STAROKRŠĆANSKO GRADITELJSTVO.docx

8/10/2019 STAROKRANSKO GRADITELJSTVO.docx

1/61

1

STAROKRANSKO GRADITELJSTVO NA ISTONOJ OBALI

JADRANA

TEME:

1. Starokranske biskupije

2. Tehnike gradnje u kasnoj antici , antiki kamenolomi u blizini Savra

3. Eufrazijeva bazilika

4. Novigrad, Pula, Krk, Cres, Rab, Novalja

5. Zadar, Salona, Narona

6. FulfiniumBaka (otok Krk): sv. Marko, sv. Nikola;

Pula: Marija Formosa; Nezakcij, Stobre

7. Kasna antika openito

8. Ruralno crkve i zadarsko podruje, splitsko podruje i Bra; naronitansko podruje, Istra i ostalo

9. Dvojne crkve u rim. prov. Dalmaciji i Istri

10. Trikonhalne crkve u rim. prov. Dalm. i Istri

11. Starokranska dekorativna i arhitektonska skulptura

12. Crkve u BiH

- crkvena organizacija na istonoj jadranskoj obali,

- tehnike gradnje u kasnoj antici,

- episkopalni kompleksi,

- sakralna arhitektura gradskih sredita: gradske bazilike i cementerijalne bazilike

- ruralna sakralna arhitektura,

- trikonhalne crkve,

- dvojne crkve,

- crkveni namjetaj.

POGANIvan grada (selo = pagus, vici); kako se poganstvo dugo zadralo na ruralnom podruju

otud naziv "pogani".


2/61

2

I. BISKUPSKA SREDITA1

Glavni centri:

1.

SALONA

2. PORE(Parentium)

3.

PULA (Pola)4. NARONA

5. EPIDAUR (Cavtat)

6. ZADAR (Iader)

1LITERATURA: (Nenad CAMBI, "Antica"; KEGRO V. PAKVALIN, Municipium Baloie sredite ranokranske

Baloienskebiskupije (Ecclesia Baloiensis); A. KEGRO, Je li rimski Delminij bio biskupsko sredite ; D. PERIA, RimskiDelminij kao sredite starokranske biskupije ; R. KATII, Toma arhiakon i njegovo djelo, Toma Arhiakon, HistoriaSalonitana, (ed. Cambi, N.), Split 2003, 329-440.; A. KEGRO, Ludrumska biskupija (Ecclesia Ludroensis, D. MANDI, Gdje jebilo sijelo biskupije Sarsiterensis; I. BOJANOVSKI, Baloerimski municipij u ipovu na Plivi; B. MIGOTTI, Ranokranska

biskupija Scardona (Skradin), Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 9, Zagreb 1992, 101-112.; BOLONI I. IC ROKOV,Otok Krk kroz vjekove; J. VUI, Ecclesia Naronitana/Prostor i granice, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 98, Split2005, 161-170.; M. IVANIEVI, Salonitanski biskupi, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 86, Split 1994, 223-252.; V.PROZOROV, Salonitanski crkveni sabori iz estog stoljea, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 104, Split 2011, 309-337.)


3/61

3

7. SENJ (Senia)

8. KRK (Curcita, grad Krk na otiku Krku)

9. RAB

10.CRES

11.LUDRUM (duboko zalee ibenika: Magnioticum,Equintinum, Salvaticum, Saraziaticum)

12.

SANSENTERUM (Stolac: Delontino, Stantino, Nouense, Potuatico, Benzavatico)

13.SCARDONA (Skradona)

14.MUCCUR (Makarska: Montanarum, delminense, Onestinum, in insulis obuhvaa ova

podruja)

U BiH:Dalminijum, Baloie(ipovo u Bosni kod Jajca?), Bistue Nova(Zenica).

1. ISTRA (X. Italska regija, Histria et Venecija)

- tri kolonije (grada): TergesteParenciumPola(Trst, Pore, Pula).

imamo dokaz samo za Poreu 4. st.:

1. Konfesor Maurus (biskup) muen za Dioklecijana (povijesni izvori);

2. biskup Iulianus (Julijan) 4. st.; spominje se 361. god. (u Africiprijenos relikvija?)

Trst (Tergeste):

- prvi dokaz za postojanje biskupa na podruju Trsta nalazi se u podnici na mozaiku crkve sv.Justa ("pravo) i spominje "Defensor sancte ecclesar Tergesinae". Sv. Justa neke "pasije" stavljaju u

5. i 6. st. (oko 500. god.)

Pula, 507.511 biskup Antonius (ime u povijesnom zapisu)

6. st.

INSULA CAPRITANA Kopar (spominje se u spisima pape Grgura VII.; ovdje vanije

naselje tek u kasnoj antici; malo materijalnih crkvenih ostataka). CASTELLUM NOVASNovigrad istarski (tek od 8. st sigurno biskupsko sredite).

CISSA - PEDENAPtuj (postojale su dvije Cisse:

- jedna na otoku Pagu i druga u Sloveniji.

- Jedan biskup nekog naselja Cisse prisustvovao je na dva koncila/sabora: "Vindemius

Cessensis" u Gradu (573. 577.) ili (572. 582.); a isti biskup i na sinodi u Milanu 590.

god.

- sinoda u Rimu 680. god., biskup Ursinus Censsensis.

- Plinije Stariji spominje u "Naturales historial" 2 Cisse:


4/61

4

1. Cissa Pularia

2. Cissa Portunata (Lina)

-prema Mati Suiu to je Veliki Brijun kastron postala (jer je Pag u provinciji Dalmaciji

ne u X. Italskoj regiji)

2. Cissa Portunata - na otoku Pagu Novalja Cisse poznata po luci "Portunata", a tu su

bile i 3 starokranske crkve (srednja iz 5. st.; 2 grobine bazilike i relikvijar u apsidi)

"Notitia Diguitatum: Sophium Cissense Venetiae et Histriae)

je vrsta bojanog platna :/ tako prof. rekla, ja zapisala

2. DALMACIJA, BISKUPIJE 4. i 5. st.

SALONA - IADER - SENIA

IADERiliti Zadar spominjanje njegovih biskupa:

1. Felix, 381. i 391. (na sinodi u Milanu se potpisuje ispod biskupa MilanaMaximilijana)

2. Andreas (Andera talijanski muko , 530. i 533.na salonitanskim crkvenim saborima

3. Sabinianusdopisuje se s papom Grgurom Velikim

SENIASenj- je municipij i jedini prirodni put preko Velebita na "Vratniku" i ima morsku luku

- spominju se dvojica biskupa iz Senja: Laurencijus (417.) i Maximus (455.)

SALONASolin

- Duje/Venancije. Duje prvi poznati biskup, a za Venancija se ne zna je li bio biskup.

- Salona ima kontinuitet biskupa od 4. st. do pada Zap. Rim. Carstva (476.)!!!

- Za sve ostale biskupijedokaz imamo zbog popisa na crkvenim saborima u Saloni (530. i 533.)

Popis biskupa u Saloni:

1. Domnion (304.; natpis )

2. Primus (natpis ; 304.325.)

3. Maximus iunior (344.)

4. Leontius (spomenut izmeu 366. i 381.)

5. Gaianus (natpis )

6. Sympherius (natpis )

7. Hesychius (spomenut 406. 419.; natpis )

8. Iustinus (460.-473.; natpis )


5/61

5

9. Glycerius ( spomenut 474.)

10. Honorius senior (spomenut 493.-533.; natpis )

11. Stephanus (spomenut 498.-517.)

12. Ianuarius (spomenut 507.-511.)

13. Honorius iunior (spomenut 548. - 549.; monogrami)

14. Frontinianus (spomenut u izvorima)

15. Petrus (umro 562.; monogrami i natpis )

16. Probinus (spomenut 562.)

17. Natalis (pisma Grgura Velikoga

18. Maximus (pisma Grgura Velikoga; natpis)

Biskupi su ponekad imali svoje pomonike. U poecima Crkve, samo je biskup mogao

krstiti, a rano se javljaju i biskupovi pomonici.- Tako imamo natpis iz Manastirina - pomonika Eugenija: "Choreepiseopi korepiskopi" =

pomoni biskup.

- Pomoni biskupi su pomagali prilikom dijeljenja sakramenata, a spominju se i na crkvenim

saborima u Saloni.

- Ve 533. god. organiziraju se nove biskupije (to znamo prema spisima sa salonit. sabora)

HISTORIA SALONITANA

2: Tome arhiakona iz 13. st.

1. Historia Salonitana (minor) ima 49 poglavlja

2. Historia Salonitana (maior) ima 22 pogavlja

HISTORIA SALONITANA (maior): 530. god. i biskupije u njoj:

Scardona, Narona, Epidaur, Arba, Bistue, Martari i prezbiter ecclesia Sardiniensis

EPIDAURUS(Cavtat): 1. Fabricianus i 2. Florentius

2Historia Salonitana je povijesno djelosplitskogpovjesniaraTome Arhiakonaiz 13. stoljea. Djelo sadripovijest splitske, odnosnosalonitanskecrkve do 1266. godine kada je Toma prestao pisati. Povijest Solinske odnosnoSplitske crkveod njezinih poetaka do svojega vremena (Historia Salonitana) sadri iznimno vrijedne podatke za ranuhrvatsku povijest (kataloki pregled biskupa i nadbiskupa, imena vladara izhrvatske narodne dinastije,teorija o gotskom

podrijetlu Hrvata, opisi nekih dogaaja iz onovremene europske povijesti,podaci o nekim umjetnikim spomenicima,npr. Dioklecijanova palaa, crkva sv. Stjepana, Buvinine vratnice i dr.) Prvo izdanje je objavioIvan Lui.Jo prije u16. stoljeu je dopunjena i proirena verzija bila izdana u historiografiji nazvanaHistoria Salonitana Maior.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Splithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Toma_Arhi%C4%91akonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Toma_Arhi%C4%91akonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Toma_Arhi%C4%91akonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Salonahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Salonahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Salonahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splitsko-makarska_nadbiskupijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splitsko-makarska_nadbiskupijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splitsko-makarska_nadbiskupijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splitsko-makarska_nadbiskupijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_vladarihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_vladarihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_vladarihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Lu%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Lu%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Lu%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_vladarihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splitsko-makarska_nadbiskupijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Splitsko-makarska_nadbiskupijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Salonahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Toma_Arhi%C4%91akonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Split


6/61

6

533. god. 3 nove biskupije: MUCCUR (Makarska), SARSENTERIUM (Stolac) i LUDRUM (u

dubokom zaleu ibenika).

BESTOENSIS ECCLESIAE: 2 biskupa PAULUS i SALVIANUS + imena naselja i prostor koji

su se nalazili pod njihovom jurisdikcijom

MUCCUR: "Montanarum, delminense Onestinum, in insulis..." (prostor koji obuhvaa).

SARSENTERIUM: Delontino, Stantino, Nouense, Potuatico, Benzavatico.

LUDRUM: Magnioticum, Equitinum, Salvaticum, Sarziaticum.

Ova 2 lokalieta nisu u ranoj antici bili vani gradovi, ali u kasnoj antici (valjda) jesu

* Salonitanskih sabora je vjerojatno bilo i vie, ali su nam samo ova dva (530. i 533.) ostala

sauvana u povijesnim izvorima.

OSTALO:

DELMINIUM, CURCITA(Krk),ABSORUS(Osor na Cresu) iPHARIA(Stari Grad na Hvaru).

Delminium: nema dokaza da je bio sredite biskupa u kasnoj antici.

- u pismima pape neki biskup Dalmacije se spominje....

- neki talijanski biskup posvetio je crkvu u Delminiju?? ali to ne znai da je on biskupsko

sredite (Ante kego u svojem lanu o tom raspravlja ;)

Curcita: grad Krk na istoimenom otoku, 2. pol. 6. st. Absorus: Osor na otoku Cresu, 2. pol. 6. st.

Pharia: (Nika Petri tvrdi da je on srednjovjekovna biskupija) - DVOJNA BAZILIKA.

