetništva .................................................................................................... 4

Nevladine organizacije .................................................................................................................... 5

Zadruge ............................................................................................................................................ 7

Invalidska poduzeća i poslovni centri .............................................................................................. 7

Registrirana socijalna poduzeća ...................................................................................................... 7

Ostali poslovni subjekti i institucije na području karlovačke županije ............................................ 7

Zaključak .......................................................................................................................................... 8

Faza 2 – Analiza ciljanih skupina na području Karlovačke županije koje imaju potencijal da se bave

socijalnim poduzetništvom ................................................................................................................. 8

Karlovačka županija ......................................................................................................................... 8

Poduzetnici .................................................................................................................................... 10

Ciljane skupine .............................................................................................................................. 14

Općine ........................................................................................................................................... 18

Potporne organizacije ................................................................................................................... 22

Zaključak ........................................................................................................................................ 26

Faza 3 – Institucionalno i potporno okruženje za društveno poduzetništvo na nacionalnoj i

regionalnoj razini ............................................................................................................................... 26

Nacionalna razina .......................................................................................................................... 26

Strategija razvoja društvenog poduzetništva u RH ....................................................................... 27

Regionalna razina .......................................................................................................................... 30

Faza 4 –Mogućnosti i prepreke za razvoj društvenog poduzetništva na regionalnoj razini ............ 31

Zaključak ........................................................................................................................................ 35

Faza 5 –Dobra praksa socijalnog/društvenog poduzetništva na regionalnoj, nacionalnoj razini i EU

razini .................................................................................................................................................. 35

Autonomni centar – ACT (Čakovec) .............................................................................................. 36

PRONI Centar za socijalno podučavanje (Osijek, Vukovar, Sisak, Pirovac) ................................... 36

Čokolaterija Hedona d.o.o. – socijalno poduzeće, Križevci ........................................................... 37

Faza 6 – Zaključci i smjernice – Preporuke za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva ............ 40

Izvori .................................................................................................................................................. 42

Uvod

U okviru prekograničnog projekta IPA SI – HR “Udruženi u razvoju novih mogućnosti zapošljavanja

uz pomoć društvenog poduzetništva” (SLO-HRA SOCIONET) partneri na projektu imali su, između

ostalog, obvezu napraviti analizu stanja i značaja socijalnog poduzetništva za gospodarstvo u regijama

uključenim u projekt.

Osnovna namjena prve faze analize je identifikacija organizacija i tvrtki koje se po svojim

djelatnostima mogu smjestiti u sektor socijalnog poduzetništva na području pojedine regije. U ovoj

fazi su se koristile različite baze podataka pomoću kojih se istraživala struktura gospodarskih

subjekata i institucija na području pojedine regije a pripremljeni su i anketni upitnici kao pomoćno

sredstvo u provođenju analize. Analiza je bila usredotočena na slijedeća pitanja:

Koje i koliko organizacija i tvrtki se može uključiti u socijalno poduzetništvo?

Koje su karakteristike tih tvrtki, na kojim područjima djeluju, tko su ciljane skupine, koji su

izvori sredstava?

Koji su društveno-ekonomski učinci tih poduzeća ili organizacija (br. zaposlenih, ostvareni

prihodi i sl.)?

Koji su glavne ciljane skupine iz perspektive osnivanja, vođenja i zapošljavanja?

Koje socijalne inovacije usvajaju ta poduzeća u lokalnom okruženju?

Koje su ključne potrebe tih tvrtki?

Gdje predstavnici tih tvrtki vide glavni potencijal i prepreke za razvoj socijalnog poduzetništva

u regiji?

Druga faza, analiza ciljanih skupina koje imaju potencijala za provedbu socijalnog poduzetništva, što

je uključivalo provedbu i analizu anketnog istraživanja sa predstavnicima ciljanih skupina, bila je

usmjerena na istraživanje njihovih karakteristika, potreba i stavova o daljnjem razvoju socijalnog

poduzetništva u regiji. Ključne pitanja postavljena kroz anketno istraživanje bila su usmjerena na

slijedeće:

Tko su potencijalni nositelji društvenog poduzetništva?

Koje su prepreke s kojima se susreću u razvoju društvenog poduzetništva?

Koje su njihove potrebe?

Kakve djelatnosti razvijaju?

Gdje se mogu vidjeti ključni potencijali za razvoj socijalnog poduzetništva u regiji?

Treća faza bila je usmjerena na analizu institucionalnog i potpornog okruženja na nacionalnoj i

regionalnoj razini. Glavne karakteristike ove faze bile su naći odgovore na pitanja kako je razvijeno

institucionalno okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva, te da li se na državnoj ili regionalnoj

razini provode aktivnosti ili projekti promicanja socijalnog poduzetništva.

Kroz četvrtu faza analize svaki je partner za sebe trebao pojasniti koji su to izvori sredstva na

regionalnoj razini koji mogu potaknuti razvoj socijalnog poduzetništva a peta faza analize usmjerena

je na primjere dobre prakse na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini, a zadnja, šesta faza predviđena je

za preporuke, zaključke i smjernice za razvoj socijalnog poduzetništva.

Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o. najprije je na području svoje regije identificirala

poslovne subjekte i organizacije koje se bave ili koje bi se mogle baviti socijalnim poduzetništvom. Ta

je analiza ponajprije uključivala evidenciju pravnih osoba (nevladine organizacije, invalidska

poduzeća, poslovni centri, zadruge, poduzeća sa društvenim učinkom i sl.).

Faza 1 - Stanje i značaj socijalnog/društvenog poduzetništva na području Karlovačke

županije

Pojam društvenog poduzetništva

Socijalno poduzetništvo (Social entrepreneurship), poznato još i kao društveno poduzetništvo, se

razvilo u vrijeme rastuće svijesti o tome da se količina problema s kojima se današnje društvo susreće

teško može riješiti tradicionalnim neprofitnim i filantropskim pristupom.

Prema definiciji, socijalno poduzetništvo je djelovanje poduzetnika koji prepoznaje društveni problem

te na profesionalan, inovativan i održiv pristup sustavnim promjenama koje nadilaze nedostatke

tržišta i iskorištavaju dane mogućnosti. Dok poslovni poduzetnici obično mjere učinkovitost pothvata

kroz profit i povrat ulaganja, socijalni poduzetnici procjenjuju svoj uspjeh i kroz utjecaj na društvene

promjene te kroz profit i povrat ulaganja.1

Socijalni poduzetnici često rade u organizacijama civilnog društva, no isto tako mogu raditi u

privatnom i javnom sektoru, čineći važnim svoj utjecaj na društvo. Pokret socijalnog poduzetništva

obuhvaća i neprofitne organizacije koje koriste poslovne modele u ostvarivanju svoje misije, i

profitne organizacije kojima je primaran cilj društvena promjena. Mnogi komercijalni biznisi imaju u

svojem poslovanju integrirane i društvene ciljeve, no samo oni kojima je utjecaj na društvo i/ili okoliš

primaran cilj poslovanja, mogu se nazivati socijalni poduzetnici.2

Priručnik za socijalno poduzetništvo Ministrstva za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano Republike

Slovenije3 ovu gospodarsku aktivnost definira na slijedeći način:

Socialno podjetništvo JE oblika podjetništva, ki jo odlikujejo tri nujne sestavine:

podjetniška ideja, ki je temelj vsakega podjetja, rešuje določen družbeni problem,

vsebuje poslovni model, ki zagotavlja finančno vzdržnost podjetja,

organizacijska struktura podjetja temelji na demokratičnih načelih in enakopravnosti vseh

zaposlenih.

Prema Ekonomskom portalu socijalno ili društveno poduzetništvo „nije primarno usmjereno ka

stvaranju profita nego pomoći najsiromašnijima i najpotlačenijima u društvu. Socijalni poduzetnici ne

traže slavu, bogatstvo ili moć nego jednostavno promjene u društvu.“

Prema istom izvoru u Hrvatskoj je registrirano preko 47.000 neprofitnih udruga od kojih se vrlo mali

broj bavi društvenim poduzetništvom.

Prema istraživanju Europske komisije, socijalno gospodarstvo u EU stvara 10 posto BDP-a i zapošljava

više od 11 milijuna radnika ili 4,5 aktivnog stanovništva, a čak četvrtina novoosnovanih tvrtki u

1 http://ekonomskiportal.com/socijalno-poduzetnistvo

2 http://ekonomskiportal.com/socijalno-poduzetnistvo/

3 Podjetniški priročnik z delovnim zvezkom za socialne podjetnike : od ideje do socialnega podjetja z družbenim

učinkom - Ljubljana : Ministrstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano, 2015

sektoru je socijalnog poduzetništva. U Hrvatskoj nema podataka niti se vodi evidencija o tome koliko

socijalno poduzetništvo sudjeluje u ukupnim ekonomskim aktivnostima i pridonosi BDP-u. Jedini je

dostupan podatak onaj međunarodnog projekta GEM (Global Entrepreneurship Monitor) koji prati

poduzetničke aktivnosti u zemljama članicama, a koji je objavio da socijalno poduzetništvo zauzima

samo 0,2% hrvatskoga gospodarstva.4

Socijalno poduzetništvo je u Karlovačkoj županiji dosta nepoznat pojam, što je pokazalo istraživanje u

okviru projekta Slohra Socionet, u kojem je Razvojna agencija Karlovačke županije jedan od partnera

na čijem se području ovaj projekt provodi. U pokušaju da se identificiraju poslovni subjekti i

institucije dobiveni su podaci koji ukazuju da je to područje nešto novo za sve dionike koji se inače

bave tim sektorom, osim predstavnika civilnog društva.

Nevladine organizacije

Prema evidenciji Ureda državne uprave na području Karlovačke županije vodi se u evidenciji 1390

registriranih udruga/nevladinih organizacija. Prema području djelovanja one su podijeljene na

slijedeći način: udruge branitelja i stradalnika (3), demokratsko političkog karaktera (5) duhovnosti

(1), gospodarstvo (11), hobističke djelatnosti (4), kultura i umjetnost (9), ljudska prava (4),

nomenklature sportova (3), obrazovanje, znanosti i istraživanje (2), održivi razvoj (1), socijalna

djelatnost (6), sport (16) i ostala područja, u koje ulaze sve ostale.

Iz baze podataka (http://registri.uprava.hr/#!udruge) nije moguće točno utvrditi koliko organizacija

civilnog društva ima zaposlene, odnosno koliko nevladinih organizacija ima minimalno 1 zaposlenu

osobu, kao ni koji broj od onih koje imaju zaposlene osobe i ostvaruje minimalno 50% svojih prihoda

iz tržišnih aktivnosti.

Prema informacijama sa nadležnim službama koje vode evidenciju o organizacijama civilnog društva

koje dobivaju sredstva od gradova ili županija najveći broj organizacija civilnog društva na području

Karlovačke županije nema zaposlenih osoba, a zaposlene imaju NVO koje provode neke specifične

programe (osobe sa invaliditetom) ili one koje su uspješne u kandidiranju projekata, a njih nema

previše.

Kao prvu grupu nevladinih organizacija koje zapošljavaju možemo definirati udruge građana koje se

bave ljudskim pravima, zaštitom okoliša i održivim razvojem i gospodarskim aktivnostima, i sl.).

Druga grupacija organizacija civilnog društva koja ima zaposlene osobe na području Karlovačke

županije vezana je uz veteranske organizacije ili udruge branitelja kako se nazivaju u Hrvatskoj.

Treća i najbrojnija grupacija organizacija civilnog društva koje zapošljavaju su udruge koje se bave

raznim socijalnim aktivnostima. U najvećem broju to su organizacije osoba sa invaliditetom koje

provode različite projekte i programe koji se odnose na ranjive socijalne skupine kao što su javni

radovi, osobni asistenti i sl.

U tablici ispod je popis dostupnih informacija o organizacijama civilnog društva koje imaju zaposlene

osobe na području Karlovačke županije

4 O stanju i perspektivama socijalnog poduzetništva u Sloveniji i Hrvatskoj, Ljubljana 2015., str. 125

http://registri.uprava.hr/#!udruge

Tablica 1: NVO na području Karlovačke županije sa zaposlenim osobama

Red. br.

Naziv organizacije Mjesto 1 i više zaposlenih osobe

Ostvaruje više od 50% prihoda na tržištu

1. Ženska grupa Korak – jedno vrijeme su imali socijalnu zadrugu

Karlovac DA NE

2. Carpe diem Karlovac DA NE

3. Eko pan Karlovac DA NE

4. Udruga Poluga Karlovac DA NE

5. Centar za civilne inicijativu - CCI Karlovac

DA NE

6. Zvono uz Kupu - ZUK Karlovac DA NE

7. Ka matrix Karlovac DA NE

8. Zajednica tehničke kulture Karlovac Karlovac DA NE

9. EKOP udruga proizvođača ekoloških proizvoda Karlovačke županije

Karlovac DA NE

10. ZUHVIDRA KŽ (branitelji) Karlovac DA NE

11. Udruga milosrđe (beskućnici i branitelji)

Karlovac DA NE

12. Savez udruga osoba sa invaliditetom Karlovačke županije

Karlovac DA NE

13. LAG Vallis Colapis Ozalj DA NE

14. LAG Frankopan Ogulin DA NE

15. Društvo multiple skleroze Karlovac

DA NE

16. Udruga gluhih Karlovac DA NE

17. Udruga slijepih grada Karlovca Karlovac DA NE

18. Udruga invalida rada grada Duga Resa

Duga Resa DA NE

19. Udruga osoba s invaliditetom KŽ Karlovac DA NE

20. Udruga Zvončići Karlovac DA NE

21. Udruga Rajska ptica Karlovac DA NE

22. Udruga slijepih Karlovačke županije Karlovac DA NE

23. Udruga roditelja djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom – Radost Ogulin

Ogulin DA NE

24. Udruga slijepih Grada Ogulina Ogulin DA NE

25. Zajednica tehničke kulture Karlovačke županije

Karlovac DA NE

26. Karlovačka sportska zajednica Karlovac DA NE

27. ZAKUD – zajednica kulturnih djelatnosti Karlovačke županije

Karlovac

DA NE

28. Javna vatrogasna postrojba Karlovac Karlovac DA NE

29. Crveni Križ Karlovac Karlovac DA NE

Prema podacima koji se mogu dobiti, nekih ozbiljnih pomaka prema angažmanu na području

društvenog/socijalnog poduzetništva u civilnom sektoru Karlovačke županije još nema iako se o tome

počelo govoriti tijekom pripreme i nakon usvajanja Strategija razvoja društvenog poduzetništva u

Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine čiju je izradu iniciralo Ministarstvo rada i

mirovinskoga sustava a kojom je osigurano 270.650.000,00 kn za razvoj društvenog poduzetništva,

od čega je najveći dio sredstava iz Europskog socijalnog fonda.

