Sretan BožiÊ i nova 2014. godina! - zeljeznice.net

LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 817/ prosinac 2013. LIST HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o.

ww

w.hz

net.h

r

Sretan BožiÊ i nova 2014. godina!

www.hzinfra.hrÆELJEZNI»AR 3/

Posljednji mjesec u godini prilika je za pogled unatrag, za izražavanje želja za nadolazeće vrijeme i za dosta radosti i veselja.

Građevinske radove na simbolično smo način završili sredinom prosinca u Fuži-nama uklanjanjem starog mosta i ugrad-njom novog. Taj čin možda je najslikovitiji prikaz onoga što smo radili tijekom cijele godine, a radilo se doista puno, i to na različitim stranama države i uglavnom daleko od očiju javnosti.

U Fužinama su radovi počeli nešto ka-snije i cijelo su vrijeme izvođači radova odnosno Pružne građevine s partnerima vodili bitku s rokovima. I uspjeli su.

Početkom prosinca prošle godine cijela je Hrvatska bila zatrpana snijegom, a u Gorskome kotaru palo ga je gotovo me-tar visine. Za sada snijeg nije pao i doista

nas je poslužila sreća, no sigurno je da našim radnicima na terenu nije bilo lako. Radilo se puno, i to u svim uvjetima: po kiši, za vrlo niskih jutarnjih temperatura ... Zato bih svima njima i ovom prilikom zahvalio na trudu koji su uložili.

Povećanje voznih brzina vlakova na 160 km pruga skratit će vozna vremena vlakova. Neće to biti znatnija skraćivanja kako su neki možda očekivali, no valja znati da je 2013. prekretnica u kojoj smo prekinuli »gubitnički niz« dug dva desetljeća. Već sljedeće go-dine remontirat ćemo i povećati brzine na 250 km pruga, počevši s gradnjom drugoga kolosijeka od Križevaca do Dugog Sela. Jasno je da će tada vozna vremena vlakova biti primjetnije skraćena, s čime će biti zadovoljni i naši putnici i naši prijevoznici.

Budući da ovaj broj »Željezničara« izlazi uoči Božića, svim radnicima u HŽ Putničkome prijevozu, HŽ Cargu, ovisnim društvima te njihovim obiteljima i HŽ Infrastrukturi želim sretan Božić te uspješnu i veselu novu godinu.

/ UVODNIK

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S S U M

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Infrastrukture d.o.o.

Nakladnik: HŽ Infrastruktura d.o.o.

Za nakladnika: Darko Peričić

Uređivački odbor: Marko Car Vlatka Škorić Martina Elizabeta Lovrić Katarina Rakas Sanja Vučić

Glavni urednik: Branimir Butković

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Priprema za tisak: Lidija Torma

Obrada fotografija: Gordana Petrinjak

Dizajn: Oskar Pigac

Fotografiju na naslovnici snimio: Dragutin Staničić

Adresa uredništva: Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, 4534 288

telefaks: 01/457 21 31

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

predsjednik Uprave HŽ InfrastruktureDarko Peričić, mag. ing. traff.

/4 Potpisan ugovor s EBRD

/6 Restrukturiranje

/10 Intervju s Markom Carom

/18 Vlakovi puni dječjeg veselja

/20 Uspjeh Pružnih građevina i partnera

/22 I Danska ima mali Obrovac

/27 CDU Zagreb

/32 Grad u koji se želim vratiti

Prilika za analizu

broj 817 / prosinac 2013.4/

/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Branimir Butković

Nazočni su bili; Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU; resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić, Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode; Željko Uhlir, pomoćnik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja; Renata Duka, pomoćnica ministra pravosuđa; članovi Nadzornog odbora i predstavnici tvrtki koje sudjeluju u pro-vedbi programa investicija kao što su Končar, Bilfinger Đuro Đako-vić-Montaža, Altpro, Viševica i mnoge druge te predstavnici lokalne samouprave poput splitskoga gradonačelnika Ive Baldasara.U prezentaciji Peričić je ponajprije istaknuo porast iznosa sredstava namijenjenih za investicije u cilju podizanja razine kvalitete željezničke infrastrukture. Tako je u 2012. bilo uloženo 465 milijuna kuna, ove godine 1,85 milijardi kuna, dok planirana sredstva za investicije u 2014. iznose četiri milijarde kuna, s projiciranim trendom rasta u sljedećim godinama na više od šest (2015. i 2016.) te na više od 10 milijardi kuna u 2017. godini.Ministar Hajdaš Dončić pozdravio je ministre Grčića i Zmajlovića, čija su ministarstva usko povezana uz projekte modernizacije želje-zničke infrastrukture – Grčić osiguranjem sredstava iz EU-ovih fon-dova, a Zmajlović studijama utjecaja projekata na okoliš. O željezničkoj infrastrukturi u budućnosti Hajdaš Dončić rekao je:/ Poseban izazov hrvatska je dionica mediteranskog koridora (Ri-

Prezentacija

HŽ Infrastruktura kao pokretač gospodarstvaU ponedjeljak 16. prosinca, u povodu završetka uspješne godine investicijskog ciklusa, predsjed-nik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić održao je uzvanicima iz političkog i gospodarskog života prezentaciju »HŽ Infrastruktura kao pokretač hr-vatskog gospodarstva«.

jeka – Botovo) za koji smo osnovali nekoliko radnih skupina koje intenzivno rade kako bi veliki radovi počeli krajem 2016. i u 2017. Za nas nema dvojbe ni alternative: nizinska pruga za nas ne postoji, idemo u rješenje koje je dostatno za postojeću riječku luku, a to je osiguranje kapaciteta od 10 milijuna tona.Osvrnuo se i na podatke iznesene u prezentaciji: / Predsjednik Peričić je iz »klase optimist« i tako treba biti, ali mo-ram upozoriti na neka ograničenja iznesenih planova. To su državni proračun i domaći korisnici željezničke infrastrukture, osobito HŽ Cargo.Iznio je mišljenje kako je realan plan investicija za 2014. godinu 2,7 milijardi kuna te kako će multiplikatorski učinak na domaće gospo-darstvo biti veći nego tijekom gradnje autocesta.

Ovim zajmom, uz državno jamstvo, omogućuje se daljnja provedba programa restrukturiranja, modernizacije i investicijskog ulaganja HŽ Infrastrukture. Zajmu je prethodila revizija energetske učinkovi-tosti koju je financirao Specijalni fond dioničara EBRD-a. Investicija u informacijski sustav upravljanja energijom, koja je dio ovog pro-jekta modernizacije HŽ Infrastrukture, omogućit će HŽ Infrastrukturi učinkovitije upravljanje energetskim uštedama. Francuska je do-datno osigurala sredstva tehničke suradnje za unapređenje postup-ka nabave. Također, dodatna podrška pružit će se korporativnome osnaživanju te provedbi plana zbrinjavanja viška radnika. Zajam EBRD-a financira prioritetne investicije u dva ključna po-dručja, a to su oprema i mehanizacija za održavanje željezničke infrastrukture te osiguranje sredstava za zbrinjavanje viška radni-

Financijska potpora HŽ Infrastrukturi

Potpisan ugovor s EBRDU prostorijama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture,16. prosinca 2013., Vedrana Jelu-šić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, i Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, pot-pisali su Ugovor o zajmu u iznosu od 40 milijuna eura kojim EBRD osigurava financijska sredstva HŽ Infrastrukturi za nabavu strojeva za održavanje kolosijeka, snjegoborbu i pruža podršku provedbi programa restrukturiranja

ka. Zajam je povezan s reformom prometnog sektora u važnim se-gmentima, uključujući restrukturiranje tvrtke, poboljšanje pristupa infrastrukturi te jačanje tržišne orijentacije tvrtke. / Ovo je vrlo važna transakcija zato što je ona dio napora koje Vlada RH ulaže u reformu i modernizaciju poslovanja i usluga nacionalne željezničke mreže u cilju daljnje komercijalizacije i osamostaljenja, uz poticanje gospodarskog rasta, što EBRD snažno podupire – do-dala je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku.Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, naglasio je važnost EBRD-ova ulaganja u projekte prometne infra-strukture:/ Financiranje EBRD-a vrlo je važno za hrvatski prometni sektor. Ovo je već drugo ulaganje EBRD-a koje ne samo da podržava daljnji ra-zvoj željeznica i njihovu modernizaciju u Hrvatskoj, nego će ta sred-stva biti namijenjena ulaganju u restrukturiranje HŽ Infrastrukture. Izražavajući zadovoljstvo potpisanim ugovorom o zajmu te zahva-ljujući Vladi RH na povjerenju,predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić, između ostaloga, rekao je:/ Za HŽ Infrastrukturu današnje potpisivanje ugovora od iznimne je važnosti jer je ovaj zajam važan izvor sredstava za nastavak re-strukturiranja i modernizacije, a time na kraju pridonosi i podizanju konkurentnosti nacionalne željezničke infrastrukture.Inače, ovo je drugi zajam kojim EBRD podržava promjene u hrvatskom željeznič-kom sustavu jer je već između 1998. i 2004. uspješno realiziran prvi zajam EBRD-a u iznosu od 35 milijuna američkih dolara.

/ Piše: Martina Lovrić

/ NOVOSTI


/ NOVOSTI/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Dragutin Staničić

Budući da je prodaja prometne usluge operatorima u prijevozu put-nika i tereta temeljna djelatnost HŽ Infrastrukture, opseg prodaje i razina prihoda izravno ovise o razini funkcionalnosti i raspoloživosti željezničkih infrastrukturnih kapaciteta. U skladu s time Uprava HŽ Infrastrukture je za razdoblje 2014. – 2018. postavila niz ciljeva. Je-dan od ciljeva jest stvoriti uvjete za povećanje kvalitete željezničke prijevozne usluge i ujednačavanje eksploatacijskih troškova pruga kroz povećanje propusne i prijevozne moći pruga i otklanjanje tzv. uskih grla na pruzi, povećanje prosječne dopuštene infrastrukturne brzine pruga za od pet do šest kilometara na sat godišnje te po-većanje najveće dopuštene mase vlakova na lokalnim željezničkim prugama. Također, ciljevi su povećati produktivnost rada postiza-njem omjera između voznih kilometara i prosječnog broja radnika 4500 : 1 tijekom 2014. i 2015. te 5000 : 1 tijekom 2016. i nakon toga, racionalizacija rashoda poslovanja, osobito troškova radnika na način da se od 2013. do kraja 2016. broj zaposlenih smanji za 700 radnika, uvođenjem novih tehnologija te primjenom poticajnih mjera za sporazumni raskid ugovora o radu, te postići radni omjer 0,9 : 1, počevši od 1. siječnja 2016., i održavati ga u narednim godinama. Treba stvoriti i uvjete za dostizanje projektiranog sta-nja i povećanje kapaciteta željezničke infrastrukture, i to ulaganjem u obnovu i modernizaciju postojeće željezničke infrastrukture te u izgradnju nove u opsegu do 1200 km pružnih dionica u razdoblju od pet godina te izgradnjom drugoga kolosijeka i rekonstrukcijom pruge na dionici Dugo Selo – Križevci te izgradnjom nove pruge za prigradski prijevoz Gradec – Sveti Ivan Žabno u sklopu provedbe ravnomjernog regionalnog razvoja RH i održiva razvoja prometnog sustava (Strategija Vladinih programa za razdoblje 2014. – 2016.). Cilj je i usvojiti i provesti Akcijski plan za energetsku učinkovitost Društva u 2014. te u 2015. uvesti Informacijski sustav za upravlja-nje energetskom učinkovitošću.

Strategija poslovanja HŽ Infrastrukture 2014. – 2018.

Cilj je osposobiti željeznicu za europsko tržišteUprava HŽ Infrastrukture pripremila je dokument kojim je utvrdila strategiju poslovanja od 2014. do 2018. temeljenu na općim dugoročnim ciljevima ra-zvoja željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj.

Planirani ciljevi postići će se spoznavanjem tržišne potražnje i za-htjeva za kvalitetom prometne usluge, osiguranjem produkcijskih kapaciteta koji će udovoljiti potražnji za prometnom uslugom te pro-vedbom planiranih investicija.Kao preduvjet za početak ostvarivanja dugoročnih ciljeva iznimno je važno stabilizirati stanje postojeće željezničke infrastrukture u narednome srednjoročnom razdoblju i postupno dovoditi njezine tehničko-funkcionalne sposobnosti na primjerenu razinu. Istodobno se mora pokrenuti i ciklus nadogradnje i modernizacije postojeće i izgradnje nove željezničke infrastrukture.Strateškim planom predviđeni su i osnovni rizici koji u srednjoroč-nome razdoblju mogu utjecati na ostvarivanje strateških ciljeva HŽ Infrastrukture. Grupirani su u poslovne, korporativne i financijske rizike. Poslovni rizik je npr. promjena ugovora o upravljanju želje-zničkom infrastrukturom s vlasnikom Republikom Hrvatskom ili promjena u potražnji za prometnom uslugom te rizik od promjena izvora sredstava za financiranje aktivnosti iz ugovora za upravlja-nje željezničkom infrastrukturom. Korporativni rizici su niska razina tehnološkog obavljanja radnih procesa, sporija zamjena dotrajalih tehnologija nego što je to planirano, nemogućnost racionalizacije troškova kao posljedica niske razine tehnološke opremljenosti te neadekvatna struktura zaposlenih zbog dugogodišnje prakse in-stituta dobrovoljnog raskida ugovora o radu uz poticajne mjere te zapošljavanja vrlo malog broja pripravnika.Na temelju tih potencijalnih uvjeta poslovanja, a radi razrade pro-jekcija redovitog poslovanja, predviđeni su i različiti mogući scena-riji razvoja poslovanja.Da bi se nadoknadili zaostaci u održavanju željezničkih kapaciteta na oko 1500 km pruga, Uprava HŽ Infrastrukture utvrdila je po-trebnu razinu ulaganja u infrastrukturne kapacitete u razdoblju od 2014. do 2018., i to kroz programe obnove i modernizacije pruga te nadogradnje drugoga kolosijeka na postojećim prugama i izgradnje novih željezničkih pruga. Osim što planira ulagati u kapacitete i kvalitetu željezničke infra-strukture, Uprava HŽ Infrastrukture ovim dokumentom planira in-vestirati i u tehnologije koje će unaprijediti rad tvrtke. Ponajprije

se to odnosi na ulaganja u uvođenje daljinskog upravljanja prometom na glavnim prugama, unapređenje posto-jećih informatičkih sustava i aplikativ-nih rješenja (SAP ERP sustav, IST su-stav, BW Planiranje), uvođenje novih informatičkih rješenja za upravljanje resursima i imovinom poduzeća (ASET management, BI sustav, GIS projekt) te projekt uspostave i definiranja po-slovnih procesa u alatu ARIS.

Ostvarivanjem ciljeva Republika Hr-vatska pridružila bi se nastojanjima Europske unije da izgrade učinkovitu i razvijenu željezničku infrastrukturu i osposobe željeznicu za ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na cjelovi-tome europskom prometnom tržištu, a u cilju usmjeravanja što većih količina prometnih potreba prema željeznici kako bi se rasteretile ceste i postigli što veći učinci vezani uz uštedu energije i zaštitu okoliša.


/ Piše: Branka Basić/ Foto: Nenad Katanić

/ RESTRUKTURIR ANJE

STATUSNE PROMJENE

Podjela i izdvajanje triju društava iz Željezničkog ugostiteljstva

Prijenos udjela na RH u društvima Hotel Miror d.o.o. i Hotel Mursa d.o.o. proveden je 15. srpnja 2013. Pripajanje preostalog dijela Že-ljezničkog ugostiteljstva HŽ Infrastrukturi provedeno je u Sudskome registru 1. listopada 2013. U vlasništvu HŽ Infrastrukture ostalo je još društvo Croatia ekspres d.o.o. nastalo izdvajanjem iz Željezničkog ugostiteljstva 18. siječnja 2013. To društvo previđeno je za prodaju HŽ Putničkom prijevo-zu. Na temelju suglasnosti Skupštine HŽ Infrastrukture na prodaju udjela provedena je procjena Croatia ekspresa. Uprava HŽ Infrastrukture donijela je 21. studenoga 2013. Odluku o utvrđivanju teksta Ugovora o prijenosu poslovnog udjela u društvu Croatia Ekspres putnička agencija d.o.o. za ugostiteljstvo i turizam. Tom odlukom je Uprava prihvatila Analizu poslovanja i procjenu vrijednosti društva, kojom je vrijednost Društva procijenjena sa sta-njem na 30. rujna 2013. kao prosjek knjigovodstvene vrijednosti i tržne vrijednosti bilance u iznosu od 1,5 milijuna kuna. Odlukom je definiran i Nacrt teksta Ugovora o prijenosu poslovnog udjela koji će se provesti uz uvjet prijeboja procijenjene vrijednosti poslovnog udjela s potraživanjima koje prema HŽ Infrastrukturi ima HŽ Putnički prijevoz. Odluka stupa na snagu po dobivanju suglasnosti Držav-nog ureda za upravljanje državnom imovinom, Nadzornog odbora i Skupštine Društva – ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. Dana 28. studenoga 2013. Državni ured za upravljanje državnom imovinom RH dao je suglasnost na Odluku Uprave HŽ Infrastrukture od 25. travnja 2013. o samostalnom dovršetku postupka prodaje jer su se aktivnosti vezane uz prodaju počele provoditi prije donoše-nja Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH (NN br. 94/13). U prosincu će Nadzorni odbor i Skupština dati su-glasnost na Odluku Uprave HŽ Infrastrukture donesenu 21. stude-noga 2013. Nakon što budu donesene sve prethodne odluke oče-kuje se ponuda HŽ Putničkog prijevoza. Informacija o procijenjenoj vrijednosti Croatia ekspresa dostavljena je HŽ Putničkom prijevozu na znanje.

Statusne promjene i restrukturiranje društva Pružne građevine

Dana 1. ožujka 2013. Pružnim građevinama pripojena su društva Remont i održavanje pruga i POSIT, a 1. svibnja 2013. izvršen je prijenos cjeline Poslovni centar održavanja i građenja pruga. Druš-tvo je u srpnju 2013. dokapitalizirano u iznosu od 134,3 mil. kn. Prema II. izmjenama Programa restrukturiranja Pružne građevine predviđene su za privatizaciju te su u tu svrhu ovlašteni procjenitelji procijenili vrijednost nekretnina, strojeva i opreme Pružnih građe-vina, što je provedeno i u njihovim poslovnim knjigama. Upisom

Program restrukturiranja HŽ Infrastrukture

Objavljen javni natječaj za prodaju Pružnih građevinaTijekom mjeseca studenoga nastavljene su aktiv-nosti na provedbi Programa restrukturiranja HŽ Infrastrukture te prvih i drugih izmjena i dopuna Programa restrukturiranja HŽ Infrastrukture.

u Sudski registar provedena je Odluka o pokriću gubitka u iznosu 129 milijuna kuna te temeljni kapital nakon dokapitalizacije i pokrića gubitka iznosi 63 milijuna kuna. Dana 29. studenoga 2013. u jav-nim glasilima objavljen je javni natječaj za prodaju Društva. Rok za dostavu neobvezujućih ponuda je 17. siječnja 2014.

Prijenos djelatnosti izrade skretnica i zavarivanja tračnica iz PROREG-a u Pružne građevine

PROREG je društvo čiji je vlasnik 77 % udjela HŽ Putnički prijevoz, a 23 % HŽ Infrastruktura. Financijska agencija je 4. listopada 2013. donijela rješenje kojim se obustavlja postupak predstečajne nagod-be nad dužnikom. U skladu s člankom 27. stavkom 4 Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, FINA će, ukoliko utvrdi postojanje razloga, podnijeti prijedlog za pokretanje stečaj-nog postupka, što do sada još nije učinjeno. Djelatnost izrade skretnica i zavarivanja tračnica trenutačno obav-ljaju radnici koji su prešli u Pružne građevine.

ORGANIZACIJAUprava HŽ Infrastrukture donijela je 4. rujna 2013. Zaključak o po-kretanju aktivnosti za izradu novog Pravilnika o organizaciji HŽ Infra-strukture u svrhu racionalizacije poslovanja i usklađivanja stvarnog broja radnika sa sistematiziranim radnim mjestima. Nakon usu-glašavanja s nadređenim radnicima, Uprava je 5. prosinca 2013. utvrdila prijedlog Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture koji će biti upućen sindikatima na osmodnevno savjetovanje. Po provede-nom savjetovanju Uprava će usvojiti konačni tekst Pravilnika koji će stupiti na snagu osam dana od objave u Službenome vjesniku.

