2
Stabilnost čitave biosfere, kao jedinstva žive i nežive prirode, zasniva se na usaglašenim odnosima između živih bića. Ti usaglašeni odnosi, a naročito odnosi ishrane, omogućavaju neprekidno odvijanje procesa kruženja materije i proticanja energije. Stoga biodiverzitet čini osnovu za opstanak života na Zemlji. Međutim, ukupan biodiverzitet planete Zemlje je definitivno ugrožen. Nestaju mnoge biološke vrste i njihovih staništa, velika prostranstva prirodnih ekosistema se uništavaju i zamjenjuju vještačkim, što čini snažnu opasnost za buduće funkcionisanje biosfere i opstanak samog čovjeka. Šumska staništa su veoma važna za očuvanje biološke raznovrsnosti, jer više od polovine ukupnog broja biljnih i životinjskih vrsta živi u šumama. Sa druge strane, šume imaju globalnu ulogu u procesu kruženja materije, stvaraju najplodnije postojeće tlo – zemlju, a sa druge strane drveće ima ulogu i u sprečavanju erozije zemljišta. Kao pluća planete, šume imaju funkciju upijanja ugljen dioksida i ispuštanja kiseonika (gotovo hiljadu kilograma kiseonika godišnje po hektaru šuma). Osim toga, šume učestvuju i u regulisanju klimatskih faktora, izvlačeći vodu sa velikih dubina ljeti i puštajući je preko lišća u vazduh i akumulaciji i prečišćavanju vode, jer jedno stablo sakupi po nekoliko kubnih litara vode.

Stabilnost čitave biosfere

Embed Size (px)

DESCRIPTION

mnjhzggfrt

Citation preview

Stabilnost itave biosfere, kao jedinstva ive i neive prirode, zasniva se na usaglaenim odnosima izmeu ivih bia. Ti usaglaeni odnosi, a naroito odnosi ishrane, omoguavaju neprekidno odvijanje procesa kruenja materije i proticanja energije. Stoga biodiverzitet ini osnovu za opstanak ivota na Zemlji. Meutim, ukupan biodiverzitet planete Zemlje je definitivno ugroen. Nestaju mnoge bioloke vrste i njihovih stanita, velika prostranstva prirodnih ekosistema se unitavaju i zamjenjuju vjetakim, to ini snanu opasnost za budue funkcionisanje biosfere i opstanak samog ovjeka.umska stanita su veoma vana za ouvanje bioloke raznovrsnosti, jer vie od polovine ukupnog broja biljnih i ivotinjskih vrsta ivi u umama. Sa druge strane, ume imaju globalnu ulogu u procesu kruenja materije, stvaraju najplodnije postojee tlo zemlju, a sa druge strane drvee ima ulogu i u spreavanju erozije zemljita.Kao plua planete, ume imaju funkciju upijanja ugljen dioksida i isputanja kiseonika (gotovo hiljadu kilograma kiseonika godinje po hektaru uma). Osim toga, ume uestvuju i u regulisanju klimatskih faktora, izvlaei vodu sa velikih dubina ljeti i putajui je preko lia u vazduh i akumulaciji i preiavanju vode, jer jedno stablo sakupi po nekoliko kubnih litara vode.Iz svega se moe vidjeti da ume imaju zaista veliku i znaajnu ulogu u ivotima ljudi, ivotinja, ouvanju biljnih vrsta i mnogih drugih korisnih aktivnosti. Stoga je propadanje uma, koje se dogaa u stvarnosti savremenog drutva, postalo jedno od kljunih pitanja u smislu ouvanja prirode. ume su danas ugroene od loeg gospodarenja, poara, poremeenog reima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, oneienja zraka, tla i voda, kiselih kia i dr.Uestalost pojava umskih poara, uspjeh gaenja i veliina priinjenih teta u mnogome zavise od detaljno prouenih i razraenih preventivnih mjera. One imaju za cilj ne samo spreavanje pojava poara, ve i uklanjanje uslova za njihovo nastajanje. Preventivne mjere treba da obuhvate sve aktivnosti koje direktno ili indirektno smanjuju broj pojava poara i veih posljedica.