Na temelju Zaključka Uprave društva donesenog na 32. sjednici Uprave društva, održanoj dana 13.2.2015 pod brojem UI-32-6-1/15., Upravljanje ljudskim potencijalima izradilo je pročišćeni tekst Pravilnika o radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. Pročišćeni tekst Pravilnika o radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. obuhvaća Pravilnik o radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. kojeg je Uprava društva donijela na 140. sjednici održanoj dana 12.05.2011. pod brojem UI-140-4/11, 1. Izmjene i dopune Pravilnika o radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. koje je Uprava društva donijela na 179. sjednici održanoj dana 25.11.2011. pod brojem UI-179-3/11, 2. Izmjene i dopune Pravilnika o radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. koje je Uprava društva donijela na 189. sjednici održanoj dana 25.1.2012. pod brojem UI-189-38/12, Pravilnik o 3. izmjenama i dopunama Pravilnika o radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. kojeg je Uprava društva donijela na 30. sjednici održanoj dana 16.8.2012. pod brojem UI-30-18/12, Pravilnik o 4. izmjenama i dopunama Pravilnika o radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. kojeg je Uprava društva donijela na 44. sjednici održanoj dana 21.11.2012. pod brojem UI-44-2/12, Pravilnik o 5. izmjenama i dopunama Pravilnika o radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. kojeg je Uprava društva donijela na 94. sjednici održanoj dana 22.8.2013. pod brojem UI-94-8/13, Pravilnik o 6. Izmjenama i dopunama Pravilnika o radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. kojeg je Uprava društva donijela na 32. sjednici održanoj dana 13.2.2015. pod brojem UI-32-6/15, Pravilnik o 7. izmjenama i dopunama Pravilnika o radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. kojeg je Uprava društva donijela na 39. sjednici održanoj dana 23.3.2015. pod brojem UI-39-26/15 te Pravilnik o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o. (HŽI-660) kojeg je Uprava društva donijela na 21. sjednici održanoj dana 12.12.2014. pod brojem UI-21-5/14.

PRAVILNIK O RADUTRGOVAČKOG DRUŠTVA HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o.

( PROČIŠĆENI TEKST )

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se pitanja iz radnog odnosa i u

svezi s radnim odnosom u trgovačkom društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. (u daljnjem tekstu: Poslodavac).

Članak 2.Ovaj Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike zaposlene kod Poslodavca. Ako se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca i radnike (u daljnjem

tekstu: Kolektivni ugovor), ili posebnim sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća, odnosno sindikata i Poslodavca, ili zakonom pojedina prava za radnike utvrde povoljnije nego ovim Pravilnikom, te će se odredbe neposredno primjenjivati, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog Pravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3. Radnik je obvezan ugovorom o radu preuzete poslove obavljati savjesno i stručno, u skladu s naravi i vrstom posla, usavršavati svoje znanje i radne vještine, te promicati i štiti interese i ugled Poslodavca. Poslodavac je obvezan omogućiti radniku da se prije stupanja na rad upozna s propisima kojima su uređena njegova prava i obveze iz radnog odnosa, organizacijom rada, zaštitom na radu i opasnostima

posla koji obavlja, zatim ga osposobiti za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja, a u skladu s mogućnostima i potrebama rada osigurati školovanje i usavršavanje, te za izvršeni rad isplatiti plaću i omogućiti ostvarivanje i drugih prava utvrđenih zakonom i/ili drugim propisima.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

1. Ugovor o raduČlanak 4.

Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu između radnika i Poslodavca na neodređeno vrijeme ili, iznimno, na određeno vrijeme. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na način određen Zakonom o radu. Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Članak 5. Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme koje je određeno rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, a osobito kada se radi o: - sezonskom poslu,- zamjeni privremeno nenazočnog radnika- vremenski i stvarno ograničenoj narudžbi ili drugom privremenom povećanju obima poslova,- privremenim poslovima za obavljanje kojih Poslodavac ima iznimnu potrebu,- ostvarenju određenog poslovnog pothvata,- u drugim slučajevima utvrđenim zakonom. Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 8. stavka 1.ovoga Pravilnika o radu mora navesti. Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom. Ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne odnose na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme. Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme. Prekid kraći od 2 (dva) mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od 3 (tri) godine iz stavka 3. ovoga članka. Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena utvrđenog tim ugovorom. Radnik koji je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme ima sva prava, obveze i odgovornosti kao i radnik koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.

Članak 7.Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku te pored uglavaka propisanih zakonom, mora, ovisno o

specifičnostima radnog mjesta, sadržavati i sljedeće uglavke:

- duljinu trajanja pripravničkog staža,- obvezu i rok u kojem je radnik s prethodnim radnim iskustvom dužan položiti razlikovni stručni

ispit,- obvezu suradnje i prenošenja znanja na druge radnike i obvezu mentorstva pripravnicima i

osobama na stručnom osposobljavanju za rad, te nadzora nad učenicima i studentima u skladu s općim aktima poslodavca,

- raspored radnog vremena (jednokratno, dvokratno, smjenski rad),- naznaku da se ugovor o radu sklapa radi obavljanja poslova radnog mjesta s posebnim uvjetima

rada ili na radnom mjestu izvršne službe, određenom posebnim aktom Poslodavca,- trajanje stanke,- klauzulu o trajanju zabrane konkurencije,- izjavu da je radnik upoznat s Etičkim kodeksom Poslodavca.Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i

valjanost tog ugovora.

Članak 8. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Ako Poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

Članak 9. Ako su zakonom, drugim propisom, Kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu Poslodavac može sklopiti samo s radnikom koji udovoljava tim uvjetima. Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom može se utvrditi njegovo zdravstveno stanje upućivanjem na liječnički pregled, o čemu odlučuje Poslodavac. Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac. U tijeku rada Poslodavac je dužan, o svom trošku, upućivati radnike na zdravstvene preglede, kada je to posebnim propisom, odnosno općim aktom Poslodavca propisano.

Članak 10. Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom može se obaviti prethodno provjeravanje njegovih sposobnosti.

Članak 11. Ugovor o radu sklapa se s radnikom koji udovoljava uvjetima u pogledu stručne spreme, radnog iskustva, posebnih znanja i drugih posebnih uvjeta propisanih općim aktom Poslodavca o sistematizaciji radnih mjesta.

Članak 12. Poslodavac je obvezan radniku u radnom odnosu osigurati obavljanje poslova radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

Poslodavac je obvezan omogućiti radniku, stupanjem na rad, upoznavanje s općim aktima iz radnog odnosa, organizacijom rada, zaštitom na radu i opasnostima posla kojeg će obavljati, osposobiti ga za rada način koji osigurava zaštitu života i zdravlja te u skladu s mogućnostima i potrebama rada osigurati odgovarajuću izobrazbu.

2. Probni radČlanak 13.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Ugovaranje i trajanje probnog rada određuje Poslodavac s time da se ne može ugovoriti probni rad duži od 6 (šest) mjeseci. Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. Na otkaz iz prethodnog stavka ovog članka ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim članka 120., članka 121. stavka 1. i članka 125. Zakona o radu. Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana.

III. PRIVREMENO RASPOREĐIVANJE RADNIKA

Članak 14.Ako to zahtijevaju izvanredne potrebe rada, radnik je dužan, bez izmjene ugovora o radu,

privremeno obavljati poslove drugog radnog mjesta koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi, posebno u slučajevima:

- privremenog povećanja ili smanjenja opsega posla,- zastoja u obavljanju određenih poslova,- kvara na sredstvima rada,- zamjene privremeno nenazočnog radnika,- kada zbog primjene propisa o sigurnosti prometa ne može obavljati poslove svojeg radnog mjesta,- obavljanja poslova za vrijeme remonta ili izvanrednih radova,- u drugim slučajevima kada to zahtijevaju interesi procesa rada.Radnik se na drugo radno mjesto raspoređuje odlukom Poslodavca o privremenom obavljanju

drugih poslova na vrijeme dok se ne otklone razlozi privremenog rasporeda, ali ne duže od 3 (tri) mjeseca, osim u slučaju iz alineje 4 (četiri) i 5 (pet) prethodnog stavka ovog članka.

Za vrijeme privremenog rasporeda radnik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija, osim u slučaju iz alineje 5 (pet) stavka 1. ovog članka.

IV. PRIVREMENA ZABRANA OBAVLJANJA POSLOVA

Članak 15. Ukoliko rezultati nadzora iz članka 93. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava dovedu u pitanje sposobnost izvršnog radnika za obavljanje poslova i valjanost uvjerenja o položenom stručnom ispitu, izvršnom radniku privremeno se može zabraniti obavljanje poslova i to: 1. ako na provjeri znanja ne pokaže znanje potrebno za obavljanje poslova - najdulje do proteka roka iz Pravilnika o stažiranju, poučavanju i provjeri znanja izvršnih radnika na HŽ Hrvatskim željeznicama (Pravilnik 646), 2. ako ne pristupi provjeri znanja i/ili zdravstvenom pregledu na koji je upućen - dok ne pristupi provjeri znanja odnosno zdravstvenom pregledu ili do okončanja postupka radi utvrđivanja skrivljenog

ponašanja ako radnik neopravdano ne pristupi provjeri znanja odnosno zdravstvenom pregledu na koji je upućen, 3. ako je na temelju ocjene ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada i/ili specijaliste medicine rada u privatnoj praksi nesposoban za obavljanje određenih poslova – dok ta nesposobnost traje, 4. ako mu je izrečena mjera zabrane obavljanja određenih poslova – dok ta zabrana traje. U slučajevima iz prethodnog stavka ovog članka radnik se privremeno raspoređuje na drugo odgovarajuće radno mjesto sukladno članku 14. ovog Pravilnika i drugim aktima koji su u primjeni kod Poslodavca. U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovog članka, kada radnik neopravdano ne pristupi provjeri znanja ili zdravstvenom pregledu, radnik se privremeno udaljuje od Poslodavca do okončanja postupka utvrđivanja radnikovog skrivljenog ponašanja.''

Članak 16. Radnik se privremeno raspoređuje na drugo radno mjesto i u slučaju primjene mjere zabrane iz članka 4. točke 10. Pravilnika o blagajničkom i računovodstvenom poslovanju na željezničkim kolodvorima (Pravilnik 181). Privremeni raspored traje do konačnog utvrđivanja stanja blagajne ili donošenja odluke o odgovornosti radnika. Za vrijeme privremenog rasporeda radnik ima pravo na plaću radnog mjesta na koje se privremeno raspoređuje.

Članak 17. Odluku o privremenoj zabrani obavljanja poslova, izuzev iz članka 15. stavka 1. točke 4. ovog Pravilnika, i rasporedu na drugo radno mjesto donosi ovlašteni nadređeni službenik.

V. PRIVREMENO UDALJENJE RADNIKA

Članak 18.Radnik se može privremeno udaljiti s posla ako su razlozi za udaljenje uzrokovani osobito teškom

povredom obveze iz radnog odnosa zbog koje se opravdano može očekivati izvanredni otkaz ugovora o radu.

Radnik se može privremeno udaljiti s posla i u slučajevima utvrđenim drugim aktima Poslodavca.

Članak 19.Izvršni radnik privremeno se na mjestu događaja udaljava od obavljanja tih poslova ukoliko:1. pokuša obavljati ili ako obavlja svoje poslove, a očito je umoran ili bolestan ili je u takvom

psihičkom stanju ili pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari da poslove nije sposoban obavljati,

2. na propisani način utvrdi da pokušava obavljati ili obavlja svoje poslove, a ima alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari u organizmu,

3. odbije pristupiti ispitivanju ima li alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari u organizmu,4. obavlja poslove dulje od dopuštenog radnog vremena, 5. osnovano sumnja da je nepažnjom ili na koji drugi način prouzročio ozbiljnu nesreću ili ugrozio

sigurnost željezničkog prometa.

Članak 20. Privremeno udaljenje iz članka 18. ovog Pravilnika traje do okončanja postupka za utvrđivanje skrivljenog ponašanja radnika. Privremeno udaljenje iz članka 19. točke 1.-4. ovog Pravilnika traje do kraja smjene, odnosno dok se ne otkloni razlog zbog kojeg je radnik udaljen od obavljanja poslova. Privremeno udaljenje zbog razloga iz članka 19. točke 5. ovoga Pravilnika traje do okončanja istrage izvanrednog događaja, a najdulje 30 (trideset) dana, za koje se vrijeme radnik raspoređuje na drugo radno mjesto u okviru svoje stručne spreme.

Članak 21. Odluku o privremenom udaljenju donosi ovlašteni nadređeni službenik. Radnik može biti iznimno udaljen i usmenim nalogom radnika koji vode, nadziru i kontroliraju rad prometa vlakova, na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja prilikom istrage izvanrednog događaja ili po dojavi drugih sudionika u prometu.

U poslovima vezanim uz reguliranje prometa usmenim nalogom izvršni radnik može biti udaljen od strane šefa organizacijske jedinice, šefa kolodvora, zamjenika šefa kolodvora, pomoćnika šefa kolodvora i instruktora prometa.

U ostalim slučajevima usmeni nalog o privremenom udaljenju donosi neposredni rukovoditelj.

