STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ZAGREBA … · • Vodeća zagrebačka inozemna tržišta su Njemačka, SAD, Italija, Austrija, Velika Britanija, Francuska te Srbija zajedno

Zagreb, ožujak 2007.

STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ZAGREBA

institut za turizaminstitute for tourismzagreb www.iztzg.hr

institut za turizaminstitute for tourismzagreb www.iztzg.hr

2006Zagreb

Stavovi i potrošnja turistaStavovi i potrošnja turistaStavovi i potrošnja turistaStavovi i potrošnja turistaStavovi i potrošnja turista i posjetitelja i posjetitelja i posjetitelja i posjetitelja i posjetitelja ZagrebaZagrebaZagrebaZagrebaZagrebainstitut za turizaminstitut za turizaminstitut za turizaminstitut za turizaminstitut za turizam

1.1.1.1.1.Naručitelj:

Turistička zajednica Grada ZagrebaTuristička zajednica Grada ZagrebaTuristička zajednica Grada ZagrebaTuristička zajednica Grada ZagrebaTuristička zajednica Grada Zagreba

Voditelji projekta:dr. sc. Sanda ČorakSanda ČorakSanda ČorakSanda ČorakSanda Čorak

Zrinka MarušićZrinka MarušićZrinka MarušićZrinka MarušićZrinka Marušić, dipl.ing.

Autori:Zrinka MarušićZrinka MarušićZrinka MarušićZrinka MarušićZrinka Marušić, dipl.ing.

dr. sc. Sanda ČorakSanda ČorakSanda ČorakSanda ČorakSanda Čorakmr. sc. Petra GattiPetra GattiPetra GattiPetra GattiPetra Gatti

dr. sc. Zvjezdana HendijaZvjezdana HendijaZvjezdana HendijaZvjezdana HendijaZvjezdana Hendijamr. sc. Neven IvandićNeven IvandićNeven IvandićNeven IvandićNeven Ivandić

Suradnici:Višnja MezakVišnja MezakVišnja MezakVišnja MezakVišnja Mezak

Hendal Global Market Research ZagrebHendal Global Market Research ZagrebHendal Global Market Research ZagrebHendal Global Market Research ZagrebHendal Global Market Research Zagreb

Grafički uredio:Zoran PetrovićZoran PetrovićZoran PetrovićZoran PetrovićZoran Petrović

Fotografije:dr. sc. Siniša HorakSiniša HorakSiniša HorakSiniša HorakSiniša Horak

Zagreb, ožujak 2007.

STAVOVI I POTROŠNJA TURISTAI POSJETITELJA ZAGREBA

i


SADRŽAJ

SAŽETAK

EXECUTIVE SUMMARY

1. UVOD

2. GLAVNI NALAZI

2.1. Sociodemografski profil turista i posjetitelja

2.2. Motivacija za dolazak

2.3. Obilježja putovanja

2.4. Obilježja boravka u Zagrebu

2.5. Zadovoljstvo ponudom u Zagrebu

2.6. Potrošnja turista i posjetitelja Zagreba

3. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA

3.1. Hotelski gosti

3.2. Gosti u hostelima

3.3. Gosti u privatnom smještaju

3.4. Gosti u posjetu rodbini ili prijateljima

3.5. Jednodnevni posjetitelji

4. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU

4.1. Obilježja turističkog prometa u Zagrebu

4.2. Tržišna pozicija Zagreba u konkurentskom okruženju

4.3. Trendovi turističke potražnje u Zagrebu

5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

5.1. Ciljevi istraživanja

5.2. Sadržaj istraživanja

5.3. Metode i instrumenti istraživanja

5.4. Dizajn i alokacija uzoraka

5.5. Organizacija terenskog dijela istraživanja

5.6. Metode obrade podataka

6. ZAKLJUČCI I PREPORUKE

7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA

8. PRILOG

ii

iii

vii

1

3

4

7

9

11

16

21

23

24

25

26

27

28

29

30

33

35

48

49

49

50

50

54

54

57

60

62


Sažetak

SAŽETAK

iii

• Istraživanje stavova i potrošnje turista i posjetitelja Zagreba u 2006.godini koje je provedeno za potrebe Turističke zajednice Grada Zagreba.Istraživanje se provodi kontinuirano od 1998. godine (1998., 2003.,2005., 2006.).

• Istraživanjem su obuhvaćeni gotovo svi segmenti turističke potražnje uZagrebu: hotelski gosti, gosti u privatnom smještaju, gosti u hostelima,gosti u posjetu rodbini ili prijateljima i jednodnevni posjetitelji.

• Godine 2006. u Zagrebu je ostvareno 1.018.549 noćenja čime je Zagrebdanas na razini 65% noćenja ostvarenih 1987. godine. Trend oporavkazagrebačkog turizma u proteklih šest godina dvostruko je brži negolitrend oporavka hrvatskog turizma u cijelosti - Zagreb bilježi godišnjustopu rasta noćenja od 9,4%.

• Vodeća zagrebačka inozemna tržišta su Njemačka, SAD, Italija, Austrija,Velika Britanija, Francuska te Srbija zajedno s Crnom Gorom. Uusporedbi s prethodnom godinom u Zagrebu su značajnije povećananoćenja turista iz prekomorskih tržišta Japana, Australije i SAD-a.

• U hotelima se ostvaruje gotovo četiri petine ukupnih turističkihnoćenja, a zamjetan je i njihov trend povećanja od 18,9% u odnosu naprethodnu godinu.

• U hotelima se danas nalazi oko 55% ukupno raspoloživih komercijalnihležajeva u Zagrebu. Zagreb ima 37 hotela s oko 3.386 soba i 199apartmana u koje se može smjestiti blizu 6 tisuća gostiju. U strukturihotelske ponude više od polovine raspoloživih kapaciteta je u hotelimakategoriziranim s 5 i 4 zvjezdica (57%).

• Domaći gosti su pojedinačno najzastupljenije tržište među turistimakoji odsjedaju u privatnom smještaju (32%), kod prijatelja i rodbine(31%), među jednodnevnim posjetiteljima (34%) te u hotelima (22%).

• Kod prijatelja ili rodbine, osim domaćih gostiju, u najvećoj mjeri suboravili turisti iz BiH, Slovenije, Austrije, Italije te Srbije i Crne Gore.

• Među jednodnevnim inozemnim posjetiteljima dominiraju oni utranzitu i posjetitelji sa susjednih i bližih tržišta.

• Prosječna dob turista i posjetitelja Zagreba kreće se od 23 godine zagoste smještene u hostelu do 40 godina za hotelske goste.

• Više od tri četvrtine hotelskih gostiju (76%) ima više ili visokoobrazovanje.

• Primarni motiv posjeta za hotelske goste su poslovne obveze (32%), aslijede, gotovo podjednako zastupljeni, kratki odmor u gradu (30%),nova iskustva i doživljaji (29%) te zabava (27%).

• Gosti hostela posjećuju Zagreb primarno zbog novih iskustava idoživljaja, a oni u privatnom smještaju i jednodnevnom posjetu zbogkratkog odmora u gradu.

TOMAS ZAGREB2006

Osnovna obilježjaturističke potražnjeu Zagrebu u 2006.godini

REZULTATI ISTRAŽIVANJAREZULTATI ISTRAŽIVANJAREZULTATI ISTRAŽIVANJAREZULTATI ISTRAŽIVANJAREZULTATI ISTRAŽIVANJA

Motivacija zadolazak

Sociodemografskiprofil turista iposjetitelja


Sažetak iv

• Među hotelskim gostima podjednako su zastupljeni oni koji su u prvomposjetu Zagrebu (33%) i oni koji Zagreb posjećuju već šest i više puta(36%). Učestali posjeti (šest i više puta) Zagrebu karakteristični su zagoste koji su odsjeli kod rodbine ili prijatelja (70%) i za jednodnevneposjetitelje (54%), a najveći broj gostiju koji su prvi puta posjetiliZagreb 2006. godine zabilježen je među gostima smještenim u hostelu(82%).

• Najvažniji izvor informacija za goste u svim komercijalnimsmještajnim kapacitetima, kao i za jednodnevne posjetitelje, bio jeInternet (67% gostiju koji su odsjeli u hostelu, 53% gostiju u privatnomsmještaju, 43% gostiju u hotelima i 36% jednodnevnih posjetiteljaprikupljalo je informacije o Zagrebu putem Interneta).

• Samostalno organizirano putovanje dominantan je način organizacijeputovanja za goste u svim smještajnim objektima. Gosti u hotelu češćeod prosjeka dolaze posredstvom putničke agencije (29%).

• U Zagreb gosti dolaze najčešće sami (39% hotelskih gostiju, 25%gostiju u privatnom smještaju i 51% gostiju u posjetu rodbini iliprijateljima) ili samo s partnerom (31% hotelskih gostiju i 41% gostijuu privatnom smještaju).

• Najveći broj gostiju hotela (46%) i hostela (32%) doputovao je u Zagrebzrakoplovom. Jednodnevni posjetitelji, gosti koji odsjedaju kod rodbineili prijatelja i gosti u privatnom smještaju najčešće dolazeautomobilom.

• Najmanje noćenja u prosjeku ostvaruju anketirani hotelski gosti (2,7) igosti hostela (4,2), dok gosti u privatnom smještaju i oni kod rodbine iprijatelja, u Zagrebu ostvaruju u prosjeku između pet i deset noćenja.Prosječna duljina boravka jednodnevnih posjetitelja iznosi 7,4 sata.

• I turisti i posjetitelji Zagreba najčešće posjećuju najuži centar Grada,uključujući Trg bana Jelačića, Donji grad, Gornji grad i Katedralu. Osimcentra grada u većem broju posjećuje se Jarun, Maksimir i Botaničkivrt.

• Najposjećeniji muzeji u Zagrebu su muzej Mimara, Muzej gradaZagreba, Klovićevi dvori i Muzej za umjetnost i obrt. Muzeje u većembroju posjećuju gosti u privatnom smještaju i gosti hostela. Udionezainteresiranih za posjet muzejima relativno je velik – svaki četvrtihotelski gost i svaki treći gost u posjetu rodbini i prijateljima nijezainteresiran za posjet zagrebačkim muzejima.

• Najposjećenija ostala mjesta u Zagrebu su kavane i kafići, a između 61 i87% gostiju tijekom boravka u Zagrebu odlazi i u restorane.

• Među faktorima turističke atraktivnosti, svi gosti percipiraju Zagrebkao pogodnu destinaciju za kratki odmor, a visok i vrlo visok stupanjzadovoljstva iskazali su slikovitošću Zagreba, uređenošću mjesta,sadržajima za zabavu i ponudom kulturnih događanja.

• Svi gosti Zagreba su zadovoljni osobnom sigurnošću, a visoko i vrlovisoko je ocijenjena i gostoljubivost lokalnog stanovništva i ljubaznostosoblja turističko-informativnih centara.

Izvori informacija

Glavna obilježjaputovanja

Glavna obilježjaboravka u Zagrebu

Zadovoljstvoponudom uZagrebu


Sažetak v

• Elementi gradske infrastrukture čine najlošije ocijenjen skup elemenataturističke ponude grada, a uključuju mogućnosti za parkiranje,kvalitetu lokalnog prijevoza, kvalitetu označavanja znamenitosti terazmještaj i jasnoću putokaza.

• Za većinu elemenata koji se odnose na kvalitetu smještaja, gosti hotelaiskazali su nizak stupanj zadovoljstva. Izuzetak je ljubaznost osoblja uhotelu, kojom su gosti bili srednje zadovoljni. Sve elemente hotelskogsmještaja znatno su bolje ocijenili gosti u hotelima s 4 i 5 zvjezdica.

• Hotelski gosti imali su u prosjeku najviše dnevne troškove boravka uZagrebu u iznosu od oko 132 eura po osobi. Najveći dio te potrošnjeodnosio se na troškove smještaja (53% ili prosječno dnevno 70 eura),zatim na troškove hrane i pića izvan smještaja (17% ili 23 eura) i nakupnju (11% ili 14 eura).

• Gosti u privatnom smještaju trošili su u prosjeku oko 77 eura dnevno,gosti hostela oko 51 eura, gosti kod rodbine i prijatelja oko 62 eura, aoko 66 eura dnevno trošili su jednodnevni posjetitelji.

