SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

STATUT KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA

ZAGREB, 2008.

2

Novi Statut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prihvaćen je na

VIII. izvanrednoj sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 28. lipnja 2005. i na II. izvanrednoj

sjednici Fakultetskoga vijeća, održanoj 8. lipnja 2007.

Kongregacija za katolički odgoj potvrdila je Statut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu svojim Dekretom broj: 861/79 od 2. veljače 2008. godine, za razdoblje

od 5 godina.

Senat Sveučilišta u Zagrebu, na temelju članka 21. Statuta Sveučilišta u Zagrebu,

svojom Odlukom (broj: 01-1915/24-2005) od 14. listopada 2005. godine i Odlukom (Klasa:

012-03/08-02/3; Urbroj: 380-07/1-08-2) od 14. svibnja 2008., dao je suglasnost na Statut

Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Statut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u skladu s čl. 139.

Statuta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 26. svibnja 2008. objavljen

je na oglasnoj ploči u fakultetskoj zbornici, te je 3. lipnja 2008. stupio na snagu.

Sukladno čl. 138. Statuta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prestao je važiti Statut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 20. travnja

1999. godine.

v.d. Dekana Fakulteta

prof. dr. sc. Josip Baloban

3

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU

KATOLIĈKI BOGOSLOVNI FAKULTET

Povijesni osvrt

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvoj filozofsko-teoloških

studija koje je prije sedam i pol stoljeća u glavnom gradu Hrvatske pokrenuo zagrebački biskup

Stjepan II. Babonić (1227. - 1247.). Jedan od njegovih nasljednika, bl. Augustin Kažotić (1303.

- 1322.), inspiriran modelom fakulteta «artium» i teologije na Pariškom sveučilištu, utemeljio

je u Zagrebu katedralnu školu s naglaskom na studiju klasičnih autora antike, crkvenih otaca i

teologa skolastičkog razdoblja, o čemu svjedoči najstariji knjižni inventar.

Poslijetridentsko sjemenište Jurja Draškovića (1563. - 1578.) s humanističkom školom i

isusovački kolegij (1633.) na Gradecu, uz obilnu novčanu potporu biskupa Franje Erghelyja

(1628. - 1637.) i velikog prepošta Zagrebačkog kaptola kanonika Nikole Dijaneševića, vode k

uspostavi Akademije (1662.), koju 23. rujna 1669. car i kralj Leopold I. unosi u popis

'generalnih studija' zemalja habsburške krune s pripadnim sveučilišnim pravima i povlasticama.

Hrvatski sabor je 3. studenog 1671. carsku povelju ratificirao «salvis tamen iuribus et

libertatibus Regni in suo vigore permanentibus». Program iz 1673. predviĎa teoretski i

praktični dio studija na katedrama filozofije, dogmatske i moralne teologije, uz koje se

postupno organiziraju katedre kanonskog prava (1726./27.), kontroverzistike (1747./48.),

biblijskih jezika, crkvene povijesti i govorništva (1757./58.).

Poslije ukinuća isusovačkog reda (1773.) carica i kraljica Marija Terezija, preustrojila je

zagrebački generalni studij u «Kraljevsku akademiju znanosti» s trima fakultetima:

filozofskim, bogoslovnim i pravnim. Car i kralj Josip II. na Kaptolu je 1784. osnovao centralno

sjemenište, pa je Bogoslovni fakultet unutar sjemeništa dobio prostore kao «Facultas regia

theologica». Na istom prostoru nadbiskup Juraj Haulik 1853. organizira i dvogodišnji filozofski

studij.

Hrvatski sabor, na inicijativu biskupa Josipa Jurja Strossmayera, 11. ožujka 1869.

izglasao je zakonski članak «ob utemeljenju sveučilišta u glavnom gradu Zagrebu» kojim se

«Vladi zemaljskoj nalaže, da učini shodne korake, da se nadbiskupski licej zagrebački

preustroji u fakultet teologijski».

«Prilozima cijelog naroda hrvatskoga» u Zagrebu je 1874. otvoreno moderno Hrvatsko

sveučilište, koje po ustrojbenom zakonu od 5. siječnja iste godine i po otpisu cara i kralja

Franje Josipa I. tri mjeseca poslije (5. travnja 1874.) «ima otvoriti potpuni (četverogodišnji)

bogoslovni fakultet». Prvi rektor novootvorenog sveučilišta bio je svećenik Matija Mesić,

profesor hrvatske povijesti i kanonskog prava na Pravnome fakultetu.

Značajna reorganizacija nastavnog plana Bogoslovnog fakulteta provedena je 1935. u

skladu sa zahtjevima apostolske konstitucije Deus scientiarum Dominus. Kongregacija za

sjemeništa i sveučilišta 1937. je potvrdila novi «ratio studiorum», čime je zagrebački

Bogoslovni fakultet izjednačila s crkvenim sveučilišnim ustanovama u svijetu.

U poslijeratnom razdoblju, vlada NR Hrvatske početkom 1952. donosi rješenje o

ukidanju Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime je isti de facto

ali ne i de iure prestao biti sastavnicom istoga.

Odlučnim zauzimanjem dekana Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr.

Vilima Keilbacha, svesrdnom podrškom biskupa hrvatskoga jezičnog područja, Rimokatolički

bogoslovni fakultet na temelju povijesnog i stečenog prava nastavio je djelovati punih 38

godina, isključivo kao crkvena visokoškolska ustanova.

4

Nakon demokratskih promjena, 23. srpnja 1990. Izvršno vijeće Sabora Republike

Hrvatske proglasilo je ništavnim rješenje Vlade NRH iz 1952. o isključenju Katoličkoga

bogoslovnog fakulteta iz Sveučilišta u Zagrebu i utvrdilo da je isti član navedene ustanove u

neprekinutom trajanju, što će Skupština Sveučilišta u Zagrebu posebnom izjavom potvrditi 26.

veljače 1991. godine. Tim rješenjem svi akti Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta (diplome,

imenovanja profesora i sl.) koji su od 1952. do 1990. vrijedili samo pro foro ecclesiastico,

postali su valjanima pro foro civili, sa svim posljedicama na graĎanskom području.

Tijekom četiri zadnja desetljeća 20. stoljeća na fakultetu su osnovana četiri znanstveno-

nastavna i više znanstveno-istraživačkih instituta preko kojih je fakultet proširio svoju

znanstveno-nastavnu, znanstveno-istraživačku i kulturnu djelatnost u hrvatskom narodu.

Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta

u Zagrebu potpisan je 11. ožujka 1996. nakon prethodnog odobrenja Sabora Republike

Hrvatske i Kongregacije za sveučilišta. Iz ugovora je razvidno da je Katolički bogoslovni

fakultet vrlo specifična akademska i crkvena ustanova čija se kadrovska politika, biranje

čelnika, izrada i potvrĎivanje programa, financijska politika i ustroj fakulteta razmatraju na

sveučilišnoj razini, ali isto tako dobivaju mišljenje i potvrdu mjerodavne crkvene vlasti.

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 1998. godine djeluje u novim

prostorima u Vlaškoj ulici 38. u podnožju biskupskog grada i drevne katedrale uz koju je

početkom 14. stoljeća započela epopeja višeg i visokog školstva u hrvatskom narodu.

5

Na temelju članka 63. stavka 6. točke 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju (NN. 123/03, 198/03, 105/04, 173/04 i 46/07), članka 43. stavka 3. točke 1. Statuta

Sveučilišta u Zagreba i članka 7. Apostolske konstitucije Sapientia christiana, na prijedlog

dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetsko vijeće

Katoličkoga bogoslovnog fakulteta na VIII. izvanrednoj sjednici, održanoj 28. lipnja 2005. i II.

izvanrednoj sjednici, održanoj 8. lipnja 2007. donijelo je:

STATUT KATOLIĈKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA

SVEUĈILIŠTA U ZAGREBU

I. OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 1.

§ 1. Ovim se Statutom, u skladu s odredbama kanonskoga pravnog ureĎenja, Zakonom o

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04 i 46/07 u

daljnjem tekstu: Zakon), Statutom Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Sveučilište) i

drugim propisima, ureĎuju ustrojstvo, djelatnost i poslovanje Katoličkoga bogoslovnog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Fakultet), ovlasti i način odlučivanja

fakultetskih tijela, ustrojavanje i izvoĎenje sveučilišnih i stručnih studija, status nastavnika,

znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika, status studenata i druga pitanja značajna za

Fakultet.

§ 2. Položaj i djelovanje Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta ureĎuju se uz

poštovanje važećih meĎunarodnih ugovora i ugovora izmeĎu osnivatelja i Sveučilišta, uz

suglasnost mjerodavnih državnih i crkvenih vlasti.

Ĉlanak 2.

§ 1. Fakultet je znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta, kanonski priznat od Svete Stolice,

koji organizira i izvodi sveučilišne preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije te

razvija znanstveni i stručni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih područja.

§ 2. Fakultet je visoko učilište koji kao sastavnica Sveučilišta sudjeluje u pravnom prometu pod

nazivom Sveučilišta i svojim nazivom.

§ 3. Fakultet je pravna osoba i upisuje se u registar ustanova na Trgovačkom sudu te u Upisnik

visokih učilišta koji vodi Ministarstvo.

§ 4. Fakultet ima svoj žiro-račun.

§ 5. Osnivač Fakulteta je Zagrebačka nadbiskupija.

Ĉlanak 3.

Fakultet u svojem djelovanju uživa akademsku slobodu i samostalnost.

Ĉlanak 4.

6

§ 1. Fakultet je, kao visoko crkveno učilište, podložan Svetoj Stolici i ravna se prema

odredbama kanonskog prava, Apostolske konstitucije Sapientia christiana, ovog Statuta, koji je

odobrila Sveta Stolica i prema općim aktima koje donosi sam Fakultet. Kao član Sveučilišta

ravna se prema Zakonu i prema Statutu Sveučilišta.

§ 2. Fakultet je znanstveno nastavna sastavnica Sveučilišta koja djeluje u skladu sa Zakonom i

Statutom Sveučilišta.

§ 3. Poštujući znanstvenu samostalnost Fakulteta, dijecezanski se biskup brine za njegov

crkveni status, njegove personalne i ekonomske potrebe te pomaže i potiče njegove djelatnosti.

Ĉlanak 5.

§ 1. Naziv je Fakulteta: «Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet» - «Universitas

studiorum Zagrabiensis, Facultas theologiae catholicae».

§ 2. Sjedište je Fakulteta u Zagrebu, Vlaška 38.

§ 3. Fakultet ima svoj grb, pečat i suhi žig.

§ 4. Fakultetski grb kružnog je oblika s crtežom povijesne zagrebačke katedrale u središtu i

natpisom uz obod: «Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet – Zagreb» -

«Universitas studiorum Zagrabiensis, Facultas theologiae catholicae – Zagrabiae».

§ 5. Pečat i žig kružnog su oblika s crtežom otvorene knjige s lovorovim vijencem u središtu i

natpisom uz obod: «Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet» - «Universitas

studiorum Zagrabiensis, Facultas theologiae catholicae».

§ 6. Pečatom i žigom kružnog oblika, s grbom Republike Hrvatske u središtu i s natpisom uz

obod: «Republika Hrvatska, Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet» - «Res

Publica Croatia, Universitas studiorum Zagrabiensis, Facultas theologiae catholicae»

ovjeravaju se diplome, druge svjedodžbe i isprave koje Fakultet izdaje na temelju javnog

ovlaštenja.

§ 7. Suhim žigom promjera 38 mm ovjeravaju se diplome, a ostale javne isprave i

dokumentacija Fakulteta ovjeravaju se pečatom Fakulteta promjera 38 mm.

§ 8. Dan Fakulteta je 11. ožujka.

Ĉlanak 6.

§ 1. Fakultet organizira i izvodi sveučilišni diplomski studij na područnom studiju Teologije u

Rijeci.

§ 2. Teologija u Rijeci ravna se prema ovom Statutu, svojem Pravilniku sastavljenom u skladu

s crkvenim i državnim propisima i sa Statutom Sveučilišta.

Ĉlanak 7.

7

§ 1. Fakultet može, s odobrenjem Kongregacije za katolički odgoj, imati afilirana, agregirana i

inkorporirana visoka teološka učilišta, te može sponzorirati visoka učilišta teoloških znanosti.

§ 2. Nazivi «afilijacija», «agregacija» i «inkorporacija» uzimaju se kako su definirani u

Apostolskoj konstituciji «Sapientia christiana» (čl. 62; Ord., čl. 47), a «sponzorstvo» prema

dokumentima Svete Stolice o visokim učilištima vjerskih znanosti (Kongregacija za katolički

odgoj): «Nota illustrativa» (10. travnja 1986.) i «Normativa per l'Istituto Superiore delle

Scienze Religiose» (l2. svibnja 1987.).

§ 3. Fakultetu su afilirane: Teologija u Rijeci, Vrhbosanska visoka teološka škola u Sarajevu i

Franjevačka teologija u Sarajevu.

§ 4. Fakultet sponzorira Visoku teološko-katehetsku školu u Zadru.

§ 5. Prava i obveze koje nastaju iz tih oblika povezanosti odreĎuju se odgovarajućim crkvenim

dokumentima za dotični oblik i ugovorom o konkretnom obliku te povezanosti.

Ĉlanak 8.

§ 1. Fakultet ima pravo osnivati pojedine institute prema potrebama Crkve, koji se ravnaju

prema svojim pravilnicima, sastavljenima u skladu sa Zakonikom kanonskog prava (dalje u

tekstu: ZKP-a), Zakonom i ovim Statutom.

§ 2. Sada na Fakultetu, kao posebni odsjeci, djeluju Katehetski institut, Institut za crkvenu

glazbu «Albe Vidaković», te Institut za teološku kulturu.

Ĉlanak 9.

§ 1. Svrha Fakulteta je njegovanje, znanstveno istraživanje te sustavno i cjelovito izlaganje

kršćanske Objave, unapreĎivanje spoznaje njezine istine preko filozofsko-teoloških znanosti;

odgoj i obrazovanje biskupijskog klera, članova ustanova posvećenog života, članova družba

apostolskog života i katoličkih laika; evangelizacija i inkulturacija kršćanstva kao i razvoj

kršćanske filozofske i teološke misli, u suradnji s ostalim znanstvenim ustanovama;

unapreĎenje ekumenizma i razgovora sa svim kršćanima, promicanje dijaloga s nekršćanima i

onima koji ne vjeruju, sa svijetom i kulturom.

§ 2. Fakultet, u duhu slobode i u skladu s propisima Katoličke crkve, Zakona i Statuta

Sveučilišta, svoje svrhe postiže:

1. poučavanjem i znanstvenim istraživanjem;

2. suradnjom s drugim fakultetima, posebice s katoličkim bogoslovnim fakultetima u

Splitu i Đakovu, njegujući interdisciplinarnost i čuvajući svoju samostalnost prema

odredbama Svete Stolice;

3. posebnim središtima znanstvenog istraživanja, znanstvenim publikacijama, kongresima

i drugim znanstvenim susretima;

4. aktivnom suradnjom svih svojih članova: nastavnika i studenata, prema svojim

mogućnostima i sposobnostima.