Doduše, ima nekih naznaka da se aktivnije organizacije civilnog društva pripremaju za korištenje tih

sredstava na način da su u fazi osnivanja vlastitih tvrtki ili zadruga kroz koje namjeravaju početi sa

gospodarskom djelatnošću prema načelima socijalnog poduzetništva, odnosno ulaganjima sa

društvenim učinkom. Tako je Udruga Zvono uz Kupu iz Karlovca osnovala vlastitu tvrtku (j.d.o.),

Udruga Contessa iz Draganića osnovala je turističku agenciju u kojoj su zaposlene 2 osobe, a Udruga

osoba s invaliditetom Karlovačke županije osnovala je zadrugu.

Zadruge5

Karlovačkoj županiji je registrirano 129 zadruga od čega je, prema evidenciji iz baze podataka, 113

aktivnih. Veći broj zadruga su tzv. braniteljske ili veteranske čije osnivanje poticala Vlada Republike

Hrvatske dodjelom bespovratnih sredstava u iznosu od 150.000,00 kn (20.000,00 EUR). Određeni broj

zadruga registriran je kao pokušaj gospodarskog udruživanja privatnih i pravnih osoba. Nema

informacija koje ukazuju da su se neke zadruge pretvorile u uspješna socijalna poduzeća. Kao

uspješnija socijalna zadruga na području Karlovačke županije spominjana je zadruga Herona

(registrirana 2008) koja je bila zamišljena kao zadruga žena u kojoj će posao naći dugotrajno

nezaposlene žene, žrtve nasilja i samohrani roditelji. Zadruga je u međuvremenu ugašena.

Invalidska poduzeća i poslovni centri

Prema dostupnim podacima na području Karlovačke županije nema registriranih invalidskih

poduzeća.

Registrirana socijalna poduzeća

Na području regije također nema registriranih socijalnih poduzeća jer ne postoji posebna procedura

registracije po kojoj bi se tvrtke razlikovale na način da se zna koja se bavi socijalnim a koja tzv.

klasičnim poduzetništvom. Neki od pokušaja da se registriraju kao socijalna poduzeća zastali su kod

javnih bilježnika koji ne prihvaćaju registraciju takvih pravnih oblika.

Poduzeća sa društvenim učinkom

Definicija poduzeća sa društvenim učinkom podrazumijeva spajanje raznih međusektorskih resursa

(hibridna kapitalna rješenja, poput dugoročnog miješanog kapitala) kako bi se ostvario društveni

učinak što je jedan jedan od sastavnih dijelova socijalnog financijskog ekosustava.

Iako vjerojatno ima inicijativa i ideja o poduzetništvu sa društvenim učinkom na području Karlovačke

županije nema takvih inicijativa i nema onih koje svoje poslovanje definiraju na taj način.

Ostali poslovni subjekti i institucije na području karlovačke županije

Na području županije također djeluje:

59 dioničkih društava /30 aktivnih/

5 Podaci su dobiveni iz baze registra poslovnih subjekata http://www.biznet.hr/

3256 društava za ograničenom odgovornošću - d.o.o./1864 aktivnih/

406 jednostavnih društava sa ograničenom odgovornosti - j.d.o./402 aktivnih/

123 ustanove/

Među svima njima postoje oni koji su zainteresirani za društveno poduzetništvo ali prema dostupnim

informacijama nema ozbiljnijih inicijativa usmjerenih prema razvoju tog sektora.

Zaključak

Može se reći da na području Karlovačke županije postoje samo naznake postojanja tzv. socijalne

ekonomije koja donekle uključuje nevladine organizacije, koje su najaktivnije u zapošljavanju

pripadnika ranjivih skupina ili svojih članova kroz provedbu raznih projekata, što se samo djelomično

može smatrati društvenim ili socijalnim poduzetništvom. Svi ostali poslovni subjekti još uvijek

ozbiljno ne razmišljaju o društvenom poduzetništvu kao nekoj razvojnoj alternativi, na što ukazuje

činjenica da na području županije nema registriranih socijalnih poduzeća, pa čak ni invalidskih

poduzeća koja se smatraju jedinim «socijalnim« poslovni subjektima.

S obzirom na činjenicu da regija zaostaje u razvoju, što se između ostalog reflektira kroz veliki broj

dugotrajno nezaposlenih osoba, postoji značajan prostor za organizaciju društvenog poduzetništva i

rješavanja određenih razvojnih problema na taj način.

Faza 2 – Analiza ciljanih skupina na području Karlovačke županije koje imaju potencijal

da se bave socijalnim poduzetništvom

Kao što piše u uvodu, veći dio ove analize temelji se na istraživanju provedenom sa predstavnicima

ciljanih skupina kroz koje se nastojalo saznati njihove karakteristike, potrebe i stavove o razvoju

socijalnog poduzetništva u karlovačkoj regiji.

U istraživanje su bili uključeni predstavnici poslovnog sektora (tvrtke, zadruge, obrti, privatni instituti

i sl.), potpornih organizacija ili poduzetničkih potpornih institucija, što u Hrvatskoj uključuje

razvojne agencije, poduzetničke centre, poduzetničke inkubatore i tehnološke parkove, zatim

jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) kao i predstavnike ciljanih skupina, potencijalne

zaposlenike ili osnivače društvenih poduzeća na području Karlovačke županije kao specifične regije

sa dosta gospodarskih problema.

Da su ti problemi institucionalno organizacijskog karaktera pokazali su kontakti sa predstavnicima

ciljanih skupina tijekom provedbe ovog istraživanja u koje je bilo uključeno 23 predstavnika

poslovnog sektora koji već djeluju na tržištu, 20 potencijalnih osnivača društvenih poduzeća, 10

jedinica lokalne samouprave i 6 predstavnika potpornih institucija sa područja cijele regije.

Karlovačka županija

Već je spomenuto da je Karlovačka županija specifična regija koja spada u manje razvijena područja u

Republici Hrvatskoj. Od 21 županije Karlovačka je jedna od četiri županije koja se nalazi u I. skupini sa

indeksom razvijenosti manjim od 75 posto. Indeks razvijenosti ove regije je 56,34 %.

Karlovačka županija smještena je u središnjoj Hrvatskoj a prema NUTS klasifikaciji pripada regiji

Kontinentalna Hrvatska. Prostire se na površini od 3.626 km2 te prema Popisu stanovništva iz 2011.

godine ima ukupno 128.899 stanovnika. Zbog svog tranzitnog, prometnog i geostrateškog položaja,

jedna je od najvažnijih županija u Republici Hrvatskoj. Grad Karlovac središte je Karlovačke županije i

čini 11,07% njene ukupne površine. Republika Bosna i Hercegovina te Republika Slovenija su države s

kojom graniči Karlovačka županija. Karlovačka županija sastoji se od 5 gradova i 17 općina čiji su

podaci o broju stanovnika sažeti u sljedećoj tablici.

Tablica 2: Gradovi i općine Karlovačke županije

Gradovi Broj stanovnika Općine Broj

stanovnika

1 Karlovac 55.705 1 Barilović 2.990

2 Ogulin 13.915 2 Bosiljevo 1.284

3 Duga Resa 11.180 3 Cetingrad 2.027

4 Slunj 5.076 4 Draganić 2.741

5 Ozalj 6.817 5 Generalski Stol 2.642

6 Josipdol 3.773

7 Kamanje 891

8 Krnjak 1.985

9 Lasinja 1.624

10 Netretić 2.862

11 Plaški 2.090

12 Rakovica 2.387

13 Ribnik 475

14 Saborsko 632

15 Tounj 1.150

16 Vojnić 4.764

17 Žakanje 1.889

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Sudeći po reakcijama predstavnika ciljanih skupina uključenih u ovo istraživanje društveno

poduzetništvo na području Karlovačke županije prilično je nepoznata kategorija čije spominjanje u

prvom kontaktu izaziva dosta zabuna jer mnogi, posebno predstavnici poslovnog sektora, misle da se

radi o istraživanju nečega što je već postojalo u prošlom sistemu, pa je trebalo dosta pojašnjenja da

je riječ o specifičnom poduzetništvu koje se danas brzo razvija u mnogim europskim zemljama i

uključuje sve veći broj korisnika iz različitih sektora. Najviše znanja o ovoj vrsti poduzetništva imali su

predstavnici civilnog sektora koji se u ovom istraživanju pojavljuju kao predstavnici poslovnog sektora

i kao predstavnici ciljanih skupina. Prema dostupnim informacijama postoje inicijative za registraciju

samo dva poslovna subjekta na načelima društvenog poduzetništva na području Karlovačke županije.

Treba spomenuti i da na ovom području ima više organizacija civilnog društva koje djeluju po

načelima društvenog poduzetništva ali nisu tako pravno utemeljene zbog zakonskih ograničenja.

Poduzetnici

Jedna od skupina koja je bila cilj istraživanja su tvrtke, odnosno predstavnici poslovnog sektora što u

našem slučaju znači razna društva (d.o.o./ j.d.o.o.), zadruge, ustanove, obrte, udruge, poslovne

institute i sl. Pozivu na sudjelovanje u anketiranju odazvala su se 23 predstavnika poslovnog sektora

od čega se 13 odredilo kao d.o.o., 3 kao obrti, 2 kao j.d.o.o., 2 kao poslovni institut, 2 kao udruga i 1

kao zadruga. Većina anketiranih ima sjedište u Karlovačkoj županiji (96%).

Tablica 3 – Struktura reprezentativnog uzorka – poslovni sektor

Red. broj

Vrsta tvrtke Broj anketiranih predstavnika posl. sektora

1. d.o.o. 13

2. j.d.o.o. 2

3. Obrt 3

4. Poslovni institut 2

5. Udruga 2

6. Zadruga 1

UKUPNO 23

S obzirom na iskustva u samostalnom poslovnom djelovanju riječ je o osobama koje se

poduzetništvom bave od jedne do pedeset godina, a kada se sve godine učesnika podjele sa

njihovim brojem prosječna dužina bavljenja poduzetništvom svih ispitanih je 14,69 godina.

Područja djelovanja predstavnika poslovnog sektora koji su sudjelovali u istraživanju su dosta

različita. Prema anketnim upitnicima ispitanici su odgovorili da se njihove tvrtke, zadruge, poslovni

centri i obrti bave: konzultantskim uslugama, izradom projekata i razne poslovne dokumentacije za

tvrtke, računovodstvom, financijama, revizijom, prijevodima, podukom i prevođenjem, izradom i

servisom alata, preradom polimera, trgovinom, ugostiteljstvom, turizmom, proizvodnjom

suhomesnatih proizvoda, proizvodnjom trikotaže, distribucijom obuće, izradom artikala za

građevinarstvo, uzgojem i proizvodnjom povrća, i sl.

Od tvrtki uključenih u istraživanje samo jedan poslovni subjekt se odredio kao poslovni institut. Kao

invalidsko ili socijalno poduzeće nije nitko registriran a dva su poslovna subjekta iskazala namjeru u

budućnosti steći status socijalnog poduzeća. Većina ispitanih predstavnika poslovnog sektora su

muški (60,8 %) a starost ispitanika je od 28 do 65 godina. Prosječna starost predstavnika uzorka je

41,9 godina. Većina ispitanih vlasnika tvrtki imaju srednju školu (11 ili 48%), fakultetski je

obrazovano 8 osoba (35% ) a 3 (13%) su se osobe izjasnile da imaju višu strukovnu školu ili I. stupanj

Bolonje. Samo je jedna osoba sa magisterijem. Kada je riječ o nazivu stručnog ili profesionalnog

obrazovanja ispitanici su se izjašnjavali kao: ugostitelj, prof. engleskog jezika, hotelijerski tehničar,

komercijalist, ekonomist (2), tekstilni tehničar, dipl. ekonomist (5), diplomirani inženjer (3),

manager ljudskih potencijala i diplomirani politolog.

Na početku je važno spomenuti i da je na pitanje gdje su stekli znanja i vještine iz područja

poduzetništva većina navela praktični rad (78%), nešto manje je istaknulo formalno obrazovanje

(74%) kao model stjecanja poduzetničkih znanja i vještina, a neformalno obrazovanje označilo je 56%

ispitanih.

Na ponuđene formulacije o glavnim razlozima ili motivima koji su utjecali na bavljenje

poduzetništvom predstavnici poslovnog sektora najviše ocjene („jako važno“) dali su slijedećim

formulacijama:

Kroz poduzetništvo želim aktivno doprinijeti promjenama u razvoju lokalne zajednice (61%)

Poduzetništvo mi predstavlja osobni izazov (39%)

Želja za neovisnošću (39%)

Okolnosti su me natjerale na to (30%)

Zanimljivo je da su ispitanici potpuno nevažnim smatrali formulacije da je njihovo bavljenje

poduzetništvom u vezi sa činjenicama da su poduzeće preuzeli od roditelja ili obitelji (74%), odnosno

da se poduzetništvom bave zbog mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava ili potpora (52%).

Kod ocjenjivanja postignute razine inovacija u tvrtkama ispitanici su na više ponuđenih formulacija

većinu spomenutih tvrdnji ocijenili važnima ili jako važnima.

Proizvoda ili usluga – 65 %

Tehnologija – 69 %

Znanje – 83 %

Organizacija i upravljanje tvrtkom – 78 %

Marketing - 69 %

Najveći broj ispitanih ocijenio je da se njegova tvrtka nalazi u zreloj fazi (65%). Da je riječ o tvrtci u

ranoj fazi izjavilo je 17,4% ispitanika. Isto toliko izjasnilo se da ne može odrediti u kojoj se razvojnoj

fazi nalazi njihovo poduzeće.

Više od polovice ispitanika (56%) navelo je i podatak o ukupnom godišnjem prihodu njihove tvrtke.

Najmanji iskazani godišnji prihod je 3000 eura, a najveći 2,5 milijuna eura.

Na pitanje koji postotak od ukupnih godišnjih prihoda zauzimaju sredstva i potpore iz državnog

proračuna, lokalne samouprave i EU izvora najveći broj ispitanih (78%) izjasnio se da u njihovim

prihodima uopće nema tih sredstava, da ta sredstva predstavljaju 1 do 15 % godišnjih prihoda

izjasnilo se 13% ispitanika, a 4% ispitanih izjasnilo se da različite potpore čine od 16 do 30%,

odnosno od 31-50% njihovih godišnjih prihoda.

Broj zaposlenih u tvrtkama koje su sudjelovale kreće se između 0 i 32 zaposlenih osoba, a manji dio

ispitanika (30,4 %) je naveo da povremeno zapošljava preko student servisa, autorskog ugovora i sl.

