Vi i oblici svijesti(kozmi ka, transcendentalna svijest; ultraconsciousness) ultraconsciousness)

U njih se ulazi iznenada (blijesak) ili o ekivano (meditacija, post i dr.): nirvana, samadhi, tiferet, fana... Oblici: intermedijarna (prijelazna) stanja (twilight (twilight states) states) izme u budnosti i sna (hipnagogna i hipnopompna faza: ve a sugestibilnost, fantazija, tolerancija i kreativnost (Kekle), manja (Kek dogmati nost

Ulazak u stanja diskretno izmijenjene svijesti (S. Petrovi )

Skok s jednog stanja na drugo (poput kvantnih skokova s jedne energetske razine na drugu) Carlos Castaneda (1925.-1998.; don Juan Matis): (1925.ponavljanjem svakodnevnih aktivnosti, ve ina dr i energiju zato enom i ne mo e posti i VI ENJE bi a i pojava oko sebe Zen: Izbjegni misao i sve e se pojaviti Procedure koje izazivaju promjene stanja svijesti: su avanje fokusa pa nje (hipnoza, senzorna deprivacija i sl.) i poja ano izlaganje osjetilnim podra ajima (reflektori, bljeskovi, mirkanje i sl.)

Hipnoza

Stanje pove ane podlo nosti tu im sugestijama (ne postoji usagla en stav je li hipnoza uop e stanje promijenjene svijesti) Hipnotizirani ne e poslu ati sugestije koje se kose s njihovim moralom ili one koje su za njih tetne Karakteristike hipnoze: pove ana sposobnost prizivanja i stvaranja slika, manjak inicijative, sposobnost nekriti kog prihva anja sugestija koje se kose sa stvarno u (sljepo a i sl.) Hipnoza ne mora biti povezana s relaksacijom (active-alert hypnosis) (activehypnosis) Ovisno o sugestijama, mogu e je sugestijama povisiti prag boli, utjecati na pam enje (hypermemory, pseudomemory, memory distortions), izazvati (hypermemory, pseudomemory, distortions), vegetativne reakcije (u areni nov i , varijacije tjelesne temperature i sl.) i drugo Hipnoza daje dobre rezultate pri odvikavanju od pu enja, kontroli boli (pri porodu ili u stomatolo koj ordinaciji), smanjuje nervozu i druge psihi ke smetnje (fobije), pove anju motivacije i uspjeha sporta a i glazbenika (autogeni trening, autohipnoza; Sergej Rahmanjinov), poja ava imunolo ki odgovor, ubla ava psihosomatske tegobe (npr. elu ani vrijed, astma, neke ko ne bolesti)

Hipnoza: tehnika

Sigmund Freud: direktna metoda (funkcionira kod manjeg broja ljudi) Milton Erickson (1960-ih): indirektna (1960metoda (funkcionira kod svih ljudi, pod uvjetom da razumiju instrukcije i imaju temeljnu motivaciju da ih se hipnotizira) Mjerenje osjetljivosti na hipnozu: Stanford Hypnotic Susceptibility Scale (12 radnjiradnji-testova: npr., sugestija je Vi ne osje ate nikakav miris, a test je stavljanje vate natopljene amonijakom pod nos); bodovanje 0-12 0-

Hipnoza: neurofiziologija

Teorija disocirane kontrole (dissociated control; Woody & (dissociated control; Bowers, 1994): u inci hipnoze su posljedica ubla avanja ili eliminiranja utjecaja eonog re nja Rainville et al., 1999 (PET): pasivno hipnoti ko stanje aktivira zatiljnu koru, prednji cingulum i donje dijelove eonog re nja, dok hipnoti ka sugestija dodatno aktivira dijelove eonog i tjemenog re nja Rainville et al., 2002 (PET): hipnoti ka indukcija aktivira prednji cingulum, talamus, mo dano deblo, koru zatiljnog re nja

