1. Apsolutne mjere disperzije - u njih ubrajamo: raspon
varijacije,interkvartil,srednje apsolutno odstupanje,varijansu i iz
nje izvedenu standardnu devijaciju.-Raspon varijacije rauna se kao
razlika izmeu najvee i najmanje vrijednosti obiljeja:
Rx=Xmax-Xmin.-Mjera disperzije koja se cauna kao razlika izmedju
godnjeg i donjeg kvartila naziva se interkvartil : IQ=Q3-Q1,raspon
varijacije i interkvartila se graficki prikazuje pomocu B-P
(box-plot) dijagrama,koji slui za otkrivanje netipinih vrijednosti
varijable.Odstupanja vrijednosti numerikog obiljeja od aritmetike
sredine su razliite po predznaku i veliini a njihov zbir je jednak
0 . Prosjek tih odstupanja predstavlja mjeru disperzije koju
nazivamo srednjim apsolutnim odstupanjem.Prosje za zbir kvadratnih
odstupanja koji izraunamo dobit cemo mjeru disperzije koju nazivamo
varijansa.Standardna devijacija je prosjecno odstupanje vrijednosti
numericnog obiljezja i njihove aritmeticke sredine.
2. Relativne mjere disperzije- u najzaajnije relativne mjere
disperzije ubrajamo koeficijent varijacije,koeficijent kvartilne
devijacije i standardizovano odstupanje.-Koeficijent varijacije
oznacava se sa V i predstavlja omjer standardne devijacije i
aritmeticke sredine pomnozen sa 100.Izrazava se u procentima i
pogodan je za komparativnu analizu.Koeficijent kvartilne devijacije
predstavlja omjer razlike i zbira kvartila,ovaj koeficijent
izrazava disperziju u odnosu na medijan i moze poprimiti vrijednost
od 0-1 tj. Od 0-100 ako je izrazen u procentima.
3. B-P (box-plot) dijagram raspon variajcije i interkvartil se
graficki prikazuje pomou B-P dijagrama.On sluzi za oktrivanje
netipicnih vrijednosti varijable.Za konstrukciju ovog dijagrama
potrebno je izracunati kvartile,ije vrijednosti determiniu
konstrukciju pravougaonika.
4. Osobine aritmeticke sredine-aritmeticka sredina je najvaznija
potpuna srednja vrijednost.To je omjer zbira vrijednosti i broja
vrijednosti numericke varijable. Aritmeticka sredina je dio totala
po jedinici skupa.Aritmeticka sredina ima svoja svojstva:a) zbir
odstupanja vrijednosti varijable X od njezine arit. Sredine jednaka
je 0. b)zbir kvadrata odstupanja vrijednosti numerickog obiljezja X
arit. Sredine je minimalan, c) arit. Sredina uvijek se nalazi izmeu
najmanje i navece vrijednosti varijable. d) ako su vrijednosti
numericke varijable jednake konstanti c,aritmeticka sredina te
varijable jednaka je toj konstanti. e) proizvod zbira frekvencija i
arit. Sredine jednak je totalu.
5.Lorencova krivulja- kontruie se u prvom kvadrantu koordinatnog
sistema i izrazava stepen koncentracije pojedinih clanova ili grupa
u odnosu na ukupnu koncentraciju statistickog niza..Na osi apscisi
nalazi se aritmeticko mjerilo za vrijednosti empirijske
distribucije ,a na osi odinata je isto mjerilo za vrijednost
kumulativnog niza proporcija suptotala.Najveci clan kumulativnog
niza proporcija subtotala jednak je 1. Odnosno 100%. Take cijim
spajanjem nastaje Lorencova krivulja imaju koordinate odreene
clanovima kumulativnih nizova.Da bi se dobili elementi za
konstrukciju potrebno je raspolagati podtotalima.Koji predstavlja
umnozak razredne sredine i apsolutne frekvencije.
