Upload
dejvidveb1988
View
327
Download
9
Embed Size (px)
Citation preview
1
Uloga sportske medicine Uloga sportske medicine u savremenom sportuu savremenom sportu
Prof. dr sci. med. Sergej M. OstojiProf. dr sci. med. Sergej M. Ostojićć
Istorijat sportske medicine u SrbijiIstorijat sportske medicine u Srbiji• 1930 Organizovana zdravstvena kontrola
sportista i higijenska kontrola sportskih objekata u Beogradu
• 1936 Prva sportska ambulanta na Medicinskom fakultetu u Beogradu -prof dr. V. Arnovljević.
• 1937 Prvi srpski lekar, dr V. Smodlaka, odlazi na specijalizaciju sportske medicine u Berlinu.
• 1945 Na Državnom Institutu za fizičku kulturu uvode se predavanja iz sportske medicine
• 1945 Osnovano odeljenje za sportsku medicinu SLD.• 1952 Osnovan Institut za sportsku medicinu.• 1957 Osnovan prvi sportski zdravstveni Centar • 1966 Prvi specijalista sportske medcine, dr M. Petrović• 1970 Institut za sport. med. na Medicinskom fakultetu.• 1977 Kongres FIMS-a• 1995 Balkanski Kongres Sportske medicine• 1995 Udruženje za medicinu sporta Srbije.• 2003 I srpski kongres medicine sporta i sportskih nauka• 2004 FIMS-ov simpozijum "Nauka u službi sporta"• 2005 10th Annual Congress of Sport Science
SPORTSKA MEDICINA U EVROPISPORTSKA MEDICINA U EVROPI
1. Promocija fizičke aktivnosti !!! 2. Standardizacija pregleda sportista3. Uvođenje specijalizacije iz sportske medicine
Ciljevi sportske medicine
• Promocija fizičke aktivnosti kao faktora zdravlja• Adekvatna zdravstvena zaštita za sve sportiste• Stručno-savetodavna pomoć trenažnom procesu• Kontrola upotrebe doping sredstava • Edukacija, trening i linenciranje• Zaštita profesionalnog interesa i prava lekara • Izdavanje stručnih i naučnih publikacija • Saradnja sa drugim asocijacijama iz oblasti sporta
FiziFiziččka aktivnost ka aktivnost momožže zameniti e zameniti mnoge lekovemnoge lekove,, ali ali nijedan lek ne monijedan lek ne možže e zameniti fizizameniti fiziččku ku aktivnostaktivnost
PerPer--Olaff Olaff ÅÅstrandstrand
2
Približno jedna trećina populacije ima višak kilograma ili gojaznost nastao kao posledica
nedovoljne fizičke aktivnosti što je izlaže povećanom riziku od srčanih oboljenja, šećerne
bolesti, malignih oboljenja !!!
PROMOCIJA FIZIPROMOCIJA FIZIČČKE AKTIVNOSTI KE AKTIVNOSTI KAO FAKTORA ZDRAVLJAKAO FAKTORA ZDRAVLJA
3
4
Preporuke za fizičku aktivnostAmerican College of Sports Medicine
Korisni efekti na zdravlje• Minimum 30 minuta aktivnosti dnevno • Intenzitet - umeren 3-5 MET• Barem četiri puta nedeljno• Poželjno je svaki dan u nedelji
5
Ekonomski benefiti aktivnije populacijeSvetska Zdravstvena Orgnaizacija, 1999
Porast proporcije aktivnog stanovništva od 21% (1985) do 37% (1995) - ušteda zdravstvenih troškova od 190 miliona dolara
Ušteda zdr. troškova do 2003. godine - 5 milijardi dolara
Godišnji porast broja aktivnih osoba za 1% - ušteda od 10.2 miliona dolara
Kompanije koje zapošljavaju aktivne osobe ostvaruju višak profita od 513 dolara godišnje
Fizička aktivnost i javno zdravlje
• Nacionalne preporuke i obrasci fizičke aktivnosti• Promena ponašanja učesnika u fizičkoj aktivnosti• Korisni efekti vs. rizično ponašanje• Koncept “ŠETANJEM DO ZDRAVLJA”
British Association for Sport and Exercise Sciences 2004
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
• Pružanje svih oblika zdravstvene nege sportista • Morfo-funkcionalna testiranja• Sprečavanje neželjenih zdravstvenih zadesa• Identifikacija slabih i jakih strana sportiste• Podaci za dizajniranje režima treninga• Informacija o povratnoj sprezi trening-rezultat• Edukacija ispitanika• Ostalo
SISTEMATSKI PREGLED SISTEMATSKI PREGLED SPORTISTA PRE TAKMISPORTISTA PRE TAKMIČČENJAENJA
6
PROJEKTI UPRAVE ZA SPORT MINISTARSTVA PROSVETE I SPORTA REPUBLIKE SRBIJE
2004 - 2005
Iznenadna srčana smrt u sportuStandardizacija u sportskoj medicini
Edukacija sportiskinja po pitanju dopinga u sportu
UDRUŽENJE ZA MEDICINU SPORTA SRBIJE
TESTIRANJA U VRHUNSKOM SPORTUTESTIRANJA U VRHUNSKOM SPORTU World AntiWorld Anti--Doping CodeDoping Code
1. Doping kontrola2. Obrazovanje i istraživanje3. Prava i obaveze4. Prihvatanje, saglasnost, modifikacija, interpretacija
Novi kodeks za Olimpijadu u Atini 2004 !!!!Novi kodeks za Olimpijadu u Atini 2004 !!!!
SVETSKI ANTIDOPING KODEKSSVETSKI ANTIDOPING KODEKS
LLististaa zabranjenih supstanci i metodazabranjenih supstanci i metoda
Svetska anti-doping agencija World Anti-Doping Agency, WADAčlanovi Olimpijskog komiteta
predstavnici vlada zemalja učesnicaPoslednja izmena - 01. januar 2005 !!!
• Edukacija sportista i sportskih radnika• Linenciranje kadrova - doping oficira• Organizacija doping-kontrole• Akreditaciono telo za pitanja dopinga
7
MORFOMORFO--FUNKCIONALNA TESTIRANJAFUNKCIONALNA TESTIRANJABez Bez ččega se (ne) moega se (ne) možže?e?
FAKTORI SPORTSKOG POSTIGNUĆA
Mc Dougall i sar. 1991
CILJEVI TESTIRANJA
• INFORMACIJA O ZDRAVSTVENOM STATUSU ISPITANIKA !!!