2. TEHNIKE GRADNJE U KASNOJ ANTICI

Freske, mozaik, tukatura ukraavanje starokranskih crkava.Krov zidovi podnica...3

3Posebni problem u graevinarstvu kasne antike ine spolije od ara, nadgrobnih spomenika i obraeni dijelovi arhitekture

klasine epohe, to se u velikoj mjeri upotrebljavaju za graevine 5. i 6. st. Taj problem pribiranja graevinskog materijala spomenulismo ve i na mjestu gdje je bilo govora o materijalu od peene zemlje, No, dok je koritenje plinta i tegula razumljivo, dotle nas udisa koliko su upornosti unitavani stariji figuralni spomenici. Danas vai, gotovo kao pravilo, da zidove sa ugraenim antikimspolijama tretiramo kao kasnoantike jer je graditeljima u srednjem vijeku - bar u ovim krajevima - takav obiaj gotovo nepoznat.Tome su dva razloga:a)monumentalne graevine srednjeg vijeka lociraju se na specifinim terenima, a podalje od mjesta sa antikim ruevinama, ib)u 5. i 6. st. ruevine iz ranijih epoha bile su jo dosta visoke, pa tako i idealne kao- majdani graevinskog materijala. Konano,

zakonodavci su traili da se ruevine naputenih zgrada razore ili ponovno osposobe za svoju prvobitnu funkciju. Osim toga je i"novo drutvo" kasne antike nastojalo izbrisati svaki trag paganske civilizacije, pa makar ona stajala jo samo u ruevinama.

Zidari kasne antike ne inzistiraju vie na vapnencu kao osnovnom graevinskom materijalu, kako je to bilo pravilo u ranocarsko doba. U Blagaju na Japri ljudi ve u 4. st. koriste umjesto kamena trosku od talionica eljeza, a u 6. st. i spolije s a objekata 4.


7/61

7

Osnovne mjerne jedinice rimljana:

PASSUS = 147 cm = 147, 90 cm (korak)

PEDES = 29, 57 cm ili 1/5 passusa (stopa)

DIGITUS = 1, 848 cm / 1, 85 cm (prst)

KAMEN ZA UKRAAVANJE:grupa 1vapnenac4, sadra5i razliiti kamen vulkanskog podrijetla

grupa 2mramor6i grafitni kamen7

Kamenolomi s naih prostora:

- Trogir (Seget),

- Bra : Splitska, Puia, Rasohe, krip

- Korula: juni dio otoka

- Dugi otok

st.. Iako su i jedni i drugi ivjeli u uvjerenju da su graani antikog drutva, ipak je 200 burnih godina (od sredine 4. do sredi ne 6. st.)bilo dovoljno da se raskine svaka veza izmeu jednih i drugih.Za ljude 6. st. stele i are iz 4. st. su ve strani objekti, lieni panje i pijeteta.Kao vezivo sredstvo slui kreni malter. Mi, esto, nepravedno mislimo da je ta smjesa u toku 5. i 6. st. izgubila svoju staru kvalitetu.Bit e prije da je razlog za raspadanje zidova u ostacima graevina kasne antike prekratko vrijeme u kojem su te graevine bilenatkrivene krovovima. Za kreni malter potrebno je vrlo mnogo vremena da bi on dobio vrstinu blisku kamenu, i da bi sa kamen om(ali samo vapnencem) stvorilo homogenu masu. To se postie umjerenim sadrajem vlanosti a izolacijom od smrzavanja. Ogoljenizidovi izloeni su smrzavaju koje razara njihovu strukturu prije nego bi ugljini dioksid iz kinice mogao pretvoriti gaeni kremaltera u prvobitnu kamenu vapnenastu masu.Budui da su zidovi kasnoantikih zgrada bili tek nekoliko desetljea pod krovom, jasno je da su se raspadli jer nije bilo vremena zaproces petrifikicije. U dolini Japre, u metalurkom pogonu u Maslovarama, prilian broj zidova 6. st. bio je izveden na taj nuin to jekamen bio povezan ilovaom u kojoj je bilo dosta ljunka. Kako je takve ogoljele zidove mnogo vremena ispirala kia, kod

arheolokog iskopavanja oni su zateeni kao "suhozidovi", jer je kia isprala svu zemlju izmeu kamenja, pa je u zidu ostao s amoljunaka. Ta injenica vodi nas na pomisao da su i neke predhistorijske ilirske suhozidine bile zapravo graene od kamena vezanogilovaom koja je vremenom isprana.

4Vapnenac jesedimentna stijena(talona) stijena koja sadri najmanje 50% minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3)te primjesa kao to su:dijaspor,cirkon,gline,limonit,hematit,hidrargilit,kremen,turmalin,sporogelitigranat(a ponegdjeigranita). Nastao je taloenjem vapnenih kuica i skeleta izumrlih morskihivotinja, a donekle ibilja.isti vapnenac bijele je boje. Vapnenac izgrauju vrlo sitni neprozirni kristalii nevidljivi golim okom. Od minerala eljeza postajeukast ili crvenkast, od ugljevite tvari tamnosiv do crn. Lako podlijee kemijskom djelovanju atmosferilija, otapa se, a sporedni inetopljivi minerali zaostaju na povrini tvorei zemlju crvenicu.

5Sedra (tufa) je spuvasti, izrazito porozni tip vapnenaca nastalih na slapovima rijeka i na izvorima izluivanjem kalcitapo vodenom bilju, posebno u podruju prskanja vode vodopada. Sedra ili bigar jesedimentna stijenai pripada grupikarbonatnihstijena.Nastaje oko hladnihizvora. Karakteristana je zbogupljikavosti.Sedra je monomineralnastijena,to znai da je izgraenaod samo jednogminerala-kalcita.Prema mjestu postanka, sedra moe biti:jezerska, rijenai izvorska.

6isti mramor snjenobijele je boje, primjese metalnih oksida daju mu utu, smeu ili crvenkastu boju, grafit, ugljen ibitumen sivu ili crnu, a klorit zelenkastu boju.kriljavivarijaritet mramora bogatfilosilikatimanaziva secipolin.Od mramora uanticinainjena su najljepa kiparska djela i najznaajnije graevine antike. Skulpture su nastale od uven og mramoras grkog otokaParosai brdaPentelikona. Najpoznatiji i cijenjen je mramor izCarrareuItalijiod kojeg je izraeniMichelangelovDavid.Cipollinoje povijesno utemeljeni naziv za dekorativne vrste mramora i drugih slinih stijena.U Hrvatskoj mramora ima u okoliciSinja, dok se hvarskim i brakim mramorom naziva vrlo kvalitetna vrsta sitnozrnatogarudistnoga vapnenca koji se mnogo upotrebljava u graevinarstvu.Brakimramor(puikikamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge graevine koristile upravo ovaj kamen(odTeodorikovog mauzolejauRavenniiz 5. st. doBijele kueuWashingtonu). Kada govorimo o brakom mramoru moramo imatina umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za braki mramor je i "sivac".

7Grafit jealotropska modifikacijaugljikai naziv je dobio premagrkojrijei (graphein): "pisati", jer seupotrebljava u olovkama. Za razliku oddijamanta,grafit posjeduje elektrinu provodljivost, pa se moe koristiti kaoelektroda.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sedimentne_stijenehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sedimentne_stijenehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sedimentne_stijenehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dijaspor&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dijaspor&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dijaspor&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Cirkonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Cirkonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Cirkonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glina_(tlo)http://hr.wikipedia.org/wiki/Glina_(tlo)http://hr.wikipedia.org/wiki/Glina_(tlo)http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Limonit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Limonit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Limonit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Hematithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hematithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hematithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hidrargilit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hidrargilit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hidrargilit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Kremenhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kremenhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kremenhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Turmalinhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Turmalinhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Turmalinhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sporogelit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sporogelit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sporogelit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Granathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Granathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Granathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Granithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Granithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Granithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Biljkehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Biljkehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Biljkehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sedimentne_stijenehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sedimentne_stijenehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sedimentne_stijenehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Karbonatna_stijena&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Karbonatna_stijena&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Karbonatna_stijena&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Karbonatna_stijena&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Izvorhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Izvorhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Izvorhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0upljikavost&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0upljikavost&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0upljikavost&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Stijenahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stijenahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stijenahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mineralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mineralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mineralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kalcithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kalcithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kalcithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0kriljavi&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0kriljavi&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0kriljavi&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Filosilikathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filosilikathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Filosilikathttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Cipolin&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Cipolin&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Cipolin&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Antikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Paroshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Paroshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Paroshttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pentelikon&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pentelikon&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pentelikon&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carrara&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carrara&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carrara&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Michelangelohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Michelangelohttp://hr.wikipedia.org/wiki/David_(Michelangelo)http://hr.wikipedia.org/wiki/David_(Michelangelo)http://hr.wikipedia.org/wiki/David_(Michelangelo)http://hr.wikipedia.org/wiki/Cipollinohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Cipollinohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Cipollinohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sinjhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sinjhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sinjhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bra%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bra%C4%8Dki_mramor&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bra%C4%8Dki_mramor&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bra%C4%8Dki_mramor&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Pu%C4%8Di%C5%A1%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pu%C4%8Di%C5%A1%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pu%C4%8Di%C5%A1%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Teodorikov_mauzolejhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Teodorikov_mauzolejhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Teodorikov_mauzolejhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ravennahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ravennahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ravennahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bijela_ku%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bijela_ku%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bijela_ku%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Washingtonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Washingtonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Washingtonhttp://wapedia.mobi/bs/Alotropijahttp://wapedia.mobi/bs/Alotropijahttp://wapedia.mobi/bs/Alotropijahttp://wapedia.mobi/bs/Gr%C4%8Dkihttp://wapedia.mobi/bs/Gr%C4%8Dkihttp://wapedia.mobi/bs/Gr%C4%8Dkihttp://wapedia.mobi/bs/Dijamanthttp://wapedia.mobi/bs/Dijamanthttp://wapedia.mobi/bs/Dijamanthttp://wapedia.mobi/bs/Elektrodahttp://wapedia.mobi/bs/Elektrodahttp://wapedia.mobi/bs/Elektrodahttp://wapedia.mobi/bs/Elektrodahttp://wapedia.mobi/bs/Dijamanthttp://wapedia.mobi/bs/Gr%C4%8Dkihttp://wapedia.mobi/bs/Alotropijahttp://wapedia.mobi/bs/Alotropijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Washingtonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bijela_ku%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ravennahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Teodorikov_mauzolejhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pu%C4%8Di%C5%A1%C4%87ahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bra%C4%8Dki_mramor&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Bra%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sinjhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Cipollinohttp://hr.wikipedia.org/wiki/David_(Michelangelo)http://hr.wikipedia.org/wiki/Michelangelohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carrara&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pentelikon&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Paroshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antikahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Cipolin&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Filosilikathttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0kriljavi&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Kalcithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mineralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stijenahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0upljikavost&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Izvorhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Karbonatna_stijena&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Karbonatna_stijena&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Sedimentne_stijenehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Biljkehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Granithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Granathttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sporogelit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Turmalinhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kremenhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hidrargilit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Hematithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Limonit&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Glina_(tlo)http://hr.wikipedia.org/wiki/Cirkonhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dijaspor&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Sedimentne_stijene


8/61

8

- ____________?

- Istra: pored Pule (Vinkuran?) "cava Romana"

- Popovii kraj Benkovca (tu je ____________________? ija je veina spomenika od tog

kamena)

braki kamenolomi:

- Senonski? vapnenac = braki "mramor" (sivac "adria grigo"?)

- Bitominotni? vapnenacile od bitumena

- Plate, Rasohei Puia

*Pravi kut brvljenja je ___________________? je _____________________?

- ?_______________________ _____________________________ ploa od brakog kamena.