Članak 22.Ako je radnik udaljen usmenim nalogom, osoba koja je odredila udaljenje dužna je bez odlaganja

pisani nalog o udaljenju podnijeti na potvrdu nadređenom službeniku iz članka 21. stavka 1. ovog Pravilnika, koji je u daljnjem roku od 48 (četrdeset i osam) sati dužan odlučiti o radnikovu privremenom udaljenju. Odluka o privremenom udaljenju s obrazloženjem odmah se dostavlja udaljenom radniku te nadležnom radničkom vijeću odnosno sindikalnom povjereniku u funkciji radničkog vijeća. Ako je radnik privremeno udaljen iz razloga iz članka 20. stavka 3. ovog Pravilnika, radniku se uz odluku o privremenom udaljenju uručuje i odluka o privremenom rasporedu.

VI. PRIPRAVNICI

Članak 23. Pripravnik je osoba koja se prvi puta zapošljava u zanimanju za koje se školovala, radi osposobljavanja za samostalan rad na određenim poslovima u tome zanimanju. Osposobljavanje pripravnika obuhvaća pripravnički staž te vrijeme do polaganja stručnog ispita. S pripravnikom Poslodavac, u pravilu, sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme. Radnik koji se kod Poslodavca zapošljava s radnim iskustvom u struci, dužan je položiti razlikovni stručni ispit, ovisno o stručnoj spremi, u roku od 6 (šest) do 12 (dvanaest) mjeseci od dana započinjanja s radom.

Članak 24. Pripravnički staž traje:

- 3 (tri) mjeseca za pripravnike sa srednjom stručnom spremom ili srednjom školskom spremom,- 6 (šest) mjeseci za pripravnike s višom stručnom spremom,- 10 (deset) mjeseci za pripravnike s visokom stručnom spremom.

Stručni nazivi viša stručna sprema (VŠS) i visoka stručna sprema (VSS) izjednačeni su sa stručnim nazivima propisanim odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Za pripravnike koji se osposobljavaju za obavljanje poslova neposredno vezanih za sigurnost željezničkog prometa, duljina i način provođenja pripravničkog staža propisani su odredbama Pravilnika o stažiranju, poučavanju i provjeri znanja izvršnih radnika na HŽ Hrvatskim željeznicama (Pravilnik 646).

Članak 25. Pripravnik se osposobljava za samostalan rad na temelju Programa stažiranja i polaganja stručnog ispita kojeg donosi Poslodavac.

Poslodavac je obvezan donijeti poseban Program stažiranja i polaganja stručnog ispita pripravnika za obavljanje poslova neposredno vezanih za sigurnost željezničkog prometa.

Članak 26.Pripravnik se osposobljava za samostalan rad pod nadzorom mentora kojeg imenuje Poslodavac, a

koji mora imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i pripravnik te najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva.

Članak 27.Pripravnik polaže stručni ispit nakon završetka pripravničkog staža, pred ispitnim povjerenstvom

koje imenuje Poslodavac.Članovi ispitnog povjerenstva moraju imati najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva u struci te

najmanje isti stupanj stručne spreme kao i pripravnik čije se znanje i sposobnosti provjeravaju.

Članak 28.Sadržaj Programa stažiranja i polaganja stručnog ispita, kao i način stažiranja i polaganja stručnog

ispita regulira se posebnim općim aktom Poslodavca.

VII. RADNO VRIJEME

Članak 29.Radno vrijeme radnika kod Poslodavca može biti puno, nepuno, skraćeno i duže od punog radnog

vremena (prekovremeni rad).Radno vrijeme može biti raspoređeno kao:- jednokratno,- dvokratno,- u smjenama (turnusima).Raspored tjednog radnog vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak radnog vremena

kao i trajanje i vrijeme odmora, uređuje se odlukom Poslodavca u skladu s specifičnostima poslovanja, po propisanom postupku.

Članak 30. U radno vrijeme radnika računa se i vrijeme koje proizlazi zbog:

- obveznog poučavanja - 4 (četiri) sata,

- obveznog stručnog osposobljavanja i usavršavanja, periodične i izvanredne provjere znanja, osim u slučaju ponavljanja ispita - 8 (osam) sati,

- periodičnog i izvanrednog zdravstvenog pregleda, osim u slučaju kada je radnik upućen na izvanredni pregled zbog uživanja alkohola ili drugih opojnih sredstava - 8 (osam) sati,

- prekida i zastoja u procesu rada utvrđenih zakonom, - rada u tijelima Poslodavca ili drugim aktivnostima vezanim za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa i to stvarno provedeno vrijeme zbog ovih razloga, a najviše kao da je radio, - stanke određene u tijeku radnog vremena i stanke za dojenje do godine dana djetetova života.

Članak 31. Poslodavac će osigurati radniku koji radi s nepunim radnim vremenom ili radnim vremenom dužim od punog radnog vremena sva prava kao i radniku s punim radnim vremenom, ali u opsegu koji ovisi o duljini radnog vremena.

Članak 32. Poslodavac može uvesti klizno radno vrijeme ako to dozvoljava organizacija i priroda posla, s odstupanjem od 60 (šezdeset) minuta od početka odnosno završetka radnog vremena, uz obvezno savjetovanje s radničkim vijećima.

Članak 33. Početak i završetak radnog vremena radnika koji prema posebnim propisima koristi pravo na rad kraće od punog radnog vremena, utvrđuje se dogovorom između Poslodavca i radnika imajući u vidu svrhu priznanja prava na rad kraći od punog radnog vremena s jedne strane te potrebe radnog procesa s druge strane.

1. Puno radno vrijeme

Članak 34.Puno radno vrijeme iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno.

Članak 35. U radno vrijeme u smjeni izvršnih radnika uračunava se:

- vrijeme rada u kolodvoru i na pruzi po utvrđenom rasporedu,- stanka tijekom rada,- vrijeme prekida do 2 (dva) sata tijekom trajanja smjene,- vrijeme rada na željezničkom vozilu,- vrijeme rada na razmještanju vozila (manevriranje),- vrijeme od stvarnog javljanja na rad, kod otkaza rada po utvrđenom rasporedu.

Vrijeme obvezne nazočnosti izvršnih radnika obuhvaća: - vrijeme čekanja zamjene nakon isteka smjene, - vrijeme primanja i predaje posla izvršnog osoblja kod kojih je primanje i predaja posla propi-

sano.

2. Nepuno radno vrijeme

Članak 36.Kada to priroda, opseg i organizacija posla omogućava, na određenim radnim mjestima radno

vrijeme može biti kraće od punog radnog vremena (nepuno radno vrijeme).Rad u nepunom radnom vremenu može biti organiziran u istom ili različitom trajanju tijekom

tjedna odnosno samo u neke dane u tjednu.Poslodavac je dužan općim aktom utvrditi radna mjesta za koja se utvrđuje rad s nepunim radnim

vremenom.Raspored nepunog radnog vremena utvrđuje se ugovorom o radu.

Članak 37.Radnici koji rade u nepunom radnom vremenu ostvaruju ista prava kao i radnici koji rade u punom

radnom vremenu glede dnevnog odmora, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Radnici koji rade u nepunom radnom vremenu ostala prava iz radnog odnosa ostvaruju u obujmu koji odgovara udjelu nepunog radnog vremena u fondu sati punog radnog vremena.

3. Skraćeno radno vrijeme

Članak 38.Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštiti

radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Poslove iz stavka 1. ovog članka, kao i trajanje radnog vremena na ovim poslovima, utvrđuje Poslodavac općim aktom.

Radnik koji radi skraćeno radno vrijeme sva prava iz radnog odnosa ostvaruje kao da radi puno radno vrijeme.

Radnik koji radi skraćeno radno vrijeme ne smije se na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca niti mu se može odrediti prekovremeni rad.

4. Prekovremeni rad

Članak 39. U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev Poslodavca dužan raditi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen. Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.

Članak 40. Radnik ima pravo odbiti nalog za prekovremeni rad iz razloga utvrđenih zakonom.

Članak 41. Uvođenje prekovremenog rada nije dopušteno ako se organizacijom procesa rada posao može obaviti preraspodjelom radnog vremena, boljom iskoristivosti rada radnika iz drugih organizacijskih jedinica Poslodavca ili u konačnici novim zapošljavanjem kao krajnjom mjerom.

5. Noćni rad

Članak 42. Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između 22 (dvadeset i dva) sata uvečer i 6 (šest) sati ujutro idućega dana. Smatra se da je radnik radio u noćnom radu ako je u navedenom razdoblju radio najmanje 3 (tri) sata. Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, Poslodavac mora osigurati izmjenu smjena na način da radnik radi noću uzastopce najviše 1 (jedan) tjedan. Izvršni radnik se može rasporediti na noćni rad najviše 2 (dvije) uzastopne smjene.

6. Preraspodjela radnog vremena

Članak 43. Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od 12 (dvanaest) neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Članak 44.Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog

vremena može trajati najduže 4 (četiri) mjeseca, osim ako Kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne smije trajati duže od 6 (šest) mjeseci.

Trudnica, roditelj s djetetom do 3 (tri) godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 (šest) godina starosti, te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavca, može raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu iz članka 43. stavka 1. ovog Pravilnika samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Članak 45.Preraspodjela radnog vremena vrši se godišnje.Radno vrijeme preraspodjeljuje nadređeni službenik, vodeći računa o ravnomjernom rasporedu

svih radnika.Ako preraspodijeljeni sati u tijeku smjene prelaze iz jednog u drugi obračunski mjesec oni se mogu

obračunati u tekućem mjesecu ili u sljedećem mjesecu, ovisno o mjesečnom fondu sati.

Članak 46.Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

7. PripravnostČlanak 47.

Odlukom Poslodavca, iz tehnoloških razloga, radniku se može odrediti pripravnost kod kuće u vrijeme dnevnog ili tjednog odmora, za vrijeme državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom.

Sati pripravnosti ne ulaze u efektivno radno vrijeme.

Članak 48. Poslodavac može radniku za sate provedene u pripravnosti odobriti korištenje slobodnih dana.

VIII. ODMORI I DOPUSTI

1. StankaČlanak 49.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Radnik koji radi u smjenama ima pravo na stanku tijekom rada u trajanju od trideset minuta za trajanja smjene od šest do osam sati i sljedećih 15 minuta za smjenu više od osam do dvanaest sati. Radnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca, a ukupno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest, odnosno četiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu. Vrijeme odmora iz stavaka 1., 2. i 3 ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.

2. Dnevni odmorČlanak 50.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 (dvadeset četiri) sata radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.

3. Tjedni odmorČlanak 51.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 50. ovog Pravilnika. Dan tjednog odmora za radnike koji ne rade u smjenama u pravilu je nedjelja. Ako je potrebno da radnik radi na dan svoga tjednog odmora, osigurat će mu se korištenje tog odmora tijekom idućeg radnog tjedna. Rad na dan tjednog odmora određuje se usmenim nalogom Poslodavca ili pisanim nalogom, ako to radnik zahtijeva.

4. Godišnji odmor

Članak 52. Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 (četiri) tjedna, odnosno najmanje 20 (dvadeset) radnih dana. Subote, nedjelje, te neradni dani i blagdani utvrđeni zakonom te dani plaćenog dopusta ne ulaze u dane godišnjeg odmora kao ni vrijeme privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni liječnik.

Članak 53. Maloljetni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 5 (pet) tjedana, odnosno 25 (dvadeset pet) radnih dana. Radnici koji rade na poslovima na kojima niti uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće radnika zaštiti od štetnih utjecaja, imaju pravo na najmanje 5 (pet) tjedana, odnosno 25 (dvadeset pet) radnih dana godišnjeg odmora u kalendarskoj godini.

Članak 54.Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se prema sljedećim kriterijima:- uvjeti rada,- složenost poslova radnog mjesta,- radni staž,- posebni socijalni uvjeti,- godine života.

Članak 55.Prema kriterijima iz prethodnog članka ovog Pravilnika radniku se najkraće trajanje godišnjeg

odmora, utvrđeno člankom 52. stavak 1. i člankom 53. ovog Pravilnika, uvećava na sljedeći način:a) prema uvjetima rada:

- rad na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada 2 (dva) dana- noćni rad 1 (jedan) dan

b) prema složenosti poslova radnog mjesta:- radna mjesta od 4. do 12. platnog razreda 1 (jedan) dan- radna mjesta od 13. do 20. platnog razreda 2 (dva) dana- radna mjesta od 21. do 28. platnog razreda te radna mjesta s plaćom po posebnoj odluci Uprave 3

(tri) danac) prema duljini radnog staža:

- od 1. do 10. godine 1 (jedan) dan- od 11. do 20. godine 2 (dva) dana- od 21. do 30. godine 3 (tri) dana- nakon 30. godine 4 (četiri) dana

d) prema posebnim socijalnim uvjetima (uz predočenje odgovarajućeg dokaza):- majka za svako dijete do 7 godina starosti 1 (jedan) dan- samohrani roditelj s jednim djetetom do 15 godina starosti 2 (dva) dana- samohrani roditelj s dvoje ili više djece do 15 godina starosti 3 (tri) dana- invalid rada 2 (dva) dana

- invalid domovinskog rata 3 (tri) dana - invalid civilna žrtva rata 3 (tri) dana

e) prema godinama života: - od 30. do 50. godine 1 (jedan) dan

- nakon 50. godine 2 (dva) dana. Ukupno trajanje godišnjeg odmora, uvećano prema kriterijima iz prethodnog stavka ovog članka, za pojedinog radnika ne može biti duže od 27 (dvadeset sedam) dana. Ukupno trajanje godišnjeg odmora, uvećano prema kriterijima iz stavka 1. ovog članka, za radnike navedene u članku 53. ovog Pravilnika ne može biti duže od 32 (trideset dva) radna dana u kalendarskoj godini.