Kada je riječ o strukturi zaposlenih oni predstavnici poslovnog sektora koji su spominjali obrazovanje,

smjer/profil i dob svojih zaposlenika naveli su da je najviše riječ o osobama srednje stručne spreme sa

lokalnog tržišta rada prosječne starosti 35 godina.

O kategorijama osoba koje zapošljavaju ispitanici su odgovorili na slijedeći način:

Ne zapošljavamo predstavnike ranjivih skupina – 56%

Nezaposleni mladi – tražitelji prvog zaposlenja – 26%

Dugotrajno nezaposleni - 13%

Invalidi – 8%

Na više tvrdnji u kojim područjima je njihovim tvrtkama najpotrebnija pomoć ili potpora ispitanici su

kao jako važna područja istaknuli menadžment i upravljanje tvrtkom (43%), inovacije (39%), te

marketing i dobivanje nepovratnih sredstava (35%). Dosta važnim ispitanici su istaknuli razvoj

poslovne ideje i pripremu poslovnog plana, umrežavanje, infrastrukturu i sl.

Pri ocjenjivanju tvrdnji koje se odnose na poslovanje tvrtke ispitani poduzetnici su primjenjivim u

potpunosti i uglavnom primjenjivim ocijenili slijedeće formulacije:

Ugled u lokalnoj zajednici nam je važan – 74%

Primanja naših zaposlenika su poštena – 61 %

Poslovanje naše tvrtke donosi pozitivne učinke /posljedice za lokanu zajednicu i okoliš –

61%

Veći dio dobiti ulažemo u razvoj poduzeća i zapošljavanje - 52%

U kontekstu navedenog od ispitanika se tražilo da se izjasne na koji način rad njihove tvrtke donosi

pozitivne prednosti i učinke za lokalnu zajednicu i okoliš. Te su prednosti pojasnili na slijedeći način:

Redovito izvršavaju zakonom propisane obaveze

Plaćaju poreze i doprinose, zapošljavaju i isplaćuju plaće

Educiraju stanovništvo,

Privlače turiste

Razvijaju poduzetništvo

Poštuju ekološke standarde

Olakšavaju poslovanje poduzetnicima

Proizvode i prodaju poljoprivredne proizvode

Smanjuju onečišćenje reciklažom i odgovornim odnosom prema otpadu, itd.

O tome da li se smatraju društvenim poduzećem nisu se izjasnili svi ispitanici već samo njih 69%. Od

toga se pozitivno izjasnilo 39% a negativno 30% ispitanika.

Argumentaciju zašto se ne smatraju kao društveno poduzeće ispitanici su naveli: zbog komercijalne

orijentacije, nisu tako organizirani ili su jako mali.

S druge strane, oni koji se smatraju društvenim poduzećem ili tvrtkom su to pojasnili na slijedeći

način: njihova aktivnost doprinosi boljitku cijele zajednice, plaćaju obaveze,daju donacije, pomažu

drugima i socijalno ugroženima, zapošljavaju samohrane roditelje i druge, školuju zaposlene,

stimuliraju zaposlene, trude se da se radi u pozitivnom okruženju, osjetljivi su na probleme

zaposlenih.

Na pitanje dali razmišljaju o mogućnosti razvoja novog projekta, usluge ili proizvoda u budućnosti koji

je povezan sa socijalnim poduzetništvom većina ispitanih odgovorila je negativno (61%). Pozitivno se

izjasnilo 30% ispitanika a 9% ispitanih se nije izjašnjavalo.

Oni koji su se pozitivno izjasnili opisali su svoje poslovne ideje kao: zapošljavanje dugotrajno

nezaposlenih, usavršavanje i zapošljavanje novih radnika, zapošljavanje ranjivih skupina, razvoj

ideja za nove proizvode, brod za turističku plovidbu rijekom, proizvodnja od recikliranih materijala,

program ekološkog zbrinjavanje otpada u kućanstvu.

Konačno, na ponuđene odgovore na pitanje koja su područja ili aktivnosti za koje mislite da su vaši

najveći regionalni potencijali za razvoj društvenog/socijalnog poduzetništva, ispitanici su kao one sa

vrlo velikim i velikim potencijalom ocijenili slijedeće:

Organski uzgoj i preradu hrane (39%)

Turizam (39%)

Zaštita prirode, uređenje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih

površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo i zaštićena prirodna područja, i

dr.) (43%)

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog gospodarstva (korištenje

sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame ..., ind.) (35%)

Kultura i održavanje tehničke i kulturne baštine (kulturno-zabavne aktivnosti, muzeji,

izložbe, izdavaštvo, tisak, video i glazbena produkcije, itd.) (39%)

Socijalna i obiteljska zaštita i zaštita osoba s invaliditetom (npr. eko-socijalna skrb za

obiteljska gospodarstva, dnevna briga za starije i osobe s invaliditetom kod kuće, čuvanje

djece. itd.) (35%)

Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,

umjetnici itd.) na principu "poštene trgovine" (52%)

Ciljane skupine

Kao druga važna skupina u ovom istraživanju anketirani su predstavnici ciljanih skupina. Pod tom

kategorijom ovdje se podrazumijevaju nezaposlene ili zaposlene osobe koje razmišljaju o

pokretanju vlastitog posla. Upitnik je ispunilo 20 predstavnika ciljanih skupina u dobi od 29 do 57

godina.

Prema obrazovnoj strukturi jedna je osoba sa završenom osnovnom školom (5%), šest su završile

srednju školu (30%), tri su osobe navele da imaju završenu višu strukovnu školu ili I. bolonjski

stupanj (15%), sedam je ispitanika sa završenim II. bolonjskim stupnjem (35%) a tri imaju magisterij

ili doktorat (15%).

Tablica 4 – Struktura reprezentativnog uzorka – predstavnici ciljanih skupina

Dob 29-57 godina

Osnovna škola 5 %

Srednja škola 30 %

I. bolonjski stupanj 15 %

II. bolonjski stupanj 35 %

Magisterij ili doktorat 15 %

Kada je riječ o nazivima stručnog ili profesionalnog obrazovanja ispitanici su naveli slijedeća zvanja:

konobar, SSS, ekonomski tehničar, tajnica udruge, inženjer, magistar politologije, magistar

ekonomije, diplomirani novinar, stručni pristupnik poslovne ekonomije, profesor, diplomirani

ekonomist, inženjer lovstva i zaštite prirode, i sl.

Na pitanje jesu li kada razmišljali ili trenutno razmišljaju da osnuju tvrtku i/ili razviju projekt, uslugu

ili proizvod koji je povezan sa socijalnim poduzetništvom 95% ispitanih se izjasnilo pozitivno.

Na ponuđene formulacije o glavnim razlozima ili motivima koji su utjecali na to da se planiraju baviti

(socijalnim) poduzetništvom ispitanici su najviše ocjene („jako važno“ i „važno“) dali su slijedećim

formulacijama:

Želja za većim prihodima – 55%

Želja za samostalnošću – 60%

Okolnosti su me prisilile na to (npr. gubitak posla, nezaposlenost i sl.) – 30%

Tvrtku sam preuzeo od roditelja ili obitelji – 10%

Kroz poduzetništvo želim aktivno doprinjeti pozitivnim promjenama u lokalnoj zajednici –

80%

Mogućnost dobivanja bespovratnih (potpora) sredstava – 75%

Nešto drugo (što): pomoć nezaposlenima/ pomoć prijatelju sa intelektualnim teškoćama

Na pitanje gdje su stekli znanja i vještine iz područja poduzetništva većina ispitanika navela je

praktični rad (80%), manje od polovice ispitanih je istaknulo formalno obrazovanje (45%) kao model

stjecanja poduzetničkih znanja i vještina a putem neformalnog obrazovanja o poduzetništvu je steklo

znanja 30 % ispitanih.

U izjašnjavanju na pitanje da ocijene svoje poznavanje pojma ili ciljeva društvenog poduzetništva

ispitanici su se izjasnili da im je to nepoznato područje. Najveći broj ispitanika naveo je da je slabo

upoznat (35%), uopće nije upoznato sa tim pojmom 20% ispitanika, upoznato je 35%, a niti jedno od

navedenog označilo je 10% ispitanih, što ukazuje da gotovo 65% ispitanika zna vrlo malo o

društvenom poduzetništvu.

Ispitanici su svoje poduzetničke ideje opisali na slijedeći način:

Tvrtka za pružanje malih servisnih usluga

Računovodstveni i knjigovodstveni poslovi i porezno savjetovanje

Škola socijalnog poduzetništva

Edukacija ranjivih skupina i djece

Osvještavanje poduzetnika o zelenim uredima i održivim resursima

Osnivanje obiteljskog doma

Proizvodnja suvenira baziranih na tradicijskim motivima

Zapošljavanje u ruralnom području

Proizvodnja zamjene za PVC vrećice od prirodnih materijala

Pomoć starijima

Registracija obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva za proizvodnju voća i ljekovitog bilja

Uređenje parkova, vrtova, prostora za rekreaciju

Pokretanje radionice za izradu didaktičkih proizvoda

Zbrinjavanje osoba sa intelektualnim teškoćama

Zbrinjavanje osoba treće životne dobi

Kada je riječ o pozitivnim učincima i koristima za lokalnu zajednicu koju bi mogle imati njihove

poslovne aktivnosti, ispitanici su ih formulirali na slijedeći način:

Porast proizvoda čija je ponuda ograničena na lokalnom tržištu,

Pomoć manje profitabilnim tvrtkama, NGO i gradovima,

Sufinanciranje udruga kroz poduzetničku djelatnost,

Razvoj socijalnog poduzetništva,

Smanjenje CO2 – korištenje obnovljivih izvora

Bolja skrb o starijim osobama,

Veća zapošljivost osoba na ruralnim područjima,

Općenito veće zapošljavanje

Zamjena PVC vrećica,

Zapošljavanje mladih,

Briga o osobama koje žive same, o djeci sa socijalnim problemima, mladima

Uređenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta

Humaniji okoliš, čist i uredan životni prostor,

Boravak osoba sa intelektualnim teškoćama izvan zatvorenih prostora

Na pitanje jesu li u posljednjih 12 mjeseci radili na nečemu što im može pomoći započeti novu

poslovnu aktivnost ili osnovati tvrtku (npr. jesu li tražili lokaciju, sastavili ekipu ljudi, radili na

poslovnom planu, počeli štedjeti novac, ili učinili bilo što drugo) ispitanici su odgovorili dosta

pozitivno (60%).

I na slijedeća pitanja su prevladavali pozitivni odgovori:

Hoćete li osnovati novu organizaciji ili tvrtku? (DA/ 55%)

Hoćete li vi biti vlasnik ili suvlasnik organizacije ili tvrtke? (DA/ 50%)

Da li pri pokretanju aktivnosti ili tvrtke surađujete sa partnerima (poslovni tim)? (DA/ 55%)

U pokušaju da definiraju u kojoj se fazi nalazi njihova poslovna ideja predstavnici ciljane skupine su

ponudili više opcija.

Imam(o) više ideja ali još ne znamo za koju bi se odlučili – 40%

Imamo razvijenu poslovnu ideju – 80%

Za poslovnu ideju je pripremljen ili se priprema poslovni plan/model – 20%

Većina ispitanih se također izjasnila pozitivno na pitanje o doprinosu njihove aktivnosti lokalnom

razvoju. U ocjenjivanju od 1-5 (od potpuno nevažnog do jako važnog) svoje su aktivnosti odredili

važnim ili jako važnim za lokani razvoj na slijedeći način:

Proizvodna inovacija – 30 %

Upotreba inovativne tehnologije - 35 %

Inovativne usluge - 65 %

Inovativan organizacijski model i upravljanje tvrtkom - 70 %

Inovativan pristup tržištu - 75 %

U ocjenjivanju prepreka koje im se nalaze na putu u osnivanju tvrtke predstavnici ciljane skupine

najveću važnost su dali nedostatku financijskih sredstava, ali i druge nabrojene zapreke ocijenjene su

važnim i jako važnim:

Nedostatak vlastitog znanja i vještina iz područja poduzetništva – 30 %

Nedostatak vlastitog znanja i vještina iz područja marketinga – 25 %

Nedostatak vlastitog znanja i vještina u području upravljanja – 25 %

Nedostatak financijskih sredstava – 75 %

Nedostatak dodatne pomoći / osoblja -– 25%

Pomanjakanje prostora za obavljanje djelatnosti – 30%

Zakonodavstvo i birokracija – 55%

Loša klima / stimulacija lokalnog okruženja za poduzetništvo – 60%

U slijedećim područjima predstavnicima ciljanih skupina je najviše potrebna pomoć i podrška:

Rad sa socijalno ranjivim skupinama – 55 %

Upravljanje/ vođenje društva – 50 %

Zakonodavstvo, pravo/ osnivanje tvrtke -– 55 %

Računovodstvo – 40%

Marketing – 65 %

Dobivanje nepovratnih sredstava (natječaji) – 65 %

Financiranje (privlačenje investitora, krediti i slično) – 75 %

Umrežavanje i traženje partnera -– 70 %

Infrastruktura (uredi, proizvodni prostori, itd). – 60%

Uključivanje zaposlenih u procesima odlučivanja – 25 %

Zanimljivo je da ispitanici nisu značajnije ocijenili da im je potrebna pomoć u uključivanju zaposlenih

u proces odlučivanja (participativno upravljanje), što je važan preduvjet za bavljenje društvenim

poduzetništvom.