GRUPA 2:

- mramor8

8Mramor u Dioklecijanovoj palai:

1. Crveni i grimizni porf ir, (Porphyrites), porijeklo Gebel Dokhan, Mons Porphyrites, Egiapt, cijena 250 denara2. Zeleni porfi r, (Lapis lacedaemonius), porijeklo Krokeai, Grka, cijena 250 denara3. Crni porfir, porijeklo Gebel Dokhan, Mons Porphyrites, Egipat, cijena 250 denara

4. Pavonazetto(Marmor phrygium, Synnadicum, Docimenium), porijeklo Iscehisar (Dokimeion), Turska, cijena 200 denara5. Giall o antico(Marmor numidicum), porijeklo Chemtou (Sinitthu), Tunis, cijena 200 denara6. Verde anti co(Marmor thessalicum, Marmor atracium), porijeklo Tessaglia, Grka, cijena 150 denara

7. Africano(Marmor luculleum), porijeklo Teos, Turska, cijena 150 denara8. Sivi grani t, (Marmor claudianum), porijeklo Gebel Fatireh (Mons Claudianus), Egipat, cijena 100 denara9. Cipollino(Marmor caristium), porijeklo Karystos, Grka, cijena 100 denara10. Oniks, Egipatski alabaster (Lapis onyx), porijeklo dolina Nila, Egipat, cijena 75 denara


9/61

9

- i grafitni kamen

Najea dva mramora:

a) prokoneki

b) mramor iz Carrare

a) Prokoneki:

- to je otok u Mramornom moru

- mramor je bijel i ima velike kristale i sivo-plave vene.

- u 4. st. bio je najjeftiniji.

a1) Cipollino:porijeklo Karystos

- s grkog otoka Eubeje

- bijelo-zelenkaste podloge i naglaenih sivo-zelenih vena

a2) Giollo antice: (Marmor numidicum), porijeklo Chemtou (Sinitthu), Tunis

- uti mramor (razliiti intezitet ute, te crvene i smee)

b) Carrara mramor (grad uz more u talijanskoj regiji Toskani poznan po najkvalitetnijem

mramoru; od kojeg je izraen iMichelangelov "David".

- bijel je s tamnim mrljama

Ostale vrste mramora:- Verde anti co(Marmor thessalicum, Marmor atracium), porijeklo Tessaglia, Grka

- Rosso anticocrveni mramor s MetapontaPeloponez u grkoj

- Pavonazzettobijelo-ljubiasti mramor(kao repa), kamenolomi grada Synnade u M. Aziji

(Frigija)

ALATI:

- TEKI ALATI sluili za lomljenje kamena

o eki njime se udaralo

o picasto dlijeto

o obino dlijeto (licem oblikovalo ploe da se dobije ravna ploha)

o zubaa

11.Prokoneki mramor, (Marmor proconnesium), porijeklo otok Marmara (Proconnesos), Turska, cijena 40 denara

12. Marmo scritto, porijeklo Annaba (Hippo Regius), Alir, cijena 40 denara13.Penteliki mramorporijeklo Mount Pentelikos blizu Atene (Grka)

14. Af rodizijski mramorporijeklo Aphrodysias Turchia15. Lummaschetto16. Serpentin, porijeklo Uadi Atallah, istona egipatska pustinja
http://hr.wikipedia.org/wiki/Michelangelohttp://hr.wikipedia.org/wiki/David_(Michelangelo)http://hr.wikipedia.org/wiki/David_(Michelangelo)http://hr.wikipedia.org/wiki/Michelangelo


10/61

10

o dubilo

o tzv. kvara ?

o estar

- prvo se radio pravi kut u kamenolomu, pa se in situoblikovao kamen tekim alatom, dlijetom i

ekiem i okretanjem dlijeta u rupi i prave se kanali

(paarini).......................................................................................................

tu se na licu mjesta radili i sami stupovi.............................................

- tri su naina prijenosa blokova:

1) klinovi: 3 rijeenja (utori za prihvat hvataljki, dizalice i sloen na klin .............?) ostaju

tragovi.

MARZAI otok uz Siciliju: tu otkriven brod sa kamenom plastikom, crkvenim namjetajem od

zelenog mramora... Brod je krenuo iz Larise (baze stupova, 27 korintskih kapitela + 27 stupova od

prokonekog mramora)

AMBONbrodolom datiran u 6. st.

*** crkveni namjetaj morao biti ispod razine mora u brodu u sluaju brodoloma teret bi se

spustio na tlo... :/

Za izgradnju se koristila i opeka iz CIGLANA. Opeke najee imaju peate i omoguuju dataciju.

PANSIANAnajuestaliji peat na naim tegulama.

PEATI:

1. - od trenutka proizvodnje do 2. st. tegule su jednostavne i donose ime proizvoaa

(pravokutne za vrijeme Klaudija)

2. - za Domicijana se poinju praviti u obliku polumjeseca i ime tvornice

3. s obje strane ime vlasnika tvornice, skladita, portreti konzula na vlasti, uzreice ili

graevine.... :-/

VAPNOlat. calt, calus

- dobiva se zagrijavanjem vapnenca na temperaturi od 1000 C = tako se dobije ivo vapno

koje se kasnije mjea sa vodom da dobije vezivna svojstva.

- kasnije vrste vapnenaste paste: gaeno vapno (u ivo se dodaje velika koliina vode i

nastaje gaeno) ono se mijea sa primjesama i nastaje buka ili malter.


11/61

11

mortarium_________________ ????to je kao jezgra (opus) koristila se cementerium.

DRVOpomoni materijal. Skele se gradile od drveta.

TEHNIKE GRADNJE:

XV knjiga Teodozijeva zakona i VIII knjiga Justinijanova korpusa......

uro Basler o tome pisao......9

9U rasponu od 4.6. stoljea susreemo sljedee naine gradnje:l. Opus incertum u slojevima od po 20 cm. Izvodi se od grubo pritesanog vapnenca, vezanog obinim krednimmalterom. svakog novog naloja, i kose fuge izmeu, njih u raznim pravcima - ve prema obliku kamena (Mogorjelo).

Na ovaj nain graeno je u 4. st.2. Opus incertu rmbez ikakvog reda i slojeva, vezan slabim krednim malterom, sa mnogo primijeanog pijeska, pa ak iljunka. Takvi zidovi su vrlo esto obukani. Ovaj nain ulazi u obiaj u 5. st., i traje tokom 6. st. (Oborci, Dabravine,Zenica, itomislii).3. Opus mix tumje, zapravo, varijanta slojevitog opus incertuma(na br. 1), a postizao se tako da se izmeu pojedinihslojeva, jednog ili vie, umetao red opeka. U poetku vidimo samo po jedan red, a kasnije i po tri reda, kada tajelemenat postaje dekoracija zida. (samo na Mogorjelu 4. st., a moda je postojao i na bazilici u Blagaju (Japra) 6.st..

4. Opus spicatumje izvoen na taj nain to je, obino, plono kamenje slagano u zidove u kosom poloaju jednomna jednu, a drugi red na drugu stranu. Tu tehniku mi zapravo moemo razdvojitiu dvije podvrste:...

5. opus quadratum. U ovom sluaju lica zidova su raena od pravilno i uredno pritesanih blokova kamena, a u praznusr zida nabacano je kamenje pomijeano sa krednim malterom, neke vrste opus coementitius. Tako je graena crkva uCimu (Mostar). Bazilike u Nerezima i Mokrom nazvao bih, radije, opus pseudoquadratus. (U graditeljstvu kasne antike

susreemo jo jednu specifinost: to je dotjerivanje povrine kamena zubaom fertum dentatum. Na taj nain obraene

su mnoge povrine kamenih ploha, i one za unutranje vezanje u zidovima kao i povrine koje su bile izloenepromatranju. Te nazupane povrine na objektima iz 5.i 6. st. nisu znak povrnosti ili majstorske nedouenosti, nego jeto ukus i obiaj vremena, to je ve odlino primijetio Ejnar Dyggve u Saloni.)


12/61

12

II. EUFRAZIJANA - Pore (Parentium)

- prvi spomen biskupaMavra poetkom 4. st. (biskup i konfesor na mozaiku u eufrazijani i natpis

na sarkofagu).

- u Poreu imamo kontinuitet ivota od prapovijesti; pravilan red ulica; tipa insula se koristi gradnja

bazilikebazilika se nalazila uz zidine grada.

- ta bazilika (eufrazijana) izgraena je u 6. st., ali njoj prethodi niz graevinskih faza:

ona je najbolje ouvana starokranska katedrala "na svijetu" i pod zatitom je

unesca;

u 3. st. u Poreu postojala kranska zajednica i DOMUS ECCLESIAE

na sjecitu cardai dekumana naen kompleks

FAZE EUFRAZIJANE:

1. rimski domus, 1. st.;

2. domus ecclesiae, kraj 3. st. (konfesor i muenik Mavro djelovao je tad i moda je domus

njegova privatna kua);

3.prva bazilika, 2. pol. 4. st. (utjecaj Aquileje);

4.predeufrazijana, 5. st.;

5. Eufrazijana, 6. st.

bazilika (lijevo), 2. pol. 4. st. (faza 3) (sredina) predeufrazijana (desno) eufrazijana, 6. st.


13/61

13

Tlocrt kompleksa Eufrazijane subselija

1- bazilika,

2. suspselij Predeufrazijeve bazilike,

3. narteks,

4. atrij,

5. krstionica,

6. zvonik,

7. pretpostavljeno podruje prve kune crkve,

8. memorijalna kapela,

9. sakristija,

10. biskupski dvor,

11. kapela,

12. kanonika


14/61

14

1. faza:10

- sjeverno od eufrazijane pronaeni su zidovi iz 1. st. i zidovi s malom "kvazi" apsidom domus

ecclesie s kraja 3. st.

- mozaik ribe iz 2. pol. 3. st.

- Sv. Mavro je prikazan u Lateranskoj krstionici (Sv. Mavro prvi na mozaiku; ovaj prikaz prethodi

fazi iz 4. stprvoj bazilici iz faze 3)

10Mnogi su povjesniari uvjereni da jeprva crkva u Poreu bila ureena ukui Sv. Maura u sjeveroistonomdijelu Porea, u jednoj insuli nadomakgradskih zidina i pokraj terma, to je inae bio vrlo est sluaj unastanku crkavau Iliriku u Noriku. Bila bi to tzv. kuna crkva (domusecclesia) kakvih je bilo u doba ilegalnog kranstva i koje su seureivaleu privatnim kuama i na skrovitimmjestima, najee pokraj terma kojesu zbog uranjanja u vodu bile vrlovane u obredu krtenja, a vjerojatno su i kao javna okupljalita opravdavale esta i po ivot opasna okupljanja.Uostalom kako svjedoi vespomenuta ploa, ostatci Sv. Maurapreneseni su krajem 4. st. u oratorij gradske crkve i

poloeni u kameni sarkofag na mjesto "gdje je postaobiskupom i muenikom" (ubi episcopuset confessor estfactus).Upravo je to i najvei dokaz o postojanjukune crkve ili prvotnoga oratorija. Pritom je sasvim nebitnopripada litom prvom crkvenom okupljalitu poneki pronaeni fragmentili mozaik i je li to bila kua uvlasnitvu Sv. Maura ilinekoga drugoga porekog vjernika. Uostalomprema rasporedu ukrasa na mozaikompodu starokranske bazilike u

vrsarskoj luci iz prve polovice 4. st., ini se da su u to vrijeme u Poretinikao oltari sluili pokretni drveni stolovi. Da jeto i drugdje bila praksa potvruje i papa Silvestar (314.-335.) koji je u dva navrata odreivao da se moraju graditikameni oltari na etiristupa.


15/61

15

- Natpis sa sarkofaga koji govori o prijenosu ostataka tijela u grad (konfesora Mura) iz 2. pol. 4. st.:

"...u popravljeno/obnovljeno je gdje je Maur postao biskup i konfesor". (govori o tom gdje ne nekad

bio domus ecclesia??)11

- prikaz na mozaiku u Eufrazijanitu je prikazan kao biskup u Lateranu.