• U Zagreb se sve više dolazi zbog ‘kratkog odmora u gradu’, ‘zabave’ i‘novih iskustava i doživljaja’; pada udio isključivo poslovnih dolazaka.

• Raste udio gostiju koji su u prvom posjetu Zagrebu.

• U porastu je dolazak s partnerom; smanjuje se udio gostiju koji uZagreb dolaze bez pratnje.

• Povećava se dolazak zrakoplovom.

• Gosti se sve više informiraju i istovremeno koriste više izvorainformacija.

• Raste broj dolazaka organiziranih posredstvom putničkih agencija, iakoje i dalje dominantan samostalno organizirani dolazak u Zagreb.

• Blagi rast zadovoljstva elementima gradske infrastrukture; osobnasigurnost, slikovitost Zagreba i pogodnost za kratki odmor – i nadaljenajbolje ocijenjeni.

• Pad zadovoljstva elementima hotelskog smještaja.

• Pad prosječne dnevne potrošnje kao posljedica smanjivanja poslovnihdolazaka; pozitivno povećanje udjela za ugostiteljske usluge, kulturu,sport i zabavu i ostale izdatke.

• Nepromijenjena sociodemografska obilježja hotelskih gostiju iučestalost posjećivanja gradskih atrakcija.

• Prikupiti pouzdane i aktualne kvalitativne i kvantitativne podatke oturističkoj potražnji Zagreba.

• Osigurati usporedivost s prethodnim TOMAS istraživanjima ikontinuirano pratiti obilježja turističke potražnje Zagreba.

• Grad Zagreb

• Svibanj - listopad 2006. godine

Potrošnja turista iposjetitelja uZagrebu

TRENDOVITRENDOVITRENDOVITRENDOVITRENDOVITurističkapotražnja uzagrebačkimhotelima urazdoblju1998. - 2006.

METODOLOGIJAMETODOLOGIJAMETODOLOGIJAMETODOLOGIJAMETODOLOGIJACiljeviistraživanja

Prostorni ivremenskiobuhvat


Sažetak vi

• Definiran na osnovu prethodnih TOMAS ZAGREB istraživanja i natemelju preporuka European City Tourism.

• Obuhvaća sociodemografske podatke o gostima Zagreba, motivaciju zadolazak, obilježja putovanja i boravka u Zagrebu, zadovoljstvoponudom u Zagrebu i potrošnju tijekom boravka u Zagrebu.

• Upitnik

• Osobni intervju

• Lokacije anketiranja: 21 zagrebački hotel i 19 lokacija u gradu na kojimase gosti Zagreba zadržavaju u većem broju, uključujući i lokacijerazličitih događanja.

• Turisti (gosti Zagreba koji su ostvarili barem jedno noćenje u gradu) iposjetitelji (gosti koji su boravili manje od jednog dana i nisu ostvarilinoćenje u gradu).

• 1.446 ispitanika.

• Anketiranje u hotelima (n=495): stratificirani slučajni uzorak s obziromna kategoriju hotela i zemlju porijekla gostiju; alokacija uzorka nahotele proporcionalna prometu pojedinih kategorija.

• Anketiranje na lokacijama u Zagrebu (n=951): kvotni uzorak.

• Izvršeno je ponderiranje rezultata istraživanja za hotelske goste; težinesu definirane na osnovu ostvarenog prometa u zagrebačkim hotelima urazdoblju svibanj - listopad 2006. godine, prema zemljama porijekla.

• Sva obilježja turističke potražnje prikazana su za pet segmenata gostiju:hotelske goste, goste u hostelima, goste u privatnom smještaju, goste uposjetu rodbini i prijateljima i jednodnevne posjetitelje.

• Rezultati za hotelske goste prikazani su prema glavnim zemljamaporijekla, kategoriji hotelskog smještaja i motivu dolaska u Zagreb;rezultati za goste u posjetu rodbini i prijateljima i jednodnevneposjetitelje prikazani su posebno za domaće i inozemne goste.

Sadržajistraživanja

Instrumentistraživanja

Metodaprikupljanjapodataka

Populacija

Uzorak - veličina

Uzorak - dizajn

Ponderiranje

Prikaz rezultata


Executive Summary

EXECUTIVE SUMMARY

vii

• Survey on attitudes and expenditures of tourists and visitors in Zagreb in2006. Conducted for the fourth time (1998, 2003, 2005 and 2006) for theZagreb Tourism Board.

• Survey covers almost all segments of visitors to Zagreb: tourists in hotels,hostels and private accommodation facilities, those visiting friends andrelatives (VFR) and one-day visitors.

• There were 1,018,549 tourists’ overnights registered in Zagreb’scommercial accommodation facilities in 2006 (65% of those realized in1987). Number of tourists’ overnights in Zagreb is growing at much higherrate than the overall number of tourists’ overnights in Croatia (compoundannual growth rate for the last six years is 9.4%).

• The leading foreign markets are: Germany, USA, Italy, Austria, GreatBritain, France and Serbia and Montenegro. The highest growing marketsin 2006 were Japan, Australia and USA.

• Almost 80% of all registered overnights are realized in hotels. There were18.9% more overnights registered in hotels in 2006 in comparison to 2005.

• Hotels make about 55% of the overall Zagreb’s accommodation capacity innumber of beds. Zagreb has 37 hotels with almost 6 thousands beds in3,386 rooms and 199 apartments. More than half of the hotel capacity is infive and four star hotels (57%).

• By the country of origin, domestic tourists are the biggest marketsegment in private accommodation facilities (32%), in VFR segment (31%),among one-day visitors (34%) and in hotels (22%).

• In the VFR segment, tourists from Bosnia and Herzegovina, Slovenia,Austria, Italy and Serbia and Montenegro prevail among foreign tourists.

• In the day visitors market, visitors in transit and those coming from close,neighboring markets are dominant among foreign visitors.

• Zagreb visitors are mostly young or middle-aged. The visitor’s age isranging from the average of 23 in hostels to 40 in hotels.

• More than three quarters of hotel guests (76%) have college or universityeducation.

• Primary motives for visiting Zagreb are business (32%), ‘short city break’(30%), ‘new experiences’ (29%) and entertainment (27%).

• New experiences prevail among hostel guests, while those in privateaccommodation facilities or those on a day trip seek a short city break.

• Most visitors staying in VFR or for a day are repeat visitors as could beexpected (70% and 54%, respectively, have been in Zagreb for six andmore times), while, on the other hand, share of first-time visitors is high

TOMASZAGREB 2006SURVEY

Basiccharacteristicsof tourismdemand andaccommodationfacilities inZagreb in2006

SURVEY RESULTSSURVEY RESULTSSURVEY RESULTSSURVEY RESULTSSURVEY RESULTSSocio-demographicprofile

Motivation


Executive Summary viii

in hostels (82%). Finally, hotels have about equal share of first-timevisitors (33%) and very loyal ones (36%), reflecting again the preferenceof business segment for staying in hotels.

• The most important source of information was Internet. It was used by67% hostel guests, 53% of tourists in private accommodation facilities,43% hotel guests and 36% of day visitors.

• The overwhelming majority of Zagreb visitors independently organizetheir visit to Zagreb, with hotels being an exception where about 29%of visitors used travel agent services.

• Most often Zagreb visitors came alone (39% hotel guests, 25% guests inprivate accommodation facilities, 51% VFR guests) followed by thosecoming with a partner (31% hotel guests and 41% guests in privateaccommodation facilities).

• Hotel and hostel guests most commonly arrive by air (46% and 32%,respectively). Car is mostly used by day visitors, VFRs and those stayingin private accommodation facilities.

• Hotel guests stay, on average, 2 to 3 nights; hostel guests and VFRsslightly longer (4 and 5 nights, respectively), while those in privateaccommodation stay, on average, 10 nights. Day visitors, on average,stay in the city 7.4 hours.

• The city center attractions - the main Ban Jelačić square, down town,upper medieval town and the Cathedral are the most popular. Outsidethe city center the most popular are the recreational center Jarun,recreational park Maksimir and the Botanical garden close to the citycenter.

• Of the city museums and galleries the most visited are MimaraMuseum, City of Zagreb Museum, Klovićevi Dvori Gallery and Arts andCrafts Museum. Museums are more frequently visited by those stayingin private accommodation and hostels. However, almost every fourthhotel guest and every third VFR guest have shown no interest forvisiting the museums.

• Visitors are frequently patronizing Zagreb’s cafés, while from 61% to87% of visitors, depending on a market segment they belong to, visitalso Zagreb’s restaurants.

• The majority of Zagreb’s guests consider Zagreb suitable for a shortbreak. Guests are also satisfied with picturesqueness of the town,tidiness, entertainment as well as with a range of cultural events.

• All Zagreb’s visitors are highly satisfied with personal safety andhospitality of local residents and tourist information center staff.

• Guests are unsatisfied with the parking facilities, quality of the local/public transport, quality of tourist and traffic signage.

• Hotel guests are mostly unsatisfied with the quality of hotelaccommodation as well as services in hotels. The exception is kindnessof staff in accommodation establishment that was rated higher onaverage. All of the elements of accommodation establishments wererated significantly higher among 4 and 5 star hotels.

Sources ofinformation

Main travelcharacteristics

Maincharacteristicsof stay in Zagreb

Attitudes


Executive Summary ix

• Average daily expenditure of hotel guests in Zagreb is estimated on132 Euros per person, of which 53% or 70 Euros is spent onaccommodation, followed by 23 Euros or 23% for food and drink inbars, cafés and restaurants and 14 Euros or 11% spent for shopping.

• Guests in private accommodation facilities spent on average 77 Eurosper person per day, hostel guests spent on average 51 Euros, guests inVFR spent on average 62 Euros while day visitors spent on average 66Euros per person.

• There is an increase of those motivated by the ‘short city break’ , ‘newexperiences’ and entertainment, on the expense of business travel thatis decreasing.

• There is a growth of the first-time travelers as well as those coming toZagreb with a partner.

• Increasingly, visitors arrive to Zagreb by plane.

• Use of travel agents in arranging visits to Zagreb is increasing.

• Visitors are increasingly satisfied with the elements of cityinfrastructure, while personal safety, Zagreb’s picturesqueness andsuitability for short break remain the best rated elements throughoutthe period.

• There was a slight decrease in the level of satisfaction with the qualityof hotels and their services.

• As a consequence of the decrease in business travel, visitor’sexpenditure is also on decrease, although, on a positive side, share ofnon-accommodation expenditures is growing.

• There was a very little change in terms of visitors’ socio-demographiccharacteristics and type and the range of the attractions visited.

• To obtain reliable and representative information on Zagreb’s tourismdemand.

• To ensure comparability with the previous TOMAS ZAGREB survey aswell as to continuously monitor changes in Zagreb’s tourism demand.

• City of Zagreb

• May to October 2006.

• Based on previous TOMAS ZAGREB surveys and the recommendationsby European City Tourism.

• Socio-economic data, visitor’s motivation, travel characteristics,characteristics of stay in Zagreb, attitudes towards different elementsof tourism offer and expenditures while staying in Zagreb.

• Questionnaire

Expenditures

Tourism demandin Zagreb’s hotelsin 1998 - 2006period

TRENDSTRENDSTRENDSTRENDSTRENDS

SURVEY METHODOLOGYSURVEY METHODOLOGYSURVEY METHODOLOGYSURVEY METHODOLOGYSURVEY METHODOLOGYResearch goals

Area and timeframe

Content of thesurvey

Survey instrument


Executive Summary x

• Personal interviews

• Interview locations: 21 hotel and 19 locations within the city.

• Tourists (visitors with at least one overnight) and one-day visitors.

• 1446 respondents.

• Hotel sample (n=495): stratified random sample regarding hotelcategory and country of tourist’s origin. Sample allocation wasproportional to hotel overnights regarding hotel category and countryof tourist’s origin.

• Sample for interviewing at locations (n=951): quota sample.

• All survey results for hotel guests were corrected by 2006 data ontourist overnights (for the May - October period) by the country oforigin.

• Survey results are presented separately for five segment of tourismdemand: tourists in hotels, hostels and private accommodationfacilities, those visiting friends and relatives (VFR) and one-day visitors.