Ĉlanak 10.

8

Djelatnost Fakulteta jest:

1. visokoškolsko obrazovanje;

2. interdisciplinarno istraživanje u humanističkim, društvenim i drugim znanostima;

3. znanstveni filozofsko-teološki odgoj i obrazovanje kandidata za svećeništvo i

pripravnika za druge crkvene službe i zadaće koje su predviĎene od crkvenih vlasti;

4. znanstveni filozofsko-teološki odgoj i obrazovanje studenata koji će preuzeti zadaću

poučavanja na katedrama visokih teoloških učilišta;

5. znanstveni teološko-pedagoški odgoj i obrazovanje studenata koji se spremaju za

poučavanje u ustanovama obrazovnog sustava Republike Hrvatske;

6. znanstveni teološko-pastoralni odgoj i obrazovanje studenata koji se spremaju za

crkvene pastoralne službenike;

7. filozofsko-teološko obrazovanje studenata koji mogu u društvu vršiti odreĎene službe

duhovno-etičkog značenja;

8. promicanje cjeloživotnoga teološkog obrazovanja svećenika, laika i pastoralnih

službenika;

9. pružanje istraživačkih, razvojnih i savjetničkih usluga, izrada stručnih elaborata i

ekspertiza.

II. ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE

Ĉlanak 11.

§ 1. Dekan predstavlja i zastupa Fakultet pred sudovima, izabranim sudovima i državnim

organima, neograničeno.

§ 2. Fakultet mogu zastupati i drugi zaposlenici koje ovlasti dekan izdavanjem posebne

punomoći.

§ 3. Sadržaj i opseg punomoći odreĎuje dekan.

§ 4. Glavni tajnik Fakulteta potpisuje isprave i dokumente u okviru ovlaštenja iz ovoga Statuta.

§ 5. Osobe ovlaštene za potpisivanje financijskih dokumenata kod poslovne banke imenuje

dekan.

Ĉlanak 12 .

§ 1. Dekana Fakulteta u slučaju izočnosti ili spriječenosti zamjenjuje prodekan za nastavu.

§ 2. Fakultet mogu predstavljati i dokumente potpisivati i prodekani i glavni tajnik u okviru

poslova koje obavljaju, s tim da ne mogu preuzimati obveze za Fakultet, ako nisu za to

ovlašteni posebnom punomoći.

III. PRAVNI PROMET I ODGOVORNOST ZA OBVEZE

9

Ĉlanak 13 .

§ 1. Fakultet stupa u pravni promet s trećim osobama samostalno i bez ograničenja.

§ 2. Za svoje obveze Fakultet odgovara cijelom svojom imovinom i svim svojim sredstvima -

potpuna odgovornost.

IV. USTROJSTVO FAKULTETA

Ĉlanak 14.

Ustrojbene jedinice Fakulteta jesu: katedre, znanstveno-nastavni i znanstveno-istraživački

instituti, tajništvo i knjižnica.

IV. 1. Katedre

Ĉlanak 15.

§ 1. Katedre su temeljne unutarnje ustrojbene jedinice znanstveno-nastavnog rada na Fakultetu.

§ 2. Katedre se ustanovljuju za glavne discipline te obuhvaćaju i obvezne i izborne predmete

povezane s glavnim disciplinama.

§ 3. Članovi katedre su nastavnici, suradnici i znanstvenici koji izvode nastavu, odnosno

sudjeluju u izvoĎenju nastave iz istog, odnosno srodnih predmeta, a zaposleni su na Fakultetu.

§ 4. U radu katedre mogu sudjelovati nastavnici, suradnici, znanstvenici i drugi stručnjaci koji

su zaposleni izvan Fakulteta ako im je povjerena izvedba cijelog ili dijela nastavnog predmeta

studija.

§ 5. Članovi katedre odlučuju na sjednici ili na drugi pogodni način.

§ 6. Pročelnik katedre predstavlja katedru te rukovodi njezinim radom.

§ 7. Pročelnik katedre je za svoj rad odgovoran dekanu.

§ 8. Pročelnika katedre izabire iz reda njezinih nastavnika Fakultetsko vijeće na prijedlog

dekana.

§ 9. Pročelnika katedre bira se na pet godina. Ista osoba može biti izabrana za pročelnika više

puta uzastopce.

§ 10. Sada su na Fakultetu, u četiri (biblijsko, povijesno, sustavno i praktično) nastavna

područja, ustrojene sljedeće katedre: 1. Katedra filozofije, 2. Katedra Svetog pisma Starog

zavjeta, 3. Katedra Svetog pisma Novog zavjeta, 4. Katedra fundamentalne teologije, 5.

Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka, 6. Katedra dogmatske teologije, 7.

Katedra moralne teologije, 8. Katedra pastoralne teologije, 9. Katedra ekumenske teologije, 10.

Katedra liturgike, 11. Katedra crkvene povijesti, 12. Katedra kanonskog prava, 13. Katedra

religiozne pedagogije i katehetike, 14. Katedra socijalnog nauka Crkve.

10

§ 11. Djelatnost katedre:

1. organizira i izvodi povjereni dio studijskog programa i izvedbenog plana prema

odreĎenim znanstvenim područjima i predmetima;

2. organizira i provodi direktni rad sa studentima (voditeljstvo studenata tijekom studija,

konzultacije, seminari, vježbe, izrada programa, oblikovanje diplomskih radova, stručni

rad i sl.);

3. predlaže angažiranje vanjskih suradnika;

4. predlaže dekanu kadrovske popune;

5. predlaže inovacije u sadržaju povjerenih im predmeta;

6. predlaže oblike i dinamiku znanstvenog i stručnog usavršavanja članova katedre;

7. predlaže znanstveno-istraživačke i razvojne projekte;

8. obavlja i druge poslove koje joj povjeri dekan, prodekani i Fakultetsko vijeće.

§ 12. Pročelnik katedre:

1. planira, ustrojava i koordinira znanstveni, nastavni i stručni rad katedre;

2. predlaže godišnje planove i programe znanstveno-istraživačkoga, nastavnog i stručnog

rada;

3. inicira pokretanje stegovnog postupka protiv djelatnika katedre i odgovoran je za radni

red i stegu;

4. sudjeluje u radu Stručnog kolegija Fakulteta;

5. obavlja i druge poslove koje mu povjeri dekan, prodekani i Fakultetsko vijeće.

IV. 2. Znanstveno-nastavni instituti

Ĉlanak 16.

§ 1. Znanstveno-nastavni instituti jesu ustrojbene jedinice koje djeluju uz jednu ili više katedri

koji organiziraju i izvode nastavu odreĎenoga preddiplomskog, diplomskog ili stručnog

studijskog programa.

§ 2. Institutom upravlja predstojnik i Stručni kolegij Instituta.

§ 3. Uprava se odnosi na organiziranje i voĎenje nastave, a sve ostale odluke i poslovanje vrše

tijela Fakulteta.

§ 4. Predstojnika na prijedlog Stručnog kolegija Instituta potvrĎuje Fakultetsko vijeće, a

imenuje ga i razrješuje dekan Fakulteta. Za predstojnika može biti izabran nastavnik u

znanstveno-nastavnom i umjetničko-nastavnom zvanju, koji kao stalni zaposlenik Fakulteta

predaje na Institutu. Predstojnik se imenuje na dvije godine. Ista osoba može biti izabrana za

predstojnika najviše dva puta uzastopce.

§ 5. Stručni kolegij Instituta čine pročelnici odgovarajućih katedri, nastavnici u znanstveno-

nastavnim i umjetničko-nastavnim zvanjima Instituta.

§ 6. Stručni kolegij Instituta radi na sjednicama kojima predsjedava predstojnik instituta.

11

§ 7. Na Fakultetu su ustrojeni: Katehetski institut koji izvodi sveučilišni preddiplomski i

diplomski studij, Institut za crkvenu glazbu «Albe Vidaković» koji izvodi sveučilišni

preddiplomski i diplomski studij, te Institut za teološku kulturu koji izvodi stručni studij.

§ 8. Rad instituta odvija se prema Pravilniku sastavljenom u skladu s ZKP-a, Zakonom i ovim

Statutom.

IV. 3. Znanstveno-istraživaĉki instituti

Ĉlanak 17.

§ 1. Znanstveno-istraživački instituti jesu ustrojbene jedinice, koje pri jednoj ili više katedri

organiziraju i vode izradu znanstvenih projekata, organiziraju znanstvene i stručne skupove,

pripremaju za izdavanje znanstvene i stručne publikacije.

§ 2. Predstojnika na prijedlog Stručnog kolegija Instituta potvrĎuje Fakultetsko vijeće, a

imenuje ga i razrješuje dekan Fakulteta. Za predstojnika može biti izabrana osoba u

znanstvenom ili znanstveno-nastavnom zvanju koja djeluje na Institutu. Predstojnik se imenuje

na dvije godine. Ista osoba može biti izabrana za predstojnika najviše dva puta uzastopce.

§ 3. Stručni kolegij Instituta čine nastavnici i suradnici katedri, te, temeljem poziva

predstojnika, drugi znanstvenici, nastavnici i stručnjaci.

§ 4. Na Fakultetu su ustrojeni: Institut za crkvenu povijest, Hrvatski mariološki institut,

Biblijski institut i Institut za ekumensku teologiju i dijalog «Juraj Križanić».

§ 5. Znanstveno-istraživački instituti ravnaju se prema svojim Pravilnicima, sastavljenima u

skladu s ovim Statutom i drugim propisima o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.

IV. 4. Tajništvo

Ĉlanak 18.

§ 1. Tajništvo Fakulteta je ustrojbena jedinica za obavljanje stručno-administrativnih poslova.

§ 2. Tajništvo obavlja:

1. stručno-administrativne poslove vezane uz obavljanje znanstveno-istraživačkog rada,

evidencije, pripreme, koordinacije izvoĎenja preddiplomske, diplomske,

poslijediplomske i stručne nastave;

2. pravne, kadrovske i opće poslove za Fakultet;

3. financijsko-knjigovodstvene poslove i materijalno poslovanje Fakulteta, poslove

izgradnje i održavanja;

4. pomoćne i tehničke poslove;

5. druge poslove potrebne za uspješan rad Fakulteta utvrĎene ovim Statutom i drugim

općim aktima Fakulteta.

§ 3. Sve poslove iz § 2. ovog članka tajništvo, putem stručnih službi, obavlja za cijeli Fakultet,

osim ako ti poslovi pripadaju u redovitu djelatnost ustrojbenih jedinica utvrĎenih ovim

Statutom i drugim općim aktima.

12

§ 4. Tajništvo vodi glavni tajnik Fakulteta, koji odgovara dekanu za uspješno obavljanje

poslova. Glavni tajnik daje stručna i pravna mišljenja, tumačenja zakona i drugih propisa

dekanu i Fakultetskom vijeću; sastavlja zapisnike sjednica Vijeća i oblikuje prijedloge općih

akata; brine se za izvršavanje administrativnih, pravnih i drugih općih poslova Fakulteta.

§ 5. Tajnika Fakulteta bira, na prijedlog dekana, Fakultetsko vijeće na temelju javnog natječaja,

na pet godina. Ista osoba može biti ponovno izabrana više puta uzastopce.

§ 6. Za glavnog tajnika može biti izabrana osoba koja ima zvanje pravnika, graĎanskoga ili

crkvenog, najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

§ 7. Fakultet ima tajnika koji pomaže glavnom tajniku u radu i zamjenjuje ga u slučaju

spriječenosti.

§ 8. Glavni tajnik i tajnik Fakulteta dužni su provoditi odluke dekana te odluke i zaključke

Fakultetskog vijeća.

§ 9. Prava i obveze glavnog tajnika, ustroj samog tajništva, način poslovanja i druga pitanja

važna za rad odreĎuju se Pravilnikom.

IV. 5. Knjižnica

Ĉlanak 19.

§ 1. Za ostvarenje vlastitih ciljeva, na Fakultetu postoji odgovarajuća knjižnica, prilagoĎena

nastavnicima i studentima, opskrbljena knjigama i časopisima i pomagalima za predavanja i za

seminare.

§ 2. Knjižnicom upravlja voditelj knjižnice, a u radu mu pomaže Knjižnično vijeće.

§ 3. Voditelja knjižnice bira Fakultetsko vijeće na temelju javnog natječaja i na dekanov

prijedlog. Može biti izabrana osoba koja je stručnjak u knjižničarstvu i teologiji. Izabire se na

rok od četiri godine. Ista osoba može biti ponovno izabrana više puta uzastopce.

§ 4. Dužnosti su Voditelja knjižnice da predsjeda Knjižničnom vijeću koje čine četiri

nastavnika Fakulteta, a koje, na dekanov prijedlog, imenuje Fakultetsko vijeće na dvije godine.

Voditelj knjižnice osigurava slobodan pristup u knjižnicu. Na prijedlog nastavnika i uz

odobrenje dekana nabavlja knjige koje su potrebne za redovito odvijanje studija na Fakultetu,

čuva pečat i vodi službeno dopisivanje. Na poziv dekana može prisustvovati sjednicama

Fakultetskog vijeća. Jednom godišnje podnosi Fakultetskom vijeću izvješće o radu knjižnice.

§ 5. U okviru knjižnice mogu se osnivati posebne seminarske (tj. područne, za pojedine katedre

i institute) knjižnice u kojima se nalazi ono što se traži za posebne studije. Brigu za posebne

knjižnice, pod vodstvom voditelja knjižnice, imaju nastavnici koje, pošto se posavjetuje s

Knjižničnim vijećem, imenuje dekan.

§ 6. Rad knjižnice odvija se prema Pravilniku.

13

Ĉlanak 20.

§ 1. Arhivom Fakulteta upravlja arhivar i jedan od nastavnika kojeg imenuje Fakultetsko

vijeća. Neka se tako uredi i neka se o njemu vodi briga da bi, poštujući pravila za korištenje

arhivom, doista mogao služiti znanstvenom istraživanju.

§ 2. Rad Arhiva Fakulteta odvija se prema Pravilniku.

V. VELIKI KANCELAR

Ĉlanak 21.

§ 1. Veliki kancelar predstavlja Svetu Stolicu pred Sveučilištem, pred Fakultetom i ujedno

predstavlja Fakultet pred Svetom Stolicom. Brine se za očuvanje i napredak izvorne kršćanske

misli i života kao i za zajedništvo s općom i partikularnom Crkvom.

§ 2. Veliki kancelar je dijecezanski biskup Zagrebačke nadbiskupije. Ako je stolica spriječena

ili prazna, tu službu obavlja onaj tko zamjenjuje dijecezanskog biskupa.