*** Mauro 2 (drugi neki Mauro s prostora sj. Afrike koji nema nikakve veze s ovim iz Porea) i

poreani poeli toga Mura slaviti kao svog zatitnika (zaboravili bili svog izvornog!!!12

2. faza:

- primitivna ?? eiusprvi prostor za molitvu

- natpis gdje je bilo neto prije, obnovila se crkva vjerojatno je tu bila obnovljena domus ecclesia

3. faza:

-bazilika oko 380. god. (prva starokranska bazilika):o 2 dvorane paralelne jedna drugoj = AULE (bez apside, kao i u Aquileji!!!)

o sjeverno od njih je krstionica

o mozaici i natpis, geometrijski florealni motivi i natpis s imenima donatora na

mozaicima

4. faza:

- oko 425. god. predeufrazijanadvojna bazilika

- eufrazijana je poslije "legla" na ovu crkvu dvoranskog tipa sa subselijama(subselija = klupa)

- obje crkve podijeljene na tri broda, a izmeu crkava je prostor

- gradi se baptisterij koji nije vie na sjevernoj strani i oktogonalini je s ophodnikom

11 ...mnogo potvrda, a najpoznatija je fragment kamene ploe sa sarkofaga Sv. Maura pronaene 1847. nagroblju Cimare, a danas na sjevernom zidu bazilike, gdje izmeu ostalogna latinskom pie: "Ovo sveto poivaliteuvaisto tijelo muenika Maura..." (Hoc cubicule sanctum confessoris Mauri nibeum continent). O ivotu toga svecasvjedoe i lateranska krstionica i oratorij u Rimu, gdje su na mozaiku uz Sv. Maura izmeu ostalih prikazani Sv.Venancije, Sv. Dujam, Sv. Asterije, Sv. Septimije i ostali dalmatinski muenici.

Njihove je ostatke prikupio i u Rim donio opat Martin na nagovor i novcem pape Ivana IV. Dalmatinca (640.-642.), kojije i izgradio krstionicu corpus...), a tekst u nastavku vrlo je vaan za postojanje tzv. kune crkve (domus ecclesia)Ostala se dva prikaza toga sveca nalaze u Eufrazijevoj bazilici cijela figura s vijencem muenika u apsidi pokrajBogorodice i portret na ciboriju iz 13. st.

12No u meuvremenu je predaja o Sv.Mauru bila zaboravljena, pa se poeoslaviti kult istoimenoga afrikogmonaha, muenoga u Rimu za caraNumerijana (283.-284.), ije je tijelonavodno samostalno doplutalo do Porea (bakao u prii o Sv. Eufemijiu Rovinju). Takva je legenda iz 10. st., prevedena s latinskog na staroslavenski, uvrtena usanktorale (misne obrasce) glagoljskih brevijara,poput IV. Vrbnikog, I. Novljanskog,Bermanskog I. i II. i Humskog.

Inae su ostatci Sv. Maura i Sv. Eleuterijabili 1354. za spomenutoga rata Genove i Venecije odneseni u Genovu, avraeni su 1934., o emusvjedoi kamena ploa u sjevernomzidu bazilike, iznad vrata bive sakristije.Spomendan Sv.Maura je 21. studenoga, a njegove se moi,zajedno s moima Sv. Eleuterija,uvaju u glavnom oltaru.


16/61

16

** salomonov vor- est je na mozaicima.

5. faza:

- biskup Eufrazijedobar suradnik cara Justinijana

u pismu pape Pelagija spominju se Eufrazijeva "nedjela" i naziva ga se "zaetnikom zla"

(hereza je u pitanju.

-Eufrazije je sruio junu crkvu, a sjevernu je ostavio pa je i dalje ostala dvojna bazilika

- Dodaje se atrij, episkopij (mjesto gdje ivi biskup)+ apside + male apside (u kojima i natpis) u

kojima je drao moi...

UNUTRANJOST:

- arhitektonski stupovi sa kapitelima;

tipovi kapitela: kompozitni, piramidalni i s protomima (svi iz konstantinova doba

dvozonski

- tukatura je originalna + mozaici u episkopiju (biskupovom domu) sauvan se taj stuco

dekor

Kapiteli izgledaju kao piramida naopako. . Dvozonski s protomima

gore impost.

- u potpunosti se preureuje juna bazilika (3 apsidil ekoje su odlika romanikemoda tu tijelo sv.Maura uvano).

- Krstionica, izgubila plat i povezana sa cella trichoramauzolej za relikvije


17/61

17

CRKVENI NAMJETAJ jednostavana ali skup (prokoneki bijeli mramor)

- pluteji(kantaros s jelenomiz psalma 42)

- vinova loza

- stupii sa pilastrima imali su sa strana lijebove u koje su stavljani pluteji

- Kristov monogram i rog izobilja sa strana, a vjerojatno i kozmike ivotinje.

- ambon (govornica) u starokranskim crkvama, slina iz katedrale u Ravenni prikaz

pauna i 2 srne

- mramorvrsta roso anticoi verdo antico(porijeklo Tessaglia, Grka)

- apsidetrikonhalne s vanjske strane i polukrune s unutranje

- krstionica(esterolisna) izmeu baptisterija dodaje se atrij pa se ulazi u narteks pa onda

u crkvu; krsni zdenac se razlikuje od krstionice

EPISKOPIJ(biskupov stan) je na dva kata (na donjem katu je sredinja dvorana za audijenciju sa

apsidom na sjevernoj strani, a gornji kat je za svakodnevni ivot. (kad klasina organizacija gradapropadabiskup "postaje" neka vrsta gradonaelnika).

DVOJNA BAZILIKAfunkcije:

1. farialis(za blagdane)

2. domicalis(nedjeljom) ali ovo su samo jedne od teorija


18/61

18

IV. Pula, Novigrad, Krk, Cres, Rab, Novalja

PULA:

-poeci kranstva

- muenik German (muen moda za Numerijana 284. god.)

- Pola Antoninus (507.511.)

- Pula vjerojatno u 5. st. imala svoju crkvenu organizaciju

- katedrala uz zidine grada, to je danas crkva Marijina Uznesenja

1. juno je crkva sv. Tome iz 4. st.

2. proirenje june crkve za 7 m + nadogradnja upisane apside + mozaik iz kasnog 5. st.

3. izgradnja sjeverne bazilike sredinom 5. st. + baptisterij

1. dvoranska crkva bez apside

2. nadograuje se apsida ili je to subselija

3. trobrodna je i ima krine stupove koji su nosili trijumfalni luk + ostaci mozaika i soleje

u toj 3. fazi i baptisterij krini a zdenac mu esterokutni ispred proelja bazilike

- prohodni prostor je sredini sredinjeg broda to je ta SOLEA (ona se javlja u

starokranskim crkvama, a sluila je moda za procesije)

Tlocrt starih dvojnih crkava u episkopalnom kompleksu u Puli:

Tu je na ruevinama neke starije zgrade (moda i terma) u 4. st. izgraena prva manja crkva pravokutnoga tlocrta,moda i tajno sastajalite vjernika. Od te suprve crkve sauvani ostatci dijela zaelja s prozorskim tranzenama imramorni sarkofag s prikazima oranta i genija. Bila je to pravilno orijentiranacrkva (s otklonom prema

sjeveru)etverokutnog tlocrta i irokakao dananji srednji brod, s duinom koju je gotovo nemogue ustanoviti bezarheolokih istraivanja.Tijekom 4. st. sjeverno od crkve dograenoje jednobrodno zdanje s polukrunomapsidom isupselijem.Nakon 392. ta je crkva produena i ukraenamozaikim podom. U njezinuje svetitu 1860. pronaen grobu kamenom i mramornom sarkofagu. U njemu je bila srebrna kustodija s dva relikvijara od kojih je zlatni, kako se

vjeruje, uvao relikvije Sv.Tome Apostola, zatitnika grada i biskupije. Drugi je relikvijar bio od iskucanog srebra slikovima akvilejskih zatitnika Sv. Hermagore i Sv. Fortunata. Oba su relikvijara danas u Beu. U 5. st. narasla jekranska zajednicaproirila prvotnu junu crkvu utrobrodnu baziliku Uznesenja BlaeneDjevice Marije, s upisanomapsidom i ravnim zaeljem. ini se dase crkva proirila i na srueni Jupiterovhram. Tada je postavljen i podni mozaikod kojega je sauvan samo mali dio, a i zidovi su vjerojatno bili ukraeni freskama. Istodobno je ispred zapadnog


19/61

19

proelja podignuta krstionica krinog tlocrta sa esterokutnim zdencem (sruena 1855.). Neto su poslije u crkviugraeni ambon (govornica) i pluteji. Nastala je tako tipina dvojna crkvakakvih je bilo mnogo u starokranskomsvijetu. Juna je bila posveena Sv. Mariji i namijenjena puku, a sjeverna, posveena Sv. Tomi Apostolu (ba kaomoda u Nezakciju),namijenjena sveenikim okupljanjima i pokrtavanju katekumena.Katedrala je bila djelomino

poruena i zapaljena 1242. u mletakomnapadu, a do 15. st. je popravljena i rekonstruirana te joj je tada pridodanasadanja sakristija. Crkva je kasnorenesansnoproelje dobila poetkom16. st., a 1707. izgraen je samostojeizvonik.Ispod glavnog oltara pulske katedrale nalazi se pet sarkofaga koji su pronaenikrajem 17. st. Prema nekim pisanimtragovima sarkofazi uvaju relikvije Sv. Jurja, Sv. Teodora, Sv. Dimitrija, Sv. Bazilija, Sv. Flore i Bl. Salomona,negdanjega ugarskog kralja (1063.-1074.) i sina kralja Andrije I. Iako su neki skloni vjerovati da se ba radi onajpoznatijim svecima istone i zapadne kranskeSjeverna je crkva Sv. Tome Apostola sruena 1657., a vidljivi su se

povrinskitragovi mogli uoiti jo1812. godine. Uz crkvu se pokapalo i pokojnike iji su posmrtni ostatcisredinom 19.st. prebaeni na novo pulsko groblje Monte Ghiro. Na mjestu se sruene crkve i dalje obavljajuarheoloka iskapanja, avidljivi bi tragovi zidina i crkve trebali biti prikazani u okviru parka. Inae je katedrala bila teko oteena u

bombardiranju za II. svjetskog rata i obnovljena je do 1947.

Crkva sv. Marije Formoze u Puli13

13Bazilika je bila dio sakralnog kompleksa benediktinske opatije iz 6. st., a ini se da je graena na ruevinama Minervina

hrama jer je pronaen natpis koji spominje Minervu Polaticu. Crkva i samostan su smjeteni blizu mora, jugozapadno od Katela.Graditelj odnosno naruitelj bazilike bio je Maksimijan koji je od bizantskog cara Justinijana I. Velikog 546. ustolien za n adbiskupaRavenne (inae prvoga nadbiskupa uope), unato protivljenju lokalnog sveenstva. No otpor je bio brzo skren jer je novi nadbiskupu Ravenni posvetio ili izgradio raskone crkve kao to su Sv. Vitale, Sv. Apolinar u Classe i Sv. Stjepan Prvomuenik, ali je i dijeliocrkvama brojna dobra, posebno ona to su pripadala arijanskoj vjeri. Maksimijan, koji je poslije proglaen svecem, bio je rodom izIstre, iz Vetra pokraj Rovinja, a sveeniki je poziv zapoeo kao akon pulske crkve. Nije ipak zaboravio svoju domovinu pa je uPuli osim Sv. Marije Formoze izgradio i biskupski dvor, ali i crkvu posveenu Sv. Andriji Apostolu na istoimenom otoiu upulskom zaljevu. Ime je crkva dobila po tome to se po ljepoti mogla takmiiti s bazilikom u Poreu ili s najljepim ravenskimcrkvama (formoza = krasna, divna), a zvali su je jo i Madona di canetto jer je izgraena meu trstikama. Crkvi su prva oteenjananijeli Mleani 1243., a krajem 16. st. bazilika je bila ve u ruevnom stanju, pa je 1847. slavni istraiva istarskih starina PietroKandler (1804.-1872.) zatekao osim grobne kapele i apsidu, pobone apside i dijelove vanjskih zidova. Ali na temelju brojnih izvora,posebno ravennskoga sveenika Agnellusa iz 9. st., i zahvaljujui arheolokim istraivanjima, ipak se mnogo zna o izvornom izgledubazilike, a nedavno je u Arheolokom muzeju Istre napravljena i trodimenziijska rekonstrukcija. Rije je o srednje velikoj crkvi (32 x19 m) koja je pripadala trobrodnim graevinama s istaknutim apsidama, a srednja je bila iroka kao srednji brod, poligonalna svanjske strane, a polukruna s unutranje. Mramorni su stupovi, neki ukraeni i reljefima, u 16. st. nadomjeteni stupovima od