• Survey results for hotel guests are also presented by country of origin,hotel category and tourist’s motivation. Survey results for VFR guestsand one-day visitors are presented separately for domestic and foreignvisitors.

Population

Sample design

Sample size

Datadissemination

Sample weighting

Method

1


UVODUVODUVODUVODUVOD1.

2


1. UVOD1. UVOD

1. UVOD

Istraživanje "Stavovi i potrošnja turista u Zagrebu” (TOMAS ZAGREB 2006) pro-vedeno je, na inicijativu Turističke zajednice grada Zagreba, po četvrti puta. Pr-vo takvo istraživanje Institut za turizam je proveo 1998. godine. Istraživanjemje tada po prvi put bila obuhvaćena ne samo potražnja u hotelima već i potražnjaposjetitelja koji odsjedaju kod rodbine i prijatelja te onih koji ne ostvarujunoćenje već su na jednodnevnom izletu u Gradu. Istraživanje je, prema sličnojmetodologiji, ponovljeno 2003. i 2005. godine.

Tijekom gotovo desetogodišnjeg razdoblja provođenja, TOMAS ZAGREB istraživa-nje metodološki je unapređivano te svojom današnjom metodologijom provođe-nja i obuhvaćenim sadržajem istraživanja u najvećoj mjeri odgovara metodo-logiji istraživanja turističke potražnje koja se provodi u drugim europskimgradovima. TOMAS ZAGREB 2006 istraživanje provedeno je u razdoblju od svib-nja do listopada 2006. godine, a sadržaj je, u odnosu na prethodna istraživanja,dijelom proširen u području motivacije gostiju za dolazak u Zagreb te u područjuobilježja boravka posjetitelja u Zagrebu.

U ovom se izvještaju prikazuju prvo glavni nalazi istraživanja TOMAS ZAGREB2006 prema skupinama obilježja turista i posjetitelja Zagreba. Rezultati su prika-zani u tablicama koje slijede kratki komentari. U trećem poglavlju opisuju seobilježja pet segmenta turističke potražnje – hotelskih gostiju, gostiju hostela,gostiju u privatnom smještaju, gostiju u posjetu rodbini i prijateljima tejednodnevnih posjetitelja. Kao novost ovogodišnjeg istraživanja, u segmentuhotelskih gostiju posebno se opisuje segment poslovnih gostiju i onih koji suZagreb posjetili zbog drugih motiva. U četvrtom poglavlju prikazuju se kvanti-tativni trendovi turističke potražnje u Zagrebu i glavna obilježja te potražnje, azatim se turistička potražnja Grada Zagreba uspoređuje s odabranim krugomkonkurentskih gradova. U istom se poglavlju daju trendovi obilježja turističkepotražnje u gradu Zagrebu, temeljeni na četiri TOMAS ZAGREB istraživanja. Unastavku se opisuje metodologija istraživanja, a zatim slijede zaključci i prepo-ruke vezani za korištenje rezultata kao i za koncipiranje budućih istraživanjaturističke potražnje Zagreba. U prilogu su prikazani rezultati istraživanja zasegment hotelskih gostiju, i to prema zemlji porijekla, kategoriji hotelskog smješ-taja i motivu dolaska, te rezultati za domaće i inozemne goste u posjetu rodbinii prijateljima i jednodnevne posjetitelje.

3


GLAVNI NALAZIGLAVNI NALAZIGLAVNI NALAZIGLAVNI NALAZIGLAVNI NALAZI2.

4


2. GLAVNI NALAZI

2. GLAVNI NALAZI

U ovom poglavlju opisuje se tržišni profil turista, gostiju Zagreba koji su u Gradu ostvarilibarem jedno noćenje, i posjetitelja, gostiju koji su u Zagrebu proveli samo jedan dan,bez ostvarenog noćenja. Rezultati istraživanja prikazuju se posebno za pet segmenataturističke potražnje Zagreba:

• hotelske goste,• goste omladinskih hostela,• goste u privatnom smještaju i ostalim vrstama komercijalnog smještaja• goste koji su noćili u vlastitoj kući/stanu ili kod rodbine ili prijatelja te za• jednodnevne posjetitelje.

Široki skup obilježja koji opisuje tržišni profil gostiju Zagreba sastoji se od nekolikocjelina. To su:

• sociodemografski profil,• motivacija za dolazak u Zagreb,• obilježja putovanja,• obilježja boravka u Zagrebu,• zadovoljstvo turističkom i ostalom ponudom,• ocjena prednosti i nedostataka Zagreba kao turističkog središta u odnosu na

konkurentske gradove u regiji te• ostvarena potrošnja tijekom boravka u Zagrebu.

Većina se rezultata istraživanja u ovom poglavlju prikazuje u tablicama. Strukture obilježjaprikazuju se u postocima, dok se za neka obilježja prikazuje i aritmetička sredina. Kodpitanja na koje je bilo moguće dati više odgovora, na primjer, motivi dolaska u Zagreb iliposjećene atrakcije, podaci u tablicama sortirani su prema rezultatima za hotelske goste.U popratnom tekstu ističu se glavni rezultati svakog obilježja za pet glavnih turističkihtržišnih segmenata te, ukoliko postoje, uočena odstupanja unutar pojedinog segmenta.Odstupanja se analiziraju prema zemlji porijekla i kategoriji objekta za hotelske goste teizmeđu domaćih i inozemnih gostiju za goste u privatnom smještaju, kod rodbine iprijatelja te za jednodnevne posjetitelje, a sva su odstupanja prikazana u tablicama kojese nalaze u Prilogu.

2.1. Sociodemografski profil turista i posjetitelja

Sociodemografski podaci o gostima Zagreba obuhvaćaju zemlju stalnog boravka, odnosnožupaniju stalnog boravka za domaće goste, navršene godine života, stupanj obrazovanjai mjesečna primanja domaćinstva. Dok je struktura hotelskih gostiju prema zemljiporijekla poznata iz podataka Državnog zavoda za statistiku RH, takvi podaci se službenone registriraju za goste koji su odsjeli kod rodbine ili prijatelja, u vlastitom stanu ili su ujednodnevnom posjetu Zagrebu. Stoga podaci ovog istraživanja predstavljaju osnovu zageografsku segmentaciju tog značajnog segmenta zagrebačkog turističkog tržišta.

5


2. GLAVNI NALAZI

Domaći gosti najzastupljeniji su pojedinačni segment potražnje u hotelima (22%), uprivatnom smještaju (32%), kod prijatelja i rodbine (31%) te među jednodnevnimposjetiteljima gdje čine oko 34% ukupnog tržišta. Lepeza inozemnih tržišta najšira jemeđu hotelskim gostima i gostima hostela, a gosti najčešće dolaze iz Njemačke, Italije,Francuske, Austrije, Velike Britanije i SAD-a. U hostelima je zabilježen i iznadprosječanudio Iraca. U privatnom smještaju od inozemnih gostiju najzastupljeniji su Nijemci,Britanci i Francuzi, dok su kod prijatelja ili rodbine ili u vlastitom stanu u najvećoj mjeriodsjedali turisti iz susjednih zemalja - BiH, Slovenije, Austrije, Italije te Srbije ili CrneGore. Među jednodnevnim posjetiteljima iz inozemstva razlikujemo dvije skupine:posjetitelji s udaljenijih tržišta (Velika Britanija) koji su u tranzitu ili u posjetu Zagrebuu okviru kružnog putovanja i posjetitelji sa susjednih i bližih tržišta (Slovenija, Austrija,Italija, Mađarska).

Domaći gosti hotela najčešće dolaze iz Istarske (22%), Splitsko-dalmatinske (19%) iDubrovačko-neretvanske (16%) županije. Gosti iz Splitsko-dalmatinske (19%) i Zadarske(17%) županije najzastupljeniji su među gostima smještenim kod rodbine ili prijatelja iliu vlastitom stanu. Među jednodnevnim domaćim posjetiteljima najviše je onih iz bližihžupanija: Karlovačke (21%) i Sisačko-moslavačke (19%).

Odstupanja:

• U hotelima visoke kategorije (4 i 5 zvjezdica) domaći gosti čine oko 20% potražnje, a odinozemnih najviše je gostiju iz SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije. Uhotelima niže kategorije (1 i 2 zvjezdice) osim domaćih gostiju koji ostvaruju 50%potražnje najzastupljeniji su gosti iz Njemačke i iz istočnoeuropskih zemalja (Poljske,Rusije, Srbije i Crne Gore).

Tablica 2.1.1.ZEMLJA PORIJEKLA (%)

Zemlja porijekla Hotel HostelPrivatni smještaj

Kod rodbine ili prijatelja

Jednodnevni posjetitelji

• Hrvatska 21,9 5,6 32,4 31,3 34,4• SAD 9,0 3,3 1,4 4,5 2,8• Njemačka 8,6 12,2 9,9 5,4 4,7• Italija 5,7 12,2 4,2 7,1 7,1• Velika Britanija 5,6 7,8 9,9 2,2 9,4• Francuska 5,0 13,3 8,5 3,1 3,8• Španjolska 4,5 2,2 7,0 0,9 2,4• Austrija 4,4 4,4 5,6 8,5 8,0• Japan 3,2 0,0 0,0 0,0 0,5• BiH 2,7 1,1 2,8 9,8 2,4• Srbija i Crna Gora 2,6 4,4 0,0 6,3 0,9• Australija 2,1 2,2 4,2 1,8 1,9• Švedska 2,0 0,0 1,4 0,0 0,5• Belgija 1,8 3,3 1,4 0,4 0,5• Mađarska 1,7 0,0 0,0 1,8 4,7• Rusija 1,6 0,0 0,0 0,0 0,0• Rumunjska 1,6 0,0 0,0 0,4 0,9• Poljska 1,6 1,1 4,2 0,0 0,9• Slovenija 1,5 0,0 1,4 9,8 8,5• Kanada 1,4 0,0 1,4 0,9 0,9• Češka 1,4 2,2 0,0 0,9 0,9• Irska 1,2 6,7 0,0 0,4 0,0• Švicarska 1,2 0,0 1,4 0,9 0,9• Nizozemska 1,1 3,3 2,8 0,4 0,9• Izrael 1,1 0,0 0,0 0,0 0,5• Bugarska 1,0 0,0 0,0 0,0 0,5• Ostale europske zemlje 3,7 11,1 0,0 1,8 0,9• Ostale izvaneuropske zemlje 1,0 3,3 0,0 1,3 0,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

6


2. GLAVNI NALAZI

Prosječna dob turista i posjetitelja Zagreba kreće se od 23 godine za goste smještene uhostelu do 40 godina za hotelske goste. Kao posljedica veće zastupljenosti poslovnihmotiva dolaska u Zagreb, među hotelskim gostima više od tri četvrtine (77%) gostiju jeu dobi od 26 do 55 godina. U hostelu, kao cjenovno najpristupačnijoj vrsti smještaja,gotovo svi gosti (98%) su u dobi do 35 godina.

Visoki udjeli mlađih gostiju (do 35 godina) zabilježeni su i u privatnom smještaju (82%),kod gostiju smještenih kod rodbine, prijatelja ili u vlastitom stanu (72%) te međujednodnevnim posjetiteljima (59%), kod kojih je zabilježen i nešto veći udio gostiju srednjedobi (23%). Prosječna dob ovih segmenata iznosila je redom 30, 32 i 34 godine za gosteu privatnom smještaju, kod rodbine ili prijatelja te za jednodnevne posjetitelje.

Odstupanja:

• Među hotelskim gostima, stariji od prosjeka su gosti iz SAD-a i Njemačke (43 godine uprosjeku). Među gostima iz SAD-a, u usporedbi s drugim zemljama porijekla, je i najvećiudio onih starijih od 56 godina (15%). Mlađi od prosjeka su Talijani (36 godina) i gostiiz BiH, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Makedonije (37 godina).

• Stariji od prosjeka su gosti hotela s 5 zvjezdica (44 godine), među kojima je i najvišegostiju u dobi od 46 do 55 godina (32%).

• Domaći gosti koji borave kod rodbine ili prijatelja ili su u jednodnevnom posjetu Zagrebunešto su mlađe dobi od inozemnih gostiju.