KOLEKTIVNO PREGOVARANJEU skladu s obvezama iz Kolektivnog ugovora, Uprava HŽ Infrastruk-ture je 21. studenoga 2013. donijela Odluku o pokretanju postupka pregovaranja o sklapanju 5. aneksa KU-u kojim će se regulirati povećanja cijena sata rada za 2014. godinu (članak 223. Kolektiv-nog ugovora) i materijalna prava radnika u 2014. Dana 5. prosin-ca 2013. poslan je poziv reprezentativnim sindikatima na početak pregovora.

ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKAUprava HŽ Infrastrukture donijela je 21. studenoga 2013. Odluku o 4. izmjenama i dopunama odluke o poticajnim mjerama, po kojoj radnici mogu podnijeti zahtjev za sporazumni prekid ugovora o radu radi korištenja poticajnih otpremnina do 10. prosinca 2013., uz odlazak radnika s danom 31. prosinca 2013. Do 30. studenoga 2013. za 228 radnika prestao je radni odnos uz korištenje poticaj-nih mjera. Sukladno 3. aneksu Kolektivnom ugovoru tijekom 2013. neće se provoditi otkazivanje ugovora o radu iz poslovno uvjetova-nog otkaza.


/ RESTRUKTURIR ANJE

OSIGURANJE SREDSTAVA ZA PROVEDBUPLANA POSLOVANJA ZA 2013.

Dugoročni kredit u iznosu 1,005 milijardi kuna

Namjena kredita je osiguranje sredstava za projekte osuvremenji-vanja i izgradnje željezničke infrastrukture u 2013. Nakon provede-noga pregovaračkog postupka javne nabave, odabrana je ponuda zajednice ponuditelja Erste&Steiermarkische bank d.d. i Sberbank d.d. u kojoj Erste&Steiermarkische bank d.d. sudjeluje s iznosom od 605,3 milijuna kuna u protuvrijednosti EUR, a Sberbank d.d. s iznosom od 400 milijuna kuna u protuvrijednosti EUR. Dana 4. rujna 2013. Nadzorni odbor dao je suglasnost za zaduživanje, a Vlada RH je 17. listopada 2013. donijela Odluku o davanju suglasnosti za kreditno zaduženje HŽ Infrastrukture i Odluku o davanju državnog jamstva zajednici ponuditelja. U tijeku je usuglašavanje predlože-nog teksta ugovora te se u prosincu očekuje potpisivanje ugovora o tome kreditu.

Dugoročni kredit u iznosu 40 mil. eura

Postupak kreditnog zaduženja za Projekt modernizacije HŽ Infra-strukture (zajam uz državno jamstvo) je u tijeku. Dana 3. rujna 2013. predmet je uz obrazloženje putem Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture proslijeđen na daljnji postupak Vladi RH u cilju ishođenja suglasnosti za zaduženje i izdavanje državnog jamstva. Uprava HŽ Infrastrukture je 7. studenoga 2013. donijela Odluku o osnivanju Jedinice za provedbu projekta (JPP) za Pro-jekt modernizacije HŽ Infrastrukture koji će se financirati zajmom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a u skladu s uvjetima iz Ugovora o zajmu. JPP je pripremio prijevode i dokumentaciju po-trebnu za donošenje Zaključka o prihvaćanju Izvješća o vođenim pregovorima, vezanu uz proceduru odobravanja zajma. Dokumenti su dostavljeni MPPI-u te će putem Ministarstva financija biti upuće-ni na odlučivanje Vladi RH.

REBALANS PLANA POSLOVANJA ZA 2013. I FINANCIJSKO RESTRUKTURIRANJEUprava Društva donijela je 31. listopada 2013. Odluku o II. reba-lansu Plana poslovanja za 2013. godinu. Nadzorni odbor dao je 12. studenoga 2013. suglasnost, a Skupština je Odlukom S-21-1/13 od 22. studenoga 2013 . usvojila II. rebalans plana poslo-vanja. Rebalansom su uravnoteženi prihodi i rashodi poslovanja sukladno Zakonu o željeznici te su usklađeni planirani rashodi po-slovanja i planirane investicije prema procjenama provedbe do kraja godine.

Financijsko restrukturiranje

U cilju financijskog restrukturiranja i dalje se provode aktivnosti vezane uz jednokratne mjere korekcije vrijesdnosti i strukture bi-lance (vrijednost investicija u tijeku, nekretnine i dr.). Sukladno novom Zakonu o željeznici (NN 94/13, članak 65. stavak (6)) HŽ Infrastruktura je 30. kolovoza 2013. uputila dopis Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture o prijedlogu preuzimanja dugoročnih kreditnih zaduženja HŽ Infrastrukture namijenjenih za financiranje investicija u javni dug RH (kredit Privredne banke Za-greb u iznosu 27 milijuna eura, kredit Zagrebačke banke u iznosu 88 milijuna eura i kredit Zagrebačke banke u iznosu 450 milijuna kuna). Za kreditno zaduženje u PBZ-u u iznosu 27 milijuna eura koji jed-nokratno dospijeva 31. prosinca 2013. Uprava je donijela 24. li-stopada 2013. Odluku o reprogramu kredita na novi rok povrata 21. prosinca 2020. Nadzorni odbor dao je suglasnost na tu od-luku 12. studenoga 2013. Dokumentacija o reprogramu kredita dostavljena je MPPI-u te se očekuje donošenje potrebnih odluka Vlade RH, a nakon toga i Odluke Vlade RH o preuzimanju svih triju kredita namijenjenih za financiranje investicija.


/ Pripremila: Vlatka Škorić/ Foto: Damir Bebić

/ EU

Vlada RH je u godinu i deset mjeseci podigla razinu ugovorenih sredstava u IPA programima sa 37 na 85 posto, a s projektima već spremnima za financiranje iz Kohezijskog fonda i strukturnih fondova Hrvatska ima sjajan start – rekao je potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU dr. sc. Branko Grčić na predstavljanju operativnih programa 2007. – 2013. koje je pod motom »Ulaganje u budućnost« održano 25. studenoga u zagre-bačkome hotelu »Westin«.

Europska komisija odobrila je 17. listopada 2013. Operativni pro-gram »Razvoj ljudskih potencijala«, čime je zaključen rad na defini-ranju strateškog okvira za korištenje EU-ovih fondova u prvih šest mjeseci članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Još u kolovozu, točnije 26. kolovoza, Europska komisija službeno je odobrila Nacionalni strateški referentni okvir, dok su Operativni programi »Promet«, »Zaštita okoliša« i »Regionalna konkurentnost« odobreni 6. rujna ove godine. Ti operativni programi temelj su za korištenje 450 mi-lijuna eura koji su Hrvatskoj na raspolaganju u programskome raz-doblju od 2007. do 2013. godine. To je samo uvod u ključnu fazu početka korištenja sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda iz kojih je za Hrvatsku u idućemu programskom razdoblju 2014. – 2020. predviđeno ukupno 8,3 milijarde eura, tj. više od milijardu eura na godinu.

Još nam preostaje dovršiti proces akreditacije hrvatskih institucija koje sudjeluju u sustavu korištenja EU-ovih fondova, što je u završ-noj fazi. Akreditacija sustava preduvjet je da Hrvatska dobije i 150 milijuna eura u sklopu predfinanciranja projekata započetih u ovoj godini, a i bez tog novca nema bojazni da ćemo biti neto uplatitelj u proračun EU-a, jer smo već ove godine »u plusu« za oko šest mili-juna eura, što će se od iduće godine višestruko uvećati – naglasio je potpredsjednik Grčić.

Svrha predstavljanja operativnih programa, koje su zajednički orga-nizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo za-štite okoliša i prirode te Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, jest informirati javnost o prioritetima koje je Hrvatska ulaskom u Eu-ropsku uniju odlučila financirati kroz strukturne fondove i Kohezijski fond te prikazati uspješne primjere projekata financiranih u sklopu pojedinoga operativnog programa.

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, ukazao je na dosadašnja postignuća i mjere aktivne politike zapošljavanja te na mogućnosti poboljšanja na tržištu rada koja će se financirati kroz Operativni program »Razvoj ljudskih potencijala«. Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, govorio je o EU-ovim projektima u zaštiti okoliša, a Marko Lončarević, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, o projektima koji se provode ili pripremaju kroz Operativni program »Promet«.

Skupu se obratila i Vittoria Alliata-di Villafranca, direktorica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije, koja je došla ohrabriti Hrvatsku da ubrzanim tempom nastavi pripremati projekte kako bi što bolje i više, na korist građana, iskoristila sva sredstva koja će joj biti na raspolaganju u idućem razdoblju. Po-zdravila je održavanje skupa i istaknula da su prezentacija za jav-nost i dijalog s javnošću vrlo važni u provođenju projekata jer se oni i provode da bi građani od njih imali koristi.

Ususret EU fondovima: Ulaganje u budućnost

RH iskoristila 85 % EU-ova novcaU drugoj polovini ove godine iz EU-ovih fondova Hrvatskoj je na raspolaganju 450 milijuna eura, a u program-skome razdoblju od 2014. do 2020. moći će koristiti više od milijardu eura na godinu.

OP »Regionalna konkurentnost 2007. – 2013.«

Strateški cilj toga operativnog programa jest povećanje konku-rentnosti malog i srednjeg poduzetništva te potpora gospodarstvu temeljenom na znanju. Za OP »Regionalna konkurentnost« za raz-doblje 2007. – 2013. predviđeno je ukupno 223.615.126 eura, od čega će se 187.779.595 eura financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Za jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodar-stva namijenjeno je 65 posto tih sredstava, za razvoj i unaprjeđenje regionalne infrastrukture i jačanje atraktivnosti regija 29 posto, a za tehničku pomoć šest posto.

OP »Zaštita okoliša 2007. – 2013.«

Strateški cilj toga programa jest poboljšanje okolišne infrastrukture i kvalitete povezanih usluga. Za Operativni program »Zaštita okoli-ša« za razdoblje 2007. – 2013. predviđeno je ukupno 330.704.726 eura, od čega će se 281.099.011 eura financirati iz Kohezijskog fonda. Za poboljšanje sustava vodoopskrbe te sustava upravljanja otpadnim vodama izdvojit će se 71 posto sredstava, za uspostavu cjelovitoga sustava gospodarenja otpadom 26 posto, a za tehničku pomoć tri posto.

OP »Promet 2007. – 2013.«

Strateški cilj toga programa jest razvoj modernih prometnih mreža i povećanje dostupnosti regija. Za Operativni program »Promet« za razdoblje 2007. – 2013. predviđeno je ukupno 278.803.890 eura, od čega će se 236.983.305 eura financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Glavnina, odnosno 94 posto sredstava, namije-njena je modernizaciji željezničke infrastrukture i pripremi projekata u sektoru prometa. Po tri posto ulaže se u unaprjeđenje unutarnje plovidbe u RH, odnosno u tehničku pomoć.

OP »Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013.«

Strateški ciljevi toga programa jesu poboljšanje učinkovitosti tržišta rada, razvoj ljudskog kapitala i jačanje socijalnog uključivanja. Za OP »Razvoj ljudskih potencijala« za razdoblje 2007. – 2013. pred-viđeno je ukupno 179.309.591 eura, od čega će se 152.413.107 eura financirati iz Europskog socijalnog fonda.

Za jačanje ljudskoga kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju predviđeno je 31 posto sredstava, za podršku pristupu održivu za-pošljavanju i prilagodljivosti radne snage 30 posto, za jačanje so-cijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju 26 posto, za tehničku pomoć osam posto, a za jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje pet posto.

Nakon prezentacija održanih u službenom dijelu programa, u pred-vorju Kristalne dvorane hotela »Westin« posjetitelji su mogli sazna-ti sve što ih zanima o mogućnostima korištenja EU-ovih fondova, razgledati izložbu fotografija uspješnih projekata te razgovarati na štandovima pojedinih operativnih programa. Na štandu Opera-tivnog programa »Promet« HŽ Infrastruktura predstavila je svoje infrastrukturne projekte. O pojedinostima tih projekata izravno su informaciju tražili predstavnici stranih veleposlanstava te nekih agencija koje se bave ulaganjem.


/ EU

Na skupu u hotelu »Westin« direktorica Opće uprave za regional-nu i urbanu politiku Europske komisije Vittoria Alliata-di Villafranca nazočne ministre, pomoćnike ministara i oko 300 sudionika konfe-rencije o EU-ovim fondovima ohrabrila je da nastave sa zahuktalim tempom povlačenja sredstava iz EU-ovih fondova. Između ostalo-ga, rekla je: Vrlo sam pozorno slušala vaše uvodne govore, a veselim se vidjeti i prezentacije operativnih programa. Prošli tjedan bio je važan jer je Europski parlament donio financijski okvir proračuna za razdoblje 2014. – 2020. i u njemu predvidjela iznos za strukturne fondove. Sada znamo sve elemente. Taj novac neće biti lako upotrijebiti. Oko toga ima puno posla, a i velikih administrativnih zahtjeva. No na-stavite s teškim radom i uspjet ćete! Svjesna sam toga da ljudi koji se bavi projektima i povlačenjem novca često znaju reći: »… ah opet ta briselska administracija …«, ali vjerujte nam da mi ima-mo 25 godina iskustva u tome poslu, mi vam možemo pomoći i uvijek pitajte što vam nije jasno i što vas zanima. Ono na što treba usmjeriti najviše pozornosti jest identificirati prioritete i na temelju njih odrediti strategiju s jasnim ciljem. Morate točno znati što želite

Vitorija Alliata-di Villafranca na skupu o EU-ovim fondovima

» … ah ta briselska administracija …«postići i gdje želite biti 2020. godine. Ključ svega je taj da ciljevi moraju biti jasni, a već zajedništvo sviju zainteresiranih strana u tome poslu jamčit će uspjeh.

Riječ je se o regionalnoj skupini Međunarodne željezničke unije (UIC) koju su 1992. osnovale četiri srednjoeuropske željeznice, i to Au-strijske savezne željeznice (ÖBB), Slovenske željeznice (SŽ), Hrvat-ske željeznice (HŽ) i Mađarske državne željeznice (MÁV), a kasnije su joj se pridružile i druge članice. Cilj skupine jest postići usklađeni razvoj željeznica na području između Dunava i Jadrana. Sastanku su prisustvovali predstavnici željeznica Austrije, Mađar-ske, Slovačke, Slovenije i Hrvatske. Kao i obično, prisutni su bili i predstavnici UIC-a te Zajednice europskih željeznica i upravitelja infrastrukture (CER), a domaćin je pozvao i predstavnike Luke Ko-par i slovenskog Ministarstva infrastrukture i prostornog planiranja. Uime HŽ Infrastrukture na sastanku su sudjelovali član Uprave Ni-kola Ljuban, savjetnik Marijan Klarić i stručna suradnica za među-narodne poslove Iva Jurčić. Sastanak je počeo pozdravnim govorom Dušana Mesa, general-nog direktora SŽ-a, koji je ukratko predstavio stanje na Slovenskim željeznicama te naglasio napredak koji su ostvarili na području te-retnog prijevoza. Jednoglasno su usvojeni zahtjevi za članstvo HŽ Carga i HŽ Putnič-kog prijevoza. Franc Žepić, predstavnik Ministarstva infrastrukture i tajnik Strate-gije dunavske regije (EUSDR), predstavio je aktivnosti koje se pro-vode u području mobilnosti u dunavskoj regiji te naglasio važnost podrške koju bi željeznice trebale pružiti. Istaknuo je potrebu za koordinacijom i zajedničkim radom da bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje poslova.Edward Christie (CER) izvijestio je o novostima u vezi s Četvrtim željezničkim paketom i megakamionima. Smatra da bi trebalo donijeti zakonski akt koji bi jamčio jednake uvjete za sve oblike prijevoza. Simon Fletcher (UIC) predstavio je projekt Shift2Rail (S2R), inova-tivnu mogućnost razvoja buduće europske mreže kojom bi se dio

Iz Portoroža

Sastanak generalnih direktora skupine G4Na poziv Slovenskih željeznica u Portorožu je 19. studenoga održan sastanak generalnih direktora članica skupine G4.

prometa preusmjerio na željeznicu. Istaknuo je da u siječnju 2014. kreće Horizont 2020, dosad najveći EU-ov program za istraživanje i inovaciju s gotovo 80 milijardi eura namijenjenih financiranju u razdoblju od 2014. do 2020. Riječ je o financijskome instrumentu kojim se želi osigurati opća konkurentnost Europe te je mogućnost koju pokretači S2R-a svakako žele iskoristiti. Prema procjenama, S2R će zaživjeti najranije 2015. i bit će dio Horizonta 2020, ali će se financirati zasebno. Proračun za željeznicu za razdoblje od 2014. do 2015. iznosi 52 milijuna eura. Marijan Klarić govorio je o aktivnostima koje se provode u sklopu projekta SETA. Govorilo se o procesu restrukturiranja poduzeća ZSSK Cargo, kao i o poboljšanju željezničke infrastrukture i razvojnim planovima ve-zanima uz Luku Kopar. MÀV Start iznio je ideje za bolju ponudu željezničkih usluga na dionici od Poljske, Češke i Slovačke, preko Mađarske do Slovenije, Hrvatske i Srbije.Jednoglasno je usvojen prijedlog ÖBB-a o učinkovitoj razmjeni in-formacija između članova G4 kada je u pitanju organizacija prometa tijekom radova na pruzi. Da ne bismo gubili klijente, odlučeno je da se u svrhu što učinkovitijeg informiranja primjenjuje UIC-ova Obja-va 451-2 (Koordinacija gradilišta i operativnih mjera koje treba po-duzeti na glavnim prugama i to posebno za međunarodni promet). Dogovoreno je i to da će predstavnici ÖBB-a, kao predsjedavajuće željeznice u skupini G4, sastaviti Deklaraciju protiv uvođenja mega-kamiona, koju su svi prisutni pristali potpisati i koja će biti poslana Europskoj komisiji.Na kraju sastanka, Ljuban je zahvalio ÖBB-u na dosadašnjem pred-sjedanju radom skupine G4 i u ime HŽ Infrastrukture preuzeo pred-sjedanje na sljedeće dvije godine.Sljedeći sastanak asistenata skupine G4 održat će se krajem 2014. u Sloveniji, a ubrzo nakon njega bit će održan i sastanak generalnih direktora u Hrvatskoj.