• IDENTIFIKACIJA ISPITANIKOVIH SLABIH I JAKIH STRANA
• PODACI ZA DIZAJNIRANJE REŽIMA TRENINGA
• INFORMACIJA O POVRATNOJ SPREZI TRENING-REZULTAT
• EDUKACIJA ISPITANIKA
TESTIRANJA TREBA DA
• MERI VARIJABLE RELEVANTNE ZA SPORT
• IZVEDENE PROCEDURE MORAJU BITI VALIDNE I POUZDANE
• PROTOKOLI ŠTO JE VIŠE MOGUĆE SPECIFIČNI ZA DATI SPORT
• IZVOĐENJE TESTOVA PRAVILNO KONTROLISANO
• POŠTOVANA LJUDSKA PRAVA ISPITANIKA I ETIČKI KODEKSI
• REZULTATI I PROCEDURE OBJAŠNJENI SPORTISTI I TRENERU
PARAMETRI KOJI SE MERE (PROCENJUJU)
• MORFOLOŠKI PARAMETRI• AEROBNA SPOSOBNOST (KAPACITET)• ANAEROBNA MOĆ I KAPACITET• MIŠIĆNA SNAGA• MOTORIČKE VARIJABLE• SPIROMETRIJA• BIOHEMIJSKE ANALIZE• HISTOLOŠKE ANALIZE• OSTALE PRETRAGE
8
MORFOLOŠKA MERENJA
• Morfologija - određuje sposobnost organizma za fizički napor • Povezane sa funkcionalnim kapacitetima • Obračunavaju se u odnosu na TM, TV ili BSA• Povezanost sa rizikom nastanka i razvoja nekih stanja KVS• Antropometrija - merenje dimenzija organizma (somatotip)• BIA - određivanje otpora protoku struji• Hidrodenzitometrija• BOD POD, DEXA, CT, NMR
TELESNA VISINA - linearna merenja
• Visinometar - stadiometar ili antropometar • Preciznost - 0.1, 0.5 ili 1.0 cm • Ispitanik - bos, uspravljen, sastavljenih peta, razmaknuta stopala• Glava - u položaju tzv. “Frankfurtske ravni” • Horiz. linijaa između najviše tačke ušnog kanala i donje ivice orbite
• Ostala linearna merenja - sedeća visina, dužina segmenata tela• Specifični antropometrijski indeksi - kruralni, podlakatni ...
TELESNA MASA
• Vaga čija preciznost treba da bude najmanje 100 gr • Vagu treba baždariti pre svakog merenja • Pri merenju, ispitanik stoji na sredini platforme • Bos, blago rastavljenih stopala i samo u donjoj odeći
• Ostala merenja - vaga sa BIA (kompletna struktura)• Sadržaj masti, mišića, kostiju u strukturi sasatava tela• Raspodela masti, količina ICT, BMR, metabolička starost
VISINSKO-TEŽINSKI ODNOS
• Indeks telesne mase (body mass index - BMI) • BMI je validan za procenu visinsko-težinskog odnosa • Koristi se za sve osobe oba pola starije od 20 godina. • Formula za njegovo izračunavanje glasi
BMI = TM (kg)/TV2 (m)
• Od rođenja do pune zrelosti, BMI se nepravilno menja • Ne koristi se kod dece zbog neusklađenosti rasta • Kod dece - vrednosti percentilnih normi za BMI • Normalno uhranjena deca 25-75% percentila za starosnu dob
Klasifikacija BMI po Garrow-u
BMI (kg/m2) Stanje uhranjenosti< 20 Nedovoljna uhranjenost20-24,9 Normalna uhranjenost25-29,9 I stepen gojaznosti30-39,9 II stepen gojaznosti> 40 III stepen gojaznosti
Ostala merenja - određivanje somatotipa
ODREĐIVANJE SASTAVA TELA
• Određivanje BMI nije dovoljno za utvrđivanje gojaznosti • Sportisti - mišićna masa prelazi 50% ukupne telesne mase• Sportisti - povećanje BMI iznad granica normalne vrednosti• Sastav tela (BC - body composition) • Proceniti odnos dve njene osnovne komponente• Bezmasna telesna masa (fat free mass)• Telesne masti (fat mass)
9
DEBLJINA KOŽNIH NABORA
• Kaliper• Standardni pritisak na 1 mm2 površine kože 0,01 pa• Precizno određene antropometrijske tačke • Internacionalni biološki program (IBP) • Izbor algoritamske formule• Durnin-Womersley• Parizskova• Jackson-Pollock• Forsyth-Sinning• Matiegka ?!
Prosečne vrednosti F% kod takmičara u raznim sportovima
Sport M Ž• bodi bilding, maraton 5-8 6-12• biciklizam, trčanje 5-12 8-15• Košarka 6-13 10-16• Plivanje 6-13 10-20• fudbal, tennis 6-14 10-20• Skijanje, odbojka 8-15 10-20
S obzirom da su kod iste osobe vrednosti F zavisne od aktuelnog stanja treniranosti, one kod sportista na vrhuncu
takmičarskog ciklusa mogu da budu za 2-3 procenta niže nego na početku pripremnog perioda
DISTRIBUCIJA TELESNE MASTI
• procenat telesne masti - struktura gojaznosti• distribucija masnog tkiva - androidni i ginoidni tip gojaznosti• odnos obima struka i obima kukova (WHR - waist-hip ratio)• antropometrijska traka • vrednosti WHR iznad 0,8 za žene
iznad 0,9 za muškarcenepovoljni, androidni tip gojaznosti
• vrednosti WHR veće od 1,0 za muškarce veće od 0,9 za žene
visok zdravstveni rizik
• za procenu stepena zdravstvenog rizika • kod gojaznih osoba dovoljno i samo merenje struka • povećan obima struka - dva nivoa zdravstvenog rizika
• kada je obim struka veći od 80 cm za žene veći od 94 cm za muškarce zdravstveni rizik je prisutan
• kada je obim struka veći od 88 cm za ženeveći od 102 cm za muškarce multipli zdravstveni problemi
10
AEROBNA SPOSOBNOST
• Direktna determinacija aerobnog kapaciteta• Konfiguracija opreme• Protokoli i modaliteti testiranja• Kriterijumi za dostizanje VO2 max• Normativni podaci• Razmene gasova na nivou pluća• Merenje, validacija, aplikacija• Ostale varijable
ANAEROBNA MOĆ I KAPACITET
• Testovi anaerobne moći• Testovi anaerobnog kapaciteta• Akumulirani kiseonički dug• Wingate test • RAST • Margaria test, Quebec 10-sec i 90-sec test• Vertical jump (SJ, CMJ, VJ, 4 CMJ, 60-s)• Sport-specifični testovi
11
TESTIRANJE SNAGE MIŠIĆA
• Značaj testiranja snage mišića (rehabilitacija !!!)• Modaliteti testiranja• Jedan repetitivni maksimum (1-RM)• Izometrijska testiranja• Izokinetička testiranja• Izotonička testiranja• SSC test• Ostalo
SNAGA STISKA ŠAKE
• Dinamometrijski izometrijski test • Najšire primenjivan • Tri pokušaja stezanja sa 30 s pauze• Registruje se najbolji rezultati za levu i desnu šaku • Snaga - zbir najboljih rezultata za desnu i levu šaku
12
Procena mišićne snage na osnovu rezultata testa snaga stiska šake
• m u š k a r c i
SSŠ D+L (kg) 17-19 god 20-29 god 30-39 gododličan (5) >119 >123 >125vrlo dobar (4) 101-118 105-122 106-124dobar (3) 82-100 87-104 88-105nedovoljan (2) 63- 81 68- 86 69- 87slab (1) <62 <67 <68
• ž e n e
SSŠ D+L (kg) 17-19 god 20-29 god 30-39 gododličan (5) >78 >71 >72vrlo dobar (4) 61-77 59-70 60-71dobar (3) 45-60 47-58 48-59nedovoljan (2) 28-44 35-46 36-47slab (1) <27 <34 <35
1 REPETITIVNI MAKSIMUM
13
MERENJE FLEKSIBILNOSTI
• Sposobnost nesmetanog pokretanja zgloba • Kompletan obim njegove pokretljivosti. • Zglobne strukture, ligamenti i mišići • Najvažnija komponenta fizičke sposobnosti !!!• Veliki značaja u optimalnom stanju zdravlja
• Fleksibilnost trupa • Ispitanik stoji na postolju klupice sastavljenih stopala • Nekoliko istezanja sa rukama uzdignutim iznad glave • Maksimalan pretklon bez savijajanj kolena • Ruke su opružene sa sastavljenim prstima • Ispitanik dodiruje pričvršćeni lenjir najdublje što može • Najviše tri pokušaja, a registruje najbolji rezultat • Procenjuje se preko odgovarajuće klasifikacije
TEST - duboki pretklon na klupiciM U Š K A R C I
• pretklon (cm) 17-19 god 20-29 god 30-39 god
odličan (5) > -28 > -25 > -25vrlo dobar (4) -17 - -27 -16 - -24 -14 - -24dobar (3) -6 - -16 -5 - -15 -4 - -13nedovoljan (2) 5 - -5 5 - -4 7 - -3slab (1) < 6 < 6 < 8
Ž E N E
• pretklon (cm) 17-19 god 20-29 god 30-39 god
odličan (5) > -27 > -27 > -27vrlo dobar (4) -17 - -26 -17 - -26 -16 - -26dobar (3) -8 - -16 -7 - -16 -6 - -15nedovoljan (2) 1 - -7 3 - -6 4 - -5slab (1) < 1 < 3 < 4
FLEKSIBILNOST - NAPREDNA MERENJA
• Brojni protokoli i metodi• Merenje obima pokreta svih zglobova• Cureton-ov test• Wells-Dilon-ov test• Fotofleksimetrija + radiografija• Goniometrija• Leightonov fleksimetar
14
BIOMEHANIČKA ANALIZA
ELEKTROMIOGRAFIJA
LABORATORIJSKE ANALIZE
• Klasična baterija analiza• Pre, tokom i nakon sportske aktivnosti • Promene homeostaze mogu uticati na kapacitet za fiz. akt• Limitirajući faktor sportskog nastupa• Evaluacija metaboličke "ekonomije" tokom vežbanja • Acido-bazni status i hidro-elektrolitni balans • Bazalna stanja tokom i nakon sporta.
