TSKA MISAO EDPLATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K 14-—, LUGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO 1-20. — POJEDINI BROJ 10 PARA. - OGLASI PO CIJENIKU.

PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. — r - r

- I Z L A Z I S V A K I D A N -•A :: TELEFON BR. 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN 129 .871 . ::

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆIN. PERIVOJA. — VLASTNIK, IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZGA. — TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA

• TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. O. J. = = = = =

ŠIBENIK, 22. KOLOVOZA 1914. BR. 75

STRAHOVITI PORAZI FRANCUZA. like pobjede

nad Francuzima. pobjeda.

BERLIN, 21. kolovoza. Dd vodstvom bavarskog ijestolonasljednika izvo-vaše jučer čete svih nje-ačkih plemena u boje-na izmedju Metza i Vo­za pobjedu nad Fran-zima.

Suzbijeni Francuzi. BERLIN, 21. kolovoza. O velikoj pobjedi javlja se:

eprijateljska francuska voj~ velikim silama prodirala

u Lotaringiju, ali je bila čena natrag na čitavoj liniji

uz velike gubitke.

Bitka još traje. BERLIN, '21. kolovoza,

elokupni uspjeh nemože se vidjeti, pošto bojno polje

uzimlje veći prostor nego zauzimala cjelokupna na-vojska u bojevima rata

70-71. Naše čete odušev-ne sa nezadrživog prodi-ja i napredovanja tjeraju

prijatelja te je bitka danas stavljena.

:rancuski gubitci. BERLIN, 21. kolovoza,

sada, u boju što se zvija izmedju Metza i Vo-*za, naša vojska zarobila

više tisuća Francuza te palo u plijen množtvo

Dova.

Ranjenici u Zagrebu. Marš na Valjevo.

Na IM. o. mj. stigao je u Zagreb prvi :či transport ranjenika sa srpskog bo-t koci Loznice i Lešnice na Drini. Ima

svega oko 140. To su velikom većinom jenici sa ranama lakše naravi na nozi ući.

Prelaz preko Drine obavljen je bio na juriš. Loznica je, kako pripovijedaju, bila

nakon boja od kojih četvrt sata. Odatle su austrijske čete krenule dalje na

lok prema Valjevu, jer su na putu mnogo .dale od srpskih navala. Najgorje su tile u tim sukobima 16., 53., 78., i 102.

tkovnija. Većina rana potječe od šrap-a tek dva ili tri ranjenika imadu rane

od puščanog taneta, Jednomu ranjeniku je udarilo tane s desne strane u donju lavol-ku, prošlo je kroz usnu šupljinu ne ozli-jedivši je, osim što je kod ulaza na dol-njoj lalovci i kod izlaza na gornjoj lijevoj lalovci izbilo po jedan zub, ter je izašlo na lijevom licu ispod oka napolje.

Naše čete pohvatale su dosta srpskih zarobjenika, medju kojima ima doduše i starijih ljudi, koji su prošli oba lanjska rata, ali ima, vele, i dosta mladih kršnih momaka.

Obrana Srba je, vele, zdvojna i u-porna, brani se sve, ne samo muško, nego i žensko; dapače je i jedna sedamdeset-godišnja baba pucala iz puške na naše ranjenike, a pucala su muška ter ženska djeca. Zato i naši vojnici nisu nikoga šte-dili u obrani vlastitoga života. („Hrvat").

0 neufralifefu Italije. Njemačka štampa iz monarhije, kao i

ona iz Reicha te talijanska štampa bave se neutralitetom Italije u nazočnom ratu, te suglasno priznaju, da je položaj Italije silno prekaran, jer da je Italija uslied geo­grafskog svog položaja svojom pomor­skom snagom preslaba, da se opre udru­ženoj francusko-englezkoj mornarici u Sre­dozemnom moru.

Taj pak neutralitet posmatran je u ta­lijanskoj štampi veoma različito.

Poluslužbeni n. pr. „Popolo Romano" veli, da navieštenje rata sa strane Englezke monarkiji opravdava neutralitet Italije. Da toga nije bilo, Njemačka i Austro-Ugarska mogle bi se da posluže talijanskim prista­ništima za svoju mornaricu. Nu sada to nije moguće. Svaki rat sa Englezkom bio bi po Italiju katastrofalan, budući da na najistaknutijim talijanskim mjestima leže njihovi najljepši nezaštićeni gradovi.