Uz gore navedenu pomoć i podršku ispitanici se nisu dvoumili oko aktivnosti koje treba poduzeti

jedinica lokalne samouprave za razvoj socijalnog poduzetništva. Jako važnim i važnim ocijenjene su

gotovo sve ponuđene tvrdnje:

Nepovratni financijski poticaji za osnivanje i rad socijalne tvrtke (npr. financijska potpora

pri pokretanju) – 70 %

Program za dobivanje povoljnijih kredita i garancija za razvoj socijalnog poduzetništva

(investicije, inovacije i sl.) – 75 %

Posebni ili dodatni natječaji vezani uz projekte za razvoj socijalnog poduzetništva – 65 %

Socijalno poduzetništvo u dokumentima klasificirati kao jedan od razvojnih prioriteta – 70

%

Dodjela koncesija za društvena poduzeća za pružanje javnih usluga / aktivnosti (npr.

uređenje travnjaka) – 65 %

Mogućnosti za jeftiniji ili besplatni zakup prostora u vlasništvu općine za obavljanje

djelatnosti socijalnog poduzetništva – 55 %

S druge strane ispitanici su bili svjesni problema na individualnoj, lokalnoj i državnoj razini kada je

riječ o društvenom/ socijalnom poduzetništvu. Zato su važnim i jako važnim ocijenili slijedeće tvrdnje:

Premalo su mi dostupne informacije o socijalnom poduzetništvu – 65 %

U mojoj općini, gradu i regiji ne znam kome se obratiti za razvoj društvenog/socijalnog

poduzetništva – 65 %

Jedinica lokane samouprave dovoljno ne podupire društveno/

socijalno poduzetništvo – 70 %

Država dovoljno ne podupire društveno/ socijalno poduzetništvo – 70 %

Ljudi ne poznaju/razumiju što je to socijalno poduzetništvo – 65 %

U mom gradu /regiji ima mnogo mogućnosti za razvoj socijalnog poduzetništva – 45 %

Konačno, ponuđeni odgovori na pitanje koja su područja ili aktivnosti za koje predstavnici ciljanih

skupina misle da u njihovoj regiji imaju najveći regionalni potencijal za razvoj društvenog/socijalnog

poduzetništva, ispitanici su kao one sa vrlo velikim i velikim potencijalom ocijenili slijedeće:

Organski uzgoj i prerada hrane – 75%

Turizam – 75%

Očuvanje prirode, upravljanje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih

površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo, zaštita prirodnih vrijednosti,

zaštićena područja, i dr.) – 75 %


sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame, itd..) – 70%


izložbe, izdavaštvo, tisak, video i glazbena produkcije, itd.) – 55%


umjetnici itd.) po principu "poštene trgovine" - 80%

Općine

Jedinice lokalne samouprave također su bile uključene u analizu razvoja novih mogućnosti

zapošljavanja uz pomoć društvenog poduzetništva. Svim jedinicama lokalne samouprave u

Karlovačkoj županiji poslani su anketni obrasci sa zamolbom da kao važni dionici pomognu u analizi

stanja socijalnog poduzetništva u regiji. Od 5 gradova i 17 općina pozivu se odazvalo svih pet gradova

(Karlovac, Ogulin, Duga Resa, Slunj i Ozalj) i pet općina (Vojnić, Tounj, Rakovica, Plaški i Saborsko).

Tablica 5 – Struktura reprezentativnog uzorka –općine

Gradovi Općine

Karlovac Saborsko

Duga Resa Plaški

Ogulin Tounj

Slunj Vojnić

Ozalj Rakovica

Kada je riječ o osobama koje su ispunjavale upitnik za jedinice lokalne samouprave to je radilo 60%

žena i 40% muškaraca starosti između 26 i 49 godina. Prosječna starost ispitanika je 39,2 godina a

kada je riječ o naobrazbi 60% se izjasnilo da su završili fakultet (Bologna II. stupnja), a 20% imaju

srednju školu. Isto toliko ima završen magisterij.

Kada je riječ o profesionalnom i stručnom zanimanju osoba koje su ispunjavale upitnike, navedeno je

slijedeće:

Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela, Zamjenica općinskog načelnika, Samostalni upravni

referent za ekonomska pitanja o gospodarstvu i europskim integracijama, Suradnik, Savjetnik za

gospodarstvo, Diplomirani ekonomist, Načelnik općine, magistar ekonomije, javni službenik.

Treba naglasiti da se u kontaktima sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave došlo do spoznaje

da im je priličan »teret« ispunjavanje anketnog obrasca sa dosta pitanja za koji treba odvojiti nešto

vremena, pa je u manjem broju slučajeva riječ o stavovima i predodžbama predstavnika izvršne vlasti

(načelnika, gradonačelnika i njihovih zamjenika).

Na pitanje jesu li upoznati sa pojmom i ciljevima društvenog poduzetništva najveći broj predstavnika

općina (60%) naznačio je odgovor »upoznat sam«, što ne znači da je baš svima jasno o čemu se

zapravo radi.

Od 10 predstavnika jedinica lokalne samouprave šest se izjasnilo (60%) da je njihova institucija

uključena u promicanje društvenog poduzetništva.

Aktivnosti i programi koji se, prema predodžbi predstavnika JLS, odnose na socijalno poduzetništvo

su slijedeće:

Cijeloživotno učenje i animacija žena za socijalno poduzetništvo,

Programi očuvanja prirodnih znamenitosti,

Razvoj turizma, akcije čuvanja okoliša i zaštite manjina,

Edukacija o pisanju projekata,

Uređenje gradskih vrtova,

Promocija i edukativne aktivnosti,

Programi socijalne uključenosti koje provode gradska društva Crvenog križa,

Na pitanje dali u budućnosti planiraju početi raditi na promicanju društvenog poduzetništva 8

predstavnika JLS(80%) se izjasnilo pozitivno, a 2 negativno (20%).

Oni koji su se izjasnili da planiraju raditi na promicanju društvenog poduzetništva opisali su to na

slijedeći način:

Priprema aplikacija za EU fondove iz kojih se financira zapošljavanje socijalno zbrinjavanje

ranjivih skupina

Promocija društvenog poduzetništva,

Proširivanje turističke ponude kroz programe društvenog poduzetništva i povećanje

zaposlenosti na taj način

Stimulacija programa društvenog poduzetništva iz proračuna JLS-e

Osnivanje socijalnih i poljoprivrednih zadruga, organizacija lanca tzv. pravedne trgovine,

osnivanje potrošačkih zadruga,

Poticanje korištenja obnovljivih izvora,

Pomoć osobama sa invaliditetom.

Na pitanje da li znaju tvrtke ili organizacije na svom području koje bi mogle biti uključene u društveno

poduzetništvo 60% anketiranih je odgovorilo pozitivno, a 40% negativno.

Oni koji su se izjasnili da znaju koje bi to organizacije i tvrtke mogle biti naveli su:

Kreativna udruga Ruke, Udruga za bolje sada Vojnić, Udruge općenito, Turistička zajednica Rakovica,

Udruga mladih Rakovica, Društvo naša djeca, Obiteljsko poljoprivredna gospodarstva i iznajmljivači

soba, škole, centri za rehabilitaciju, LAG-ovi, Gradsko društvo Crvenog križa, Pučko otvoreno učilište,

gradska komunalna društva i sl.

Na pitanje jesu li upoznati sa programima i/ili projektima koji se odnose na promicanje društvenog

poduzetništva koji se provode na njihovom području 60% ispitanih odgovorilo je pozitivno a 40%

negativno.

U nabrajanju tih programa i njihovih nositelja ponuđeni su odgovori:

Redovne aktivnosti udruge,

Program obnovljivih izvora energije,

Program očuvanja kulturne baštine, uređenja i zaštite okoliša,

Očuvanje okoliša, promicanje turizma i poljoprivrede,

Projekti i programi Hrvatske turističke zajednice, Karlovačke županije, Ministarstva

poduzetništva, Udruga Ka – matrix, LAG Vallis Colapis,

Na pitanje da procjene kakve su šanse da jedinica lokalne samouprave (u okviru svoje nadležnosti)

implementira sljedeće ponuđene mjere/aktivnosti za promicanje društvenog poduzetništva, slijedeće

tvrdnje su označene vjerojatnima ili vrlo vjerojatnima:

Bespovratne financijske poticaje za osnivanje i rad soc. poduzeća (npr. davanje financijskih

sredstava pri osnivanju poduzeća) – 60 %

Programi za uzimanje povoljnih kredita te jamstva za razvoj društ. poduzeća

(ulaganje,inovacije ind.) – 60 %

Posebni ili dodatni pozivi ili natječaji za projekte koji se odnose na razvoj soc. poduzeća –

60 %

Društveno poduzetništvo će se u strateškim dokumentima odrediti kao jedno od razvojnih

prioriteta – 60 %

Financijska i/ili materijalna potpora za stvaranje poticajnog okruženja za društveno

poduzetništvo (npr. poduzetnički inkubator) – 50 %

Pružanje općinskih objekata na besplatno korištenje za rad društvenih poduzeća – 90 %

Naručivanje/kupnja usluga ili proizvoda koje pružaju društvena poduzeća – 90 %

Predstavnici jedinica lokane ocjenama od 1 do 5 („potpuno nevažno“ do „vrlo važno“) ocjenjivali su

tko su ključni dionici u razvoju socijalnog poduzetništva na njihovom području. Kao važne i vrlo važne

istaknuli su slijedeće:

Država – 90 %

Lokalne vlasti (općine) – 90 %

Regionalna razvojna agencija – 80 %

Zavod za zapošljavanje – 80 %

Poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi, itd. – 60 %

Regionalna poljoprivredna savjetodavna služba – 60 %

Nevladine organizacije – 90 %

Lokalna akcijska grupa (LAG) – 90 %

Područne gospodarske i obrtničke komore – 80 %

Predstavnici jedinica lokalne samouprave odgovorili su i na pitanja koja su područja ili aktivnosti za

koje misle da u njihovoj regiji imaju najveći regionalni potencijal za razvoj društvenog/socijalnog

poduzetništva. Sa vrlo velikim i značajnim potencijalom označene su slijedeće tvrdnje:

Organski uzgoj i prerada hrane – 100 %

Turizam – 90 %





sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame, itd.) – 90%


izložbe, izdavaštvo, tisak, video i glazbena produkcije, itd.) – 80%

Socijalna i obiteljska zaštita i zaštita osoba s invaliditetom (npr. Eko-socijalna skrb za

farme/gospodarstva, dnevna briga za starije ili osobe s invaliditetom kod kuće, palijativna

skrb, ind.) – 90%



Nadalje, kao ključne aktivnosti, programe i projekte koje predstavnici jedinica lokalne samouprave

smatraju važnim za razvoj društvenog poduzetništva na svojem području navedene su:

Edukacija i osvještavanje lokalnog stanovništva,

Program obnovljivih izvora energije, očuvanje kulturne baštine i zaštite okoliša,

Promocija i praktične radionice,

Turizam, obrazovanje mladih o organskom uzgoju i preradi hrane,

Organizacija zadruga za proizvodnju hrane na ruralnim područjima,

Proizvodnja i prodaja drva,

Poticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom,

Razvoj ruralnog turizma, ekološka poljoprivreda, socijalne samoposluge,

Kultura, očuvanje prirode, upravljanje i zaštita okoliša, zaštita životinja,

Prijenos dobre prakse,

Aktivnosti usmjerene na povećanje broja stanovnika

Potporne organizacije

Potporne organizacije su zadnja grupa dionika koja je bila uključena u istraživanje socijalnog

poduzetništva na području Karlovačke županije. Na području Republike Hrvatske ova grupa dionika

naziva se i Poduzetničke potporne institucije a čine je:

Razvojne agencije

Poduzetnički centri,

Poduzetnički inkubatori

Znanstveno-tehnološki parkovi

Centri kompetencije

Ekonomski teoretičari razinu poduzetničke aktivnosti nekog gospodarstva povezuju sa razinom

razvijenosti poduzetničkog okruženja.

„Na tržištu Republike Hrvatske, kao i u većini zemalja Europske unije, poduzetničke potporne

institucije imaju veliku ulogu u provođenju programa i projekata kojima se želi potaknuti razvoj

sektora malih i srednjih poduzeća. Uz Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatsku agenciju za malo

gospodarstvo, te Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, mreža potpornih institucija u Republici

Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva za poduzetništvo i obrt, broji 92 institucije (regionalne

razvojne agencije, poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi).“6

Karlovačka županija je prilično siromašna institucijama poduzetničkog okruženja. Osim nekoliko

institucija (Razvojna agencija, Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora) koje pokušavaju

djelovati kao savjetničko konzultantski i edukacijski servisi, na području Karlovačke županije

nedostaju poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi i centri kompetencije.

Zato su se ovom pozivu za istraživanje odazvalo samo 6 institucija koje obavljaju različite servise za

poduzetnike sa područja ove regije. To su Hrvatska gospodarska komora - županijska služba Karlovac,

Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o., REGEA – regionalna energetska agencija

sjeverozapadne Hrvatske, Obrtnička komora Karlovačke županije, Poljoprivredna savjetodavna služba

Karlovačke županije i Poduzetnička zona Logorište. Kao svoje sjedište tri su institucije navele Karlovac

a tri Zagreb. Dvije od navedenih institucija su registrirane kao d.o.o., jedna kao ustanova, dvije kao

opća udruženja i jedna kao nevladina organizacija.

6 http://www.cepor.hr/HR_cijeli_rad_Oberman%20Peterka_Alpeza_Delic_2012.pdf

Od osoba koje su ispunjavale upitnik pet su muškarci a samo jedna žena. Što se tiče obrazovne

strukture četiri predstavnika potpornih organizacija istaknuli su da imaju završen fakultet, odnosno II.

stupanj Bologne, a dva imaju magisterij. Njihova profesionalna zanimanja su: diplomirani ekonomist,

diplomirani inženjer agronomije, diplomirani inženjer strojarstva, diplomirani ekonomist, magistar

politologije i magistar ekonomije.

Tablica 6 – Struktura reprezentativnog uzorka –potporne organizacije

Pravni oblik potporne organizacije

Broj potpornih organizacija

D.O.O. 2

Ustanova 1

Opća udruženja 2

NVO/NGO 1

UKUPNO 6

Kao glavne aktivnosti anketiranih organizacija istaknuto je:

Informiranje, edukacija, razvoj i provedba energetskih projekata, izrada programa i

planova i energetski pregledi

Promocija obrtništva, zastupanje interesa i obrazovanje obrtnika,

Briga o održavanju zajedničkih dijelova Poduzetničke zone Logorište,

Pružanje stručne specijalističke pomoći poljoprivrednicima u provođenju njihovih

djelatnosti, upoznavanje poljoprivrednika sa poljoprivrednim zakonodavstvom,

Pomoć kod prijave državnih potpora i prijava na Mjere ruralnog razvoja, prikupljanje i

obrada knjigovodstvenih podataka (FADN), suradnja sa udrugama i zadrugama, , suradnja

sa jedinicama lokalne i područne samouprave, savjetovanje i sl.

Zastupa, usklađuje i štiti zajedničke interesa članica pred državnim tijelima;

Sudjeluje u oblikovanju gospodarskog sustava i mjera ekonomske politike;

Potiče razvoj poduzetničkih inicijativa, istraživanja i inovacija;

Savjetuje poduzetnike kako bolje i uspješnije poslovati

Promovira hrvatsko gospodarstvo u inozemstvu;

Provodi poslovno obrazovanje članica;

Obavlja poslove iz djelokruga povjerenih javnih ovlasti,

Koordinacije i poticanja regionalnog razvoja na razini područne (regionalne) samouprave i

dr.

Iako je nabrojeno dosta aktivnosti koje su vezi sa poduzetništvom 50% predstavnika potpornih

institucija istaknulo je slabo upoznato sa društvenim poduzetništvom. Jedna predstavnik institucije

naveo je neodređenu formulaciju (niti jedno od navedenog) a dvije institucije istaknule su da znaju o

čemu se radi.

Slabo poznavanje pojma socijalnog poduzetništva potvrđeno je i kroz odgovor na pitanje radi li vaša

organizacija na njegovom promicanju. Šest predstavnika institucija (66%) istaknulo je da ne radi a

dvije su se izjasnile pozitivno.