• Koncentracija jona vodonika - kiselost krvi (pH)• Alkalna rezerva• Bikarkbonati• Laktati• Kreatin fosfokinaza• Urea• Kreatinin• Plazma proteini• Slobodne masne kisleine• Elektroliti• Hemoglobin, anemija i merenje statusa gvožđa• Reaktivnost imunološkog statusa• Testovi urina• Ostali testovi
MIŠIĆNA STRUKTURA
• Procedure mišićne biopsije• Rukovanje, kontrola i analiza materijala• Histohemijska preparacija• Tipiziranje mišićnih vlakana• Metabolički profil (glikogen, laktati)• Mišićni enzimi (PFK, SDH, heksokinaza, citrat sintaza)• Referentni opseg• Ostale varijable
TERENSKA TESTIRANJA
• NE KORISTI SE SOFISTICIRANA I SKUPA (?!) OPREMA
• ISTOVREMENO TESTIRANJE VIŠE SPORTISTA
• VEĆA SPECIFIČNOST OD LABORATORIJSKIH MERENJA
• MANJA VERODOSTOJNOST (?!) OD LAB. MERENJA
• U SADEJSTVU SA LABORATORIJSKIM MERENJIMA
15
TERENSKA TESTIRANJA
• Visina i težina• Suma pet kožnih nabora• Shuttle run test opšte izdržljivosti• Sit and reach test fleksibilnosti• 10 x 5-m shuttle test brzine• Flamingo test ravnoteže• Test izdržljivosti trbušne muskulature• Snaga stiska šake• Test horizontalne skočnosti - eksplozivna snaga
Eurofit (1988)European Test of Physical Fitness
BATERIJE TERENSKIH TESTOVA
• AAHPERD• MANITOBA Fitness Performance• Get Fit (Presidents Council on Physical Fitness and Sports)• FITNESSGRAM (Cooper Institute for Aerobic Research)• Canada Fitness Awards• CAHPER Fitness Performance Test• CSTF (Canadian Society for Exercise Physiology)
Doping u sportuDoping u sportu
Prof. dProf. dr sci. med. Sergej M. Ostojir sci. med. Sergej M. Ostojićć
Izveden iz reIzveden iz rečči i ’’dopedope’’ kojom pripadnici kojom pripadnici afriafriččkog plemena Kafiri nazivaju tekog plemena Kafiri nazivaju teččni ni
ekstrakt (pivo) koji koriste u ekstrakt (pivo) koji koriste u stimulativne svrhe.stimulativne svrhe.
DopingDoping
• Olimpijada u Rimu 1960. god – Umro biciklista E. Jensen (amfetamin)
• Olimpijada u Tokiju 1964. god– Definicija dopinga
• Olimpijada u Meksiko Sitiju 1968. god– Prva testiranja
Doping i OlimijadeDoping i Olimijade
16
Definicija dopingaDefinicija dopinga
Olimpijski pokret upotreba sredstava (supstanci ili metoda) koja
su potencijalno štetna po zdravlje sportista, i/ili imaju sposobnost da poboljšaju njihovu takmičarsku sposobnost; prisustvo zabranjene supstance u telu sportiste ili postojanje dokaza o korišćenju zabranjene supstance ili metode
World AntiWorld Anti--Doping CodeDoping Code
1. Doping kontrola2. Obrazovanje i istraživanje3. Prava i obaveze4. Prihvatanje, saglasnost, modifikacija, interpretacija
Novi kodeks za Olimpijadu u Atini 2004 !!!!
SVETSKI ANTIDOPING KODEKSSVETSKI ANTIDOPING KODEKS
LLististaa zabranjenih supstanci i metodazabranjenih supstanci i metoda
Svetska anti-doping agencija World Anti-Doping Agency, WADAčlanovi Olimpijskog komiteta
predstavnici vlada zemalja učesnicaPoslednja izmena - 26. mart 2004 !!!
Zabranjene supstance Zabranjene supstance S1. StimulansiS2. NarkoticiS3. KanabinoidiS4. Anabolički agensiS5. Peptidni hormoniS6. Beta 2 agonistiS7. Anti-estrogeni agensiS8. Maskirajući agensiS9. Glikokortikosteroidi
Monitoring listaMonitoring lista
• Prati se njihova upotreba u sportu• Bez sankcija za pozitivan nalaz• Stimulansi (kofein, fenilefrin, fenilpropanolamin,
pipradrol, pseudoefedrin, sinefrin)• Narkotici (odnos morfin/kodein)
17
StimulansiStimulansi
• Materije koje povećavaju aktivnost organizma delujući na CNS I PNS
• Adrafinil, amfepramon, amifenazol, amfetaminamfetamin, amfetaminil, benzfetamin, bromantan, karfedon, katin, klobenzoreks, kokainkokain, dimetilamfetamin, efedrinefedrin, etilamfetamin, etilefrin, fenkamfamin, fenetilin, fenfluramin, fenproporeks, furfenoreks, mefenoreks, mefentermin, mezokarb, metamfetamin, metilamfetamin, metilenedioksiamfetamin, metilenedioksimetamfetamin metilefedrinmetilefedrin, metilfenidat, mofadinil, niketamid, norfenfluramin, parahidroksiamfetamin, pemolin, fendimetrazin, fenmetrazin, fentermin, prolintan, selegilin, strihinin i druge supstance sa sličnom hemijskom strukturom i/ili farmakološkim efektima.
• Značajni neželjeni efekti - uznemirenost, premor, nesanica, vrtoglavice, psihoze, aritmije, anginoni bol, poremećaj termoregulacije, smrtni ishod !!!
NarkoticiNarkoticiDepresorsko delovanje na CNS - smanjenje bola, zamora ...Zabranjeni - buprenorfin, dekstromoramid, diamorfin (heroin),
hidromorfon, metadon, morfin, oksikodon, oksimorfon, pentazocin, petidin.