/ Pripremila: Iva Jurčić


/ INTERVJU / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Dragutin Stanišić

Član Uprave HŽ Infrastrukture zadužen za razvoj, EU-ove fondove i pristup infrastrukturi Marko Car je u tri desetljeća radnog vijeka bio sudionik raznih promjena u željezničkome sustavu. Sada kao član Uprave ima i mogućnost kreiranja promjena u sustavu i aktivno su-djelovati u pripremi velikih infrastrukturnih zahvata koji se trenutačno izvode i koji će se u još većoj mjeri izvoditi i u sljedećemu periodu. / Na željeznici ste zaposleni gotovo tri desetljeća i možete li usporediti pojedina razdoblja? / Istina je da pratim događanja na željeznici kroz spomenuto razdo-blje, no osim na željeznici, u tome sam periodu šest godina radio u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture. Najbolje razdoblje za razvoj sustava jest ono kada je financiranje stabilno. Osamdesete godine 20. st. bile su takve i bilo je to jako dobro razdoblje. Tada je završena elektrifikacija i ugradnja novih signalno-sigurnosnih ure-đaja, a remontiran je niz pružnih dionica. Dio sadašnjeg X. koridora bio je osposobljen za brzine od 160 km/h koje nije postizala ni jedna željeznička uprava u širem okružju. Nakon Domovinskoga rata imali smo stabilno financiranje gradnje autocesta, dok je istodobno želje-znica bila u drugome planu. Sada se radi na tome da se postigne sta-bilno financiranje željeznice. Za početak će se iz naknade za korištenje goriva izdvajati 20 lipa za željeznicu. Prvi pokušaj stabilnoga financiranja željeznice bio je pokrenut 2003. kada je vlada Ivice Račana iz cijene goriva odlučila izdvajati 60 lipa za željeznicu. No, to nije zaživjelo. Nedavno su, nakon što je francuska vlada odlučila uvesti dodatni porez na kamione, u Francuskoj štrajkali kamionski prijevoznici. Tim potezom željeznici bi se osigurala dodatna milijarda eura. U Švicarskoj se godišnje u željezničku infrastrukturu ulaže oko 4,5 milijardi eura. Od tog iznosa samo je 800 milijuna eura vlastiti prihod Švicarskih saveznih željeznica. Preostala sredstva stižu iz saveznog budžeta, kantonalnih budžeta, ekološke naknade i sličnih izvora. / Kako su europske željezničke uprave reagirale na krizu u željeznič-kome prometu i koje su, po Vašemu mišljenju, bile najuspješnije u pronalaženju rješenja?/ Europske države krenule su u razvoj željezničke infrastrukture prije trideset godina. Gospodarska kriza i kratkotrajan pad opsega prome-ta nisu utjecali na smanjivanje intenziteta ulaganja. To podrazumije-va gradnju novih pruga i rekonstrukciju postojećih, uvođenje novih sustava za upravljanje prometom i drugo. Kada govorimo o najve-ćim željezničkim upravama kao što su one u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj, uočljiva su impresivna ulaganja u sustave velikih brzina. U zemalja kao što su Nizozemska, Belgija, Austrija, Švicarska, Češka i Poljska na prugama se postižu vozne brzine od 160 km/h. Može se reći da su velika ulaganja u željezničku infrastrukturu karakteristika cijele Europe. / U kolikoj ste mjeri, u periodu otkako ova uprava upravlja poduze-ćem, zadovoljni do sada učinjenim u području modernizacije želje-zničke infrastrukture? / U ovoj godini provedba investicija najveća je od 1990. i iznosit će nešto više od 1,4 milijarde kuna. Rezultat toga je podizanje vozne brzine vlakova, povećana razina sigurnosti prometa te podizanje pri-jevozne moći. Voznu brzinu vlakova povećat ćemo na 169 kilometara

Razgovor s povodom

Ulaže se puno, a planira se još višeZa posljednji ovogodišnji broj »Željezničara« pripre-mili smo razgovor s Markom Carom, članom Uprave HŽ Infrastrukture. S obzirom na djelokrug njegovih zaduženja, naš razgovor bio je ponajviše usmjeren na radove koji se trenutačno izvode na hrvatskim prugama te na radove koji su u pripremi i koji će u velikoj mjeri obilježiti sljedeći period.

pruga, a smanjiti na 82 kilometra. Takav trend budi optimizam, tim više ako se zna da je u sljedećoj godini plan investicija znatno veći nego u 2013. godini. / Koji su projekti provedeni u 2013., a koji će biti provedeni u prvoj polovini 2014. godine? Na kojim se relacijama mogu očekivati vidlji-viji rezultati u pogledu vozne brzine vlakova? / Tijekom 2013. završena je izmjena sustava električne vuče na ri-ječkoj pruzi, a u 2014. nastavljamo sa znatno više radova na gotovo svim relacijama. Ako govorimo o remontima, mislimo na najmanje 250 kilometara pruga. U 2014. vidjet će se i rezultati ulaganja među kojima je i povećanje voznih brzina vlakova od Zagreba prema Sisku, Karlovcu i Dugome Selu. U voznome redu 2013./2014. od Zagreba do Dugog Sela vrijeme vožnji vlakova skratit će se za tri – četiri minu-te, a u voznome redu 2014./2015. za dodatne dvije minute. Zahva-ljujući tomu, naši sugrađani koji svakodnevno putuju na toj relaciji godišnje će na putovanje »trošiti« gotovo 28 sati manje nego sada. Počet će se izvoditi i radovi na gradnji pruge od Dugog Sela do Križe-vaca i od Gradeca do Svetog Ivana Žabnog. Premda to na prvi pogled nisu uočljiva ulaganja, ove smo godine uložili oko 100 milijuna kuna u sanaciju elektropostrojenja i antikorozivnu zaštitu./ Za najveće investicijske zahvate očekuju se sredstva iz EU-ovih fon-dova. Završena je dionica Vinkovci – Tovarnik, sustav osiguranja na Zagreb GK, a pri kraju su radovi od Novske do Okučana. Možete li nam reći koji su radovi planirani za 2014. godinu?/ Kada govorimo o financiranju iz EU-ovih fondova u fazi projektira-

Marko Car


/ NOVOSTI

je niz dionica. Tako je riječka pruga podijeljena na dionice Zagreb – Karlovac i Goljak – Skradnik. U tijeku je projektiranje drugoga kolo-sijeka od Koprivnice do državne granice s Mađarskom. Projektira se rekonstrukcija i elektrifikacija pruge Zabok – Zaprešić, gradnja nove pruge Podsused – Samobor te drugoga kolosijeka na pruzi Dugo Selo – Novska te obnova i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar./ Za koje se dionice izrađuje projektna dokumentacija i obavlja li se taj posao planiranom dinamikom?/ U pripremi je natječaj za projektiranje obnove pruge Okučani – Vin-kovci. Kada se obnovi i taj dio X. koridora, uz manja ograničenja, na čitavoj pruzi od Dobove do Tovarnika vozit će se brzinom od 160 km/h. Radovi će se početi izvoditi prvo na dionici od Dugog Sela do Kri-ževaca. Natječaj je raspisan i do sredine 2014. očekujemo početak radova. Također, do kraja godine objavit ćemo natječaj za radove na gradnji pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec. / Možete li nam opisati dinamiku ulaganja na riječkome pravcu?/ Događanja u riječkoj luci pratimo s posebnim zanimanjem i mogu reći da već sada željeznica nije ograničavajući čimbenik razvoja te luke. Riječki prometni pravac podijelili smo na dva dijela: Zagreb – Koprivnica – državna granica i Zagreb – Rijeka. Za relaciju prema mađarskoj granici raspisan je natječaj za izvođenje radova na dionici Dugo Selo – Križevci. Od Križevaca, tj. od granice s Republikom Ma-đarskom projektira se gradnja drugog kolosijeka. U tijeku je izrada projekta za novu prugu Zagreb – Skradnik – Josipdol. U fazi pro-jektiranja je gradnja drugoga kolosijeka od Delnica preko Rijeke do Šapjana te rekonstrukcija kolodvora Brajdica i Rijeka. Kao što sam spomenuo, projektiranje je u tijeku, a rok za završetak projektne do-kumentacije je tri godine. Nakon toga kreće se i s izvođenjem rado-va. / U javnosti se možda manje spominje gradnja dionice Sveti Ivan Žabno – Gradec i samoborske pruge. Možete li nam nešto reći u kojoj je fazi provedba tih projekata?/ Projektna dokumentacija za prugu Sveti Ivan Žabno – Gradec ra-đena je po starim propisima i sada je moramo prilagoditi u skladu s EU-ovim direktivama. Taj posao je u završnoj fazi i očekujem da ćemo do kraja godine raspisati natječaj za izvođenje radova. Radimo

i na redefiniranju projekta pruge Podsused – Samobor. Predloženo projektno rješenje nije bilo financijski prihvatljivo. Taj ćemo problem riješiti tijekom 2014. te 2015. očekujemo početak radova./ Kako su lokalne zajednice prihvatile ulaganja u infrastrukturu koja prolazi njihovim područjem? / Ulaganje u linijsku infrastrukturu zahtijeva niz aktivnosti vezanih uz prostorne planove, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i zahtjeve lokalnih zajednica. To je doista složen proces i pokoji put ne postoji mogućnost udovoljavanja zahtjevima lokalnih zajednica. Zbog toga postupci traju jako dugo. Traže se rješenja s kojima bi lokalne za-jednice u najvećoj mogućoj mjeri bile zadovoljne kako bi se počelo s gradnjom. Ponegdje je suradnja s lokalnim zajednicama dobra, a ponegdje je obilježena poteškoćama. Kao izrazito pozitivne primjere mogu navesti suradnju s Koprivničko-križevačkom i Krapinsko-zagor-skom županijom. / Za lokalne zajednice vrlo su važna ulaganja u sporedne pruge. Mo-žete li nam reći nešto o dosadašnjim i predstojećim ulaganjima u te pruge?/ Nakon što je tri godine bile zatvorena za promet, ove smo godine obnovili i pokrenuli promet na pruzi Daruvar – Sirač. Obnovili smo prugu Požega – Velika na kojoj su se vozne brzine vlakova spustile na 25 km/h. Trenutačno od Daruvara nastavljamo prema Pčeliću i od Pleternice prema Čaglinu odnosno Našicama. Ove ćemo zime godine provoditi intenzivne aktivnosti na zadarskoj pruzi i vjerujem kako će ona tijekom 2015. biti u cijelosti obnovljena. Što se tiče podravske pruge, u prvoj ćemo fazi izvoditi remont 150 kilometara duge dionice od Virovitice preko Koprivnice do Čakovca. U 2014. krećemo s re-montom pruge Greda – Novska i u sklopu tog remonta obnovit ćemo prugu Sisak – Petrinja./ Možete li nam nešto reći o pristupu infrastrukturi, odnosno postoji li zanimanje prijevoznika za iznajmljivanje trasa?/ Politika Europske unije je takva da se korištenje trasa naplaćuje. Za-kon o željeznici definirao je uvjete za pristup infrastrukturi. Tiskali smo Izvješće o mreži i usklađeni smo s EU-ovom regulativom. Prijevoznici su dužni plaćati korištenja trase, a mreža je otvorena i za vanjske operatore. Načelni interes za korištenje trasa postoji, ima i upita, ali za sada su jednini operatori HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo.


/ Piše: Mihaela Tomured Sušec/ Foto: Branimir Butković

Godina 2013. prva je godina u kojoj HŽ Putnički prijevoz posluje kao cjelovito trgovačko društvo u smislu organizacije i obavljanja javnoga prijevoza putnika te vuče vlakova – istaknuo je na počet-ku Robert Frdelja, član Uprave HŽ Putničkog prijevoza, te nastavio s predstavljanjem voznog reda. U sljedećih godinu dana vozit će ukupno 724 vlaka, što je na razini važećega voznog reda. U među-narodnome prijevozu vozit će 36 vlakova, a u unutarnjem prijevozu njih 688.

U međunarodnome prijevozu Hrvatska će ostvarivati izravne veze sa Slovenijom, Austrijom, Njemačkom, Švicarskom, Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom te Srbijom. Uveden je po jedan par novih vlakova na relacijama Zagreb – Budimpešta i obratno te Ljubljana – Pula i obratno. Također, vozit će 10 pograničnih vlakova. U unu-tarnjem prijevozu vozit će osam IC vlakova, 23 brza te 554 ubrzana i putnička vlaka. Devedeset i jedan prigradski vlak vozit će u grad-sko-prigradskome prijevozu grada Zagreba u kojem će se za ra-sterećenje prigradskog prijevoza koristiti i 170 lokalnih vlakova. Na području grada Splita vozit će 12 prigradskih vlakova te 10 lokalnih vlakova u funkciji prigradskih. U daljinskome prijevozu nema većih promjena u odnosu na važeći vozni red, a u regionalnome prijevozu napravljene su određene korekcije u polascima regionalnih vlakova te korekcije u kalendaru prometovanja vlakova u cilju kvalitetnijeg prijevoza dnevnih migranata, učenika i radnika. Smanjen je broj vlakova vikendom u kojima je zabilježen mali broj putnika, skraćen je dio trasa, a neki su vlakovi spojeni u cilju smanjenja troškova izvršenja voznog reda.

Što se tiče broja putnika, procjenjuje se da će HŽ Putnički prijevoz u 2013. prevesti ukupno 24,8 milijuna putnika, što je oko 10,5 % manje u odnosu na 2012. godinu. Pad broja putnika bilježi se u svim prometnim granama, pa tako i u željezničkome prometu, usli-jed loše gospodarske situacije u RH i velikog broja nezaposlenih. Osim toga, u 2013. izvođeni su brojni remonti pruge, propusnost pruga je smanjena, putnici su prevoženi autobusima te je dio putni-ka i zbog toga odustao od putovanja vlakom.

Razumijemo nezadovoljstvo putnika te ih ujedno molimo za razumi-jevanje jer smatramo da će se nakon obnove željezničke infrastruk-ture, a u 2014. HŽ Infrastruktura planira obnoviti još 262 kilometra, te nakon obnove voznog parka razina usluge podići, odnosno bit će na zadovoljavajućoj razini – kazao je Frdelja.

Također, oko 70 % putnika kupuje pretplatne mjesečne ili godišnje karte te je stoga HŽ Putnički prijevoz odlučio dodatno nagraditi nji-hovu vjernost. U skladu s time uvedena je nova ponuda u sklopu koje ti putnici vikendom mogu putovati na svim relacijama uz 50 % popusta na redovite cijene jednosmjernih i povratnih karata.

U HŽ Putničkome prijevozu u tijeku su aktivnosti vezane uz informa-tizaciju sustava prodaje te je krajem prosinca planirano potpisivanje ugovora s odabranim konzorcijem. Informatizacijom će se putnici-ma pružiti kvalitetnija usluga te će im se omogućiti jednostavniji pristup kupnji i rezervaciji karata. Sustav će se implementirati u fa-zama u razdoblju od 18 mjeseci, karte će se, između ostalog, moći kupiti on-line, a moderni uređaji na blagajnama i kod konduktera smanjit će gužve i omogućiti veću protočnost putnika.

Najmom motornih garnitura, koji bi trebao biti pokrenut u siječnju 2014., također planiramo podići kvalitetu usluge – dodao je Frdelja.

Predstavljen novi vozni red

Održana konferencija za novinareDana 10. prosinca 2013. novinarima je predstav-ljen novi vozni red 2013./2014. te presjek poslova-nja HŽ Putničkog prijevoza u 2013. koji obuhvaća investicije te provedbu Programa restrukturiranja.

U 2013. u modernizaciju prijevoznih kapaciteta uloženo je 122 mili-juna kuna, a s modernizacijom će se nastaviti i u 2014. ulaganjem 80 milijuna kuna. U završnoj fazi su pregovori za nabavu 44 nova vlaka u vrijednosti od 1,6 milijardi kuna. Potpisivanje ugovora oče-kuje se u siječnju 2014.

Robert Frdelja osvrnuo se i na provođenje Programa restrukturira-nja te dodao kako se Program kontinuirano provodio tijekom 2013. Nastavljen je proces zbrinjavanja zaposlenika te će u ovoj godini iz HŽ Putničkog prijevoza i ovisnih društava otići oko 160 radnika uz isplatu poticajnih otpremnina. U tijeku su procesi vezani uz privati-zaciju društava Željeznička tiskara i Tersus Eko. U listopadu je pot-pisan novi Kolektivni ugovor kojim su u cijelosti završeni postupak pripajanja HŽ Vuče vlakova kao i integracija radnika iz tog društva u HŽ Putnički prijevoz. Kolektivnim ugovorom smanjena su pojedina prava radnika u cilju racionalizacije poslovanja. Jedan od ciljeva u 2014. je sklapanje 10-godišnjeg PSO ugovora (Public Service Obligation) s resornim ministarstvom kojim bi se definirao opseg prijevozne usluge od općeg javnog interesa na područjima gdje ne postoji veći tržišni interes.

/ Vodimo intenzivne razgovore s predstavnicima Grada Zagreba o ponovnom subvencioniranju ZET-HŽ karata, u narednom periodu ne planira se povećanje cijena karata, pripremamo vozni park koji će pratiti obnovu pruga, radimo na uspostavljanju ekonomski odr-živog sustava kako bismo 2014. završili na nuli, a u 2015. vlastitim prihodima mogli financirati nabavu novih vlakova i ostale investicije – zaključio je Frdelja.

Robert Frdelja, član Uprave HŽ putničkog prijevoza

/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ


/ NOVOSTI/ Piše: Nenad Katanić

Nakon probnog rada 28. studenoga na dionici između kolodvora Koška i Našice pušteni su u rad uređaji na ŽCP-ovima Jelisavac 1 u km 67+263 i Jelisavac 2 u km 67+749 s daljinskom kontrolom u Našicama. Do sada je ta dva prijelaza osiguravao čuvar koji je bio smješten u zgradi istoimenog stajališta, i to mehaničkim branicima.

Sljedeći dan u rad je pušteno još šest uređaja. Na dionici između kolodvora Našice i Đurđenovac u rad su puštena tri uređaja, i to Stražara 40 u km 73+747, Stražara 41 u km 75+177 i Stražara 42 u km 78+750. Prvi ima daljinsku kontrolu u Našicama, a dru-ga dva u Đurđenovcu. Ostala tri postavljena su između kolodvora Đurđenovac i Zdenci-Orahovica, kod stajališta Feričanci, u km 85+094, s daljinskom kontrolom u Đurđenovcu; između kolod-

ŽCP-ovi na podravskoj pruzi

U radu osam novih uređajaNa pruzi R202 Koprivnica – Virovitica – Osijek – Dalj, na dionici Osijek – Pčelić, koja se nalazi na po-dručju Regionalne jedinice Istok, osam željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP) osigurano je automatskim uređajima za osiguranje ŽCP-ova s polubranicima, uključnom točkom i daljinskom kontrolom.

vora Zdenci-Orahovica i Čačinci (Stražara 50), u km 94+891 s daljinskom kontrolom u Čačincima; te između kolodvora Slatina i Cabuna (Stražara 59) u km 118+208 s daljinskom kontrolom u Slatini. Do sada je na navedenim prijelazima promet osiguravao čuvar, rukujući električnim uređajem za osiguranje prometa uz pomoć lokalnog postavljača.

Iako će nov način osiguranja svakako dovesti povećati razinu osi-guranje prometa na navedenim prijelazima, smanjujuću pritom utjecaj ljudskog čimbenika, postavlja se pitanje što s osobljem, tj. čuvarima ŽCP-ova koji su radili na navedenim radnim mjestima u tzv. punom turnusu.

Prema izjavi direktora Regionalne jedinice Organizacije i regulacije prometa Istok u Vinkovcima Krunoslava Papića, na navedenim radnim mjestima uglavnom su radili skretničari i oni će biti upuće-ni na rad u kolodvore u kojima je vrijedila privremena organizacija rada zbog nedostatka skretničkog osoblja, a nakupio se i veliki broj neiskorištenih dana godišnjeg odmora i prekovremenih sati. Oni koji imaju kvalifikaciju samo za čuvara ŽCP-a bit će upućeni na popunu radnih mjesta na Stražari 6, između kolodvora Osijek i Darda, gdje uređajem za osiguranje ŽCP-ova još uvijek rukuje čuvar.

Prvi dan skupa organizirana je stručna ekskurzija tijekom koje su sudionici skupa obišli Centar za održavanje autoceste i kontrolu prometa Čepin, gradilište novog mosta za Baranju na cestovnome koridoru V.c, Tvornicu elektroopreme Belišće i tvornicu »Harburg Freudenburger« u Belišću, koja izrađuje strojeve za proizvodnju au-tomobilskih guma.

Radni dio skupa počeo je 21. studenoga svečanim otvorenjem. Skup je otvorio predsjednik Organizacijskog odbora Željko Šakić, a pozdravne govore održali su dekan Elektrotehničkog fakulteta Osi-jek prof. dr. Drago Žagar, predsjednik Komore prometnih inženjera prof. dr. Hrvoje Baričević, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam i graditeljstvo, komunalno-stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša te mjesnu samoupravu Grada Osijeka Srećko Kukić i zamje-nik župana Osječko-baranjske županije Dragan Vulin.

Isti dan prezentirani su radovi Sekcije za cestovni promet, a potom je održan okrugli stol na temu »Prometna povezanost istočne Hr-

KoREMA

Automatizacija u prometu 2013.Sekcija za prometne sustave društva KoREMA odnosno Hrvatskog društva za komunikacije, ra-čunarstvo, elektroniku, mjerenja i automatiku, u kontinuitetu od 1994., jednom godišnje organizira stručni skup »Automatizacija u prometu«. Ove go-dine skup je održan na Elektrotehničkome fakultetu Osijek pri Sveučilištu »Josip Juraj Strossmayer« u Osijeku.

vatske«, na kojemu su prezentacije održali predstavnici Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, Zračne luke Osijek i Centra za razvoj unutarnje plovidbe. Tijekom rasprave na okruglome stolu istaknuta je važnost gradnje kanala Dunav – Sava te završetka modernizacije cestovnog i željezničkog V.c ko-ridora. Također je naglašena mogućnost ponovnog uključivanja željeznice u javni gradski prijevoz putnika grada Osijeka i njegova okružja.