§ 3. Veliki kancelar brine se:

1. za vjerno i cjelovito očuvanje kršćanskog nauka;

2. za poticanje trajne znanstvene odgovornosti;

3. za promicanje zajedništva izmeĎu svih članova akademske zajednice;

4. za obdržavanje odredaba Svete Stolice i ovoga Statuta;

5. za predlaganje Kongregaciji za katolički odgoj kandidata koji treba biti imenovan ili

potvrĎen za dekana Fakulteta, odnosno imena profesora za koje treba dobiti «Nihil

obstat» od Kongregacije za katolički odgoj;

6. za odobrenje zakonito izabranog dekana;

7. za imenovanje nastavnog osoblja;

8. za dodjelu i opoziv «missio canonica» i «venia docendi»;

9. za primanje ispovijesti vjere dekana na početku službe;

10. za trogodišnji detaljni izvještaj Kongregaciji za katolički odgoj o najvažnijim

poslovima, akademskom, moralnom i ekonomskom stanju Fakulteta;

11. za primanje utoka protiv odluka akademskih tijela i prosudbu njihove zakonitosti;

12. za predlaganje, preko dekana, pitanja za raspravu Fakultetskom vijeću;

13. za potpisivanje vjerodostojnih isprava, teološke diplome, licencijata i doktorata;

14. za davanje suglasnosti na opće akte Fakulteta.

§ 4. Veliki kancelar svoje funkcije obavlja osobno ili preko svog opunomoćenika.

VI. UPRAVA FAKULTETA

Ĉlanak 22.

Uprava Fakulteta jesu: dekan, prodekani i Fakultetsko vijeće.

14

VI.1. Dekan Fakulteta

Ĉlanak 23.

§ 1. Dekan upravlja Fakultetom prema odredbama ZKP-a, Statuta Sveučilišta i ovog Statuta,

njegov je čelnik i voditelj.

§ 2. Dekan je odgovoran za provedbu odluka sveučilišnih tijela na Fakultetu.

§ 3. Dekan:

1. predstavlja i zastupa Fakultet;

2. po položaju je član odgovarajućeg vijeća područja;

3. priprema, saziva, predlaže dnevni red, predsjedava i vodi sjednice Fakultetskog vijeća;

4. donosi akt o ustrojstvu radnih mjesta na prijedlog Fakultetskog vijeća;

5. predlaže Fakultetskom vijeću statut Fakulteta;

6. ustrojava rad i poslovanje Fakulteta;

7. imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svog djelokruga;

8. predlaže Fakultetskom vijeću predloženike za prodekane;

9. potpisuje diplome i druge javne isprave koje izdaje Fakultet;

10. potpisuje ugovore koje zaključuje Fakultet;

11. izvješćuje Velikog kancelara i sveučilišna tijela o djelatnostima i potrebama Fakulteta,

prema odredbama Statuta Sveučilišta, ovog Statuta i Pravilnika;

12. prima propisanu ispovijest vjere nastavnika pri preuzimanju službe;

13. donosi odluku o radnom vremenu i preraspodjeli radnog vremena;

14. donosi odluku o prekovremenom radu;

15. donosi odluku o nagradama za kvalitetu rada i normativima za poslove koji su izvan

opsega redovitih poslova;

16. utvrĎuje raspored korištenja godišnjih odmora;

17. donosi odluke o naknadama štete;

18. donosi odluku o suradnji s drugim visokim učilištima u zemlji i inozemstvu;

19. prati, odnosno organizira praćenje izvršavanja radnih obveza zaposlenika Fakulteta;

20. utvrĎuje plan i program razvoja Fakulteta;

21. odlučuje o žalbama studenata;

22. nakon provedenog postupka odlučuje o nagraĎivanju studenata i zaposlenika Fakulteta;

23. odobrava plaćeni i neplaćeni dopust u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Statutom,

Zakonom o radu i drugim općim aktima Fakulteta;

24. daje nastavnicima dozvolu, radi opravdana razloga i u pojedinačnim slučajevima, da

budu izočni, ali ne više od deset dana, pošto se pobrinu da se radi toga ne remeti red

predavanja;

25. odlučuje o prestanku radnog odnosa zaposlenika Fakulteta u skladu sa Zakonom,

Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom;

26. susreće se jedanput godišnje s rektorima velikih sjemeništa, poglavarima redovničkih

zajednica i družba apostolskog života, radi zajedničkih nastojanja oko odgoja i

obrazovanja kandidata za svete redove;

27. susreće se jednom godišnje sa studentima laicima zbog zajedničkih nastojanja oko

odgoja i obrazovanja;

28. obavlja i druge poslove utvrĎene Zakonom, odredbama kanonskog prava, ovim

Statutom, Statutom Sveučilišta i drugim općim aktima.

§ 4. Dekan ima pravo poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun Fakulteta u skladu s

člankom 41. stavkom 4. Statuta Sveučilišta.

15

§ 5. Dekan je za svoj rad odgovoran Velikom kancelaru, rektoru, Senatu i Fakultetskom vijeću.

§ 6. Dekan najmanje jednom godišnje podnosi Velikom kancelaru, Fakultetskom vijeću,

Senatu, Sveučilišnom vijeću i rektoru izvješće o svom radu i poslovanju Fakulteta, uključujući

izvješće o prijedlogu proračuna Fakulteta i njegovu izvršenju.

§ 7. Znak dekanske časti je dekanski lanac.

VI. 1. 1. Izbor Dekana

Ĉlanak 24.

Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili

izvanrednog profesora.

Ĉlanak 25.

§ 1. Postupak izbora dekana započinje pozivom Fakultetskog vijeća.

§ 2. U utvrĎenom roku kandidati za dekana podnose Fakultetskom vijeću stručni životopis i

program rada.

§ 3. Ako nakon utvrĎenog roka nije podnesen ni jedan prijedlog, Fakultetsko vijeće izabire

većinom glasova dva kandidata koji se obvezuju da će predložiti stručni životopis i program

rada.

§ 4. Prijedlozi koji dobiju suglasnost Fakultetskog vijeća upućuju se Senatu i Velikom

kancelaru, koji moraju, na prijedlog rektora, u roku od mjesec dana odlučiti o davanju

suglasnosti na uredno podnesen zahtjev. Odluka rektora, Senata i Velikog kancelara, kojom se

uskraćuje suglasnost, mora biti obrazložena.

§ 5. Na sjednici na kojoj se bira dekan Fakultetsko vijeće meĎu svojim članovima bira

povjerenstvo od tri člana koje provodi postupak izbora tajnim glasovanjem.

§ 6. Dekan se bira na vrijeme od dvije godine i ista osoba može biti izabrana za dekana najviše

dva puta uzastopce.

§ 7. Dekana bira Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem meĎu onim predloženicima koji su

dobili suglasnost. Za dekana je izabran predloženik koji je dobio natpolovičnu većinu glasova

svih članova (tj. ukupnog sastava) Fakultetskog vijeća.

§ 8. Ako se nakon dva neuspjela glasovanja ne postigne natpolovična većina glasova, u trećem

se glasovanju bira izmeĎu dvojice predloženika koji su u drugom glasovanju dobili najviše

glasova ili, ako ih je više, izmeĎu dvojice starijih po službi. Ukoliko broj glasova bude jednak i

u trećem glasovanju, izabran je stariji po službi.

§ 9. U slučaju da Fakultetsko vijeće ne izabere dekana, Veliki kancelar će predložiti Senatu i

imenovati v. d. dekana do izbora novog dekana, a najduže na vrijeme od godinu dana.

16

§ 10. Pokretanje postupka izbora dekana mora započeti najkasnije 6 mjeseci prije isteka

mandata dekana, a završiti najkasnije 4 mjeseca prije nastupa na dužnost novog dekana.

§ 11. Izabranog dekana odobrava Veliki kancelar, a potvrĎuje ga Sveta Stolica i Senat

Sveučilišta.

§ 12. Ako dekan ne bi bio potvrĎen u propisanom roku, Sveta Stolica i Senat Sveučilišta, na

prijedlog Velikog kancelara, uz mišljenje rektora Sveučilišta, imenuju vršitelja dužnosti dekana

za sljedeću akademsku godinu izmeĎu profesora Fakulteta koji ispunjavaju uvjete.

§ 13. Dekan preuzima dužnost prvog dana nove akademske godine.

VI. 1. 2. Suspenzija dekana

Ĉlanak 26.

§ 1. Rektor može privremeno, uz suglasnost Velikog kancelara, najviše do šest mjeseci,

suspendirati dekana, i to zbog opetovane neprovedbe odluke tijela Sveučilišta (članak 42. st. 9.

Statuta Sveučilišta) na Fakultetu, što ima za posljedicu neostvarivanje jedinstvenog i

usklaĎenog djelovanja svih sastavnica Sveučilišta, a osobito Fakulteta, u skladu sa strateškim i

razvojnim odlukama tijela Sveučilišta o akademskim pitanjima, financijskom poslovanju,

pravnom prometu, investicijama, razvojnim planovima te o nastupu prema vanjskim

partnerima.

§ 2. U slučaju donošenja odluke o suspenziji dekana, rektor, istodobno, uz suglasnost Velikog

kancelara, donosi odluku o postavljanju vršitelja dužnosti dekana iz reda nastavnika u

znanstveno-nastavnom zvanju: izvanrednog ili redovitog profesora Fakulteta. Vršitelj dužnosti

obavlja dužnost do izbora novog dekana, na najdulje šest mjeseci, odnosno do povratka

suspendiranog dekana na dužnost.

§ 3. Odluku o suspenziji potvrĎuje Senat dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova u

roku od 30 dana od rektorove suspenzije.

VI. 1. 3. Obustava izvršenja odluka dekana ili Fakultetskog vijeća

Ĉlanak 27.

§ 1. Rektor može obustaviti izvršenje odluke dekana ili Fakultetskog vijeća, ako je protivna

Zakonu ili Statutu Sveučilišta.

§ 2. Obustava izvršenja odluka dekana ili Fakultetskog vijeća bit će objavljena u rokovima, na

odgovarajući način i u postupku utvrĎenom Statutom Sveučilišta ili općim aktima Sveučilišta.

17

VI. 1. 4. Razrješenje dekana

Ĉlanak 28.

§ 1. Dekan može biti, uz suglasnost Velikog kancelara, razriješen dužnosti prije isteka vremena

na koje je izabran ako:

1. sam zatraži razrješenje;

2. ne ispunjava dužnost dekana;

3. ozbiljno i trajno krši odredbe Statuta, općih akata Sveučilišta ili druge propise;

4. zlouporabi položaj dekana ili prekorači njegove ovlasti;

5. svojim ponašanjem teško povrijedi ugled dužnosti koju obnaša;

6. trajno izgubi sposobnost obavljanja dužnosti;

7. svoju dužnost ne obavlja u skladu s kanonskim propisima;

8. nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se ureĎuju radni

odnosi dovedu do prestanka njegova ugovora o radu.

§ 2. Prijedlog za razrješenje dekana može podnijeti rektor, Senat ili 1/3 članova Fakultetskog

vijeća.

§ 3. Postupak razrješenja dekana započinje odlukom o pokretanju postupka koju donosi

Fakultetsko vijeće natpolovičnom većinom ukopnog broja članova.

§ 4. Postupak provodi i odlučuje o razrješenju Fakultetsko vijeće natpolovičnom većinom

ukupnog broja članova u roku od dva mjeseca od početka postupka.

§ 5. U slučaju razrješenja dekana Fakultetsko vijeće uz suglasnost Velikog kancelara imenuje

vršitelja dužnosti dekana najduže na vrijeme od jedne godine. Postupak za izbor novog dekana

provodi se u skladu s Statutom Sveučilišta i ovim Statutom. U tom postupku razriješeni dekan

ne može biti predloženik.

VI. 2. Prodekani

Ĉlanak 29.

§ 1. Dekanu u radu izravno pomažu tri ili četiri prodekana.

§ 2. Prodekani su za svoj rad odgovorni Fakultetskom vijeću i dekanu.

Ĉlanak 30.

§ 1. Prodekane bira Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana.

§ 2. Za prodekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju

docenta, izvanrednoga ili redovitoga profesora u stalnom radnom odnosu.

Ĉlanak 31.

Za prodekane su izabrani oni predloženici dekana koji tajnim glasovanjem dobiju natpolovičnu

većinu glasova svih članova Fakultetskoga vijeća.

18

Ĉlanak 32.

Ako predloženici za prodekane ne dobiju potreban broj glasova, dekan će za sljedeću sjednicu

Fakultetskoga vijeća predložiti nove predloženike.

Ĉlanak 33.

§ 1. Prodekani se biraju na dvije godine i iste osobe mogu biti izabrane najviše dva puta

uzastopce.

§ 2. Mandat prodekana jednak je mandatu dekana na čiji je prijedlog izabran.

§ 3. Prodekani se biraju nakon završenog postupka za izbor dekana.

Ĉlanak 34.

Opis poslova prodekana utvrĎuje se Pravilnikom o ustrojstvu radnih mjesta.

Ĉlanak 35.

§ 1. Prodekan može biti razriješen i prije isteka razdoblja na koje je izabran ako:

1. sam zatraži razrješenje;

2. ne ispunjava dužnosti prodekana;

3. svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša;

4. izgubi sposobnost obavljanja dužnosti;

5. se ne ponaša u skladu s odredbama kanonskog prava, Zakona, Statuta Sveučilišta i ovog

Statuta.

§ 2. Prijedlog za razrješenje prodekana može Fakultetskom vijeću podnijeti dekan ili 1/3

članova Fakultetskog vijeća uz obrazloženje činjenica na temelju kojih se opoziv predlaže.

§ 3. Prodekan je razriješen ako se za prijedlog o razrješenju tajnim glasovanjem izjasni

natpolovična većina svih članova Fakultetskog vijeća.

VI. 3. Dekanski kolegij

Ĉlanak 36.

§ 1. Dekanski kolegij je savjetodavno tijelo dekana koje čine prodekani.

§ 2. Dekanski kolegij saziva dekan prema potrebi, a radi:

1. savjetovanja oko važnih odluka;

2. koordiniranja aktivnosti Fakulteta;

3. podjele poslova koje obavljaju prodekani.

19

VI. 4. Struĉni kolegij

Ĉlanak 37.

§ 1. Stručni kolegij je savjetodavno tijelo dekana koje čine prodekani, glavni tajnik, pročelnici

katedri i predstojnici znanstveno-nastavnih instituta.

§ 2. Stručni kolegij saziva dekan prema potrebi, a radi:

1. koordiniranja i praćenja cjelokupne aktivnosti Fakulteta;

2. unapreĎivanja rada stručnih službi Fakulteta;

3. usklaĎenja svih poslovnih aktivnosti Fakulteta;

VI. 5. Fakultetsko vijeće

Ĉlanak 38.

Stručno vijeće Fakulteta je Fakultetsko vijeće.

VI. 5. 1. Sastav Fakultetskog vijeća

Ĉlanak 39.

Fakultetsko vijeće čine svi redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, dva predstavnika

nastavnika izabranih u nastavna zvanja i jedan predstavnik suradnika izabranih u suradnička

zvanja u radnom odnosu, predstojnik područnog studija Teologije u Rijeci, te predstavnici

studenata prema čl. 41. ovog Statuta.

Ĉlanak 40.