Dozvoljeni - kodein, dekstrometorfan, dekstropropoksifen, dihidrokodein, difenooksilat, etilmorfin, folkodin, propoksifen i tramadol
Neželjeni efekti - zavisnost, psihoze, halucinacije, poremećaji termoregulacije, KVS i RT, povreda, depresija CNS, smrtni ishod !!!
Kanabinoidi
• Ranije na monitoring listi• Kanabinoidi
– hašiš– marihuana– slični ekstrakti i proizvodi
AnaboliAnaboliččki agensiki agensi
• Anabolički androgeni steroidi (AAS)– egzogeni– endogeni
• Druge anaboličke supstance– klenbuterol– zeranol
18
AnaboliAnaboliččki agensiki agensi
• Anabolički steroidi imaju anabolički efekat (stimulacija sinteze mišićnih proteina) i androgeni efekat (stimulacija muških seksualnih karaktersitika)
• Beta 2 agonisti imaju anabolički i stimulatorni (CNS) efekat• UPOTREBA: stimulacija rasta mišića,agresivnost • UVEĆANJE MIŠIĆNE MASE ≠ POVEĆANJE SNAGE
AnaboliAnaboliččki agensiki agensi
• NEŽELJENI EFEKTI• raniji završetak koštanog rasta• cirotične promene jetre i hepatocelularni karcinom• smanjenje HDL-holesterola, kardiomiopatije• testikularna atrofija, manja količina sperme• uvećanje dojki i bradavica (muškarci)• maskulinizacija žena (brada i brkovi, produbljivanje glasa, uvećanje
klitorisa, atrfoija materice, poremećaji menstrualnog cilkusa)• povećana agresivnost, poremećaji raspoloženja, povećani libido,
psihotične promene
AAnabolinaboliččki steroidki steroidiiEGZOGENI
Androstenedion, bolasteron, boldenon, boldion, klostebol, danazol, dehidrohlormetiltestosteron, delta1-androsten-3,17-dion, drostanolon, drostanediol, fluoksimesteron, formebolon, gestrinon, 4-hidroksitestosteron, 4-hidroksi-19-nortestosteron, mestanolon, mesterolon, metandienon, metenolon, metandriol, metiltestosteron, miboleron, nandrolon, 19-norandrostenediol, 19-norandrostenedion, norboleton, noretandrolon, oksabolon, oksandrolon, oksimesteron, oksimetolon, kvinbolon, stanozolol, stenbolon, 1-testosteron (delta 1-dihidro-testosteron), trenbolon, ... i bliske supstance.
ENDOGENIandrostenediol, androstenedion, dehidroepiandrosteron (DHEA), dihidrotestosteron, testosteron i druge supstance sa sličnom hemijskom strukturom ili farmakološkim efektima.
AAnabolinaboliččki steroidki steroidii
AAnabolinaboliččki steroidki steroidiiOdnos testosterona (T) i epitestosterona (E) u urinu takmičara koji je veći od 6:1 je nedozvoljen, sem ako ne postoji dokaz o fiziološkom ili patološkom stanju, npr. smanjeno izlučivanje epitestosterona, tumor koji proizvodi androgene ili enzimski deficit
MaskirajuMaskirajućći agensii agensi
• Diuretici, epitestosteron, probenecid, plazma ekspanderi (npr. dekstran, hidroksietil skrob)
• Diuretici - stimulacija izbacivanja tečnosti urinom radi redukcije mase u spotovima sa kategorizacijom (boks, rvanje, džudo, dizanje tegova), prikrivanje upotrebe drugih doping sredstava
• DIURETICI - acetazolamid, amilorid, bumetanid, kanrenon, hlortalidon, etakrinska kiselina, furosemid, indapamid, mersalil, spironolakton, tiazidi (npr. bendroflumetiazid, hlorotiazid, hidrohlorotiazid), triamteren i druge supstance sa sličnom hemijskom strukturom ili farmakološkim efektima.
• NEZELJENI EFEKTI: poremećen elektrolitni balans (hipokalemija), zamor i grčevi u mišićima, povraćanje, glavobolja, bolovi u stokaku, poremećaji termoregulacije, srčane aritmije, zastoj srčanog rada, smrtni ishod !!!
19
Peptidni hormoniPeptidni hormoni
• simulacija delovanja prirodnih hormona - uvećanje mišićne mase, pojačan imunološki odgovor, ubrzan oporavak, povećana produkcija eritrocita
• raste upotreba sintetičkih hormona, ali cena je i dalje veoma visoka
• standardizovani metodi za laboratorijsku detekciju iz uzorka urina trenutno ne postoje (samo analiza krvi)
• NEŽELJENI EFEKTI: Creutzfeldt-Jakobova bolest, infektivne bolesti,akromegalija, poremecaji rasta i razvoja, metabolicke disfunkcije, hemoliticka bolest, kardiovaskularni overload ...
Peptidni hormoniPeptidni hormoni
• eritropoetin (EPO)• hormon rasta (hGH)
insulinu sličan hormon rasta (IGF-1)• horionski gonadotropin (hCG)• pituitarnii sintetički gonadotropini (LH)• insulin• kortikotropini
Eritropoetin (EPO)Eritropoetin (EPO)
• Stvara se u bubregu, nakon čega putuje do koštane srži stimulišući proizvodnju crvenih krvnih zrnaca
• Sportisti ga koriste za povećanje oksigenacije mišića, što je posebno važno kod sportova izdržljivosti
• Značajni neželjeni efekti !!!
Humani hormon rasta (hGH)Humani hormon rasta (hGH)
• Stimuliše rast, sintezu proteina i razlaganje masti, čime se povećava mišićna masa
• Visoka cena (vrhunski sport)• Značajni neželjeni efekti !!!
Insulinu sliInsulinu sliččan faktor rastaan faktor rasta
• Povećava zalihe glikogena u mišićima • Povećava mišićnu masu• Značajni neželjeni efekti !!!
Horionski gonadotropin (hCG)Horionski gonadotropin (hCG)
• Povećana endogena produkcija androgenih steroida. • Deluje slično luteinizirajućem hormonu (LH), koji ima
ulogu u produkciji muških hormona• Zabranjen samo kod muškaraca• Neželjeni efekti !!!
20
Pituitarni i sintetiPituitarni i sintetiččki gonadotropin ki gonadotropin
• Koriste se za povećanje nivoa serumskih endogenih kortikoida i za održanje njihovog stimulativnog efekta
• Zabranjeni su samo kod muškaraca• Neželjeni efekti !!!
InsulinInsulin
• Povećanje mišićne mase• Bolja utilizacija energetskog goriva• Dozvoljen za lečenje insulin-zavisnog dijabetesa• Endokrinolog ili klupski lekar treba da pre takmičenja,
dostavi pismeni dokaz odgovarajućoj lekarskoj komisiji da sportista boluje od ove bolesti.
KortikotropiniKortikotropini
• ACTH, tetrakosaktidi• Efekat primene kortikotropina se smatra analognim
oralnoj, intramuskularnoj ili intravenskoj upotrebi kortikoida
• Neželjeni efekti !!!
Antiestrogeni agensiAntiestrogeni agensi
• inhibitori aromataze• klomiofen• ciklofenil• tamoksifen
Zabranjeni samo kod muZabranjeni samo kod mušškaraca !!!karaca !!!
GlukokortikosteroidiGlukokortikosteroidi
• Zabranjeni kada se daju oralno, inrtravenski, inramuskularno, rektalno
• Ostali oblici davanja zahtevaju prijavu• Značajni neželjeni efekti !!!