Sljedeći dan skup je nastavljen prezentacijom radova po sekcijama za pomorski i riječni promet te za željeznički promet.

Od prezentiranih radova u sklopu Sekcije za željeznički promet valja istaknuti radove »Opis sustava i arhitekture prvog ETCS sustava ugrađenog na području Hrvatskih željeznica« Ivana Eleza i Tomi-slava Čorka iz HŽ Infrastrukture te »Probna eksploatacija dizel-elek-tričnog motornog vlaka 7 022« Maria Šimića i Milana Brkića iz HŽ Putničkog prijevoza.

Održavanje skupa nastavljeno je u subotu 23. studenoga stručnom ekskurzijom tijekom koje su sudionici skupa obišli Gradsko promet-no poduzeće Osijek, Riječnu luku Tranzit Osijek, Zračnu luku Osijek–Klisa i Riječnu luku Vukovar. Nakon obilaska grada heroja Vukovara i Memorijalnog groblja u Vukovaru obišli su kolodvor Jankovci koji je opremljen ETCS uređajima te novi centar za upravljanje željeznič-kim prometom u Vinkovcima.

/ Piše: Milan Brkić


/ NOVOSTI / Piše: Martina Lovrić / Foto: Branimir Butković

CUGFEST

Festival događanja na kolodvorimaDa bi doprinijeli blagdanskome ugođaju na željezničkim kolodvorima, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, Outlet knjižara i Udruga Fraktal pokrenuli su manifestaciju pod nazivom CUGFEST, koja se održavala u osam gradova u pet županija od 2. do 20. prosinca.

Dinamika ugradnje novih signalno-sigurnosnih uređaja na željeznič-koj mreži RH u 2013. višestruko je povećana. U prilog tomu i pove-ćanju razine sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima svjedoči podatak da je, za razliku od razdoblja od 2008. do 2012. kada su na 57 ŽCP-ova ugrađeni novi uređaji u vrijednosti 60 milijuna kuna, samo ove godine suvremenim uređajima osigurano 40 željezničko-cestovnih prijelaza u ukupnoj vrijednosti 50,1 milijun kuna. Uglavnom se razina osiguranja na tim ŽCP-ovima podizala na svjetlosno-zvučno osiguranje s polubranicima, odnosno ukidanjem čuvara ŽCP-ova, što omogućuje i znatno brži protok cestovnih vozila na tim ŽCP-ovima. Modernizacija je obuhvatila i četiri ŽCP-a koja su do sada bila osigu-rana prometnim znakovima Stop i Andrijin križ. Nova osiguranja u 2013. postavljena su na dionicama Varaždin – Dalj, Vinkovci – Dre-novci – državna granica, Osijek – Strizivojna-Vrpolje, Zabok – Đur-manec – državna granica, Zaprešić – Čakovec, Križevci – Bjelovar – Kloštar te na dionicama u Istri. Sljedeće godine HŽ Infrastruktura u modernizaciju željezničko-cestovnih prijelaza planira uložiti 100 mili-juna kuna. U cilju povećanja razine sigurnosti i bolje protočnosti cestovnih vozila na željezničko-cestovnim prijelazima, dana 29. studeno-ga HŽ Infrastruktura u rad je pustila devet uređaja sa svjetlosno-zvučnom signaliza-cijom i polubranicima na ŽCP-ovima na dionici Koprivnica – Osijek, od čega četiri na širem prostoru grada Našica. Na svim tim moderniziranim ŽCP-ovima ugrađeni su uređaji za automatsko osiguranje želje-zničko-cestovnog prijelaza, cestovni svje-tlosno-zvučni signali i polubranici, kućice za smještaj uređaja s pružnim telefonom,

Sigurnost na ŽCP-ovima

Povećana razina sigurnostiHŽ Infrastruktura je tijekom 2013. suvremenim ure-đajima osigurala 40 željezničko-cestovnih prijelaza.

kabeli za povezivanje uređaja u kućici i vanjskih elemenata, kabeli za priključak na niskonaponsku mrežu, kabeli za pružne telefonske veze i daljinsku kontrolu. Investitor radova je HŽ Infrastruktura, a vrijednost radova, ovisno o razini osiguranja i vrsti radova na jednome željeznič-ko-cestovnom prijelazu, iznosi od 1,2 do 1,5 milijuna kuna. Jedan od četiri novootvorena modernizirana željezničko-cestovna prijelaza u Našicama i okolici je željezničko-cestovni prijelaz iz Našica u smjeru Markovca Našičkog. U sklopu otvaranja moderniziranoga željezničko-cestovnog prijelaza u Našicama, na samom prijelazu odr-žana je preventivno-edukativna akcija »Vlak je uvijek brži«. Otvorenju tih prijelaza i akciji »Vlak je uvijek brži« prisustvovali su Nikola Lju-ban, član Uprave HŽ Infrastrukture, Božo Papac, pročelnik Uprav-nog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Našica, službenici Policijske postaje Našica i zaposlenici HŽ Infrastrukture.

Osim vozačima kao ciljnoj skupini akcije »Vlak je uvijek brži«, HŽ In-frastruktura već trinaestu godinu provodi akciju namijenjenu djeci osnovnih škola. Svrha akcije jest djelovati preventivno i sve sudio-nike u prometu upozoriti na opasnosti koje vrebaju pri neopreznom prelaženju preko željezničko-cestovnih prijelaza.

Tako su 28. studenoga u Osnovnoj školi kralja Tomislava u Našicama i Osnovnoj školi Ivane Brlić Mažuranić u Koški održane radionice s učenicima. Radionice su bile namijenjene učenicima trećih i četvrtih ra-zreda gdje se djeca upoznaju s prometnom kulturom i mogućim opasnostima koje pri-jete prilikom prelaska pruge na neobilježe-nim mjestima ili prilikom igranja uz prugu. S učenicima dvaju osmim razreda održane su debatne radionice na temu opasnosti uz željezničku prugu i vandalizma u željeznič-kim prostorima.

Dana 2. prosinca u prostoru bivšeg Restorana Zagreb Glavni ko-lodvor CUGFEST su otvorili predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Osim u zagre-bačkome Glavnom kolodvoru, programi CUGFEST-a održani su u prostorima željezničkih kolodvora u Varaždinu, Čakovcu, Zaprešiću, Vrbovcu, Krapini, Zaboku i Bjelovaru.

CUGFEST je obuhvatio vrlo raznolik program koji se sastojao od izložbe tradicijskog nakita i prodajne izložbe knjiga, multimedije, zdrave hrane i domaćih proizvoda te besplatnih kulturnih događa-nja kao što su predstave za djecu i odrasle, čitaonica poezije, pre-davanja, nastupi folklornih ansambala i glazbeni nastupi.

Manifestacija je unijela živost, ali je donijela i dodatne obveze oso-blju spomenutih kolodvora. Osoblje kolodvora, osobito šefovi ko-lodvora, sa zadovoljstvom su se uključili u organizaciju programa, a nagrada im je bila ugodno iznenađenje putnika.

/ Piše: Željka Mirčić

Gradonačelnik Milan Bandić na otvorenju Cugfesta


/ PARTNERI/ Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina, Branimir Butković

Taj uspjeh nije slučajan jer je vlasnik Zvonko Viduka u tvrtki stvorio tim vrhunskih profesi-onalaca i svi zajedno »poko-rili« su mnoga vrlo zahtjevna i velika svjetska tržišta. Izvoze na sve kontinente, planiraju nova povećanja proizvodnje, a s inovacijama održavaju svoj uspjeh i tržišnu poziciju. Ne-davno su u međunarodnome stručnom časopisu »Railway Africa« Mia Viduka i Zvonko Viduka objavili članak o vlasti-tome inovativnom proizvodu, sustavu uključivanja i isključi-vanja zaštite na ŽCR-ovima.

Nastanak tvrtke i izvozni uspjeh

Njezin današnji direktor i vlasnik Zvonko Viduka pokrenuo je tvrt-ku ALTPRO 1994. nakon što je nakon FER-a deset godina radio u »Končaru«. Tvrtku je pokreno kako bi udovoljio vlastitim inovator-skim i poslovnim ambicijama i do danas je stvorio vrlo uspješan poslovni sustav. Tvrtka se primarno bavi ATP sustavima za željeznička vozila i su-stavima sigurnosti na ŽCP-ovima. Zahvaljujući stalnome radu na unapređenju svojih proizvoda, danas ih izvoze u 38 zemalja svijeta, npr. u Japan, Uzbekistan i Kamerun. Odnedavno izvoze i u SAD, a još prije mnogo godina počeli su izvoziti u Njemačku i Francusku. Prilike za izvoz znatno su se povećale kada je tvrtka 2009. počela više raditi u Indoneziji. Ondje su ušli u konzorcij s jednim domaćim proizvođačem opremajući ŽCP-ove i željeznička vozila. Nakon toga ostvarili su još nekoliko vrlo velikih izvoznih poslova.

ALTPRO

Među najboljima u svijetuTvrtka ALTPRO iz Zagreba jedan je od najboljih proizvođača elektroničke sigurnosne opreme za željezničko-cestovne prijelaze (ŽCP) i željeznička vozila u svijetu.

Danas u tvrtki radi 75 zaposlenika, a proizvode više od 800 različi-tih elektroničkih proizvoda. U nedavnoj globalnoj analizi Europske komisije svrstani su među 22 globalna proizvođača signalno-sigur-nosne opreme za željeznicu te ondje prave društvo tvrtkama poput »Bombardiera«, »Siemensa«, »Alstoma« i »Toshibe«. Dugi su niz godina članovi UNIFE-a, udruge proizvođača za željezničku industri-ju u Europskoj uniji. Velika ekspanzija tvrtke dogodila je 2011. kada je kreditom Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) sagrađen novi veliki progon tvrtke u Odri, pokraj Zagreba, te se tvrtka preselila tamo iz zagrebačkoga Tehnološkog parka. Novi su prostori omogućili nova zaposlenja i puno kvalitetniji rad, a tvrtka je u dvorištu, na oko 500 m2, sagradila i veliki ispitni poligon za opremu.

Prisutnost u stručnim i znanstvenim krugovimaZaposlenici tvrtke svoj su inovativni rad dokazali mnogo puta. Ino-vativnošću proizvoda i dobavljanjem svih relevantnih svjetskih cer-tifikata danas mogu konkurirati bilo kojem drugom proizvođaču u svijetu. Svoje inovacije prikazali su na brojnim stručnim skupovima i u broj-nim stručnim časopisima. Nedavno su objavili članak u stručnome časopisu »Railways Africa« broj 4/2013 u kojem su opisali osigu-ravanje ŽCP-ova vlastitim proizvodima. Naročito je zanimljiv njihov inovativni detektor i brojač osovina vlaka koji je vrlo malen, relativ-no jednostavan i besprijekorno pouzdan. Detektor jasno prepoznaje smjer vožnje vlaka, također jasno prepoznaje situaciju kada je vlak iz nekog razloga stao iznad samog detektora.Za svoje inovacije zaposlenici tvrtke ALTPRO dobili su na desetke nagrada na svjetskim inovatorskim sajmovima, a za svoje poslov-ne uspjehe u Hrvatskoj nekoliko su puta nagrađeni »Zlatnom ku-nom«.

Veća prisutnost u Hrvatskoj i širenje poslaPrije nekoliko godina ALTPRO je bio relativno slabo zastupljen na domaćem tržištu, no Viduka je uvijek isticao da im domaće refe-

rence itekako znače u postizanju izvoznog uspjeha. Velikom obnovom željezničkih pruga u Hrvatskoj, koja je počela prije dvije godine, ALTPRO je u hrvatsku željezničku infrastrukturu ipak uspio ugraditi mnogo vlastite visokosofisticirane opreme. U tvrtci se nadaju i daljnjem proširenju pro-izvodnje te žele zaposliti još ljudi, naročito visokokvalificirane radne snage. O svojemu pogledu na poslovni uspjeh, Viduka je nedavno za hrvatsko izdanje lista »Forbes« izjavio: »Sve se može prodati. Ovisi samo o menadžmentu, o stvarnoj ori-jentaciji proizvođača na izvoz i pronalaženje odgovarajuće niše, o marketingu i prisutno-sti. Konkretno, mi smo na svjetskom tržištu prodali naše odljeve i strojnu obradu i nitko još nije kopirao naše proizvode. Naš početni pristup nije se suštinski mijenjao, ali smo se stalno prilagođavali potrebama tržišta i partnera. Čini mi se da je upravo to sla-bost mnogih naših tvrtki koje nisu spremne na to stalno prilagođavanje i zbog toga teže dolaze do kupaca pa time i boljih izvoznih rezultata«.ŽCP u Zbelavi na pruzi Varaždin – Koprivnica opremljen ALTPRO-ovom opremom

Zvonko Viduka


/ INTERVJU / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Renato Branđolica

Prema novoj organizaciji HŽ Putničkog prijevoza, Regionalna jedini-ca Zagreb gubi pridjev glavna i prema nazivu postaje ravnopravna s Regionalnim jedinicama Varaždin, Rijeka, Vinkovci i Split. Promjene koje su uvedene s novom organizacijom odnose se na teritorijalnu podjelu nadležnosti između jedinica. Naime, Regionalna jedinica Zagreb nadležna je za pruge (DG) – Savski Marof – Zagreb GK – Dugo Selo – Novska (uključivo), Savski Marof – Kumrovec – DG, Zagreb GK – Draganići (uključivo), Zagreb – Zaprešić, Zagreb – Si-sak – Novska, Sisak – Sunja – Volinja – DG i Banova Jaruga – Pče-lić (isključivo). Razlika u odnosu na staru organizaciju jest u tome što je nadležnost nad prugama Dugo Selo – Koprivnica, Koprivnica – Virovitica i Križevci – Bjelovar – Virovitica preuzela Regionalna jedinica Varaždin.

Po broju zaposlenih i ostvarenome opsegu prometa, RJ Zagreb i dalje je na prvome mjestu. U Regionalnoj jedinici Zagreb radi 647 radnika, što čini gotovo trećinu svih radnika u HŽ Putničkom prije-vozu (2137 op. a). Usporedbe radi, u RJ Vinkovci zaposleno je 420, u RJ Varaždin 446, u RJ Split 130, a u RJ Rijeka 224 radnika.

Kada se pak govori o prihodu, RJ Zagreb ostvaruje više od 50 % ukupnog prihoda od prijevoza putnika. Nakon Zagreba GK-a slijede kolodvori Kutina, Novska, Ivanić-Grad, Sisak i Sisak Carprag. Znat-ne prihode ostvaruju i gotovo svi kolodvori i stajališta na pruzi od Dugog Sela do Harmice.

O Regionalnoj jedinici HŽ Putničkog prijevoza Zagreb razgovarali smo s šefom RJ Zagreb Ivanom Golubom. O Ivanu Golubu može se reći kako je u izvršnoj službi prošao puno toga. Prije 31 godinu (10. srpnja 1982.) počeo je raditi kao prometnik u kolodvoru Zaprešić. Na radno mjesto prometnog dispečera u Područnoj operativi Za-greb došao je 1988. Krajem 1989. imenovan je šefom kolodvora Savski Marof, a na radno mjesto šefa kolodvora u susjedni Zaprešić prešao je 1991. godine. Od 1998. Ivan Golub radio je kao šef za-grebačkoga Zapadnog kolodvora, a od 1999. do 2003. bio je šef zagrebačkoga Glavnog kolodvora. Tri mjeseca iste godine bio je šef Službe za organizaciju putničkog prometa, a potom je imenovan menadžerom Glavne regionalne jedinice HŽ PP Zagreb. Od srpnja 2011. do svibnja 2012. radio je kao pomoćnik menadžera, a potom je ponovo imenovan menadžerom GRJ-a Zagreb gdje je i danas.

/ Na gotovo svim prugama za koje je nadležna Regionalna jedinica Zagreb izvode se pružni remonti. Radi se na svim izlazima iz Zagre-ba. U kojoj mjeri to utječe na broj putnika i prihode?

Regionalna jedinica HŽ Putničkog prijevoza Zagreb

Najveća jedinica po ostvarenome opsegu prometaRegionalna jedinica Zagreb je po broju zaposle-nih najveća jedinica u HŽ Putničkom prijevozu. U njoj se ostvaruje gotovo polovina prihoda tvrtke. Remonti pruge, obustave prometa na prugama i s time povezana kašnjenja vlakova utječu na njezino poslovanje, no od sredine sljedeće godine, nakon što remonti budu završeni, putnicima će se ponu-diti kvalitetnija prijevozna usluga koja će biti zao-kružena kada se realizira najavljena nabava novih vozila.

/ Remonti otežavaju posao i utječu na financijske pokazatelje. Tre-nutačno se radi na sisačkoj pruzi, na pruzi od Zagreb Borongaja do Dugog Sela te na pruzi prema Karlovcu, dakle na svim izlazima iz Zagreba. Dio putnika je, s obzirom na činjenicu da ne mogu raču-nati na redoviti dolazak vlakova, našao zamjenski prijevoz. Nama je to smanjilo broj putnika i time dovelo do pada ukupnog prihoda. Do ljeta će pružni remonti biti završeni i potom bi se promet vlakova trebao normalizirati. Vjerujem da će putnici prepoznati da je sve rađeno njima u korist i vratiti se prijevozu željeznicom.

/ Prošle zime palo je puno snijega te je bilo dosta poteškoća u pro-metu. Kakva je situacija ove godine? Očekujete li veće poteškoće u prometu?

/ Ne treba kriti da zimi očekujemo poteškoće i poremećaje u pro-metu. To se ne može izbjeći kao ni u drugim europskim zemljama i svijetu. Trenutačno stanje prijevoznih kapaciteta zadovoljava. Kada to kažem mislim da nam ipak svakodnevno nedostaju po jedna ili dvije lokomotive te po jedna ili dvije elektromotorne garniture. Za prijevoznika je uvijek bolje da u rezervi ima koje vozilo ili lokomotivu viška. Zbog toga se jako veselim najavi da ćemo uskoro naručiti 44 nova vlaka. Kapacitet pruge na našemu području nije ograničava-jući čimbenik i zato uz kvalitetna vozila i obnovljenu infrastrukturu imamo solidnu poslovnu perspektivu.

Ivan Golub


/ INTERVJU

/ Kao šef kolodvora radili ste u nekoliko kolodvora. Može li se rad u njima usporediti s ulogom šefa zagrebačkoga Glavnog kolodvora?

/ Tehnološki rad i odgovornost te opseg posla ne mogu se uspore-đivati. S druge strane, to je i čast. U velikome kolodvoru surađuje više službi i često odluke treba donositi brzo i jasno. Danas kada je željeznica podijeljena na tri željezničke tvrtke šef kolodvora ima ovlast nadzirati sigurnost prometa i odgovara za rad svojeg oso-blja.

/ Možete li usporediti kako se putovalo nekada a kako danas? Po-stoji li razlika u kvaliteti željezničke usluge?

/ Ima pomaka nabolje. Danas su vagoni kvalitetniji i udobnost pu-tovanja je veća, no istodobno su brzine smanjene i putuje se dulje nego prije. IC »Matoš« je od Zagreba do Beograda vozio četiri sata, a do Vinkovaca se stizalo za dva i pol sat. Od Zagreba do Novske putovalo se sat vremena. U današnjim uvjetima, zbog brojnih pruž-nih remonata i obustava prometa, vozni red teško se poštuje. Zbog toga smo izgubili dio putnika koji sada putuju autobusima ili osob-nim automobilima. Dio putnika automobilima stiže do prve zone gradsko-prigradskog prijevoza i nastavlja vožnju vlakom do Zagreb GK-a. Veliko parkiralište u Podsusedu je popunjeno, a slično je i u Sesvetama, Dugom Selu i Zaprešiću.

/ Koliko je i je li HŽ Putnički prijevoz izgubio ukidanjem tzv. karte HŽ-ZET?