§ 1. Nastavnici i suradnici izabrani u nastavna i suradnička zvanja biraju svoje predstavnike u

Fakultetsko vijeće na Nastavničko-suradničkom zboru.

§ 2. Nastavničko-suradnički zbor čine svi nastavnici i suradnici Fakulteta izabrani u nastavna i

suradnička zvanja.

§ 3. Nastavničko-suradnički zbor, na kojem se biraju predstavnici u Fakultetsko vijeće, saziva

prodekan za nastavu.

Ĉlanak 41.

§ 1. Studentski predstavnici preddiplomskih i diplomskih studija u Vijeću čine 10% ukupnog

broja vijećnika, a studenti poslijediplomskih studija imaju jednog predstavnika.

§ 2. Dekan i prodekani članovi su Vijeća po položaju.

§ 3. Glavni tajnik sudjeluje u radu Vijeća, bez prava glasa.

20

Ĉlanak 42.

§ 1. Mandat izabranih članova Fakultetskog vijeća traje dvije godine.

§ 2. Ista osoba može biti ponovo izabrana za predstavnika u Fakultetskom vijeću.

VI. 5. 2. Djelokrug rada Fakultetskog vijeća

Ĉlanak 43.

§ 1. Vijeće, sukladno Statutu Sveučilišta i ovom Statutu:

1. donosi Statut i druge opće akte na prijedlog dekana;

2. bira i razrješuje dekana i prodekane;

3. provodi izbor za članove vijeća područja;

4. razmatra godišnje izvješće dekana;

5. donosi proračun i završni račun Fakulteta;

6. vodi brigu i donosi odluke u cilju osiguranja kvalitete studija i znanstvenog odnosno

umjetničkog rada;

7. donosi odluke o akademskim i znanstvenim pitanjima;

8. predlaže Velikom kancelaru i Senatu studijske programe;

9. osniva nove i razvija postojeće istraživačke kapacitete;

10. pokreće i provodi dio postupka izbora u znanstvena zvanja;

11. pokreće i provodi postupak izbora u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna,

nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta;

12. donosi odluku za obustavljanje ili prihvaćanje afilijacija, agregacija, inkorporacija i

sponzorstava te za osnutak ili ukinuće fakultetskih instituta;

13. daje mišljenje o nabavi, postavljanju i uporabi kapitalne opreme na Sveučilištu iz

područja svojeg djelovanja;

14. daje suglasnost dekanu za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta u

vrijednosti iznad 1.000.000,00 kuna do 3.000.000,00 kuna;

15. utvrĎuje ustrojstvo Fakulteta;

16. donosi odluku o ustrojavanju novih ustrojbenih jedinica;

17. predlaže dekanu akt o ustrojstvu radnih mjesta;

18. imenuje voditelje studenata;

19. imenuje povjerenstva na poslijediplomskom studiju;

20. donosi Poslovnik o radu Fakultetskog vijeća;

21. obavlja druge poslove utvrĎene odredbama Svete Stolice, Statutom Sveučilišta,

Statutom Fakulteta ili drugim općim aktom.

§ 2. Vijeće obavlja poslove iz svog djelokruga na sjednicama. Vijeće može odlučivati ako je na

sjednicama nazočna natpolovična većina ukupnog broja njegovih članova.

§ 3. Vijeće donosi odluke natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova, izuzevši

slučajeve u kojima Zakon, Statut Sveučilišta, Statut Fakulteta ili drugi opći akt odreĎuju

drugačije.

§ 4. Rad Vijeća i način donošenja odluka pobliže se odreĎuje Poslovnikom Vijeća u skladu s

ovim Statutom i Statutom Sveučilišta ili drugim općim aktom.

21

§ 5. Predstavnici studenata sudjeluju u radu Vijeća na način utvrĎen Zakonom i Statutom

Fakulteta ili drugim općim aktom.

§ 6. Vijeće može ovlastiti druga stručna tijela Fakulteta za obavljanje pojedinih poslova iz svog

djelokruga.

Ĉlanak 44.

Prigodom odlučivanja u Vijeću, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta na

pitanja od posebnog interesa za studente: promjene sustava studija, osiguranja kvalitete studija,

predlaganja studijskih programa, utvrĎivanja izvedbe i planova nastave i studentskog

standarda. Studentski predstavnici mogu upotrijebiti suspenzivni veto kada to zatraži

natpolovična većina svih studentskih predstavnika u Vijeću. Nakon suspenzivnog veta Vijeće

ponovno raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od 8 dana. U ponovljenom

odlučivanju odluka se donosi natpolovičnom većinom svih članova Vijeća, bez prava ponovne

uporabe suspenzivnog veta.

VI. 5. 3. Stalna i povremena tijela Fakultetskog vijeća

Ĉlanak 45.

§ 1. Vijeće može imenovati stalne i povremene odbore i povjerenstva u skladu s ovim

Statutom, Statutom Sveučilišta ili drugim općim aktom.

§ 2. Fakultetsko vijeće ima ove stalne odbore i povjerenstva:

1. Odbor za izradu normativnih akata;

2. Odbor za upravljanje kvalitetom;

3. Odbor za meĎunarodnu suradnju;

4. Odbor za materijalno-financijsko poslovanje;

5. Povjerenstvo za ekumenski simpozij;

6. Povjerenstvo za razredbene ispite;

7. Povjerenstvo za Teološko-pastoralni tjedan;

8. Povjerenstvo za meĎunarodni teološki simpozij profesora filozofije i teologije;

9. Povjerenstvo za natječaje na Fakultetu;

10. Povjerenstvo za poslijediplomski znanstveni studij;

11. Povjerenstvo za poslijediplomski specijalistički studij;

12. Povjerenstvo za izdavačku djelatnost.

Ĉlanak 46.

§ 1. Odbori i povjerenstva imaju tri ili pet članova.

§ 2. Članove imenuje Fakultetsko vijeće.

§ 3. Mandat članova traje dvije akademske godine i ista osoba može biti ponovno imenovana

za člana.

22

§ 4. Rad stalnih odbora i povjerenstava ureĎuje se posebnim općim aktom koji donosi

Fakultetsko vijeće.

§ 5. Rad povremenih odbora i povjerenstava ureĎuje se Odlukom Fakultetskog vijeća o

osnivanju i djelokrugu rada odbora i povjerenstava.

VII. RED STUDIJA

VII. 1. Vrste i tijek studija

Ĉlanak 47.

§ 1. Fakultet izvodi sveučilišni preddiplomski, diplomski i poslijediplomski znanstveni i

specijalistički studij.

§ 2. Fakultet, u skladu sa Zakonom, izvodi i stručni studij.

§ 3. Fakultet može organizirati i dvopredmetne studije u suradnji s drugim studijima na

Sveučilištu.

VII. 1. 1. Filozofsko-teološki studij

Ĉlanak 48.

§ 1. Cjeloviti tijek filozofsko-teološkog studija na Fakultetu obuhvaća tri susljedna ciklusa.

§ 2. Prvi ciklus obuhvaća, uz filozofsku formaciju, sve teološke discipline s potrebnim

uvodom u znanstvenu metodu. Ovaj ciklus traje pet godina ili deset semestara.

§ 3. Drugi ciklus je ciklus specijalizacije u kojem studenti produbljuju pojedino teološko

područje i potpunije se uvode u znanstveno istraživanje. Ovaj ciklus traje dvije godine ili

četiri semestra.

§ 4. U trećem ciklusu studenti napreduju u znanstvenoj zrelosti posebice pomoću daljnjih

vježbi i istraživanja koja doprinose napretku znanosti. Ovaj ciklus traje jednu godinu ili dva

semestra.

§ 5. Svaki ciklus studija mora biti u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (dalje:

ECTS), po kojem se jednom godinom studija u pravilu stječe 60 ECTS bodova.

VII. 1. 1. 1. Prvi ciklus (diplomski studij)

Ĉlanak 49.

§ 1. Studij filozofije temelji se na valjanoj filozofskoj baštini, novijim filozofskim

istraživanjima i napretku znanosti; uvodi u specifične filozofske metode; dublje zahvaća

ljudske i životne istine radi teološkog razmišljanja i promicanja dijaloga s današnjim svijetom.

23

§ 2. Filozofske discipline predaju se u prve dvije godine teološkog studija.

§ 3. Budući da je Biblija «duša» svakog teološkog razmišljanja, biblijske discipline u redu

studija preduvjet su za ostvarivanje disciplina iz sustavne i praktične teologije.

§ 4. Sustavna teologija istražuje i znanstveno izlaže Kristovo otajstvo i povijest spasenja.

§ 5. Povijesne discipline istražuju i znanstveno izlažu povijest Crkve, povijest kršćanske

literature i kršćanskog nauka.

§ 6. Praktična teologija znanstveno istražuje praksu Crkve.

§ 7. U svakoj godini ponuĎeni su izborni predmeti od kojih su studenti obvezni prema

Pravilniku izabrati odreĎeni broj.

§ 8. Uz pohaĎanje predavanja studenti trebaju ući u metode teoloških znanosti po seminarima.

§ 9. Studij završava kad se polože svi ispiti, napiše diplomski rad i položi završni ispit pred

povjerenstvom.

§ 10. Završenim studijem prvog ciklusa, postiže se akademski stupanj magistar (master)

teologije.

VII. 1. 1. 2. Drugi ciklus (poslijediplomski studij)

Ĉlanak 50.

§ 1. Za dublje proučavanje odreĎenog vida teoloških znanosti, Fakultet izvodi sljedeće

specijalizacije: specijalizaciju u filozofiji, specijalizaciju u fundamentalnoj teologiji,

specijalizaciju u dogmatskoj teologiji, specijalizaciju u moralnoj teologiji, specijalizaciju u

ekumenskoj teologiji, specijalizaciju u pastoralnoj teologiji i specijalizaciju u crkvenoj

povijesti.

§ 2. Završenim studijem drugog ciklusa postiže se akademski stupanj licencijata teoloških

znanosti.

VII. 1. 1. 3. Treći ciklus (poslijediplomski studij)

Ĉlanak 51.

§ 1. U trećem ciklusu studenti, pod vodstvom profesora mentora, izraĎuju disertaciju za

doktorat.

§ 2. Kandidat za doktorat tijekom jedne godine pohaĎa odreĎeni broj kolegija i izvršava i

druge aktivnosti prema Pravilniku o poslijediplomskom studiju.

§ 3. Postupak prijave, ocjene i obrane doktorskog rada utvrĎen je člankom 74. stavkom 7.

Statuta Sveučilišta.

24

§ 4. Završenim studijem trećeg ciklusa postiže se akademski stupanj doktorata teoloških

znanosti.

VII. 1. 1. 4. Poslijediplomski specijalistiĉki studij

Ĉlanak 52.

§ 1. Fakultet organizira različite vrste poslijediplomskoga specijalističkog studija koji se

temelje na interdisciplinarnim osnovama teologije u suradnji s drugim humanističkim i

društvenim znanostima.

§ 2. Studij traje dva do četiri semestra. Za svaki semestar poslijediplomskog studija student

stječe 30, a za godinu 60 ECTS bodova.

§ 3. Nakon završetka poslijediplomskoga specijalističkog studija kandidatu se izdaje diploma

kojom se potvrĎuje završetak studija i stjecanje zvanja specijaliste odreĎenog područja (spec.)

u skladu sa Zakonom.

VII. 1. 2. Studij religiozne pedagogije i katehetike

Ĉlanak 53.

§ 1. Preddiplomski i diplomski studij religiozne pedagogije i katehetike izvodi se na

Katehetskom institutu kao redoviti studij.

§ 2. Preddiplomski studij traje tri godine ili šest semestara. Svaki semestar opterećen je s 30

ECTS bodova što iznosi ukupno 180 bodova za cijeli preddiplomski studij.

§ 3. Završetkom preddiplomskoga studija postiže se akademski naziv prvostupnik-baccalaureus

religiozne pedagogije i katehetike.

§ 4. Diplomski sveučilišni studij religiozne pedagogije i katehetike traje dvije godine ili četiri

semestra. Svaki semestar opterećen je s 30 ECTS bodova što iznosi ukupno 120 bodova za

cijeli diplomski studij.

§ 5. Završetkom diplomskoga studija postiže se akademski stupanj magistar (master)

religiozne pedagogije i katehetike.

§ 6. Studenti koji su završili petogodišnji studij religiozne pedagogije i katehetike mogu upisati

poslijediplomski studij na KBF-u u specijalizaciji iz pastoralne teologije, uz uvjete koji su

utvrĎeni Pravilnikom o poslijediplomskom studiju odnosno Natječajem.

25

VII. 1. 3. Studij crkvene glazbe

Ĉlanak 54.

§ 1. Preddiplomski studij crkvene glazbe izvodi se na Institutu za crkvenu glazbu «Albe

Vidaković» i traje četiri godine ili osam semestara. Diplomski studij izvodi se u suradnji s

Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu i traje jednu godinu ili dva semestra. Svaki

semestar opterećen je s 30 ECTS bodova što iznosi 300 bodova za cijeli studij.

§ 2. Studij završava kad se polože svi ispiti, napiše diplomski rad i položi završni ispit pred

povjerenstvom.

§ 3. Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski stupanj baccalaureus u crkvenoj

glazbi, a završetkom diplomskog studija postiže se akademski stupanj magistar (master)

crkvene glazbe.

VII. 1. 4. Struĉni studij teologije

Ĉlanak 55.

§ 1. Stručni studij teologije izvodi se na Institutu za teološku kulturu. Stručni studij traje tri

godine ili šest semestara. Svaki semestar opterećen je s 30 ECTS bodova što iznosi 180 bodova

za cijeli studij.

§ 2. Studij završava kad se polože svi ispiti, napiše završni rad i položi završni ispit pred

povjerenstvom, bez podjeljivanja kanonskoga naslova.

§ 3. Završetkom studija postiže se stručni naziv prvostupnik teološke kulture.

VII. 2. Poznavanje jezika

Ĉlanak 56.

§ 1. Kandidat filozofsko-teološkoga diplomskog studija, za upis u treću godinu, treba

poznavati latinski i biblijsko-grčki. Upis i provjera znanja jezika odreĎuje se Pravilnikom.

§ 2. Kandidat poslijediplomskoga znanstvenog studija, osim latinskog, treba poznavati i

biblijsko-grčki jezik. Ujedno trebaju poznavati i barem dva živa od sljedećih svjetskih jezika:

njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski. Upis i provjera znanja jezika odreĎuje se

Pravilnikom.

VII. 3. Akademska godina

Ĉlanak 57.

Akademska godina započinje 1. listopada tekuće, a završava 30. rujna iduće godine. Zimski

semestar traje od 1. listopada do kraja veljače, a ljetni od 1. ožujka do 30. rujna.

26

Ĉlanak 58.

Nastava se izvodi tijekom 30 tjedana u akademskoj godini. Radni tjedan obuhvaća zakonski

predviĎeni broj radnih sati, a predavanja ne smiju prelaziti 24 sata tjedno za diplomski studij,

a u poslijediplomskoj nastavi 12 sati tjedno.