S obzirom na gore navedene konstatacije o slabom poznavanju društvenog poduzetništva vrlo je

malo izdvojenih programa, projekata i aktivnosti koje se odnose na to područje. Ukratko, na pitanje

koje aktivnosti vide kao djelatnost društvenih poduzeća dobiveni su slijedeći odgovori:

Poticanje gospodarske djelatnosti kroz socijalno poduzetništvo za osobe koje teže

pronalaze zaposlenje

Edukacija za nezaposlene žene,

Poticanje ekološke proizvodnje,

Na izravno pitanje jeste li razmišljali da u budućnosti svoje aktivnosti proširite na područje socijalnog

poduzetništva polovica (50%) predstavnika potpornih organizacija odgovorila je pozitivno, a druga

polovica negativno.

Dosta neodređen odnos o ovoj temi očituje se i u zamolbi da se kratko opišu planirane ideje i

aktivnosti na području socijalnog poduzetništva na što su dobiveni slijedeći odgovori:

Tek smo na početku sa socijalnim poduzetništvom,

Savjetovanje o otvaranju socijalnih poduzeća,

Edukacija i pomoć u pripremi projekata za sredstva iz ESF programa,

Na pitanje znaju li kakve tvrtke ili organizacije koje bi mogle biti uključene u područje društvenog

poduzetništva više od polovice anketiranih (66%) odgovorilo je da ne zna. Dvije institucije koje su

odgovorile pozitivno na ovo pitanje navele su slijedeće:

Zadruge, Nevladine organizacije, Poslovne zone, Nevladine organizacije koje se bave socijalnim

poduzetništvom, Pojedinci, Strijelac d.o.o., i sl.

Predstavnici potpornih institucija nisu pretjerano upoznati sa programima i/ili projektima koji se

odnose na promicanje društvenog poduzetništva, koji se provode, odnosno koji su se provodili na

njihovom području. Većina (66%) od ukupno šest anketiranih potpornih organizacija odgovorila je

negativno na pitanje o poznavanju programa ili projekata povezanih sa ovim područjem.

Na pitanje u kojim područjima mislite da je društvenim poduzećima najviše potrebna pomoć/potpora

ispitanici su u postotku većem od 50 % „potrebnim i vrlo potrebnim“ označili slijedeće kategorije.

Poduzetnička znanja i vještine (razvoj poslovnih ideja, priprema poslovnog plana / modela,

itd). – 83 %

Inovacije/i inovativnost - 66%

Rad sa socijalno ugroženim skupinama – 83 %

Management, upravljanje poduzećem – 66 %

Zakonodavstvo, prava sfera, osnivanje poduzeća – 66 %

Dobivanje nepovratnih sredstava (javni pozivi)

Financiranje (pridobivanje investitora, krediti, itd.) – 66 %

Umrežavanje i traženje partnera – 83 %

Pronalaženje prikladne radne snage – 66 %

Uključivanje zaposlenih u procesima odlučivanja - 66% (participativno upravljanje)

Na pitanje tko su ključni dionici u razvoju socijalnog poduzetništva više od 50% predstavnika

potpornih organizacija kao „važne i vrlo važne“ definirali su slijedeće institucije:

Država – 66 %

Lokalne vlasti (općine) – 83 %

Regionalna razvojna agencija – 83 %

Zavod za zapošljavanje – 83 %

Poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi, itd. – 100 %

Regionalna poljoprivredna savjetodavna služba – 83 %

Nevladine organizacije – 83 %

Lokalna akcijska grupa (LAG) – 100 %

Područne gospodarske i obrtničke komore – 100 %

Ostali (i tko): srednje škole, veleučilište

U određivanju aktivnosti ili područja koje ima najveći potencijal u regiji za razvoj društvenog

poduzetništva ispitanici su ocjenjivali ponuđene odgovore ocjenama 1-5, (od „vrlo velikog

potencijala“ do „bez potencijala“). Predstavnici potpornih organizacija kao područja sa značajnim i

vrlo velikim potencijalom ocijenili su na slijedeće:


Turizam – 66 %


površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo, zaštita prirodnih vrijednosti i

sl.) – 83 %

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog poduzetništva

(iskorištavanje sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame ..., itd.) – 83 %

Kultura i očuvanje tehničke i kulturne baštine (kulturno-zabavne aktivnosti, muzeji, izložbe,

izdavaštvo, tisak, video i glazbene produkcije, itd.)- 50 %



skrb, ind.) – 50 %


umjetnici itd.) na principu fair trade-a ("poštene trgovine") – 83 %

Kao ključne programi, aktivnosti i projekte koji bi trebali biti provedeni za razvoj društvenog

poduzetništva na području Karlovačke županije ispitanici su naveli:

Upoznavanje sa praksom socijalnog poduzetništva predstavnika JLS, mogućim područjima

djelovanja, aktivnostima, dostupnim potporama i primjerima dobre prakse,

Izobrazba potencijalnih savjetnika i osnivača društvenih poduzeća, stvaranje potpornog

okruženja, promocija,

Financijska podrška programima socijalnog poduzetništva

Zaključak

Istraživanje provedeno nad predstavnicima poslovnog sektora (tvrtke, zadruge, obrti, privatni

instituti i sl.), potpornim organizacijama, jedinicama lokalne samouprave i predstavnicima ciljanih

skupina na području Karlovačke županije pokazalo je, s jedne strane, da je pojam društvenog

poduzetništva u ovoj regiji relativno nepoznat, ali s druge strane da postoji dosta zainteresiranih za

razvoj ovog oblika poslovanja koji, između ostalog, podrazumijeva „djelovanje poduzetnika koji

prepoznaje društveni problem te na profesionalan, inovativan i održiv pristup sustavnim promjenama

koje nadilaze nedostatke tržišta iskorištavaju dane mogućnosti7“.

Dok se interes predstavnika poslovnog sektora i potencijalnih pokretača vlastitog posla može

smatrati pozitivnim, relativna nezainteresiranost i neobaviještenost institucija je svojevrsno

iznenađenje jer se podrazumijeva da bi one trebale imati najviše interesa za programe kroz koje

može doći do zapošljavanja u Karlovačkoj županiji, što uključuje dugotrajno nezaposlene mlade, žene,

osobe sa invaliditetom koje traže posao i druge predstavnike tzv. ranjivih skupina.

Treba reći da je u provedbi ovog istraživanja bilo dosta problema oko objašnjavanja o čemu je

zapravo riječ ali su svi oni koji su ispunili upitnik rekli da sada bolje razumiju pojam društvenog

poduzetništva.

Ono što budi optimizam kada je riječ o društvenom poduzetništvu je sve veća uključenost

predstavnika civilnog sektora u ovaj proces. Oni prednjače u aktivnostima koje vode ka osnivanju

poslovnih pravnih osoba prema kriterijima navedenim u Strategiji socijalnog poduzetništva, koja je za

sada temeljni dokument u Republici Hrvatskoj koji regulira ciljeve i potrebne korake za osnivanje

društvenog poduzeća.

Ovo istraživanje i aktivnosti povezane sa projektom Slohra Socionet koje se provode na području

Karlovačke županije bit će koristan poticaj za širenje ideje socijalnog poduzetništva među

predstavnicima ciljanih grupa, što se posebno odnosi na one koji ozbiljno razmišljaju o osnivanju

društvenog poduzeća.

Faza 3 – Institucionalno i potporno okruženje za društveno poduzetništvo na nacionalnoj

i regionalnoj razini

Nacionalna razina

Razvoj poduzetništva, maloga gospodarstva i obrta u značajnoj je vezi sa postojanjem različitih

potpornih institucija. Uloga tih institucija je da podupiru one koji se bave poduzetništvom kroz

osiguravanje poslovnog prostora, izradu poslovnih planova i investicijskih studija, pružanje poslovnih

7 http://ekonomskiportal.com/socijalno-poduzetnistvo/

i drugih usluga, te da na taj način pomažu u smanjenju nezaposlenosti u regiji. Postojanje potpornih

institucija vrlo je važno i za razvoj socijalnog poduzetništva. Samorazumljivo je da stručnjaci iz

potpornih institucija svojim savjetima pomažu i onima koji se žele baviti socijalnim poduzetništvom

ali to u Hrvatskoj još nije uobičajena praksa.

Već smo konstatirali da je društveno ili socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj kategorija koja se

spominje tek u užem krugu predstavnika civilnog društva koji su upućeni u ovu tematiku. Doduše

neke pozitivne naznake u vezi socijalnog poduzetništva ukazuju da bi marginalizacija ovog

gospodarskog područja mogla u Hrvatskoj postati prošlost.8 Iako još uvijek zakonski neregulirano, i sa

dosta nejasnim određenjima, ono se sve više počinje spominjati kao jedno od područja koje će se

financirati kroz EU fondove, konkretno u okviru Europskog socijalnog fonda.

Kako u Hrvatskoj nije zakonom regulirano bavljenje socijalnim poduzetništvom, ne mogu se

prezentirati podaci koliki se broj tvrtki bavi ovom vrstom poduzetništva9, odnosno koliko njih

razmišlja da bi im to bilo zanimljivo područje.

Iz spoznaje da još ne postoji uobičajena praksa osnivanja i rada društvenih poduzeća proizlazi i

konstatacija da nema kvalitetnog potpornog okruženja za bavljenje socijalnim poduzetništvom,

odnosno da oni koji bi se odlučili za takav korak nemaju baš neke mogućnosti dobiti pomoć iz

organizacija koje inače savjetuju poduzetnike (udruženja obrtnika, gospodarske komore, regionalne

razvojne agencije, poduzetnički inkubatori i sl.). Na to ukazuju i rezultati provedenog istraživanja sa

predstavnicima potpornih institucija na području Karlovačke županije koji su pokazali slabo

poznavanje pojma socijalnog poduzetništva i većina još ne radi na njegovom promicanju.10

Takvo stanje bi se ipak moglo promijeniti u skoroj budućnosti.

Naime, izradom Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2015. do 2020. godine počela se mijenjati klima nezainteresiranosti za ovo područje,

iako još uvijek nema nekih bitnih pomaka koji bi ukazivali da se događa nešto značajno novo oko

osnivanja društvenih poduzeća u Hrvatskoj.11

Strategija razvoja društvenog poduzetništva u RH

Važan institucionalni preduvjet za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Hrvatskoj je

usvajanje Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015.

do 2020. godine. Strategiju je Vlada usvojila 15. travnja 2015. godine uz obrazloženje da „društveno

8 Iako u Hrvatskoj postoji percepcija hrvatskog zaostajanju u svim parametrima gospodarskog razvoja, a što

najčešće ekonomske analize i empirijska istraživanja i potvrđuju, kada je riječ o socijalnom poduzetništvu stvari, na sreću, stoje drugačije! Dok se na znanstvenim i stručnim seminarima u svijetu tek raspravlja o uvođenju socijalnog poduzetništva kao predmeta izučavanja na učilištima i veleučilištima, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, već prva generacija studenata prema Bolognskom procesu, imala je priliku izučavati ovo područje socijalnog poduzetništva u okviru nastavnog kolegija Poduzetništvo./ http://www.zeneposao.com/?lang=hr&index=39 9 Iako ne postoji baza podataka tvrtki koje su registrirane kao socijalna/društvena poduzeća, obrti i sl.

nekolicina je ipak dovoljno poznata da se može spomenuti. Njihovi nazivi su pronađeni prema člancima iz medija o dodjeli nagrada za socijalno poduzetništvo: Modreniti iz Osijeka, Domaće mlijeko d.o.o. iz Varaždina, Hedona d.o.o iz Križevaca, Kućna srećica iz Svetog Ivana Zeline te ACT Printlab d.o.o. iz Čakovca. 10

Vidi stranu 23. 11

Cilj Strategije razvoja je pružiti stabilan i podupirući okvir za socijalna poduzeća u Hrvatskoj, koja do sada nisu bila konkretno priznata zakonom, niti su se razlikovala od tradicionalnih poduzeća po pitanju pristupa financijama, uslugama i poreznim olakšicama. Privremena definicija socijalnih poduzeća, korištena u Strategiji razvoja, glasi: “Socijalno poduzetništvo je poslovanje temeljeno na načelima socijalne, ekološke i ekonomske održivosti, kod kojih se stvorena dobit/višak vrijednosti u cijelosti ili dijelom investira za dobrobit zajednice.”/ O stanju i perspektivama socijalnog poduzetništva u Sloveniji i Hrvatskoj, Ljubljana 2015., str. 126

poduzetništvo predstavlja oblik poslovanja vođen prvenstveno društvenim ciljevima te stvaranjem

pozitivnog društvenog i okolišnog učinka.“12

U pojašnjavanju razloga zašto je donesena strategija korisna, Vlada, između ostalog obrazlaže:

Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020.

godine predstavlja okvir koji će omogućiti razvoj sektora društvenog poduzetništva. Društveno

poduzetništvo ima važnost posebno za zapošljavanje ranjivih skupina (teže zapošljivih skupina kao što

su osobe s invaliditetom, Romi, itd.) i osiguranje socijalnih usluga u zajednici. U tom svojstvu

društveni poduzetnici su partneri javnom sektoru u osiguranju socijalnih i javnih usluga. Strategija

predviđa posebne aktivnosti unutar svake mjere s jasno definiranim nositeljem, sunositeljima,

rokovima, pokazateljima i financijskom vrijednosti. Sinergijski učinak navedenih mjera treba osigurati

poticajno okruženje za poslovanje društvenih poduzetnika13

Ono što posebno treba istaknuti kada je riječ o prihvaćenoj Strategiji socijalnog poduzetništva je

činjenica da se kroz nju pokušalo jasnije odrediti što je to socijalno ili društveno poduzetništvo.

Tako se ovom strategijom društveno poduzetništvo definira se kao:

Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se

stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.

Navedenom definicijom pokušale su se naglasiti temeljne odrednice društvenog poduzetništva koje

se odnose na ispunjavanje društvenih ciljeva i ulaganje dobiti od društveno-poduzetničkih aktivnosti

u daljnje ostvarenje svoje društvene misije.14

Uz opću definiciju društvenog poduzetništva, ova Strategija također utvrđuje kriterije prepoznavanja

društvenih poduzetnika koji su sukladni kriterijima Europske komisije i Europskog gospodarskog i

socijalnog odbora (EGSO).

Tako su u strategiji definirani i slijedeći kriteriji prepoznavanja društvenih poduzetnika.

1. Društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja.

2. Društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja

umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš,

doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.

3. Društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u

trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje

obavijanjem svoje poduzetničke djelatnosti.

4. Društveni poduzetnik najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren

obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.

5. Društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja,

odnosno djelovanja.