/ Od 2011. Grad Zagreb više ne subvencionira prijevoz zajedničkih putnika ZET-a i HŽ Putničkog prijevoza. Da bi zadržali zajednički ta-rifni model te da bi nastavili uspješno ostvarivati integrirani grad-sko-prigradski prijevoz Grada Zagreba, HŽ Putnički prijevoz i ZET

uveli su zajedničke pokazne ZET-HŽ karte po cijenama na tržišnoj osnovi.

Izostanak subvencije Grada Zagreba uzrokovao je poskupljenje zajedničkih pokaznih ZET-HŽ karata, što je utjecalo na smanjenje broja prevezenih putnika u gradsko-prigradskome prijevozu Grada Zagreba, uz lošu gospodarsku situaciju te velik broj nezaposlenih. Vlak na nekim dionicama nema konkurenciju i na tim će se po-dručjima putnici uvijek opredijeliti za željeznicu. Osim vlakom, nema drugog načina da se do središta Zagreba stigne za 20 minuta.

/ Ukidanjem HŽ Vuče vlakova dio strojnog osoblja prešao je u HŽ Putnički prijevoz. Kako su se strojovođe uklopile i kako surađujete sa Sindikatom strojovođa Hrvatske?

/ Na tome području nemamo nikakvih problema i mogu reći da sam jako zadovoljan odnosom strojnog osoblja prema radu. Čelni ljudi sindikata su konstruktivni i s njima vodimo konkretne i kvalitet-ne razgovore. Regionalna jedinica HŽ PP Zagreb ima dovoljan broj strojovođa te možemo pokriti sve potrebe na našemu području.

/ Na području Regionalne jedinice Zagreb voze tri nova vlaka. Imate li kakve povratne informacije o tome kako su ih putnici prihvatili?

/ Te vlakove jedva smo dočekali i s velikim zadovoljstvom primjeću-jemo da su putnici vrlo zadovoljni tim vozilima. Dizel-motorna gar-nitura vozi na relaciji Zagreb – Čakovec, regionalni EMV vozi prema Sisku, a jedan EMV koristimo u gradsko-prigradskom prijevozu. Ukupan dojam jako je pozitivan. Niskopodnost i široka ulazna vrata pokazala su se izvrsnim rješenjem. Garniture su prostrane, klima-tizirane i reakcije putnika su jako dobre. Zbog toga s nestrpljenjem očekujemo skoro potpisivanje ugovora o kupnji 44 nova vlaka.


/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ / Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac, Dragutin Staničić

HŽ Putnički prijevoz je 3. prosinca na Međunarodni dan osoba s invaliditetom darovao vožnju božićnim vlakom djeci s poseb-nim potrebama iz Udruge »Put u život«, Udruge »Rubikon« iz Za-prešića, OŠ »Nad lipom« iz Zagreba, Dječjeg vrtića »Potočnica« iz Zagreba, Udruge »Suncokret« iz Velike Gorice, Dječjeg vrtića »Duga« iz Zagreba i Centra za odgoj i obrazovanje »Slava Raškaj«

»Tin-express«

Vlakovi puni dječjeg veseljaSveti Nikola, Djed Božićnjak i vile i ove su godine razveselili tisuće djece. Vlakovi su vozili na zagre-bačkome, splitskome, riječkome, vinkovačkome, osječkome i varaždinskome području.

iz Zagreba. U okićenome vlaku bilo je oko 120 djece s roditeljima i voditeljima. Darove za djecu s posebnim potrebama osigurale su tvrtke Egmont d.o.o., Naša djeca d.o.o., Tersus Eko d.o.o., Pruž-ne građevine d.o.o., Metro Cash & Carry d.o.o. i McDonalds. Božićni vlak je na zagrebačkome području vozio na relaciji Zagreb GK – Harmica i obratno. Tijekom tjedna vožnje su organizirane za djecu iz dječjih vrtića i nižih razreda osnovnih škola, a tijekom vikenda karte za vožnju bile su u slobodnoj prodaji za građanstvo. Djecu su razveselili darovi koje su im dijelili Djed Božićnjak i sveti Nikola. Obradovali su ih i trikovi mađioničara. Za potrebe ovo-godišnjeg »Tin-expressa« vrlo bogato bio je ukrašen novi grad-sko-prigradski vlak. Kao ukrasi korištene su grilande, mašnice, ukrasne kuglice, na tisuće lampica ... Na varaždinskome području sve vožnje organizirane su u suradnji s gradovima Varaždinom, Ivancem, Lepoglavom, Novim Marofom i Čakovcem te s Varaždinskom i Međimurskom županijom. Vozilo je ukupno 11 veselih vlakova.Djed Božićnjak je na području Regionalne jedinice Split mališane dočekao s darovima ali i s gitarom. Dobro raspoloženje uz pregršt pjesme širilo se na relacijama Split – Kaštel Stari, Knin – Drniš i Ploče – Metković. Vozilo je ukupno 11 vlakova. U Regionalnoj jedinici Rijeka bilo je organizirano sedam vožnji. Na relacijama Rijeka – Fužine, Pula – Kanfanar i Buzet – Lupoglav organizirane su vožnje za djecu iz dječjih vrtića i osnovnih škola. Vožnja za građanstvo organizirana je na relaciji Rijeka – Delnice i obratno, a nakon dolaska vlaka u Delnice djeca i roditelji imali su oko dva sata slobodnog vremena za obilazak »Delničke adventske bajke«.


/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ

Izletnički vlak »Katarina-express« vozio je 23. studenoga 2013. i u sastavu redovitog vlaka 741/748 na relaciji Zagreb – Slavonski Brod i natrag bili su posebni vagoni za posjetitelje iz Zagreba i usputnih kolodvora.

Izletnike su po dolasku vlaka u Slavonski Brod dočekali predstavnici Organizacijskog odbora »Katarinskog sajma« te su ih nakon dobrodošlice i obavješćivanja o događa-njima poveli u razgledanje tvrđave Brod, spomenika nulte kategorije. Izgradnja tvrđa-ve počela je 1715. i jedno je od najvećih zdanja u regiji. Posljednjih desetak godina dio objekata je obnovljen i tvrđava dobiva novu funkciju u službi razvoja kulture i turizma. U njoj su danas smješteni gradska uprava, glazbena škola, klasična gimna-zija, tradicijski obrti te Galerija »Ružić« koja je po važnosti druga galerija moderne umjetnosti u Hrvatskoj.

Nakon prigodnog programa, kojim su dočarani način života i običaji u drevnoj brod-skoj tvrđavi, izletnici su dopraćeni do sportske dvorane Vijuš. U dvorani su, uz sajme-ni izlagače, nastupila kulturno-umjetnička društava koja su kroz svoj program prika-zala stare običaje druženja, ašikovanja, svadbene, ali i brojne druge, danas pomalo zaboravljene, običaje i aktivnosti.

Uz brojne slavonske delicije održan je i Festival slanine i čvaraka kojim je dodatno promovirana gastro-turistička ponuda tog djela Slavonije.

Na ovogodišnjemu, dobro posjećenome, sajmu sudjelovalo je više od 230 izlagača, obrtnika i poduzetnika iz svih djelatnosti. Bila je to prigoda za predstavljanje i pro-moviranje njihovih ideja, proizvoda i usluga kao i za nove poslovne kontakte unutar Hrvatske ali i susjednih država čiji su poduzetnici i gosti bili u obilasku.

Vlakom na »Katarinski sajam«

Podsjećanje na stare i pomalo zaboravljene običaje

/ Piše: Dragutin Staničić/ Foto: Dragutin Staničić

I ove je godine Slavonski Brod od 21. do 24. studenoga bio domaćin 18. Katarinskog sajma obrtništva i ma-log i srednjeg poduzetništva. Sajam su organizirali Razvojna agencija Grada Slavonski Brod d.o.o. u suradnji s Županijskom komorom Slavonski Brod i drugim partnerima, dok je pokrovitelj te tradicionalne sajamske manifestacije bio Grad Slavonski Brod.

I mali Slavonci razveselili su se božićnim vlakovima. Nekima od njih bila je to prva vožnja vlakom, a kada se tome pridodaju da-rovi i vesele priče Djeda Božićnjaka doživljaj je bio potpun. Na području Regionalne jedinice Vinkovci bilo je organizirano devet vožnji, a od toga su dvije bile u slobodnoj prodaji. Vlakovi su vozili na relacijama Vinkovci – Vukovar, Požega – Velika, Osijek – Beli Manastir, Sladojevci – Čačinci te Slatina – Čačinci.Drugu godinu zaredom HŽ Putnički prijevoz je tijekom prosinca organizirao prijevoz vlakom na »Božićnu priču« na obiteljskome

imanju Salaj u Grabovnici pokraj Čazme. U okićenome vlaku bio je organiziran prigodni program za djecu u kojemu su sudjelovali Djed Božićnjak i vile. Vlakovi su vozili do Ivanić-Grada, a od Iva-nić-Grada do obiteljskog imanja Salaj vozili su autobusi. »Božićna bajka« u Čazmi održava se od 2002. kada je obitelj Salaj prvi put okitila svoje imanje tisućama lampica. Broj lampica povećavali su iz godine u godinu, a 2011. prešli su nevjerojatan broj od čak milijun lampica. Ove godine imanje je okićeno s više od milijun i tristo tisuća lampica.

Imanje Salaj

Tin-express u Kninu


/ NOVOSTI

Iz FužinaUspjeh Pružnih građevina i partnera

/ Piše: Martina Lovriić, Branimir Butković/ Foto: Dragutin Staničić

Fužine 16. prosinca 2013.


/ NOVOSTI

Most je sagrađen 1873. godine, tijekom Drugoga svjetskog rata srušen je u diverzantskoj akciji, a obnovljen 1945. godine. Sedam-desetih i devedesetih godina 20. stoljeća bio je saniran i ojačavan, no to nije bilo dostatno da bi most kvalitetno obavljao svoju funkciju na koridorskoj pruzi koja je od međunarodne važnosti. Vlakovi su preko mosta prelazili brzinom od 20 km/h, a osovinski pri-tisak bio je ograničavajući čimbenik u formiranju težih kompozicija. Radovi su uz kašnjenje počeli krajem svibnja ove godine. U nekoliko razgovora sa šefom gradilišta Zvonkom Perčinom na pitanje hoće li se uspjeti posao završiti u roku, odnosno tijekom 2013. godine, dobivao sam odgovor da se uz dosta napora uspijeva »kontrolirati vrijeme«. Tijekom trodnevne obustave prometa na pruzi, tijekom koje se radilo bez prekida, završna je faza složenih radova koji su se tamo izvodili od svibnja. Važan čimbenik koji je izvođačima radova išao u prilog jesu vre-menski uvjeti. Otprilike u isto vrijeme prošle godine imao sam pri-

Od 16. prosinca do 19. prosinca u 7.00 sati izveden je vjerojatno najsloženiji zahvat u procesu obnove i ojačanja mosta Ličanka na pruzi Botovo – Zagreb – Rijeka, demontaže staroga rasponskoga sklopa mosta i ugradnje novoga.

liku posjetiti Fužine, gdje je tada postavljen vagon s kuhinjom za radnike. Družili smo se u zagrijanome vagonu, a vani je pao metar snijega. Srećom do sada snijeg nije pao. No, to ne znači da je rad-nicima bilo lako raditi kada se u obzir uzmu jutarnje magle i niske temperature zraka. Zahvaljujući našemu suradniku Dragutinu Staničiću, u ovome broju »Željezničara« imate prigodu vidjeti sve faze radova. U ponedje-ljak 16. prosinca stari je most zajedno s kolosijekom demontiran i u tri dijela »spušten« na zemlju. U noći s ponedjeljka na utorak montirana je tzv. ležajna greda preko koje će se postaviti nova mo-sna konstrukcija. Most se na ležajevima spuštao tijekom utorka 17. prosinca, a u noći s utorka na srijedu postavljan je novi kolosijek. U četvrtak 19. prosinca preko novog mosta početi će voziti vlakovi, a završni radovi izvodit će se do kraja godine.Na kraju svakako želimo čestitati svim izvođačima radova koji su sudjelovali u provedbi toga 20 milijuna kuna vrijednog projekta.

Fužine 17. prosinca 2013.


/ IZ SVIJETA / Piše: Toma Bačić/ Foto: DSB

Danska je skandinavska država čija površina iznosi nešto više od 43 tisuće kvadratnih kilometara, što je nešto manje od Hrvatske.Ima 5,6 milijuna stanovnika. Sastoji se od velikog poluotoka Jutlanda i ar-hipelaga koji ima više od 400 otoka, među kojima je 70 naseljeno. Najveći otok je onaj na čijem se sjeveroistočnome uglu nalazi i glavni grad Zealand. Između Zealanda i poluotoka Jutlanda je otok Funen koji je izuzetno važan za promet u Danskoj. Prema političkom uređe-nju, Danska je ustavna monarhija.

Prvi planovi za gradnju željeznice u Danskoj potječu iz prve polovine 19. stoljeća, točnije iz 1830. godine. Godine 1844. za promet je otvo-rena prva pruga, i to od glavnoga grada Kopenhagena do Roskildea, a gradila ju je danska kompanija Det sjællandske Jernbaneselskab. Prve parne lokomotive uvezene su iz Velike Britanije, iz tvrtke Sharp Brothers and Company u Manchesteru. Prva pruga produžena je do grada Korsør 26. travnja 1856. godine. Glavna prepreka za grad-nju željezničkih pruga nacionalne dužine u Danskoj bio je geografski položaj zemlje – veliki morski tjesnaci između otoka bili su premo-šćivani trajektnim vezama do druge polovine 20. stoljeća kada su sagrađeni mostovi i tuneli. Glavni željeznički pravac u Danskoj je onaj koji vodi od granica Švedske preko Kopenhagena i grada Odensea do Padborga na njemačkoj granici. Tjesnac Mali Belt najmanji je na željezničkoj relaciji Njemačka – Švedska i premošćen je vrlo rano – već 1935. kada je sagrađen čelični most preko 1200 metara dugoga morskog tjesnaca.

Neusporedivo veći tjesnac Veliki Belt koji se nalazi između otoka Zea-land i Funen bio je premošćen redovitom trajektnom vezom od 1883. godine, a početkom 1970-ih počele su ozbiljne rasprave o izgrad-nji tunela ili mosta. Kombinirana tunelsko-mosna veza otvorena je relativno kasno – 1997. kada su ukinuti većina trajektnih veza pre-ko Velikog Belta i zrakoplovni promet između Kopenhagena i grada Odense. Danas željeznica ima najveći postotak prevezenih putnika između glavnog grada i Odensea zahvaljujući mostu. Godine 2000. otvorena je i mostovno-tunelska veza između Kopenhagena i Mal-moea u Švedskoj. Most je dug nešto manje od osam kilometara, a tunel je malo dulji od četiri kilometra. Nedavno je u Malmoeu kom-pletno pregrađena željeznička infrastruktura, čime je omogućeno da

Danska

I Danska ima mali Obrovacvlakovi iz središnje Švedske izravno stižu na most prema Kopenha-genu, bez neophodnog zaustavljanja u kolodvoru Malmoe Central. Most Øresund gradile su švedske i danske tvrtke Hochtief, Skanska, Højgaard&Schultz i Monberg&Thorsen. Planira se gradnja i kombini-ranog mosta i tunela preko tjesnaca Fehmarn Belt koji povezuje Dan-sku s Njemačkom, tj. Kopenhagen s Hamburgom. Otvorenje tih obje-kata i početak prometovanja očekuje se 2021. godine. Raspravlja se i o mogućoj gradnji mosta Gedser-Rostock dugog čak 40 kilometara, no do danas nikakva konkretna odluka o izgradnji ili o definitivnome napuštanju te ideje nije donesena.

Danas je željeznička mreža u Danskoj duga 2600 kilometara, a elek-trificirane su isključivo pruge prigradske željeznice u Kopenhagenu i glavna pruga Helsingør – Kopenhagen – Padborg na granici s Nje-mačkom. Duljina te elektrificirane pruge je 446 kilometara. Glavna pruga elektrificirana je sustavom 25kV, 50Hz, a prigradske pruge u ukupnoj duljini 170 kilometara sustavom 1,5 kV=. Elektrifikacija želje-zničkih pruga u Danskoj počela je relativno kasno i uveden je sustav 25kV, 50Hz, koji je drugačiji od sustava u Švedskoj i Njemačkoj, u kojima je na snazi sustav 15 kV, 16,7 Hz.

Dana 1. siječnja 1997. Danska je razdvojila infrastrukturu od pro-meta i osnovala dvije odvojene tvrtke, koje su na početku bile u 100-postotnome vlasništvu države, Riječ je o infrastrukturnoj tvrtki Banestyrelsen, koja je 2001. preimenovana u Banedanmark, i DSB-u. Nacionalna željeznička putnička tvrtka je DSB (Danske Statsbaner) koja vlakove vozi na 2132 kilometra danskih pruga. DSB je kao do tada jedinstvena tvrtka 1. siječnja 1999. podijeljena na odjele prema nacionalnoj legislativi prilagođenoj legislativi Europske unije. Odjeli su bili: DSB Intercity (daljinski putnički prijevoz), DBS Regio (regio-nalni putnički prijevoz), DSB S Tog (prigradski prijevoz) i DBS Gods (teretni prijevoz). Ti odjeli su se u proteklih 14 godina transformirali u neovisne tvrtke koje su mijenjale vlasnike. Već 2008. Banedanmark je tijelima države i ministarstva predstavio projekt implementacije ETCS signalizacije koji je prihvaćen. Godine 2021. cjelokupna danska željeznička infrastruktura bit će opremljena ETCS-om! Banedanmark je u 100-postotnome vlasništvu Ministarstva prometa i ima 2200 za-poslenih.

Električni vlak IC3 (Foto: René Strandbygaard; uz dozvolu DSB-a)


/ IZ SVIJETA

U 2012. 182 milijuna putnika vozilo se vlakovima DSB-a. U odnosu na 2011. to je porast od dva posto. DSB u svojemu vlasništvu ima šest električnih lokomotiva serije EA, 35 dizelskih lokomotiva serije ME i manji broj manevarskih lokomotiva. Ima i 44 električna vlaka serije ER (u dvoje podserije, za daljinski i za regionalni prijevoz) i 135 vlakova prigradske serija Sa i SE. Budući da mnoge pruge u Danskoj nisu elektrificirane, dizelskih vlakova je puno više. Vlakova serije MF imaju 92 komada, serije MQ 22 komada a serije MR 65 komada. Od AnsaldaBrede DSB je naručio ukupno 106 dizelskih vlakova serija MG i MP, no oni ni nakon 10 godina čekanja i natezanja po međuna-rodnim sudovima nisu isporučeni i predani u redovitu uporabu. Riječ je o jednome od najvećih industrijskih skandala u Europskoj uniji!

DSB u svojemu vlasništvu u udjelu od 50 % ima tvrtku DSB First (preostalih 50 % je u vlasništvu britanskog operatera First koji vozi vlakove preko mosta i tunela Øresund). Ta tvrtka u vlasništvu ima 34 moderna električna vlaka tipa ET. U svojemu vlasništvu DSB ima i niz muzejskih vozila.