Hipnoza: injenice i predrasude

Senzorna deprivacija

Pustinjaci u pe inama, stiliti, samostan (cenobij, manastir; trapisti, kartuzijanci), samica u zatvoru Bexton et al. (1954) ispitanici na mekom le aju, ruke oblo ene pamu nim rukavima, nao ale s mlije nim staklima, uje se samo jednoli an um: unato dobroj nagradi, mnogi ispitanici su, uslijed razdra enosti, straha (paranoja), vremenske dezorijentacije, emotivne labilnosti i halucinacija, ve prvoga dana napustili eksperiment Deprivaciju bolje podnose ene, a najte e du evno nestabilne osobe EEG u deprivaciji pokazuje alfa, theta, pa ak i delta aktivnost Kreativni slijepci: Homer, John Milton, James Joyce, Ivo Vojnovi , Jorge Luis Borges, Stevie Wonder, Ray Charles Kreativnost i gluho a: Ludwig van Beethoven, Francisco Jos Goya y Jos Lucientes, romanopisac Henry Green (1905.-1974.), engleski (1905.kompozitor Michael Tippett (1905.-1998.), kotska bubnjarica Evelyn (1905.Glennie (r. 1965.)

Vi i oblici svijesti: vizije

Nisu halucijnacije (=percepcije nepostoje eg), koje su rezultat patologije, niti iluzije: este u zdravih hipersenzibilnih Scenski karakter (za razliku od halucinacija) Imaju zna enje ve e od individualnog Jednostavne (fotopsije) i slo ene: ekstrakampine (izvan vidnog polja), heautoskopske (usmjerene prema sebi), endoskopske (organi) i negativne (poricanje da se ne to vidi) Isus, Konstantin, Muhamed, Ivana Orleanska, Torquato Tasso, Emanuel Swedenborg, William Blake, Joseph Smith (mormoni)

HalucinacijeTipi ne za patolo ka stanja (visoka tjelesna temperatura, psihoze), intoksikaciju (alkohol), senzornu deprivaciju, ekstremnu iscrpljenost, glad i sl. Dok su kompleksne halucinacije vrlo raznolike i individualne, jednostavne se, po Siegelu, mogu kategorizirati na halucinacije oblika (mre ast, spiralan, ravan i sl.), boje (crna, ljubi asta, plava i dr.) i pokreta (stihijski, okomit, pulsiraju i i sl.) Prema teoriji Perryja (1995), halucinacije se javljaju uslijed manjka kortikalnog acetilkolina, koji posljeduje iskrsavanjem u svijesti irelevantnih osjetilnih informacija koje se, u normalnima okolnostima, obra uju na podsvjesnim razinama

Vi i oblici svijesti: iluzijePogre ne percepcije postoje eg Dj vu (ve vi eno): i u psihomotornoj epilepsiji, psihozama i kod elektri nog podra ivanja kore sljepoo nog re nja Jamais vu (nikad vi eno) Dj racont (ve ispri ano) racont

Vi i oblici svijesti: trans

Disocijacija svijesti Oblici transa: hipnoza, meditacija, kao rezultat konsumacije halucinogenih droga (psihedelika) Arhajska ekstaza (M. Eliade): izazvana plesom i ritmom (bubnjevi), posljeduje sn nim pobu ivanjem emocija i indukcijom sli nog stanja u skupini Glosolalija (sv. Pavao): govor duhova (neraspoznatljiv), ivotinja (imitacija glasanja), preglosolali ni jezici (ponavljanja koja olak avaju trans), hermenoglosija (druga osoba tuma i ono to prva, u transu, govori: pentekostalne crkve), glosopoeza (manje(manjevi e pravilan jezik, izmi ljen i ponavljan u transu), ksenoglosija (progovaranje stranim jezikom koji navodno nije nau en)

Vi i oblici svijesti

Vrhunski (plato) do ivljaj (A. Maslow) = misti ki do ivljaj (W. James): kratkotrajna, iznenadna, intenzivna izoliranost od okoline, uzrokovana poja anom percepcijom umjetnosti, religije i sli nih sadr aja (naj e e: seks ili glazba) Kairos: kratkotrajno, iznenadno stanje velikog otkri a (Arhimed)

Meditacija

Tehnika koja se mo e nau iti: metoda ovisi o filozofskoj/religijskoj opredijeljenosti meditanta, a rezultat o njenom/njegovom mentalnom zdravlju Cilj: postizanje jedinstva s Prirodom / Bogom / Apsolutom / Svemirom Obuhva a fizi ke i mentalne vje be (voljno upravljanje pa njom = fokusiranje / defokusiranje; voljno upravljanje vegetativnim funkcijama i dr.) Te i k utrnu u osjeta (senzorna deprivacija), elja, nagona i misli Izaziva smanjenje metabolizma i ve u koherenciju u EEG-u EEG-