Zabranjene metodeZabranjene metode
• M1. Poboljšanje transporta kiseonika• M2. Farmakološka, hemijska i fizička manipulacija
• M3. Genski doping
21
M1. PoboljM1. Poboljššanje transporta O2anje transporta O2
• Doping krvlju• Upotreba proizvoda koji poboljšavaju
preuzimanje transport i korišćenje kiseonika – eritropoetini – modifikovani Hb proizvodi– mikroenkapsulirani Hb – perfluorohemikalije – efaproksiral - RSR 13
Doping krvljuDoping krvlju• Transfuzija podrazumeva transfuziju krvi, eritrocita ili
produkata koji sadrže eritrocite radi povećanje opšte izdržljivosti, unapređenja oporavka ...
• Autotransfuzija ili heterotransfuzija• U principu, ne postoji medicinska opravdanost za njenu
upotrebu, sem u slučaju teškog krvarenja ili akutne anemije• Klupski lekar mora da pre takmičenja predstavi slučaj
relevantnoj medicinskoj komisiji radi dobijanja dozvole• NEŽELJENI EFEKTI: alergijske reakcije, akutna hemolitička
reakcija, oštećenje bubrega, odložena transfuziona reakcija, prenos infektivnioh agenasa (Hepatitis B i C, AIDS …), prepoterećenje cirkulacije, metabolički šok
M2. FHF manipulacijaM2. FHF manipulacija
• Supstance i metoda koji utiču na sastav i validnost uzorka urina
• Kateterizacija, zamena urina, inhibicijabubrežne ekskrecija (kao kod upotrebe probenecida i srodnih supstanci ili modifikacija), menjanje T/E odnosa (kao kod upotrebe epitestosterona ili bromantana).
•
M3. Genski dopingM3. Genski doping
• Neterapijska upotreba gena, genetskih elemenata i/ili ćelija koje imaju kapacitet da dovedu do poboljšanja sportskog postignuća
• Nema dokaza o upotrebi u sportu ???• Nemoguća identifikacija !!!• Ekstremno skupa metoda • Vrhunski sport
Testiranje van takmiTestiranje van takmiččenjaenja
S4. Anabolički agensiS5. Peptidni hormoniS6. Beta 2 agonisti *S7. Anti-estrogeni agensiS8. Maskirajući agensi
M1. Poboljšanje transporta kiseonika M2. Farmakološka, hemijska i fizička manipulacija
M3. Genski doping
* samo klenbuterol i salbutamol kada je koncentracija u urinu iznad 1000 ng/ml
Zabranjene supstance Zabranjene supstance u pojedinim sportovimau pojedinim sportovima
• P1. Alkohol : aeronautika (0.20 g/l), streličarstvo (0.10 g/l), automobilizam, bilijar, kuglanje (0.50 g/l), gimnastika (0.10 g/l), karate (0.40 g/l), moderni pentatlon (0.10 g/l), motociklizam, rolering (0.02 g/l), skijanje, triatlon (0.20 g/l), rvanje.
• P2. Beta-blokeri : acebutolol, alprenolol, atenolol, betaksolol, bisoprolol, bunolol, karteolol, karvedilol, celiprolol, esmolol, labetolol, levobunolol, metipranolol, metoprolol, nadolol, oksprenolol, pindolol, propranolol, sotalol, timolol. Zabranjeni su u sledećim sportovima - aeronautika, streličarstvo, automobilizam, bilijar, bob, kugla-nje, bridž, šah, karling, gimnastika, motociklizam, moderni pentatlon, kuglanje devetka, jedrenje, streljaštvo, skijanje (skijaški skokovi i snow board), plivanje (ronjenje i sinhronizovano plivanje), rvanje.
• P3. Diuretici : bodi-bilding, boks, džudo, karate, power lifting, veslanje, skijanje (ski skokovi), tekvondo, dizanje tegova, rvanje, wushu.
22
SpecifiSpecifiččne supstancene supstance
• Nalaze se široko dostupni• Lako dolazi do kontaminacije• Takozvani “slučajni” doping• Blaže sankcije za pozitivnog sportistu
SpecifiSpecifiččne supstancene supstance
• Stimulansi (efedrin, metilefedrin, L-metilamfetamin)• Kanabinoidi• Inhalirani Beta-2 agonisti (sem klenbuterola)• Diuretici (ne kao P3)• Maskirajući agensi (probenecid)• Glukokortikosteroidi• Beta blokeri• Alkohol
Lokalni anesteticiLokalni anestetici
Davanje lokalnih anestetika injekcijom je dozvoljeno u slučajevima - bupivakain, lidokain, mepivakain, prokain, ksilokain i karbokain (ne i kokain)
Zajedno se mogu davati i vazokonstriktorne supstanceLokalne ili intra-artikularne injekcije mogu se dati samo kada je to
medicinski opravdano, sa dostavljenim pismenim obaveštenjemrelevantnoj medicinskoj komisiji, pre takmičenja ili tokom takmičenja u hitnom slučaju
Obaveštenje mora da sadrži dijagnozu, dozu i način primene leka
GlikokortikosteroidiGlikokortikosteroidi
• Sistemska upotreba koritkosteroida je zabranjena
• Oralno, auralno, dermatolško, inhalatorno, nazalno i oftamološko (ali ne rektalno) davanje kortikosteroida je dozvoljeno
• Takođe su dozvoljene intraartikularne i lokalne injekcije kortikosteroida.
• Potrebno je obavestiti relevantnu medicinsku komisiju
23
24
25
Doping kontrolaSkup postupaka, meSkup postupaka, mera i aktivnosti ra i aktivnosti
usmerenih na utvrđivanje usmerenih na utvrđivanje prekrprekrššaja antiaja anti--doping kodeksadoping kodeksa
26
Sadržaj
• Izbor sportiste• Priprema za doping kontrolu• Sprovodjenje doping kontrole• Aktivnosti nakon doping kontrole
Izbor sportiste
Testiranje na takmičenju– Pozicija na takmičenju– Linija br./ igrač br.– Obaranje rekorda– Metoda slučajnog izbora
Izbor sportiste
• Testiranje van takmičenja– Izbor sportsita koje treba testirati– Metoda slučajnog izbora– Ciljano
•Iznenadno poboljšanje rezultata•Ponašanje koje ukazuje na doping•Suspendovani ili diskvalifikovani sportisti•Povratak nakon oporavka
Sadržaj
• Izbor sportiste• Priprema za doping kontrolu• Sprovodjenje doping kontrole• Aktivnosti nakon doping kontrole
Plan stanice za doping kontrolu
ČekaonicaRadna soba
Toalet
27
ČekaonicaObezbeđenaDovoljno prostoraRegistracionu pultStolice i klupeAdekvatna količina flaširanog pića i postojanje rashladnih uređajaVelika korpa za đubreUslovi za zabavu
Toalet
Dovoljno veliki i za sportistu i svedokaOgledalaWC šolja
Napici u sobi za doping-kontrolu
Dovoljna količinaFlaširana, odnosno fabrički zatvorena pićaTetrapak vs. boce i konzervePiće koje sadrži kofein?Ne alkoholno piće?