DSB Gods je 1. siječnja 2001. prodan tadašnjem Railionu, današ-njemu njemačkom operatoru DB Schenker. Za uzvrat DSB je preu-zeo kontrolu nad dva posto dionica Railiona. Godine 2008. švedski teretni operator Green Cargo kupio je 49 % tvrtke Railion Danmark od Deutsche Bahna i Railion Danmark preimenovan je u Railion Scandinavia. U veljači 2009. naziv je ponovno promijenjen i danas se tvrtka zove DB Schenker Rail Danmark Services A/S. Tvrtka danas posjeduje 13 teških Co'Co' električnih lokomotiva serije EG i 20 se-rije 185.2. Starije električne lokomotive predane su na uporabu DB Schenkerovim tvrtkama u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Godine 1997. na danskome prijevoznom tržištu pojavila se britanska tvrtka Arriva kao autobusni operater. Od 15. prosinca 2002. Arriva Denmark je preuzela koncesiju od sedam godina za vožnju vlakova u zapadnoj Danskoj, a koncesija je 2009. produljena za još osam go-dina, uz mogućnost produljenja za još dvije godine. Pruge na kojima Arriva Denmark vozi vlakove su Århus – Langå – Viborg – Struer, Struer – Thisted, Struer – Holstebro – Skjern, Århus – Skanderborg – Silkeborg – Herning, Herning – Skjern – Esbjerg i Esbjerg – Tønder – Niebüll u Njemačkoj. U prvim godinama koncesije tvrtka je posudila

40 vlakova serije MR od DSB-a, no u međuvremenu je kupila vlasti-te vlakove tipa LINT. Posljednji poznati podatak o broju prevezenih putnika vlakovima te tvrtke je poprilično star – u 2006. prevezeno je 6,5 milijuna putnika. Do danas je Arriva kupila 43 dizelska vlaka Lint kojima obavlja glavninu prometa, a u vlasništvu ima i niz starijih vozila. U srpnju 2012. Arriva je preuzela prijevoz na pruzi dugoj 51 kilometar privatne tvrtke VNJ na relaciji Varre – Nørre Nebel. Time je putnicima omogućeno da se voze izravno, bez presjedanja u Varreu. Arriva u Danskoj danas ima nešto više od 5500 radnika. Riječ je o britanskoj tvrtki osnovanoj 1938. koja je danas u vlasništvu Deuts-che Bahna. Sjedište tvrtke je u Sunderlandu, a tvrtka ima razgranat posao putničkog prijevoza u 15 europskih država. Zapošljava nešto više od 55 tisuća ljudi. Tvrtka je prisutna i na autobusnome tržištu Hrvatske. U Danskoj Arriva je prisutna u autobusnome, željezničkom i brodskom prijevozu. U Danskoj djeluje još nekoliko manjih operatora. U siječnju 2007. CFL Cargo iz Luksemburga kupio je tvrtku DJ – Danske Jernbaner Aps, koja je postala dio njemačke željezničke tvrtke NEG koja je tako-đer u vlasništvu CFL Carga. Danas CFL Cargo Danmark vozi teretne vlakove vučene rabljenim dizelskim lokomotivama u zapadnome dje-lu zemlje. Tvrtka HL – Hovedstadens Lokalbaner A/S važan je lokalni željeznički prijevoznik koji vlakove vozi na 138 kilometara neelektrificiranih pruga u okolici glavnoga grada Kopenhagena. Tvrtka je osnovana 1. srpnja 2001., a glavni dioničar je tvrtka Movia. HL danas vozi vlakove na lini-jama Frederiksværkbanen (Hillerød – Hundested Havn, bivši HFHJ), Gribskovbanen (Hillerød – Kagerup – Tisvildeleje/Gilleleje, bivši GDS), Lille Nord (Hillerød – Helgingør, bivši LN/DSB), Hornbækbanen (Gille-leje – Helsingør, bivši HHGB), Nærumbanen (Jægersborg – Nærum, bivši LNJ) i Østbanen (Køge – Hårlev – Rødvig/Fakse Ladeplads, biv-ši ØSJS). Tvrtka HL vlakove je vozila pod robnom markom Lokalbanen A/S te je kupila 27 novih regionalnih dizel-motornih vlakova LINT-41. Dana 1. siječnja 2009. Hovestadens Lokalbaner i Lokalbanen A/S udruženi su u jedinstvenu tvrtku. Østbanen je podijeljen i s tvrtkama Lollan-dsbanen (LJ) i Vestsjællands Lokalbaner (VL) udružen u Regionstog A/S.

Dizel-motorni vlak AnsaldaBrede IC4 u blizini mosta Veliki Belt (Foto: Jens Hasse/Chili foto; uz dozvolu DSB-a)


/ IZ SVIJETA / Piše: Toma Bačić/ Foto: DB

Dana 13. prosinca britanski Odjel za transport (Department for Transport) je s upraviteljem britanske željezničke infrastrukture tvrtkom Network Rail predložio projekt elektrifikacije željezničkih pruga u sjevernome djelu Engleske. Velika Britanija i Engleska relativno su rano iz uporabe izbacili parnu lokomotivsku vuču, no elektrifikacija željeznice i zamjena dizelskih lokomotiva električni-ma provodila se sporo. Primjerice, jedna od najvažnijih britanskih željezničkih pruga Istočnoobalna željeznica (ECML) sagrađena je i puštena u promet 1871. i vodi od londonskoga kolodvora King's Cross do kolodvora Edinburgh Waverley. Elektrificirana je u dvije faze sustavom 25 kV, 50 Hz, i to od 1975. do 1978. te od 1984. do 1991. Zapadnoobalna željeznica (WCML) elektrificirana je rani-je – od 1959. do 1974., no budući da dionice te pruge nikada nisu elektrificirane, taj projekt elektrifikacije imao je dvojbene rezultate. Velika zapadna željeznica koja povezuje London s Penzanceom trenutačno se modernizira i elektrificira. Projekt se počeo provoditi 2010. i završit će 2017. godine. Modernizacija podrazumijeva i ogromna ulaganja u signalizaciju i pregradnju kolodvora.

Prema planu koji je objavljen 13. prosinca britanski Network Rail elektrificirat će pruge Leeds – Harrogate – York, Selby – Hull, Sheffield – Leeds, Sheffield – Doncaster, East Coast Main Line – Middlesbrough, Sheffield – Manchester, Warrington – Chester i Crewe – Chester. Riječ je o nizu željezničkih pruga u okolici Shef-fielda i nekoliko pruga o okolici Crewea, a njihovom će se elektri-fikacijom omogućiti izravna vožnja električnih vlakova iz Londona i prema njemu.

Linija Selby – Hull jest pruga koja ima složenu povijest i zapravo je riječ o pruzi koja je nakon mnogih zatvaranja ostala u uporabi. Elektrificirat će se do 2019. i tada će s pruge ECML i iz Londona biti moguće voziti izravne električne vlakove u Hull, grad čija urba-na zona ima nešto više od pola milijuna stanovnika.

Pruga Sheffield – Leeds povezuje dva najvažnija grada u regiji i prije nacionalizacije bila je u vlasništvu šest željezničkih tvrtki. Leeds danas ima nešto više od 750 000 stanovnika, a Sheffield oko 640 000.

Iz svijeta željeznice

Network Rail

Fotografija DB, koristeno uz dopustenje autora

Vlak ICE-T Njemackih zeljeznica koji se uskoro pocinje modernizirati u okviru velikog modernizacijskog programa putnickih daljinskih vlakova.

Pruga Sheffield – Doncaster grad Sheffield povezuje ECML pru-gom i njezina će elektrifikacija omogućiti izravnu vožnju električ-nih vlakova iz Londona prema Sheffieldu. Riječ je o dionici pruge Cross – Country koja je vrlo važna u Velikoj Britaniji i do danas je samo djelomično elektrificirana, iako je modernizirana za vožnju vlakova brzinom od 200 km/h.

Newag

Početkom prosinca poljski proizvođač željezničkih vozila Newag potpisao je ugovor s talijanskom željezničkom tvrtkom Ferrovia Circumetnea, koja vozi na pruzi kolosiječne širine 950 mm i koja vodi od Catanie na Siciliji do grada Riposto. Kao što sam naziv kaže, željeznička pruga gotovo kružno obilazi vulkan Etnu. Ta že-ljeznička pruga duga je oko 100 kilometara. Vrijednost ugovora je 14,8 milijuna eura, a podrazumijeva isporuku četiri vlaka. Ugovor se mora realizirati u roku od 18 mjeseci, a opcija je i kupnja još šest vlakova u razdoblju do 2017. godine.

Izvorni plan te željeznice bio je da vozila kupi od tvrtke Costa Siste-mi Ferroviari, koja je u međuvremenu bankrotirala. Prema dostu-pnim informacijama, nakon toga je s poljskim Newagom skloplje-na izravna pogodba. Newag planira i preuzimanje radnika koji su bili zaposleni u Costa Sistemi Ferroviari.

Njemačka željeznica

Početkom prosinca objavljeno je da Deutsche Bahn (DB) počinje modernizaciju nagibnih vlakova serije ICE-T. Tvrtka posjeduje 42 takva vlaka, a oni će biti modernizirani u DB-ovim pogonima u Nürnbergu. DB posjeduje flotu od 11 petodijelnih i 31 sedmodi-jelnih vlakova, koji će tijekom modernizacije dobiti nova sjedala, modificirano vanjsko bojenje, korištenje prilagođeno invalidnim osobama i bežični internet. Bit će osuvremenjeni i unutrašnjost restorana te rasvjeta u putničkome prostoru vlaka. Svaki vlak do-bit će i dva dodatna sjedala za putnike. Vlakovi će dobiti i signalni sustav ETCS razine 2 koji će se od 2017. koristiti na pruzi veli-kih brzina Leipzig/Halle – Erfurt. Neka rješenja modernizacije tih

vlakova bit će korištena i u najavljenoj modernizaciji vlakova ICE3.

ICE-T vlakovi voze brzinom od 230 km/h i koriste se uglavnom na prugama Frankfurt-am-Main – Dresden, Hamburg i München kao na pruzi Dortmund – Passau – Beč.

GySEV

Mađarsko-austrijska privatna željeznička tvrtka GySEV je 6. prosinca preuzela prvi vlak FLIRT švicarskog Stadlera za međunarodni prijevoz. Kupnju tih vlakova GySEV je financirao sredstvima kohezijskih fondova Europske unije u iznosu od 85 % ukupne cijene koja je iznosila 20,3 milijuna eura.

Prva dva vlaka isporučena su 60 dana prije ugovo-renog roka. Ti vlakovi ušli su u promet s promjenom voznog reda sredinom prosinca. Vlakovi FLIRT prije-voznika GySEV istovjetni su vlakovima kakve su naru-čile Mađarske državne željeznice (MAV), a proizvedeni su u Stadlerovim pogonima u mađarskom Szolnoku i u Siedlicema u Poljskoj. Imaju 211 sjedala za putnike, klimatiziran putnički prostor i Wi-Fi.


/ Piše: Nenad Katanić

Na nekim mjestima uz željezničku prugu nastaju ilegalna odlagališta otpada, no ovdje nije o tome riječ. Osobito zanimljivo je, na primjer, u Osijeku, gdje više pruga ulazi u kolodvor pa tako nastaju »trokuti« omeđeni dvjema prugama. Na tim površinama uglavnom su ure-đeni mali povrtnjaci. Uzgojena je čak i pokoja voćka. Ti povrtnjaci ne nastaju samo zbog ekonomske krize, pogotovo ako se uzme u obzir to da je riječ o suhome zemljištu koje treba navodnjavati (neki su čak i izbušili male bunare), da je potrebno voditi konstantnu borbu s korovom i da na kraju urod ukradu lopovi. Na temelju toga jasno je da se te površine uređuju iz potrebe ali i zadovoljstva. Zanimljivo je to da je u Osijeku, na području uz prugu prema Našica-ma, kod bivše drvne industrije »Mobilia«, a sada trgovačkog centra »Interspar«, jedna stara žena sama očistila sav korov. I to na površini od oko 6000 kvadratnih metara. Mnogi su je hvalili, pa se i tadašnji gradonačelnik »uslikao« s gospođom u regionalnome televizijskom programu. I na tome je sve stalo. Spomenuta žena nije krila zado-voljstvo zbog višegodišnjega truda uloženog u uređenje tog zemljišta uz prugu. Čak je iskoristila odbačeno plastično cvijeće s obližnjega groblja, »regenerirala« ga i napravila na travnatoj površini »cvjet-njake«. Nakon toga otišla je u zaborav, a to područje danas opet preuzima korov. Spomenuti vrtovi otkrivaju maštovitost svojih tvoraca. Ondje se ne nalaze samo na brzinu sklepane nadstrešnice, već čak lijepo uređeni »dnevni boravci«. Zanimljivo je da ljudi koji ih uređuju vrijedno saku-pljaju i opasan stakleni otpad koji nemarni putnici bacaju kroz pro-zore vagona i odlažu uz prugu. Čak imaju i plave kante za smeće. U

Neobični hobi

Vikendi uz pruguDosta je bilo napisa o tome kako je prostor uz že-ljezničke pruge, osobito u naseljenim mjestima, za-pušten i neuredan, kako ondje raste korov i nastaju legla glodavaca ili pak opasnih napuštenih kućnih ljubimaca. To je točno. Ali zna se dogoditi da mnogi samoinicijativno i besplatno urede okoliš uz želje-zničku prugu.

»trokutu« između industrijskoga kolosijeka, pruge za Beli Manastir i rijeke Drave uređene su parcele s, možemo slobodno reći, uređenim vikendicama. Na primjer, iz fotelje uz industrijski kolosijek mogu se vidjeti obližnje zgrade i park te most preko rijeke. Istodobno se može uživati u mirisima roštilja. Ondje je uređen i svojevrsni dnevni boravak s trosjedom i navijačkim rekvizitima te se može do mile volje bučno navijati, što sigurno u obližnjim zgradama nije dozvoljeno.

Nisu zaboravljena ni djeca. Naime, postoji i improvizirani dječji vr-tić s malom kolibom na niskome drvetu i s velikim medom, koji je sigurno smješten u krošnji drveta. Uglavnom, uz dosta mašte i truda, može se stvoriti relativno ugodno mjesto za boravak. Osobito u sparnim ljetnim mjesecima. Obližnje kupalište na Dravi udaljeno je samo stotinjak metara. Ti vrijedni ljudi nisu raspoloženi za priču, niti za fotografiranje. Za-što? Ne zato što su asocijalni, već zato što su u strahu jer su ilegalno na tuđemu posjedu. Naravno, nitko ih ne pita za to kada s mukom čiste zemlju od korova, kamenja i otpada. Kada urede zemljište, zna se pojaviti vlasnik (pa i HŽ). Nakon svega ostaje dvojba – treba li dozvoliti da se zemljište ilegalno obrađuje, pa makar vrijedni radnici za svoj trud dobili koju povrtnicu ili voćku, ili legalno omogućiti da na njemu raste korov.

/ Z ANIMLJIVOSTI


/ Piše: Hrvoje Dečak/ Foto: Renato Branđolica

Dakle, ako mu smjena traje 12 sati, a još ukupno če-tiri provede na putu – po dva sata u svakome smjeru – radno vrijeme mu je zapravo 16 sati i od one »tri osmice« Mladenu ostaje samo spavanje. Srećom, ima i dana kada je 24 sata slobodan, ali naniže i do sedam noćnih smjena mjesečno. Ipak, on se ne žali i s dobroćudnim smiješkom kaže: / To je moj posao, mora se odraditi i ne pada mi teško! Na željeznici radim od 1984. godine. Sretno sam oženjen, imam kćer koja je završila Agronom-ski fakultet, udana je i ima dvogodišnjeg sina, a moj sin je prometno-transportni tehničar i radi u policiji u Pločama – predstavio nam se Mladen Mrkša. No, Mrkša je poseban po hobiju kojim se intenzivno bavi već dvadesetak godina./ Veliki sam ljubitelj ptica. Uzgajam kanarince i pa-pagaje. Imam ukupno osamdesetak ptica, tri vrste kanarinaca i četiri vrste papagaja. Ptice držim vani o volijerama, ograđenim prostorima u kojima mogu letjeti. Sa svojim pticama idem redovito na izložbe i osvojio sam mnoge prve nagrade – ponosno govori. Nakon završene željezničarske škole naš je sugovornik 1984. počeo raditi u kolodvoru Lipovljani kao prometnik. Tamo je, s pauzom tije-kom Domovinskog rata, kada je bio hrvatski branitelj, bio do 1996., a potom je došao raditi u Zagreb kao prometni dispečer u područnoj operativi. U Zagrebu je nastavio napredovati do 2011. godine, kada je postao glavni prometni dispečer i preselio se u zgradu Uprave HŽ Infrastrukture u Mihanovićevoj 12.Soba na drugome katu u kojoj sada radi Mladen Mrkša je skromna. Na stolu ispred njega su ekrani računala, a iznad glave panoi s gra-fikonima – voznim redovima vlakova. Neupućenome se pogled na tu šumu krivulja čini potpuno nerazumljivim zadatkom za odgonetava-nje, ali već nakon prvog, osnovnog objašnjenja i mi se snalazimo./ Ovo radno mjesto je jako dobro, ali zahtijeva puno rada i trebate biti stalno usredotočeni. Kao glavni prometni dispečer nadgledam promet na čitavoj HŽ-ovoj mreži, putničkih i teretnih vlakova. Imam pod nadzorom sva kretanja vlakova – tumači gospodin Mladen. Ako se dogodi zastoj, nesreća ili bilo koji drugi izvanredni događaj, on to prvi doznaje i donosi odluku o tome kako postupiti. / Pred jutro se svi podatci objedinjuju i šalju u PDF-u svim direkto-rima HŽ Infrastrukture te u Ministarstvo pomorstva, prometa i infra-strukture da budu upoznati sa svime što se dogodilo u 24 sata – kaže sugovornik. Na njegovo radno mjesto dolaze najbolji prometnici, ljudi koji imaju puno iskustva na željeznici i koji dobro poznaju tehnologiju. / Danas nam je puno lakše jer smo informatizirani. Prije se sve radilo i obračunavalo ručno te se komuniciralo telefonom. Danas pritiskom na gumb sve vidimo te nam više ne treba puno knjižurina – uspore-đuje Mrkša. Noću, nedjeljom i praznicima on je uz portira jedini u cijeloj zgradi u Mihanovićevoj 12, ali ne smeta mu usamljenost. Radi u turnus-službama: 12 sati radi, 24 sata je slobodan, 12 sati radi i 48 sati je slobodan. / Mnogi pružni remonti otežavaju organizaciju prometa, ali uz surad-

Mladen Mrkša, glavni prometni dispečer HŽ Infrastrukture

Život između vlakova i kanarinacaJedan od pet glavnih prometnih dis-pečera HŽ Infrastrukture je Mladen Mrkša. Taj simpatični zaposlenik HŽ Infrastrukture rođen je u Novskoj, ali već dugo živi u Lipovljanima, odakle gotovo svaki dan putuje u Zagreb na posao i natrag.

nju svih nas on ipak teče. Kada se izvode remonti i na snazi su za-tvori pruga, vlakovi neophodno kasne, ali u suradnju s HŽ Putničkim prijevozom i HŽ Cargom svi problemi se riješe. Remonti se najčešće izvode u proljeće i jesen, a ljeti se ne radi zbog vrućina i deformacija tračnica. U rujnu je počeo kapitalni remont lijevoga i desnoga kolosi-jeka pruge Dugo Selo – Zagreb Borongaj. Sada se radi na desnome kolosijeku na pruzi Sesvete – Borongaj – Resnik – informirao nas je glavni dispečer. Naravno, promet bi puno lakše tekao da ima više dvokolosiječnih pruga./ Usko grlo je – kaže Mrkša – jednokolosječna pruga Dugo Selo – Novska. Jednokolosiječna je i pruga od Koprivnice do Zagreba i Ri-jeke, ali i druge. Dvokolosiječne su samo Savski Marof – Dugo Selo i Novska – Tovarnik. / Nisam napet u poslu. Veliku pomoć dobivam od naših područnih operativa. Oni su prvi i glavni na udaru na relaciji za koju su mjero-davni kada se nešto dogodi. Odrade puno posla. Moramo biti složni i gledati da prilikom izvanrednih događaja što prije uspostavimo pro-met – govori Mladen. U svojemu poslu, kaže, voli sve. Vlakove je zavolio odmalena jer mu je i otac radio na željeznici. Počeo je još 1962. Bio je prometnik u Banovoj Jarugi i Novskoj. Mladen je dolazio k njemu na posao i svi-djelo mu se, pa se lako odlučio da i njemu životni poziv bude vezan uz željeznicu. / Volim svoj posao jer je dinamičan i uvijek se nešto događa. Svaki dan je drugačiji. Teško je što čovjek nekada mora imati i dobre živce jer se nađete u situaciji u kojoj ne znate što napraviti. U jednome trenutku zablokirate jer odluku morate donijeti odmah, na primjer, nakon nekog izvanrednog događaja – nesreće na pruzi, podlijetanja automobila pod vlak, pregaženja … Na pruzi se obustavlja promet dok policija ne provede očevid, pa moramo organizirati zamjenski prijevoz autobusima ili na neki drugi način. No to je rijetko. Nikada na poslu nisam doživio teži stres – kaže glavni prometni dispečer. On i njegove kolege su na to radno mjesto, nastavlja on, došli iz Po-dručne operative Zagreb i svi imaju puno iskustva rada na željeznici. / Najvažnija je ljubav prema poslu. Ne možete dobro raditi nijedan posao ako ga ne volite – jednostavno je zaključio Mladen Mrkša.