Rimski list „Vita" veli, da su talijanski ministri prinudjeni na neutralitet nesmi­ljenom nuždom prilika. Talijanska vlada žali, da nakon 30-godišnjeg savezničtva, koje ju vežu uz Njemačku i monarkiju, mora u ovom velikom času stojati po strani.

Njemačko pak novinstvo osobito „MUn-chener Neusten Nachrichten" ne dieli mi­šljenje talijanskog novinstva, dapače živo polemizira sa talijanskim novinstvom, izja­vljujući, da bojazan Italije ne stoji, jer bi kraj sve pogibelji talijanska mornarica ipak vezivala združeno francuzko i englezko bro­dovlje u Sredozemnom moru. Priznaje ipak, da je situacija Italije vrlo kritična. U odluč­nim se medjutim krugovima njemačkim i austro-ugarskim posvema dobro shvaća si­tuacija, u kojoj se nalazi talijanska vlada. Italija doduše mobilizuje. ali samo zato, da sprieči eventualni prolaz francuzkih četa kroz sjevernu Italiju, ako bi Francuzka i Englezka pokušale narušiti neutralitet Italije. Naravno, da usljed neutraliteta Italije imade združeno brodovlje Francuzke i Englezke u Sredozemnom moru slobodan prolaz u Ja­dransko more, što ima za posljedicu, da se monarkija mora sama na Jadranu braniti protiv nasrtaja englezko - francuzke mor­narice.

Nu ipak s jedne strane neutralitet Ita­lije, a s druge strane primorske obale Au-stro-Ugarske u Jadranskom moru, vele te novine, dostatne su garancije, da akcija ovog združenog brodovlja po svoj prilici ne će uroditi uspjesima. Jedno stoji, da je talijanska vlada naglasila u Beču i Berlinu, da će svim sredstvima braniti svoj neutra­litet i da ne stoje glasine, da bi Italija taj neutralitet narušila.

PREDpLAĆUJTE SE NA „ H R V A T S K U M I S A O " .

Igra brojaka. Njegovo Veličanstvo naš siedi vladar

Franjo Josip I. stupio je na prijestolje go­dine 1848. Imajući na umu tu godinu kao i sadašnju 1914. došlo se je do jednog zanimivog odkrića. Već u samoj godini 1848. bilo je u tim brojkama sadržano što će se dogoditi ove godine. Evo tog vrlo jednostavnog računa:

1848 18 48

1914 Godini nastupa na prijestolje našega

kralja 1848. pribrojimo iste njezine brojke i to 18 i 48 dobivamo 1914, a to je go­dina velikoga sadašnjega rata.

Ovome evo još jedne kombinacije: U ovoj godini navršuje se 66 godina slavnog vladanja Nj. Vel. cara i kralja; Njegovo Ve­ličanstvo stupilo je na prestolje godine ćetrdesetosme u osamnajestoj godini života. Zbrojimo 48 i 18 dobijemo zbroj 66.

Dakle kao da je u godini 1848. bilo već skriveno, što će se dogoditi g. 1914.

Rodio 2 lipnja 1835. u Riese u Italiji. Otac mu zvao se Giovanni Battista Sarto, a mati Margarita Sanson.

U kući Sartovoj bilo još sedmero djece. PrvOrodjenac je Josip, premi­nuli Papa; drugi je brat Angelo, koji služi kao niži poštanski činovnik u selu Graciji kod Mantove; Tereza, treće dijete, udata je za gostioničara Parolina u Riesu, te ima i ona osmero djece; Roza kao i dvije najmladje sestre, Marija i Ana, bile su kod brata u Mlecima, dok je peta, Anto-nija udata za jednog krojača u Sal-zanu. Jedan sinovac preminulog Pape zaredio se u svećenike.

.Mali Josip Sarto nakon pučke škole polazio je gimnaziju u Castel-franko, polazeć tamo svaki dan pje­šice.' Radi njegova izvrstna napredo­vanja priskrbi mu treviski biskup Fa­rma mjesto u sjemeništu u Padovi. Sarto je bio uvijek prvi u razredu. U Padovi je svršio t^kodjer i bogoslovne nauke, jednako izvrstnim uspjehom.