FormulariNotification FormDoping Control FormRegistration at DCS Failure to comply form / report DC Officer Report FormLaboratory advice form/Chain of custody formAnti-doping organization collection session timesheet
Oprema za uzimanje uzoraka
Specifikacija – kitovi za doping kontrolu 2 staklene bočice Specijalan sistem za zatvaranjeJasno označane boce A i B, broj sa 6 cifaraA & B boce su različite boje
28
Osoblje u anti-doping sobiDoping Control oficirObezbeđenjeOsoba za registracionim pultomPratilac (govori jezik sportiste)Svedok (isti pol)
29
Sadržaj
• Izbor sportiste• Priprema za doping kontrolu• Sprovodjenje doping kontrole• Aktivnosti nakon doping kontrole
Sprovođenje doping kontrole
Pristup sportisti – davanje obaveštenjaDolazak u čekaonicu stanice za Doping kontroluPočetak sprovođenja procedure doping kontrole
Osoblje za doping kontrolu
PratilacObezbeđenjeOsoba za registarcionim pultomDoping Control OficirSvedokPredstavnici organizatora ili asocijacije
Obaveštenje o doping kontroliPratilac mora sebe da identifikujePotvrđivanje identiteta sportisteDavanje obaveštenja o doping kontroliPotpis sportisteIzdavanje Doping Control Pass-aPratnja sportiste do stanice za doping kontrolu
Detalji u obaveštenju
• Precizirano vreme – ne duže od 1 sata• Neophodna identifikaciona karta• Pravo sportiste da bude praćen• Upozorenje o posledicama nedolaska• Upozorenje o davanju urina uz pristustvo
svedoka
30
Dolazak u čeakonicu
Check-inprovera Doping Control Pass-azabeležiti vreme dolaskaproveriti identitet sportistevratiti kopiju obaveštenja sportisti
Sve vreme ga nadgledatiZabranjeno je slikanje, itdObezbeđeno flaširano piće
Radna soba stanice za doping kontrolu
Samo jedan sportista
Provera identiteta
Sportsista bira kit za doping kontrolu
SvedokIstog pola kao sportista, Potpisuje se na DC formularu
Ako je potrebno skinuti panatalone do ispod kolena
Radna soba stanice za doping kontrolu
Sportista sipa uzorak u bočicu A & BProvera specifične težine i pH vrednosti
1.010 (papirne trake)1.005 (optička oprema)pH između 5 i 7
Sve upisati u DC formular
31
Radna soba stanice za doping kontroluZabeležiti sve uzete lekove i suplemente u poslednja tri dana
Radna soba stanice za doping kontrolu
Uporedi brojeve na bočicama i formularima
Radna soba stanice za doping kontrolu
Prijaviti bilo koju neregularnostPotpisati DC formularDati kopiju sportisti
Rukovanje sa uzorcimaRukovanje sa uzorcima
• protokol se šalje organizatoru takmičenja• uzorci se šalju akreditovanoj laboratoriji
– kurirom (DHL)– doping kontrol oficir– pošiljke su zapečaćene !!!
Poslati uzorci su praćeni formularom i označeni samo brojevima – bez imena
i prezimena sportiste !!!
32
Laboratorijska analiza
• Analizira se samo uzorak A• Bočica sa uzorkom B se čuva u frižideru• Laboratorija izveštava NADA o rezultatu
REZULTAT NEGATIVAN
• Informiše se sportska organizacija• Sportsita ne mora biti obavešten• Uzorak B se uništava nakon 30 dana
REZULTAT POZITIVAN
• Informiše se sportska organizacija• Identifikuje se pozitivan sportista• Obaveštava se sportista i traži objašnjenje• Sportista ima pravo da traži analizu B uzorka• Sportista ima pravo da bude prisutan tokom re-
analize• Ponovo + rezultat - postupak utvrđivanja odgovornosti
sportistadruga lica (npr. trener,
lekar)
Posledica prekršaja AD kodeksa
• Nadležan je sportski savez
• Kazne I tipa - poništenje rezultata- zabrana učestvovanja
• Kazne II tipa - radnopravna - građanskopravna- prekršajnopravna- krivičnopravna odgovornost- uskraćivanje sredstava
Sankcije sportskog saveza
• Diskvalifikacija- poništavanje rezultata- oduzimanje medalja, bodova i nagrada- suspendovanje tima iz daljeg takmičenja
• Privremena suspenzija do kraja pretresa• Zabrana učestvovanja na takmičenjima
33
Zabrana učestvovanja na takmičenjima
• Ozbiljan prekršaj I put – suspenzija 2 godine II put – doživotna zabrana
• Nenameran prekršaj I put – ukor ili 1 god. susp. II put – suspenzija 2 godine III put - doživotna zabrana
Pravo na žalbu
• Sportski savez• Nacionalna antidoping agencija• WADA• Međunardni arbitražni sud za sport
34
35
www.www.adasadas.org.org
OSNOVI SPORTSKE ISHRANE
Vrhunski sport
SVAKO TELO JE DRUGAČIJE, KVALITETNA ISHRANA JE
UNIVERZALNA !!!
36
Ne postoji SAMO JEDNA VRSTA ishrane koja će rezultirati optimalnim sportskim
nastupom, ali svaka vrsta ishrane treba da uzme u obzir energetske potrebe,
makronutritivni sastav, mikronutritivni unos i balans tečnosti sportiste.
• Specifične potrebe određenog sporta
• Obim i volumen dnevnog treninga
• Starost
• Pol
• SKLONOST ka određenoj ishrani !!!
Zahtevi sportske ishrane
• Neaktivni pojedinci imaju manje energetske potrebe
• Žene 1800 - 2100 kcal, muškarci 2200 - 2500 kcal
• Kod fizički aktivne populacije rastu energetske potrebe
• Žene 2500 - 4000 kcal, muškarci 3000 - 6000 kcal
Energetske potrebe
• Biciklizam “Trka kroz Ameriku” - 14000 do 16000 kcal na dan
• Ženske takmičarke u gimnastici - 1200 kcal dnevno
• Fudbalska utakmica - 800 do 1500 kcal tokom jednog meča
Ekstremne energetske potrebe
• Ugljeni hidrati - 55 do 60% ukupne količine kcal
• Masti - ispod 30% od ukupne količine kcal
• Proteini - 10 do 15% ukupne količine kcal
Preporuke za unos makronutrijenata
• Izvor energije tokom fizičke aktivnosti
• Glikogen u mišićima je energetsko gorivo za mišiće
• Glikogen iz jetre održava normalan nivo šećera u krvi (CNS)
• Veličina depoa direktno utiče na snagu i izdržljivost sportiste
• Zalihe glikogena se mogu povećati treningom i ishranom
Ugljeni hidrati u sportskoj ishrani
37
• Jedan gram ugljenih hidrata sadrži 4 kcal energije
• Mišićni glikogen 400 grama = 1600 kcal
• Glikogen iz jetre 100 grama = 400 kcal
• Glukoza iz krvi 3 grama = 12 kcal
• UKUPNO 503 g = 2012 kcal
Distribucija ugljenih hidrata u organizmu
• Gornji limit za deponovanje glikogena - 15 g/kg telesne mase
• ZA MUŠKARCA OD 70 kilograma = 1050 grama