Mladen Mrkša

/ HŽ INFR ASTRUKTUR A


/ Piše: Hrvoje Dečak/ Foto: Renato Branđolica

U pomalo izoliranoj zgradi Centra daljinskog uprav-ljanja već na prvi pogled može se uočiti da se u njega ulagalo i da su rad-ne prostorije usklađene s vremenom u kojemu živi-mo. Prije dvije i pol godine u dvoranu za upravljanje prometom stigli su novi suvremeni uređaji koji su zamijenili stare ploče koje su u uporabi bile od 1970. godine. Uređe-nje cjelokupnog prostora osmislili su projektanti iz tvrtke »Končar«. Ljudi koji rade u elektrotehničkome postrojenju (ETP) imali su pokoju primjedbu. Neke su

prihvaćene, a neke nisu jer »tako mora biti«.

Nakon nekoliko desetljeća provedenih u ETP-u na Zapadnome ko-lodvoru, Božica Viljevac, inženjerka elektrotehnike, došla je na svoje sadašnje radno mjesto, gdje je šefica svojim kolegama u Upravljanju elektrotehničkim i infrastrukturnim podsustavom u Održavanju. Tamo rade još četiri voditelja smjene i sedam elektroenergetskih dispečera.

CDU Zagreb

»Vladarica« Božica u »muškome okruženju«Iz najvećeg Centra daljinskog upravljanja u Zagrebu upravlja se prometom na 1035 km pruge. Posao je vrlo zahtjevan i mogu ga raditi samo željezničari s puno radnog iskustva. Iako je riječ o isključivo »muš-kom okruženju«, šefica CDU-a je Božica Viljevac.

Prema Pravilniku 228, u smjeni uvijek moraju biti dvije osobe. U bilo kojem trenutku barem jedan radnik mora biti u prostoriji. Radno vrije-me je 12 sati, s time da se tome dodaje još trideset minuta potrebnih za primopredaju. Sve radnje i svi događaji se evidentiraju. U ETP-u je Božica Viljevac bila, a i ovdje je, jedna od rijetkih žena koja se »bavi strujom«. / Možda tu ima i nešto genetike. Moj otac Ratko radio je u Službi SS i TK i bavio se slabom strujom. Posao mi je jaka struja i mislim da se dobro snalazim. U ovome sam poslu 33 godine. Dosta vremena provela sam na terenu i upoznala ljude, što je itekako važno, pa s dečkima lako nalazim zajednički jezik – kaže Viljevac. Djelatnost CDU-a je nadzor, kontrola i upravljanje radom stabilnih po-strojenja za električnu vuču (SPEV), elektrovučnih podsustava (EVP), postrojenja za sekcioniranje (PS) i postrojenja za sekcioniranje s ne-utralnim vodom (PSN). Uz najveći zagrebački, djeluju još CDU-ovi u Rijeci i Vinkovcima. Iz Zagreba se upravlja prometom na 1145 km pruge, i to od Dobove do Novske i od Botova do Moravica. Na tim dionicama instalirano je 12 EVP-ova, 14 PS-ova i osam PSN-ova. Tu je i pet postrojenja za kompenziranje jalove energije, odnosno smanjenje električne energije, koju HŽ Infrastruktura vraća HEP-u, te transformatorske stanice za predgrijavanje vagona i transformator-ske stanice za grijanje skretnica. / Zvuči komplicirano, ali je zapravo vrlo jednostavno – objašnjava Bo-žica Viljevac. / Naš je posao, uz ostalo, pronaći kvar i otkriti način napajanja kako se promet ne bi remetio. Dio pruge na kojemu se pojavio kvar se sek-cionira odnosno izdvaja iz prometa i pronalazimo način napajanja. Bît je iz prometa izdvojiti što manji dio pruge, zbog čega su nam iznimno važne pravodobne informacije. Mi znamo da se nešto dogodilo na pruzi, ali ne znamo gdje. Jako nam je važna brza veza s prometnom operativom i sa strojovođom na pruzi. Svaka informacija stiže u CDU i odavde se prosljeđuje dalje. Sve radnje i kontakti evidentiraju se i »na papiru«. Ukoliko nema informacije, dečki izlaze na teren i sekcio-niranjem utvrđuju gdje je nastao kvar, pa to onda javljaju u kontaktnu

mrežu i potom idu otkloniti kvar – protumačila je. Ako dojava stigne na vrijeme, to uvelike olakšava otklanjanje kvara ili smetnje. / Ponekad strojovođe sami jave i lociraju kvar ili naši dečki zovu strojovođe pa im oni daju detaljniju informaciju. U pravi-lu, prvi korak je nazvati promet-nu operativu i doznati koji su vlakovi na pruzi. U prometnoj operativi može se dobiti broj mobitela strojovođe na pruzi – rekla je naša sugovornica. Obustave prometa na pruga-ma za sobom nose i veliku od-govornost. / Na mnogim mjestima izvo-de se veliki radovi. Procedura je da napon isključujemo na-kon što dobijemo brzojavke, a ekipe iz kontaktne mreže na te-renu osiguravaju mjesto rado-va – završila je Božica Viljevac.

Božica Viljevac u dvorani CDU-a

/ HŽ INFR ASTRUKTUR A


/ Piše: Tanja Horvat/ Foto: Dragutin Staničić

Dana 15. studenoga 2013. pred mnogobrojnom publikom predsta-vila se mlada slikarica i članica Udruge željezničara slikara »Plavo svjetlo« Marija Grabar. Na izložbi je izloženo 30 radova srednjeg i velikog formata te 20 minijatura u tehnici ulja na platnu. Svoj likovni izričaj u maniri hiperrealizma i fotografskog slikarstva, osim kroz formate dojmljive veličine, prikazala je kroz pejzažne motive i idilične prizore seoskog života, koji su najočitiji u temama upravo iz njezine neposredne blizine.

Na otvorenju izložbe o likovnim radovima Marije Grabar govorila je ravnateljica Centra za kulturu Edita Janković Hapavel, a o autorici izložbe kao članici Udruge željezničara slikara »Plavo svjetlo« pred-sjednica Udruge Tanja Horvat. U prigodnome dijelu programa na-stupili su duet »Sanborus«, Lucija i Jure Jakelić, a izložbu je otvorio Martin Mahović, izaslanik gradonačelnika grada Đurđevca.

Izložba se mogla razgledati do 14. prosinca 2013. u galeriji »Stari grad Đurđevac«.

Izložba Marije Grabar

Moj zavičajČlanica Udruge željezničara slikara »Plavo svjetlo« Zagreb izložila je svoje radove u reprezentativnome prostoru Galerije »Stari grad Đurđevac«.

Časnu sestru Piu Padjen nemoguće je odvojiti od njezina istinskog redovničkog poziva. Godinama je radila kao učiteljica u dječjim vrtićima i osnovnom školama, a likovnu umjetnost poučavala je u sred-njim školama. Unatoč godinama, njezini slikarski radovi i skulpture kreativni su čin radosti življenja koji prenosi i na posjetite-lje izložbe. Izložba pod nazivom »Za male i velike« i njezini radovi svjedoče o autoriči-nim godinama ali i o neumornome mlade-načkom, stvaralačkom zanosu, koji unatoč zdravstvenome stanju, odaje autoricu kao vrsnu akademsku slikaricu. Svečanim otvorenjem izložbe 13. prosinca časna sestra Kate Mare Pie Padjen obilježila je 63 godine posvećene redovništvu kroz slike u tehnici ulja na platnu i akrilima, kipove anđela pečenih u glini i gipsu te portrete djece koja su danas odrasli ljudi. O autorici je govorila predstojnica Školskih sestara franjevki časna sestra Joze-fina Čosić, a izaslanica Provincijalke sestara franjevki časna sestra

Galerija »U predvorju«

Za male i velike»Za male i velike« naziv je nove izložbe kojom se drugi put pred-stavlja akademska slikarica, časna sestra Kata Mara Pia Pa-djen. Kroz radove koji prikazuju anđele pjevače, svirače i kipo-

/ Piše: Tanja Horvat

Jelena Lončar u ime cijele zajednice uputila je iskrene čestitke au-torici Padjen. Za glazbeni ugođaj pobrinuli su se časna sestra Sanja Stojić na klavijaturama, dr. Boris Blašković na violini i dio dječjeg zbora Župe Majke Božje Lurdske pod ravnanjem voditeljice časne sestre Željke Čeko. Izložba se može razgledati do 10. siječnja 2013.

/ KULTUR A


/ NOVOSTI/ Izvor: HINA / NOVOSTI

/ Piše: Dragutin Staničić

Projekt je pokrenula studentska udruga eSTUDENT te je prvi projekt koji se bavi problematikom korupcije u organizaciji studenata moti-viranih željom za promjenom sveprisutnog koruptivnog ponašanja. Projektom se želi utjecati na mlade ljude, inspirativnim i kvalitetnim primjerima pokazati im da je uspjeh moguće ostvariti bez veza, uz vlastiti trud i rad. Ideja projekta jest potaknuti mlade na kritičko raz-mišljanje i otvorenu raspravu na temu korupcije, kao i podići razinu svjesnosti o važnosti stalne edukacije. Inicijativom se također na-stoji obuhvatiti srednjoškolce te ih motivirati i potaknuti na daljnje usavršavanje i obrazovanje. Ove godine i HŽ Putnički prijevoz uklju-čio se u projekt. Naime, u sklopu najave projekta udruga je ostvarila suradnju s HŽ Putničkim prijevozom, Željezničkom tiskarom i Zagre-bačkim električnim tramvajem te su organizatori projekta u vlakovi-ma i tramvajima ostavili više od dvije tisuće motivirajućih poruka na vezicama, kako bi ih pronašli i pročitali korisnici prijevoza.

/ Želimo osvijestiti studente, srednjoškolce te cijelu javnost da se isplati boriti, truditi te ulagati u sebe i svoju budućnost. Uspjeh bez oslanjanja na korupciju je moguć te je vlastitom diplomom i trudom moguće postići željene rezultate. Vrijeme je za promjene, uspjeh te

Studenti protiv korupcije

»Bez ‘veze’ nije bezveze«Na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. pro-sinca održava se projekt »Bez ‘veze’ nije bezveze«, čiji je temeljni cilj potaknuti studente i javnost na proaktivno ponašanje i otvorenu raspravu o korup-ciji i mogućnostima uspjeha bez veze.

ostvarenje snova! – kažu organizatori te poručuju da ih pratite na službenoj stranici projekta na facebooku na kojoj će biti najavljena predavanja te ostala događanja u sklopu projekta.

Projekt je proizišao iz inicijative »Studenti protiv korupcije« koja već četiri godine zaredom okuplja mlade koji svojim trudom i radom žele postići promjene. Projekt podržavaju Rektorat Sveučilišta u Zagre-bu, predsjednika RH Ivo Josipović, Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i športa, Ministarstvo pravosuđa, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Studentski pravobranitelj te mnogobrojni profesori.

Željezničko modelarstvo u Hrvatskoj ima višedesetljetnu povijest te je nekolicina strastvenih modelara i maketara pro-cijenila da postoji interes za intenzivno

interaktivno virtualno druženje i pokrenula forum. Forum ponajprije obrađuje teme vezane uz male vlakove, tj. željezničko modelarstvo i maketarstvo. Članovi foruma na njemu predstavljaju svoje kolekcije modela, di-orama i maketa. Razmjenjuju iskustva u digitalnim tehnologijama i praktičnim savjetima pomažu mlađim članovima foruma u rješavanju početničkih problema pri odabiru ili načinu izrade modela i maketa.Budući da je u široj regiji taj hobi vrlo popularan, postoje brojni klubo-vi čiji se članovi bave željezničkim modelarstvom. Forum prati većinu aktivnosti tih klubova kao što su susreti, burze i izložbe. S velikim zanimanjem prate se novosti vodećih proizvođača modela željeznica kao i prateće opreme na sada zajedničkome europskom tržištu. Budući da su najvažniji europski proizvođači modela done-davno zanemarivali Hrvatske željeznice, inventivni modelari prionuli su gradnji modela koji se ne proizvode serijski te su postigli zapažene uspjehe u izradi ili preradi modela koji su replike pravih željeznica.

Mali vlakovi

Portal posvećen željezničkom modelarstvuNa virtualnoj sceni nepune dvije godine djeluje forum, a odnedavno i portal Mali vla-kovi.

Na zadovoljstvo modelara u regiji, višegodišnja nastojanja da mode-lari imaju vagone s hrvatskih pruga, njihove želje uslišala je talijanska tvrtka ACME koja je izradila niz vagona u mjerilu H0, 1:87. Sada se mogu nabaviti modeli putničkih vagona EC-a »Mimara«, vagoni za spavanje, vagoni s ležajevima, set vagona prvog IC-a »Craotia« te vagoni koji su do devedesete godine prošloga stoljeća vozili u među-narodnome prijevozu kroz bivšu državu. Osim članova foruma, te modele mogli su vidjeti i posjetitelji XVI. susreta modelara koje je 23. studenoga 2013. organizirao Klub želje-zničkih modelara Zagreb. Zbog velikog zanimanja i objava vrlo kvalitetnih radova na forumu, u kratkome vremenu ukazala se potreba za većom prisutnosti na inter-netu. U skladu s time na tome je susretu promoviran novi portal »Mali vlakovi« spotom i kratkim pregledom dijela aktivnosti. Na naslovnoj stranici portala predstavljene su neke od najvažnijih tema koje se mogu pratiti na forumu, koji već sada obrađuje više od 700 tema te je objavljeno 19 000 odgovora. Budući da su modeli vlakova vjerne replike velikih vlakova, postoji i rubrika posvećena putopisima. Tamo se mogu pratiti fotoreportaže članova, pročitati novosti i pratiti aktivnosti željezničkih muzeja te ra-zne obljetnice željezničkih pruga. U rubrici koja se bavi ostalim hobijima nalaze se prilozi o filateliji, značkama i ostalim memorabilijama. Na forumu ima mnogo linkova zanimljivih svim poklonicima željeznica i hobija vezanih uz željeznicu. Ako ste zainteresirani za željezničke modelarske hobije, svakako pra-tite stranice www.malivlakovi.com.hr .


/ KROZ HRVATSKU / Piše: Hrvoje Dečak/ Foto: Renato Branđolica

Donji Lapac gradić je u najistočnijem dijelu Like, predjelu koji buj-nim zelenilom livada i šuma odaje sasvim drugačiji dojam od krš-nog ostatka Like. U blizini Lapca, na čarobnoj rijeci Uni, veliki je slap Štrbački buk, na samoj granici s BiH. Štrbački buk moćni je vodopad, visok oko 25 metara, koji se nalazi na dijelu gdje je Una široka čak 86 metara i u proljeće, kada se tope snjegovi, silne koli-čine vode obrušavaju se u ponor, a okolna zemlja tutnji pod noga-ma gotovo kao da ste pokraj slapova Nijagare. U mirnije vrijeme, skiperi s bosanske strane u čamcima neustrašivo skaču niz slap, što se običnim posjetiteljima nikako ne preporučuje!

Ličko Pounje

Čarobnim krajolikom uz unsku pruguVodopad Štrbački buk, na granici Hrvatske i BiH, visok je 25 metara, a odvažni skiperi raftinga ska-ču s njega. U blizini je prilično izolirani gradić Donji Lapac, pokraj njega Boričevac, a južno, kod Srba, čarobno vrelo Une.

I dok je Štrbački buk oko 22 km sjeverno od Donjeg Lapca, otprilike isto toliko južnije, na cesti prema Srbu, mjesto je Donja Suvaja, a pokraj njega izvire rijeka Una. To je vrelo Une, slično izvorima Kupe ili Kamačnika u Gorskome kotaru. Kristalno bistra voda u svim nijan-sama između modre i zelene prizor omogućuje uživanje u očuvanoj prirodi. To je, kažu domaćini, i najdublji istraženi slatkovodni izvor na svijetu. Francuski ronioci zaronili su do 205 metara dubine!

Sve to kraj je uz unsku prugu, najkraću željezničku relaciju od Za-greba do Splita, koja je sada zatvorena i zahtijeva temeljitu obnovu. Pruga velikim dijelom prolazi dolinom rijeke Une, nekoliko puta pre-lazeći iz Hrvatske u BiH i obratno.

Krajolikom dominira Lička Plješivica, planina na kojoj ponegdje još raste iskonska prašuma. Njezin ogoljeli i stjenoviti, ali zaobljeni vrh Gola Plješivica (1646 m) i TV-toranj izbliza se vide već iz Korenice, sa stare ceste Zagreb – Split, a najviši vrh Ozeblin (1657 m) s četvr-tastom pločom – repetitorom dobro se vidi iz Lapca. Do tog mjesta iz Korenice vodi nova cesta, usječena u obronke Plješivice.

U samome Lapcu, mjestu na 580 metara nadmorske visine, slika je svojstvena za krajeve koji su za Domovinskog rata bili okupirani. Lapac je kraj rata dočekao velikim dijelom spaljen, a sada izgleda šaroliko – uz niz krasnih novih stambenih zgrada, pa i sjajno uređe-nu školu, ljepšu od mnogih u Zagrebu, nalaze se sablasno devasti-rane kuće kao što je inače lijepa stara zgrada nekadašnjeg hotela »Ozeblin« ili, malo dalje, hotela »Kamensko«, nekada B-kategorije.

Kraj ostataka hotela »Ozeblin« budući je dom kulture – lijepo nado-građena stara kamena lička kuća. Tu bi se trebali okupljati ponaj-prije mladi i udahnuti život punijim plućima. Inače, Lapčani imaju KUD »Kraljica Katarina«, NK »Donji Lapac«, Klub avanturističkih sportova »Una-Štrbački buk«, knjižnicu ...

U središtu mjesta je zgrada općine, a preko puta park sa spomeni-kom NOB-u na kojem piše: »Stojanu Matiću i palim drugovima«. S druge strane parka je nova pravoslavna crkva, čija je gradnja poče-la tijekom okupacije, a dovršena je desetak godina kasnije.

Općina Donji Lapac imala je 1991. oko osam tisuća stanovnika i bila je nastanjena gotovo isključivo Srbima. Tijekom vojno-redar-stvene akcije »Oluja« većina Srba je otišla, a neki su se vratili ka-snije. U međuvremenu se doselilo dosta Hrvata, najviše prognanih iz BiH, ali neki su kasnije morali napustiti kuće, pa općina danas ima između 2500 i 3000 stanovnika (700 u samome Lapcu), a 80 posto žitelja su Srbi.

Stanovnici Lapca su upućeni na Bihać, koji je udaljen 40 km preko prijelaza Užljebić. Tamo idu u kupnju jer je sve puno jeftinije.U lapačkoj općini dobri su uvjeti za bavljenje poljoprivredom, no ve-ćinu obradive zemlje čine sitni posjedi neriješena statusa. Domaćini se nadaju procvatu seoskog turizma te otvaranju novih proizvodnih pogona.Nekoliko kilometara od Lapca je selo Boričevac, tik do granice s BiH i Kulen Vakufom. Boričevac je do 1941. bilo hrvatsko selo s oko 2500 stanovnika. No, dana 2. kolovoza 1941. ustanici iz Srba i oko-lice, tada još pomiješani četnici i budući partizani, razorili su selo, a stanovnike dijelom likvidirali, a dijelom protjerali. Nakon Drugoga svjetskog rata nije se vratio gotovo nitko. Župna crkva Male Gospe u Boričevcu danas je napola obnovljena, ali mise se ne služe u njoj, nego u vrtiću u Donjem Lapcu.Kako dovoljno naglasiti ljepotu obližnje rijeke Une? Duga je 212 kilometara i kod Jasenovca utječe u Savu. Duž 102 km čini granicu Hrvatske i BiH. Svake godine na njoj se održava »Una regata«, a posebno atraktivan je rafting na Uni, što ga za turiste priređuju i s bosanske i s hrvatske strane granice.Više turista, oko 25.000 godišnje, dolazi na rafting s bosanske stra-ne granice, jer je kraj oko Une nacionalni park. S hrvatske strane granice na rafting dolazi samo od 300 do 400 turista, najviše iz Zagreba te iz Rijeke, Pule, Siska, Varaždina i Slavonije. Klub avantu-rističkih sportova »Una – Štrbački buk« iz Donjeg Lapca organizira rafting za turiste, najbolje uz prethodnu najavu.