Dne 18. rujna 1858. zaredjen je za svećenika, a na to postade žup­nikom u Tombolu, poslije u Salzano. U 'jednoj propovijedi reče: „Svima bit ću sve". I držao se tog obećanja. Sam je živio vrlo jednostavno, ali bi ga njegova darežljivost bacila puno puta u dugove. Jednom morao je prodati i konja, da isplati dugove, što mu ih bila naprtila sirotinja.

God. 1875. imenovan je kano­nikom stolne crkve u Castelfrancu. God. 1884. imenovan je biskupom u Mantovi, sred težkih prilika, jer me­dju vladom i svećenstvom vladala velika svadja te je vlada svećenstvo progonila. K tome u samoj biskupiji bilo je mnogo nekatolika (Židova) i neprijatelja katoličanstva. Sarto po­kaza takt i širok pogled, tako da je

zadobio u Mantovi simpatije i kod ljudi Crkvi neprijateljskih.

Osobitu brigu posvetio je biskup Sarto svećenstvu i njegovu pomladku. Uredi sjemenište, koje od talijanske vlade bijaše zatvoreno. God. 1888. držao je sa svojim klerom pokrajin­sku sinodu, koje nije bilo u njegovoj biskupiji punih 209 godina, čime je svratio na se pažnju Lava XIII. Mno­go puta pokazivao se Sarto i na pro­povjedaonici. Sam vješt glazbi, jer svirao orgulje i glasovir, brinuo se mnogo i za dostojnu crkvenu glazbu, te se u njegovoj kapeli izvodila čisto crkvena glazba, koju je on kao Papa uveo po cijelom svijetu.

Živo je radio Sarto oko toga da tali­janski katolici pristupe svim izborima osim onima u državni sabor, u koje se katolici u Italiji ne miješaju. Gledao je da se na­rod i materijalno pridigne. Kako kasnije u mletačkoj patrijaršiji, tako i u mantovau-skoj biskupiji osnivao je seljačke štedlo-ne. posujilnice, katolička radnička družtva itd., te su danas tamošnji katolici tako do­bro organizovani i discipiinovani kao Cen­trum u Njemačkoj.

Papa Lav XIII. imenova g. 1893. bi­skupa Sarta za kardinala, a iste godine u-slijedi i njegovo imenovanje za mletačkog patrijarha. Talijanska vlada dugo je zate­zala sa podjeljenjem svojega „Exequatur" i plaće kardinalu, jer je tvrdila da imeno­vanje mletačkog patrijarhe pripada kralju; napokon iza godine dana popusti.

Sarto je u Mlecima bio praktično-so-cijalni kardinal; bio je dobrotvor pojedi­nim siromasima i sretan posrednik izme­dju radnika i gospodara u njihovim razmi­ricama; bio je razborit kardinal, koji je o-sigurao red u državi i Crkvi u mletačkim krajevima; oborio je skrajne revoluciorne elemente na političkom i religijoznom po­lju, socijalizam i s njim združeno slobod­no zidarstvo, što su u Mlecima igrali prvu ulogu, tim, da je ujedinio i organizovao mletačke katolike. Uprava Mletaka predje sasvim u ruke katoličke stranke, a tako i po čitavoj mletačkoj pokrajini.

Kao mletački patrijarh posjetio je ta­lijanskog kralja Umberta, kad ovaj došao u Mletke, da primi posjet njemačkog cara Vilima II., i poslije talijanskog kralja Vik­tora Emanuela III. i kraljicu Jelenu kad posjetili Mletke. Ovo su liberalci tumačili na svoj način, dočim u tome nema ništa osobita, pošto znamo da Sveta Stolica smatra talijanskoga kralja zakonitim suverenom či­tave Italije osim onoga dijela što pripada crkvenoj državi. Da je tako shvaćao kar­dinal Sarto, dokazuje i okolnost, da je svoj prvi papinski blagosov „gradu i svijetu" dao sa nutarnje lože u Sv. Petru i da svoj izbor za papu nije priopćio talijanskoj vladi.

Jednom prilikom označio je Lav XIII. kardinala Sarta kao svojega nasljednika. „Vi, Sarto — reče Lav XIII. — nieste baš zašli u godine. Vi biste još mogli iza mene preuzeti kormilo ladjice Petrove". A kad je Sarto uzvratio, da taj težki teret nadilazi njegove sile, opet je potvrdio Lav XII..: „Znamo, moj sinko, da biste Vi mogli puno koristiti Crkvi, jer imate za to sve potrebite vlastitosti".