Udio fakultetski obrazovanih gostiju kreće se od 36% među gostima hostela, među kojimaje i najviše onih sa završenom samo srednjom školom, do 55% među gostima u privatnomsmještaju. Više od tri četvrtine hotelskih gostiju (76%) ima više ili visoko obrazovanje.

Odstupanja:

• Iznadprosječan udio fakultetski obrazovanih je među gostima iz Francuske (64%) iItalije (54%). Domaći gosti hotela nižeg su stupnja obrazovanja od ostalih gostiju (42%ima završenu najviše srednju školu).

• S porastom kategorije hotelskog smještaja raste i stupanj obrazovanja gostiju. Više ilivisoko obrazovanje ima, redom, 59, 73, 79 i 88% gostiju u hotelima s 1 ili 2, 3, 4 i 5zvjezdica.

• I u privatnom smještaju i među jednodnevnim posjetiteljima domaći gosti su nižegstupnja obrazovanja od inozemnih.

Tablica 2.1.2.DOB TURISTA I POSJETITELJA (%)

Dob (godine) Hotel HostelPrivatni smještaj



• Do 25 11,2 76,7 38,0 32,4 27,0• 26 do 35 28,3 21,1 43,7 39,2 32,2• 36 do 45 28,1 2,2 12,7 14,9 23,2• 46 do 55 20,2 0,0 2,8 6,8 10,0• 56 i više 12,3 0,0 2,8 6,8 7,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosječna dob 40,3 23,2 29,7 31,9 34,3

Tablica 2.1.3.STUPANJ OBRAZOVANJA TURISTA I POSJETITELJA (%)

Stupanj obrazovanja Hotel HostelPrivatni smještaj



• Osnovna škola 0,5 1,1 1,4 0,9 1,0• Srednja škola 23,1 38,9 25,4 27,7 28,4• Viša škola 30,8 24,4 18,3 25,5 25,6• Fakultet i više 45,5 35,6 54,9 46,0 45,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

7


2. GLAVNI NALAZI

Najveća mjesečna primanja imaju gosti hotela (za 42% hotelskih gostiju mjesečnaprimanja domaćinstva su iznad 3.000 eura). Iz domaćinstava s manje od 1.000 eura dolazioko 23% gostiju u privatnom smještaju, 30% gostiju u posjetu rodbini ili prijateljima,26% jednodnevnih posjetitelja i samo 7% hotelskih gostiju. Među gostima hostela samoje 9% onih čija su mjesečna primanja domaćinstva manje od 1.000 eura, a oko 62% ihdolazi iz domaćinstava s prosječnim mjesečnim primanjima od 1.500 do 3.000 eura.

Odstupanja:

• Najveća mjesečna primanja domaćinstva imaju gosti iz SAD-a (za 68% gostiju prosječnamjesečna primanja domaćinstva su iznad 3.000 eura) i Velike Britanije (55% gostiju smjesečnim prihodima iznad 3.000 eura). Najmanje prihode po domaćinstvu imajudomaći gosti (22% gostiju s mjesečnim prihodima domaćinstva ispod 1.000 eura) igosti iz BiH, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Makedonije (17% gostiju s mjesečnimprihodima domaćinstva ispod 1.000 eura).

• S porastom kategorije hotelskog smještaja raste i udio gostiju s višim mjesečnimprihodima domaćinstva. Oko 60% gostiju u hotelima s 5 zvjezdica dolazi iz domaćinstavas mjesečnim prihodima od 3.000 eura i više.

• Domaći gosti nižih su prihoda od inozemnih među onim gostima koji su u posjeturodbini ili prijateljima te među jednodnevnim posjetiteljima.

2.2. Motivacija za dolazak

U ovom dijelu prikazuju se motivi i učestalost dolaska u Zagreb te izvori informacijakoje su gosti koristili prije dolaska u Zagreb. Ispitanici su mogli navesti najviše tri motivaod ponuđenih petnaest i do tri izvora informacija od ponuđenih jedanaest.

Tablica 2.1.4.MJESEČNA PRIMANJA* TURISTA I POSJETITELJA (%)

Mjesečna primanja (u eurima) Hotel HostelPrivatni smještaj



• do 500 1,4 2,2 4,3 11,6 8,0• 501-1000 5,8 6,7 18,6 18,8 17,9• 1001-1500 9,5 7,8 18,6 14,7 25,0• 1501-2000 14,1 20,0 14,3 12,1 13,2• 2001-2500 14,8 23,3 10,0 10,7 10,4• 2501-3000 13,0 18,9 17,1 12,5 6,6• 3001-3500 12,3 7,8 8,6 9,8 8,5• 3501 i više 29,2 13,3 8,6 9,8 10,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0*Mjesečna primanja domaćinstva.

Tablica 2.2.1.MOTIVI DOLASKA* (%)

Motivi Hotel HostelPrivatni smještaj



• Poslovne obveze 32,2 1,1 25,4 20,1 12,8• Kratki odmor u gradu 29,5 55,6 46,5 31,7 57,4• Nova iskustva i doživljaji 29,0 67,8 35,2 18,3 22,3• Zabava 26,6 45,6 36,6 23,7 18,5• Kulturne znamenitosti Zagreba 17,4 24,4 22,5 6,3 8,5• Posjet rodbini ili prijateljima 14,8 11,1 14,1 66,5 12,3• Upoznavanje okolice Zagreba 6,1 10,0 5,6 2,7 2,8• Sportski događaj 5,8 2,2 11,3 2,7 12,3• Kupnja ('shopping') 3,9 0,0 11,3 6,7 15,6• Kongres/sajam 3,7 2,2 7,0 11,2 11,4• Obrazovanje (seminari, tečajevi) 3,3 4,4 16,9 10,3 0,5• Kulturni događaj/manifestacija 3,1 1,1 4,2 6,7 1,0• Drugi motivi 2,7 2,2 0,0 1,8 5,2• Zdravstveni razlozi 2,5 1,1 1,4 1,3 6,2• Vjerski razlozi 1,8 0,0 0,0 0,9 0,0

* Mogućnost više odgovora.Napomena: Rezultati su sortirani prema zastupljenosti motiva hotelskih gostiju.

8


2. GLAVNI NALAZI

Primarni motiv posjeta za hotelske goste su poslovne obveze (32%), a slijede, gotovopodjednako zastupljeni, kratki odmor u gradu (30%), nova iskustva i doživljaji (29%) tezabava (27%). Gosti koji su odsjeli u hostelu posjećuju Zagreb primarno zbog novihiskustava i doživljaja (68%), kratkog odmora u gradu (56%) i zabave (46%), a gotovosvaki četvrti gost hostela naveo je i motiv upoznavanja kulturnih znamenitosti grada.Kratki odmor u gradu primarni je motiv dolaska gostiju u privatnom smještaju (47%) i ujednodnevnom posjetu gradu (57%), a sekundarni motiv za goste u posjetu rodbini iliprijateljima (32%), koji Zagreb primarno posjećuju upravo zbog posjeta rodbini iliprijateljima.

Odstupanja:

• Među hotelskim gostima, gosti iz Njemačke više od ostalih posjećuju Zagreb radi kratkogodmora u gradu. Francuze više od prosjeka motivira zabava, a goste iz SAD-a i Španjolcenova iskustva i doživljaji. Domaći gosti kao najčešći motiv dolaska u Zagreb navodeposlovne obveze, a češće od ostalih posjećuju Zagreb i radi kupnje, zdravstvenih razloga,obrazovanja i posjete kongresu ili sajmu.

• U hotelima s 5 zvjezdica gotovo svaki drugi gost dolazi zbog poslovnih motiva. Hoteles 4 zvjezdice izdvaja natprosječan udio gostiju na kratkom odmoru Zagrebu pa, sukladnotome, i iznadprosječan udio gostiju motiviranih upoznavanjem kulturnih znamenitostigrada. U hotelima niže kategorije (1 i 2 zvjezdice) više je gostiju koji u Zagreb dolazeradi kupnje, zdravstvenih razloga, obrazovanja te posjete rodbini ili prijateljima.

• Među jednodnevnim posjetiteljima, kratki odmor u gradu primarni je motiv dolaska zainozemne goste (74%), dok je lepeza motiva kod domaćih posjetitelja daleko šira.

Tablica 2.2.2.UČESTALOST DOLASKA U ZAGREB (%)

Učestalost dolaska Hotel HostelPrivatni smještaj



• Prvi posjet 33,4 82,2 42,3 13,6 25,5• Drugi posjet 17,0 6,7 11,3 7,7 11,3• Treći do šesti posjet 13,5 6,7 9,9 9,1 9,4• Više od šest posjeta 36,1 4,4 36,6 69,7 53,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Među hotelskim gostima podjednako su zastupljeni oni koji su u prvom posjetu Zagrebu(33%) i oni koji Zagreb posjećuju već šest i više puta (36%). Učestali posjeti Zagrebukarakteristični su za goste koji su odsjeli kod rodbine ili prijatelja (70% gostiju posjetiloje Zagreb više od šest puta) i za jednodnevne posjetitelje (54% posjetitelja posjetilo jeZagreb više od šest puta), a najveći broj gostiju koji su prvi puta posjetili Zagreb 2006.godine zabilježen je među gostima smještenih u hostelu (82%) i u privatnom smještaju(42%).

Vjernost objektu/hotelu nije toliko izražena, pa većina hotelskih gostiju prvi put boraviu hotelu (62%), a na ponovni posjet nekom od zagrebačkih hotela odlučilo se 38% gostiju.

Odstupanja:

• Među hotelskim gostima, najviše 'novih' gostiju Zagreba je među Španjolcima,Amerikancima i Britancima, dok su najvjerniji gosti iz susjednih zemalja - BiH, Srbije,Crne Gore, Slovenije i Makedonije te Austrije, Njemačke i Italije.

• Sukladno većem udjelu gostiju motiviranih kratkim odmorom u gradu i upoznavanjemkulturnih znamenitosti, najviše 'novih' gostiju je u hotelima s 4 zvjezdice, a najmanjeu hotelima s 1 ili 2 zvjezdice. Kao posljedica visokog udjela poslovnih gostiju, hotele s5 zvjezdica obilježava relativno visok stupanj ponovnog posjeta hotelu – gotovo svakičetvrti gost hotela s 5 zvjezdica u istom hotelu je već šest ili više puta.

9


2. GLAVNI NALAZI

Najvažniji izvor informacija za goste u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima,kao i za jednodnevne posjetitelje, bio je Internet (67% gostiju koji su odsjeli u hostelu,53% gostiju u privatnom smještaju, 43% gostiju u hotelima i 36% jednodnevnihposjetitelja prikupljalo je informacije o Zagrebu putem Interneta). U nešto manjoj mjeriInternet su koristili gosti u posjetu rodbini ili prijateljima kojima je glavni izvorinformacija bio prijašnji boravak u Zagrebu ili preporuke rodbine ili prijatelja. Gostihostela su za prikupljanje informacija o Zagrebu više od ostalih koristili tiskane turističkevodiče te brošure, oglase i plakate.

Odstupanja:

• Najviše različitih izvora informacija koristili su gosti iz SAD-a i Velike Britanije, a znatnoviše od prosjeka ostalih gostiju koristili su Internet i tiskane turističke vodiče. Francuzi,Austrijanci i Nijemci natprosječno su se oslanjali na brošure, oglase i plakate. Domaćigosti u hotelima oslanjali su se najvećim dijelom na informacije dobivene prijašnjimboravkom u Zagrebu ili na preporuke rodbine ili prijatelja, a u manjoj su mjeri koristiliostale izvore.

• Prijašnji boravak i preporuke rodbine ili prijatelja više su od prosjeka koristili gostihotela niže kategorije (1 i 2 zvjezdice), dok su ostale izvore informacija u većoj mjerikoristili gosti hotela s 3 i više zvjezdica.

2.3. Obilježja putovanja

Obilježja putovanja obuhvaćaju vrstu putovanja, način organizacije putovanja, vrstuprijevoznog sredstva i pratnju na putovanju.