Ĉlanak 59.

Student je dužan nazočiti predavanjima i sudjelovati u vježbama i seminarima, prema

Pravilniku.

VII. 4. Ispitni rokovi i ocjene

Ĉlanak 60.

§ 1. Ispitni rokovi su: zimski, ljetni i jesenski. Svaki od ispitnih rokova traje najmanje tri

tjedna.

§ 2. Kad je to opravdano, dekan ili Fakultetsko vijeće mogu odrediti i izvanredne rokove.

§ 3. Ispiti se polažu iz svakog predmeta pojedinačno.

§ 4. Ispiti se u pravilu polažu u istoj akademskoj godini u kojoj su odslušani. Pravilnikom se

odreĎuje koje ispite i koliko ispita student može prenijeti u sljedeću godinu.

Ĉlanak 61.

§ 1. U redovitim ispitnim rokovima za svaki predmet treba odrediti najmanje dva ispitna

termina s najmanjim razmakom od 8 dana.

§ 2. U istom ispitnom roku ispit iz istog predmeta može se polagati drugi put samo ukoliko je

od prvog ispita proteklo 15 dana.

§ 3. U izvanrednim ispitnim rokovima za svaki se predmet utvrĎuje po jedan ispitni termin.

§ 4. Ispitni se rokovi utvrĎuju za cijelu akademsku godinu prije početka akademske godine.

Ĉlanak 62.

§ 1. Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izražava se sljedećim ocjenama: 5 –

izvrstan (odličan), 4 – vrlo dobar, 3 – dobar, 2 – dovoljan, 1 – nedovoljan. U indeks i/ili drugu

odgovarajuću ispravu i/ili evidenciju studenta unose se prolazne ocjene: 5, 4, 3 i 2.

§ 2. Student ocijenjen ocjenom nedovoljan (1) nije položio ispit. Ova se ocjena unosi samo u

prijavnicu.

§ 3. Studijskim programom može se utvrditi da se neki oblici nastave provode bez ocjenjivanja,

ili da se ocjenjuju opisno, ili pak potpisom kojim se utvrĎuje da je student ostvario sve obveze.

27

§ 4. Znanje studenta ocjenjuje se i tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrĎuje na ispitu.

§ 5. Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili

pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada, odnosno realizacijom i

prezentacijom umjetničkog zadatka.

§ 6. Ispiti su javni i student ima pravo, ako polaže usmeno, zahtijevati nazočnost javnosti.

§ 7. Cjelovit ispit mora završiti u roku od najviše 5 radnih dana, osim u posebnim opravdanim

slučajevima.

Ĉlanak 63.

§ 1. Ispit iz istog predmeta može se polagati najviše četiri puta.

§ 2. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom.

§ 3. Student koji četvrti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je u sljedećoj

akademskoj godini ponovo upisati taj predmet.

§ 4. Student koji i nakon ponovljenog upisivanja predmeta ne položi ispit na način utvrĎen u

§§ 1. i 2. ovog članka, gubi pravo studiranja na Fakultetu.

Ĉlanak 64.

§ 1. Ispitno povjerenstvo iz prethodnog članka § 2. imenuje dekan.

§ 2. Ispitno povjerenstvo ima tri člana, a predsjednik povjerenstva ne može biti nastavnik koji

je studenta prethodno negativno ocijenio.

§ 3. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se uložiti žalba.

Ĉlanak 65.

Student ima pravo žalbe na ocjenu i pravo da po žalbi bude ispitan pred povjerenstvom. U

slučaju žalbe na pismeni dio ispita, povjerenstvo je dužno pred studentom ponovno ocijeniti

njegov pismeni ispit.

Ĉlanak 66.

§ 1. U Pravilniku o studiranju pobliže se ureĎuju pravila o ispitima (pisani, usmeni, praktični

dio ispita, sustav preduvjeta i sl.), o žalbi na ocjenu, postupku ponavljanja ispita, sadržaju,

obliku i načinu voĎenja isprava o ispitima, o osiguranju javnosti na ispitima, pravu uvida u

ispitne rezultate te po potrebi i o drugim pitanjima.

§ 2. Opći akt Fakulteta iz § 1. objavljuje se na način da bude dostupan javnosti, posebice

studentima i pristupnicima za stjecanje statusa studenta.

28

VII. 5. Ugovorno osnivanje studija i programi struĉnog usavršavanja

Ĉlanak 67.

§ 1. Sveučilište može s domaćom ili stranom pravnom ili fizičkom osobom ustrojiti odreĎeni

studij. Dopusnica za takav studij izdaje se na način i u postupku propisanima u članku 51.

Zakona.

§ 2. Fakultet može osnivati različite programe stručnog usavršavanja, imajući u vidu koncept

cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Takav se program ne smatra studijem u smislu

Zakona. Po završetku programa stručnog usavršavanja Fakultet polazniku izdaje posebnu

potvrdu.

VII. 6. Studijski program

Ĉlanak 68.

§ 1. Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji predlaže Fakultet. Studijske

programe donosi Senat uz pribavljeno mišljenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

§ 2. Kod utvrĎivanja studijskog programa treba osobito brinuti da studij bude:

1. na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vještina;

2. usklaĎen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora;

3. usporediv s programima u zemljama Europske unije.

§ 3. Studijski program donosi se u skladu s ovim Statutom i općim aktima Sveučilišta, te

sadrži:

1. informacije o trajanju studija i o roku u kome se mora završiti studiranje;

2. stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija;

3. uvjete upisa na studij;

4. okvirni sadržaj obvezatnih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu;

5. bodovnu vrijednost svakog predmeta odreĎenu u skladu s ECTS;

6. oblike provoĎenja nastave i načina provjere znanja za svaki predmet;

7. popis predmeta koje student može izabrati s drugih sveučilišnih, odnosno stručnih

studija;

8. uvjete upisa studenta u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu studija te preduvjete

upisa pojedinog predmeta ili grupe predmeta;

9. način završetka studija;

10. odredbe o tome mogu li i pod kojim uvjetima studenti, koji su prekinuli studij ili su

izgubili pravo studiranja, nastaviti studij.

VII. 7. Izvedbeni plan nastave

Ĉlanak 69.

§ 1. Studiji se izvode prema izvedbenom planu nastave koji donosi Fakultetsko vijeće.

Izvedbeni plan se objavljuje prije početka nastave u odnosnoj akademskoj godini i dostupan je

javnosti.

§ 2. Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na službenim internet stranicama.

29

§ 3. Izvedbenim planom nastave utvrĎuju se:

1. nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu;

2. mjesta izvoĎenja nastave;

3. početak i završetak te satnica izvoĎenja nastave;

4. oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, provjere znanja i sl.);

5. način polaganja ispita;

6. ispitni rokovi;

7. popis literature za studij i polaganje ispita;

8. mogućnost izvoĎenja nastave na stranom jeziku;

9. mogućnost izvoĎenja nastave na daljinu;

10. ostale važne činjenice za uredno izvoĎenje nastave.

§ 4. Studij se može organizirati kroz sustav učenja «na daljinu», što posebno odobrava

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje.

VIII. AKADEMSKI STUPNJEVI

Ĉlanak 70.

Akademski stupnjevi koji se podjeljuju na Fakultetu prema odredbama kanonskog prava jesu:

baccalaureus (prema civilnim propisima master), licencijat i doktorat.

Akademski stupnjevi koji se podjeljuju na Fakultetu prema Zakonu jesu: prvostupnik,

prvostupnica ( baccalaureus(ea), magistar (master), doktor znanosti.

Ĉlanak 71.

§ 1. Nakon uspješno završenog:

1. filozofsko-teološkog studija, studentu se podjeljuje diploma magistra (master)

teologije;

2. studija religiozne pedagogije i katehetike, studentu se podjeljuje diploma magistra

(master) religiozne pedagogije i katehetike;

3. studija crkvene glazbe, studentu se podjeljuje diploma magistra (master) crkvene

glazbe;

4. stručnog studija teologije, studentu se podjeljuje stručni stupanj prvostupnik

teološke kulture.

§ 2. Licencijat teoloških znanosti podjeljuje se studentu na završetku II. ciklusa filozofsko-

teološkog studija čime mu se priznaje osposobljenost za poučavanje u teološkim disciplinama

na visokoškolskim ustanovama.

§ 3. Doktorat iz teologije podjeljuje se studentu na završetku III. ciklusa filozofsko-teološkog

studija, čime mu se priznaje znanstvena zrelost i sposobnost za poučavanje na teološkim

fakultetima.

30

VIII. 1. Postignuće akademskih stupnjeva i svjedoĉanstvo

Ĉlanak 72.

§ 1. Akademski stupnjevi stječu se po samom pravu kad se ispune svi uvjeti koje zahtijeva

Statut Sveučilišta i Statut Fakulteta.

§ 2. Studentima koji postignu akademske stupnjeve izdaje se odgovarajuća diploma prema

odredbama utvrĎenima u Pravilniku.

VIII. 1. 1. Diploma

Ĉlanak 73.

§ 1. Za postignuće diplome magistra (master) teologije, diplome magistra (master) religiozne

pedagogije i katehetike, diplome magistra (master) crkvene glazbe, prvostupnik u teološkoj

kulturi potrebno je, osim pravilnog upisa na Fakultet, položiti sve pojedinačne ispite, ispuniti

sve ostale studijske obveze, položiti sveobuhvatni završni ispit i izraditi pismeni rad pod

vodstvom mentora.

§ 2. Diplomski se ispit može ponoviti samo jednom.

§ 3. Rok izmeĎu prvog i drugog polaganja završnog ispita ne može biti kraći od tri mjeseca.

Ĉlanak 74.

§ 1. Tema diplomskog rada mora biti iz predmeta koji se izučavaju na ovom Fakultetu.

§ 2. Popis svih predmeta iz § 1. utvrĎuje Fakultetsko vijeće.

Ĉlanak 75.

§ 1. Mentor za izradbu diplomskog rada imenuje se iz reda viših asistenata i nastavnika

izabranih u znanstveno-nastavno zvanje.

§ 2. Dekan imenuje ispitno povjerenstvo za završni diplomski ispit.

§ 3. Pitanje izradbe diplomskog rada, polaganja diplomskog ispita, prava i obveza studenata,

mentora i ispitnog povjerenstva te ostale posebnosti, ureĎuju se Pravilnikom o diplomskim

ispitima.

VIII. 1. 2. Licencijat

Ĉlanak 76.

§ 1. Za postignuće akademskog stupnja licencijata teoloških znanosti potrebno je imati

akademski stupanj magistar (master) teologije, magistar (master) religiozne pedagogije i

katehetike uz uvjete iz čl. 53, § 4., uredno pohaĎati predavanja i vježbe II. ciklusa, propisanih

Statutom, Pravilnikom i programom studija kao i uspješno položiti sve pojedinačne ispite

propisane nastavnim planom.

31

§ 2. Pod vodstvom mentora potrebno je znanstvenom metodom napisati pisani rad i obraniti

ga pred nastavničkim povjerenstvom od tri člana koje imenuje Fakultetsko vijeće. Predsjednik

povjerenstva ne može biti nastavnik koji je bio mentor.

§ 3. Obrana pisanog rada je javna.

§ 4. Konačnu ocjenu licencijata donosi povjerenstvo na temelju prosjeka ocjena tijekom II.

ciklusa, ocjene pisanog rada i na temelju zbroja pojedinačnih ocjena obrane.

Ĉlanak 77.

§ 1. Licencijatski ispit se može ponoviti samo jedanput.

§ 2. Rok izmeĎu prvog i drugog ispita ne može biti kraći od šest mjeseci.

VIII. 1. 3. Doktorat

Ĉlanak 78.

§ 1. Da bi se postigao akademski stupanj doktorata potrebno je:

1. da je kandidat za doktorat postigao licencijat teoloških znanosti na nekom teološkom

fakultetu barem s ocjenom vrlo dobar 3,5. Pravilnikom se mogu zahtijevati i drugi

uvjeti za doktorat.

2. da pod vodstvom nastavnika Fakulteta ili, s pristankom Fakultetskog vijeća, nastavnika

drugog fakulteta, napiše i pred povjerenstvom koje imenuje Fakultetsko vijeće obrani

disertaciju koja stvarno doprinosi napretku teološke znanosti i vrijedna je da se barem

djelomice objavi.

3. da cijelu disertaciju ili odreĎeni njezin dio objavi na način odreĎen u Pravilniku.

§ 2. Jedan primjerak objavljene doktorske disertacije šalje se Kongregaciji za katolički odgoj.

Preporučuje se da se po jedan primjerak pošalje i crkvenim fakultetima hrvatskoga govornog

područja.

Ĉlanak 79.

§ 1. Akademski stupanj licencijata i doktorata teoloških znanosti oduzimaju se ako se utvrdi

da je licencijatska ili doktorska disertacija bila prisvojeno znanstveno djelo ili krivotvorina.

§ 2. Postupak oduzimanja akademskih stupnjeva licencijata i doktorata provodi se na temelju

ovlaštenoga stručnog vijeća postupkom koji odgovara postupku stjecanja akademskog stupnja

u skladu s odredbama Statuta Sveučilišta i ovog Statuta.

Ĉlanak 80.

Osobama izrazito zaslužnim za razvoj teološke, kao i teologiji srodnih znanosti, odnosno

osobama zaslužnim za širenje i svjedočenje općeljudskih vrednota, Fakultet može pokrenuti

postupak za dodjelu doktorata «ad honorem». Postupak dodjele odvija se u skladu s

Apostolskom konstitucijom Sapientia christiana i Statutom Sveučilišta.

32

IX. STUDENTI

IX.1. Stjecanje statusa studenta

Ĉlanak 81.

§ 1. Da bi se netko mogao upisati na Fakultet za postignuće akademskih stupnjeva, treba

podnijeti potrebne dokumente o dosadašnjem školovanju koji se zahtijevaju za primanje na

Sveučilište.

§ 2. Da bi se upisali na Fakultet, pošto uspješno završe razredbeni postupak, kandidati moraju

predati potrebne dokumente: domovnicu, krsni list, preporuku, koju za klerike i kandidate za

redove daje ordinarij, za članove ustanova posvećenog života i družba apostolskog života

redovnički poglavar, a za laike vlastiti župnik, te autentične isprave o završenoj

četverogodišnjoj srednjoj školi.

Ĉlanak 82.

Status studenta stječe se upisom na Sveučilište, a dokazuje odgovarajućom studentskom

ispravom, čiji minimalni sadržaj propisuje ministar, a oblik Senat.

Ĉlanak 83.

§ 1. Odluku o upisu studenata donosi Senat.

§ 2. Odlukom o upisu utvrĎuje se za svaki studij: broj redovitih studenata koji će studirati uz

potpunu potporu iz državnog proračuna, broj studenata koji će se dijelom subvencionirati te

broj izvanrednih studenata.