6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne

može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika.

7. Društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u

transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke

udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te

suradničke organizacije.

12

https://vlada.gov.hr/ 13

https://vlada.gov.hr/ 14

https://vlada.gov.hr/

8. Društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te

rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu

poboljšanju.

9. Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima

definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića

gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili

sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.15

Opći cilj Strategije za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do

2020. je uspostava poticajnog okruženja za promicanje i razvoj društvenog poduzetništva u Republici

Hrvatskoj kako bi se smanjile regionalne razlike i osiguralo povećanje razine zaposlenosti, te

pravednija raspodjela i upravljanje društvenim bogatstvom.

Posebni ciljevi Strategije:

1. Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj društvenog

poduzetništva;

2. Uspostava financijskog okvira za učinkovit rad društvenih poduzetnika;

3. Promicanje važnosti i uloge društvenog poduzetništva kroz sve oblike obrazovanja;

4. Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj te

informiranje opće javnosti o temama u vezi s društvenim poduzetništvom.

Strategijom su predviđene i mjere za realizaciju zacrtanih ciljeva.

Ima 5 mjera i one pokrivaju slijedeća područja:

Mjera 1. Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj društvenog

poduzetništva

Mjera 2. Uspostava financijskog okvira za učinkovit rad društvenih poduzetnika

Mjera 3. Promicanje važnosti i uloge društvenog poduzetništva kroz sve oblike obrazovanja

Mjera 4. Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i

informiranje opće javnosti o temama u vezi s društvenim poduzetništvom

Mjera 5. Praćenje provedbe Strategije

15

Ispunjavanje svih navedenih kriterija, društveni poduzetnik će dokazivati svojim aktima osnivanja i

poslovanja, koje će biti potrebno podnijeti prilikom podnošenja zahtjeva za upis u Evidenciju društvenih

poduzetnika. U skladu s prethodno navedenim kriterijima, društveni poduzetnik bit će svaka pravna ili fizička

osoba koja će kontinuirano obavljati registriranu gospodarsku djelatnost i svojim trogodišnjim

strateškim/poslovnim planom, godišnjim programom rada ili, ukoliko će poslovati dulje od tri godine,

dotadašnjim rezultatima moći dokazati da djeluje u skladu s kriterijima za prepoznavanje društvenih

poduzetnika. Ukoliko će smatrati da udovoljava svim prethodno navedenim kriterijima, pravna ili fizička osoba

moći će podnijeti zahtjev za upis u Evidenciju društvenih poduzetnika koju će voditi nadležno tijelo, na

razdoblje od tri godine, uz obvezu predaje godišnjeg izvještaja o realizaciji godišnjeg programa rada te izvještaja

o društvenoj reviziji. Nakon razdoblja od tri godine, moći će obnoviti upis u Evidenciju ili će se brisati iz nje.

Evidencija će biti službeni popis društvenih poduzetnika u Republici Hrvatskoj, a vođenje Evidencije definirat će

se posebnim propisom o evidenciji. Nadležno tijelo donijet će odluku zadovoljava li društveni poduzetnik uvjete

za upis u Evidenciju. Tek po operativnoj uspostavi Evidencije društvenih poduzetnika, ista će služiti kao temelj

za prijavljivanje na posebne natječaje i ostvarenje poticaja koji su namijenjeni društvenim poduzetnicima.

Za svaku mjeru predviđeno je više aktivnosti za njenu realizaciju16. Osnovni preduvjet realizacije

planiranih aktivnosti su izvori sredstava koji će potaknuti proces širenja socijalnog poduzetništva.

Aktivnosti usmjerene razvoju društvenog poduzetništva su predviđene i unutar Strukturnih fondova

Europske unije, tj. Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).

Unutar EFRR-a, kroz investicijski prioritet 9.3. Podrška društvenim poduzetnicima potiče se kvalitetniji

pristup financijskim instrumentima i podizanje infrastrukturnih kapaciteta, dok se kroz ESF, tj.

investicijski prioritet 9.8. Promocija socijalne ekonomije i društvenog poduzetništva potiču aktivnosti

vidljivosti i podizanja kapaciteta društvenih poduzetnika u svim aspektima poslovanja. U procesu

programiranja za strukturne fondove, odlučeno je da investicijski prioritet 9.8. Promocija socijalne

ekonomije i društvenog poduzetništva objedini aktivnosti predviđene za financiranje kroz ESF i EFRR,

te je postao sastavni dio Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Uz Strukturne fondove, temelj za ispunjavanje strateških ciljeva vezanih uz zapošljavanje i socijalno

uključivanje tvori i program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) 2014.-2020.

Program integrira i proširuje tri postojeća programa: (1) Progress (Program za zapošljavanje i

socijalnu solidarnost), (2) EURES (Mreža javnih zavoda za zapošljavanje u partnerstvu s Europskom

komisijom) i (3) Mikrofinancijski instrument „Progress". Progress program će u razdoblju 2014.-2020.

nastaviti s dosadašnjim aktivnostima razvoja i koordinacije politika Europske unije kroz analize i

razmjenu iskustava, te će imati poseban proračun za socijalne inovacije i razvoj socijalnih politika.

Mikrofinancijski instrument „Progress" se proširuje i na sektor društvenog poduzetništva, te će se

kroz njega financirati jačanje kapaciteta financijskih institucija, ojačati potpora pružateljima kredita i

podržati razvoj društvenog poduzetništva kroz lakši pristup financijama. Za potrebe podrške sektora

društvenog poduzetništva alocirano je 85 milijuna EUR.17

Regionalna razina

Već smo više puta naglašavali da su u stvaranju uvjeta za razvoj poduzetništva na razini neke zemlje

ili regije vrlo važne različite potporne institucije koje provode razne mjere i programe čija je zadaća

poticanje razvoja sektora malih i srednjih poduzeća. Njihove aktivnosti su usmjerene na stvaranje

pozitivne poduzetničke klime, izgradnju poduzetničke infrastrukture, izobrazbu i stručnu pomoć

poduzetnicima, tehnološki razvoj, inovacije i nove proizvodne programe, te poticanje poduzetničkih

ciljnih skupina na pokretanje poslovnog pothvata. Potporne institucije su nezamjenjive u informiranju

ciljnih skupina, prikupljanju podataka i informacija vezanih uz pojedine programe i projekte, te

općenito u promociji raznih gospodarskih programa i projekata.

Efekti djelovanja poduzetničkih potpornih institucija su puno bolji kada postoji umreženost s

institucijama lokalne uprave i samouprave kao i umreženost s područnim službama državnih

16

Mjere i aktivnosti Strategije su uključene u Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (Europski socijalni fond) pod specifičnim ciljem 9.v.1 Povećanje broja i održivosti društvenih poduzeća i njihovih zaposlenika, s alokacijom od 32.000.000 EUR, odnosno 37.647.058,82 EUR kad se uključi i nacionalno sufinanciranje. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je posredničko tijelo razine 1 za navedeni specifični cilj te nositelj cijele Strategije, što jamči potpunu usklađenost Strategije s planiranim ulaganjima iz Europskog socijalnog fonda/ https://vlada.gov.hr/ 17


institucija, ali i direktno s kreatorima državnih programa i projekata – zavodima za zapošljavanje,

ministarstvima i sl.).

Stvaranjem mreža i razmjenom informacija podiže se kvalitetu usluga koje institucije nude, kao i

kvaliteta programa i projekata koji se kreiraju na državnoj i na regionalnoj razini. Stoga je uloga

poduzetničkih potpornih institucija u stvaranju poticajnog poduzetničkog okruženja, odnosno

poticanju ekonomskog razvoja gospodarstva nezamjenjiva.

Istraživanje u koje su bili uključeni i predstavnici potpornih institucija Karlovačke županije pokazalo je

da je ova regija prilično deficitarna sa organizacijama koje mogu ponuditi stručnu tehničku pomoć

poduzetnicima sa ovog područja, što uključuje i socijalno poduzetništvo kao relativno novu pravnu i

organizacijsku kategoriju u poslovnom djelovanju.

S druge strane, one koje postoje, dosta su konzervativne u nastojanjima da saznaju više, odnosno da

se uključe u promociju socijalnog/društvenog poduzetništva kao prilike za potencijalne osnivače

novih poslovnih subjekata na području Karlovačke županije.

Na to ukazuje činjenica da je 66% predstavnika potpornih institucija istaknulo da nisu pretjerano

upoznati sa programima i/ili projektima koji se odnose na promicanje društvenog poduzetništva, koji

se provode ili koji su se provodili na njihovom području. Većina anketiranih predstavnika potpornih

organizacija sa područja Karlovačke županije odgovorila je također negativno na pitanje o poznavanju

programa ili projekata povezanih sa ovim područjem.

Uz potporne institucije važne institucionalne pretpostavke na regionalnoj razini su strategije i

programi jedinica lokalne samouprave u kojima one definiraju ciljeve, mjere i aktivnosti usmjerene na

realizaciju svojih razvojnih planova.

U tom smislu postoje najmanje dva ozbiljna problema u Karlovačkoj županiji. Jedan je da vrlo malo

jedinica lokalne samouprave ima završene ili ažurirane razvojne dokumente, a drugi je da i tamo gdje

oni postoje razvoj socijalnog poduzetništva rijetko je jedan od ciljeva ili mjera. To ukazuje da je pred

dionicima sa područja Karlovačke županije koji razmišljaju o razvoju društvenog poduzetništva veliki

posao koji treba započeti što prije.

Faza 4 –Mogućnosti i prepreke za razvoj društvenog poduzetništva na regionalnoj razini

Prema rezultatima provedenog istraživanja18 u okviru projekta Slohra Socionet u kojem su anketirani

predstavnici poslovnog sektora (tvrtke, zadruge, obrti, NVO i sl.), potporne organizacije ili

poduzetničke potporne institucije, jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) i potencijalni

zaposlenici ili osnivači društvenih poduzeća, dionici na području Karlovačke županije identificirali su

dosta mogućnosti ali i prepreka za bavljenjem društvenim poduzetništvom na regionalnoj razini.

Predstavnici poslovnog sektora uključeni u istraživanje pokazali su se dosta rezervirani prema

mogućnostima uključivanja u programe socijalnog poduzetništva na području Karlovačke županije.

Na pitanje dali razmišljaju o mogućnosti razvoja novog projekta, usluga ili proizvoda u budućnosti koji

18

U istraživanje je bilo uključeno 23 predstavnika poslovnog sektora koji već djeluju na tržištu, 20 potencijalnih osnivača društvenih poduzeća, 10 jedinica lokalne samouprave i 6 predstavnika potpornih institucija sa područja cijele regije.

je povezan sa socijalnim poduzetništvom 61% posto anketiranih je odgovorilo negativno a 29%

pozitivno.

Predstavnici poslovnog sektora nisu imali u upitniku pitanje o preprekama koje ih ograničavaju u

njihovom poslovnom razvoju ali su imali mogućnost odrediti u kojim je područjima njihovim tvrtkama

najpotrebnija pomoć. Kao jako važna područja ispitanici su istaknuli menadžment i upravljanje

tvrtkom (43%), inovacije (39%), te marketing i dobivanje nepovratnih sredstava (35%). Dosta

važnim ispitanici su istaknuli razvoj poslovne ideje i pripremu poslovnog plana, umrežavanje,

infrastrukturu i sl. što ukazuje na određeni nedostatak stručne pomoći od strane potpornih

institucija koje su na području Karlovačke županije dosta pasivne kada je riječ o promicanju

društvenog poduzetništva.

Usprkos tome što se većina anketiranih predstavnika poslovnog sektora još ne vidi u socijalnom

poduzetništvu ispitanici su identificirali područja ili aktivnosti za koje smatraju da se mogu razvijati u

regiji kroz programe društvenog poduzetništva. Ukratko, najviše potencijala za razvoj predstavnici

poslovnog sektora vide u slijedećim područjima:

Organski uzgoj i prerada hrane (39%)

Turizam (39%)

Zaštita prirode, uređenje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih

površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo i zaštićena prirodna područja, i

dr.) (43%)


izložbe, izdavaštvo, tisak, video i glazbena produkcije, itd.) (39%)


umjetnici itd.) na principu "poštene trgovine" (52%)

Predstavnici ciljanih skupina kao druga grupa dionika koji su bili uključeni u istraživanje također su se

izjašnjavali o mogućnostima i preprekama koje vide kao ograničenja u bavljenju socijalnim

poduzetništvom na regionalnoj razini.

U nastojanju da definiraju prepreke koje im se nalaze na putu u osnivanju tvrtke predstavnici ciljane

skupine najveću važnost su dali nedostatku financijskih sredstava. Ozbiljnim problemom smatraju

nedostatak financijskih sredstava i slabu stimulaciju lokalnog okruženja za poduzetništvo, previše

birokracije i komplicirano zakonodavstvo.

Nedostatak financijskih sredstava – 75 %

Loša klima / stimulacija lokalnog okruženja za poduzetništvo – 60%

Zakonodavstvo i birokracija – 55%

Kroz izjašnjavanje o potrebnoj pomoći i podršci koja bi im dobro došla također se može vidjeti gdje

se nalaze ozbiljne prepreke za uključivanje većeg broja predstavnika ciljanih skupina u programe

razvoja društvenog poduzetništva. Ispitinaci smatraju da bi im pomoć dobrdošla u slijedećim

sektorima:

Marketingu – 65 %

Dobivanju nepovratnih sredstava (natječaji) – 65 %

Financiranju (privlačenje investitora, krediti i slično) – 75 %

Umrežavanju i traženju partnera -– 70 %

Infrastrukturi (uredi, proizvodni prostori, itd). – 60%

Ozbiljne prepreke u uključivanju u programe socijalnog poduzetništva predstavnici ciljanih grupa

vide u tome što država i jedinice lokane samouprave dovoljno ne podupiru društveno ili socijalno

poduzetništvo te imaju premalo informacija o mogućnostima koje su povezane sa uključivanjem u

taj sektor, a za značajan je broj i problem što ne znaju kome se moraju obratiti za informacije.

Usprkos navedenim preprekama, i oni su se izjasnili o potencijalima koje regija pruža za razvoj

socijalnog poduzetništva. Ovo su posebno istaknuta područja:

Organski uzgoj i prerada hrane – 75%

Turizam – 75%





sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame, itd..) – 70%



Jedinice lokalne samouprave također su bile uključene u analizu izjašnjavanja o preprekama i novim

mogućnostima zapošljavanja uz pomoć društvenog poduzetništva.

Iako se 80% onih koji su se odzvali pozivu na sudjelovanje u istraživanju izjasnilo da će u budućnosti

raditi na promociji društvenog poduzetništva, problemi koje su istaknuli predstavnici poslovnog

sektora i ciljanih skupina u vezi jedinica lokalne samouprave upućuje da je njihova pasivnost i

neobaviještenost jedna od ozbiljnih prepreka za dinamičniji razvoj socijalnog poduzetništva na

području Karlovačke županije.