I zaista, dne 4 kolovoza 1903. preuzeo je Sarto kormilo Petrove ladje. Kardinal patrijarh Sarto bio je u sedmom skrutiniju, dne 4. kolovoza, izabran sa 50 od 62 glasa za nasljednika Petrova, dobiv 8 glasova preko tražene dvije trećine. Kad ga je na to kardinal Oreglia upitao, da li prima izbor, odvrati on duboko ganut: „Ako me taj kalež nemože da mine, budi volja Božja! I tako je Crkva katolička dobila Pija X.

Običaji pri smrti pape. Zanimivo je znati ceremonije i

običaje koji se vrše u Vatikanu kad Papa premine.

Ćim papa umre, prefekt apostol­ske palače mora odmah o tome oba­vijestiti kardinala kamerlenga. Ovaj doznavši tužnu vijest, da je Papa preminuo, ide u Vatikan i tu ostaje do izbora novoga pape, te se ne smije odalečiti.

Tijelo mrtvoga pape, koje leži na postelji ne smije nitko taknuti, samo lice pokriveno mu je bijelom koprenom. Kardinal kamerlengo kle­kne na ljubičasti jastuk, pomoli se tiho za pokojnika te dignuvši kopre­nu s njegove glave konstatira smrt. Ganutljiv i potresan je to prizor! Kamerlengo donese sobom srebren čekić i udari njime tri puta pokojnika po čelu, zazvavši ga tri puta krsnim imenom, zatim se okrene okolostoje-ćim te im rekne: „Papa je zbilja umro". Tada svi kleknu i pomole se.

Kardinal Kamerlengo uzme ribar­ski prsten kao znak privremene vla­sti, koji drži odsada na svojoj ruci. Ribarski prsten to je službeni papin prsten sa slikom sv. Petra, koji sjedi u brodici i veže mrežu.

Obaviv ovaj obred kardinal-kar-melengO obavijesti gradskog Vikara a on obavijesti rimski puk. Dekan kardinalskog zbora javi ostalim kar­dinalima, a kardinal državni tajnik obavijesti zastupnike stranih vlasti kod sv. Stolice. — Ovo je zadnji čin službe državnog tajnika pokojnog Pape, a na njegovo mjesto, do iz­bora novog pape, po pravu, nastupa tajnik kardinalskog Zbora. Radi toga ova obavijest ima redovito i formu oprosnoga pisma.

Medjutim već su zatvorena že­ljezna vrata vatikanske palače, te nitko ne može da udje u Vatikan bez dozvole kardinala kamerlenga.

Ako bi tko oružanom silom htio da zaposjedne Vatikan, vrata se ne otvaraju, radje nek ih neprijatelj sruši.

Poslije nego je ovo uredjeno, drže kardinali u Rimu prisutni sje­dnice i to svaki dan. Ove sjednice dijele se na opće, u kojima sudjeluju svi kardinali pod predsjedanjem De­kana i posebne, u kojima vijećaju tri najstarija člana kardinalskog zbora. U ovim sjednicam riješavaju se važna pitanja. Odlučuje se o sprovodu pape, o mjestu gdje se ima držati konklave pa se o tome obznani preporučenim pismom odsutne kardinale.

Dvadeset i četiri ure poslije smrti budu ostanci umrlog pape balzamo-vani od njegovih tjelesnih liječnika. Pluća, srce i utroba postave se u jednu zemljanu žaru te se noću odne­su privatno u crkvu sv. Vincencija i Anastasija, gdje se postave u Kapelu ispod velikog oltara.

Lav XIII. posebnom odredbom ! ustanovio je, da kardinali imaju pravo [da odluče, gdje i kako da se pokopa

papa šnjih

običaja i obazirući se na prilike vre­mena.

t Čini je tijelo balzamovano obuče se u crveno pontifikalno ruho i izloži u Kapeli sv. Sakramenta čija ograda ostaje zatvorena. Pečasnu stražu čine članovi plemićke garde. »

2a punih devet dana drže se sada svečane zadušnice i u Petrovoj crkvi i u sikstinskoj kapeli. Deveti dan drži jedan prelat poslije sv. mise u Petrovoj crkvi nadgrobno slovo.