§ 3. Na temelju odluke o upisu, Senat raspisuje natječaj za upis studenata najmanje šest mjeseci

prije početka nastave. Natječaj za upis mora sadržavati: uvjete za upis, broj mjesta za upis,

postupak, kriterije selekcije, podatke o ispravama koje se podnose, rokove za prijavu za

natječaj i upis. Natječaj za poslijediplomski studij raspisuje se najmanje mjesec dana prije

početka nastave.

§ 4. Na Fakultet se mogu upisati pripravnici za klerički stalež, članovi ustanova posvećenog

života, članovi družba apostolskog života, vjernici laici a, u iznimnim slučajevima uz

dopuštenje Velikog kancelara, i nekatolici i nekršćani.

§ 5. Kriteriji na temelju kojih se odabiru kandidati jesu: vrsta završenog školovanja, uspjeh u

prethodnom školovanju, uspjeh na razredbenom ispitu ili drugom ispitu, te drugi kriteriji

(posebna znanja, vještine ili sposobnosti) koje utvrdi Sveučilište ili Fakultet.

§ 6. Fakultet može utvrditi kriterije za izravni upis na studij bez obveze polaganja razredbenog

ispita.

33

Ĉlanak 84.

Pristupnik stječe pravo upisa prema postignutim bodovima u razredbenom postupku.

Ĉlanak 85.

§ 1. Studenti mogu biti redoviti ili izvanredni.

§ 2. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj

satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u

cijelosti plaća se iz državnog proračuna ovisno o uspjehu koji je student postigao u

razredbenom postupku, odnosno na pojedinoj godini studija.

§ 3. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohaĎaju uz rad ili drugu aktivnost koja

traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti snosi sam student.

§ 4. Ukupne obveze izvanrednih studenata iznose polovicu broja sati utvrĎenih za redovite

studente.

§ 5. Gost student je redoviti ili izvanredni student drugog sveučilišta koji upisuje dijelove

studijskog programa na Sveučilištu, sukladno posebnom ugovoru s drugim sveučilištem o

priznavanju broja ECTS bodova. Status gosta studenta traje najdulje jednu akademsku godinu.

Prava i obveze gosta studenta, način podmirivanja troškova njegova studija, eventualna

mogućnost nastavka studija na Sveučilištu i druga pitanja vezana za status gosta studenta,

ureĎuju se ugovorom s drugim sveučilištima. PohaĎanje nastave i položeni ispit gosta studenta

evidentiraju se ispravom iz članka 51. stavka 2. Statuta Sveučilišta.

Ĉlanak 86.

Status redovitog studenta, koji studira uz potpunu potporu iz državnog proračuna, ima student

za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je dvostruko dulje od

propisanog trajanja studija, odnosno do kraja akademske godine u kojoj taj rok istječe. U

vrijeme trajanja studija ne uračunava se vrijeme mirovanja obveze studenta.

Ĉlanak 87.

Student stječe pravo upisa u višu godinu studija ako je ispunio sve obveze utvrĎene studijskim

programom u skladu s ovim Statutom i drugim općim aktima Fakulteta i Sveučilišta.

Ĉlanak 88.

Redovitim studentima koji imaju status vrhunskog športaša ili vrhunskog umjetnika odobrava

se svladavanje upisanog studija pod uvjetima za izvanredne studente utvrĎenima ovim

Statutom.

Ĉlanak 89.

§ 1. Izrazito uspješnim studentima može se, uz odreĎene uvjete, odobriti završavanje studija u

vremenu kraćem od propisanog trajanja studija.

§ 2. Izrazito uspješnim studentom smatra se student koji je sve ispite iz niže godine studija

položio s prosječnom ocjenom 4,5. Takvom studentu može se odobriti upis predmeta iz više

34

godine studija, najviše do polovice ukupnog broja ECTS bodova, uzimajući u obzir

programsku povezanost predmeta. Ukoliko takav student do upisa u sljedeću godinu studija

položi ispite iz svih predmeta studija upisanih u indeks, prilikom sljedećeg upisa nema

nikakvih ograničenja.

§ 3. Opseg i način ostvarivanja prava na ubrzani studij iz ovog članka utvrĎuje se općim aktom

Fakulteta.

Ĉlanak 90.

§ 1. Student može ponovno upisati istu godinu studija samo jedanput, i to ako je ostvario

najmanje 30 ECTS bodova u godini koju ponavlja.

§ 2. Ukoliko student ne ispunjava uvjete propisane odredbom § 1. ovog članka, gubi status

redovitog studenta.

Ĉlanak 91.

Ukupno trajanje studiranja u statusu redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog

trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je dvostruko dulje od propisanog trajanja studija,

odnosno do kraja akademske godine u kojoj taj rok istječe.

Ĉlanak 92.

Osobi koja je izgubila status redovitog studenta mora se odobriti dovršenje studija u roku od

pet godina (ako je do gubitka došlo na nekoj od godina), odnosno deset godina (ako je do

gubitka došlo u apsolventskom stažu), u skladu s općim aktom Fakulteta.

IX. 2. Voditelj godišta i mentor

Ĉlanak 93.

§ 1. Studentima, odnosno skupinama studenata diplomskog studija, ovisno o vrsti i prirodi

studija, imenuju se voditelji godišta koji im pomažu tijekom studija te prate rad studenata i

njihova postignuća.

§ 2. Studentu poslijediplomskog studija obvezno se imenuje mentor.

§ 3. Pobliže odredbe o voditelju i mentoru studenta utvrĎuje Fakultet općim aktom.

IX. 3. Prava i obveze studenta

Ĉlanak 94.

§ 1. Student ima pravo i obvezu:

1. uredno pohaĎati nastavu, izvršiti obveze predviĎene studijskim programom i

izvedbenim planom te općim i pojedinačnim aktima Sveučilišta i Fakulteta;

2. sudjelovati u vrednovanju kvalitete nastave i nastavnika na način predviĎen općim

aktom Sveučilišta;

35

3. upisati viši semestar ili godinu ako je ispunio sve obveze utvrĎene studijskim

programom i izvedbenim planom studija;

4. polagati ispite na način i u rokovima kako je to utvrĎeno općim i pojedinačnim aktima

Sveučilišta i Fakulteta;

5. dovršiti studij prema upisanom programu u rokovima predviĎenim općim aktom

Sveučilišta.

§ 2. Student ima i pravo:

1. na kvalitetan studij i obrazovni proces kako je to predviĎeno studijskim programom;

2. na slobodu mišljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na

Fakultetu;

3. na sudjelovanje u stručnom i znanstvenom radu;

4. na konzultacije i mentorski rad;

5. na završetak studija u kraćem roku;

6. na slobodno korištenje knjižnica i ostalih izvora informacija;

7. na upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno Statutu i na njemu utemeljenim

propisima Sveučilišta;

8. na izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika;

9. na sudjelovanje u odlučivanju, sukladno Statutu Fakulteta;

10. na pritužbu za slučaj povrede nekog od njegovih prava predviĎenih zakonom ili općim

aktima;

11. na sudjelovanje u radu studentskih organizacija;

12. na odgovarajuću psihološku, duhovnu, te druge oblike savjetodavne potpore sukladno

općem aktu Sveučilišta;

13. na druga prava predviĎena Statutom i drugim općim aktima Fakulteta.

§ 3. Student ima obveze:

1. poštivati red studija i opće akte Sveučilišta i Fakulteta;

2. čuvati ugled i dostojanstvo Sveučilišta i Fakulteta, studenata, nastavnika i drugih

članova akademske zajednice;

3. ponašati se sukladno etičkom kodeksu pripadnika akademske zajednice.

§ 4. Stegovna odgovornost studenata ureĎuje se općim aktom Fakulteta.

§ 5. Redoviti studenti imaju prava iz zdravstvenog osiguranja, prava na subvencionirano

stanovanje i prehranu te druga prava sukladno Zakonu i na njemu utemeljenim propisima.

Razina navedenih prava i visina financijske participacije samog studenta ureĎuje se

odgovarajućim propisima, pri čemu uspjeh na razredbenom ispitu ili na studiju može biti

predviĎen kao mjerilo za utvrĎivanje razine prava.

§ 6. Sveučilište i Fakultet provode studentsku evaluaciju studija putem ankete ili na drugi

primjereni način. Rezultati evaluacije služe planiranju studijskog i znanstvenog programa na

Fakultetu.

36

IX. 4. Demonstratori

Ĉlanak 95.

§ 1. Radi poticanja studenata na znanstveni i stručni rad te pomaganja nastavnicima i

suradnicima u izvoĎenju nastave, napose vježbi, mogu se za pojedine predmete imenovati

demonstratori.

§ 2. Dekan imenuje demonstratore na prijedlog katedre, iz reda studenata koji se posebno ističu

u studiju i pokazuju naročiti interes za odreĎeni predmet.

§ 3. Demonstratori se, u pravilu, imenuju početkom akademske godine i dužnost obavljaju dva

semestra.

§ 4. Ako se demonstrator ne zalaže u radu ili ako zaostane u polaganju ispita, razrješava se i

prije proteka vremena za koje je imenovan.

§ 5. Demonstrator koji ostvari izuzetne rezultate u radu i studiju može se imenovati za

demonstratora za još jednu akademsku godinu.

IX. 5. Pravo na mirovanje obveza

Ĉlanak 96.

Student ima pravo na mirovanje obveza:

1. za vrijeme služenja vojnoga roka;

2. za vrijeme trudnoće;

3. za studenta-oca ili studenticu-majku do godine dana starosti djeteta;

4. za vrijeme dulje bolesti;

5. za vrijeme redovničkog novicijata;

6. u drugim opravdanim slučajevima sukladno općim aktima Fakulteta.

IX. 6. Prestanak statusa studenta

Ĉlanak 97.

§ 1. Osoba gubi status studenta:

1. kad završi studij;

2. kad se ispiše s Fakulteta;

3. ako ne upiše sljedeću akademsku godinu (ili semestar);

4. ako u dvije uzastopne godine ne ostvari barem 35 ECTS bodova;

5. kad je isključena sa studija po postupku i uz uvjete utvrĎene ovim Statutom ili drugim

općim aktom;

6. ako ne završi studij u roku utvrĎenom ovim Statutom ili drugim općim aktom;

7. iz ostalih razloga utvrĎenim ovim Statutom ili drugim općim aktom.

37

IX. 7. Evidencije o studentima

Ĉlanak 98.

§ 1. Fakultet vodi sljedeće javne evidencije s osobnim podacima studenata:

1. evidenciju prijavljenih za upisni postupak koja uključuje i rezultate postupka;

2. osobnu evidenciju upisanih studenata;

3. evidenciju o uspjehu na ispitima;

4. evidenciju izdanih isprava o završetku studija te stečenih akademskih naziva i

stupnjeva.

§ 2. Evidencije iz § 1 ovoga članka Fakultet trajno pohranjuje.

IX. 8. Studentski zbor

Ĉlanak 99.

Na Fakultetu se ustrojava podružnica Studentskog zbora Sveučilišta u skladu s posebnim

Zakonom.

IX. 9. Stegovna odgovornost studenata

Ĉlanak 100.

Studenti imaju obvezu poštivati red studija i opće akte Sveučilišta, odnosno Fakulteta te uredno

izvršavati svoje obveze.

Ĉlanak 101.

§ 1. Studenti mogu zbog povrede dužnosti i neispunjavanja obveza stegovno odgovarati.

§ 2. Lakšom povredom dužnosti i neispunjavanja obveza smatra se:

1. nepohaĎanje predavanja i vježbi;

2. ometanje nastave;

3. oštećenje prostorija i namještaja u zgradi i ostalim prostorijama gdje se izvodi nastava;

4. nedolično ponašanje u zgradi Sveučilišta ili Fakulteta koje narušava ugled Sveučilišta

ili Fakulteta;

5. nedopušteno pružanje i primanje pomoći na ispitu, kao i upotreba nedopuštenih

pomagala;

6. grube povrede ponašanja učinjene prema nastavnom i drugom osoblju u zgradi

Sveučilišta, odnosno Fakulteta i na drugim mjestima gdje se izvodi nastava, te

nekolegijalni odnos prema studentima.

§ 3. Težom povredom dužnosti i neispunjavanja obveza smatra se:

1. krivotvorenje isprava, potpisa nastavnika u indeksu, dokumenata i akata (uvjerenja i

potvrdnica);

2. sve radnje koje predstavljaju kazneno djelo u smislu važećeg Kaznenog zakona.

38

Ĉlanak 102.

§ 1. Zbog povrede dužnosti i neispunjavanja obveza, studentu se mogu izreći sljedeće mjere:

1. opomena;

2. ukor;

3. opomena pred isključenje;

4. isključenje sa studija.

§ 2. Isključenje studenta sa studija ne može biti duže od dvije godine, računajući od dana

izricanja te mjere.

§ 3. Mjere iz točke 3. i 4. § 1. ovog članka mogu se izreći samo za teže povrede dužnosti i

neispunjavanja obveza studija.

Ĉlanak 103.

§ 1. Na Fakultetu se osniva Stegovni sud za studente.

§ 2. Stegovni sud ima predsjednika i dva člana, od kojih je jedan student.

§ 3. Predsjednik i članovi Stegovnog suda imaju svoje zamjenike, od kojih je jedan student.

§ 4. Predsjednik Stegovnog suda je nastavnik.

Ĉlanak 104.

Na odluku Stegovnog suda dopuštena je žalba koju rješava Fakultetsko vijeće.

Ĉlanak 105.

Ovlasti Stegovnog suda i stegovni postupak ureĎuju se općim aktom Sveučilišta i Fakulteta.

X. ZNANSTVENICI, NASTAVNICI I SURADNICI

Ĉlanak 106.

§ 1. Znanstvenici, nastavnici i suradnici Fakulteta uz poslove utvrĎene Zakonom i drugim

propisima, sudjeluju i u upravljanju Fakultetom, u radu Fakultetskog vijeća i drugih radnih

tijela.

§ 2. Znanstvenici, nastavnici i suradnici moraju se u svom radu, djelovanju i ponašanju držati

etičkih načela, načela znanstvene istine i kritičnosti te štititi ugled Sveučilišta i Fakulteta. Senat

donosi Etički kodeks nastavnika koji sadržava odredbe ponašanja znanstvenika, nastavnika i

suradnika u svim prigodama.

39

§ 3. Nastavnici se trebaju odlikovati vrlinama, pravovjernošću, cjelovitošću katoličkog nauka,

marljivošću u službi i revnošću u evangelizaciji.

§ 4. Službu naučavanja u stvarima vjere i ćudoreĎa nastavnici trebaju obavljati u punom

zajedništvu s crkvenim učiteljstvom na čelu s rimskim prvosvećenikom.

§ 5. U iznimnim slučajevima, posebice poradi ekumenskih razloga kao i radi unapreĎenja

meĎureligijskoga dijaloga, Fakultetsko vijeće može pozvati za nastavnike i pripadnike neke

druge Crkve, crkvene zajednice ili religije, pa čak i osobe koje ne pripadaju nijednoj religiji,

pod uvjetom da poštuju katolički karakter Fakulteta. Ipak taj nastavnik ne može predavati

katolički nauk.

