Pale - Spomenici iz NOR-a U toku NOR-a poginulo je oko 1 200 graana Paljanske optine. Na podruju nae optine evi dentirano je ukupno 17. pojedinanih spomen obiljeja. Sva ova obiljeja odnose se na period 1941-45 godine. Vei broj je i spomen kosturnica kako palih boraca tako i rt ava faistikog terora. To su: 1. Spomen kosturnica palih boraca sa spomenikom narodnom heroju Milanu Simoviu, c entar Pala. 2. Spomen obiljeje podignuto na mjestu gdje su njemaki okupatori strjeljali 48 bor aca sa Sutjeske, na lokalitetu Krivae. 3. Spomen kosturnica rtava faistikog terora, selo Rakovac, loklitet Bae 4. Spomen kosturnica rtava faistikog terora, selo Rakovac, loklitet Krivodoli. 5. Spomen ploe podignute u znak sjeanja na Iliju Grbia-Podvitez 6. Spomen esma-na Majdanima 7.Spomen kosturnica na lokalitetu Dobre Vode, lokalitet Podloznik 8.Spomen esma na lokalitettu Dobre vode-Podloznik 9.Spomen bista narodnog heroja Milana Simovia, kod eljeznike stanice u Stamboliu 10. Spomen ploa u Sjetlini 11. Spomen bista nraodnog heroja Milana Simovia u Podgrabu. 12. Spomen kosturnica u Podgrabu. 13. Spomen ploa u Mokrom 14. Spomen kosturnica u Mokrom. 15. Spomen ploa na peini u Bogoviima. 16. Spomen kosturnica na loklitetu Bistice; 17. Spomen ploa na zgradi ambulamte u Sjetlini (Kulturno-istorijsko i prirodno nasljee na podruju optine Pale, Sarajevo,1987; Maza li, Starine po okolini Sarajeva, GZM 1928.) Spomenici iz Graanskog rata 1992-1995. godine 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Spomenik Palim borcima - centar optine Pale Spomenik Sranu Kneeviu- centar optina Pale Spomenik palim borcima - Stanica Pale Spomenik palim borcima - Pribanj Spomen soba - Koran Spomen soba - ,,umarstvo,, Pale Spomen soba - ,,FAMOS,, - Kapela

Srednjovjekovni gradovi Bora

Grad Bora je leao u upi Bora u Bosni. Bio je centar posjeda knezova Radenovia-Pavlovi . Na peatima Pavlovia vide se tri kule grada Boraa, dvije manje i jedna vea. U ovom gradu Pavlovii su primali strane diplomate i izdavali povelje. U upi Bora bio je i grad Novi (1423. godina). Taj grad prozvan je Pavl;ovcem 2-3 kilometra daleko od Prae. Turci su ga zauzeli 1463. godine. Grad na vrelu Paljanske Miljacke Grad na vrelu Paljanske Miljcke potie iz srednjeg vijeka. Ruevine grada su u Gornj im Palama iznad Vrela Miljcke na loklitetu Gradine. Ima istanjanu i prefinjenu lj epotu. Na sjevernom rubu uzdie se vrlo otra kupa, koja je oduvjek mogla da stanovn itvu sela prui prirodnu zatitu. Na njezinom vrhu prostiru se, danas, ruevine srednjo vjekovnog utvrenog dvorca iz vremena vladavine Pavlovia. Narod ga pripisuje prokle toj Jerini. Graevina je podignuta prije 14. vijeka. Na ovom lokalitetu moemo nai tr agove rimske cigle i ilovastog posua, pa se moe zakljuiti da su ovo mjesto koristil i predistoriski ljudi i Rimljani. U maloj nekropoli su sahranjeni gospodai ovoga grada-Pavlovii. Glavna kula je na drugoj strani, a izmeu njih u jakim zidovima su ostale zgrade. Ispod tog dijela grada ograeni su obori koji su sluili kao vrtovi,