Potro nja kisika prije, tijekom i nakon meditacije

Meditacija: koncentracijska

Poku aj svo enja pa nje (i svijesti) na jedan nepromjenjiv izvor tijekom nedefiniranog perioda vremena (one-pointedness of (onemind): mind): npr. koncentracija na vazu, mandalu (vidna koncentracija = tratakam), tratakam), zvuk vodopada, pjesmu (slu na koncentracija), pokret i sl. (oko sata, dvaput dnevno)Mandala

Meditacija kao put k irenju svijesti do misti nog iskustva

Preduvjeti: prekidanje svakodnevne rutine (post, ekstremni fizi ki napor i sl.); deautomatizacija: deautomatizacija: prekidanje automatske selektivnosti pa nje (svijesti) Po W. Jamesu, karakteristike misti nog iskustva su: jednost (oneness: uvid u povezanost pojava i stvari koje oneness: ina e do ivljavamo kao odvojene); osje aj stvarnosti (realness): odnosi u koje osoba dobiva uvid su bli i istini realness): od uobi ajenih; neizrecivost (obi nim rije ima nije mogu e drugome prenijeti taj osje aj); ivost i bogatstvo (zbivanja su svje ija i jasnija od zbivanja pri uobi ajenom stanju svijesti)

Oblici meditacije

BhaktiBhakti-hinduizam: maha mantra Yoga (klasi na = Patand ali): te i k stanju oslobo enja (samadhi); koristi se mantra (om ili druga rije koju odredi (samadhi); (om guru: djelovanje zasniva na zvuku a ne na zna enju); koncentriranje pogleda na mandalu, koncentriranje na disanje; kontrola funkcija koje ina e nisu pod utjecajem volje (biofeedback) (biofeedback) Zen: za razliku od yoge, koja gasi vanjske podra aje, zen ih ini podjednako (ne)va nim (meditacija: brojenje udisaja i izdisaja od 1 do 10 s ponavljanjem, u kasnijoj fazi koncentracija na PROCES disanja, kasnije koncentracija na zagonetku koan) koan) Kabala (te i k tiferetu) Ranokr anski pustinjaci (ponavljanje Kyrie eleison): kori tenje molitve da bi se odagnale misli (isihazam, od = mirovanje, ti ina) Sufizam (te i k fani): mantra (zikr) = La ilaha illallah, kombinirano s plesom illallah, AlfaAlfa-trening (Joseph Kamiya): svatko mo e sam izazvati i kontrolirati alfa-valove alfaWhirling dervishes

Droge

The drug is first confiscated and condemned but finally co-opted by the coculture culture (Brecher) Kofein (tein): kava Etanol: alkoholna pi a Nikotin: duhan (Nicotiana tabacum) u inci na kognitivne funkcije (Nicotiana tabacum) ena/ enki i na prevenciju Alzheimerove bolesti THC: marihuana, ha i (Cannabis sativa) (Cannabis sativa) Opijatni narkotici: opijum, morfij (morfin), heroin Barbiturati i benzodiazepini: fenobarbiton, lorazepam i dr. Stimulatori S S-a: kokain, amfetamin i dr. SPsihedelici: LSD, meskalin i dr. Droge djeluju preko mo danog sustava za nagradu (zadovoljstvo) brain reward system (mezolimbi ki dopaminski put: vodi od ventralnog tegmentuma do n. accumbensa i hipokampusa)

Sedativi (depressants) (depressants)

Alkohol: u manjim dozama izaziva euforiju (depresija inhibicije: in vino veritas) fiziolo ki u inak ostvaruje veritas) difuzijom kroz membranske lipide, ometanjem transporta elektrona i poja avanjem djelovanja GABA-e GABABarbiturati Benzodiazepini (diazepam, flurazepam, lorazepam, nitrazepam; Valium, Apaurin, Rohypnol date-rape datedrug): drug): pove avaju vezivanje GABA-e za receptore GABA-

Djelovanje alkohola na ljudsko pona anjeKoncentracija alkohola u krvi Simptomi Smanjena napetost, dobro raspolo enje, smanjena inhibicija, pogor ane procjene Usporeno vrijeme reagiranja, pogor ane motorne funkcije, smanjena pa nja i opreznost Dodatno usporeno vrijeme reagiranja, dodatno pogor ane perceptivne i motorne funkcije (pijanost) Nerazuman govor, stupor Gubitak svijesti, mogu a smrt