Članak 56. Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine te o rasporedu obavještava radnike. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. Radnika se mora najmanje 15 (petnaest) dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

Članak 57. Godišnji odmor radnik u pravilu koristi u kalendarskoj godini u kojoj mu pripada. Godišnji odmor može se koristiti u dijelovima na način propisan odredbama Zakona o radu. Radnik ima pravo 1 (jedan) dan godišnjeg odmora koristiti po vlastitoj želji, uz obvezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje 3 (tri) radna dana ranije, osim ako posebno opravdani razlozi na strani Poslodavca to onemogućuju.

Članak 58. Tijekom kalendarske godine može se, u iznimnim slučajevima kada to zahtijevaju objektivne okolnosti kod Poslodavca, odstupiti od utvrđenog rasporeda korištenja godišnjeg odmora, i to zbog:

- hitnih intervencija radi otklanjanja kvarova u radnom procesu,- neodgodivog obavljanja hitnih i važnih poslova,- privremene odsutnosti radnika kojeg je potrebno neizostavno zamijeniti,- drugih objektivno opravdanih slučajeva.

U slučajevima iz prethodnog stavka ovog članka radnik je dužan prekinuti korištenje godišnjeg odmora s time da ga ima pravo nastaviti koristiti čim prestane razlog zbog kojega je prekinuo njegovo korištenje.

5. Dobrovoljni darivatelji krvi

Članak 59.Radnik – dobrovoljni darivatelj krvi ostvaruje pravo na 1 (jedan) slobodan dan s naslova

dobrovoljnog darivanja krvi uz naknadu plaće kao da je radio.Slobodni dan iz prethodnog stavka ovog članka radnik u pravilu koristi sljedeći radni dan nakon

darivanja krvi. Ukoliko zbog potreba radnog procesa radnik slobodni dan nije u mogućnosti koristiti sljedeći radni dan nakon darivanja krvi, može ga koristiti u tijeku kalendarske godine, uz uvjet da o namjeri korištenja slobodnog dana obavijesti Poslodavca najmanje 5 (pet) radnih dana prije njegovog korištenja

6. Plaćeni dopust

Članak 60.Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće

(plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a najviše do 7 (sedam) radnih dana, i to u slučaju:- sklapanja braka 4 (četiri) radna dana- rođenja djeteta 3 (tri) radna dana- smrti člana uže obitelji 5 (pet) radnih dana- selidbe u mjestu stanovanja 1 (jedan) radni dan- selidbe izvan mjesta stanovanja 2 (dva) radna dana- elementarne nepogode koja je zadesila radnika 5 (pet) radnih dana- teške bolesti člana uže obitelji 5 (pet) radnih dana.Koje osobe se smatraju članovima uže obitelji propisano je odredbama Zakona o radu. Radnik ima pravo na 5 (pet) radnih dana plaćenog dopusta za svaki smrtni slučaj člana uže obitelji,

neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama navedenim u ovom članku.

Članak 61.Poslodavac može u jednoj kalendarskoj godini odobriti radniku dopust uz naknadu plaće kao da je

radio, najviše do 30 (trideset) radnih dana, za potrebe pripreme i polaganja pravosudnog ili državnog ispita, ako ova potreba proizlazi iz uvjeta radnog mjesta utvrđenih sistematizacijom radnih mjesta i pod uvjetom da korištenjem ovog prava ne dođe do teškoća u normalnom odvijanju procesa rada.

Članak 62.Plaćeni dopust koristi se isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na temelju kojih se stječe pravo na

plaćeni dopust.

7. Neplaćeni dopust

Članak 63. Poslodavac može radniku u tijeku kalendarske godine odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 6 (šest) mjeseci, pod uvjetom da takav dopust neće izazvati teškoće u normalnom odvijanju procesa rada. Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno

IX. IZOBRAZBA RADNIKA I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 64. Radnik je obvezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, osposobljavati i usavršavati za rad. Potrebe Poslodavca za školovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem radnika utvrđuju se Planom izobrazbe.

Članak 65.

Kada se školovanje, doškolovanje ili prekvalifikacija radnika, na temelju Plana izobrazbe, odvija za vrijeme radnog vremena, radnik ostvaruje naknadu plaće kao da je radio, pod uvjetom da redovito prisustvuje izobrazbi. Ako je izobrazba organizirana izvan radnog vremena (izobrazba uz rad), Poslodavac će osigurati radniku pravo na izbivanje s rada i naknadu plaće kao da je radio, i to:

- za svaki ispit SSS 1 (jedan) radni dan- za završni ispit SSS 2 (dva) radna dana- za svaki ispit VŠS ili VSS 2 (dva) radna dana- za diplomski ispit VŠS ili VSS 5 (pet) radnih dana.

Stručni nazivi viša stručna sprema (VŠS) i visoka stručna sprema (VSS) izjednačeni su sa stručnim nazivima propisanim odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.

Članak 66. Radniku koji se obrazuje za potrebe Poslodavca pripada naknada troškova izobrazbe za:

- prijevoz od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika do mjesta školovanja,- kotizaciju, upisninu ili školarinu,

- pojedine i završne ispite, udžbenike i tehnička pomagala.

Članak 67.Poslodavac i radnik sklapaju posebni ugovor kojim se reguliraju međusobna prava i obveze za

vrijeme i nakon završene izobrazbe.

Članak 68.Radnika koji je neopravdano odbio izobrazbu za potrebe Poslodavca, Poslodavac će rasporediti na

drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi.Izobrazbu može odbiti:- trudnica - roditelj s dvoje ili više djece do 6. (šeste) godine starosti djeteta,- radnik kojemu do starosne mirovine nedostaje do 5 (pet) godina radnog staža ili godina života,- samohrani roditelj s djetetom do 6. (šeste) godine starosti.

Članak 69.Poslodavac će, sukladno financijskim mogućnostima, omogućiti radnicima prisustvovanje stručnim

seminarima ili drugim sličnim oblicima izobrazbe koji su predviđeni Planom izobrazbe sukladno djelatnosti Poslodavca.

Poslodavac može primiti na stručnu praksu učenike i studente iz škola i fakulteta za zanimanja sukladno djelatnosti Poslodavca, u broju koji je određen Planom izobrazbe.

X. ZAŠTITA PRIVATNOSTI, DOSTOJANSTVA I ZABRANA DISKRIMINACIJE RADNIKA

1. Zaštita privatnosti radnika

Članak 70.Poslodavac može prikupljati i obrađivati samo one podatke o radnicima koji su mu potrebni radi

urednog vođenja propisanih evidencija iz područja rada i to:

1. ime i prezime radnika 2. osobni identifikacijski broj (OIB) 3. spol 4. dan, mjesec i godina rođenja 5. mjesto, općina i država rođenja 6. bračno stanje 7. broj članova obitelji 8. prebivalište i adresa (mjesto, općina, županija) 9. broj osobne iskaznice10. samohrani roditelj11. vozački ispit12. broj telefona na radnom mjestu i kod kuće13. mjesto rada (mjesto, općina, županija)14. zanimanje

15. školska sprema 16. stručno obrazovanje 17. stručna sprema za obavljanje određenih poslova 18. radno mjesto na kojem radnik radi 19. radni staž do zaposlenja kod Poslodavca 20. radni staž kod Poslodavca 21. staž s povećanim trajanjem (beneficirani staž) 22. umanjena radna sposobnost 23. znanje stranih jezika 24. vrsta ugovora o radu (na neodređeno ili određeno radno vrijeme) 25. datum zasnivanja radnog odnosa 26. radno mjesto vezano uz pravo na solidarnost 27. datum početka prava na solidarnost,

kao i podatke o radniku i članovima njegove obitelji čije je vođenje propisano zakonom ili posebnim propisom radi ostvarivanja prava iz rada i po osnovi rada.

Ukoliko kod radnika dođe do izmjene određenih podataka o kojima Poslodavac vodi evidenciju, radnik je izmijenjene podatke obvezan pravovremeno dostaviti Poslodavcu.

Članak 71. Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama. O prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju podataka o radniku trećim osobama, poslodavac će donijeti odluku uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća. Poslodavac će odluku o imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati provedbu odluke iz stavka 2. ovog članka donijeti uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća.

2. Zaštita dostojanstva i zabrana diskriminacije radnika

Članak 72. Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija radnika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci ili sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Članak 73. Poslodavac je obvezan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da mu osigura uvjete rada u kojima neće biti izložen izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

Članak 74.Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje prema radniku uzrokovano narušavanjem nekih od

temelja iz članka 72. ovog Pravilnika, a ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Za izraze «uznemiravanje» i «spolno uznemiravanje» koristi se zajednički izraz «uznemiravanje».

Članak 75. Uznemiravanjem u tijeku rada i u vezi s radom smatraju se osobito:

- nedolični prijedlozi spolne i druge naravi- uznemiravajući telefonski pozivi i elektronska pošta- upotreba nepriličnih izraza i tonova u ophođenju- zahtjevi za obavljanjem poslova koji nisu poslovi za obavljanje kojih je sklopljen ugovor o

radu, a kojima se radnik stavlja u ponižavajući položaj.Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi radnici kod Poslodavca od svojih nadređenih

službenika, suradnika i svake treće osobe s kojom radnik dođe u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.

Članak 76.Svi radnici dužni su pri obavljanju poslova svojega radnog mjesta ponašati se i postupati na način

kojim ne uznemiruju druge radnike te spriječiti uznemiravanje od strane drugih radnika i trećih osoba i o uznemiravanju obavijestiti osobu iz članka 77. ovog Pravilnika.

Ponašanje radnika koje nije u skladu s ovom odredbom predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje se radniku može otkazati ugovor o radu.

Članak 77.Radi zaštite privatnosti i dostojanstva radnika koji je podnio prijavu, postupak utvrđivanja

uznemiravanja povjerljive je naravi.Za primanje i rješavanje pritužaba vezanih za uznemiravanje nadležna je ovlaštena osoba koju

opunomoći Poslodavac.

Članak 78. Radnik pokreće postupak za utvrđivanje uznemiravanja pisanom ili usmenom pritužbom ovlaštenoj osobi iz članka 77. ovog Pravilnika. O usmenoj pritužbi sastavlja se bilješka koju potpisuje radnik koji je pritužbu podnio. Ovlaštena osoba obvezna je radi utvrđivanja osnovanosti pritužbe i sprječavanja daljnjeg uznemiravanja najkasnije sljedećeg radnog dana nakon podnošenja pritužbe, pozvati radnika protiv kojega je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje. O očitovanju radnika sastavlja se bilješka koju taj radnik potpisuje. Ovlaštena osoba, ako ocijeni da je to potrebno, provest će i druge relevantne radnje, poput suočenja radnika koji je podnio pritužbu i radnika na kojeg se pritužba odnosi, saslušati i druge osobe koje imaju saznanja o činjenicama vezanim za uznemirivanje i dr., kako bi na dokazani način utvrdio navode iz pritužbe. Neodazivanje pozvanog radnika na suradnju u konkretnom postupku utvrđivanja uznemiravanja predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. Ako se pritužba radi uznemiravanja odnosi na osobu koja nije u radnom odnosu kod Poslodavca, Poslodavac će poduzeti odgovarajuće mjere radi utvrđenja činjeničnog stanja iz pritužbe, imajući na umu zaštitu dostojanstva radnika Poslodavca te poslovne interese Poslodavca.

Članak 79. O postupku utvrđivanja uznemiravanja sastavlja se zapisnik na temelju kojeg ovlaštena osoba, ako je utvrdila uznemiravanje, donosi odluku o mjeri zaštite dostojanstva. Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pritužbe o uznemiravanju. Ako ovlaštena osoba u roku iz prethodnog stavka ovog članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzela očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od 8 (osam) dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. Podaci utvrđeni u postupku utvrđivanja uznemiravanja radnika su tajni, te svako javno iznošenje ili komentiranje ovih podataka predstavlja povredu radne obveze.

Članak 80. Uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje radnika postoji, predlaže Poslodavcu poduzimanje odgovarajućih, dolje navedenih mjera, prema radniku koji je izvršio uznemiravanje:- izmjena rasporeda rada tako da se izbjegne rad uznemiravanog i radnika koji je izvršio uznemiravanje- razmještaj na način da se izbjegne međusobna fizička prisutnost uznemiravanog radnika i radnika koji je izvršio uznemiravanje u zajedničkom prostoru- usmeno upozorenje radniku koji je izvršio uznemiravanje - pisano upozorenje radniku koji je izvršio uznemiravanje uz najavu mogućnosti redovitog otkaza ugovora o radu u slučaju nastavka uznemiravanja- otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora- redoviti otkaz ugovora o radu- izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 81.

U slučaju prijavljivanja uznemiravanja od strane osobe koja nije u radnom odnosu kod Poslodavca, a koja poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim radnikom, Poslodavac može, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja, poduzeti sljedeće mjere:

- pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da će u slučaju ponovnog uznemiravanja poduzeti sve mjere za zaštitu radnika, uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili njegovim poslodavcem

- o uznemiravanju obavijestiti poslodavca prijavljene osobe i predložiti poduzimanja konkretnih mjera kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje.