a imali su i dodatnu ulogu-da u sluju napada zadre neprijatelja u prvom naletu. De bljina zidova slina je kao i kod starog grada: 1.10-1.40 metara od oklnih zidova; Kapiska kula imala j debljinu unutraenjih dva, a vanjskih zidova etri metra. Preg radni unutranji zidovi su debljine 70 cm. Glavni prilaz grada bio je od Korana. U gradu se nalazi desetag steaka orjentisanih istok-zapad. Jedan je sarkofag dug dva metra, a visok 70 cm. Nekropola krije u sebi nekadanje vladare koja je vladal a ovim i okolnim podrujem. ,,O ovom srednjovjekovnom gradu na kojem se njo do polo vine prologa vijeka mogao vidjeti top do polovine ukopan u zemlju, ne zna se ni n jegovo ime ni ime njegovog vlasnika, a mala nekropola lijepih bosanskih nadgrobn ih kamenova dosad gotovo nepoznata ne govori svojim prisustvom nita drugo ve da u njezinom okrilju lee monogi gospodari ovoga kraja i grada.,, (oko Mazali, Glasnik Z emaljskog muzeja, Pale 1939. str.4.) . Mazali smatra da je ovaj grad izgraen na ranijim Rimskim temeljima, a da je preko podruja dannjih Pala prolazio i rimski put. Stari kameni most na ovoj cesti vjero vatno potie iz rimskog doba. ,,Ostaci rimskog puta mogu se vidjeti u selu Haliluc i, o obliku velikih poligonalnih ploa koje su vrsto uklopljene jedna u drugu,,. (V ojislav Milutinovi, Qetopis osnovne kole na Palama, b.m. b.g. str.7) Stari grad kod Buloga Iz ugla to ga ine obje Miljacke-Mokranjska i Paljanska-izdie se kameniti greben iji zavretak je vrh brda Lipovca, kota 1074 metra. Negdje na sredini toga grebena, ok o 250 m iznad sastavka ove dvije rijeke, stri ogromna stijena teko pristupana sa sj everne strane, a nikako sa tri ostale. Stijena je iroka oko ezrdeset, a duga oko s to metara. Na toj stijenei u srednjem vijeku podignut je gradi-utvreni dvorac. Teko da ima ijedan jo stari grad u naoj zemlji koji je izgraen na takvom mjestu. Ovaj d vorac su smjeli graditi samo smioni majstori. Svojim poloajem Stari grad kod Bulo ga nas posjea na viteeke dvorce po junom Tirolu. Gradi je podignut u etrnaestom vijek u. Nalazio se u dravi pavlovia i pripadao je nekom manjem vlastelinu. Sam grad zva o se Lipovac jer se i brdo tako naziva. Poloaj i obluik stijene iskoriten je tako da je prostor oko manjeg gornjeg dijela odreen za vei dio prostorije za stanovanje . Taj dio branila je sama priroda sa tri strane, dok je sjeveroistoni dio branjen pored prirodnih prepreka i trima kapijama sa kapiskom kulom. Prva kapija nalazi se u dvadeset metara dugom zidu ija debljina iznosi 2.20 m. Taj zid poinje od oko mite stijene i prua se prema sjeverozapadu zavravajui na strmini. Druga kapija ne l ezi prema prvoj ve vie nje. Ona se nalazi u zidu, koji je naknadno pojaan na 3.10 m etara. Taj zid je dug dvadeset metara. Kroz ovu kapiju ulazilo se u malo dvorite sa etverouglastom kulom. ,,Prostorije koje su se nalazile do zidova stijene bile su odreene za spremita, a one vanjske za stanovanje,, (dr Qubo Mihi, Jahorina i Tre bevi, Pale 1987, str.153.) U jednoj prostoriji ima od sedre izgraenih svodova proz orskih lukova. Ta je prostorija nazvana KAPELA. Gornji grad je bio straarnica . S njega je bio jasan pogled Hodidjed, Vrhbosnu i grad u ekoviima. Grad nije imao tekuu vodu i morao se sluiti (u mirno vrijeme) donoenjem vode s Palj anske Miljacke. U ratno vrijeme grad se sluio vodom iz cisterne koja se nalazila negdeje na zapadnoj ili sjeverozapdnoj strani donjeg grada jer se kinica slijeva l u tom pravcu. Gradu se moe doi od miljacke laganim usponom ka ruevinama. Hadidjed (Stri grad) Ostaci grada Hadidjeda vide se i dana na brijegu iznad sastava Paljanske i Mokra njske Miljacke dva sata hoda istono od Sarajeva. Bio je to grad monog vlastelina-P avla Radenovia. Grad se nalazio u zemlji feudalaca Pavlovia. Kao jaka utvrda domin irao je putem koji je vodio iz doline Prae u Vrhbosnu. U periodu od 1435 do 1439. Hadidjed je bio u Turskim rukama. Tokom 1444. i 1448. god. u ovom gradu je vladao Herceg Stjepan. Bosanski kralj Toma ga je pokuao zau zeti 1459. Ali bezuspjeno. Od 16 vijeka pa do 1800 godine u ovom gradu je sjedio dizdar sa posadom. Grad se esto spominje u prvoj polovini 15 vijeka u vezi sa tur kim upadima u Bosnu. Hadidjed je sluio i kao tamnica i kao kovalite novca.

Grad je naputen prije 1833. godine. Nekropole steaka Optina Pale bogata je srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Krajem 12 vijeka Bosna se formirala kao posebna drava. Preko crkve iri se obij sahr anjivanja pod stecima. To razdoblje od poetka 13 do kraja 16 vijeka ostavilo je zn aajnoga traga u predjelu Pala. Na podruju optine Pale ustanovljen je najvei broj steaka; ukupno 18.228 koji su grup isani u 99 nekropola. Steci su izgraeni od kamena ,,stanca,, kresnjaka ili pjeara. Ve liina nekropole kree se od 1 do 223 steaka. Zanimljivo je da su tri najvee nekropole u podnoju junih obronaka Romanije u selima Otoina, Stajna i Podmjedenik. Nekropole nisu odkopavane ni temeljno prouavane. Selo Brdo ima 80 steaka, 64 ploe i 16 sljemenjaka.Spomenici su dobro obraeni. Gradi na selo u podruju Gornjih Pala ima 13 steaka (6 sanduka i 7 sljemenjaka). Jedan sl jemenjak ima etri krovne plohe. Mjstori koji su tesali steke i klesali slova u ornomnte zvali su se dijaci i kovai . Oblici nadgrobnih spomenika su najee u obliku kue sanduka 78%, ploe 11% sljemenjaka -sarkofaga 10% i najmanje u obliku krsta 1%. Oblici steaka su proizilazili iz tradicije i esteckih mogunosti sredine u kojoj su oblikovani. Ukraavanje steaka reljefnim motivima, postavljanja natpisa i vee dimen zije, vezani su za isticanje stalekog statusa sahranjenog. Nekoliko nekropola naziva se svatovskim. O njima se ponavlja pria da su tu sahran jeni izginuli svatovi koji su sesusreli i u okraju izginuli. Osim svatovskih grobova pojavljuju se nazivi mramorje, grko groblje, djevojako gro blje, kaursko groblje... Pisari (dijaci i kovai) su putovali od sela do sela i urezivali ornamentiku u nji h. Natpisi na grobnim spomenicima klesani su na onovremenom govornom jeziku. To reflektuje njihovu izuzetnu kulturnu vrijednost za prouavanje istorije, jezika i pisma. Pismo koje se koristilo je starobosanska irilica-tzv. bosanica. Svi natpsi ispisani su ijekavicom. Po ukrasima i ljepoti istiu se steci u Buu i Brnjici na lokalitetu Prae. Ovakvom kulturnom batinom Paljani mogu biti ponosni. (. Belagi, Steci, Sarajevo 1971.)