0,05

0,10

0,20

0,30 0,35

Stimulatori S S-a S

Metilksantini (kofein/tein i dr.): kava (Coffea (Coffea arabica; arabica; Kafa u Etiopiji) Egipatski sufiji koristili su kavu da bi ostali budni tijekom rituala U Arabiji je u ranom srednjem vijeku pijenje kave bilo zabranjeno (posu e se razbijalo, priprematelje se batinalo, polja spaljivalo) Legenda o kapcima indijskog princa i biljci ajevcu (Thea/Camellia sinensis): kin. ch mong. (Thea/ sinensis): ch ai tur. ay Duhan: na Zapadu u XVI. st. (iz Amerike) Amfetamini (speed): benzedrin, deksedrin, Ritalin (speed): i dr. (poti u osloba anje dopamina u sinapti ku pukotinu i ometaju njegovo razaranje i ponovno preuzimanje) Ecstasy (MDMA): poti e osloba anje serotonina u sinapti ku pukotinu i ometa njegovo ponovno preuzimanje U inak psihostimulatora: poja avaju osjetljivost na slabe podra aje (poja avaju pa nju), deautomatiziraju svijest, izazivaju euforiju (koju prati depresija)

Speed tablete

Kokain

Koka (Erythroxylon coca); crack (Erythroxylon coca); U inci: pove anje samopouzdanja, dobrog osje anja, budnosti Neurofiziolo ki mehanizam: spre ava spa avanje (reuptake) (reuptake) dopamina iz sinapti ke pukotine

Narkotici

Iz maka (Papaver somniferum): opijum, morfin, heroin (Papaver somniferum): Lijekovi: morfin (analgetik), papaverin (protiv gr eva umiruje peristaltiku), kodein (protiv ka lja smanjuje nadra aj, umrtvljuje refleks) Fiziolo ki u inak: ve u se za opijatne receptore (na koje se normalno ve u endorfini) Metadon (sintetski preparat, zadovoljava e za heroinom bez izazivanja heroinskih u inaka: harm reduction): reduction): i sam izaziva ovisnost

Psihedelici

Marihuana: navodno poja ava sklonost prema glazbi, poma e spavanje i opu tanje, pove ava apetit (stimulacija kanabinoidnih receptora, na koje se normalno ve e anandamid) fiziolo ki u inak aktivacijom paralimbi kih regija (orbitalni eoni korteks, sljepoo ni polovi, insula: odgovorni za raspolo enje) LSD (Lysergischer Sure Diethylamid): (Lysergischer S Diethylamid): 100 milijuntinki grama (0,0001 g) ima zna ajno djelovanje na um (stimulacija serotoninskih receptora) PCP (phencyclidine): varijabilno (phencyclidine): djelovanje osje aj snage i uzvi enosti izmjenjuje se s osje ajem straha ( esto potencira ili demaskira akutne psihoze) Inhalanti (hlapljive organske tvari poput acetona, benzina i sl.): euforija, halucinacije

Li e indijske konoplje

U inci razli itih vrsta droga na ljudsko pona anje

Otkri e halucinogena

Albert Hoffman: LSD; iz meksi ke gljive izolirao psilocibin Timothy Leary (Harvard): 1960-ih 1960zagovara droge kao put u preobra enje duha na bolje, to dovodi do masovnog eksperimentiranja Psihedeli no iskustvo: stanje promijenjene svijesti izazvano halucinogenim drogama Veliki psihedelici (po Tartu): LSD, meskalin, psilocibin, harmin (=telepatin) i dr. Mali psihedelici (kra e djelovanje, manji intenzitet, o uvanje volje, mali ili nikakav naknadni u inak): marihuana, mu katni orah, kora banane (uporaba pu enjem)

Peyote kaktus

Psihedeli no iskustvo

Poreme aji percepcije (iluzije, halucinacije) Poreme aji tjelesne sheme Poreme aji percepcije vremena i prostora Emotivne promjene (euforija, depresija) Promjene mi ljenja (ve a raspolo ivost asocijacija, ideje proganjanja i/ili veli ine) Psihomotorna inhibicija ili uzbu enost Promjene svijesti (depersonalizacija i dr.) Promjene seksualnog do ivljaja (Leary: LSD je najve i afrodizijak) Promjene umjetni kog do ivljaja (otkrivanje i za imanje novih pravaca) Do ivljaj Boga i misti no iskustvo Ovisi o li nosti (SET: individualne elje, sklonosti) i sredini (SETTING: gdje, kada, s kim)

Oblici psihedeli nog iskustvapo Stanislavu Grofu

Apstraktno / esteti ko (vizije nalik platnima Mondriana ili Kandinskog; geometrijski oblici i ornamenti, deformiteti nalik kubizmu) Psihodinamsko (ostvarenje elja, dobne regresije) Perinatalno (trauma ro enja, bolesti, smrti) Transpersonalno (gubljenje identiteta i preuzimanje tu eg; out-of-body experience...) out-ofexperience...)