6.Mjerene skale-ordinalna i omjerna skala. A) ordinalna
(redoslijedna) skala pridruzuje brojeve slovne oznake ili simbole
elementima skupa prema stepenu nekog svojstva.Pridruzeni brojevi
imaju ureeno svojstvo ,ordinalna varijabla je npr. Ocjena.nad
modalitetima nisu dopustene brojcane operacije,ali ima smisla
koristiti se operatorima ,=. B) omjerna(numericka,kardinalna) skala
sastoji se od brojeva za koje vrijedi da njihove jednake razlike
predstavljaju jednake razlike mjernog svojstva. Vrijednosti
pridruzene elementima pomocu omjerne skale nazivaju se vrijednosti
numericke varijable ili numerickog obiljezja .
7.Definisanje statistickog skupa-statisticki skup cine
jedinice,koje predstavljaju stvari,osobe,preduzeca,proizvode i sl.
Cija su svojstva predmetom istrazivanja statistickom
metodom,odnosno statisticki skup cine elementi za koje se utvruje
kvantitativna i kvalitativna svojstva.Razlikuju se konacni i
beskonacni statisticki skupovi. Stat. Skup moze biti realan ili
hipoteticki.Definisati stat. Skup znac odediti opta svojstva koja
mora imati svaka jedinica da bi se mogla smatrati clanom skupa.Skup
se definise pomovno,vremenski i prostorno.
8.Etapa statistickog istrazivanja-proces stat. Istraz. Moze se
svesti u 4 etape: a) statisticko posmatranje i prikupljanje
podataka b) ureivanje i grupisanje podataka c) obrada i analiza
podataka d)sastavljanje izvjestaja i interpretacija rezultata.
9.Izvori podataka(primarni i sekundarni) proces istrazivanja
pocinje prikupljame sekundarnih podataka,jer su oni vec dostupni u
javnim i privatnim izvjestajima ili ih je samo preduzece prikupilo
i pohranilo .Cine ih podaci koji vec negdje postoje a prikupljeni
su za neku drugu svrhu.Sadrzani su u izvjestajima racunovodstva i
drugih sluzbi,bazi podataka za potrebe istrazivanja trazista
platnim listama, cjenovnicima i sl.Prikupljanje primarnih podataka
je duzi i slozeniji postupak,zbog toga sto se podaci prikupljaju
neposredno od ispitanika za potrebe konkretnog istrazivackog
projekta.To su podaci koji se prvi put prikupljaju od strane
istrazivaca i vlasnistvo su preduzeca koje organizuje
istrazivanje.Osnovne metode prikupljanja primarnih podataka su
posmatranje,ispitivanje i eksperiment.
10.Validnost i pouzdanost istrazivanja-Postoji konstruktna
validnost i prakticna validnost.Pomocu kontruktivne validnosti
utvruje se koliko je istrazivacki postupak logicno izveden iz
teorije.Utvrdjuje se pomocu logicke,empirijske i faktorske
validnosti.Prakticna validnost podrazumjeva korelaciju odreenog
indikatora sa kriterijskom varijablom i izrazava se koeficijentom
kriterijske validnosti.Razlikujemo i internu i eksternu validnost.
Pouzdanost omogucava ponavljanje istrazivackog postupka,bez obzira
da li postupak provodi istrazivac ili razliciti
istrazivaci.Pouzdanost moze biti ocjenjena na dva nacina i to
pomocu mjera ekvivalentosti i mjera stabilnosti.
11. Uzoracke i neuzoracke greske-uzoracka greska javlja se zbog
toga sto se umjesto istrazivanja cijele populacije ono provodi samo
na uzorku njenih jedinica.Ova greska se smatrala mjerom
reprezentativnosti ma kako izabranog uzorka,ali kasnije shvatanje
reprezentativnosti iz osnova promjenilo se izborom uzorka uz
poznate vjerovatnoe.One se mogu predvidjeti i drzati pod
kontrolom,dok neuzoracke greske cesto iznenadjuju svojom
pojavom,oblicima i uticajem u svim fazama istrazivanja.Tesko se
prepoznaju i jos teze uklanja.U neuzoracke greske spadaju nepotpuni
podaci,greske mjerenja i odgovora,greske anketara i neinformisanost
ispitanika i greske obrade.