XI. PLAĆA I DRUGA PRIMANJA

1. Plaća

Članak 82. Poslodavac će radniku isplatiti plaću i pripadajuće naknade (u daljnjem tekstu: primanja) u iznosu i na način utvrđen važećim kolektivnim ugovorom, odnosno Pravilnikom. Utvrđuju se cijene sata rada za sljedeća radna mjesta:

Rednibroj

Šifra RM Naziv radnog mjesta Cijena sata

rada

1 2 3 4

SLUŽBA ZA EU FONDOVE

10. 7870 Specijalist za zaštitu okoliša 54,50

23. 7871 Glavni inženjer za nadzor i izvedbu građevinskih radova 59,87

24. 7872 Glavni inženjer za nadzor i izvedbu elektrotehničkih radova 59,87

6. 7080 Voditelj grupe za podršku provedbe projekata Odluka Uprave

11. 6761 Voditelj grupe za postupke nabave i ugovaranje Odluka Uprave

13. 6763 Voditelj grupe za evaluaciju Odluka Uprave

1.0. PRISTUP INFRASTRUKTURI

31. 6483 Glavni inženjer za infrastrukturne kapacitete 54,50

41. 5304 Glavni inženjer za tehničko planiranje 59,87

1.1. ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA 

45. 7858 Pomoćnik direktora Organizacije i regulacije prometa Odluka Uprave

53. 7991 Voditelj grupe za prometno-tehnološke kapacitete 63,22

64. 3660 Tehničar u glavnom brzojavnom uredu 31,74

65. 7873 Šef službe za plan i praćenje troškova Odluka Uprave

66. 7874 Glavni referent za plan i praćenje troškova 59,87

48. 3641 Voditelj grupe za prometnu tehnologiju 63,22

55. 7328 Glavni inženjer za kvalitetu i pregled dokumentacije 59,87

58. 31 Voditelj izvršenja prometa 63,22

1.2. UPRAVLJANJE ŽELJEZNIČKIM INFRASTRUKTURNIM PODSUSTAVIMA 

68. 7875 Direktor Upravljanja željezničkim infrastrukturnim podsustavima Odluka Uprave

69. 7876 Zamjenik direktora Upravljanja željezničkim infrastrukturnim podsustavima

Odluka Uprave

70. 7877 Pomoćnik direktora za upravljanje građevinskim infrastrukturnim podsustavom

Odluka Uprave

71. 7878 Pomoćnik direktora za upravljanje elektrotehničkim infrastrukturnim podsustavima

Odluka Uprave

72. 7879 Pomoćnik direktora za upravljanje mehanizacijom, kontrolom i mjerenjem željezničkih infrastrukturnih podsustava

Odluka Uprave

73. 7880 Koordinator za izvedbu projekta posebne složenosti Odluka Uprave

74. 7862 Koordinator investicijskih projekata Odluka Uprave

76. 7882 Glavni referent za ekonomiku održavanja i obnovu građevinskog infrastrukturnog podsustava 54,50

77. 7883 Samostalni referent za tehničku dokumentaciju i praćenje realizacije poslovanja GIP 34,89

78. 7884 Šef Službe za upravljanje održavanjem i obnovu pružnog gornjeg ustroja

Odluka Uprave

79. 7885 Voditelj grupe za upravljanje održavanjem kolosiječnih postrojenja 57,61

80. 7886 Glavni inženjer za skretnice i križišta 54,50

81. 7887 Diplomirani inženjer za skretnice i križišta 48,86

82. 7888 Diplomirani inženjer za regeneraciju i zavarivanje pružnog gornjeg ustroja 48,86

83. 7889 Voditelj grupe za organizaciju pružnih radova 57,61

84. 7890 Glavni inženjer za plan, organizaciju i nadzor pružnih radova 54,50

85. 7891 Glavni inženjer za tehničku logistiku pružnim radovima 54,50

86. 7892 Glavni inženjer za održavanje ostalih kapaciteta pružnog gornjeg ustroja 54,50

95. 7893 Šef Službe za upravljanje održavanjem i obnovu konstruktorskih pružnih građevina

Odluka Uprave

96. 7894 Voditelj grupe za konstruktorske pružne građevine 57,61

97. 7895 Glavni inženjer za mostove i propuste 54,50

98. 7896 Glavni inženjer za ostale konstruktorske pružne građevine 54,50

102. 7897 Šef Službe za upravljanje održavanjem i obnovu geotehničkih i hidrotehničkih pružnih građevina

Odluka Uprave

103. 7898 Voditelj grupe za geotehničke i hidrotehničke pružne građevine 57,61

104. 7899 Glavni inženjer za geotehničke i hidrotehničke pružne građevine 54,50

105. 7900 Glavni inženjer za održavanje ŽCP-a i prilaznih građevina 54,50

106. 7901 Inženjer za tehničku dokumentaciju i izvanredne pošiljke 42,26

107. 7902 Glavni inženjer za geodetske poslove 54,50

108. 7903 Glavni inženjer za biološko tehničku zaštitu pruga 54,50

112. 7904 Šef Službe za upravljanje održavanjem i obnovu zgrada i strojarskih objekata

Odluka Uprave

113. 7905 Voditelj grupe za upravljanje održavanjem i obnovom zgrada 57,61

114. 7906 Glavni inženjer za tekuće održavanje zgrada 52,41

115. 7907 Glavni inženjer za investicije i investicijsko održavanje zgrada 52,41

116. 7908 Inženjer za tekuće održavanje i stambene poslove 42,26

117. 7909 Voditelj grupe za upravljanje održavanjem i obnovom strojarskih objekata 57,61

118. 7910 Glavni inženjer za tekuće održavanje grijanja, hlađenja, ventilacija i ostalih postrojenja 52,41

119. 7911 Glavni inženjer za investicije i investicijsko održavanje grijanja, hlađenja i ventilacija 52,41

120. 7912 Glavni inženjer za investicije i investicijsko održavanje crpnih postrojenja 52,41

121. 7913 Glavni referent za ekonomiku upravljanja održavanjem i obnovu elektrotehničkih infrastrukturnih podsustava 54,50

122. 7914 Samostalni referent za tehničku dokumentaciju i praćenje realizacije poslovanja EIP 34,89

123. 7915 Šef Službe za upravljanje održavanjem i obnovu signalno-sigurnosnih uređaja

Odluka Uprave

124. 7916 Voditelj grupe za upravljanje održavanjem kolodvorskih SS uređaja 57,61

125. 7917 Glavni inženjer za sistemske SS uređaje 54,50

126. 7918 Glavni inženjer za elektroničke SS uređaje 54,50

127. 7919 Glavni inženjer za ostale SS uređaje 54,50

128. 7920 Voditelj grupe za upravljanje održavanjem pružnih SS uređaja i sustava napajanja 57,61

129. 7921 Glavni inženjer za pružne SS uređaje 54,50

130. 7922 Glavni inženjer za održavanje i modernizaciju uređaja ŽCP-a 54,50

131. 7923 Glavni inženjer za sustave napajanja 54,50

132. 7924 Glavni inženjer za tehničku dokumentaciju i obradu podataka 54,50

139. 7925 Šef Službe za upravljanje održavanjem i obnovu komunikacijskih sustava

Odluka Uprave

140. 7926 Voditelj grupe za upravljanje održavanjem komunikacijskih sustava 57,61

141. 7927 Glavni inženjer za komutacijske, multipleksne i upravljačko prometne sustave 54,50

142. 7928 Glavni inženjer za prijenosne i audio-vizualne sustave 54,50

143. 7929 Glavni inženjer za analogne RD uređaje i GSM-R 54,50

146. 7930 Šef Službe za upravljanje održavanjem i obnovu elektroenergetskih postrojenja i energetiku

Odluka Uprave

147. 7931 Voditelj grupe za upravljanje održavanjem EEP za napajanje KM 57,61

148. 7932 Glavni inženjer za analizu uporabnog stanja EVP i PS 54,50

149. 7933 Glavni inženjer za kontrolu relejne zaštite 54,50

150. 7934 Glavni inženjer za sustav DU i MU 54,50

151. 7935 Voditelj grupe za upravljanje održavanjem DEEP i energetiku 57,61

152. 7936 Glavni inženjer za održavanje DEEP-a 54,50

153. 7937 Glavni inženjer za energetiku i mjerenje 54,50

154. 7938 Voditelj grupe za obnovu EEP-a i DEEP-a 62,11

157. 7939 Glavni inženjer za nadzor izvedbe DU i MU 59,87

158. 7940 Šef Službe za upravljanje održavanjem i obnovu postrojenja kontaktne mreže i CDU

Odluka Uprave

159. 7941 Voditelj grupe za upravljanje održavanjem postrojenja KM 57,61

160. 7942 Glavni inženjer za održavanje i modernizaciju KM 54,50

161. 7943 Glavni inženjer za tehnologiju materijala KM 54,50

162. 7944 Inženjer za održavanje KM 42,26

169. 7945 Glavni referent za planiranje i praćenje Plana 54,50

170. 7384 Šef Službe za mehanizaciju Odluka Uprave

171. 7946 Voditelj grupe za željeznička vozila 52,41

174. 7947 Glavni inženjer za troškove eksploatacije i održavanje željezničkih vozila 49,25

175. 7948 Glavni inženjer za interoperabilnost željezničkih vozila i tehničku dokumentaciju 49,25

176. 7949 Voditelj grupe za cestovna vozila 52,41

178. 7950 Glavni inženjer za gospodarska vozila i motorne strojeve 49,25

179. 7951 Inženjer za planiranje održavanja vozila 38,94

180. 7952 Voditelj cestovnog voznog parka 34,89

186. 7953 Rukovalac-specijalista za TMV za kontrolu i mjerenje GIP 33,94

191. 7954 Rukovalac-specijalista za TMV za kontrolu i mjerenje EIP 33,94

182. 7793 Voditelj grupe za kontrolu i mjerenje građevinskog infrastrukturnog podsustava 57,61

187. 7794 Voditelj grupe za kontrolu i mjerenje elektrotehničkih infrastrukturnih podsustava 57,61

189. 7795 Glavni inženjer-operator za obradu podataka EIP 48,86

183. 5774 Glavni inženjer-operator za mjerenje 54,50

184. 5775 Glavni inženjer-operator za obradu podataka 54,50

188. 7374 Glavni inženjer za mjerenje EIP 54,50

172. 7385 Glavni inženjer za vučna željeznička vozila 49,25

1.3 RAZVOJ I INVESTICIJSKO PLANIRANJE 

193. 7859 Koordinator koridora RH1 Odluka Uprave

194. 7860 Koordinator koridora RH2 Odluka Uprave

195. 7861 Koordinator koridora RH3 Odluka Uprave

237. 7955 Glavni inženjer za pregled tehničke dokumentacije (stroj.) 59,87

197. 6690 Samostalni referent za administrativne poslove 38,94

235. 6729 Glavni inženjer za pregled tehničke dokumentacije (elektr.) 59,87

250. 6776 Samostalni referent za kontrolu i praćenje računa i ugovora 38,94

251. 7084 Voditelj grupe za aktiviranje i investicijske zalihe 63,22

252. 6737 Samostalni referent za aktiviranje i investicijske zalihe 38,94

196. 6687 Pomoćnik direktora Razvoja i investicijskog planiranja Odluka Uprave

215. 7462 Glavni inženjer za tehničke baze podataka 54,50

221. 6708 Glavni inženjer za promet 59,87

222. 6718 Glavni inženjer za geodetske poslove 59,87

253. 7582 Voditelj grupe za investicijske analize i upravljanje projektima 63,22

254. 7583 Glavni referent za investicijske analize i upravljanje projektima 54,50

2.1 UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA

255. 6520 Direktor Upravljanja ljudskim potencijalimaOdluka Uprave

262. 7956 Samostalni referent za ljudske potencijale 38,66

286. 7957 Koordinator sustava za HR plaće 57,61

258. 6532 Voditelj sektora razvoja ljudskih potencijala 54,50

260. 4495 Stručni suradnik za psihofiziologiju rada 49,25

273. 7797 Glavni stručni suradnik za SAP procese organizacijskog upravljanja 54,50

274. 7798 Stručni suradnik za SAP procese organizacijskog upravljanja 49,25

263. 5895 Voditelj sektora obrazovanja 54,50

264. 1677 Stručni suradnik za plan i organizaciju obrazovanja 49,25

269. 1653 Glavni referent za pravne poslove 52,41

288. 7799 Samostalni referent za izvještaje i drugi dohodak 38,66

299. 7801 Prijemni radnik 27,74

256. 6521 Tajnik 30,03

275. 5890 Glavni analitičar 49,25

267. 7295 Viši stručni suradnik za radnopravne poslove i Željeznički fond 63,22

268. 1658 Glavni referent za radne odnose 49,25

276. 5904 Glavni referent za radnopravne odnose 46,80

285. 7420 Koordinator sustava obrade i obračuna plaća 52,41

287. 7421 Analitičar za plaće 49,25

289. 1405 Samostalni referent za centralni obračun plaća 38,66

294. 7587 Šef službe za opće poslove Odluka Uprave

295. 7194 Glavni referent za opće poslove 46,80

296. 6256 Arhivar 30,01

297. 6526 Samostalni referent za izvantarifne povlastice 35,64

298. 4506 Referent za prijam i otpremu pošte 30,01

2.2. EKONOMSKO-FINANCIJSKO PODRUČJE

301. 7580 Direktor Ekonomsko-financijskog područja Odluka Uprave

2.2.1. FINANCIJE

302. 5206 Rukovoditelj FinancijaOdluka Uprave

303. 6505 Šef Službe za financijsku operativu i štete na imoviniOdluka Uprave

306. 7702 Samostalni referent za matične podatke i financijsku operativu 37,74

308. 4559 Voditelj grupe za štete na imovini 57,61

311. 6508 Šef Službe za proračun, obračunska plaćanja, kredite i EU fondoveOdluka Uprave