vapnenca i drva, a izvorni preneseni u Veneciju. Bazilika je i dalje izgledala raskono, primjerice jedan je anonimni Puljani n iz 16. st.zabiljeio da se apsida isticala bogatstvom mramornih ukrasa i bizantinskim freskama. Kasnije su arheolozi Anton Gnirs i AntonioMorassi u sonda- nim istraivanjima pronali dijelove dekorativnoga podnog mozaika s raznovrsnim motivima. Tlocrt jedinepreostale june kapelice Vanjske su povrine uzdunih zidova bazilike bile ralanjene lezenama koje su zavravale slijepimlukovima, a istim su se ritmom u bazilici ponavljali stupovi i lukovi izmeu brodova. Kroz uska se zaeljna vrata bonih brodovaulazilo u dvije simetrino smjetene i kupolom nadsvoene okrugle apside koje su imale etiri ukrasne nie. Na junu se roton dunadovezuje kapela tlocrtom grkoga kria koja je sauvana gotovo u cijelosti, a slina je kapela nalazila i na drugoj strani. Zarazliku od slinih ravennskih graevina, vanjski su zidovi bili ralanjeni i razigrani, a uzvieni kubus s krinom kupolom, bavastonadsvoeni boni krakovi i izboena poligonalna polukruna apsida, zajedno s polukrunim vitkim slijepim lukovima na v anjskimzidovima predstavljali su konstruktivnu cjelinu usklaenih proporcija i oblika. Apsida je bila ukraena mozaikom u kojem seprepoznaju mladenaki Krist i Sv. Petar, s poznatim karakteristinim pozama i u proskinezi (padanje niice pred bogom ilivladarom), vjerojatno u sceni predaje zakona (traditio legis). Kapela je bila ukraena i freskama, a mogli su se uoiti i likov i apostola.Te je freske izradio jedan talijanski majstor iz 14. st. koji je vjerojatno obnavljao prijanje freske. Anonimni je Puljanin u kapeli vidioi sarkofag nekoga puljskog biskupa, to znai da je kapela imala pogrebnu funkciju. Crkva i benediktinska opatija bili su na rubu

velike antike nekropole, a opatija se nalazila zapadno od bazilike. Sve do kraja II. svjetskoga rata na istonoj je strani Ulicebenediktinske opatije stajao jednostavan ukraeni portal, a 1953. manji je arheoloki zahvat dvjestotinjak metara dalje otkrio ostatkeiroke polukrune apside poloene izravno na rimski mozaik.


20/61

20

NOVIGRAD (istarski)14

:Neapoliscastellum Novas

- sigurno tek u 7. st.

- Mauricije15, 8. st., spominjan u pismima pape Hadrijana (mogue da je biskup i u 6. st.)

- nekad biskupsko sreditecrk. sv. Marije, a sad nadupa (obino)

- Glavno proelje crkve sv. Marije (upna crkva posveena i sv. Pelagiju i Maksimu) ispod

proelja potvreno postojanje starokranskog baptisterija. Krstionica povezana sa junim zidom

kroz hodnik (prema Kandlerovu opisu iz 1847. god.) Poligonalni baptisterij + zdenac.Dok je prema

Parentinovu opisu baptisterij sa strane u produetku proelja.

- plastika iz Novigrada istarskog iz 6. i 7. st.to su pluteji, arkade, stupovi......

14Novigradska biskupija utemeljena u 6. st., a ukinuta je zajedno s drugim povijesnim istarskim biskupijama 1828. godine.Ipak prvi je poznati i stvarno potvreni novigradski biskup bio Mauricije, ije se ime spominje na glavnom ciboriju iz 8. st., ali i upismima pape Hadrijana caru Karlu Velikom izmeu 776. i 780. godine. Vjerojatno se katedrala poela graditi nakon osnivanjabiskupije. Tragovi su starokranskih prozorskih okvira iz najranijega razdoblja otkriveni 1972. na sjevernom uzdunom zidu. Ukatedralnom su se kompleksu nalazili ibaptisterij (sruen 1782.) i episkopij (biskupska rezidencija) koji je sruen 1874. Iste je godinesruen stari zvonik na proelju te izgraen sadanji samostojei. Crkva je temeljito obnavljana u nekolikonavrata (1408., 1580., 1746. i 1775.) tako da je gotovo nemogue doznati njezin prvotni izgled.

Podruje je Novigrada bilo nastanjeno u antici, ali se grad u pisanim izvorimaprvi put kao Neapolis spominje tek 599.Poslije se, osobito u 12. st., naziva i Emonia i Aemonia, ba poput stare Ljubljane, jer su ga prema legendi i naselili i osnovaliprognani stanovnici toga antikoga panonskog naselja. U Emoni su, tvrdi legenda, ivjeli bogati i poboni suprunici koji su sinajedinca Pelagija povjerili prezbiteru Uraniju. Kako su Pelagijevi roditelji rano umrli, on je svoje nasljedstvo razdijelio osloboenimslugama. U progonima za cara Numerijana (283.-284.) Pelagije je kao kranin uhien i teko muen. Sve je junaki podnio, ali jeobezglavljen i tajno sahranjen. Stanovnitvo se Emone pred barbarskim provalama razbjealo po Italiji i Istri, pa tako dolo i do

Novigrada. Tada je netko od izbjeglica iz stare Emone na mali otoi pokraj ua Mirne prenio moi Sv. Pelagija, pa je novigradskakatedrala i sadanja upna crkva posveena Sv. Mariji, Sv. Pelagiju i Sv. Maksimu. Grad je u povijesti bio pod ostrogotskom,bizantskom, langobardskom i franakom vlau (kada je doivio osobit procvat), a poslije pod njemakom, mletakom, francuskom,austro- ugarskom i talijanskom upravom.Teko je razaran uvie navrata, poevi od gusara hrvatskog vladara Domagoja (875.), ...........Grad su jednom opljakali i Turci(1687.) kada je u roblje odvedeno etrdesetak njegovih stanovnika. Vjeruje se da jeU srednjem je vijeku bila oslikana freskama, o emu svjedoe ostatci pokraj junoga bonog oltara. Dananje jeneoklasicistiko proelje dovreno 1935., a u unutranjosti se posebno istie duboki kor s baroknim oltarom Sv. Pelagija i Sv.Maksima iznad predromanike kripte.

15Krstionica (baptisterij) vaan je dokaz o postojanju crkveu starokranskom razdoblju, a sauvani su i crtei, ali se dugo

raspravljalo o njezinu poloaju. Govorilo se da je bila u osi crkve i na mjestu dananjega zvonika, ali se sve ee tvrdi dase nalazilas june strane crkve i da je bila povezana s portikom. Rije je o oktogonalnoj graevini sa esterostranim bazenom za krtenje u kojise silazilo trima stubama. Iznad bazena bio je raskoni Mauricijev ciborij s njegovim pomalo hvalisavim natpisom ("ovaj ciborij odplemenitog mramora (...) posvetio sam ja, biskup Mauricije...") koji je sada prema ostatcima rekonstruiran. Nije ga radila ni jedna

istarska radionica i ini se da ga je biskup Mauricije podigao poto se uz pomo franake vlasti vratio iz progonstva. Lapida rij jeoblinja muzeoloka zbirka kamenih spomenika iz antikog doba te ranoga i kasnoga srednjeg vijeka. Obuhvaa arhitektonskeelemente (pragove, natprozornike, tranzene, grbove i dr.) i crkveni namjetaj (oltarne ploe, pilastre, kapitele i dr.). Najvanija jeranosrednjovjekovna zbirka s ve spominjanim Mauricijevim ciborijem.


21/61

21

OTOK KRK - BAKA:

- SI dio otoka Krka

- crkva sv. Marka

- dvojna crkva

Sv. Markona prostoru Bake.

Unitena velikim dijelom gradnjom ceste

- vjerojatno je dvojna crkva

-baptisterij izmeu crkava

- natpis: "Damna eti lauren thae e cervunt P CC" = Donatianus u sjeanjui na Zebide; 200 stopa)

- groblje iz 2.5/6. st.

crkva ???

baptisterij (usporedba sa Pulom krinog tlocrta, a

izmeu dvije crkve)

Kompleks oko crkve sv. Marka iz Bake, po. 5. st. (1

sadanja, 2 sjeverna, 3 juna, 4 sveana dvorana, 5 krstionica i 6 nekropola)

Na uglu ulica Prilaz kupalitu i Zdenke ermakove, ispod crkvice Sv. Marka pronaeni su tragovi dvojne crkve

(basilicae geminae) s krstionicom, od kojih je jedna vjerojatno bilaposveena Sv. Marku Evanelistuu ijoj je kui Isus

slavio posljednju veeru. Crkve nisu do kraja otkopanejer se dijelom nalaze pod prometnicama ili okolnim zgradama,

ali se i ovako moe uoiti sklad proporcijai bogata likovna obrada podnih i zidnih ploha.

crkva SV. NIKOLE: u Bakoj na Krku:

- 2 faze

- nalazi se malo vie prema unuzranjosti


22/61

22

- slina je crkvama sa prostora Istre

- ima upisanu apsidu

- natpis ("Soprilla napravila apside sa prostorijom" + u sredini lae mozaici sa imenima

"Proklimus sa svojima napravio..."

natpis:"Soprilla..."

KVARNER: KRK, CRES, RAB:

spominjanje:

- Sinoda u Gradu iz 572.577. i 572.582. (negdje??);

- Sinoda u Rimu 680. god.; dokument sa sinode spominje Krk CURICUM (antiki naziv) i

biskupa:

1.Andrea epise sanct ecclesia Veientanae. (lat. naziv Krka)

2.Andreas epis sanct eccles Celeianae.(biskup Celja)

Krk = Vecla(Vegla)

Osor = Ossero(Absorus)

Padena u Istri

- Rabski biskupPicanusu Saloni na saboru 530. god.njegov potpis tamo....

KRKCURICUM(Veglialat. ime; Veljastari naziv)

- Curicum ima kontinuitet iz prapovijestiprapovijesna gradina iz koje nastaje antiki grad.16

- episkopalnikompleksna sjecitu cardai dekumanauz zidine grada crkve:

sv. ANASTAZIJA (sv. Stoija)

16 Od antikih se vremena naziva Curictae (druge su inaice naziva Kuriktike, Kourikta i Kurikon), a to je i osnovadananjega imena, iako se u srednjem vijeku grad naziva i Vegla odnosno Veglia. Upravo se tako nazivao i t zv. veljotski jezik,poseban oblik romanskog jezika (nazivan i dalmatinski) koji se upravo na Krku najdue zadrao sve do kraja 19. st. Hrvati su otoknaselili tijekom 8. i 9. st. Romansko se stanovnitvo bilo povuklo u utvrena naselja, ali se relativno vrlo brzo stopilo s pridolicamajer je za Petra Kreimira IV. (1058.-1074.) otok ve bio pod hrvatskom vlau. S Krka potjee slavni hrvatski plemiki rod Krkihknezova odnosno Frankopana koji su gradom i otokom upravljali od 1115. do 1480., a nakon nj ih je nastupila dugotrajna mletakavlast. Uz Krku su biskupiju na Kvarneru stoljeima postojale Osorska i Rapska biskupija koje su bulom pape Lava XII. locum

Beati Petri (mjesto blaenoga Petra) 1828. ukinute i pripojene Krkoj biskupiji... Starokranski kompleks ispod crkve Sv. Marka.Uz turistiki je razvitak vezano i nedavno otkrie veega starokranskog kompleksa ispod crkvice Sv. Marka iz 16. st. koja senalazi u blizini Vele plae.