Naime, iako predstavnici gradova i općina iskazuju spremnost na implementaciju mjera za

promicanje društvenog poduzetništva, (Pružanje općinskih objekata na besplatno korištenje za rad

društvenih poduzeća – 90 %/ Naručivanje/kupnja usluga ili proizvoda koje pružaju društvena

poduzeća – 90 %/ Društveno poduzetništvo će se u strateškim dokumentima odrediti kao jedno od

razvojnih prioriteta – 60 % i sl.) drugi dionici smatraju da jedinice lokalne samouprave na području

regije dovoljno ne podupiru društveno ili socijalno poduzetništvo te imaju premalo informacija o

mogućnostima koje pruža uključivanje u taj program. Tako de se nameće zaključak iako predstavnici

jedinica lokalne samouprave ne vide neke ozbiljne prepreke u promicanju i poticanju društvenog

poduzetništva one su i same svojevrsna prepreka zbog predodžbe da sve to još nije njihova briga.

Kada je riječ o njihovoj predodžbi o potencijalima za razvoj, odnosno o tome koja su područja ili

aktivnosti za koje misle da u njihovoj regiji imaju najveći regionalni potencijal za razvoj

društvenog/socijalnog poduzetništva, predstavnici jedinica lokalne samouprave su istaknuli slijedeće:


Turizam – 90 %


sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame, itd.) – 90%



skrb, ind.) – 90%



Zadnja skupina dionika koja se izjašnjavala o razvoju društvenog poduzetništva bili su predstavnici

potpornih institucija. Na sudjelovanje u istraživanju odazvalo se 6 institucija koje obavljaju različite

servise za poduzetnike sa područja ove regije.19

Rezultati njihovog izjašnjavanja dodatno potvrđuju da je ozbiljan problem u promicanju i razvoju

društvenog poduzetništva u tome što na području Karlovačke županije još nema ozbiljnije

institucionalne potpore u razvoju ovog sektora, što potvrđuje i činjenica da se više od 50%

predstavnika potpornih institucija izjasnilo da je slabo upoznato sa pojmom društvenog/socijalnog

poduzetništva.

Predstavnici potpornih institucija također nisu imali ponuđene tvrdnje koje se odnose na prepreke

razvoju društvenog poduzetništva ali su kroz izjašnjavanje o područjima u kojima je društvenim

poduzetnicima potrebno pružiti pomoć naznačili gdje su najveći problemi. Prema njihovom

izjašnjavanju društvenim poduzetnicima potrebna je pomoć oko razvoja poslovnih ideja i priprema

poslovnog plana te oko umrežavanja i traženja partnera. Prema njihovim predodžbama pomoć je

potrebna i u informacijama o uključivanju u radni proces predstavnika socijalno ugroženih skupina,

financiranju, pronalaženju prikladne radne snage, kao i u spoznajama o uključivanju zaposlenih u

procese odlučivanja.

Kao i svi ostali dionici predstavnicima potpornih institucija je prilično jasno koji su najveći regionalni

potencijali za razvoj društvenog poduzetništva. To su:

19

Hrvatska gospodarska komora - županijska služba Karlovac, Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o., REGEA – regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Obrtnička komora Karlovačke županije, Poljoprivredna savjetodavna služba Karlovačke županije i Poduzetnička zona Logorište.



površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo, zaštita prirodnih vrijednosti i

sl.) – 83 %

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog poduzetništva

(iskorištavanje sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame ..., itd.) – 83 %


umjetnici itd.) na principu fair trade-a ("poštene trgovine") – 83 %

Zaključak

Na osnovu provedenog istraživanja može se zaključiti da na području Karlovačke županije postoje

ozbiljne institucionalne prepreke za bavljenje društvenim poduzetništvom što značajno određuje

činjenicu da u regiji nema registriranih socijalnih ili društvenih poduzeća, kao ni zadruga koje su

pokazale posebnu inovativnost u organizaciji svoje djelatnosti na načelima socijalnog poduzetništva.

Određeni optimizam postoji kada je riječ o organizacijama civilnog društva od kojih su neke, iako to

nije formalno, organizirane kao socijalna poduzeća. Prema izjašnjavanjima dionika koji se povezuju sa

mogućnostima razvoja društvenog poduzetništva na području Karlovačke županije postoje slijedeće

prepreke za razvoj ovog sektora:

Predstavnici poslovnog sektora nisu skloni zapošljavanju pripadnika ranjivih skupina

Birokratske procedure su komplicirane i nema jasnog zakonodavnog okvira

Nedostupne su financijske stimulacije za razvoj društvenog poduzetništva

Loša je poslovna klima i ne postoje stimulacije lokalnog okruženja za poduzetništvo

Postoje problemi sa dostupnošću infrastrukture za poslovno djelovanje (uredi, proizvodni

prostori, itd.)

Na regionalnoj razini nema programa za dobivanje povoljnijih kredita i garancija za razvoj

društvenog poduzetništva (investicije, inovacije i sl.) Program za dobivanje povoljnijih kredita i garancija za razvoj socijalnog poduzetništva (investicije, inovacije i sl.)

Socijalno poduzetništvo se još ne smatra razvojnim prioritetom u strateškim dokumentima

na području regije

Jedinice lokane samouprave dovoljno ne podupiru društveno/ socijalno poduzetništvo

Potencijalni osnivači društvenih poduzeća ne znaju kome se obratiti za savjete i stručnu

pomoć

Faza 5 –Dobra praksa socijalnog/društvenog poduzetništva na regionalnoj, nacionalnoj

razini i EU razini

U prethodnom poglavlju smo konstatirali da je socijalno poduzetništvo na području Karlovačke

županije tek u početnoj fazi pa u tom smislu ne možemo govoriti o nekim iskustvima i dobroj praksi

koja bi bila poticaj za one kojima je to područje zanimljivo. Doduše, jedna zadruga (Herona20), koja je

u međuvremenu prestala sa radom spominje se u nekim izvještajima kao primjer socijalnog

poduzetništva sa područja ove regije. Svježijih primjera nema osim informacija da je nekoliko

organizacija civilnog društva najavilo osnivanje socijalnih poduzeća u skladu sa načelima Strategije

razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine koju je

početkom 2015. godine usvojila Vlada Republike Hrvatske. Ukratko, očekujemo da ćemo dobre

primjere društvenog poduzetništva sa područja Karlovačke županije nabrajati nakon završetka

projekta Slohra Socionet.

Što se tiče nacionalne razine, usprkos činjenici da registracija socijalnih poduzeća još nije zakonski

regulirana postoje primjeri dobre prakse koji pokazuju da je proces razvoja društvenog poduzetništva

započeo i u Hrvatskoj.

Evo nekoliko uspješnih primjera:

Autonomni centar – ACT (Čakovec)

Autonomni centar – ACT je neprofitna nevladina organizacija osnovana u siječnju 2003. sa sjedištem

u Čakovcu. ACT radi na razvoju civilnoga društva i zajednice kroz neformalnu edukaciju, informiranje i

savjetovanje potičući društvenu promjenu na područjima otvorenih tehnologija, socijalnog

poduzetništva, filantropije i medija. ACT teži društvu aktivnog građanstva s jednakim mogućnostima i

slobodnim pristupom znanju i informacijama. ACT je u 2008. provodio 10 projekata u raznovrsnim

područjima (neformalna edukacija, jačanje kapaciteta nevladinih organizacija, nezavisna kultura,

razvoj socijalnog poduzetništva...).

ACT vodi peteročlani upravni odbor na čelu s predsjednikom. Izvršni tim na čelu s izvršnim

direktorom u 2008. brojao je 6 zaposlenika i preko 30 honorarnih stručnih suradnika. U 2008. ACT je

imao gotovo 720.000,000 kn prihoda, od čega je 5% bilo od samofinancirajućih djelatnosti.

Aktivnosti samofinanciranja, odnosno poduzetničke aktivnosti, u ACT-u su počeli razvijati od samog

početka djelovanja. Već 2005. organiziraju informatičke tečajeve kojima nadopunjuju organizacijski

budžet. U 2007. razvijaju ideju grafičkog studija za neprofitne organizacije i te godine dobivaju

potporu USAID-a (kroz AED-ov Program financijske održivosti). Potpora im je omogućila pokretanje

socijalnog poduzeća za izdavačke, tiskarske i računalne djelatnosti. Tako je rođen ACT Printlab d.o.o.

koji nudi usluge grafičkog oblikovanja proizvoda i pripreme za tisak, izrade web stranica i

programiranja, digitalnog tiska, offset i roto tiska, izrade bedževa te ostalih promidžbenih

materijala.21

PRONI Centar za socijalno podučavanje (Osijek, Vukovar, Sisak, Pirovac)

PRONI Centar za socijalno podučavanje je nevladina, neprofitna udruga građana koja posebnu

pozornost u svom radu posvećuje mladima, uvažavajući različitosti etničkog podrijetla, vjere, kulture,

spola i rase. PRONI Centar djeluje na području Hrvatske, s posebnim naglaskom na poslijeratna

područja gdje je osobito izražena potreba za društvenom rekonstrukcijom.

20

http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/2-9-2008/herona-od-listopada-na-usluzi-karlovcanima 21 http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/SSMistrazivanje.pdf

http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/SSMistrazivanje.pdf

PRONI Centar je započeo s radom 1997. kao pilot projekt u suradnji sa Sveučilištem u Jönköpingu u

Švedskoj. U projekt je bilo uključeno 10 studenata iz Vukovara i 10 studenata iz Osijeka. Osnovni

ciljevi pilot projekta bili su pomirenje te osposobljavanje studenata za voditelje rada s mladima. Osim

toga, organizirane su mirovne aktivnosti na temelju iskustava iz Sjeverne Irske. Projekt je financijski

podržala SIDA (Swedish International Development Agency). Nakon uspješno završenog pilot projekta

polaznici su dobili potvrdu Sveučilišta u Jönköpingu, priznatu u zemljama Europske unije. Zbog

velikog interesa za ovakav način obrazovanja, PRONI je uskoro proširio svoje djelovanje u

neformalnom obrazovanju mladih.

PRONI Centar je u 2008. provodio 14 projekata kroz četiri glavna programa (program obrazovanja,

program poticanja razvoja lokalnih politika i programa za mlade, program potpore razvoju kapaciteta

lokalnih uprava i samouprava i program potpore razvoju udruga i civilnoga

društva u cijelosti). PRONI Centar vodi upravni odbor koji broji 7 članova. Operativni tim u 2008.

činilo je 7 zaposlenika, 3 osobe koje su bile zaposlene honorarno i oko 15 stalnih vanjskih suradnika.

U protekloj godini budžet organizacije iznosio je preko 1.300.000,00 kn. Od toga je 48% osigurano od

stranih donatora, 46% od domaćih, a preostali udio namaknut je od samofinancirajućih djelatnosti.

Čokolaterija Hedona d.o.o. – socijalno poduzeće, Križevci

Socijalno poduzeće Hedona d.o.o. osnovala je Udruga invalida Križevci na čelu sa gospodinom Petrom

Gatarićem u proljeće 2013.godine, u sklopu projekta „Chocolateria Cris“ – križevačka čokolaterija.

Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja čokolade i čokoladnih pralina. Poduzeće je prisutno na

domaćem tržištu dvije godine, a ono što je razlikuje od svih drugih poduzeća jest činjenica da se radi

o socijalnom poduzeću u kome većinu zaposlenih čine osobe s invaliditetom. Poduzeće je uređeno na

način da je prvenstveno usmjereno na društveno korisno dobro, tj. dobrobit za svakog zaposlenika i

kontinuiranu mogućnost razvoja kako zaposlenika, tako i samog poduzeća. Sva ostvarena dobit

reinvestira se u zaposlenike, u razvoj njihovih kompetencija i njihovog zadovoljstva, u otvaranje novih

radnih mjesta i u sam tehnološki razvoj poduzeća kao i dopunu novih djelatnosti. Socijalno poduzeće

Hedona d.o.o. svoj rad obavlja isključivo pod najvišim standardima i nadzorom sa uspostavljenim

sustavom sigurnosti hrane temeljenog na HACCP načelima.22

Još je dosta dobrih primjera koji bi zauzeli previše mjesta u ovoj već ionako podužoj analizi. Zato

ćemo za zainteresirane navesti još neke primjere koji se u raznim izvorima spominju kao poslovni

subjekti (zadruge, d.o.o.,i sl.) koji u Hrvatskoj rade na načelima socijalnog poduzetništva, uz

napomenu da je moguće da su neki u međuvremenu promijenili svoj status.

Tablica 7: Zadruge i tvrtke koje se bave društvenim poduzetništvom u Hrvatskoj

Naziv poslovnog subjekta Mjesto djelovanja

Zadruge

Socijalna zadruga Prijateljica Metković

Zadruga Druga prilika Zagreb

22

http://hedona.hr/o-nama/

Socijalna zadruga Contus Pula

Socijalno uslužna zadruga Martinov plašt Zagreb

Socijalna zadruga Humana nova Čakovec

Lička ženska socijalna zadruga Split

Socijalna zadruga Neos Osijek

Zadruga Miva Art Belišće

Socijalna zadruga Put Rijeka

Socijalna zadruga Senior servis Velika Gorica

Socijalna zadruga Pružimo ruke Bjelovar

Socijalna zadruga Relax Zagreb

Socijalno poduzetnička zadruga Ruke Bilje

Socijalna zadruga Vita-anst Split

Socijalna zadruga Kameleon Zagreb

Socijalno poljoprivredna zadruga Domaći vrt Čakovec

Socijalna zadruga Zvonimir Knin

Tvrtke (d.o.o./ j.d.o.o. i sl.)

Modre niti Osijek

Domaće mlijeko d.o.o. Varaždin

Hedona d.o.o Križevci

Kućna srećica Sveti Ivan Zelina

ACT Printlab d.o.o. Čakovec

Na EU razini puno je više primjera dobre prakse koje bi bilo teško pojedinačno nabrojiti. Naime,

prema poznatom hrvatskom stručnjaku za socijalno poduzetništvo Teodoru Petričeviću23 sektor

društvene ekonomije u Europskoj uniji zapošljava više od 11 milijuna ljudi u 11 posto registriranih

poduzeća (2 milijuna organizacija), što čini oko sedam posto radne populacije Europske unije. Razvoj i

23

http://www.forum.tm/vijesti/petricevic-dobra-ekonomija-zaposljava-11-milijuna-ljudi-u-eu-nasa-vlada-dosad-u-tome-nije

širenje društvenog poduzetništva predstavlja konkretnu mogućnost adresiranja potreba

marginaliziranih, socijalno osjetljivih skupina i problema u lokalnim zajednicama. Društveno

poduzetništvo važno je i kao stabilizacijski faktor na tržištu rada i kao faktor održivog razvoja

zajednice. U prilog tome govore podaci prema kojima su upravo društvena poduzeća bila manje

ranjiva tijekom svjetske ekonomske krize. Primjerice, u ekonomskom sektoru Italije kriza je drastično

smanjila broj radnika, ali je u socijalnim zadrugama taj broj u 2009. godini bio povećan za 2,7 posto.