Tablica 2.3.1.VRSTA PUTOVANJA (%)

Vrsta putovanja Hotel HostelPrivatni smještaj



• Glavno i jedino odredište 44,6 32,2 50,7 67,0 49,5• Glavno, ali ne i jedino odredište 11,9 11,1 16,9 12,1 0,9• Jedno od odredišta 25,2 45,6 32,4 17,9 16,0• Usputna destinacija 18,2 11,1 0,0 3,1 33,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Za većinu svojih gostiju Zagreb je glavno odredište putovanja (za 57% hotelskih gostiju,za 68% gostiju u privatnom smještaju, za 79% gostiju u posjetu rodbini ili prijateljimate za 51% jednodnevnih posjetitelja). Iznimku predstavljaju gosti hostela među kojimaje 46% onih kojima je Zagreb jedno od odredišta koje posjećuju na svom, najvjerojatnije,kružnom putovanju. Jedno od odredišta na putovanju Zagreb je i za četvrtinu hotelskihgostiju te za trećinu gostiju koji su odsjeli u privatnom smještaju. Usputnu, tranzitnu,destinaciju predstavlja za trećinu jednodnevnih posjetitelja.

Tablica 2.2.3.IZVORI INFORMACIJA* (%)

Izvoriinformacija

Hotel HostelPrivatni smještaj



• Internet 43,2 66,7 52,9 22,4 35,6• Prijašnji boravak 24,1 0,0 27,1 48,9 28,9• Nisam trebao/la nikakve informacije 20,3 5,6 27,1 42,6 50,7• Tiskani turistički vodiči 20,0 41,1 17,1 8,5 15,2• Brošure, oglasi, plakati 15,1 32,2 18,6 5,8 4,7• Preporuke rodbine ili prijatelja 15,0 20,0 24,3 26,0 11,9• Preporuke turističke 6,9 0,0 0,0 0,5 1,4• Novine ili časopisi 6,0 5,6 1,4 0,9 2,4• Radio, televizija, film ili video 3,4 0,0 10,0 1,4 0,5• Sajmovi, izložbe 2,8 0,0 1,4 0,0 0,5• Drugi izvori 0,2 0,0 1,4 0,5 0,0

*Mogućnost više odgovora.Napomena: Rezultati su sortirani prema zastupljenosti izvora informacija hotelskih gostiju.

10


2. GLAVNI NALAZI

Odstupanja:

• Domaći hotelski gosti u Zagreb dolaze kao u glavno i jedino odredište (87%), a odinozemnih gostiju Zagreb je glavno odredište za goste iz susjednih zemalja (BiH,Slovenija, Srbija, Crna Gora, Makedonija) te za goste iz Austrije, Njemačke i Italije.Među Amerikancima (48%) i Španjolcima (44%) najviše je gostiju za koje je Zagrebjedno od odredišta na putovanju.

• U hotelima s 3, 4 i 5 zvjezdica podjednak je udio gostiju kojima je Zagreb glavno ijedino odredište. Hotele s 5 zvjezdica izdvaja natprosječni udio gostiju kojima je Zagrebglavno, ali ne i jedino odredište (20%), a hotele s 4 zvjezdice natprosječan udio gostijuna kružnom putovanju – gostiju kojima je Zagreb jedno od odredišta (31%).

Samostalno organizirano putovanje dominantan je način dolaska u Zagreb za svepromatrane segmente turističke potražnje. Usluge putničke agencije u organizaciji putai/ili smještaja u najvećoj mjeri koriste gosti hotela (29%).

Odstupanja:

• Među hotelskim gostima u organiziranom dolasku prednjače gosti iz SAD-a (65%) iVelike Britanije (53%).

• Dolazak posredstvom putničke agencije zastupljeniji je u hotelima više kategorije ukojima oko jedne trećine gostiju, prilikom dolaska u Zagreb, koristi usluge agencije.

Tablica 2.3.2.NAČIN ORGANIZACIJE PUTOVANJA (%)

Organizacijaputovanja




• Posredstvom putničke agencije 28,5 14,4 8,5 4,5 10,9• Samostalno organizirano 52,1 55,6 67,6 49,8 62,3• Bez prethodne rezervacije 13,2 28,9 19,7 44,4 26,4• Nešto drugo 6,3 1,1 4,2 1,4 0,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Najveći broj gostiju hotela (46%) i hostela (32%) doputovao je u Zagreb zrakoplovom, agosti hostela pored zrakoplova često koriste vlak (28%) i autobus (24%). Jednodnevniposjetitelji, gosti koji odsjedaju kod rodbine ili prijatelja i gosti u privatnom smještajunajčešće dolaze automobilom.

Odstupanja:

• Zrakoplovom, osim gostiju iz SAD-a i Velike Britanije, u većoj mjeri dolaze Francuzi iŠpanjolci. Autobusom češće od prosjeka dolaze domaći gosti, a vlakom Austrijanci.

• Korištenje zrakoplova kao prijevoznog sredstva za dolazak u Zagreb povećava se spovećanjem kategorije hotela.

Tablica 2.3.3.PRIJEVOZNO SREDSTVO (%)

Prijevoznosredstvo




• Automobil 37,0 15,7 35,2 52,9 53,3• Autobus 9,3 23,6 35,2 22,9 19,3• Motocikl/ bicikl 0,4 1,1 0,0 0,0 0,0• Vlak 7,5 28,1 14,1 6,7 13,7• Zrakoplov 45,7 31,5 15,5 17,5 13,7• Ostalo 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

11


2. GLAVNI NALAZI

U Zagreb gosti dolaze najčešće sami (39% hotelskih gostiju, 25% gostiju u privatnomsmještaju i 51% gostiju u posjetu rodbini ili prijateljima) ili samo s partnerom (31%hotelskih gostiju i 41% gostiju u privatnom smještaju). Iznimka su hosteli gdje se najčešćedolazi u pratnji prijatelja ili poznanika (58%) što vrijedi i za jednodnevne posjetiteljeZagreba (36%), koji natprosječno dolaze i u pratnji članova obitelji (15%).

Odstupanja:

• Domaći hotelski gosti i gosti iz BiH, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije najčešćedolaze u Zagreb sami, što je posjedica natprosječno zastupljenog poslovnog motivadolaska. Samo s partnerom u hotelima su najčešće gosti iz SAD-a i Španjolske.

• Dolazak s partnerom češći je u hotelima srednje i više kategorije (28 do 39%), u odnosuna hotele s 1 ili 2 zvjezdice (20%).

• Domaći jednodnevni posjetitelji najčešće dolaze u Zagreb u društvu prijatelja ilipoznanika, a inozemni samo s partnerom.

2.4. Obilježja boravka u Zagrebu

Obilježja boravka turista i posjetitelja Zagreba uključuju duljinu boravka (mjerenu brojemostvarenih noćenja za turiste i brojem sati provedenih u Zagrebu za posjetitelje), posjećeneturističke atrakcije, muzeje, galerije, događanja ili manifestacije te ostala posjećenamjesta, korištenje Zagreb 'card-a', posjećivanje turističkih informativnih centara,organizirano razgledanje Zagreba i korištenje prijevoznog sredstva tijekom boravka ugradu.

Tablica 2.3.4.PRATNJA NA PUTOVANJU (%)

Pratnjana putovanju




• Sam(a) 39,2 18,9 25,4 50,9 18,5• Samo s partnerom 31,0 20,0 40,8 23,7 30,8• S članovima obitelji 8,5 3,3 5,6 9,8 14,7• S prijateljima/ poznanicima 21,3 57,8 28,2 15,6 36,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Gradski turizam obilježava relativno kratak boravak u gradu, što je posebno izraženokod gostiju koji borave u hotelima. Tako i u Zagrebu najmanje noćenja u u prosjekuostvaruju hotelski gosti (2,7 noćenja).1 Slijede gosti hostela s 4,2 noćenja u prosjeku,gosti koji borave kod prijatelja i rodbine (5,3 noćenja) te gosti u privatnom smještaju(9,6 noćenja).

1 Na kratak boravak turista u komercijalnim smještajnim objektima ukazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku RH, kojibilježi broj dolazaka turista i broj ostvarenih noćenja u komercijalnim smještajnim objektima. Prema tim podacima prosječanboravak u Zagrebu u 2006. godini, u svim komercijalnim vrstama smještaja iznosio je 1,7 noćenja.

Tablica 2.4.1.DULJINA BORAVKA TURISTA



• 1 - 2 56,9 50,0 28,6 29,0• 3 - 4 31,9 26,7 25,7 29,0• 5 - 7 9,6 14,4 17,1 29,9• 8 i više 1,7 8,9 28,6 12,1

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosječan broj noćenja 2,7 4,2 9,6 5,3

(%)

Broj noćenja

Aritmetička sredina

12


2. GLAVNI NALAZI

Odstupanja:

• Nešto duže od prosjeka u hotelima borave gosti iz SAD-a (3 noćenja), među kojima je inajviše onih koji ostvare 8 i više noćenja.

• Nešto duže od prosjeka boravi se u hotelima s 4 zvjezdice (3,1 noćenje u prosjeku).

Jednodnevni posjetitelji najčešće borave u Zagrebu između 6 i 10 sati, a oko 28% uZagrebu se zadrži manje od 5 sati. Prosječna duljina boravka jednodnevnih posjetiteljaiznosi 7,4 sata, pri čemu nema značajnije razlike u duljini boravka među domaćim iinozemnim posjetiteljima.

Turisti i posjetitelji Zagreba najčešće posjećuju najuži centar grada: Gornji grad, Trgbana Jelačića, Katedralu i Donji grad, a od lokacija izvan centra u nešto većem brojuposjećuje se Jarun, Maksimir i Botanički vrt. Gosti u privatnom smještaju su međuaktivnijima - češće od ostalih odlaze na Sljeme i Medvedgrad, u Botanički vrt, Maksimir,Mirogoj i u okolicu Zagreba. Razlozi neodlaska u posjet pojedinim atrakcijama s jedne sustrane posljedica velikog udjela gostiju koji su već puno puta posjetili Zagreb pa su takoatrakcije već razgledali, a s druge strane relativno kratkog boravka u gradu i nedostatkaslobodnog vremena za posjet atrakcijama.

Odstupanja:

• Među hotelskim gostima najaktivniji su gosti iz SAD-a i Španjolske. Najviše nezainteresi-ranih za posjet atrakcijama je među gostima iz BiH, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedo-nije te Njemačke (svaki deseti gost je nezainteresiran za posjet).

• Gosti hotela s 1 ili 2 zvjezdice manje su aktivni od gostiju hotela više kategorije pa sveatrakcije, osim Jaruna, posjećuju u manjem broju.

Tablica 2.4.3.POSJEĆENE TURISTIČKE ATRAKCIJE* (%)

Turističke atrakcije Zagreba Hotel HostelPrivatni smještaj



• Gornji grad 60,2 86,7 80,3 50,9 42,0• Trg bana Jelačića 66,3 86,7 85,9 51,3 54,7• Katedrala 39,4 67,8 70,4 40,2 38,2• Tržnica - Dolac 28,6 53,3 70,4 28,1 23,6• Donji grad (Zrinjevac, Ilica, Kazalište -

HNK, ...)54,8 84,4 71,8 43,8 43,4

• Sljeme, Medvedgrad 7,1 11,1 15,5 8,0 1,9• Botanički vrt 13,5 22,2 36,6 21,4 7,1• Maksimir 15,5 24,4 33,8 22,3 17,0• Mirogoj 5,9 5,6 12,7 5,4 1,9• Jarun 25,3 44,4 40,9 24,1 3,3• Okolica Zagreba 7,0 3,3 15,5 8,9 1,4• Neka druga atrakcija 0,2 0,0 0,0 0,9 0,9• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije8,4 1,1 9,9 30,4 5,2

• Nije bilo vremena za posjet atrakciji

10,3 3,3 1,4 3,6 17,9

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji

5,1 0,0 0,0 3,6 7,1

* Mogućnost više odgovora.

Tablica 2.4.2.DULJINA BORAVKA POSJETITELJA

• 1 - 5• 6 - 10• 11 i više

UKUPNO

• Prosječan broj satiAritmetička sredina

7,4

%

Broj sati

28,055,916,1

100,0


13


2. GLAVNI NALAZI

Najposjećeniji muzeji u Zagrebu su muzej Mimara, Muzej grada Zagreba, Klovićevi dvorii Muzej za umjetnost i obrt. Muzeje u većem broju posjećuju gosti u privatnom smještajui gosti hostela, a najmanje u muzeje odlaze jednodnevni posjetitelji. Udio nezaintere-siranih za posjet muzejima relativno je velik – svaki četvrti hotelski gost i svaki trećigost u posjetu rodbini i prijateljima nije zainteresiran za posjet zagrebačkim muzejima.