316. 7704 Koordinator za EU fondove 54,50

317. 7034 Koordinator za kredite 54,50

304. 6506 Voditelj grupe za financijsku operativu 63,22

305. 6507 Glavni referent financijske operative 49,25

309. 4558 Glavni referent za štete na imovini 52,41

307. 5356 Samostalni referent financijske operative 36,60

312. 4286 Voditelj grupe za proračun i obračunska plaćanja 63,22

314. 5352 Samostalni referent financija 37,74

2.2.2 RAČUNOVODSTVO 

321. 7853 Samostalni referent za administrativne poslove 34,89

320. 6515 Rukovoditelj Računovodstva Odluka Uprave

322. 6071 Šef Službe za glavnu knjigu i financijsko izvještavanje Odluka Uprave

323. 6072 Voditelj grupe za kontiranje i glavnu knjigu 57,61

326. 6073 Voditelj grupe za financijsko izvještavanje 57,61

327. 7802 Glavni referent za financijsko izvještavanje 51,30

328. 6078 Samostalni referent za financijsko izvještavanje 36,04

329. 6079 Šef Službe za analitičke evidencije Odluka Uprave

330. 4266 Voditelj grupe za analitičku evidenciju kupaca i dobavljača 57,61

331. 4267 Glavni referent za analitičku evidenciju kupaca i dobavljača 51,30

332. 6516 Samostalni referent za analitičku evidenciju kupaca i dobavljača 36,04

333 7803 Voditelj grupe za investicije, dugotrajnu imovinu i kredite 57,61

334. 7804 Glavni referent za investicije, dugotrajnu imovinu i kredite 51,30

335. 7805 Samostalni referent za dugotrajnu imovinu 36,04

336. 7710 Koordinator 54,50

324. 6077 Glavni referent za kontiranje i glavnu knjigu 51,30

325. 5555 Samostalni referent za kontiranje i glavnu knjigu 36,04

337. 4597 Glavni referent računovodstva 50,27

338. 5360 Samostalni referent računovodstva 34,32

2.2.3. NABAVA

348. 6534 Rukovoditelj NabaveOdluka Uprave

350. 7112 Šef Službe za nabavu roba, radova i uslugaOdluka Uprave

351. 6537 Voditelj grupe za nabavu roba 59,87

352. 7714 Specijalist javne nabave 50,27

356. 7719 Specijalist javne nabave za uvoz-izvoz 50,27

357. 7122 Šef Službe za planiranje, prodaju i upravljanje zalihamaOdluka Uprave

365. 7126 Šef Službe za skladišno poslovanjeOdluka Uprave

366. 7729 Viši stručni suradnik za skladišno poslovanje 59,87

353. 7422 Voditelj grupe za nabavu radova i usluga 59,87

358. 7423 Voditelj grupe za plan nabave i prodaju 59,87

359. 6538 Glavni referent za planiranje i prodaju 46,30

360. 7424 Koordinator za SAP, JaNu i DMS 46,30

361. 7425 Voditelj grupe za upravljanje zalihama 59,87

362. 7426 Koordinator za šifriranje i upravljanje zalihama 36,04

363. 7127 Glavni referent za upravljanje zalihama 46,30

368. 5436 Koordinator za skladišno poslovanje i logistiku 49,25

355. 6543 Voditelj grupe za uvoz-izvoz 54,50

369. 4354 Samostalni referent za skladišno poslovanje 32,76

2.2.4 NEKRETNINE 

395. 5933 Voditelj Grupe za gospodarenje nekretninama 63,22

410. 7958 Šef Službe za stambene i računovodstveno-financijske poslove Odluka Uprave

416. 7854 Samostalni referent za računovodstveno-financijske poslove 38,66

420. 7848 Šef Službe za upravljanje energetskom učinkovitošću Odluka Uprave

421. 7849 Voditelj informatičkog praćenja, analitike i planiranja energetske učinkovitosti 54,50

422. 7959 Specijalist za izobrazbu, edukaciju i informiranje o energetskoj učinkovitosti 52,41

423. 7960 Voditelj energetske učinkovitosti građevinskog infrastrukturnog podsustava 54,50

424. 7851 Specijalist za energetsku učinkovitost građevinskog infrastrukturnog podsustava 52,41

425. 7852 Specijalist za energetsku učinkovitost elektrotehničkog infrastrukturnog podsustava 52,41

426. 7961 Specijalist za energetsku učinkovitost strojarskog infrastrukturnog podsustava 52,41

391. 5228 Rukovoditelj Nekretnina Odluka Uprave

393. 5944 Glavni referent za planiranje i praćenje Plana Nekretnina 44,89

398. 5937 Glavni referent za gospodarenje nekretninama 59,87

400. 7806 Samostalni referent za arhiviranje dokumentacije 32,76

406. 5939 Šef Službe za imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Odluka Uprave

414. 6888 Samostalni referent za stambene poslove (Zagreb, Split) 35,26

417. 3925 Samostalni referent za računovodstveno- financijske i stambene poslove 35,26

418. 6066 Samostalni referent za otkup stanova i stambene kredite 35,26

419. 5517 Samostalni referent naknade najma i osnovnih sredstava 35,26

413. 6804 Glavni inženjer za pripremu tekućeg održavanja 49,25

404. 5929 Voditelj grupe za promet nekretnina, služnosti i prava građenja 52,41

405. 6795 Glavni referent za promet nekretnina, služnosti i prava građenja 48,22

535. 7590 Šef Službe za zaštitu imovine Odluka Uprave

537. 7592 Voditelj grupe za zaštitu imovine 34,72

538. 7593 Čuvar 24,91

2.2.5 SLUŽBA ZA PROVEDBU PROJEKATA PO PROCEDURAMA MEĐUNARODNIH BANAKA (ERBD,WB,EIB)

427. 7962 Šef službe za provedbu projekata po procedurama međunarodnih banaka (EBRD, WB, EIB)

Odluka Uprave

428. 7963 Voditelj za nabavu 57,61

429. 7964 Voditelj za financije 57,61

430. 7965 Poslovni konzultant 59,87

2.3 INFORMATIKA

431. 7966 Rukovoditelj Informatike Odluka Uprave

432. 7748 Tajnik 30,03

433. 7967 Savjetnik rukovoditelja za IT Odluka Uprave

438. 7968 Voditelj za projektiranje i razvoj aplikacijskih sustava 63,22

442. 7969 Tehničar specijalist za aplikacijske sustave 34,81

444. 7970 Voditelj za testiranje i održavanje aplikacijskih sustava 63,22

435. 7731 Specijalist za upravljanje kapacitetima 57,61

449. 6825 Šef Službe za sistemsku podršku i podatkovnu mrežnu infrastrukturu

Odluka Uprave

450. 4932 Voditelj grupe za sistemsku podršku, BC SAP i baze podataka 63,22

460. 7732 Glavni inženjer za backup 51,30

463. 6845 Voditelj grupe za podatkovnu mrežnu infrastrukturu 57,61

464. 7323 Interni konzultant za IP mrežu 57,61

468. 7735 Šef Službe za optičku i telekomunikacijsku infrastrukturu Odluka Uprave

469. 7808 Voditelj grupe za optičku infrastrukturu 57,61

471. 7738 Diplomirani inženjer za optiku i TK 47,60

477. 7736 Glavni inženjer za GSM-R 54,50

478. 7810 Glavni inženjer za telekomunikacijske mreže 54,50

482. 6028 Šef Službe za korisničku podršku i upravljanje IT opremom Odluka Uprave

483. 6030 Voditelj grupe za korisničku podršku i kontakt centar za IT 63,22

486. 7744 Glavni inženjer za IT opremu 54,50

487. 7745 Inženjer za IT opremu 44,89

492. 7740 Specijalist kontakt centra 57,61

493. 7741 Inženjer kontakt centra 38,66

494. 7742 Voditelj grupe za upravljanje IT opremom 59,87

495. 7743 Specijalist za logistiku IT opreme 57,61

499. 7746 Referent za IT opremu 31,81

434. 7749 Interni konzultant za upravljanje kapacitetima 63,22

436. 7750 Nadzorni inženjer za IT i aplikacijske sustave 63,22

437. 7754 Šef Službe za projektiranje i razvoj aplikacijskih sustava Odluka Uprave

439. 7755 Konzultant za projekte aplikacijskih sustava 63,22

440. 7756 Samostalni Projektant za aplikacijske sustave 57,61

441. 7757 Projektant za aplikacijske sustave 44,89

443. 7758 Šef Službe za testiranje i održavanje aplikacijskih sustava Odluka Uprave

445. 7759 Razvojni inženjer aplikacijskih sustava - programer specijalist 63,22

446. 7760 Glavni razvojni inženjer aplikacijskih sustava - programer 57,61

447. 7761 Samostalni razvojni inženjer aplikacijskih sustava - programer 54,50

448. 7762 Razvojni inženjer aplikacijskih sustava - programer 51,30

470. 5824 Glavni inženjer za optičku infrastrukturu 54,50

476. 7382 Glavni inženjer u NMC-u 54,50

451. 7315 Interni konzultant za sistemske servise 63,22

452. 7316 Interni konzultant za infrastrukturne servise 63,22

453. 7275 Interni konzultant za SAP BC 57,61

457. 4933 Glavni sistem inženjer 54,50

454. 7322 Interni konzultant za intranet servise 63,22

464. 7323 Interni konzultant za IP mrežu 57,61

456. 6848 Inženjer za intranet 44,89

484. 7434 Interni konzultant za korisničku podršku 63,22

485. 7594 Specijalist za korisničku podršku Zagreb 57,61

462. 6029 Tehničar za održavanje uređaja 31,81

3.1 RAVNATELJSTVO UREDA UPRAVE

502. 7972 Asistent Uprave 50,27

507. 7973 Koordinator za udruge i posebne projekte 45,54

508. 7974 Šef Korporativnih komunikacija Odluka Uprave

504. 7763 Stručni suradnik predsjednika Uprave 42,26

521. 6916 Ravnatelj muzeja 63,22

523. 6112 Muzejski pedagog 45,54

524. 5398 Knjižničar specijalist 46,80

500. 6101 Ravnatelj Ureda Uprave Odluka Uprave

511. 7596 Izvršni urednik tiskanih izdanja 52,41

512. 4380 Suradnik za korporativno komuniciranje 49,25

513. 6111 Stručni suradnik za jezik i pisanu komunikaciju 49,25

514. 7597 Voditelj grupe za promotivno komuniciranje 54,50

515. 7207 Stručni suradnik za promotivno komuniciranje 52,41

516. 6273 Dizajner 49,25

517. 7598 Voditelj grupe za međunarodne poslove 54,50

518. 7204 Stručni suradnik za međunarodne poslove 52,41

519. 5501 Stručni prevoditelj 49,25

3.2 TAJNIŠTVO UPRAVE

529. 7975 Voditelj grupe za informacijsku sigurnost IT-a 59,87

526. 7599 Poslovni tajnik glavnog tajnika Uprave 39,96

3.3. POSLOVI SIGURNOSTI,OBRAMBENOG PLANIRANJA I ZAŠTITE

531. 7600 Rukovoditelj Poslova sigurnosti, obrambenog planiranja i zaštite Odluka