23/61

23

sv. KVIRIN (biskup i Panonije)

dekumanus

piscina

bapristerij 5.6. st.

MOZAICI

STARA CRKVA (katedrala), 5.- 6. st.posveena

sv. ANASTAZIJI

javne terme okolo kompleksa (MOHOROVI

istraivao!)

posveena sv. KVIRINU

- kasnija kapela iz 12. st. i mali fragmenti mozaika iz starokranskog

perioda (4.5. st.)

FAZE:

1. javne terme iz 1. st.

2. oratorij iz 4. st.tragovi MOZAIKA 4. st.

3. bazilika i baptisterij iz 5. - 6. st.

BAZILIKA:

na I dijelu terma na

3 broda i NEMA dodane apside!!! one su tek poslije nadodane

KAPELA sv. Kvirina:polukruna apsida posveena (Kvirin za Dioklecijana bio muenik)


24/61

24

KRKFULFINUM (sjeverni dio otoka)17gradina u blizini Omilja

- Fertinatesliburnsko stanovnitvo

- nema zidina (teko je definirati podruje zbog tog), a naputen u srednjem vijeku

- definirane nekropole van gradskog sredita- sluajno se naao NATPIS pri gradnji akvedukta (prilikom obnove vodovoda za grad).

- FORUMpretpostavka

- KASTRUMiz kasne antike

- CRKVA, 5. st. zapadni dio gradalokalitet Mirine18- nadograivan

u 6. st.:

to je grobina ukopna crkva - CEMENTERIJALNA

to je krinacrkva19koja nema apidunego ima SUBSELIJU

- ispod oltara imala konfesiju (slue za uvanje relikvija).

17U pitomoj uvali Sepen pokraj Omilja nekad je bilo znaajno rimsko vojniko naselje Fulfinum. arheoloka istraivanja.Tako je konano utvren nastanak i mjesto Fulfinuma (za koje se znalo iz povijesnih izvora), ali istraena i dijelom sanirana velika

starokranska bazilika Mirine (ili Mira), podignuta pokraj njega.- Premda su od Mirina danas ouvani samo ostatci nekadanjegaimpozantnog zdanja, zna se da je rije o crkvi krinog transepta i ravnim zaeljnim zidom s kraja 5. i poetka 6. st. kada su graenesline starokranske bazilike. Nalikuje mnogim crkvama tog doba u Akvileji i Raveni, a jedina je takva sakralna graevina na Krku iu Hrvatskom primorju. Pogodna i zatiena uvala omoguila je gradnju luke, a plodno je polje s obiljem vode bilo uvjet ugodna

ivota. Grad je stoga imao sve potrebne sadraje: forum s kapitolijem i gradskom bazilikom, luke pogone s trgovakom etvrti,terme, prigradske komunikacije s grobljima te vodovod.. - U raspadu je antike civilizacije Fulfinum vjerojatno prvi stradao jer je biograd vrhunskih civilizacijskih dometa, ali otvoren i osjetljiv na sve udare to ih je za urbani ivot donijelo razdoblje kasne antike. Noivot je ipak na neki nain nastavljen kada je na periferiji grada nastao golem starokranski kompleks. Lokacija je Fulfinumaotkrivena gotovo sluajno. Naime, pri istraivanju ulazne kule (poslije vjerojatno i zvonika), na zapadnom je proelju crkve 1974.otkriven kameni blok s natpisom.

18Za razliku od Mirina, Fulfinum je zbog ipak jo uvijek nedovoljno istraen . Lokalitet je inae bio znatno zaputenjer je bilo teko ispod pravilnih kamenih gromaa uoiti tragove antikih zidova, a devastaciji je pridonijela i politika od luka da se ublizini grade golemi industrijski kompleksi.Tijekom istraivanja u Mirinama su otkrivene antike grobnice i starokranskamemorija te istoni dio samostanskoga kompleksa, ali i kasnoantiko groblje uz sjeverno krilo transepta.

19Pastoforije (protesis i dijakonikon) nalaze se na bokovima zaelja i s njima su organski vezane, a meusobnoprohodne sekretarije (mjesta za presvlaenje biskupa) nalaze se iza polukrune apside i supselije te oltara s krinomkonfesijom. Konfesija je kao najvea crkvena svetinja mali podzemni prostor, simbolini oltarni grob za polaganje izatitu relikvija svetaca ili muenika. Krini oblik upuuje na poloaj relikvijara u njegovim krakovima, a kroz kamenireetkasti prozori vjernici su povremeno gledali relikvije. Prezbiterij je bio povien i od crkvene dvorane itransepta odvojen visokom oltarnom gradom s nizom reljefno ukraenih kamenih ploa.Za konstrukciju baze

pregrade rabljeni su monumentalni blokovi sa sruenoga foruma antikog grada. Veliki su luni prozori i dvije biforekroz kamene reetke pruali dovoljno dnevnoga svjetla prezbiteriju i glavnome crkvenom portalu. Crkva se od

prezbiterija preko oltara i konfesije iri na transept, a brodom dugim 29,54 m (modul od sto stopa) prekoreprezentativnog portala na zatvoreno predvorje (narteks). U njega je vodio glavni juni ulaz kroz kulu koja je osim zaobranu sluila i za ukope. Sjeverni je ulaz u narteks nastao kao produetak jednog od antikih karda, gradske uliceorijentirane sjever-jug. Trijem du junoga zida crkve titio je cijelo zdanje i stvarao intiman prostor unutranjegdvorita atrija i klaustra sa slijepim arkadama.- U hidroarheolokim istraivanjima podmorja uvale Sepen pronaenisu fragmenti keramikih posuda i keramikih dekoracija. Ti nalazi, zajedno s fragmentima oltarnih pregrada, prozorskih

reetki i kamenoga namjetaja te grobnim nalazima predstavljaju solidan temelj za budui muzejski postav u sklopucrkve. Nakon to je krovom zatvorena juna pastoforija (dijakonikon). U predvorju su predstavljene podzemnegrobnice, a posebna je vrijednost potpuno ouvan sarkofag.


25/61

25

- ima pilonekoji su nose trijumfalni luk i prezbiterij, te lezenes vanka i sarkofagispod

narteksa + atrij

grobovi unutar crkve (4.7. st.) obini i sarkofazi

nedostaje krstionica, ali se smatra da e se pronai a ako nema krstionicemoda je to

samostan

FAZE CRKVE:

1.

2. trijem + narteks

3.kvadriporetik

Naputanje Fulfinuma paralelan ivot na gradini Omilja i u Fulfinumu


26/61

26

KVARNEROSOR (ABSORUS)

- istraivali i pisali o Absorusu, Curicumu i Filfunumu: M. auevii Bully?

DVOJNE CRKVE: sjeverna i juna20

20Prva se osorska katedrala nalazila izvan gradskih zidina na dananjem groblju i bila je posveena BlaenojDjevici Mariji, a puki je nazivana Sv. Marija od Anela. Bila je to, kako se na prvi pogled ini, viebrodnaranokranska bazilika. Uoljivi su temelji najranijih slojeva, a nad njima je istoimena jednobrodna crkva koja je idanas u uporabi. Nedaleko su tragovi starokranske krstionice, a pronalaze se itragovi mozaika. Zanimanje za osorskestarine pokazali su mnogi svjetski istraivai. Iako se za habsburke uprave vea pozornost poklanjala rjeavanju

problema malarije negoli istraivanjima batine, ipak je, izmeu ostalih, 1884. crkvu Sv. Marije istraivao engleskiarhitekt Thomas Graham Jackson, a potom i Anton Gnirs koji je prije I. svjetskog rata otkrio baptisterij. Istraivanja suse pojaala za talijanske uprave od 1919. do 1945., a najopsenije je arheoloke i konzervatorske zahvate 1941.obavio Mario Botter koji je pronaao APSIDU TZV. JUNE CRKVE,a o tome je pisao tek poslije II. svjetskograta.

Nakon rata crkvu je istraivao Andre Mohoroviite UZ NJU OTKRIO JO JEDNU CRKVU, IZRADIOTLOCRT KOMPLEKSA I ZAKLJUIO DA SE RADI OD DVIJE CRKVE, NAJVJ EROJATNIJE IZ 6. ST.,dakle da su to crkve blizanke (ecclesia gemina) vjerojatno jednobrodne. Poslije su bazilikalni kompleks istraivaliAleksandra Faber, Ana Deanovi, Mladen Filjak i Branko Fui, a istraivanja traju i danas. No zasad se posvudanavodi crte to ga je izradio Branko Fui i objanjenja koja je pritom priloio iako i sam tvrdi da to bez dodatnihistraivanja ne moe biti konano. Zakljuio je da je tlo pod crkvom bilo umjetno povieno kamenim nasipom i da je

vjerojatno tu jo od prapovijesti bilo kultno mjesto. Cijelo je obzidano grobno podruje, poevi od 5. i 6. st., dakle odvremena organizirane kranske zajednice, bilo pravi bazilikalni kompleks s katedralom, baptisterijem, biskupskimstanom i drugim crkvenim graevinama. No i prije kranstva cijelo je podruje bilo izgraeno jer se pri kopanjugrobova pod zemljom pronalaze zidovi i ostatci podnih mozaika u dva razliita sloja.


27/61

27

mozaici

malo je plastike

CREDO iz Osora, 5.6. st. (Vjerovanje ispisano u kamenu naeno kao fragment u dva

dijela)

U Nikeji, Osorski biskup se spominje u 8. st.

Osor je uz plovidbenu rutu izmeu Loinja i Cresa

Na prostoru dananjeg groblja nalazi se episkopalni kompleks

BLAENA DJEVICA MARIJA21 jo od prapovijesti (ima nalaza impresso Bully

istraiva??)- Fui i auevi istraivali

- Branko Fui spominje dvojne crkve:

1. SJEVERNUnastalu adoptacijom starije graevine to su zidovi A, C i D

- dvorana dodana

- uska graevina imala apsidu

2. Juna crkva:- baptisterij, 1. faza bez apside i krsni zdenac iz 6. st.

- Sjeverna crkva postaje Juna crkva kompleksa.- Izmeu S. i J. je Baptisterij......

{Prvotna je kranska crkva, tvrdi Fui, bila adaptacija neke antikne dvorane koja se nalazila unutar zidova(oznaeni s A, C i D). Tlo je dvorane bilo pokriveno mozaikom kojem se mali ostatak jo vidi u sadanjoj

crkvi. Dvorani je potom dodana velika i iroka apsida s biskupskom katedrom, sjedalima za kler i oltar, aprostor pred apsidom, predvien za kler, bio je povien sve do umetnutoga zida (E) s pregradom koja jedijelila svetita od ostalog dijela crkve. U dvoranu su umetnute i dvije kolonade (F i G) koje su prostorrazdijelile na tri broda (III., IV., V.). Uz negdanju je dvoranu dograen jo jedan prostor za crkvene potrebe(VI.) s vlastitom apsidom. Taj je prostor vratima ili lukovima bio povezan s glavnom, sada trobrodnom

21Na kraju prikaza ovoga velikoga bazilikalnog kompleksa, ije temeljitije istraivanje prijee mnogobrojnigrobovi, valja istaknuti i nedavno objavljeni rad koji na temelju sondanih istraivanja obavljenih 2001. ponudio netodrugaiji izgled cijeloga kompleksa. Na sjevernom su dijelu otkriveni ostatci jo jedne potpuno nove trobrodne crkvekojoj je istraena samo apsida poduprta kontraforima, pa se pretpostavlja da je bila upisana. Istraeni su i memorija u

kojoj je pronaen grob, ali i temelji baptisterija. Pojavila se i mogunost, koju tek treba potvrditi istraivanjima, da se umeuprostoru izmeu prije pronaenih crkava i nove crkve moda nalazila i crkva iz doba kada se vjeraproganjala, svojevrsni oratorij ili kuna crkva (domus ecclesia).