Odstupanja:

• Među hotelskim gostima muzeje nešto češće posjećuju gosti iz SAD-a, Velike Britanije,Njemačke i Francuske. Nijemci više od ostalih posjećuju muzej Mimaru, a Britanci iFrancuzi Muzej za umjetnost i obrt. Domaći gosti hotela vrlo rijetko posjećuju muzejeza koje uglavnom nisu zainteresirani ili nemaju vremena za posjet.

• Gosti hotela s 4 i 5 zvjezdica češće od ostalih hotelskih gostiju odlaze u razgled muzeja.

• Inozemni gosti u posjetu rodbini ili prijateljima te inozemni posjetitelji znatno više oddomaćih odlaze u muzeje.

Tablica 2.4.4.POSJEĆENI MUZEJI I GALERIJE* (%)

Muzeji i galerije Zagreba Hotel HostelPrivatni smještaj



• Umjetnički paviljon 5,2 8,9 26,8 8,1 6,2• Muzej Mimara 11,1 18,9 28,2 15,3 8,1• Klovićevi dvori - Gornji grad 9,0 6,7 22,5 13,0 6,6• Muzej za umjetnost i obrt 8,3 10,0 5,6 5,8 1,4• Tehnički muzej 3,1 3,3 18,3 4,5 3,3• Muzej grada Zagreba 10,8 17,8 23,9 8,5 1,0• Arheološki muzej 2,6 7,8 14,1 6,7 8,5• Prirodoslovni muzej 1,4 3,3 5,6 4,0 0,5• Etnografski muzej 2,0 2,2 8,5 4,9 3,3• Strossmayerova galerija 1,7 2,2 2,8 1,8 0,0• Moderna galerija 2,1 4,4 1,4 3,1 1,4• Atelje Meštrović 1,1 3,3 4,2 1,8 0,0• Hrvatski muzej naive 1,6 3,3 2,8 2,7 0,0• Neki drugi muzej, galerija 0,3 1,1 0,0 0,5 0,0• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije1,8 0,0 0,0 14,4 1,0

• Nije bilo vremena za posjet muzeju ili galeriji

37,2 28,9 33,8 22,0 63,5

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji

26,9 18,9 9,9 35,0 24,2


Gosti u privatnom smještaju i oni u posjetu rodbini i prijateljima bili su najaktivnijiprilikom posjećivanja manifestacija i događanja, a pri tom su najviše posjećivalimanifestacije Zagrebačkog velesajma, koncerte te sportske utakmice i događanja. Hotelski

Tablica 2.4.5.POSJEĆENE PRIREDBE* (%)

Priredbe Hotel HostelPrivatni smještaj



• Manifestacije Zagrebačkog velesajma 2,6 4,4 25,7 18,9 13,7• Športske utakmice i događanja 8,1 5,6 20,0 6,3 12,7• Koncerti klasične glazbe 1,9 3,3 8,6 2,3 0,9• Ostali koncerti 4,3 16,7 21,4 15,8 0,9• Kulturna događanja 11,8 3,3 18,6 7,2 0,5• Kazališne predstave 3,5 1,1 12,9 11,7 0,9• Kino predstave 4,5 8,9 18,6 15,3 0,0• Neka druga manifestacija 2,3 4,4 2,9 4,5 3,8• Nije bilo vremena za posjet događanju 39,9 50,0 34,3 19,8 53,3• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet

događanju26,3 16,7 7,1 24,3 14,6


14


2. GLAVNI NALAZI

gosti najčešće su posjećivali kulturna i sportska događanja, a gosti omladinskih hostelanajčešće su odlazili na koncerte. Jednodnevni posjetitelji pretežno su odlazili namanifestacije Zagrebačkog velesajma i na sportske priredbe, najčešće vezano uz glavnimotiv dolaska u Zagreb.

Odstupanja:

• Na kulturna događanja češće od ostalih su odlazili Francuzi, Nijemci i Amerikanci.Koncerte klasične glazbe su u nešto većem broju posjećivali gosti iz Austrije, a naostale koncerte u najvećem broju odlazili su Španjolci. Postotak nezainteresiranih zaposjet događanjima i manifestacijama najveći je bio kod gostiju iz BiH, Slovenije, Srbije,Crne Gore i Makedonije, koji su pak češće od ostalih bili na manifestacijama Zagrebačkogvelesajma.

• Gosti smješteni u hotelima niže kategorije manje su od ostalih posjećivali sportska ikulturna događanja i koncerte, a više kazališne i kino predstave. Gosti hotela s 5 zvjezdicačešće su odlazili na kulturna događanja, a gosti hotela s 4 zvjezdice na sportskadogađanja.

Osim u posjet turističkim atrakcijama, muzejima i događanjima, turisti i posjetitelji Zagre-ba odlaze u zagrebačke restorane, kavane, kafiće i slastičarnice, a posjećuju i trgovačkecentre i trgovine u centru grada. Dok trgovine u centru podjednako posjećuju svi seg-menti, s izuzetkom jednodnevnih posjetitelja, u trgovačke centre češće odlaze gosti uprivatnom smještaju i oni smješteni kod rodbine i prijatelja. Najposjećenije su kavane ikafići, a između 61 i 87% gostiju odlazi i u zagrebačke restorane. Restorane brze prehranečešće od ostalih posjećuju gosti hostela i gosti u privatnom smještaju. Gosti hostela češ-će od ostalih odlaze u diskoteke, u skladu s dobnom strukturom gostiju u toj vrsti smješta-ja.

Odstupanja:

• U restorane i trgovine u centru grada najčešće odlaze Amerikanci. Diskoteke češćeposjećuju gosti iz susjednih zemalja i Talijani, koji u najvećoj mjeri posjećuju i kavanei kafiće.

• Gosti hotela niže kategorije više od ostalih posjećuju diskoteke, restorane brze prehranei kafiće. Gosti u hotelima s 4 zvjezdice češće odlaze u trgovačke centre i trgovine ucentru grada dok gosti hotela s 5 zvjezdica češće od ostalih posjećuju restorane.

Tablica 2.4.6.OSTALA POSJEĆENA MJESTA U ZAGREBU* (%)

Mjesta posjeta u Zagrebu Hotel HostelPrivatni smještaj



• Kockarnice 6,6 6,7 8,6 2,7 0,5• Diskoteke 18,5 53,9 37,1 35,1 0,5• Restorani brze prehrane 18,7 57,3 52,9 38,3 21,2• Ostali restorani 70,6 73,0 87,1 74,3 60,6• Kavane, kafići 69,9 89,9 87,1 88,3 79,8• Slastičarnice 18,4 33,7 42,9 39,6 12,5• "Shopping" centri 12,2 19,1 44,3 34,7 23,6• Butici/ trgovine u centru grada 22,4 30,3 20,0 26,6 2,9• "Wellness" centri 1,8 5,6 2,9 3,6 1,0


Tablica 2.4.7.KORIŠTENJE ZAGREB 'CARD-a' (%)

Korištenje ZAGREB CARD-a Hotel HostelPrivatni smještaj



• Da 2,2 5,6 4,3 1,4 0,5• Ne 97,8 94,4 95,7 98,6 99,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

15


2. GLAVNI NALAZI

Zagreb 'card' u nešto većoj mjeri koriste gosti hostela (6%) i gosti u privatnom smještaju(4%).

Odstupanja:

• Među hotelskim gostima, Zagreb 'card' su više od prosjeka koristili Amerikanci,Austrijanci i Španjolci.

• S izuzetkom hotela najniže kategorije, razina korištenja Zagreb 'card'-a u hotelimaostalih kategorija bila je podjednaka.

U turističke informativne centre (TIC) u najvećem broju odlaze gosti hostela (77%), aslijede gosti u privatnom smještaju (39%) i hotelski gosti (32%). TIC-eve najmanjeposjećuju jednodnevni posjetitelji (16%) i gosti u posjetu rodbini i prijateljima (17%).

Odstupanja:

• Od hotelskih gostiju informativne centre češće od ostalih posjećuju gosti iz SAD-a iVelike Britanije, a najmanje domaći gosti i gosti iz BiH, Slovenije, Srbije, Crne Gore iMakedonije.

• U informativne centre najmanje zalaze gosti hotela niže kategorije.

Tablica 2.4.8.POSJEĆIVANJE INFORMATIVNIH CENTARA U GRADU (%)

Posjeta informativnih centara Hotel HostelPrivatni smještaj



• Da 31,7 76,7 39,4 16,7 15,6• Ne 68,3 23,3 60,6 83,3 84,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

U organizirani razgled grada odlazi svaki deseti gost hotela i samo 4% gostiju u privatnomsmještaju.

Odstupanja:

• Gosti iz SAD-a češće od ostalih koriste organizirano razgledanje grada.

• U organizirani razgled grada češće odlaze gosti hotela s 3 i 5 zvjezdica.

Tablica 2.4.9.ORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBA (%)

Organizirano razgledanje Zagreba Hotel HostelPrivatni smještaj



• Da 10,4 1,1 4,4 0,5 0,5• Ne 89,6 98,9 95,6 99,6 99,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica 2.4.10.KORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVA* TIJEKOM BORAVKA U ZAGREBU (%)

Prijevozno sredstvo Hotel HostelPrivatni smještaj



• Taksi 36,1 8,4 13,2 9,0 9,7• Javni prijevoz 30,5 79,5 54,4 40,1 27,9• Rent a car 4,0 2,4 5,9 2,4 0,7• Vlastiti automobil 37,4 15,7 29,4 50,5 62,3• Bicikl 0,8 2,4 1,5 1,9 0,0• Motocikl 0,4 0,0 0,0 0,0 0,0• Nešto drugo 2,9 0,0 0,0 6,1 0,7


16


2. GLAVNI NALAZI

Tijekom boravka u Zagrebu gosti najčešće koriste vlastiti automobil, javni prijevoz ilitaksi. S obzirom na to da najčešće dolaze u Zagreb vlastitim automobilom, gosti u posjeturodbini ili prijateljima i jednodnevni posjetitelji koriste najčešće vlastiti automobil itijekom boravka u Zagrebu. Javni prijevoz češće od ostalih koriste gosti hostela (80%) igosti u privatnom smještaju (54%), a hotelski gosti češće od ostalih koriste usluge taksija(36%).

Odstupanja:

• Usluge taksija češće od ostalih koristili su gosti iz SAD-a i Britanci. Britanci su, kao iŠpanjolci, češće koristili i usluge javnog prijevoza. Vlastiti automobil češće su koristiligosti iz susjednih zemalja i domaći gosti, a iznajmljeni automobil gosti iz SAD-a.

• Korištenje taksija raste, a korištenje javnog prijevoza i vlastitog automobila opada sporastom kategorije hotela. Tako više od polovice (57%) gostiju hotela s 5 zvjezdicakoristi taksi, a samo 18% javni prijevoz.

2.5. Zadovoljstvo ponudom u Zagrebu

Stupanj zadovoljstva elementima turističke i ostale ponude Zagreba ocjenjivan je za 28elemenata ocjenama od 1-vrlo loše do 5-odlično. Elementi ponude obuhvaćali su elementesmještaja, koje su ocjenjivali gosti hotela, hostela i privatnog smještaja, zatim elementegradske infrastrukture, faktore turističke atraktivnosti Zagreba, socijalne elemente tevrijednost za novac smještaja, gastronomske ponude i kulturnih sadržaja. Rang pojedinihelemenata ponude definiran je prema zbroju ocjena 'vrlo dobro' i 'odlično'. Prema takodobivenim pokazateljima načinjeno je pet vrijednosnih skupina, kako bi se na što boljinačin ukazalo na elemente kojima su gosti najzadovoljniji i koji se mogu smatratiprednostima, odnosno na elemente koji su najlošije ocijenjeni i koji se mogu smatratinedostacima turističke ponude Zagreba. Elementi su prema zbroju ocjena 'vrlo dobar' i'odličan' podijeljeni u sljedeće skupine:

• VRLO VISOK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena 'vrlo dobro' i 'odlično'veći od 80%

• VISOK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena 'vrlo dobro' i 'odlično' od 70%do 79,9%

• SREDNJI stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena 'vrlo dobro' i 'odlično' od60% do 69,9%

• NIZAK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena 'vrlo dobro' i 'odlično' od50% do 59,9% i

• VRLO NIZAK stupanj zadovoljstva - elementi čiji je zbroj ocjena 'vrlo dobro' i 'odlično'manji od 50%.