X. 1. Znanstvenici

Ĉlanak 107.

Znanstvenici su osobe koje su sukladno Zakonu izabrane u odgovarajuća znanstvena,

znanstveno-nastavna zvanja, umjetničko-nastavna zvanja i upisane u Upisnik znanstvenika pri

nadležnom Ministarstvu.

X. 1. 1. Znanstvena zvanja

Ĉlanak 108.

§ 1. Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik.

§ 2. Znanstvena zvanja se stječu u postupku i pod uvjetima predviĎenim Zakonom i na njemu

utemeljenim propisima.

X. 2. Nastavnici i suradnici

Ĉlanak 109.

§ 1. Znanstveno-nastavna zvanja i umjetničko-nastavna zvanja su: docent, izvanredni profesor i

redoviti profesor.

§ 2. Znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovaraju znanstvenim zvanjima

kako slijedi:

1. docent znanstvenom suradniku;

2. izvanredni profesor višem znanstvenom suradniku;

3. redoviti profesor znanstvenom savjetniku.

§ 3. Nastavna zvanja su: predavač, viši predavač, umjetnički suradnik i viši umjetnički

suradnik.

§ 4. Suradnička zvanja su: asistent i viši asistent.

§ 5. Stručna zvanja su: stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik.

40

X. 2. 1. Zvanja na Fakultetu i odgovarajuća radna mjesta

Ĉlanak 110.

§ 1. Na Fakultetu se provode izbori u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i suradnička

zvanja te nastavna zvanja i stručna zvanja, sukladno Zakonu.

§ 2. Nastavnici se na Fakultetu biraju u zvanja iz § 1. ovoga članka na odgovarajuća radna

mjesta putem javnog natječaja, te se s izabranim pristupnikom sklapa ugovor o radu ili aneks o

izmjeni istog.

Ĉlanak 111.

§ 1. U odgovarajuće znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i nastavno zvanje može se

(i bez sklapanja ugovora o radu), izabrati osoba koja ispunjava uvjete za izbor u odgovarajuće

zvanje, ako sudjeluje ili će sudjelovati u izvoĎenju dijela ili cijele nastave odreĎenog predmeta

(tzv. naslovno zvanje) na Fakultetu.

§ 2. Osobe iz § 1. ovog članka biraju se u naslovna zvanja prema uvjetima i postupku

utvrĎenim Zakonom i ovim Statutom bez obveze sklapanja ugovora o radu.

Ĉlanak 112.

Fakultet može povjeriti izvedbu do jedne trećine nastavnog predmeta nastavnicima,

znanstvenicima, stručnjacima ili umjetnicima bez obveze sklapanja ugovora o radu, a u skladu

s odredbama Statuta i bez izbora u znanstveno-nastavno zvanje, odnosno u umjetničko-

nastavno zvanje (tzv. gostujući profesor ili nastavnik), uz uvjet da ostatak nastavnog predmeta

pokrivaju osobe izabrane u znanstveno-nastavna, odnosno umjetničko-nastavna ili nastavna

zvanja.

Ĉlanak 113.

§ 1. Uglednom inozemnom profesoru ili istaknutom stručnjaku i umjetniku može se bez izbora

u znanstveno-nastavno zvanje, odnosno umjetničko-nastavno zvanje povjeriti izvoĎenje

nastave iz odreĎenog predmeta najdulje u dvjema uzastopnim akademskim godinama.

§ 2. Temeljni uvjet za provjeru izvedbe nastave osoba iz § 1. ovog članka jest da je ugledni

profesor iz inozemstva ili istaknuti stručnjak ili umjetnik u statusu meĎunarodno priznatog

znanstvenika ili vrhunskog stručnjaka ili umjetnika.

§ 3. Mjerila za ocjenu je li neka osoba meĎunarodno priznati znanstvenik ili vrhunski stručnjak

ili umjetnik iz inozemstva utvrĎuje stručno povjerenstvo imenovano od strane Fakultetskog

vijeća.

Ĉlanak 114.

Studenti poslijediplomskog studija mogu sudjelovati u izvoĎenju nastave, i to seminara i vježbi

na diplomskom studiju na Fakultetu, sukladno studijskom programu poslijediplomskog studija.

41

X. 2. 2. Uvjeti za izbor u znanstveno-nastavna zvanja

Ĉlanak 115.

§ 1. U znanstveno-nastavno zvanje može biti izabrana osoba koja je upisana u Upisnik

znanstvenika sa znanstvenim zvanjem stečenim na odgovarajućem polju, ili koja ispunjava

uvjete za stjecanje toga znanstvenog zvanja i uvjete u pogledu obrazovnoga, nastavnog i

stručnog rada koje propisuje Rektorski zbor, ako ima potrebne psihofizičke osobine.

§ 2. Potrebne psihofizičke osobine i drugi uvjeti, te način provjere uvjeta koje propisuje

Rektorski zbor za izbor u znanstveno-nastavno zvanje, pobliže se odreĎuju pravilnikom koji

donosi Senat.

§ 3. Pristupnik može biti izabran u znanstveno-nastavno zvanje ako ispunjava uvjete za izbor:

1. docenta: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik;

2. izvanrednog profesora: viši znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik;

3. redovitog profesora: znanstveni savjetnik.

§ 4. Oba izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora potvrĎuje Senat. Prvi izbor u

znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora potvrĎuje Senat i nadležna Kongregacija

Svete Stolice.

§ 5. Za sudjelovanje na natječaju klerici moraju priložiti pisani pristanak svojeg ordinarija.

§ 6. Nakon što zakonito završi postupak izbora, nakon što se za redovitog profesora dobije

«Nihil obstat» Svete Stolice i nakon što nastavnik položi ispovijest vjere, Veliki kancelar

izabranom nastavniku daje «kanonsko poslanje» za poučavanje u disciplinama koje se tiču

vjere i ćudoreĎa i dekret imenovanja.

§ 7. Fakultet može općim aktom propisati i dodatne posebne uvjete za izbor u svako zvanje i na

radno mjesto.

X.2.3. Uvjeti za izbor u umjetniĉko-nastavna zvanja

Ĉlanak 116.

§ 1. U umjetničko-nastavna zvanja biraju se osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja

svojim značajem odgovaraju uvjetima za izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto.

Umjetničko-nastavna radna mjesta u svemu su izjednačena sa znanstveno-nastavnim radnim

mjestima i odredbe ovoga Zakona koje se odnose na znanstveno-nastavna radna mjesta na

odgovarajući se način primjenjuju i na umjetničko-nastavna radna mjesta.

§ 2. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje pobliže odreĎuje uvjete za izbor nastavnika iz §

1. ovoga članka na način da se publikacije potrebne za izbor na znanstveno-nastavna radna

mjesta na odgovarajući način zamjenjuju javnim nastupima, izložbama ili drugim oblicima

javnog umjetničkog djelovanja.

§ 3. Izbore u sva umjetničko-nastavna zvanja potvrĎuje Senat Sveučilišta u Zagrebu.

42

§ 4. Fakultet može općim aktom propisati i dodatne posebne uvjete za izbor u svako zvanje i na

radno mjesto.

X. 2. 4. Postupak izbora u znanstveno-nastavna zvanja, umjetniĉko-nastavna zvanja te

odgovarajuća radna mjesta

Ĉlanak 117.

Postupak izbora u znanstveno-nastavna zvanja, umjetničko-nastavna zvanja i odgovarajuća

radna mjesta provodi Fakultet sukladno Zakonu i ovom Statutu na temelju javnog natječaja koji

se objavljuje u «Narodnim novinama», dnevnom tisku i na službenoj internet stranici Fakulteta.

X. 2. 5. Suradniĉka zvanja i odgovarajuća radna mjesta na Fakultetu

Ĉlanak 118.

§ 1. Suradnička zvanja i odgovarajuća radna mjesta na Fakultetu jesu asistent i viši asistent.

§ 2. Asistent i viši asistent biraju se iz redova najuspješnijih studenata.

§ 3. Asistenti i viši asistenti pomažu u provoĎenju dijela nastavnog procesa, provjeri znanja,

znanstvenoj, umjetničkoj i stručnoj djelatnosti Fakulteta u skladu s općim aktom.

§ 4. Suradnike na Fakultetu bira Fakultetsko vijeće na temelju izvješća koje podnosi

povjerenstvo imenovano od strane Fakultetskog vijeća, na prijedlog ustrojbene jedinice u koju

se prima suradnik.

§ 5. Fakultet može općim aktom propisati i dodatne posebne uvjete za izbor u svako zvanje i na

radno mjesto.

X. 2. 6. Nastavna i struĉna zvanja na Fakultetu i odgovarajuća radna mjesta

Ĉlanak 119.

§ 1. Nastavna zvanja su: predavač, viši predavač, umjetnički suradnik i viši umjetnički

suradnik.

§ 2. Stručna zvanja su: stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik.

§ 3. Fakultet može općim aktom propisati i dodatne posebne uvjete za izbor u svako zvanje i na

radno mjesto.

43

X. 2. 6. 1. Postupak izbora u nastavna i struĉna zvanja te na odgovarajuća radna mjesta

Ĉlanak 120.

§ 1. Postupak izbora u nastavna i stručna zvanja te odgovarajuća radna mjesta provodi Fakultet

sukladno Zakonu i Statutu, na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u «Narodnim

novinama», dnevnom tisku i na službenoj internet stranici Fakulteta, ako izvodi stručni studij,

kao i ako je riječ o predmetu koji ne zahtijeva znanstveni pristup. Fakultetsko vijeće imenuje

povjerenstvo koje utvrĎuje ispunjava li pristupnik nužne uvjete koje propisuje Zakon,

Rektorski zbor i Statut Fakulteta. Na temelju izvješća povjerenstva, Fakultetsko vijeće izabire u

nastavno ili stručno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto onog pristupnika koji u najvećoj

mjeri udovoljava uvjetima natječaja i uvjetima Rektorskog zbora. U stručna zvanja i na

odgovarajuća radna mjesta na Fakultetu mogu se izabrati osobe radi provoĎenja znanstvenih i

stručnih projekata sukladno članku 44. Zakona. Kod izbora u nastavna zvanja na polju

glazbene umjetnosti dio postupka provodi nadležna ustanova Sveučilišta u Zagrebu.

§ 2. Za stručnog suradnika može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajući diplomski

studij i ima najmanje tri godine radnog iskustva ili najmanje tri objavljena stručna rada.

§ 3. Za višega stručnog suradnika može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajući

diplomski studij i ima najmanje pet godina radnog iskustva ili najmanje pet objavljenih

stručnih radova.

§ 4. Za stručnog savjetnika može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajući diplomski

studij i ima najmanje osam godina radnog iskustva ili najmanje deset objavljenih stručnih

radova.

X. 2. 7. Izbor i primitak znanstvenih novaka

Ĉlanak 121.

§ 1. Znanstveni novaci zapošljavaju se na Fakultetu iz redova najuspješnijih studenata na

prijedlog glavnog istraživača odobrenog projekta od strane Ministarstva i dekana Fakulteta, te

uz suglasnost ministra nadležnog Ministarstva.

§ 2. Kod zaposlenja obvezno se biraju u suradnička zvanja temeljem natječaja.

§ 3. Primaju se u radni odnos zbog rada na projektu, sudjelovanja u nastavi i daljnjeg

znanstvenog osposobljavanja.

§ 4. Ugovor o radu sklapa se na odreĎeno vrijeme na suradničkim radnim mjestima.

44

X. 3. Ugovor o radu za znanstveno-nastavna, umjetniĉko-nastavna, nastavna, suradniĉka

i struĉna radna mjesta

Ĉlanak 122.

§ 1. S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna

radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme, s obvezom provoĎenja ponovnog

izbora ili unapreĎenja svakih pet godina. Ako prigodom ponovnog izbora zaposlenik ne bude

izabran zbog neispunjavanja uvjeta, postupa se prema članku 95. stavku 5., odnosno članku

101. stavku 5. Zakona.

§ 2. Obveza provoĎenja ponovnog izbora prestaje nakon što zaposlenik bude drugi put izabran

na znanstveno-nastavno, odnosno na umjetničko-nastavno radno mjesto redovitog profesora, te

na nastavno radno mjesto višeg predavača ili višeg umjetničkog suradnika.

§ 3. Na radno mjesto docenta ili izvanrednog profesora, te predavača, višeg predavača,

umjetničkog suradnika i višega umjetničkog suradnika, zaposlenik može biti biran najviše dva

puta.

§ 4. Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u više nastavno zvanje, a

odlukom Fakultetskog vijeća se utvrdi da postoji potreba za njegovim daljnjim angažmanom,

Fakultet može s njim prilikom daljnjih ponovnih izbora sklopiti ugovor o radu na odreĎeno

vrijeme u najduljem trajanju od pet godina.

§ 5. Zaposlenici u znanstvenim, znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim i nastavnim

zvanjima imaju pravo na mirovanje rokova za izbor u zvanja i na radna mjesta sukladno članku

45. Zakona, te u vrijeme dok obavljaju dužnost dekana ili dok obavljaju kakvu javnu dužnost

sukladno članku 45. Zakona.

§ 6. Za vrijeme trajanja obavljanja javne dužnosti, ali ne dulje od četiri godine, na zahtjev

zaposlenika navedenih u § 5. ovog članka ne teče rok za provoĎenje izbora, tj. reizbora.

§ 7. Zaposleniku na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom radnom mjestu

na Fakultetu, istekom akademske godine u kojoj je navršio 65 godina života prestaje ugovor o

radu na neodreĎeno vrijeme zbog odlaska u mirovinu.

§ 8. Kada postoji potreba za nastavkom njegova rada, Fakultet može redovitom profesoru u

trajnom zvanju i znanstvenom savjetniku produljiti radni odnos na odreĎeno vrijeme do isteka

akademske godine u kojoj navršava 70 godina. Pritom će se posebice cijeniti njegov

znanstveni, odnosno umjetnički doprinos, uspješnost u obrazovnom procesu i odgoju mladih

znanstvenika, nastavnika i umjetnika. Redovitom profesoru s prvim izborom u to zvanje i na

radno mjesto može se iznimno produljiti radni odnos ako Fakultet ima znatne potrebe za

nastavkom njegova rada u radnom odnosu. Kod oba navedena slučaja Fakultet može odobriti

nastavniku produljenje radnog odnosa nakon primitka prethodne suglasnosti nadležnog

Ministarstva o tome.

§ 9. S osobama izabranima na suradnička radna mjesta sklapa se Ugovor o radu na odreĎeno

vrijeme uz obvezu pravodobnog postignuća višeg akademskog stupnja i izbora u više zvanje i

na radno mjesto.

45

Ĉlanak 123.

Nakon izbora pristupnika natječaja u sva znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna,

stručna i suradnička zvanja i na radna mjesta, Veliki kancelar Fakulteta izabranicima podjeljuje

dekret o imenovanju.

X. 4. Znanstveno i struĉno usavršavanje

Ĉlanak 124.