Obnovljena crkva u Boričevcu Panorama Donjeg Lapca


/ KROZ HRVATSKU/ Piše: Roman Avdagić/ Foto: Roman Avdagić

Posljednji put Istru sam obišao 2012. godine. Taj dan u svibnju, mje-secu proljetnog sunca i toplih sunčanih dana, urezao mi se zauvijek u pamćenje. Naime, tog smo svibanjskog jutra krenuli na put u Istru preko Gorskog kotara, a planirali smo obići Mošćeničku Dragu, La-bin, Rovinj i Savudriju. Nas tridesetak okupilo se unatoč kiši i magli i kombijima smo krenuli na put. Autocesta do Karlovca bila je »slinava«, a nakon grada na četiri rijeke pred nama su bila brda. Taman kada smo prošli Vrbovsko i krenuli uzbrdo, kiša se počela pretvarati u snijeg. Odmah sam se sjetio slavne izjave Mladena Delića: »Ma, ljudi moji, je li to moguće?!« Isprva sitne, a potom sve veće i gušće pahulje počele su nam pre-krivati pogled kroz vjetrobransko staklo. Zaustavili smo se u Ravnoj Gori, gdje je smo se počeli grudati. Zamislite, u svibnju! Zagrijavši se toplim napitcima, nastavili smo put prema Rijeci. Kroz Opatiju stigli smo do Mošćeničke Drage, gdje nas je dočekao pravi jesenski dan, južina s kišom. Dosadna kiša prestala je padati negdje na pola Istre i oko podneva stigli smo u Rovinj. Prvo naseljeno područje na mjestu današnjeg Ro-vinja zvalo se Castrum Rubini i spominje se u djelu »Cosmographia« ravenskog Anonimusa iz VII. stoljeća. Postoje pretpostavke da je na-selje sagrađeno između III. i V. stoljeća. Rovinj zemljopisno spada u takozvanu Crvenu Istru, a oko Rovinja prostire se Rovinjski arhipelag sastavljen od 22 otočića. Rovinjani su kroz povijest imali razmirice s Rimljanima, uskocima i Mlečanima. Upravu grada zadržali su tijekom austrijske i francuske administracije. Nakon Prvoga svjetskog rata Rovinj je pripao talijan-skoj provinciji Furlanija-Julijska krajina. Nakon Drugoga svjetskog rata Rovinj je tek 1947. pripojen Hrvatskoj. Iz kojeg god smjera prilazite Rovinju, prvo što ugledate jest velebna crkva svete Eufemije koja se gradila i nadograđivala od X. do XVIII.

Rovinj – Savudrija

Četiri godišnja doba u jednome danuKrenuvši u veljači prošle godine na put prema Istri, u jednome smo danu doživjeli sva godišnja doba.

stoljeća. Zanimljiv zvonik počeo se graditi 1651., a gradnja je trajala 26 godina. Na vrhu zvonika visokog 62 metra nalazi se bakreni kip sv. Eufemije postavljen 1758. godine.Nakon »jesenjeg« dana u Moščenici, u Rovinju smo ušli u prohla-dan proljetni dan s pokojom sunčevom zrakom koja se probijala kroz oblake. Prošetali smo po staroj jezgri Rovinja koja je uvijek zanimljiva zbog svojih kamenih uličica (Ulica Carera), starih bicikala i niza po-sebnih detalja.Preko Limskog kanala krenuli smo prema najzapadnijoj točki Hrvat-ske – malome ribarskom mjestu Savudriji. Nakratko smo se zaustavili u Limskome kanalu, koji čak i neki turistički vodiči navode kao fjord. Budući da fjord nastaje radom ledenjaka, taj podatak nije točan. Lim-ski kanal je estuarij, potopljeno riječno ušće, nastalo prodorom mora u staro korito rijeke Pazinčice koja ponire kod Pazina. Naziv Limski kanal potječe od latinske riječi limes, odnosno granica, koja je ondje postojala u rimsko doba te je označivala granicu između provincija Italije i Dalmacije.Nekako smo uspjeli promašiti skretanje za Savudrijsku valu i odjed-nom kao da smo se našli u Miamiju. Kao mala djeca zurili smo u Kempinski hotel s terenom za golf i pitali se da nismo možda zalutali u neko drugo vrijeme i na drugo mjesto. No ipak smo uspjeli naći put do našeg odredišta, prekrasne Savudrijske vale. Zanimljivo, nakon snijega u Gorskome kotaru dočekalo nas je pravo rano ljeto. Kao dijete bio sam s izviđačima u kampu Veli Jože u Savudriji i u sjećanju mi je ostao veliki savudrijski svjetionik. Poznate savudrijske rampe za čamce postale su meka za fotografe, a na kraju dana, kao da smo nagrađeni fotografijama na kojima smo ovjekovječili očaravajući zalazak sunca. Putovanje koje pamtim kao »četiri godišnja doba u jednome svibanj-skom danu« završilo je povratkom, bez kiše i snijega, u Zagreb.

Rovinj

Savudrija

Moščenićka Draga


/ PUTOPIS / Piše: Marina Ribar/ Foto: Marina Ribar

Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno sredi-šte Nizozemske. Smješten je na ušću rijeke Amstel u jezero IJssel, u sjevernoj Nizozemskoj. Prema podatcima iz 2008., šire gradsko područje (s Randstadom) ima više od 1,36 milijuna stanovnika, što ga čini šestom metropolom po veličini u Europi. Stariji dijelovi gra-da ispresijecani su kanalima na kojima su brojne stare građanske kuće. Ima oko 160 kanala koji dijele grad na oko 90 otočića. Zbog toga ga često nazivaju Venecijom sjeverne Europe. Naziv Amster-

Amsterdam

Grad u koji se želim vratitiAmsterdam je grad u koji se želim vratiti. Budu-ći da za Amsterdam nema jeftinih letova, akcija zrakoplovne tvrtke Croatia Airlines u sklopu koje su karte za nekoliko europskih odredišta (a među njima i Amsterdam) bile po 99 eura bila je okidač da se odlučim posjetiti taj grad koji me uvijek pri-vlačio.

dam prvi se put spominje u ispravi od 27. listopada 1275. godi-ne, kada su stanovnici koji su gradili most i branu na rijeci Amstel oslobođeni plaćanja mostarine grofu Florisu V. Nakon što je u 14. st. dobio status grada, Amsterdam je procvao zahvaljujući trgovini s Hanzeatskom ligom gradova. Zahvaljujući »Čudu euharistije« u ulici Kalverstraat 1345. godine, Amsterdam je postao i odredištem mnogih hodočasnika, sve do protestantske reformacije. Tiha pro-cesija »Stille Omgang« održava se i danas, ali je to danas skromna procesija nekada velikog hodočašća. Tijekom nizozemskoga zlat-

nog doba, u 17. st. Amsterdam je postao jedan od najbogatijih gradova na svijetu. Trgovački brodovi iz Amsterdama plovili su Bal-tičkim morem, obalom Sjeverne Amerike, afričkom obalom, ali i do Indonezije, Indije, Šri Lanke te Brazila. Amsterdamski trgovci imali su većinu dionica u tvrtkama kao što su Nizozemska istočnoindijska kompanija i Nizozemska zapadnoindijska kompanija koje su kasnije postale nizozemsko kolonijalno carstvo. Tada je Amsterdam postao vodećom europskom lukom za prekooceansku trgovinu i financij-sko središte svijeta. Godine 1602. u Amsterdamu je osnovana prva burza gdje su nizozemske indijske kompanije trgovale svojim dioni-cama. Tijekom kuge koja je poharala grad od 1623. do 1625., od 1635. do 1636., 1655. i 1664. Amsterdam je izgubio 10 % svojega stanovništva. To nije zasmetalo da broj stanovnika u 17. st. poraste sa 50.000 na 200.000 stanovnika. Amsterdamski kanali iz 17. st. upisani su na UNESCO-ov popis svjetske baštine u Europi, kao i obrambena linija Amsterdama (1880. – 1920.).

Središte grada (gradska četvrt Centrum) nalazi se dva metra iznad razine mora, dok je okolica nekada bila potopljena. Grad je povezan sa Sjevernim morem kanalom Noordsee. Amsterdam ima svježu oceansku klimu na koju jako utječe blizina Sjevernog mora. U pro-sjeku je godišnje 186 kišnih dana, ali prosječna godišnja količina padalina iznosi umjerenih 780 mm.


/ POVIJEST/ PUTOPIS

Grad je s aerodromom izvrsno povezan javnim prijevozom te se za samo 18 minuta vožnje vlakom i za nekoliko eura stigne u središte grada. Hotel u kojemu sam odsjela bio je smješten na zadnjem prstenu tih mnogobrojnih kanala i sve dok nisam stigla tamo nisam bila svjesna koliko je to zapravo bila dobra lokacija. Hotel »King« nalazi se odmah iza malog trga Leidseplein koji je poznat kao okupljalište lokalnog stanovništva. U tome dijelu gra-da čovjek se osjeća sigurno, za razliku od, primjerice, u Crvenoj četvrti kojom sam šetala u popodnevnim satima. Moram priznati da sam se tamo osjećala čudno; sve je bilo sivo, prolazile su čudne face, a miris marihuane širio se zrakom. U Crvenoj četvrti mogu se vidjeti bijeda i siromaštvo prostitutki u izlozima. Pozna-ta Crvena četvrt smještena je samo pet minuta hoda od njihova glavnog kolodvora. Ondje je smještena i De Oude Kerk (Stara crkva) koja dominira tim dijelom Crvene četvrti. U prvotnoj verziji bila je sagrađena kao katolička crkva dok je danas jedna od uni-katnih građevina nizozemskog protestantizma. U njoj se nalazi i grobno mjesto Saskie, Rembrandtove žene koja se 1642. razbo-ljela i umrla. Iste te godine, ali prije njezine smrti, Rembrandt je u crkvi naslikao »The Night Watch«. Upravo taj ogroman kon-trast čini Amsterdam neodoljivim gradom. Pokraj Stare crkve,

koja je jedna od najvažniji građevina u Amsterdamu, nalaze se coffee shopovi, prostitutke …

Amsterdam je pun muzeja i galerija poput Državnog muzeja (Rijk-smuseum) s najvećom zbirkom nizozemske umjetnosti, Gradskog muzeja, Van Goghova muzeja, Tropskog muzeja i dr. Ako ih želite posjetiti, isplatit će vam se kupnja kartica za grad Amsterdam, koju možete kupiti u bilo kojem turističkom uredu, a s kojom besplatno možete ulaziti u veliki broj muzeja i koristiti javni prijevoz, ostvariti pravo na popuste u restoranima i trgovinama itd. Jedan od tih mu-zeja je i muzej Heineken. Muzej me oduševio jer u njemu možete doživjeti izradu piva u 4D verziji. Nakon toga možete kušati piva, sudjelovati u zabavi ili uživati u sobi za opuštanje. Riječ je o uistinu interaktivnome muzeju. Obvezno treba obići i kuću Anne Frank, a ako se želite zabaviti, ondje je Madame Tussauds.

U Amsterdamu je sve podređeno biciklistima: parkirališna mjesta, ceste, semafori za bicikliste … Budući da se bicikli često kradu, svi voze stare bicikle koje mogu zaključati bilo gdje te se ne mo-raju bojati da će ih netko ukrasti. Većina svoje bicikle čak niti ne veže.

Šarmu grada uvelike doprinose otmjene gospodske kuće trgovaca uz kanale i njihovi detalji. Odlikuju ih karakteristična sjevernoeu-ropska, izdužena pročelja. Zanimljivo je da su se kuće tako gradile jer se za svaki prozor na pročelju plaćao visoki porez. Da bi imale što manje prozora, građene su uske kuće. Zanimljivo jest i to da u Amsterdamu, ali i u cijeloj Nizozemskoj, na prozorima nema zavje-sa. Ta kalvinistička tradicija proizlazi iz vjerovanja da »vjernici ne-maju što skrivati od Boga«. Što se tiče uređenja interijera, ljepota i udobnost su na prvome mjestu, a u gradu postoji puno dućana s raznovrsnom robom sa svih kontinenata. Na pročeljima se mogu vidjeti kuke koje su služile za unošenje namještaja u prostorije jer su hodnici preuski.

Posebnom doživljaju grada doprinosi vožnja brodom. Nevjerojat-no je koliko ljudi zapravo živi na tim brodovima.

Jedino mjesto koje nisam stigla obići, a sigurno se isplati, jest burza cvijeća.

Nedaleko od hotela »King« u kojemu sam bila smještena nalazi se zelena oaza grada – Vondelpark koji građanima Amsterdama služi za opuštanje, rekreaciju, druženje itd. To je pravo mjesto za bijeg od gradske vreve. Kafići su puni svaku večer. Kada sam pokušavala zamisliti da Zagreb tako izgleda u nedjelju navečer, nije mi to uspijevalo. Amsterdam je grad u kojemu izgubite po-jam o vremenu, a to je ono što svi tražimo na godišnjem odmo-ru, zar ne?


/ POVIJEST / Piše: Siniša Lajnert/ Foto: Branimir Butković

Sustav sanitetsko-higijensko-zdravstvene zaštite na željeznici bio je izuzetno dobro organiziran i ra-zvijen. To je, između ostaloga, bilo zato što je želje-znica, zbog svoje važnosti za razvoj zemlje, imala gotovo vojnu organizaciju.

Zdravstvena zaštita ima dugu i respektabilnu tradiciju na željezni-ci. U Austro-Ugarskoj Monarhiji u tu svrhu osnovane su poseb-ne bolesničke blagajne Kraljevskih ugarskih državnih željeznica, bolesničke blagajne za osoblje Carsko-kraljevskih austrijskih državnih željeznica i posebne pripomoćne zaklade (fonda Tolnay) Kraljevskih ugarskih državnih željeznica u Budimpešti. Godine 1922. u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca osno-van je poseban Bolesnički fond za držav-no saobraćajno osoblje sa sjedištem pri ondašnjem Ministarstvu saobraćaja u Beogradu. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1943. Bolesnički fond pretvoren je u Bo-lestničku zakladu državnog prometnog osoblja. Nakon Drugoga svjetskoga rata Bolesnički fond odvojen je od Ministarstva saobraćaja i pripojen Državnom zavodu za socijalno osiguranje. Funkcija navedenih fondova bilo je obvezno osiguranje cje-lokupnoga aktivnog osoblja i fakultativno osiguranje umirovljenog osoblja državnih prometnih ustanova i članova njihovih obitelji u slučaju bolesti.

Prema organizaciji željeznica od 1. lipnja 1945., pri Personalnom odjeljenju Želje-zničke uprave Zagreb nalazio se Odsjek za socijalno staranje s Referenstvom za osi-guranje za slučaj bolesti i nesreće, Refe-renstvom za penziono osiguranje radnika i Referenstvom za sanitetske poslove. Pre-ma unutarnjoj organizaciji Glavne direkcije eksploatacije željeznica Zagreb koja je vrijedila od 19. lipnja 1947., unutar Sekretarijata nalazio se Sanitetski odsjek. Za šefa Sanitetskog odsjeka određen je dr. Marijan Derkos.

Sekretarica zagrebačke Glavne direkcije eksploatacije željeznica Anka Dragnić poslala je u listopadu 1947. svim službenim jedini-cama i prometnim liječnicima okružnicu o postavljanju medicin-skih higijeničara u središtu rajonskih kolodvora, i to u Zagrebu za Zagreb Istočni kolodvor i Zagreb Zapadni kolodvor, Karlovcu, Rijeci, Splitu, Banja Luci, Varaždinu, Osijeku i jedan za rajonski kolodvor Brod i Vinkovci sa sjedištem u Slavonskome Brodu. Duž-nost medicinskih higijeničara bila je ponajprije nadzor nad provo-đenjem higijenskih propisa u pojedinim željezničkim kolodvorima, na pruzi te u ostalim jedinicama i ustanovama željeznice na po-vjerenome području. Medicinski higijeničari trebali su biti, osim sa Sanitetskim otsjekom Glavne direkcije, povezani i s prometnim liječnicima na pruzi. Uslijed planske raspodjele lijekova i sanitetskog materijala pri svim sanitetskim odsjecima Glavnih direkcija eksploatacije želje-znica – gdje to još nije bilo provedeno – trebalo je organizirati Sanitetsko-apotekarsku službu.

Početkom siječnja 1948. počeo je voziti novi ambulantni sanitet-ski vagon, u kojemu su se pregledali i liječili željezničko osoblje i

Zdravstvena zaštita na željeznici (1945. – 1953.)

Malo o zdravstvenoj zaštiti željezničaračlanovi njihovih obitelji. Preglede su obavljali liječnik opće prakse i zubar, koji je ujedno popravljao zube.

Nakon Drugoga svjetskoga rata, sanitetsko-higijensku službu na terenu obavljali su nekvalificirani službenici, i to prema uputama prometnih liječnika. Odvajanjem Bolesničkog fonda od Ministar-stva saobraćaja i utapanjem u Državni zavod za socijalno osigura-nje nestali su prometni liječnici. Ako su nastavili obavljali tu služ-bu, nisu bili u mogućnosti posvetiti joj se radi preopterećenosti liječenjem osiguranika. Da bi se provodili sanitetsko-higijenski

propisi, u kolodvorskim gazdinstvima tre-balo je zadužiti po jednog službenika samo za kontrolu higijene. U većim željezničkim gazdinstvima to su bili medicinski pomoć-nici ili dezinfektori, a u manjima – medicin-ski higijeničari. Njihov djelokrug rada bio je to gazdinstvo, tj. svi željeznički kolodvori i postrojenja koja su mu pripadala: ložio-nice, sekcije itd. Oni su, prema naređenju Generalne direkcije željeznica od 16. siječ-nja 1948., morali obilaziti svoje područje bar jedanput mjesečno i otklanjati nedo-statke, npr. provoditi zaprašivanje konači-šta DDT-em ili sličnim sredstvima.

Rješenjem od 3. srpnja 1948. u Ministarstvu saobraćaja u Beogradu i pri glavnim direkcijama eksploatacije željezni-ca osnivaju se uprave zdravstvene službe za prometno osoblje. Uprava Zdravstve-ne službe Glavne direkcije eksploatacije željeznica Zagreb nalazila se na lokaciji Grgurova 3. Osim poliklinike u Zagrebu, u Ulici Grgura Ninskog 3, navedena Upra-va u svome sastavu imala je ambulante u svim važnijim željezničkim kolodvorima, u željezničkoj radionici i ložionici u Zagre-bu i Željezničkom tehnikumu u Puli. Osim toga, Uprava zdravstvene službe imala je

i Klimatsko lječilište Kaštel Lukšić i Bolnicu za TBC u Zagrebu, na Jordanovcu 104. Liječničko-radničke stručne komisije, koje su u Zagrebu postojale pri filijali Državnog zavoda za socijalno osigura-nje, prestale su s radom.

Na dan 30. listopada 1949. Zdravstvena služba željezničara imala je 11 radnika, 83 radnice, 63 službenika i 85 službenica.

Zdravstvena služba Direkcije željeznica Zagreb preradila je jedan vagon koja je služio kao kino-vagon. S tim vagonom Zdravstvena služba putovala je od kolodvora do kolodvora i u njima željezniča-rima prikazivala propagandne i poučne filmove iz područja higije-ne, zaštite zdravlja, prve pomoći te liječenja i borbe protiv zaraznih bolesti. Budući da je taj vagon služio javnome dobru na željeznici, a da pritom nije donosio nikakvu izravnu materijalnu korist, pred-loženo je da se prevozi besplatno, s režijskim tovarnim listom. Dana 22. siječnja 1952. direktor Direkcije željeznica Zagreb izdao je privremeno odobrenje.

Godine 1953., nakon rasformiranja zdravstvene službe željezni-čara, koja je rukovodila zdravstvenim ustanovama željezničara, osnovane su zdravstvene ustanove željezničara koje su se samo-stalno financirale, a njihovi osnivači bile su direkcije željeznica.

ww

w.hz

net.h

r

Krece okiceni Tin express

u tvom gradu!

Krece okiceni Tin express

u tvom gradu!

/ Foto: Dragutin Staničić

/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

Documents

Sretan BožiÊ i nova 2014. godina! - zeljeznice.net