Osim ocjenjivanja pojedinih elemenata ponude, ispitanici su imali mogućnost usporeditiZagreb kao turističku destinaciju i njegovu turističku ponudu s ponudom drugihsrednjeeuropskih gradova koje su posjetili, navođenjem do tri prednosti i do tri nedostatkaZagreba u odnosu na navedene gradove. Prednosti i nedostaci Zagreba analizirani su naskupu svih ispitanika.

17


2. GLAVNI NALAZI

Za većinu elemenata koji se odnose na kvalitetu smještaja, gosti hotela iskazali su nizakstupanj zadovoljstva. Izuzetak je ljubaznost osoblja u hotelu, za koju su gosti iskazalisrednji stupanj zadovoljstva. Gosti hostela bili su još kritičniji u ocjeni smještaja - vrlonizak stupanj zadovoljstva iskazali su za komfor smještaja, kvalitetu usluga i kvalitetugastronomske ponude u hostelu, a ljubaznost osoblja i opskrbljenost objekta brošuramadobili su srednje ocjene.

Stupanj zadovoljstva:

Vrlo visok

Visok Srednji NizakVrlo

nizakNemogućnost

odgovora

Tablica 2.5.1.

STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE ZAGREBA (%)

Elementi ponude Hotel HostelPrivatni smještaj

Kod rodbine

ili prija-telja

Jedno-dnevni posje-titelji

Hotelski smještaj

• Ljubaznost osoblja u hotelu

• Komfor smještaja

• Kvaliteta gastronomske ponude u hotelu

• Kvaliteta usluga u hotelu

• Opskrbljenost hotela turističkim brošurama o Zagrebu

Gradska infrastruktura

• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost lokal. Turist. ureda brošur.

• Razmještaj i jasnoća putokaza u Zagrebu

• Kvaliteta lokalnoga prijevoza

• Kvaliteta označavanja znamenitosti

• Mogućnosti za parkiranje

Faktori turističke atraktivnosti

• Slikovitost mjesta (arhitektonska i urbanistička skladnost)

• Kulturna događanja

• Sadržaji za zabavu

• Pogodnost za kratak odmor

• Uređenost mjesta (čistoća, zelene i javne površine)

• Kulturne znamenitosti

• Gastronomska ponuda

• Radno vrijeme kulturnih institucija

• Ulična događanja

• Mogućnosti za kupnju ('shopping')

• Ponuda suvenira

Socijalni elementi

• Ljubaznost osoblja turističko-informativnih centara

• Gostoljubivost lokalnog stanovništva

• Osobna sigurnost

• Ljubaznost osoblja javnih službi (pošta, policija, mjenjačnice, banke)

Vrijednost za novac

• Kulturnih sadržaja

• Gastronomske ponude

• Smještaja

* Stupanj zadovoljstva definiran je na temelju zbroja postotaka odgovora za ocjene 'vrlo dobro' i 'odlično'.

18


2. GLAVNI NALAZI

Gosti u privatnom smještaju bili su zadovoljniji smještajem u cijelosti pa su svi elementikoji se odnose na smještaj dobili visoke ili vrlo visoke ocjene.

Elementi gradske infrastrukture čine najlošije ocijenjen skup elemenata turističke ponudegrada, a uključuju mogućnosti za parkiranje, kvalitetu lokalnog prijevoza, kvalitetu ozna-čavanja znamenitosti te razmještaj i jasnoću putokaza. Samo su jednim elementom grad-ske infrastrukture gosti Zagreba bili nešto zadovoljniji i ocijenili ga srednjim ocjenama,a to je kvaliteta informacija, odnosno opskrbljenost turističkih ureda brošurama. Nezado-voljstvo navedenim elementima iskazali su i ostali segmenti, s iznimkom gostiju u privat-nom smještaju, koji su sve elemente, osim mogućnosti za parkiranje, ocijenili srednjimocjenama.

Među faktorima turističke atraktivnosti, svi gosti percipiraju Zagreb kao pogodnu destina-ciju za kratki odmor, a visok i vrlo visok stupanj zadovoljstva iskazali su slikovitošću Za-greba, uređenošću mjesta, sadržajima za zabavu i ponudom kulturnih događanja. Gostihotela i hostela nešto su manje od ostalih zadovoljni ponudom kulturnih znamenitostiZagreba i gastronomskom ponudom. Među najlošije ocijenjenim elementima bila su uličnadogađanja i ponuda suvenira. Gosti u privatnom smještaju bili su zadovoljniji od prosjekavećinom elemenata turističke atraktivnosti Zagreba.

Svi gosti Zagreba su zadovoljni osobnom sigurnošću, a visoko i vrlo visoko je ocijenjenai gostoljubivost lokalnog stanovništva i ljubaznost osoblja turističko-informativnihcentara. Nešto manji stupanj zadovoljstva gosti su iskazali za ljubaznost osoblja javnihslužbi.

Vrijednost za novac smještaja, gastronomske ponude i kulturnih sadržaja ocijenjena jevisoko ili vrlo visoko. Jedino su vrijednošću za novac smještaja u hostelima gosti bili sre-dnje zadovoljni. Vrijednost za novac gastronomske ponude i ponude kulturnih sadržajanajbolje su ocijenili gosti u privatnom smještaju i jednodnevni posjetitelji.

Odstupanja:

• Domaći gosti su u usporedbi s ostalim gostima hotela bili nezadovoljniji svim elementimahotelskog smještaja, a Španjolci su bili nezadovoljni kvalitetom smještaja i gastronom-skom ponudom u hotelu. Zadovoljniji gotovo svim elementima smještaja u prosjekusu bili Nijemci, Talijani, Amerikanci i Britanci.

Domaći gosti iskazali su veće nezadovoljstvo od drugih i elementima gradske infrastruk-ture, posebno mogućnošću za parkiranje. Kvalitetom informacija u turističkim uredimazadovoljniji od drugih bili su Francuzi i Austrijanci.

U ocjeni elemenata turističke atraktivnosti Zagreba, najkritičniji su bili domaći gosti,gosti iz Velike Britanije i SAD-a. Pri tome su domaći gosti lošije ocijenili slikovitost iuređenost Zagreba te ponudu kulturnih znamenitosti i događanja, a Amerikanci sulošije ocjene dali sadržajima za zabavu, uličnim događanjima, mogućnostima za kupnjui ponudi suvenira. Britanci su gotovo sve elemente ocijenili lošije od prosjeka.

Osobnom sigurnošću i ljubaznošću lokalnog stanovništva i osoblja javnih službinezadovoljniji od prosjeka su bili domaći gosti i gosti iz BiH, Slovenije, Srbije, Crne Go-re i Makedonije.

Vrijednost za novac kulturnih sadržaja bolje od prosjeka ocijenili su gosti iz Njemačke,Italije, Francuske i Austrije.

• Očekivani je rezultat da je zadovoljstvo svim elementima hotelskog smještaja raslo sporastom kategorije hotela. Tako su gosti u hotelima s 5 zvjezdica bili izrazito zadovoljnisvim elementima smještaja, osim opskrbljenošću hotela brošurama i drugim informa-cijama o Zagrebu. Gosti hotela s 4 zvjezdice bili su srednje zadovoljni većinom elemenatasmještaja, a gosti hotela s 3 zvjezdice i onih niže kategorije izrazito nezadovoljni gotovosvim elementima. Ocjena vrijednosti za novac bila je nešto viša, ali je također rasla sporastom kategorije.

19


2. GLAVNI NALAZI

Upitani o prednostima i nedostacima Zagreba u odnosu na druge srednjeeuropske gradoveispitanici su naveli 1.853 prednosti i 1.193 nedostatka, odnosno, u prosjeku, gotovosvaki od 1.446 ispitanika imao je jednu primjedbu i jednu pohvalu.

Prednosti Zagreba su prije svega gostoljubivost i ljubaznost ljudi, koju je naveo svakideseti ispitanik. Isti broj ispitanika iskazao je zadovoljstvo gastronomskom ponudom iponudom kafića. Zagreb je prepoznat kao lijep, slikovit, čist i uređen grad s povoljnimcijenama i dobrom vrijednošću za novac. Zagreb je turistima atraktivan i zbog dobrognoćnog života, zabave, bogatstva različitih događanja i bogatstva kulturnih atrakcija.Gosti pozitivno ocjenjuju i dobru povezanost s ostatkom Hrvatske i lakoću obilaskaatrakcija.

Od ostalih prednosti valja istaknuti one koje se mogu koristiti u promociji Zagreba, akoje govore da je Zagreb grad s dušom i grad pun zanimljivosti. Izdvajamo nekolikopozitivnih slika o Zagrebu:

• 'prekrasna arhitektura s dušom'• 'Zagreb kao Beč u malom'• 'super mjesto za zabavu'• 'Zagreb živi dvadeset i četiri sata'• 'ljubazni i topli stanovnici Zagreba'• 'usporen ritam grada'• 'grad po mjeri čovjeka'• 'čist, lijep, siguran, živ'• 'vrlo inspirativan grad'• 'geografski smještaj između planina i mora'• 'prekrasno mjesto s jedinstvenim šarmom'• 'odličan getaway'• 'odlično mjesto za predah u tranzitu'.

Tablica 2.5.2.PREDNOSTI ZAGREBA U ODNOSU NA DRUGE SREDNJEEUROPSKE GRADOVE

Pozitivne ocjene gostiju N %

• Gostoljubivi i ljubazni ljudi 196 10,6• Dobra hrana i dobra ponuda restorana/kafića 188 10,1• Lijep, slikovit i uređen grad 130 7,0• Povoljne cijene i dobra vrijednost za novac 125 6,7• Dobra kupovina i zgodni suveniri 106 5,7• Čistoća grada 100 5,4• Miran i tih grad, opuštena atmosfera, mali grad 96 5,2• Dobar noćni život i zabava 95 5,1• Bogatstvo kulturnih atrakcija 92 5,0• Razvijen, moderan grad, mnoštvo različitih događanja 82 4,4• Dobar javni prijevoz i prometna povezanost 79 4,3• Dobra prometna dostupnost i blizina mora 70 3,8• Siguran grad 63 3,4• Dostupnost informacija, ljudi govore strane jezike 60 3,2• Parkovi, zelenilo, Jarun 51 2,8• Kompaktan grad, lagan za obilazak 44 2,4• Arhitektonska skladnost 43 2,3• Raznolik i zanimljiv grad 40 2,2• Kvaliteta hotela i usluge 39 2,1• Još neotkriven grad, nije komercijaliziran 29 1,6• Pogodan za kratak odmor 19 1,0• Poslovni centar 13 0,7• Mogućnost obrazovanja 13 0,7• Sportski sadržaji i događanja 11 0,6• Lijepa okolica 11 0,6• Dobra turistička signalizacija 10 0,5• Nešto drugo 48 2,6

UKUPNO 1.853 100,0

20


2. GLAVNI NALAZI

Iako ima znatno više prednosti, valja istaknuti i popriličan broj nedostataka, osobito sobzirom na to da ispitanici nisu skloni u intervjuu anketarima iskazivati posebne elementekojima nisu bili tako zadovoljni.

Zanimljivo je da su neki aspekti ponude za jedne goste bili prednost, a za druge nedo-statak. Tako su npr. ljubaznost ljudi, cijene i čistoća grada za neke bili glavne prednosti,a za neke je nedostatak navedenih elemenata bio glavni nedostatak. Najveći broj nedo-stataka vezan je za javnu infrastrukturu grada: nedostak parkirnih mjesta, skup parking,prljav grad, buka, loše organiziran javni prijevoz, loše organiziran promet u gradu, lošaorganizacija taksi službe. Od ostalih nedostataka izdvajamo nedostatak restorana, neu-ređene fasade, lošu turističku signalizaciju i nedostatak kulturnih i uličnih događanja.