• ZA ŽENU OD 56 kilograma = 840 grama
Glikogen kod sportista
• 60 do 65% od ukupnog dnevnog kalorijskog unosa (500 g)
• Intenzivna fizička aktivnost - do 70% kalorijskog unosa
• 8 do 10 g po kilogramu telesne mase
• ne rafinisana hrana, voće bogato vlaknima,
• pecivo, cerealije, testenine, povrće
Preporuke za unos ugljenih hidrata• Veći kapacitet za oksidaciju ugljenih hidrata
• Piruvati se više uključuju u aerobni metabolizam
• Povećan oksidativni kapacitet mitohondrija
• Veća koncentracija oksidativnih enzima
• Povećano deponovanje glikogena
• Tokom submaksimalnog napora veća utilizacija masti
Trening i metaboličke adaptacije
• Rastvorljiva - hemiceluloza, pektin, gume
• Nerastvorljiva - celuloza, lignin
• Pravilno funkcionisanje digestivnog trakta, bolji balans vitamina i minerala, prevencija hroničnih oboljenja
• 25 do 30 g vlakana dnevno
Dijetna vlakna
38
• Kvalitativni indikator sposobnosti da ugljeni hidrati uneti hranom brzo podignu vrednost glikemije
• 100 grama glukoze ima glikemijski indeks od 100
Glikemijski indeks
• VISOK (od 60 do 100) - glukoza, šargarepa, sportski napici, med, korn-flakes, beli hleb, pirinač, krompir
• SREDNJI (od 40 do 59) - banana, sukroza, čips, breskva, špageti, pomorandža
• NIZAK (od 01 do 39) - jabuke, fruktoza, kikiriki, leguminoze, pasulj, riblje meso
Vrednosti glikemijskog indeksa
• Svarljivost skroba u hrani
• Interakcija skroba sa proteinima hrane
• Količina i vrsta masti, šećera i vlakana u hrani
• Prisustvo drugih materija (molekuli koji povezuju skrob)
• Oblik hrane (suva, tečnost, mlevena, stepen prokuvanosti)
• Kombinacija namirnica konzumiranih u datom vremenu
Faktori koji utiču na glikemijski indeks
• Sprečava nizak nivo šećera u krvi tokom fizičke aktivnosti
• Obezbeđuje energiju korišćenjem uskladištenog glikogena
• Umiruje stomak, apsorbuje želudačne sokove i sprečava glad
• Uliva sigurnost sportisti u njegove fizičke sposobnosti
Ishrana pre fizičke aktivnosti
• Uneti 3 do 5 g na kg telesne mase (150 do 300 g)
• Obrok 3 do 4 sata pre aktivnosti
• Može i jedan sat pre aktivnosti (mali obrok)
• Namirnice sa niskim glikemijskim indeksom
Ugljeni hidrati pre aktivnosti
• Oko 60 g na sat aktivnosti (tečan ili čvrst obrok)
• Glikemijski indeks od 40 do 60
• Obrok bez fruktoze
Ugljeni hidrati za vreme aktivnosti
39
• Odmah nakon treninga ili utakmice a najkasnije posle 2 h
• Najveća aktivnost enzima glikogeneze
• Uneti 10 do 12 g ugljenih hidrata na kg telesne mase
• Brzina obnavljanja glikogena =5 do 7% na sat
• Namirnice sa srednjim ili visokim glikemijskim indeksom
Ugljeni hidrati nakon aktivnosti
• Energetske materije
• Daju 75% energije u miru i 50% tokom umerene aktivnosti
• Komponenta ćelijske membrane i nervnih vlakana
• Okružuju i štite vitalne organe, služe i kao toplotni izolator
• Prekursori za sintezu steroidnih hormona i liposolubilnih Vit.
• Depresor osećaja gladi
Masti u sportskoj ishrani
• Jedan gram lipida oslobađa 9 kcal energije
• Tipičan fudbaler od 80 kg ima oko 10% telesne masti
• Deponovana energija u obliku lipida = 72 000 kcal
• Dvoljno za fizičku aktivnost koja neprekidno traje 100 sati
Energetika masti
• Unos lipida ispod 30% dnevnog kcal unosa
• Zasićene masne kiseline ispod 10% dnevnog kcal unosa
• Nezasićene masne kiseline bar 70% od ukupnog unosa masti
• Odnos 50:50 između poli i mono-nezasicenih masnih kiselina
• Manje od 300 mg holesterola dnevno
Preporučeni dnevni unos masti
40
• Mnogi sportisti ne unose dovoljno masti
• Plaše se povećanja sadržaja telesnih masti u telu
• Oko 20 do 25% kalorijskog unosa koji potiče od masti
• Prihvatljivo i preporučljivo
Masti - podsećanje
• Strukturna, enzimska, imunološka (zaštitna)
• Hormonska i neurotransmiterska
• Transportna, energetska, puferska (održavanje normalnog pH)
• Osmotska (održavanje optimalnog balansa tečnosti)
• Mehanička
Uloge proteina u organizmu
U savremenoj ishrani unos proteina ucestvuje sa oko 10 do 15% dnevnog kalorijskog unosa - optimalno 15%
• Zdrava odrasla osoba = 0,8 g /kg TM
• U periodu adolescencije = 0,9 g/kg TM
• Sportovi izdržljivosti = 1,2 do 1,4 g/kg TM
• Sportovi snage i brzine = 1,2 do 1,8 g/kg TM
Dnevne potrebe za proteinima
• MIŠIĆNA MASA SE NE UVEĆAVA UNOSOM HRANE BOGATE PROTEINIMA !!!
• Višak unetih proteina koristi se za energetski metabolizam
• Ekstra proteini se takođe recikliraju u masti i deponuju u telu
• Neželjena dejstva dovode do ugrožavanja bubrežnih i jetrinih funkcija
• Preopterćenje ureom i drugim produktima metabolizma azota
Unos proteina u mega-dozama
• Ocena kompletnosti proteina i sadržaja esencijalnih AK
• Maksimalna vrednost = 100
• Jaja = 100 riba = 70 govedina = 69
• Kravlje mleko = 60 pirinač = 57
• Soja = 47 krompir = 34
Biološka vrednost proteina
• Imaju sve esencijalne kiseline u svom sastavu
• Pravilan odnos AK
• Održavanje azotnog balansa
• Neophodni za rast i razvoj tkiva
• Potiču iz životinjskih proizvoda
Kompletni proteini
41
• Nedostaje jedna ili više esencijalnih AK
• Unos dovodi do neuhranjenosti
• Mogu da imaju odgovarajući proteinski ili energetski sadržaj
• Uglavnom potiču iz namirnica biljnog porekla
Nekompletni proteini
• Pravi vegetarijanci ili vegani jedu samo hranu biljnog porekla
• Lakto-vegetarijanci konzumiraju i mlečne proizvode
• Lakto-ovo-vegetarijanci jedu mlečne proizvode i jaja.
Vegetarijanski pristup u sportu
• ESENCIJALNE AMINO KISELINE, KALORIJE
• RIBOFLAVIN, VITAMIN B12, VITAMIN D,
• CINK, KALCIJUM I GVOŽDJE
Mogući nutritivni deficiti vegetarijanaca
• Vitamini i minerali se nalaze u širokom spektru namirnica
• Unos vitamina i minerala je upravo srazmeran unosu energije
• Nedostak je retka pojava kod ljudi sa balansiranom ishranom
• Sportistima je potrebna veća količina minerala i vitamina, jer prati povećane energetske potrebe
Mikronutrijensi
• Vitamin C, E, selen, gvožđe, cink, bakar i magnezijum.