12.Statisticke tablice- nastaje ukrstanjem horizontalnih i
vertikalnih linija u koje se po odredjenom pravilu unose
podaci.Svaka tabela treba da ima tekstualni i numericki
dio.Tekstualni dio sadrzi naslov,zaglavlje,pretkolonu,jedinicu
mjere,izvor podataka i objasnjenja i napomene.Numericki dio
obuhvata brojcane podatke koji se unose u tabelu,te zbirni red i
kolonu koji se nalaze na kraju tabele.Prema sadrzaju tabele se
dijele na : jednostavne,grupne i kombinovane.Jednostavne sadrze
samo jedna statisticki niz,grupne sadrze dva ili vise nizova prema
modalitetima istog obiljezja,a u kombinovanoj tabeli se istovremeno
prikazuju podaci grupisani prema modalitetima dva ili vie
obiljezja.Prema cilju mogu biti izvjestajne ili analiticke.
13. Vrste dijagrama-dijelimo ih u cetiri podgrupe i to
stigmograme,linijske,povrsinske i prostorne.Stigmogrami
predstavljaju graficki prikaz pomocu tacaka i upotrebljavaju se kod
dijagrama karti.Linijski dijagrami imaju jednu dimenziju,a za
prikazivanje koriste prave i krive linije.Povrsinski dijagrami
imaju dvije dimenzije a koristi se za prikazivanje obima i
strukture jedne ili vise pojava.Prostorni dijagrami omogucavaju
prikazivanje u tri dimenzije i sastoji se od tri koordinatne ose
apscise,ordinata i aplikanata.Kartogrami predstavljaju posebnu
vrstu grafikona koji za osnovu koriste specijalne vrste geografskih
karata. Piktogrami su vrsta grafickog prikaza kod kojih su podaci
predstavljeni slikama ili simbolicnim figurama.
14.Potpune srednje vrijednosti(aritmeticka,harmonijska i
geometrijska sredina).-Aritmeticka sredina je najvaznija i najcesca
koristena srednja vrijednost,a racuna se tako sto zbir vrijednosti
numericke varijable podijelimo sa njihovim brojem.-Harmonijska
sredina koristi se kada su vrijednosti obiljezja za koje racunamo
prosjek izracene reciprocnim odnosima,racunamo je samo za ona
obiljezja cije su vrijednosti razlicite od 0.Geometrijska sredina
predstavlja prosjek iz proizvoda numerickog obiljezja ona izravnava
proporcionalne promjene izmedju podataka stat. Niza.
15. Polozajne srednje vrijednosti(modus i medijan)- modus je
vrijednost kvantitativnog ili kvalitativnog obiljezja sa najvecom
frekvencijom,naziva se jos i dominantna vrijednost .izracunava se
pomocu izraza ... Medijan je srednja vrijednost koja se odredjuje
na osnovu polozaja koji zauzima u nizu podataka.On uredjen niz
podataka dijeli na dva jednaka dijela,tako da se u pravom dijelu
nalaze elementi koji imaju vrijednost obiljezja jednaku ili manju
od medijana ,a u drugom dijelu nalaze se elementi koji imaju
vrijednost obiljezja jednaku ili vecu od medijana.Naziva se jos i
centralna vrijednost i racuna se izrazom ...
16.Mjere asimetrije-(potpune i nepotpune)- koeficijent
asimetrije a3 je potpuna mjera asimetrije,jer uzima u obzir sva
odstupanja varijable od aritmeticke sredine.Predstavlja
standardizovanu mjeru smjera i stepena asimetrije empirijskog
rasporeda u odnosu na simetricnu normalan raspored.Pearsonov
koeficijent asimetrije predstavlja nepotpune mjere asimetrije ,jer
se temelje na pozicionim srednjim vrijednostima.Za simetricne
rasporede vrijednost ovih koeficijenata jednaka je 0., kod
pozitivne asimetrije vrijednost je veca od 0,a kod negativne
vrijednosti je manja od 0.
17.Koeficijent zaobljenosti-za mjerenje zaobljenosti polazna
velicina je parni momenat oko sredine najnizeg reda.Koeficijent
zaobljenosti dat je izrazom Ako je koeficijent zaobljenosti veci od
3,onda taj raspored ima izduzen oblik,a ako mu je vrijednost manja
od 3 onda taj raspored ima spljosten oblik.