Oblici psihedeli nog iskustvapo Walteru Penku

Psihoti no (paranoja, intenzivna nelagoda, konfuzija, depresija...) Psihodinamsko (izranjanje nesvjesnih elemenata) Kognitivno (logi no, kreativno) Estetsko (intenzivna izmijenjana percepcija, sinestezija...) Transcendentalno (izvan vremena i prostora, duboke pozitivne emocije, prosvjetljenje, neizrecivost, jedinstvo s Bogom)

Oblici psihedeli nog iskustvapo Theodoreu Barberu

Pozitivno,

ekstati no-transcendentalno no(GOOD TRIP) Negativno, pani no-psihoti no (BAD noTRIP)

Kori tenje halucinogena u religijskim ritualima

Neke himne u Rig-Vedi nastale su pod utjecajem biljke soma Rig(Amanita muscaria; muhara) muscaria; Uporaba tvari haoma (vjerojatno ekstrakta muhare) u zoroastrizmu idovski i ranokr anski tragovi kori tenja muhare: mozaik s gljivama u bazilici u Akvileji Aktivni princip u muhari: muscimol (GABA-agonist) (GABAPrevencija neugodnih gastrointestinalnih u inaka (mu nine, povra anja i boli u trbuhu): najprije se gljivama nahrane pu evi, a potom, nakon nekoliko dana, pojedu (u sibirskih amana, sobovi) Azteci iz kaktusa peyote dobivaju i koriste meskalin: kr anstvo zabranjuje njegovu upotrebu (Corts spaljuje spise) (Cort Wasson (mikolog): ideja boga potje e od gljiva John Allegro: Isus Krist bio je gljiva

Kori tenje droga u umjetnosti

Alkohol: Alkohol: jazzist Bix Beiderbecke, pisci Charles Baudelaire, Truman Capote, John Cheever, Stephen Crane, Theodore Dreiser, William Faulkner, Ernest Hemingway, Victor Hugo, Malcolm Lowry, Edgar Allan Poe, John Steinbeck, Dylan Thomas, Tennessee Williams, Brendan Behan, Flann OBrian, John OHara, Eugene ONeill, Raymond Carver, Tin Ujevi , slikar Jackson Pollock... Opijum: Opijum: engleski slikar John Martin (1789.-1854.), Thomas de Quincey, Samuel (1789.Taylor Coleridge, E. A. Poe, Ch. Baudelaire, francuski pjesnik Jean Cocteau (1889.(1889.1963.), Pablo Picasso, Guillaume Apollinaire, misti ki pisac Max Jacob... Ha i : Ch. Baudelaire, Thophile Gautier, H. De Balzac, Alexandre Dumas, Victor Th Hugo, Gustave Flaubert, Grard de Nerval, ameri ki romanopisac Paul Bowles... G Marihuana: Marihuana: Louis Armstrong, Jack Kerouac, Allen Ginsberg, jazzist Milton Mezz Mezzrow... Kokain: Kokain: Walt Disney, Dustin Hoffman... Amfetamini: Amfetamini: J. Kerouac, Philip K. Dick (Blade Runner)... (Blade Runner)... Meskalin: Meskalin: Aldous Huxley (psihedeli ne droge su kao mikroskop: pru aju uvid u jedan drugi svijet; meskalin gasi ego/volju, a ostavlja netaknutim intelektualne kapacitete), Jean-Paul Sartre... JeanLSD: LSD: A. Huxley, Kurt Vonnegut, Jimi Hendrix, Ken Kesey (Let iznad kukavi jeg (Let gnijezda)... gnijezda)... Heroin: Heroin: William Burroughs (1914.-1997.) (1914.-

Komplikacije uporabe psihedelika

Akutna i kroni na psihoza FlashFlash-back (eho): izmijenjena svijest pojavljuje se spontano, bez droge, i navodi na agresiju Drop-out: Drop-out: povla enje iz dru tva O te enje DNA