Uprave

532. 7976 Šef Službe za sigurnost i obrambeno planiranje Odluka Uprave

536 7591 Koordinator za nadzor sustava zaštite imovine 48,22

534. 6116

Samostalni referent za sigurnost i obrambeno planiranje (Rijeka,

Varaždin, Sl. Brod, Split)37,74

533. 6115 Glavni referent za sigurnost i obrambeno planiranje 49,25

535. 7590 Šef Službe za zaštitu imovineOdluka Uprave

3.4 KONTROLING

554. 7977 Voditelj grupe za analize i eksterno izvješćivanje 59,87

560. 7978 Voditelj grupe za interno izvješćivanje 59,87

562. 7979 Koordinator za kontroling 50,27

547. 6560 Rukovoditelj KontrolingaOdluka Uprave

548. 6981 Šef Službe za planiranjeOdluka Uprave

576. 6563 Voditelj za upravljanje rizicima 59,87

561. 6564 Viši stručni suradnik za interno izvješćivanje 54,50

555. 5877 Viši kontroler za poslovna i upravna područja i Ured uprave 54,50

563. 5882 Glavni referent za kontroling 50,27

549. 7601 Voditelj grupe za operativno i strateško planiranje 63,22

550. 6561 Viši kontroler za operativno i strateško planiranje 54,50

551. 7095 Viši kontroler za održavanje matičnih podataka u SAP-u 54,50

552. 6562 Kontroler za operativno i strateško planiranje 52,41

556. 5875 Viši kontroler za analize i izvješćivanje 54,50

557. 5876 Kontroler za analize i izvješćivanje 52,41

558. 7053 Koordinator za statistiku 54,50

559. 7603 Samostalni referent za statistiku i kontroling 37,60

3.5 POSLOVI UPRAVLJANJA KVALITETOM

572. 7437 Rukovoditelj Poslova upravljanja kvalitetomOdluka Uprave

575. 7751 Šef Službe za razvoj sustava upravljanja Odluka

Uprave

577. 7752 Voditelj za sustave upravljanja 63,22

578. 7753 Glavni inženjer za procesnu analitiku 57,61

579. 7812 Samostalni referent za poslovne procese 44,89

574. 6047 Proces menadžer 54,50

3.6. PRAVNI POSLOVI

580. 6569 Rukovoditelj Pravnih poslova Odluka Uprave

582. 6052 Šef Službe za zastupanje Odluka Uprave

584 5363 Samostalni referent za zastupanje (Zagreb, Osijek 49,25

585. 6054 Šef Službe za ugovaranje Odluka Uprava

587. 2240 Samostalni referent za ugovaranje 48,80

581. 1752 Samostalni referent za pravne poslove 35,64

583. 6571 Glavni referent za zastupanje (Zagreb, Sl. Brod, Split) 52,41

3.7. INTERNA REVIZIJA I INTERNA KONTROLA POSLOVANJA

591. 7439 Viši revizor za korištenje sredstava EU fondova 59,87

3.8. ODJEL ZAŠTITE NA RADU

599. 7980 Stručnjak ZNR 37,74

595. 7459 Šef Odjela zaštite na radu Odluka Uprave

596. 7340 Voditelj za uređivanje sustava ZNR - zamjenik šefa Odjela 54,50

600. 7816 Glavni inženjer ZNR -koordinator 49,25

597. 7460 Glavni koordinator ZNR za djelatnost održavanja 46,80

598. 7461 Glavni Koordinator ZNR za prometnu djelatnost 46,80

603. 7333 Glavni inženjer - stručnjak ZNR 46,80

607. 7337 Glavni inženjer - stručnjak ZNR 46,80

601. 7331 Glavni inženjer - stručnjak ZNR (1 Vž, 2 Zg) 46,80

3.9. POSLOVI ZAŠTITE OKOLIŠA I ZAŠTITE OD POŽARA

609. 5399 Šef Službe zaštite okoliša Odluka Uprave

615. 6876 Inženjer zaštite od požara (Vž, Os, St) 37,74

610. 6883 Voditelj zaštite okoliša 52,41

611. 4411 Glavni inženjer zaštite okoliša 49,25

613. 7375 Voditelj zaštite od požara 52,41

614. 7376 Glavni inženjer zaštite od požara (Zg 2,Ri 1, Og 1, Sl. Brod 1,St 1) 49,25

3.10 POSLOVI UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

625. 7981 Glavni kontrolor prometa - sigurnosni savjetnik za RID 57,61

628. 7863 Glavni kontrolor za vozila posebne namjene 57,61

630. 7864 Šef Službe za propise Odluka Uprave

631. 7865 Glavni inženjer za prometne propise 59,87

632. 7866 Glavni inženjer za građevinske propise gornjeg ustroja 54,50

633. 7867 Glavni inženjer za građevinske propise donjeg ustroja 54,50

634. 7868 Glavni inženjer za elektrotehničke propise SS i TK 54,50

635. 7869 Glavni inženjer za elektrotehničke propise EEP 54,50

REGIONALNE JEDINICE HŽ INFRASTRUKTURE

638. 7982 Koordinator za investicije i građenje Odluka Uprave

643. 7983 Samostalni referent popisa imovine 36,04

644. 7984 Glavni referent popisa imovine 49,25

661. 6455 Vlakovođa kol. IR 30,66

661. 6943 Vlakovođa kol. I 30,03

681. 7857 Inženjer za informatičke sustave 37,98

682. 7985 Inženjer za zgrade i crpna postrojenja 37,98

691. 7986 Tehničar održavanja pumpnih postrojenja i kotlovnica 30,03

709. 7987 Zamjenik voditelja dionice servisa SS i TK 37,98

732. 7988 Glavni inženjer za EVP i PS 53,47

733. 7989 Glavni inženjer za DU i MU 53,47

760. 7990 Tehničar EEP 27,52

650. 4955 Glavni tehnolog izvršenja prometa 45,54

672. 7451 Pomoćnik direktora za građevinski sektor Odluka Uprave

683. 593 Kontrolno prijemni inženjer za drvene/betonske pragove 37,98

686. 689 Čuvar pruge - ophodar 24,37

695. 7455 Pomoćnik direktora za elektrotehničke sektore Odluka Uprave

715. 846 Brigadir ostalih djelatnosti 30,66

721. 4074 Tehničar SS - informatičar 28,23

729. 7463 Voditelj sektora EEP Odluka Uprave

640. 7441 Referent za dokumentaciju 26,74

647. 7445 Voditelj područja regulacije prometa 62,11

648. 5764 Glavni tehnolog 59,67

649. 3765 Instruktor prometa 43,48

665. 7449 Skretničar - kolodvorski radnik 24,13

642. 7604 Portir 22,35

687. 7389 Voditelj logistike jedinice održavanja 38,36

692. 627 Vozač pružnog vozila 28,23

674. 7452 Voditelj ispostave nadzornog središta 59,87

675. 495 Glavni inženjer za gornji ustroj 53,47

677. 503 Glavni inženjer za pružne građevine 53,47

678. 505 Inženjer za pružne građevine 37,98

684. 7453 Voditelj nadzorne grupe 40,99

685. 7454 Pomoćnik voditelja nadzorne grupe 37,98

696. 783 Glavni inženjer za SS 53,47

697. 787 Glavni inženjer za TK 53,47

699. 4054 Inženjer za SS 37,98

700. 4056 Inženjer za TK 37,98

710. 4061 Inženjer za mjerenja SS 37,60

711. 4062 Inženjer za mjerenja TK 37,60

702. 7457 Voditelj dionice SS i TK 40,99

703. 4648 Voditelj dionice SS 40,99

704. 4649 Voditelj dionice TK 40,99

705. 4065 Voditelj dionice servisa SS i TK 37,98

706. 797 Voditelj dionice DEC 40,99

718. 824 Tehničar specijalist DEC 28,65

709. 4069 Pomoćnik voditelja dionice DEC 33,14

712. 814 Brigadir SS 30,66

713. 830 Brigadir TK 30,66

714. 823 Brigadir DEC 30,66

720. 818 Tehničar SS 28,23

722. 834 Tehničar TK 28,23

724. 850 Vozač cestovnog vozila + strojar 26,74

730. 6923 Glavni inženjer za KM 53,47

742. 909 Voditelj dionice KM 40,99

744. 902 Voditelj dionice DU i MU 45,54

743. 2344 Voditelj dionice EEP 40,99

745. 4104 Pomoćnik voditelja dionice KM 33,14

746. 4106 Pomoćnik voditelja dionice DU i MU 33,14

747. 4108 Zamjenik voditelja dionice EEP 33,14

707. 7458 Zamjenik voditelja dionice SS i TK 33,14

Osnovica za izračun plaća za radna mjesta za koja je određen koeficijent je 5.394,18 kn.

Članak 83.Doprinose, poreze i prireze obračunava i uplaćuje Poslodavac.Poslodavac će omogućiti radniku uvid u dokumentaciju o obračunu njegovih primanja i uplati

doprinosa, poreza i prireza.

Članak 84.Podaci o primanjima radnika su javni.

2. Solidarnost

Članak 85. Radnik po osnovi solidarnosti ima pravo zadržati plaću iz dosadašnjeg ugovora o radu ako u trenutku promjene radnog mjesta ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

a) radnik s utvrđenom profesionalnom nesposobnošću za rad, prema radnom mjestu na kojem je stekao takav status pod uvjetom da ima 15 (petnaest) godina radnog staža u izvršnoj službi ili na poslovima s posebnim uvjetima rada odnosno 20 (dvadeset) godina radnog staža na bilo kojim poslovima (uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem i poseban staž ostvaren u Domovinskom ratu),

b) radnik kod kojeg prema nalazu i mišljenju ovlaštenog vještaka mirovinskog osiguranja postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti pod uvjetom da ima 20 (dvadeset) godina radnog staža u izvršnoj službi ili na poslovima s posebnim uvjetima rada odnosno 25 (dvadeset i pet) godina radnog staža na bilo kojim poslovima (uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem i poseban staž ostvaren u Domovinskom ratu),c) radnik zbog gubitka zdravstvene sposobnosti, osim ako je gubitak nastao kao posljedica al-koholizma, uzimanja opojnih droga ili psihogenih sredstava, kojemu je odlukom nadležne zdravstvene ustanove utvrđen trajni gubitak radne sposobnosti za dosadašnje radno mjesto, a nadležna područna služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u provedenom postupku nije mu priznala status iz toč. a) ili b) ovog stavka, ako u trenutku ponude izmijenjenog ugovora ima 20 (dvadeset) godina radnog staža u izvršnoj službi ili na poslovima s posebnim uvjetima rada odnosno 25 (dvadeset i pet) godina radnog staža na bilo kojim poslovima (uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem i poseban staž ostvaren u Domovinskom ratu).

Pravo na solidarnost obvezno se upisuje kod promjene ugovora o radu ili sklapanjem aneksa ugovora o radu.

Članak 86. Ako se plaća radnog mjesta (iz prethodnog ugovora o radu) prema kojemu je radnik ostvario pravo na solidarnost promijeni tako da bi bila niža od plaće radnog mjesta iz sadašnjeg ugovora o radu, radnik ima pravo na plaću radnog mjesta iz sadašnjeg ugovora o radu.

Ako je radno mjesto po kojemu je radniku utvrđena plaća po osnovi solidarnosti ukinuto, radniku tada plaću po toj osnovi utvrđuje posebno povjerenstvo koje će osnovati Poslodavac uz savjetovanje s radničkim vijećem, osim ako je plaća iz ugovora o radu povoljnija od plaće radnog mjesta s kojim se uspoređuje.

Članak 87.Plaća pripravnika iznosi 80% (osamdeset posto) od cijene sata rada radnog mjesta za koje se

priprema.

3. Izuzetno povećanje plaće

Članak 88.Za vrijeme vođenja ili sudjelovanja u određenom projektu Poslodavca radniku se može odrediti

plaća veća od one koja bi pripadala za njegovo radno mjesto.Plaća iz prethodnog stavka ovog članka utvrđuje se odlukom Poslodavca.Plaća iz stavka 1. ovog članka nije osnova za stjecanje plaće s osnova solidarnosti.

XII. NAKNADE PLAĆE

1. Naknada za vrijeme godišnjeg odmora

Članak 89.Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a

najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 (tri) mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

2. Naknada za vrijeme plaćenog dopusta

Članak 90.Za vrijeme korištenja plaćenog dopusta radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a

najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 (tri) mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

3. Naknada za vrijeme blagdana i neradnih dana

Članak 91.Ako radnik ne radi zbog blagdana ili neradnih dana utvrđenih zakonom, ima pravo na naknadu

plaće u visini kao da je radio.

4. Naknada za privremenu spriječenost zbog bolesti

Članak 92.U slučaju odsutnosti s rada zbog bolesti, radnik ima pravo na naknadu plaće na teret Poslodavca u

visini 80% (osamdeset posto) njegove plaće kao da je radio, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodnih 6 (šest) mjeseci (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Članak 93. U slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti, ozljede na radu ili posljedica ratnih stradavanja za pripadnike HV i MUP, radniku pripada naknada plaće u 100%-tnom (sto posto) iznosu prethodnog mjeseca, uvećana za porast plaća kod Poslodavca za tekući mjesec za koji se ista obračunava. Kada je radnik u prethodnom mjesecu bio djelomično na bolovanju, a djelomično radio tada se plaća prethodnog mjeseca za ostvarene sate svodi na plaću za 174 (sto sedamdeset četiri) sata u smislu ovog članka.

5. Naknada za sate provedene u pripravnosti

Članak 94. Radnicima kojima je određena pripravnost, za ostvarene sate pripravnosti pripada naknada plaće u visini od 5% (pet posto) od isplaćene prosječne plaće kod Poslodavca u proteklom mjesecu. Po osnovi pripravnosti radniku ne pripada povećanje za rad noću, rad nedjeljom, rad na blagdane i neradne dane i prekovremeni rad. Kada se radnik za vrijeme pripravnosti pozove na izvršenje radnog zadatka, prekida se stanje pripravnosti i započinje ostvarenje prava na plaću odnosnog radnog mjesta za sate rada provedene na radu uvećane za 50% (pedeset posto), ako se ti sati ne mogu preraspodijeliti.

6. Naknada plaće za vrijeme dok nisu provedene mjere zaštite na radu

Članak 95. Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a zbog čega su mu neposredno ugroženi život ili zdravlje, ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, za vrijeme dok se

ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove u okviru svog radnog mjesta.

7. Naknada plaće za vrijeme privremene zabrane obavljanja poslova, udaljenja i pritvora

Članak 96.Ako Poslodavac iz preventivnih razloga udalji radnika od obavljanja poslova u slučajevima i

uvjetima iz zakona, osim u slučajevima udaljenja zbog uživanja alkohola ili opojnih sredstava, radnik ima pravo na naknadu plaće bez dodatka, najdulje do kraja smjene.

Ukoliko radnik pisanim putem izjavi da zbog svog fizičkog ili duševnog stanja nije sposoban obavljati svoj posao, radniku ne pripada naknada plaće.

Članak 97.U slučaju primjene sigurnosne mjere, kada se radniku privremeno mora zabraniti obavljanje

njegovih poslova zbog utvrđivanja činjeničnog stanja radi sprječavanja daljnjeg nanošenja štete Poslodavcu ili sprječavanje ugrožavanja sigurnosti prometa i privremeno ga se raspoređuje na drugo radno mjesto, za vrijeme utvrđivanja odgovornosti radnik ostvaruje pravo na plaću radnog mjesta na koje je privremeno raspoređen.