Obično treći dan pokopa se ti­jelo mrtvog pape u prisustvu izabrana općinstva. Vrata su bazilike zatvorena. Svećenici — njegovi ukućani postave ostanke u trostruki lijes ;. od čempre­sa, olova i orahovine. Dvojica, koja su mu za života bila najbliža, pokriju mu lice i ruke rupcerfl od bijele svile, a zatim poljube nogu. Postavi se je­dna pergamena u mjedenom cilindru, na kojoj je napisan u kratko život papin, kod nogu mrtvaca. Na prvi i drugi lijes udare svoje pečate kardi-nal-kamerlengo, majordomus, nadsve-ćenik bazilike i jedan kanonik. Zatim se postave ova dva lijesa u treći, te pokopaju.

Rusija i Židovi . Izmedju mnogo iz-nenaejenja, što nam je užasni evropski udar dnnio, vrijedno je istaknuti da je ruski car izdao i posebni proglas na zidove, koje pozivlje, da se hrabro i rodoljubno bore za njega i za Rusiju; na uzvrat im pak ruski car obećava zaštitu i proširenje njihovih prava i toliko lijepih stvari. Sada su eto dobri i Židovi, oni Židovi, koji su u Rusiji bezpravni, koji tamo ne mogu sticati ne­kretnina, koji bijahu proganjani iz Rusije, izloženi progonima i pljačkanju, Židovi ja­mačno neće povjerovati kao ni Poljaci obe­ćanjima podanim u ovim prilikam, jer ih sto­ljetno izkustvo naučilo, da vazda na kraju dočekaju Sibiriju i knut.

Domaće vijesti. Našim predplatn ic ima. Ne treba da

razboru i uvidjavnosti naših prcdplatnika i uobće prijatelja našeg lista predočimo sve goleme poteškoće financijalne naravi, s kojim mora da se borimo.

Razni naši prijatelji tuže nam se, da ne primaju redovito list. Mi ne možemo nego ponovo naglasiti: da list svakome redovito šaljemo. Neka izvole uvažiti poteškoće po­stojeći/i saobraćajnih prilika.

Molimo živo naše predplainike i pri­jatelje, neka nas točnom isplatom predplate, kao i raspačavanjem i širenjem našeg lista podupru. Ne tražimo mnogo nego izvršenje preuzete domoljubne dužnosti. Neka nas ne zaborave i ne zapuste u najtežim časovima. Mi očekujemo i stalni smo, da će svi naši predplainici i prijatelji shvatiti naš položaj, i da će nas i očnom isplatom poduprieti.

Razpust obć ine Vo losko Opatija. Općinsko je zastupstvo u Voloskom Opatiji naredbom c. kr. Namjesništva u Trstu od 5. kolovoza ov. g. razpušteno i ujedno je vlada imenovala svojim povjerenikom do­sadašnjeg načelnika dra. Andriju Stangera.

Zemaljsko-Vjeres i jski Zavod i Ši­benski kotar. Zanimati će naše čitaoce doznati slijedeće brojke. Zemaljsko-Vjere­sijski zavod u Zadru imade ukupno 3764 dužnika po čitavoj Dalmaciji. Najveći broj dužnika imade dakako u Zadru 675; zatim dolazi Split sa 284 dužnika: na trećem mjestu dolazi Knin sa 258 dužnika; zatim Sinj sa 256; pa Vrlika sa 245 dužnika; Šibenski kotar nalazimo jedva na šestom mjestu sa 244 dužnika, dakle iza Knina i Vrlike. Vidi se da su neka gospoda bila posvetila Šibeniku osobitu skrb

Za potrebne obitelji ratnika. V. i zkaz Š ibenika .

Silvio, Lovi K 10 Stipe Gojanović „ 20 Niko Kalik -„ 10 Dinko Belamarić „ 20 Pavao Vicario „ 10 J. Lenac „ 5 0 Štipan Dujmovič „ 2 Tarle Šime „ 20 Roša Šime „ 5

Grad i okolica. U počas t preminulom Pog lav i c i

Crkve. Presvjetli biskup odredio je : Za tri dana jutrom i večerom zvoti't će po svim župskim i samostanskim crkvama mrtvačka zvona. Obdržat će se. što moguće prije, svečane zadušnice za ispokoj plemenite duše Velikog Pokojnika. Na ove će se po­zvati sve mjestne oblasti Takodjer vanj­skim znakovima nastojat će se dati izraz žalosnih čustava. Svaki dan na sv, misi molit će se kolekta ,,pro eligendo Summo Pontifice", dok ne bude izabran novi Papa.