§ 1. Zaposlenik izabran u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje redovitog ili

izvanrednog profesora ima temeljem ugovora o radu pravo koristiti plaćenu slobodnu studijsku

godinu (sabbatical) svakih šest godina rada na Fakultetu, radi znanstvenog, stručnog ili

umjetničkog usavršavanja ili pripremanja znanstvenog ili umjetničkog rada.

§ 2. Zaposlenik izabran u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje može, kada je to

predviĎeno općim aktom, koristiti plaćeni ili neplaćeni dopust radi znanstvenog i stručnog

usavršavanja ili unapreĎenja nastave znanstvenog, umjetničkog i stručnog usavršavanja na

drugoj znanstvenoj ili nastavnoj ustanovi.

§ 3. Prava iz § 1. i § 2. ovog članka, na osnovi odluke Fakultetskog vijeća, odobrava dekan,

pod uvjetom da je osigurano izvoĎenje nastave i ispunjenje drugih obveza izočnog nastavnika.

X. 5. Professor emeritus

Ĉlanak 125.

§ 1. Počasno zvanje professor emeritus dodjeljuje se umirovljenim redovitim profesorima u

trajnom zvanju.

§ 2. Predloženik u izbor u počasno zvanje professor emeritus mora imati posebne zasluge za

razvitak i napredak Fakulteta.

§ 3. Professor emeritus ima savjetodavnu ulogu na Fakultetu.

§ 4. Professor emeritus može sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu i izvoĎenju nastave

na sveučilišnim poslijediplomskim studijima, biti član povjerenstva u postupcima izbora u

znanstveno-nastavna zvanja, te u postupcima za stjecanje doktorata znanosti, posebnom

odlukom Fakultetskog vijeća može biti mentor doktorskog rada.

§ 5. Način predlaganja i izbora, kriterije za izbor te prava i obveze koje ima professor emeritus

propisuje Senat općim aktom.

46

X. 6. Stegovna odgovornost

Ĉlanak 126.

§ 1. Nastavnici i suradnici stegovno odgovaraju za povrede svojih radnih i drugih obveza iz

rada i u vezi s njim, kao i zbog grubog narušavanja ugleda Sveučilišta i Fakulteta u skladu s

Etičkim kodeksom.

§ 2. Stegovno se može odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme počinjenja općim aktom

Sveučilišta bilo predviĎeno kao stegovno djelo i za koje je bila predviĎena odreĎena stegovna

mjera.

§ 3. Za povrede iz § 2 ovog članka, mogu se izreći sljedeće stegovne mjere:

1. opomena;

2. javna opomena;

3. javna opomena pred otkaz;

4. otkaz ugovora o radu.

§ 4. Pri suspendiranju ili otpuštanju nastavnika iz službe poučavanja ili članstva u znanstveno-

istraživačkom projektu, posebice zbog doktrinarnih razloga, neka se obdržava postupak

propisan Apostolskom konstitucijom Sapientia christiana, «Ordinationes», u čl. 22., §§ 2. i 3.

§ 5. Veliki kancelar, nakon što sasluša Fakultetsko vijeće, može zbog teških i opravdanih

razloga, koje prije toga mora priopćiti nastavniku, dotičnog nastavnika razriješiti službe.

X. 7. Upravno-administrativni i struĉno-tehniĉki poslovi

Ĉlanak 127.

Na Fakultetu upravno-administrativne poslove obavljaju službenici, a pomoćno-tehničke

poslove namještenici, temeljem Ugovora o radu.

XI. FINANCIRANJE FAKULTETA

Ĉlanak 128.

Financiranje Fakulteta provodi se na temelju Zakona, Statuta Sveučilišta i u skladu s posebnim

Pravilnikom koji donosi Senat.

Ĉlanak 129.

§1. Fakultet se financira:

1. iz sredstava osnivača;

2. iz državnog proračuna Republike Hrvatske;

3. iz proračuna županije, grada i općine;

4. iz Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike

Hrvatske;

47

5. iz vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih projekata,

ekspertiza; nakladničke i druge djelatnosti;

6. iz izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba;

7. iz donacija;

8. iz ostalih izvora.

§ 2. Fakultet se može financirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njegovu neovisnost i

dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvariti samo djelatnostima koje ne štete ostvarenju

osnovnih zadaća Fakulteta.

Ĉlanak 130.

§ 1. Fakultet se financira iz državnog proračuna uzimajući u obzir utvrĎeni kapacitet, cijenu

studija te ocjenu o njegovoj kvaliteti na temelju vrednovanja iz članka 16. Zakona.

§ 2. Fakultet dio vlastitih sredstava izdvaja u proračun Sveučilišta za kapitalna ulaganja i

razvojne programe u skladu s posebnim Pravilnikom.

XII. OPĆI AKTI FAKULTETA

Ĉlanak 131.

§ 1. Statut je temeljni akt Fakulteta.

§ 2. Statut Fakulteta donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana.

§ 3. Izmjene i dopune Statuta donose se na istovjetan način na koji je donijet Statut.

Ĉlanak 132.

§ 1. Opće akte Fakulteta donose Fakultetsko vijeće i dekan u okviru svojih nadležnosti.

§ 2. Fakultetsko vijeće donosi:

1. Statut;

2. Poslovnik o radu Fakultetskog vijeća;

3. Pravilnik o stalnom i dopunskom usavršavanju;

4. Pravilnik o završnim i diplomskim ispitima;

5. Pravilnik o diplomskom studiju;

6. Pravilnik o poslijediplomskom studiju;

7. Pravilnik o provedbi razredbenog postupka;

8. Pravilnik o radu knjižnice;

9. Pravilnik o izdavačkoj djelatnosti;

10. Pravilnik o nagradama i priznanjima;

11. Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata;

12. Pravilnik o institutima i područnim studijima;

13. Etički kodeks Fakulteta.

§ 3. Fakultetsko vijeće donosi i druge opće akte kojima se propisuju pitanja nastave, znanosti i

stručne djelatnosti Fakulteta.

48

§ 4. Dekan donosi:

1. Pravilnik o ustrojstvu radnih mjesta Fakulteta na prijedlog Fakultetskog vijeća i uz

suglasnost Sveučilišnog vijeća;

2. Pravilnik o radu;

3. Pravilnik o plaćama (zaposlenika);

4. Pravilnik o zaštiti na radu;

5. Pravilnik o zaštiti od požara;

6. Pravilnik o arhiviranju.

§ 5. Dekan donosi i druge opće akte u okviru svoje nadležnosti.

Ĉlanak 133.

§ 1. Dekan i Fakultetsko vijeće donijet će opće akte utvrĎene člankom 132. ovog Statuta u roku

od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Statuta.

§ 2. Do donošenja općih akata iz § 1. primjenjivat će se postojeći opći akti, osim odredaba koje

su u suprotnosti s ovim Statutom.

XIII. JAVNOST RADA I POSLOVNA TAJNA

Ĉlanak 134.

§ 1. Rad Fakulteta je javan.

§ 2. Fakultet je obvezan istinito i na vrijeme obavještavati javnost o obavljanju svoje

djelatnosti.

§ 3. Javnost se obavješćuje sredstvima javnog priopćavanja, izdavanjem posebnih publikacija,

oglašavanjem na internet stranici, oglasnim pločama i sl.

Ĉlanak 135.

§ 1. Poslovnom tajnom smatraju se podaci koje dekan proglasi poslovnom tajnom, kao i podaci

koji se odnose na mjere i način postupanja u izvanrednim okolnostima, na obranu, te podaci

koje nadležna državna tijela proglase povjerljivima.

§ 2. Fakultet je obvezan čuvati podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, o čemu neposredno

skrbi dekan.

§ 3. Fakultet posebnu pozornost posvećuje čuvanju osobnih podataka studenata i osoba

zaposlenih na Fakultetu, posebice onih podataka kojih bi neovlašteno priopćavanje moglo

štetiti interesima tih osoba.

§ 4. Neovlašteno priopćavanje poslovne, službene, osobne ili druge zakonom zaštićene tajne

povlači stegovnu odgovornost.

49

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 136.

Studenti koji su započeli studij prije stupanja na snagu Zakona i ovog Statuta, a savladavaju

studij bez ponavljanja godine, imaju pravo završiti studij po programima i uvjetima koji su bili

na snazi kada su upisali I. godinu studija.

Ĉlanak 137.

§ 1. Na Statut Fakulteta suglasnost daje Senat Sveučilišta.

§ 2. Ovaj Statut odobrila je Kongregacija za katolički odgoj dana 2. veljače 2008. pod brojem

861/79. na pet godina.

§ 3. Eventualne promjene ovog Statuta mora odobriti Kongregacija za katolički odgoj.

Ĉlanak 138.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u

Zagrebu od 1999. godine.

Ĉlanak 139.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Fakulteta.

Broj: 01-542/1-2008.

Zagreb, 26. svibnja 2008.

v.d. Dekana

Prof. dr. sc. Josip Baloban

1. Senat Sveuĉilišta u Zagrebu, dana 11. listopada 2005. dao je suglasnost na Statut

Katoliĉkoga bogoslovnog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu.

2. Senat Sveuĉilišta u Zagrebu, dana 13. svibnja 2008. dao je suglasnost na Izmjene i

dopune Statuta Katoliĉkoga bogoslovnog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu.

Statut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavljen je na

oglasnoj ploči Fakulteta dana 26. svibnja 2008.

50

SADRŽAJ

Povijesni osvrt ........................................................................................................................ 2

I. OPĆE ODREDBE ................................................................................................. 4

II. ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE .............................................................. 7

III. PRAVNI PROMET I ODGOVORNOST ZA OBVEZE ................................... 8

IV. USTROJSTVO FAKULTETA ............................................................................ 8

IV. 1. Katedre ................................................................................................................... 8

IV. 2. Znanstveno-nastavni instituti ................................................................................. 9

IV. 3. Znanstveno-istraživački instituti .......................................................................... 10

IV. 4. Tajništvo ............................................................................................................... 10

IV. 5. Knjižnica .............................................................................................................. 11

V. VELIKI KANCELAR ............................................................................................. 12

VI. UPRAVA FAKULTETA ....................................................................................... 12

VI. 1. Dekan Fakulteta ................................................................................................... 13

VI. 1. 1. Izbor Dekana .................................................................................................... 14

VI. 1. 2. Suspenzija dekana ............................................................................................ 15

VI. 1. 3. Obustava izvršenja odluka Dekana ili Fakultetskoga vijeća ............................ 15

VI. 1. 4. Razrješenje Dekana .......................................................................................... 16

VI. 2. Prodekani ............................................................................................................. 16

VI. 3. Dekanski kolegij .................................................................................................. 17

VI. 4. Stručni kolegij ...................................................................................................... 18

VI. 5. Fakultetsko vijeće ................................................................................................ 18

VI. 5. 1. Sastav Fakultetskoga vijeća ............................................................................. 18

VI. 5. 2. Djelokrug rada Fakultetskog vijeća ................................................................. 19

VI. 5. 3. Stalna i povremena tijela Fakultetskog vijeća .................................................. 20

51

VII. RED STUDIJA ..................................................................................................... 21

VII. 1.Vrste i tijek studija ............................................................................................... 21

VII. 1. 1. Filozofsko-teološki studij ............................................................................... 21

VII. 1. 1. 1. Prvi ciklus (diplomski studij) ...................................................................... 21

VII. 1. 1. 2. Drugi ciklus (poslijediplomski studij) ........................................................ 22

VII. 1. 1. 3. Treći ciklus (poslijediplomski studij) ......................................................... 22

VII. 1. 1. 4. Poslijediplomski specijalistički studij ......................................................... 23

VII. 1. 2. Studij religiozne pedagogije i katehetike ........................................................ 23

VII. 1. 3. Studij crkvene glazbe ...................................................................................... 24

VII. 1. 4. Stručni studij teologije .................................................................................... 24

VII. 2. Poznavanje jezika ............................................................................................... 24

VII. 3. Akademska godina .............................................................................................. 24

VII. 4. Ispitni rokovi i ocjene ......................................................................................... 25

VII. 5. Ugovorno osnivanje studija i programi stručnog usavršavanja .......................... 27

VII. 6. Studijski program ................................................................................................ 27

VII. 7. Izvedbeni plan nastave ........................................................................................ 27

VIII. AKADEMSKI STUPNJEVI .............................................................................. 28

VIII. 1. Postignuće akademskih stupnjeva i svjedočanstvo ........................................... 29

VIII. 1. 1. Diploma ......................................................................................................... 29

VIII. 1. 2. Licencijat ....................................................................................................... 29

VIII. 1. 3. Doktorat ......................................................................................................... 30

IX. STUDENTI ............................................................................................................. 31

IX. 1. Stjecanje statusa studenta ..................................................................................... 31

IX. 2. Voditelj godišta i mentor ...................................................................................... 33

52

IX. 3. Prava i obveze studenta ....................................................................................... 33

IX. 4. Demonstratori ....................................................................................................... 35

IX. 5. Pravo na mirovanje obveza .................................................................................. 35

IX. 6. Prestanak statusa studenta .................................................................................... 35

IX. 7. Evidencije o studentima ....................................................................................... 36

IX. 8. Studentski zbor ..................................................................................................... 36

IX. 9. Stegovna odgovornost studenata .......................................................................... 36

X. ZNANSTVENICI, NASTAVNICI I SURADNICI ............................................... 37

X. 1. Znanstvenici .......................................................................................................... 38

X. 1. 1. Znanstvena zvanja ............................................................................................. 38

X. 2. Nastavnici i suradnici ............................................................................................ 38

X. 2. 1. Zvanja na Fakultetu i odgovarajuća radna mjesta ............................................. 39

X. 2. 2. Uvjeti za izbor u znanstveno-nastavna zvanja................................................... 40

X. 2. 3. Uvjeti za izbor u umjetničko-nastavna zvanja................................................... 40

X.2.4. Postupak izbora u znanstveno-nastavna zvanja, umjetničko-nastavna zvanja .... 41

X. 2. 5. Suradnička zvanja i odgovarajuća radna mjesta na Fakultetu ........................... 41

X. 2. 6. Nastavna i stručna zvanja na Fakultetu i odgovarajuća radna mjesta ............... 41

X.2.6.1. Postupak izbora u nastavna i stručna zvanja te na odgovarajuća radna mjesta 42

X. 2. 7. Izbor i primitak znanstvenih novaka ................................................................. 42

X. 3. Ugovor o radu za znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna,

suradnička i stručna radna mjesta .......................................................................... 43

X. 4. Znanstveno i stručno usavršavanje ........................................................................ 44

X. 5. Professor emeritus ................................................................................................. 44

X. 6. Stegovna odgovornost ........................................................................................... 45

X. 7. Upravno-administrativni i stručno-tehnički poslovi .............................................. 45

53

XI. FINANCIRANJE FAKULTETA ......................................................................... 45

XII. OPĆI AKTI FAKULTETA ................................................................................. 46

XIII. JAVNOST RADA I POSLOVNA TAJNA ....................................................... 47

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE .......................................................... 48