Za Španjolskoj su pokazatelji još bolji. Tamo je u posljednjem kvartalu 2011. godine, kada je ukupna

nezaposlenost dosegla vrhunac – odnosno, bilo je pet milijuna nezaposlenih – prema podacima

tamošnjeg ministarstva rada i mirovinskog osiguranja zaposlenost u zadrugama povećana je za 7,2

posto, odnosno 19.602 osobe pronašle su radno mjesto u zadrugama.

Zato umjesto nabrajanja pojedinih projekata evo nekoliko primjera kako u pojedinim članicama

Europske unije razvijaju socijalno ili društveno poduzetništvo. Primjeri su sastani dio publikacije

pripremljene kao zajedničko izvješće Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

Europske komisije pod nazivom: »Socijalno poduzetništvo i drugi modeli zapošljavanja za

najpotrebitije« koje je završeno u siječnju 2014.24

Češka Republika: socijalno poduzeće i socijalno poduzetništvo na određeni su način priznati u

dokumentima vladine politike od 2012. godine i, premda nije uspostavljen konkretan pravni oblik,

održavaju se određene rasprave. Trenutačno postoji oko 136 socijalnih poduzeća od kojih se većina

bavi radnom integracijom za osobe s tjelesnim teškoćama i ugrožene osobe; neprofitne organizacije

postupno orijentiraju svoje aktivnosti prema generiranju tržišnih prihoda. Unatoč rastućem interesu,

glavni izazovi trenutačno su: pristup početnom kapitalu, nedostatak legislative i odgovarajućeg

priznanja potencijala socijalnog poduzetništva, poboljšanje pratećih struktura za socijalno poduzeće i

razvoj prikladnijih regulatornih sustava i instrumenata politike.

Finska: na razvoj socijalnog poduzetništva u Finskoj utjecali su kako međunarodni trendovi, tako i

njezina jaka tradicija zadruga. Legislativa za socijalno poduzeće za radnu integraciju (WISE)

uspostavljena je 2003., a revidirana je 2012. godine. Ovaj pravni oblik namijenjen je ljudima s

tjelesnim teškoćama te dugotrajno nezaposlenim osobama; trenutačno postoji 154 socijalnih

poduzeća za radnu integraciju. Poduzeća koriste razne pravne oblike uključujući samostalne

poduzetnike, partnerstva, udruge, zadruge, no većinu čine tvrtke ograničene udjelima. Ove

organizacije registriraju se kao WISE ako zadovoljavaju određene uvjete kao što je uvjet da 30%

zaposlenika budu osobe s tjelesnim teškoćama/dugotrajno nezaposlene, a to im omogućuje pristup

javnim subvencijama.

Italija: kroz socijalne zadruge, Italija je razvila vrlo uspješan model socijalnog poduzetništva koji je

poslužio kao inspiracija Europi i ostatku svijeta. Legislativa iz 1991. koja regulira socijalne zadruge

prepoznaje dva oblika: tip A za socijalne zdravstvene usluge i tip B za radnu integraciju; do sada je

osnovano više od 12.000 socijalnih zadruga bez gotovo ikakvih nedostataka, u stvari se njihov broj

povećao za 17% u periodu nakon krize od 2007. do 2011. godine. Kao i u drugim zemljama, mnoge

neprofitne organizacije i zaklade koje vrše trgovinske aktivnosti na taj su način postale socijalna

24

HR-2013_synthesis report_HR

poduzeća – kojih trenutačno ima oko 80.000. Recentnijeg novog oblika socijalnog poduzeća (2006.)

ima mnogo manje – oko 600; no legislativa donesena vrlo nedavno (2012.) koja regulira inovativna

socijalna poduzeća s visokim razinama tehnoloških inovacija i socijalnom misijom za ostvarivanje

zanimljivih pravnih i poreznih prednosti mogla bi polučiti još zanimljivih rezultata. Premda na

nacionalnoj razini ne postoji podupiruća infrastruktura, ona postoji na lokalnim i regionalnim

razinama te kod krovnih udruga.

Litva: litvanski zakon o socijalnim poduzećima donesen je 2004. godine od kada postoji dobra razina

rasta sa 137 registriranih socijalnih poduzeća do 2012.; većina je namijenjena ugroženim osobama, a

za litvanska socijalna poduzeća ostaje izazov zapošljavanja ciljnih ugroženih skupina. Prema tom

zakonu, socijalna poduzeća mogu imati bilo koji oblik (javno, privatno, neprofitno); zakon podupire

radnu integraciju i 40% zaposlenika trebale bi činiti ugrožene osobe; WISE za ugrožene osobe

nastavlja dugu tradiciju zadruga za ugrožene osobe ali minimalni broj zaposlenih ugroženih osoba

iznosi 50%. Ovaj status socijalnog poduzeća omogućuje pristup ugovorima o nabavi, subvencijama i

poreznim olakšicama.

Slovenija: kao bivša jugoslavenska republika poput Hrvatske, Slovenija je iskusila slične raznolike

obrasce razvoja nevladinih sektora i sektora socijalne ekonomije; pritom su sektori civilnog društva

(zadruge, nevladine organizacije itd.) bili relativno nerazvijeni početkom 20. stoljeća, nakon čega je

uslijedila dominacija države tijekom socijalističkog perioda te reforma i reintegracija tijekom post-

socijalističkog perioda. Ponovno oživljavanje nevladinog sektora impresivno je s trenutačno

registriranih 20.000 nevladinih organizacija, dobrog priznanja sektora od strane vlade posebice u

područjima socijalne politike te dobrih veza s civilnim društvom.

Faza 6 – Zaključci i smjernice – Preporuke za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva

Potporno okruženje i razvoj društvenog poduzetništva na regionalnoj i državnoj razini

Razvoj društvenog poduzetništva u značajnoj je vezi sa podrškom potpornih institucija i umreženosti

s jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave. U Hrvatskoj nije zakonski

regulirano osnivanje i rad društvenih poduzeća pa se može konstatirati da trenutno nema ni

kvalitetnog potpornog okruženja za bavljenje društvenim/socijalnim poduzetništvom na regionalnoj i

državnoj razini. U prilog tome govore i slijedeći zaključci iz provedenog istraživanja:

Birokratske procedure su komplicirane i nema jasnog zakonodavnog okvira

Postoje problemi sa dostupnošću infrastrukture za poslovno djelovanje (uredi, proizvodni

prostori, itd.)

Na regionalnoj razini nema programa za dobivanje povoljnijih kredita i garancija za razvoj

društvenog poduzetništva (investicije, inovacije i sl.)

Socijalno poduzetništvo se još ne smatra razvojnim prioritetom u strateškim dokumentima na

području regije

Potencijalni osnivači društvenih poduzeća ne znaju kome se obratiti za savjete i stručnu pomoć

Preporuka:

U procese upoznavanja sa mogućnostima razvoja socijalnog poduzetništva uključiti potporne i druge

institucije na lokalnoj i regionalnoj razini.

Potporne institucije bi trebale povećati broj edukacijskih radionica o socijalnom/društvenom

poduzetništvu te organizirati upoznavanje sa primjerima dobre prakse iz regija u Hrvatskoj, Sloveniji i

šire. Posebnu pomoć predstavnici potpornih institucijama morali bi pružati tvrtkama i pojedincima

koje se žele baviti socijalnim poduzetništvom u lakšem snalaženju sa birokratskim procedurama koje

prethode osnivanju socijalnih poduzeća.

Predstavnici jedinica lokane i regionalne samouprave također bi trebali, tamo gdje je to moguće,

pomoći osiguranju osnovne infrastrukture za poslovno djelovanje socijalnih poduzeća a vrlo važan

poticaj za poslovni uspjeh društvenih poduzeća je uključivanje lokalnih institucija u partnerstvo na

zajedničkim projektima.

Dobra praksa

Na području Karlovačke županije nema uspješnih primjera društvenog poduzetništva.

Preporuka: Aktivno promovirati i pomagati razvoj društvenog/ socijalnog poduzetništva na lokalnoj i

regionalnoj kroz poticaje i stručnu pomoć za osnivanje društvenih/socijalnih poduzeća, te kroz

organizaciju prijenosa dobre prakse iz drugih regija i država u okruženju. U Hrvatskoj postoje regije

(Međimurska, Istarska i Primorsko goranska županija) u kojima postoje tvrtke, zadruge, ili udruge

koje su organizirane kao socijalna poduzeća. Većina njih započela je svoje djelovanje kao organizacija

civilnog društva koja je kroz svoje projekte i programe koje je sama osmislila počela djelovati kao

društvena poduzeće.

Posebno dobar primjer za Karlovačku županiju je Autonomni centar Čakovec koji radi na razvoju

civilnoga društva i zajednice kroz neformalnu edukaciju, informiranje i savjetovanje potičući

društvenu promjenu na područjima otvorenih tehnologija, socijalnog poduzetništva, filantropije i

medija. Na području Karlovačke županije pojedini predstavnici civilnog sektora idu u sličnom sektoru i

očekuje se da će uskoro i ovdje sa radom započeti tvrtke, zadruge i sl. organizirane kao društvena/

socijalna poduzeća.

Kao dobar primjer iz bliže prekogranične regije je Središće Rotunda iz Kopra (SI) koji je organiziran

kao zavod (neprofitna organizacija). Djelatnici ovog zavoda su si postavili za cilj razvoj socijalnog

poduzetništva u regiji, posebno usmjerenog na mlade. U tu svrhu osnovali su i inkubator socijalnog

poduzetništva koji podržava društveno poduzetničke ideje i razvoj socijalnog poduzetništva u regiji.

Sličan centar dobro bi došao Karlovačkoj županije na čijem je području nezaposlenost mladih

značajna a socijalno poduzetništvo tek u počecima svog razvoja.

Ciljane skupine

Prema provedenom istraživanju najviše zainteresirane skupine za razvoj društvenog poduzetništva su

predstavnici poslovnog sektora što uključuje tvrtke, zadruge, udruge, obrte i nezaposlene osobe koje

traže posao ili razmišljaju o pokretanju vlastitog posla. U njihovim nastojanjima pojavljuju se slijedeće

prepreke:

Predstavnici poslovnog sektora nisu skloni zapošljavanju pripadnika ranjivih skupina

Nedostupne su financijske stimulacije za razvoj društvenog poduzetništva

Loša je poslovna klima i ne postoje stimulacije lokalnog okruženja za poduzetništvo

Jedinice lokane samouprave dovoljno ne podupiru društveno/ socijalno poduzetništvo

Preporuka:

Senzibilizirati javnost i predstavnike potencijalnih osnivača socijalnih poduzeća te poticati programe

edukacije i umrežavanja predstavnika ciljanih skupina sa svrhom upoznavanja sa mogućnostima i

koristima koje pruža društveno ili socijalno poduzetništvo.

U sadašnjoj fazi jedna od glavnih prepreka za razvoj socijalnog poduzetništva na regionalnoj razini je

predodžba da na takve aktivnosti nije baš produktivno trošiti vrijeme, odnosno da se kroz takav oblik

poduzetništva vrlo teško može ostvariti neka dobit. Ozbiljna prepreka za razvoj socijalnog

poduzetništva je i nepostojanje jasnih procedura kojima se dobiva status socijalnog poduzeća, kao i

nedovoljno poznavanje uspješnih primjera na širem području.

Na sve navedeno najbolje se može utjecati usmjeravanjem kreativne energije lokalnih i regionalnih

dionika u smjeru učenja o koristima koje za zajednicu može imati razvoj socijalnog poduzetništva.

Dakako, dobro bi došla i institucionalna podrška u pružanju tehničke i financijske pomoći oko

osnivanja i vođenja socijalnog poduzeća koja se može usmjeravati preko socijalnih inkubatora,

klastera, vijeća tržišta rada, volonterskih centara, mreža organizacija civilnog društva, gospodarskih

udruženja i drugih institucija koje su osnovane i djeluju sa svrhom poticanja zapošljavanja i stvaranja

uvjeta za gospodarski napredak na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.

Izvori

Socijalno poduzetništvo i drugi modeli zapošljavanja za najpotrebitije, Zajedničko izvješće, Hrvatska

29.-30. listopada 2013.

O stanju i perspektivama socijalnog poduzetništva u Sloveniji i Hrvatskoj, Ljubljana 2015.

Podjetniški priročnik z delovnim zvezkom za socialne podjetnike : od ideje do socialnega podjetja z

družbenim učinkom - Ljubljana : Ministrstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano, 2015

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis stanovništva 2011.

Socijalno poduzetništvo, Autonomni centar - ACT, Čakovec 2009.

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o ulaganjima s društvenim učinkom, Bruxelles,

12. rujna 2014.

Sam svoj majstor, Mreža mladih Hrvatske, Početnica iz socijalnog poduzetništva za organizacije

mladih i za mlade, Čakovec 2009.

http://ekonomskiportal.com/socijalno-poduzetnistvo


http://www.biznet.hr/

http://www.zeneposao.com/


http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/2-9-2008/herona-od-listopada-na-usluzi-karlovcanima

http://www.mmh.hr/

http://www.forum.tm/vijesti/petricevic-dobra-ekonomija-zaposljava-11-milijuna-ljudi-u-eu-nasa-

vlada-dosad-u-tome-nije

http://www.poslovni.hr/hrvatska/nasa-krizevacka-cokolaterija-jedinstven-je-primjer-socijalnog-

poduzeca-u-regiji-271080

http://ekonomskiportal.com/socijalno-poduzetnistvo


http://www.biznet.hr/

http://www.zeneposao.com/


http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/2-9-2008/herona-od-listopada-na-usluzi-karlovcanima

http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/SSMistrazivanje.pdf



http://www.poslovni.hr/hrvatska/nasa-krizevacka-cokolaterija-jedinstven-je-primjer-socijalnog-poduzeca-u-regiji-271080

http://www.poslovni.hr/hrvatska/nasa-krizevacka-cokolaterija-jedinstven-je-primjer-socijalnog-poduzeca-u-regiji-271080

Documents

SOIJALNO PODUZETNIŠTVO NA PODRUČJU KARLOVAČKE … · Uvod U okviru prekograničnog projekta IPA SI – HR “Udruženi u razvoju novih mogućnosti zapošljavanja uz pomoć društvenog