Dušobrižnici upotrebiti će ovu prigo­du, da pobude puk na ljubav i odanost sv. Stolici, da se vjernici sjete u molitvam blagopokojnog Pape Pia X. te. od Boga srčano prose neka svojoj katoličkoj Crkvi providi mudrog i svetog novog Nadpastira.

Poš tansk i saobraćaj Šibenika. Naš poštanski ured počeo opet da normalno funkcionira, čime je publika osobito zado­voljna. Nego, poštanski saobraćaj sa svi­jetom izvan Dalmacije jako zapinje. A više dana ne dolaze novine iz sredine naše dr­žave, a to je velikom broju naše čitalačke publike sasvim neugodno. Mislimo, da bi se tome dalo lasno doskočiti na više na­čina. Pošto u Split dolaze ipak novine iz Zagreba, Trsta, Beča i t. d., a mi smo pak željeznicom spojeni sa Splitom, sve bi za sada mogli primiti preko Splita. Stalno je glede prenosa pošte za Šibenik ovo zad­njih dana nastala neka pometnja, koju će bezdvojbeno susretljivost i spremnost po­zvanih vlasti moći da ukloni.

:: D V A K O N J A :: PRODAJU SE.

Konji dobri i sigurni. Sposobni za

svaki rad. Prodaja do konca ovog

mjeseca. Obratit se na adresu:

Frano Marun — Skradin.

T I S A K Z A U L J E uz jeftinu cijenu prodaje s e . T i sak je

u dobrom stanju. Obratiti s e na MAR-

KIOLA KURSARA u Prvić-Šepurini .

Novi bečvarsfci majstor u Vodicama

F R A N E R A D E T I Ć iz Kasfva u Istri.

Dajem na znanje poštovanom ob-ćinstvu Vodica i svoj okolici Šibenika, Sktadina, Zlarina, .Prvić-Lukc, Šepu-rine, Zatona, Tribunja, Tijesna, Jezera, Murtera, Betine, Zlosela itd., da sam moju radnju bačvarsku prinio iz Ka-stva u Istri u Vodice. Imam četiri ra­dnika, radnju sa svim modernim su­dovima, to jest bačava, gotovih ča-brova, maštela, karatela, vinopritakača, vidara i svake vrsti sudova na barile, po zahtjevu svake veličine. Isto držim skladište obruča, duga, jelovih, smri-kovih od svake veličine itd.

Cijene umjerene tako da se ne boji nikakve utakmice.

M F ~ Na znanje onima, koji s e b e ili djecu na ž ivot os igurat i ž e l e . Prije n e g o s e os iguraju kod tudjih z a v o d a , neka dadu prvens tvo na­š e m jedinom d o m a ć e m z a v o d u

„CROATIA" koji ima razne cjenike uz povo l jne

u v j e t e ; razjašnjenja i upute rado

:-: daje Zas tups tvo :-:

KOPANI & MILKOVIĆ . . ZADAR :: DALMACIJA. .-.

Z a v o d takodjer preuz ima o s i g u ­ranja proti požaru .

ODùTlCfflQTlulllIDlIDaD

UD [IDQDQDtlDQDlHQI]

PRŠUTA :-: P R V E V R S T I :-:

PRODAJE PO K 2.60 KG.

NIKOJURKOVIĆ :-: S K R A D I N . :-:

8 - 1 0 8—10

HRVATSKA ZADRUŽNA TISKARA ŠIBENIK

UKNJIŽENA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM — , • (Dr. A. DULIBIĆ I DRUG)

OBSKRBLJENA JE SVIM MATERIJALOM, TAKO DA JE U STANJU TOČNO, BRZO, U MODERNON SLOGU TE UZ VEOMA UMJERENE CIJENE IZRADJIVATI SVE :-: RADNJE SPADAJUĆE U TISKARSKU STRUKU U

IZRADJUJE POIMENCE POSJETNICE, TRGOVAČKE MEMORANDUME, R A Č U N E , NASLOVNE LISTOVE, TRGOVAČKE I SLUŽBENE OBVOJE, VJENČANE KARTE, PLESNE I DRUGE ZABAVNE POZIVE 1 PROGRAME, OSMRTNICE, CIJENIKE, JESTVENIKE 1 T. D. I T. D.