28/61

28

crkvom, pa je tako nastala pomalo neobina dvojna crkva. Krstionica ili baptisterij (I.) izgraena je kaoposebna zgrada i u poetku je u tlocrtu bila obian pravokutnik kojemu je poslije pridodana polukrunaapsida. U podu se krstionice nalazi esterostrani bazen u kojem su se uronjavanjem krstili katekumeni u noiuoi Uskrsa.}

Posljednja je graevina bila mala, najvjerojatnije

memorijalna, kapela (II.) prigraena uz crkvu. STAROKRANSKOJ JE KRSTIONICI

PRIPADAO I JEDINSTVENI PRIMJERAK VJEROVANJA APOSTOLSKOG, zapravo kranske

vjeroispovijesti uklesane u kamenu plou.22

ARBA RAB:- biskupija sigurna u 6. st. / 530. god. Ticianusbiskupna salonitanskom saboru.

- CRKVE:

1) sv. Ivana (katedrala; nadupna crkva danas, tj. "obina")

2) i crkva uz zidine starog grada

Ovo je najslabije poznat lokalitet (moda se najbolje poznaje ba starokranski dio).

EPISKOPALNI kompleks "Uznesenja Bl. Dj. Marije" (Miljenko Doljan "Rab grad

umjetnosti"):

- ova crkva je romanika osim apside koja je starokranska i mozaici.

- KRSTIONICA je sa krinim zdencem pa se zna da su iz istog razdoblja.

22Taj je Credo (Vjerujem) nastao u prvim kranskim zajednicama kao saeti tekst koji su katekumeni uili

napamet i prvi put javno izgovarali uoi krtenja.Tekst se do kraja 5. st. nije smio zapisivati jer je bio stroga vjerska tajna.Najstariji je sauvani zapis te vjeroispovijesti u kamenu, jedinstven u povijesti Istone i Zapadne crkve, upravo Osorski simbol vjere,iz prijelaza 5. u 6. stoljee. Od negdanje su kamene ploe ostala dva skromna ulomka koja se sada uvaju u Arheolokoj zbirci uOsoru.


29/61

29

SV. IVAN KRSTITELJ:

- trobrodna je crkva

-polukruna apsida

-Mozaici u sjevernom i junom brodu

-sauvana je u ruevini, zidovi su starokranski i ostaci mozaika.

-apsida jojje ira od glavnog brodate po tome podsjea na zadarski tip crkava!!!!)

- poslije joj je dodan deambulatorij

RELIKVIJAR: (u crkvi zvonik upotrebljen kao spolija). Kameni relikvijar podsjea na

sarkofag; Kristov monogram iz2. pol. 5. st. (slova Alfa i Omega) unutar vijenca naprijed kapsele

na relikvijaru unutar njih se uvao relikvijar (najee se uva ispod oltara)

VIZAE NESACTIUM, municipij ve od 1. st.

crkva nastala uz sami forum + taberne + terme + javne zgrade gdjeje vjerojatno bio kapitolij trijade.

- CRKVA JE DVORANSKOG TIPA!! na forumu uz zidine (kao

na Osoru i Rabu).

- Sjeverna crkva dvoranskog tipa sa subselijom

- Juna isto.

- Istraivali: talijan Pusci (Puski) 1905. 1908.

Branko Marui i Kristina Din

-Naputena za vrijeme velikog prodora Slavena u 7. st.


30/61

30

- jedini siguran biskup PolaAntonius, 507. - 511.

-prema legendi muen prvi biskup German.

1. juna crkva sv. TOME

1. FAZA => manja sjeverna crkva tu vjerojatno terme (Aqulejski tip DVORANSKI =

apsida + subselija)

2. FAZA => nadograuje se ju. crkva gotovo identina kao i sjeverna

* Nije koriteno kao episkopalni kompleks.

KRISTIJANIZACIJA RUBNIH PODRUJA

- Ville rusticae, ville marittime(uz more)

- Vicusipagusi(sela)

- samostanski kompleksi

- kastrumi i crkve (od 6. st.Justinijanska rekonkvista)

=> Redovnitvo koje se razvija u 4. st. => mnogi intelektualci su tamo ili, a na otocima u

Dalmaciji bili su mnogi samostani (o kojima e biti rijei

- u Peljekom kanalu = > skupina malih otoia koji se mogu povezati sa samostanima:

- to su veinom manji objekti koji imaju tri temeljna elementa:

1. stambeni objekt za monahe => CELLAE

2. gospodarska zdanja (tijeskovi, mlinovi, dvorita, trjemovi ..)

3.bogomolja (omanja crkva sa polukrunom apsidom)

=> Najkarakteristiniji samostani su na MAJSANU, STIPANSKOJ, KLAPAVICI, RIINICAMA,

CRKVINI (Rupotina kraj Salone),


31/61

31

Otoi Majsan je najbolji

primjer samostana. Ime mu dolazi od lat. Maximus (moglo se raditi o salonitanskom biskupu

jedan iz 6. st, a jedan iz 4. st.).

-Nalazi se u peljekom kanalu (crkve su na 4 otoia: Sutivara, Gubavac, Lunjak i Majsan)

FAZE:

1. villa rustika iz 1. st.

2. tu se donosi tijelo lokalnog sveca u 4. st. (Maximusu u zapisima iz Salone) => mala

MEMORIJAcrkva i u sreditu je grob muenika, a uz njeg su tri groba "ad sanctis". Kasnoantiki

grobovi (vjerojatno redovnici) njih 12 ili vie

3. transformacija svega u svetite i samostan i u 6. st. pojava kula dvije koje gledaju prema luici

(justinijanova rekonkvista) + kuhinja, cisterne, WC...

+ spilja sa kasnoantikim grobovima i crkva.....

+ teki namjetaj iz sred. vijeka + stele i pilastri. - prostorije ukraene tukaturom i dodavane

kasnije, a piloni mogu datirati u sred. vijek + do


32/61

32

((Pietro Orselo, mletaki dud, pie da se zaustavio u svetitu sv. Maxima i dogovarao sa

dubrovakim biskupom ~ 1000. godine)

BETIKA:

- lokalitet sjeverno od Pule

- samostanski kompleks ??

- mozaici + natpisi

- baptisterij

- predstavlja neto sloeniji oblik

trikonhalne ljuske

1. memorija trolisnog oblika

2. pa se na to prikljuuje izdueni dionamijenjen puku

VELIKI BRIJUNkastrum:

Razdoblja:

1. Vizigoti, 406. god.

2. Huni, 452. god. (razaranje Aquileje??)

- dio je velike rimske vile iz 1. st.

- crkva se nalazi u uvali Dobrika kao dio ville marittime i castruma koji su naselja vojnog i civilnog

tipa.

CRKVA SV. MARIJE:

- trobrodna

dvoranskog je tipa bez apside i subselije (M.Sui smatra je sreditem biskupijeCISSE)


33/61

33

((Pronaeni su i sauvani sarkofazi te brojni kameni fragmenti od koji su neki ponovno uporabljeni, a ostatakanajstarijih kranskih fragmenatas oba lokaliteta jo ima i uruevnoj crkvi Sv. Marije. No valjaipak priznati da nemaizravnih dokaza o mjestu gdje su bili takvi oratoriji odnosno kune crkve (domusecclesiae).

- Crkva Sv. Marije nalazise u uvali pokraj bizantskog kastruma i u blizini morske obale. Orijentirana je u

smjeru istok-zapad, a graena je kaoglavna sakralna graevina naselja,ali ne u sreditu gdje za nju vjerojatnoi nije bilomjesta. Najstarija je trobrodna crkva s pravokutnim zavretkom oltarnog prostora graenakrajem 5. st. Bila je todvoranska crkva (23,74 x 18,8 m) iji su brodovibili odijeljeni stupovima.

Svetite je bilo povieno iodijeljeno kamenom tranzenom. Bizantinci su u 6. st. za vladavine cara Justinijana I.Velikog (526.-565.)preureenjima i dogradnjama crkvidali obiljeja bazilike, promijenjenje i povean broj stupova,

primjerice pridodani su pilastri na poziciji 6. stupa i dva bona stupa koji su nosilitrijumfalni luk. Ujedno je nadograensredinji brod, dograen je i narteks, a vanjski su zidovi ukraeni lezenama. Baziliku su sada tvorili pretprostor,dvoranski bazilikalni prostor odijeljen stupovima u tri broda razliitevisine. Kako su ostatci crkvesauvani gotovo dokrovita, relativnoje lako predoiti njezin moguiizgled. Daljnje su promjene na ovoj crkvi izveli benediktinci tijekom9. i 10. st. kada su bazilici dali opatijska obiljeja. Desno je od bazilike dograenasakristija s dvije polukruneapside ihospicij u obliku slova L, koji zajedno sa sakristijom zatvarajuno dvorite))

Crkva Sv. Petra - nalazi se nedaleko od Sv. Marije,

na izdvojenoj poziciji brda Petrovac i vjerojatno je kao sakralna graevina izgraena krajem6. st.

za bizantske uprave.23

- jednobrodna pravokutna graevina (5,82 x 7,78 m) svelikom potkovastom apsidom (dubine 2,9

m) koja je iznutra u skladu s bizantskim nainom gradnje polukruna,a izvana poligonalna.((Za dovratnike su uporabljene dekorirane kamene grade, a pod je bio ukraen mozaikom i sauvan je samo

fragmentarno. U crkvi se odmaknuto od trijumfalnog luka nalazila oltarna pregrada, a prostor je jednom stubom bio

uzdignut od razine crkve. Pronaeni su dijelovi stupova i oltarne pregrade s grkim kriem u krunom medaljonu.Naen je i jedan stup s kapitelomkoji je s prednje strane bio ukraenvalovitim ornamentom koji je karakteristianzakarolinko razdoblje.))

KRKFULFINUM:

-postupno se naputa antiki lokalitet i vraaju se na gradinu u blizini Omilja, ali je mogue da su

funkcionirali paralelno.

KRKUVALA BAKA:

- orijentiran je prema Senju

- crkva sv. Nikole u zaleu Bake

- crkva sv. Marka uz more i krstionica

- postojale velike agrikulturne povrine tu (vjerojatno Senjai tu ili saditi

23Ispred nje su pronaeni ostatci polukrunog utvrenja koje je skupa s crkvom tvorilo fortifikacijski sklop i

promatranicu. Postoje ak tvrdnje da su dvije bliske crkve graene za odvojenu liturgiju na latinskom odnosno grkomjeziku.


34/61

34

ZADAR - IADER:

=> ORATORIJ u prostoru trnice (vjerojatno)

=> velika javna bazilika juno iz 3. st. + upisana apsida. Mate Sui smatra da se takva bazilikanalazila ispod prostora dananje katedrale

A. iz 3. st. jedina sigurna

B. 3 taverne (trgovine) se spajaju i dodaje se subselija i prostor se pretvara u molitveni prostor

- Poslije Konstantina ili ttijekom njegova vremena (poetkom 4. ili 1. pol. 4. st.)

C. gradnja katedrale kojom se pokualo pratiti ono prije nje (3 broda + bifore 3:2 na bonim

zidovima ' apsida koja je ira od sredinjeg broda!))

Ono to je bio ORATORIJ pretvara se u KATEKUMENUM (poligonalna apsida + ranija

subselija + MOZAICI -> PS 42 => u irini taverni))) + KRSTIONICA (estostranina

krstionicajedina jo u Solunu/Tessalonikveoma su rijeke

+ subselija i iza deambulatorija poploan mozaikom

+ starokranska apsida sa monoforama

+ MOZAIK na prostoru junog broda (tu pokapani i biskupi iz novijeg doba, npr. Prena

+ trifora u zidu

+ ulomak pluteja (propet oltarne pregrade (nije naeno "in situ")


35/61

35

ORATORIJ 2dio je junog broda crkve, ali poslije prenamijenjen u katekumenej.....

CRKVA SV. PETRA STAROG:jednobrodna + nalaz srednjov. crk sa 2 broda.