• Za borbu protiv oksidativnog stresa
• Oksidativni stres u sportu dovodi do mišićnog zamora i povreda
• Fizička aktivnost - hronično stanje oksidativnog stresa
Antioksidansi
• Sprečavanje formiranja slobodnih radikala
• Tretman i regeneracija tkiva oštećenih radikalima
• Neutralizacija slobodnih radikala
• Transformacija radikala u manje reaktivne molekule
• Sa drugim agensima pomagažu u stvaranju zdrave sredine
Uloge antioksidantne odbrane
42
• Sprečava gubitak mineralne strukture kostiju
• Smanjuje rizik od pojave povreda LMS i osteoporoze
• Rizik kod hipoenergetske i tzv. “brze” hrane i vegetarijanaca
• Prevencija - adekvatan unos Ca i redovna fizička aktivnost
• Preporuke za unos = 1 gram dnevno
Kalcijum• Rizik kod hipoenergetske, tzv. “brze” hrane i
vegetarijanaca
• Sportovi izdržljivosti povećavaju rizik od malnutricije gvožđem
• Povećana učestalost anemije
• Preporuke za unos = 18 mg na dan
• Unos mršavog mesa, piletine i ribe
• Zamena kafe i čaja napicima sa vitaminom C
Gvožđe
• Voda čini 40 do 50% ukupne TM i preko 70% sadržaja mišića
• Dehidracija u sportu dovodi do poremećaja ydravlja i nastupa
• Značajan gubitak telesne tečnosti i minerala
• Tokom aktivnosti, organizam gubi tečnost preko kože putem znojenja i disanjem u vidu vodene pare u izdahnutom vazduhu.
Balans tečnosti u sportu
• Izgubljena količina tečnosti zavisi od T, RVV, Nad. V
• U rasponu je od 0,5 do 1,2 L a može biti i 2 l/h pa i više
• Rizik počinje sa dehidratacijom većom od 2% TM
• Tokom fudbalske utakmice dehidratacija i do 5% TM
• Od pada sposobnosti fizičkog izvođenja do toplotnog udara
Balans tečnosti u sportu II
Mehanizam žeđi nije dovoljan za održavanje hidriranosti tokom
fizičke aktivnosti !!! • Adekvatna rehidratacija - uz vodu se nadoknađuju i elektroliti
• Unos previše tečnosti dovodi do hiponatremije što može uzrokovati konfuziju, dezorijentaciju, pa i konvulzije
• Ugljeni hidrati u napicima za rehidrataciju između 5 do 8% sa srednje do visokim glikemijskim indeksom
Preporuke za rehidrataciju
43
Oko 400 do 600 ml tečnosti neposredno pre fizičke
aktivnosti, a zatim 200 do 250 ml svakih
15 minuta tokom fizičke aktivnosti !!!
DRINK CHO(g/100 mL)
Na+(mEq/L)
K+(mEq/L)
Caffeine(mg/L)
Osmolality(mOsmol/kg)
10K 6.3 52 26 350Coca-Cola 10.7 2 0 136.8 554Cranberry juice 10-15 2 7 890Dioralyte 1.6 60 20 ?Exceed 6.0 21 3 250Gatorade 6.0 21 3 280Isostar 7.6 24 4 305Orange juice 11.8 0.5 58 690Sprite 10.2 5 0 695Water 0 trace trace 0-20
INDEKS TELESNE MASE = TM (kg)/TV (m2)
Osobe sa vrednostima između 20 i 25
imaju najmanji zdravstveni rizik
NEODGOVARAJUĆA MERA ZA SPORTISTE !!!
Kontrola telesne mase u sportuSTRUKTURA SASTAVA TELA
MASTI - MIŠIĆI - KOSTI
“vrhunski fudbaleri ispod 10% masti”
ODGOVARAJUĆA MERA ZA SPORTISTE
Bioimpedanca
Debljina kožnih nabora
• Kontinuirana fizička aktivnost (tip izdržljivosti)
• Srednjeg do velikog intenziteta ( više od 60% HRmax)
• Gubitak dnevne energetske potrošnje od 300 Kcal
• Kombinacija fizičke aktivnosti i ishrane
• Gubitak masnog tkiva + povećavanje mišićne mase
Gubitak telesne mase• Povećanjem kalorijskog unosa
• Konstantnim međusobnim odnosom makronutritijenata
• Dobijanje na težini - uvećanjem mišićne mase
• Intenzivno mišićno naprezanje (uz otpor)
• Dnevni suficit 700 do 1000 kcal
• Nedeljni dobitak 0.5 do 0.75 kg mišićnog tkiva
Dobijanje telesne mase
44
Unapređenjem fizičkih kapacitetapovećanjem mišićnog tkiva, brzine metabolizma, energetskih rezervi, poboljšanjem isporuke energije mišićima i smanjenjem akumulacije supstanci koje utiču na optimalnu produkciju energije
Unapređenjem mehaničkih kapaciteta
poboljšanjem efikasnosti i stabilnosti telesne biomehanike
Unapređenjem mentalnih kapaciteta
povećanjem psiholoških procesa koji maksimiziraju produkciju energije i smanjenjem uticaja faktora koji ugrožavaju optimalnu psihičku funkciju
Ergogena sredstvaUnapređenje sportskog nastupa
• Nutritivna
• Farmakološka (doping)
• Fiziološka
• Psihološka
• Mehanička
Klasifikacija ergogenih sredstavaMelvin WILLIAMS
• Kreatin
• Kofein
• Bikarbonati
Ergogena sredstva sa dokazanom naučnom podrškom
Ostojic S.M. Creatine supplementation in young soccer players. International Journal of Sport Nutrition and Exercise Metabolism 2004; 14 (1): 95-103.
• Antioksidantni suplementi (vitamin C, vitamin E, selen)
• Proteini i amino kiseline (amino kiseline razgranatih lanaca)
• Glicerol (doping sredstvo !!!)
Ergogena sredstva saumerenom naučnom podrškom
• Ginseng i biljni proizvodi
• Karnitin
• Koenzim Q10
• Inozin
• Hrom pikolinat
• Kolostrum
Ergogena sredstva bez značajne naučne podrške
• Trigliceridi srednjih lanaca
• Androstenedion
• Dihidroepiandrosteron
• Ostali prohormoni
• Hidroksimetil butirat
• Ostalo ...
45
Ženska sportska trijada
•Poremećaji ishrane
•Dismenoreja
•Prerana osteoproza
• Estetski sportovi (gimnastika, plivanje, ples ...)
• Učestalost kod žena sportista od 3.4 do 66% !!!
• Intenzivni trening
• Poremećena šema ishrane
• Hormonski poremećaji
• Negativan uticaj na normalan razvoj i proces sazrevanja kostiju
Ženska sportska trijada
UZROCI
• Pritisak da se održi dobar rezultat
• Pritisak od strane trenera
• Nerealna samoočekivanja
• Pritisak društva
• Loše samopouzdanje
• Loša slika o sopstvenom telu
Ženska sportska trijada Ženska sportska trijadaTRETMAN
• Sport uključuje fizičko i mentalno zdravlje
• Pobeda po svaku cenu nije idealna filozofija
• Uspešan sportski nastup - optimalan unos nutrijenata
• Snaga i telesni sastav - važniji od telesne mase
• Seksualno sazrevanje - normalizovano
• Konsultacija sa stručnjakom
USTANOVE I ORGANIZACIJE KOJE SE BAVE SPORTSKOM ISHRANOM
American Society for Nutritional Sciences 9650 Rockville Pike, Bethesda, MD 20814, USA tel: (301) 5307050 - fax: (301) 5711892 - http://www.faseb.org/asns/
National Center for Nutrition and Dietetics 216 West Jackson Boulevard, Chicago, IL 60606-6995, USA tel: (312) 8990040 - fax: (312) 8991739 - http://www.eatright.org
Sports, Cardiovascular and Wellness Nutritionists 90 S Cascade #1190 Colorado Springs CO 80903, USA tel: (719) 4757751 - fax: (719) 4758748 - http://www.nutrifit.org
Gatorade Sports Science Instiutte 617 West Main Street, Barrington IL 60010, USAtel: (1800) 6164774 - fax: (1800) 6164774 - http://www.gssi.org