Ako radnik bude oslobođen odgovornosti ili ako se utvrdi da nije bilo uvjeta za udaljenje s radnog mjesta, radnik ima pravo na razliku plaće (pripadajuće dodatke i naknade koje bi ostvario kao da je radio na radnom mjestu na kojemu je radniku privremeno zabranjeno obavljanje poslova) između radnog mjesta na kojem je privremeno raspoređen i svog stalno radnog mjesta te pravo na naknadu štete sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 97. a U slučaju primjene sigurnosne mjere, kada se radniku privremeno mora zabraniti obavljanje njegovih poslova radi utvrđivanja činjeničnog stanja kako bi se spriječilo daljnje nanošenje štete Poslodavcu ili ugrožavanje prometne sigurnosti, a radnik ne bude privremeno raspoređen na drugo radno mjesto (udaljenje), radnik ima pravo na naknadu plaće radnog mjesta na kojem je radio prije udaljenja i to u iznosu:- 50% ako ne uzdržava obitelj- 75% ako uzdržava obitelj Ako radnik bude oslobođen odgovornosti ili ako se utvrdi da nije bilo uvjeta za udaljenje s radnog mjesta bez privremenog rasporeda na drugo radno mjesto, tada radnik ima pravo na razliku plaće (pripadajuće dodatke i naknade koje bi ostvario kao da je radio na radnom mjestu s kojeg je udaljen) između plaće za vrijeme udaljenja i plaće koju bi ostvario na svom radnom mjestu kao da je radio, kao i pravo na naknadu štete u skladu s odredbama Zakona o radu.

8. Ostale naknade plaće

Članak 98.Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio i u sljedećim slučajevima:- za vrijeme stručnog i općeg školovanja te osposobljavanja, usavršavanja i specijalizacije u zemlji

i u inozemstvu, za potrebe poslodavca,- kada ne radi zbog prekida i zastoja u radu do kojeg je došlo bez krivnje radnika,- za vrijeme odsutnosti s rada radi dobrovoljnog darivanja krvi,- za vrijeme odsutnosti s rada radi sudjelovanja u radu tijela koja imenuje Poslodavac,- za vrijeme državnih i vjerskih blagdana te neradnih dana utvrđenih zakonom ako je u te dane po

rasporedu rada trebao raditi.

Ako radnik ne radi zbog vojne vježbe, vježbe jedinice MUP-a, osposobljavanja i sudjelovanja u obrani i civilnoj zaštiti ili drugih razloga utvrđenih zakonom, ima pravo na naknadu plaće sukladno posebnim propisima.

XIII. NAKNADE TROŠKOVA RADNIKA

1. Naknada za službeno putovanje u zemlji (dnevnica)

Članak 99.Službenim putovanjem smatra se putovanje radi obavljanja poslova i radnih zadataka izvan mjesta

rada, odnosno mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta na udaljenosti od najmanje 30 (trideset) kilometara. Udaljenost od mjesta rada, odnosno mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta do mjesta odredišta službenog putovanja počinje od kolodvorske zgrade željezničkog kolodvora iz kojega službeno putovanje počinje do kolodvorske zgrade željezničkog kolodvora u kojemu službeno putovanje završava, prema kilometarskom položaju kolodvora. Ako mjesto polaska i mjesto odredišta službenog putovanja nisu povezani željezničkom prugom, udaljenost između tih mjesta računa se prema podacima iz auto karte Hrvatske koju objavljuje Hrvatski autoklub. Ako je mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika između mjesta rada radnika i mjesta u koje radnik putuje uz nalog za službeno putovanje, polaznim kolodvorom smatra se mjesto prebivališta odnosno uobičajenog boravišta radnika. Radnik nema pravo na naknadu iz ovog članka ako obavlja radni zadatak izvan mjesta rada u mjestu svog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Članak 100. Iznos dnevnice određuje se odlukom Poslodavca. Troškovi noćenja na službenom putovanju priznaju se do visine stvarnih izdataka, a najviše do izdataka za noćenje u hotelu s 3 (tri) zvjezdice.

Članak 101. Cijela dnevnica pripada radniku kada je putovanje trajalo preko 12 (dvanaest) do 24 (dvadeset četiri) sata. Polovica dnevnice ostvaruje se kada je putovanje trajalo preko 8 (osam) do 12 (dvanaest) sati kao i za ostatak vremena preko 8 (osam) do 12 (dvanaest) sati ako je putovanje trajalo dulje od 24 (dvadeset četiri) sata. Broj cijelih dnevnica uz nalog za službeno putovanje ili nalog za službeno putovanje s prilogom utvrđuje se zbrajanjem ukupno provedenih sati na putu preko 8 (osam) sati i dijeljenjem sa 24 (dvadeset četiri).

Članak 102. U slučaju privremenog raspoređivanja radnika ili ako je radnik upućen na školovanje, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke iz članka 99. ovog Pravilnika, radnik ostvaruje pravo na dnevnicu obračunatu temeljem naloga za službeno putovanje s prilogom, ako se svaki dan vraća kući.

Ako se radnik ne vraća kući svaki dan, ostvaruje pravo na 70% (sedamdeset posto) iznosa dnevnice temeljem naloga za službeno putovanje uz osiguranje smještaja.

2. Naknada za službeno putovanje u inozemstvo (međunarodna dnevnica)

Članak 103.Troškovi i dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuju se do visine i na način utvrđen za

korisnike državnog proračuna.Iznos međunarodne dnevnice isplaćuje se u kunama.

3. Naknada za rad u zajedničkim ili pograničnim kolodvorima u drugoj državi

Članak 104.Radnicima s mjestom rada u RH za rad u zajedničkim ili pograničnim kolodvorima u drugoj državi

pripada 70% (sedamdeset posto) međunarodne dnevnice, na način da se 70% (sedamdeset posto) iznosa međunarodne dnevnice za dotičnu državu podijeli s 24 (dvadeset četiri) i tako dobiveni iznos množi s vremenom provedenim u drugoj državi, bez obzira na uvjete propisane u članku 101. ovog Pravilnika.

Radnici koji pri obavljanju svojih poslova prolaskom vlaka samo presijecaju granice druge države, a mjesto rada im je u RH, ne ostvaruju pravo na međunarodnu dnevnicu u smislu prethodnog stavka ovog članka.

4. Naknada za vrijeme odvojenosti od obitelji

Članak 105.Kada Poslodavac otkaže radniku ugovor o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu kojim se

mijenja mjesto rada pa radnik radi obavljanja poslova mora boraviti odvojeno od obitelji, pripada mu naknada za odvojeni život do visine neoporezivog dijela utvrđenog posebnim propisom.

Pravo iz stavka 1. ovog članka ostvaruje radnik pod uvjetom da u novom mjestu rada ima prijavljeno boravište i da je mjesto rada od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika udaljeno najmanje 150 (stopedeset) km.

Pravo iz stavka 1. ovog članka ne pripada radniku koji mijenja mjesto rada na temelju osobnog zahtjeva.

5. Naknada za korištenje privatnog vozila u službene svrhe

Članak 106.Radnik koji pri obavljanju poslova po nalogu Poslodavca koristi privatno vozilo, ima pravo na

naknadu do visine neoporezivog iznosa naknade utvrđene posebnim propisom.Odluku o korištenju privatnog vozila u službene svrhe donosi Poslodavac, za svaki slučaj posebno.

6. Selidbeni troškovi

Članak 108.

Ako Poslodavac radniku otkaže ugovor o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu kojim se mijenja mjesto rada, Poslodavac osigurava besplatan prijevoz stvari vlakom odnosno kamionom. Pravo iz stavka 1. ovog članka ne pripada radniku koji mijenja mjesto rada na temelju osobnog zahtjeva.

XIV. OSTALA PRIMANJA

1. Jednokratni dodatak na plaću (regres)

Članak 109. Poslodavac može na temelju svoje odluke, a sukladno svojim financijskim mogućnostima, isplatiti jednokratni dodatak na plaću (regres) do visine neoporezivog dijela primanja za tu svrhu. Ukoliko Poslodavac donese odluku o isplati regresa, regres će se isplatiti najkasnije do konca listopada u godini za koju se isplaćuje, a prema dinamici koju utvrdi Poslodavac. Ukoliko Poslodavac donese odluku o isplati regresa, pravo na regres ostvaruju svi radnici koji su u toj godini ostvarili pravo na godišnji odmor.

Ukoliko Poslodavac donese odluku o isplati regresa, radniku koji ostvaruje pravo na dio godišnjeg odmora, isplaćuje se razmjerni dio regresa u odnosu na 4 (četiri) tjedna, odnosno 20 (dvadeset ) radnih dana godišnjeg odmora.

2. Božićnica

Članak 110.Poslodavac može na temelju svoje odluke, a sukladno svojim financijskim mogućnostima, u

mjesecu prosincu tekuće godine isplatiti božićnicu do visine neoporezivog dijela primanja za tu svrhu.

3. Otpremnina kod otkaza ugovora o radu

Članak 111.Radnik kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon 2 (dvije) godine neprekidnog rada, osim

ako se ugovor o radu otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u visini 1/3 (jedne trećine) prosječne plaće koju je radnik ostvario u 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca, uračunavajući i staž osiguranja s povećanim trajanjem i poseban staž ostvaren u Domovinskom ratu.

Ukupan iznos otpremnine iz prethodnog stavka ovog članka ne može biti veći od 6 (šest) prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

4. Nagrade učenicima i studentima

Članak 112.Učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada kod Poslodavca pripada mjesečna nagrada do

visine neoporezivog iznosa utvrđenog posebnim propisom, a prema odluci Poslodavca.Nagrada pripada razmjerno provedenom vremenu na praktičnom radu.

5. Nadoknade za izume, tehnička unapređenja i racionalizaciju

Članak 113.Za izum ostvaren na radu ili u svezi s radom, izum koji je u svezi s djelatnošću Poslodavca,

tehničko unapređenje i racionalizaciju, radnik ima pravo na nadoknadu u visini koja se utvrđuje posebnim aktom koji donosi Poslodavac uz suglasnost radničkog vijeća odnosno sindikata ili posebnim ugovorom Poslodavca i radnika.

6. Dar djetetu

Članak 114. Poslodavac može na temelju svoje odluke, a sukladno svojim financijskim mogućnostima, u mjesecu prosincu tekuće godine isplatiti radniku dar za svako dijete do 15 (petnaest) godina starosti, koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 (petnaest) godina života i to do visine neoporezivog dijela primanja za tu svrhu.

7. Pomoći

Članak 115. Radnik ima pravo na jednokratnu pomoć u slučaju smrti supružnika, roditelja ili djeteta, do visine neoporezivog dijela primanja za tu svrhu. Odluku o dodjeli pomoći iz prethodnog stavka ovog članka donosi nadležni nadređeni službenik.

Članak 116. Radnik ima pravo na jednokratnu pomoć u slučaju požara, poplave ili drugih uzroka čija je posljedica gubitak osnovnih uvjeta za život radnika i članova njegove obitelji, u slučaju kada radnik posljedicu ne može otkloniti sredstvima osiguranja ili drugih pomoći nadležnih tijela ili ista nije dostatna. Odluku o dodjeli i visini pomoći donosi Uprava Poslodavca.

Članak 117. Radnik ima pravo, jednom godišnje, na pomoć u slučaju bolovanja u neprekidnom trajanju preko 90 (devedeset) dana do visine neoporezivog dijela primanja za tu svrhu. Odluku o dodjeli pomoći iz prethodnog stavka ovog članka donosi nadležni nadređeni službenik. Ako radnik može bolest izliječiti ili ublažiti samo uz izvanredne troškove (rehabilitacija, liječenje, lijekovi, pomagala i dr.), može ostvariti pravo na pomoć u visini tih troškova. Odluku o dodjeli i visini pomoći iz prethodnog stavka ovog članka donosi Uprava Poslodavca.

Članak 118. U slučaju smrti radnika njegova obitelj ima pravo na pomoć za troškove pogreba do visine neoporezivog dijela primanja za tu svrhu, a prema odluci Poslodavca.

8. Nagrada za spriječenu štetu

Članak 119.

Radnik ima pravo na nagradu za spriječenu štetu za: - pronađeni kvar na vučnim i voznim sredstvima i sklopovima,- pronađenu puknutu tračnicu i deformaciju kolosijeka te oštećenje pružnih objekata koji ugroža-

vaju sigurnost prometa,- pronađeno oštećenje na elektrotehničkim postrojenjima,- otkrivanje počinitelja otuđenja,- utvrđenu neispravno utovarenu robu,- spriječen i lokaliziran požar na željezničkim kapacitetima,- otkrivanje većeg opsega opasnosti za sigurnost prometa,- otkriven napukli osovinski sklop bez specijalnog pomagala ili oštećenje koje ugrožava sigurnost

prometa,- uočene nepravilnosti koje nanose štetu Poslodavcu u segmentu financijskog poslovanja. Odluku o visini i načinu utvrđivanja nagrade donosi Poslodavac, uzimajući u obzir:- visinu spriječene štete,- vremenske odnosno mjesne uvjete u sprečavanju neposredne opasnosti,- da li slučaj za koji se predlaže nagrada pripada ili ne pripada u redoviti rad radnika.

9. Nagrada za uštedu

Članak 120.Radnik ima pravo na nagradu za postignutu uštedu na svom radnom mjestu ili za koristan prijedlog

uštede na svom ili drugom radnom mjestu, u visini i po postupku koji će biti utvrđen posebnim aktom Poslodavca.