VELIKO SKLADIŠTE TISKANICA ZA OBĆINE I « h « : " « » W' ŽUPSKE UREDE.

P R O D A J A RAZNOVRNOG ČISTOG PAPIRA S OBVOJA.

I

Svatko mora da pogodi! 4 0 0 . 0 0 0 i 2 O 0 . 0 0 0 franaha [z^t—

t u r s k i h s r e ć a k a . 6 vučenja s v a k e g o d i n e ! Buduće vučenje 1. ko lovoza .

475.000 odnosno 375.000 kruna odn. franaka i lira iznose svakogOdi§»ji glavni zgoditci skupine 5 o d n o s n o 3 izvrsnih srećaka .

13 Odnosno 9 vučenja s v a k e g o d i n e ! Buduće vučenje 1. k o l o v o z a .

Mjesečni obrok od K 4 .— dalje . — Cijenj. naručnicima namijenjene su

n a g r a d e i premije ! Izjašnjenja daje i naručbe prima za „Slovensku i Hrvatsku Narodnu Stni/.u"

g. Valentin Urbančić, Ljubljana, 20.

MLIJEKO: k r a v l j c 5 o v e i j e

— — H — — — • — Čisto, naravno i s ter i l iz irano, prodaje po 40 para litar, Uzorna Mljekarna J. Drezga

VELIKA ZLATAR1JA

GJ. PLANČIĆ Vis - Starigrad - Velaluka

ŠIBENIK. :-:

Ra2novrstne, umjetnički izradjene koraljne uresne nakite izradjuje

RIBARSKO - KORALJSKA ZADRUGA U ŠIBENIKU. Radiona i izlozi nalaze s e na obali kraj perivoja.

P. T. Častimo se staviti do znanja sva­

koj cijenjenoj osobi, da smo već od davna osnovali klesarsku zadrugu pod naslovom:

:-: PRVA SPLITSKA :-:

I r e g i s t r i r a n a n a o g r a n i č e n o j a m č e n j e

U SPLITU.

Zadruga obavlja svakovrstne kle­sarske radnje bilo u mramoru ili kamenu uz najpovoljnije uvjete.

Osobitom preciznošću izradjuje žrtvenike, balaustre, krstionice, nad­grobne spomenike itd. u najmodernijim slogovima. Skladište je obskrbljeno sa mramornim materijalom, takodjer mra­mornim pločama za pokućstvo. Buduć je ista providjena izvrstnim radnim si­lama i dovoljnim kapitalom, to je u stanju svaku naručbu brzo i tačno iz­vršiti na podpuno zadovoljstvo gg, naručitelja.

Na zahtjev šalje nacrte, uzorke materijala, kao što i sve upute i raz­jašnjenja.

Preporuča se uglednom obćinstvu i prepoštovanom svećenstvu, da ju p o ­časte svojim cijenjenim naručbama.

UPRAVA.

• •

U MILETICA • prve vrsti janjetine sa ražnja t svake ure vruće. Ali tek kako se kuhinja smije i momci što vrte ! Momci vam to rumeni, jer piju obilato mojeg

o p o l a prve vrsti, a na večer, kad idu leći, još po čašicu prošeka, i to sve dajem, jer momci su čisti i po tri puta na dan kuhinju peru, da se gospodar sve smije, što oni to rade.

Štovano obćinstvo ! Prosto je svakomu, da se sam o

tome osvjedoči. Vrata su svakomu otvorena. Mlade

prasetine nisam ni spomenuo. U nedjelju u podne vruća i sjaji ko rožica.

B i r e prve vrsti, uvijek friške, jer svako dvije ure stavljam mraz, pošto

prodajem dva hektolitra dnevno: serpentine u aparatu peru se

svako.pet dana za uzdizanje zdravlja.

Hladna je la svježa, svake vrsti i u svako doba.

Štovanjem ^

Petar Miletić.