PELJEKI KANALotoci: MAJSAN, SUTOVARA, GUBAVAC I

LUNJAK

Otoi SUTOVARA = > sv. Barbara

- karmeliani tu privremeno

GUBAVAC= lazaret za gubavce, na rubu polja

LUNJAK= Luka (nasuprot Majsana, na hridi izgraen samostan

- 2 groba iz sred. vijeka

-prostor za stanovanje i crkva (ima trijem i pilone jer nema juni zid crkve


36/61

36

STIPANSKA kod OLTE:

- U sreditu otoka polje

- moda se ardi o samostanu

- naeni grobovi (moda se tu pokapali redovnici

?)

- nepristupano je jer nema ceste

- sa sjevera su dvije prostorije

IOVO FUMIJA => SV. EUFEMIJA:

CRKVA SV. EUFEMIJE:

- kroz srednji vijek dio samostana, a sama crkva je starokranska

-proirena je sa sjeverne strane ko suhozid za stanovanje

- naeni su i ulomci sa Kristovim monogramom

Crkva Sv. Andrije: u starijoj se literaturi spominje kao boravite benediktinski.24 Vjeruje se da

tragovi prvotne crkve potjeu iz 6. i 7. st. kada se na naoj obali irilo tovanje Sv. Andrije,

posebice za vladavine bizantskog cara Justinijana I. Velikog. ini se da je na tom mjestu, koje je

bilo utvreno i u prapovijesti, krajem 6. ili poetkom 7. st. podignuta bizantska utvrda i

promatranica. U njezinu je sklopu bila i crkvica Sv. Andrije koja je proirena u doba romanike, a u

14. st. obnovljena je i utvrda radi promatranja pristupa Trogiru s morske jugozapadne strane.

I tranzena i plutej, kao i zidanje priklesanim kamenom u horizontalnim redovima s

mjestiminim izravnavanjem tankim ploastim slojevima, znaajka su ranobizantskih crkava,

24Stoji na poloaju od iznimne strateke vanosti, na zaravni malog breuljka Balan na zapadnom dijelu otoka koji

nadvisuje dvije zatiene uvale. U davno je doba tu bila utvrda, a i sam naziv upuuje na utvrenje. S vremenom sucrkvu preuzeli redovnici pustinjaci, a potom je uz crkvu smjeten minijaturni enski benediktinski samostan, vjerojatnopodreen benediktinskom samostanu Sv. Nikole (Sv. Dujma) u Trogiru. Gaenjem redovnikog ivota o crkvi se nekovrijeme brinula ribarska bratovtina.


37/61

37

posebno u kastrumima tijekom 6. i 7. st.. Takva je primjerice crkva Sv. Damjana u Barbatu na

Rabu, ali i crkva Sv. Eufemije na otoiu Fumiji u blizini iova

crkva sv. Eufemije na iovu

LASTOVOUBLI:- antiki vicus u dubokoj uvali sv. Petra naeno

kasnoantiko naselje i prostori za stanovanje, proizvodnju i

itarice u posudi iz 5. stoljea

- uz rubni dio naselja nalazi se CRKVA i sa sjeverne

stranetrijem iji krov dre piloni

- apsida jepolukruna i ima lezene- s juga su tri prostorije koje meusobno komuniciraju i jedan

kasnoantiki grob- ova crkva je za liturgiju + grobinog karaktera - iza crkve je naena prostorijakoja bi mogla biti KRSTIONICA

- OLTARANA PREGRADA u obliku slova "U" (latinski kri sa strane + vegetabilni prikazi + 2

jaganjca iznad i prikaz golubica = > sve to iz 6. st.


38/61

38

OTOK BRA:

1. SUTIVAN

2. SUPETAR

3. POSTIRA

4. LOVREINA

5. PUIA

6. POVLJA

7. SPLITSKA

8. KRIP

9. MIRJE

10. ZMAJEVA SPILJA

11. BOL

1. SUTIVAN 2. SUPETAR

3. POSTIRA 4.LOVREINA

+ Kameni relikvijar ukraen krievima

(urezani) u Lovreini + krstionica+krsni zdenac+ciborij nad njim


39/61

39

5. PUIA:

- ranokranaska crkva sv. STJEPANA u sreditu apside grob

konfesija iz srednjeg vijeka

6. POVLJA:

- CRKVA iz 6. st. trobrodna je i ima upisanu apsidu (u Fulfinumu u

Sepen uvali kod Omilja i u Aquileji uPiazza de la Vittoria ovakva

apsida...)

- nekoliko ulomaka pluteja od oltarne ograde

- oltarni grob u obliku kria i s istoka loculus

- krstionica oblik oktogona imala a zidovi bili oslikani freskama

- u tjemenu apside "in situ" naenaj TRIFORA

7. SPLITSKA: u sreditu rim. kamenoloma se nalazi (tragovi subselije, olt. preg....)

8. KRIP u sred otoka Braa

- crkva sv. Duha

- vie centralnog nego longitudinalnog oblika...


40/61

40

9. MIRJE: na Postirama lokalitet

- kasnoantika villa, nema rijei o samostanu, 4. st.

- nalazi se u brdima gdje je sjecite komunikacija


41/61

41


42/61

42

POLAE na otoku MLJETU25: Nacionalni park Mljet

- uvala Polaa (Palaa

- to je jedna od najbolje zatienih uvala tite je 4 mala otoia i veoma je duboka

- najstariji spomen naselja iz podnice starokranske crkve spominje se vili cius Magnus i hram

posveen Liberu kojegje on dao obnoviti .

- dokument koji spominje imanje na Mljetu je i 480. god. : "Odoakar darovao imenje na Mljetu

Pieriusu"...

-palaa nikad nije istraena jer je dio pod morem- Tino t. je smjeta u 4. st.

Imamo dvojnu crkvu i krinu crkvu.... sl. palae je prva, a crkva je druga

-prozori u obliku kria i natpis Liberta naen u ovoj krinoj crkvi.

25Rije je jednoj od najveoj rimskih graevina na naem tlu. No taj sklop nipoto nije jedinstven. Njegov je zaetak jednarimska villa rustica (iz 1. ili 2. st.) na sjevernom dijelu kompleksa. Potom tu je sredinja, vjeruje se i nedovrena, velika palaaistonogotskoga komesa Pieriusa iz 489. godine (to je tono utvreno na temelju jedne darovnice), danas poznata i po tome to kroznju prolazi glavna otoka cesta. Na brdu iznad je istodobno izgraen kasnoantiki katel, za kojega se prije nije ni znalo, a potom sevjerovalo da je nastao za vladavine cara Justinijana I. Nedaleko od palae postoje ostatci kasnoantikih graevina s ostatcim akupalita iz 5. ili 6. st., a unutar cijeloga sklopa pronaeni su tragovi ak triju crkava. Najvea i najstarija nalazi se sjeverozapad no odpalae na padini brijega i vjerojatno je graena u isto vrijeme. No i nadomak obali , zapadno od palae, postoje neznatni ostatci jojedne ranokranske crkvice, za koju Igor Fiskovi, koji se o tome konzultirao s istraivaem cijeloga kompleksa Josipom Stoiem,pretpostavlja da potjee i 6 st. tovie, istono od palae, nedaleko obale i na povienom terenu iznad otoke ceste,uoavaju se iostatci jo jedne crkve za koju se vjeruje da potjee iz 13. st. Gotovo je sigurno da su samo tu crkvicu izgradili doseljeni Hrvati.Najpoznatija je najstarija crkva na zapadnome dijelu cijeloga zdanja, ona koja je graena i prije palae, a za koju se zna da jerekonstruirana u 13. st. Tu je crkvu detaljno prikazao Andrija Mohorovii i uvijek se navodi u svim prikazima nae kasnoantikeumjetnosti kao primjer crkve T-tlocrta, ija je posebnost upisana apsida u gornjem kraku, a vjerojatno je, kao to smo rekli, graenaistodobno s palaom. Druga je i neto starija crkva graena na istonome rubu zgrada ispod sadanje ceste, ali su od nje sau vani

neznatni ostatci. Sauvala se ipak polukruna apsida koja je izvana viekutna, a iznutra polukru na i sedlasto oblikovana, a to jedovoljno da se zakljui kako seradi o crkvi koja je moda imala tri broda u unutranjosti. Kod tree se moe uoiti gotovo cijela laas lezenama na bonome zidu, a u neposrednoj su blizini ostatci jo jedne zgrade slinogtlocrta.


43/61

43

DVOJNE CRKVE

- su tipine za ruralne sredine rimske provincije Dalmacije

1. Salona

AD BASILIES PIKTAS N-DVOJNA CRKVA


44/61

44

1. NOVALJA

2. OSOR

3. NIN

4. ZD

5. SRIMA (ibenik, zalee)

6. SALONA

7. ST

8. CISTA

9. Stari Grad na Hvaru

10. POLAE na Mjljetu

11. GRADAC kod Posuja (BiH)

12. ITOMISLI (kod MO, BiH)

13. MOGORJELO (kod P, BiH)

14. TURBE (kod Travnika)

15. ZENICA

16. JABUKA (kod Sarajeva)

ITOMISLI:

- sjeverna i juna crkva


45/61

45

- sjevernaje jednobrodna s 2 polukrune apside + naos + prezbiterij...

-juna crkva: naos + polukrune apside + narteks + 3 male prostorije

- KRSTIONICAu sjevernoj crkvi krinog oblika je

GRADAC + ABSORUS + ITOMISLI = zajedniko sjeverna i juna crkva

MLJET + MOGORJELO + SRIMA = nova im sjeverna crkva

Mogorjelo: Srima:

HVAR + ZENICA + JABUKA (Sarajevo) + Turbe => sjeverna pa juna se gradi

ZENICA


46/61

46

- AD BASILICAS PICTAS= ili crkva sv. Andrije (Sjeverna crkva) nadovezuje se na brod june

nesmiju biti paralelnejedna uz drugu. Naziv Ad basilicas pictas (Kod oslikanih bazilika) potjee

iz povijesnih izvora i oznauje poloaj ranokranskih i srednjovjekovnih crkava Sv. Andrije i Sv.

Ivana Krstitelja, m a prvi se put spominje kod Tome Arhiakonapo. 5. st. gradnja kompleksa

VRANJ u Slovenijislino

KUAR u Sloveniji slino

BINO ZDpodruje uz Vransko jezero, kao ni NIN - > nisu dvojne crkve

GRADACmogue da je dvojna crkva u pitanju

PODVRJE prvo nastala juna, pa sjeverna nadograena, 1. pol. 6. st. )uoklolo crkve 22 groba)


47/61

47

NOVALJA: bazilika istraivana 1974.

lokulus

FUNKCIJE DVOJNE CRKVE:

1. praktinirazlozi nastankazbog poveanja vjernika

2. martirij (jedna crkva)nedostajao prostor za relikvije a u drugoj liturgija

3. jedna za dnevno okupljanje, a druga crkva za blagdane

Konfesijeispod oltaratu se uvaju relikvije

TRIKONHALNE CRKVE

1. BETIKA (istra)

2. SAMAGER

3. KORINTIA (na Krku)

4. PRIDRAGA pored ZD-a (sv. Martinkrstionica tu potvrena)

5. BIOI (ibenik)

6. BILICE (I)

7. SUTIVAN (na Brau)

8. GATI kod Omia9. CIMMostar

10. ZALOJE

11. CISTA (Cista Velika)


48/61

48

2. Samager kod Pule 3. Korintia


49/61

49


50/61

50

Prezbiterij u obliku 3 kohne gradnja u 6. st. vezano uz Justinijanovo doba (Ogledni

primjer u Betlehemuuzor

=>U Bilicama i Pridragi su sline crkve.

=> CIM i BIOII kod I - MAUZOLEJI

- PREZBITERIJI , MAUZOLEJI trikonhalnog tipa

- martirij sa 3 kohneconcordiasagitariakrajem 4. st.u sjevernoj ITALIJI!!!dvoranski tip cele

(GATIkod Omia)

Blizu tog talijanskog mjesta ConcordiaSagitariaruralna crkvacolle di Zuccamartiry

LIBI

Documents

STAROKRŠĆANSKO GRADITELJSTVO.docx