10. Pomoć djeci poginulih i umrlih radnika

Članak 121.Djeca umrlih i poginulih radnika Poslodavca 1 (jednom) godišnje imaju pravo na pomoć za

školovanje i to:- za osnovno obrazovanje 500,00 (petsto) kuna,- za srednje obrazovanje 750,00 (sedamsto pedeset) kuna,- za više i visoko obrazovanje 1.000,00 (tisuću) kuna.

XV. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Način prestanka ugovora o radu

Članak 122.Ugovor o radu prestaje: 1. smrću radnika,

2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,3. kada radnik navrši 65 (šezdeset pet) godina života i 15 (petnaest) godina mirovinskog staža, osim ako se radnik i Poslodavac drukčije ne dogovore,4. sporazumom radnika i Poslodavca,

5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka sposobnosti za rad,6. otkazom,7. odlukom nadležnog suda.

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 123. Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti sklopljen u pisanom obliku i obvezno sadržavati datum prestanka ugovora o radu i podatke o ugovornim stranama.

3. Redoviti otkaz ugovora o radu

Članak 124. Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu, uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

- ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), - ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), ili

- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu) Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima. Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, Poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Ako je Poslodavac radniku otkazao ugovor o radu poslovno uvjetovanim otkazom, 6 (šest) mjeseci na istim poslovima ne smije zaposliti drugog radnika.

4. Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 125.Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili

određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 (petnaest) dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom preuzetih obveza.

Osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa u smislu stavka 1. ovog članka smatraju se povrede obveze iz radnog odnosa navedene u ovom Pravilniku i ostalim općim aktima Poslodavca.

5. Neopravdani razlozi za otkaz

Članak 126.Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede ne predstavlja opravdani razlog za otkaz

ugovora o radu.Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv Poslodavca zbog povrede

zakona, drugog propisa, Kolektivnog ugovora ili ovog Pravilnika, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

6. Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme

Članak 127.Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva

mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

7. Postupak prije otkazivanja

Članak 128.Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac je dužan radnika pisano

upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini. Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

8. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

Članak 129. Otkaz mora imati pisani oblik. Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti radniku kojem se otkazuje ugovor o radu.

9. Otkazni rok

Članak 130. Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu. Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu. Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Članak 131. U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je:

- 2 (dva) tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno manje od 1 (jedne) godine,- mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno 1 (jednu) godi-nu,- mjesec dana i 2 (dva) tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno 2 (dvije) godine,- 2 (dva) mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno 5 (pet) godina,- 2 (dva) mjeseca i 2 (dva) tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo nepre -kidno 10 (deset) godina,

- 3 (tri) mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno 20 (dvadeset) godina.

Otkazni rok iz prethodnog stavka ovog članka radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 (dvadeset) godina povećava se za 2 (dva) tjedna ako je radnik navršio 50 (pedeset) godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 (pedeset pet) godina života.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovog članka.

Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, Poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo, uz naknadu plaće, biti odsutan s rada najmanje 4 (četiri) sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti dulji od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.

10. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu

Članak 132.Poslodavac može, ako za to ima opravdani razlog, radniku otkazati ugovor o radu i istodobno mu

predložiti sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.O ponudi Poslodavca za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, radnik je dužan

izjasniti se u roku od 8 (osam) dana od dana dostave ponude.Radnik koji prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati

dopuštenost otkaza ugovora o radu iz stavka 1. ovog članka.Ako radnik odbije ponudu Poslodavca za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili

se ne očituje u roku iz stavka 2. ovog članka ili se očituje izvan ovog roka, otkazni rok iz članka 131. ovog Pravilnika teče od dana kada je radnik priopćio Poslodavcu svoje odbijanje ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima odnosno od dana isteka roka iz stavka 2. ovog članka.

Članak 133.Radniku invalidu rada kojemu je rješenjem nadležnog organa utvrđena profesionalna nesposobnost

za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, te radniku koji je trajno izgubio zdravstvenu sposobnost za radno mjesto iz ugovora o radu, Poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštenog tijela, ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik radio. Radniku iz prethodnog stavka ovog članka mogu biti ponuđeni i poslovi niže stručne spreme, do mogućnosti Poslodavca da radniku ponudi odgovarajući izmijenjeni ugovor o radu, sukladno prethodnom stavku ovog članka.

11. Savjetovanje radničkog vijeća o otkazu

Članak 134. Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu Poslodavac je dužan priopćiti radničkom vijeću te je dužan o toj odluci savjetovati se s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.

XVI. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 135. Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od 15 (petnaest) dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje tog prava. Ako Poslodavac u roku od 15 (petnaest) dana od dostave zahtjeva radnika iz prethodnog stavka ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 (petnaest) dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Članak 136. Propuštanjem rokova iz prethodnog članka ovog Pravilnika, radnik ne gubi pravo zahtijevati od Poslodavca naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa.

Članak 137. Zahtjev za zaštitu prava ne zadržava izvršenje odluka Poslodavca o privremenom rasporedu, privremenom udaljenju radnika i izvanrednom otkazu ugovora o radu te rješenja o plaći i naloga o uvođenju prekovremenog rada.

Članak 138. Dostavu odluka, naloga, rješenja i drugih pismena vezanih za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa Poslodavac obavlja neposrednom predajom pismena radniku na radnom mjestu, uz naznaku datuma i uz potpis radnika da je pismeno primio. Ako je radnik odsutan s rada pismeno se dostavlja putem pošte preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta koju je radnik prijavio Poslodavcu.

Ako radnik pisanim putem ne prijavi promjenu adrese prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta, snosi rizik dostave pismena na Poslodavcu poznatu adresu prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta radnika, te se u ovom slučaju smatra da je dostava pismena radniku valjano izvršena.

U slučaju odbijanja neposredne dostave kod Poslodavca ili izbjegavanja prijema putem pošte, dostava se obavlja na oglasnoj ploči Poslodavca uz potvrdu 2 (dva) radnika Poslodavca u svojstvu svjedoka o tome kada je pismeno izvješeno i skinuto s oglasne ploče.

Istekom roka od 8 (osam) dana od isticanja pismena na oglasnoj ploči Poslodavca smatra se da je dostava pismena radniku valjano izvršena.

XVII. NAKNADA ŠTETE

1. Odgovornost radnika za štetu uzrokovanu Poslodavcu

Članak 139.Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu

Poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi

radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju

solidarno.Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj

osobi, a štetu je naknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

2. Visina štete

Članak 140.Visina štete utvrđuje se na temelju cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih

pokazatelja nema, visina štete utvrđuje se procjenom u postupku vještačenja od strane stručnjaka Poslodavca ili vanjskih stručnjaka.

Ako je stvar nestala ili je uništena, visina štete utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti stvari, a prema mjestu i vremenu nastanka štete.

3. Povjerenstvo za štete

Članak 141. Visinu štete i odgovornost za počinjenu štetu utvrđuju povjerenstva za štete. Povjerenstva za štete imenuje Poslodavac po pojedinim organizacijskim jedinicama, odnosno organizacijskim cjelinama, uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkog vijeća. Povjerenstvo za štete sastoji se od predsjednika i njegovog zamjenika, te od dva člana i njihovih za -mjenika. Jednog člana i njegovog zamjenika određuje radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik u funkciji radničkog vijeća.

4. Smanjenje štete ili oslobođenje radnika od naknade štete

Članak 142. Radnik može od Poslodavca zahtijevati da ga djelomično ili u potpunosti oslobodi naknade štete u slučaju:

- kada je utvrđeno da štetu nije počinio namjerno,- kada je utvrđeno da je poduzeo sve da se šteta smanji,- kada bi naknada štete ugrozila egzistenciju radnika i njegove obitelji.

Odluku o djelomičnom ili potpunom oslobođenju naknade štete od radnika donosi Poslodavac uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem ili sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkog vijeća. Odredbe ovog članka ne odnose se na radnika koji je štetu Poslodavcu učinio kaznenim djelom s namjerom.

5. Naplata štete

Članak 143. Iznos visine štete koji je utvrđen od strane nadležnog povjerenstva, ili smanjen prema prethodnom članku ovog Pravilnika, nadoknađuje se oduzimanjem od radnikove plaće, u obrocima koji ne smiju prelaziti 1/3 (jednu trećinu) mjesečne plaće radnika.

6. Odgovornost Poslodavca

Članak 144. Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom ili povredom prava iz radnog odnosa, Poslodavac je dužan radniku štetu nadoknaditi po općim propisima obveznog prava.

Članak 145.Potraživanje naknade počinjene štete prema radniku zastarijeva u roku od 5 (pet) godina računajući

od saznanja za visinu štete i počinitelja štete.U svakom slučaju, potraživanje iz prethodnog stavka ovog članka zastarijeva u roku 5 (pet) godina

od dana nastanka štete.

Članak 146.Kada je šteta počinjena kaznenim djelom, a za kazneno gonjenje za to kazneno djelo je predviđen

dulji rok zastare, zastara potraživanja štete računa se prema roku zastare za kazneno gonjenje počinitelja štete.

Članak 147.Potraživanje naknade štete koju je Poslodavac isplatio trećoj osobi, zastarijeva prema radniku u

roku od 3 (tri) godine od dana isplate naknade štete.

XVIII. ORGANIZACIJA RADA I SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA

Članak 148.Organizacija rada i sistematizacija radnih mjesta kod Poslodavca određena je posebnim aktom

Poslodavca.

XIX. POVREDE RADNIH OBVEZA

Članak 149.Svi radnici obvezni su stručno, savjesno, marljivo i kvalitetno obavljati poslove, završavati ih na

vrijeme i u skladu s pisanim i usmenim uputama nadređenih, pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima i internim aktima Poslodavca, te ne smiju činiti povrede obveza iz radnog odnosa.

Članak 150.Povredama radnih obveza iz radnog odnosa smatraju se osobito:

1. neopravdano kašnjenje na posao, te neopravdano napuštanje radnoga mjesta u tijeku radnoga vre-mena,

2. nepravovremeno izvršavanje naloga nadređenog radnika,3. nepridržavanje odluka, odnosno postupanje suprotno odlukama Poslodavca,4. uznemiravanje drugih radnika na radnom mjestu i tijekom radnog vremena,5. neizvršavanje, te nesavjesno, nepravovremeno i nemarno izvršavanje radnih obveza,6. davanje netočnih podataka važnih za donošenje poslovnih odluka Poslodavca,7. neopravdani izostanak s posla 2 (dva) ili više dana,8. nezakonito i nemarno raspolaganje sredstvima, dokumentima, te nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava za rad,9. povreda propisa o zaštiti na radu i zaštiti od požara, 10. odavanje službene, poslovne i druge tajne utvrđene zakonom, ovim Pravilnikom ili drugim aktom Poslodavca,11. zlouporaba korištenja bolovanja,12. dolazak na posao u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem opojnih droga ili konzumiranje alkohola i droga za vrijeme rada,13. držanje alkohola u radnim prostorijama i odbijanje provjere alkoholiziranosti kad to zatraži Poslodavac,14. pušenje u prostorijama u kojima postoji povećana opasnost od požara ili na mjestu gdje je zabranjeno pušenje,15. izazivanje tučnjave na radnom mjestu ili nepristojno ponašanje, kao i svaki postupak koji predstavlja u težem stupnju nepravilan odnos prema radnicima, poslovnim partnerima ili ostalim osobama koje na bilo koji način surađuju s Poslodavcem, a kojim je nanesena ozbiljna povreda nečijem ugledu, odnosno časti ili zbog kojeg su teže i trajnije poremećeni međuljudski odnosi,16. zlouporaba položaja i prekoračenje danoga ovlaštenja, pribavljanje materijalne koristi u bilo kojem vidu i na bilo koji način u svezi s radom za sebe ili drugoga,17. obavljanje privatnih poslova za vrijeme radnoga vremena, na radnom mjestu,18. neovlašteno otuđenje sredstava koja su dana radnicima za izvršavanje poslova radnoga mjesta, 19. postupanje radnika kojim je očigledno nanesena znatna šteta Poslodavcu ili grubo kršenje odredbi o radu i redu utvrđenih propisima, ovim Pravilnikom i drugim aktima poslodavca,20. ne počinjanje s radom dana navedenog u ugovoru o radu,21. ostale povrede radne obveze propisane ovim Pravilnikom ili nekim drugim općim aktom Poslo-davca.

Članak 151.

Nakon saznanja da je radnik kršio svoje radne obveze, ovlaštena osoba Poslodavca će razmotriti okolnosti u svezi kršenja iste te u slučaju utvrđenja da zbog iste nije potrebno radniku otkazati ugovor o radu, u pravilu će radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj ponavljanja kršenja obveza iz radnog odnosa.

Pisano upozorenje iz prethodnog stavka priprema se u 2 (dva) primjerka od kojih se 1 (jedan) primjerak dostavlja radniku na način propisan odredbama ovog Pravilnika, a 1 (jedan) primjerak odlaže se u radni dosje radnika.

XX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 152.Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu.

Članak 153.Suprotnost neke odredbe ovog Pravilnika s prisilnom odredbom sada važećeg ili naknadno

donesenog zakona ili drugog propisa, ne utječe na valjanost ovog Pravilnika u cijelosti, već će se umjesto odredbe suprotne zakonu ili drugom propisu neposredno primijeniti odgovarajuća odredba zakona ili drugog propisa.