Izdvajamo tipične odgovore ispitanika:

• 'nedovoljno parkirnih mjesta u centru'• 'glavne ulice čiste, a sporedne prljave'• 'nedostatak prometne kulture'• 'radovi u centru zaguše promet'• 'loša organizacija javnog prijevoza'• 'manjak zabavnih sadržaja'• 'nema uličnih događanja'• 'nejasni putokazi do glavnih znamenitosti'• 'nedostaju interpretacijske table'

Tablica 2.5.3.NEDOSTACI ZAGREBA U ODNOSU NA DRUGE SREDNJEEUROPSKE GRADOVE

Primjedbe gostiju N %

• Nedovoljno parkirnih mjesta, skup parking 94 7,9• Neljubaznost ljudi 69 5,8• Prljav grad, grafiti, buka 68 5,7• Preskup grad 67 5,6• Loša hrana/ nedostatak restorana/ kafića 58 4,9• Nedostatne mogućnosti za kupnju; nedostatak suvenira 57 4,8• Star i loš javni prijevoz 52 4,4• Gužva u gradu 47 3,9• Loše organiziran promet, loša povezanost 47 3,9• Nedostatan noćni život i zabava 44 3,7• Nedostatak/nedostupne usluge 43 3,6• Loša uređenost;potrebna renovacija fasada 42 3,5• Preskup taksi, loša organizacija taksi službe 41 3,4• Prometna gužva 40 3,4• Loša turistička signalizacija 39 3,3• Nedostatna kulturna događanja i ulična događanja 37 3,1• Nema metroa 37 3,1• Infrastruktura; radovi ljeti 35 2,9• Nedovoljno hotela/hostela 35 2,9• Mali grad; turistički nerazvijen 30 2,5• Loša prometna signalizacija 24 2,0• Nepoznavanje stranih jezika 20 1,7• Problemi (prosjaci, skitnice) 19 1,6• Visoke cijene hotela, restorana i kafića 19 1,6• Nedovoljno informacije za turiste, loša promidžba 18 1,5• Zastarjeli aerodrom, loša povezanost s centrom grada 15 1,3• Loša klima 13 1,1• Nedovoljno Internet-caffe-a 11 0,9• Nekvalitetan smještaj 9 0,8• Osobna sigurnost 9 0,8• Nema posebnih atrakcija; nema raznolikosti 7 0,6• Nešto drugo 47 3,9

UKUPNO 1.193 100,0

21


2. GLAVNI NALAZI

• 'oronule zgrade u centru'• 'neljubazni radnici u javnim službama'• 'zatvoreni muzeji nedjeljom'• 'loša ponuda suvenira'• 'nedovoljno turističkih punktova'.

2.6. Potrošnja turista i posjetitelja Zagreba

Troškovi koje su ispitanici imali tijekom svog boravka u Zagrebu obuhvaćali su trošaksmještaja, uključujući puni pansion i polupansion, trošak paket aranžmana, ukoliko gaje ispitanik imao, troškove hrane i pića u smještajnom objektu, troškove hrane i pića uugostiteljskim objektima izvan smještaja, troškove kupnje, zabave, kulture i sl., troškovesporta i rekreacije i ostale troškove, koji su obuhvaćali lokalni prijevoz, zdravstveneusluge, servise i sl.2

Hotelski gosti imali su u prosjeku najviše dnevne troškove boravka u Zagrebu u iznosuod oko 132 eura po osobi. Najveći dio te potrošnje odnosio se na troškove smještaja(53% ili prosječno dnevno 70 eura), zatim na troškove hrane i pića izvan smještaja (17%ili 23 eura) i na kupnju (11% ili 14 eura). Na kulturu i zabavu gosti hotela trošili su pro-sječno 8 eura dnevno, a na sport i rekreaciju 1 euro dnevno u prosjeku. Preostalih 9 euratrošilo se na ostale usluge.

2 Metodologija izračuna prosječne dnevne potrošnje turista i posjetitelja Zagreba opisana je u poglavlju 5.6. Metode obradepodataka - Napomene uz obradu podataka potrošnje turista i posjetitelja.

*Prosječan broj osoba za koji su ispitanici iskazivali troškove. Troškovi po osobi dobiveni su dijeljenjem iskazanih troškova s brojem osoba.**Prosječna duljina boravka za goste koji su iskazali potrošnju razlikuje se neznatno od prosječne duljine boravka svih gostiju Zagreba zbog različitogbroja ispitanika koji su iskazali podatke o potrošnji u pojedinoj skupini gostiju.

Tablica 2.6.1.PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA PO OSOBI U ZAGREBU U 2006. GODINI U EURIMA

Prosječna dnevna potrošnja u Zagrebu Hotel HostelPrivatni smještaj



UKUPNO 132,07 50,87 76,74 61,47 66,21•Troškovi smještaja 69,37 17,82 29,43 - -•Troškovi hrane i pića u smještajnom objektu 7,73 1,73 5,86 - -•Troškovi hrane i pića izvan smještaja 22,84 13,59 14,25 22,98 26,04•Kupnja 13,93 6,58 15,02 22,62 27,69•Zabava, kultura i slično 7,82 7,95 7,34 12,29 5,13•Sport, rekreacija i izleti 1,37 0,18 2,72 0,62 1,75•Ostalo 9,00 3,01 2,13 2,97 5,60

Prosječan broj osoba* 1,6 2,0 1,6 1,5 1,6Prosječan broj noćenja (sati za jednodnevne)** 2,7 4,3 9,1 5,0 7,6

Tablica 2.6.2.PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA PO OSOBI U ZAGREBU U 2006. GODINI U %

Prosječna dnevna potrošnja u Zagrebu Hotel HostelPrivatni smještaj



UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0•Troškovi smještaja 52,5 35,0 38,4 - -•Troškovi hrane i pića u smještajnom objektu 5,9 3,4 7,6 - -•Troškovi hrane i pića izvan smještaja 17,3 26,7 18,6 37,4 39,3•Kupnja 10,5 12,9 19,6 36,8 41,8•Zabava, kultura i slično 5,9 15,6 9,6 20,0 7,8•Sport, rekreacija i izleti 1,0 0,3 3,5 1,0 2,6•Ostalo 6,8 5,9 2,8 4,8 8,5

22


2. GLAVNI NALAZI

Gosti hostela ostvarili su najmanju prosječnu dnevnu potrošnju od 51 eura po osobi. Pritome je udio troška smještaja iznosio 35% ili oko 18 eura dnevno u prosjeku. Gostihostela, osim na smještaj, najviše su trošili na hranu i piće izvan objekta (14 eura ili27%) i na zabavu i kulturu (8 eura ili 16%). Gosti u privatnom smještaju prosječno sudnevno trošili 77 eura po osobi, a udio troška smještaja u ukupnoj potrošnji iznosio je38% ili 29 eura dnevno. Gosti smješteni kod rodbine ili prijatelja trošili su dnevno uprosjeku oko 61 eura, pri čemu su podjednaki izdaci bili za kupnju (23 eura ili 37%) ihranu i piće (23 eura ili 37%). Prosječna dnevna potrošnja jednodnevnih posjetiteljaiznosila je oko 66 eura po osobi. Najveći izdaci bili su za kupnju (28 eura ili 42%) te zahranu i piće u ugostiteljskim objektima (26 eura ili 39%). Jednodnevni posjetitelji su, uusporedbi sa svim ostalim segmentima turističke potražnje u Zagrebu, imali najvećeiznose izdataka za hranu i piće u ugostiteljskim objektima (26 eura) te izdataka za kupnju(28 eura), ukazujući time na značajan prinos tog segmenta ukupnoj turističkoj potrošnjiu Zagrebu.

Odstupanja:

• Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među gostima hotela ostvarili su gosti iz Francuske(151 euro), SAD-a (145 eura) i Velike Britanije (143 eura). Gosti iz navedenih zemaljaimali su iznadprosječne izdatke za smještaj te za ostale troškove. Gosti iz Francuskeističu se i većim od prosjeka izdacima za konzumaciju hrane i pića izvan hotela te zakupnju. Relativno najveće izdatke za kupnju imali su domaći gosti (17% ukupne dnevnepotrošnje) i gosti iz BiH, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije (16%), koji su relativnonajviše izdvajali i za zabavu (oko 10% prosječne dnevne potrošnje).

• Porastom kategorije smještaja rasli su i troškovi za smještaj pa tako i ukupna potrošnjahotelskih gostiju. Gosti u hotelima s 5 zvjezdica trošili su u prosjeku oko 200 eura dne-vno, gosti u hotelima s 4 zvjezdice oko 140 eura, gosti u hotelima s 3 zvjezdice oko 111eura dnevno, a gosti u hotelima s 1 ili 2 zvjezdice 65 eura dnevno po osobi. Relativnonajveće izdatke za smještaj imali su gosti hotela s 4 zvjezdice (58% prosječne dnevnepotrošnje). Na hranu i piće znatno su više od ostalih trošili gosti hotela najviše kategorije(17% ili 34 eura u prosjeku dnevno).

• Među gostima u posjeti rodbini ili prijateljima inozemni gosti su trošili više od domaćih(73 eura u odnosu na 37 eura u prosjeku dnevno) i to najvećim dijelom na ugostiteljskeusluge. Jednodnevni domaći posjetitelji ostvarili su veću prosječnu dnevnu potrošnjuod inozemnih (70 eura u odnosu na 64 eura po osobi) radi visokih izdataka za kupnju,dok su inozemni posjetitelji više trošili na ugostiteljske usluge.

23


TRŽIŠNI PROFILTRŽIŠNI PROFILTRŽIŠNI PROFILTRŽIŠNI PROFILTRŽIŠNI PROFILTURISTATURISTATURISTATURISTATURISTA

I POSJETITELJAI POSJETITELJAI POSJETITELJAI POSJETITELJAI POSJETITELJA

3.

24




Nakon prikaza glavnih rezultata istraživanja prema tematskim skupinama obilježja kojasu se promatrala, u ovom se poglavlju prikazuju rezultati israživanja prema pet tržišnihsegmenata: hotelski gosti, gosti u hostelima, gosti u privatnom smještaju, gosti u posjeturodbini ili prijateljima i jednodnevni posjetitelji. Dosadašnja istraživanja su pokazala dasu poslovni gosti poseban tržišni segment pa se u slučaju hotelskih gostiju promatrajurazlike između onih gostiju koji su došli poslovno u Zagreb i svih ostalih hotelskih gostiju.

3.1. Hotelski gosti

Komercijalni smještaj, a unutar njega hotelski, okosnica je razvoja gradskog turizma paje to slučaj i u Zagrebu koji se posljednjih godina unapređuje i mijenja, nastojeći pratitipromjene turističke potražnje. Za razliku od većine drugih segmenata, ovaj je segmentturističkog prometa statistički registriran, do njega je najlakše doprijeti marketinškimakcijama pa se i turističke agencije oslanjaju na hotelski smještaj prilikom razvojarazličitih programa. Pojedinačno najzastupljeniji gosti hotela u istraživanju 2006. godinebili su domaći gosti (22%), gosti iz SAD-a i Njemačke (po 9%), a zatim Italije, VelikeBritanije i Francuske (s 5 do 6%) te niza drugih europskih i izvaneuropskih zemalja.Među odmorišnim gostima hotela nešto je više Britanaca, Španjolaca i gostiju izizvaneuropskih zemalja, a među poslovnima više je domaćih gostiju. Hotelski gosti semogu smatrati nešto starijom populacijom u odnosu na druge posjetitelje Zagreba, ameđu njima su pak "najstariji" - poslovni gosti hotela (prosječna dob 40,5 godina).Sociodemografski profil hotelskih, poslovnih gostiju zaokružuje činjenica da je međuovim gostima najviše fakultetskih obrazovanih i da su nešto više platežne moći od gostijukoji dolaze u Zagreb s nekim drugim motivima.

Za hotelske je goste karakterističan kratki boravak pa je to potvrđeno i ovim istraživanjem.Iako bi se moglo očekivati da poslovni gosti borave kraće od drugih hotelskih gostiju, tonije slučaj – i jedni i drugi su ostvarili 2,7 noćenja u Zagrebu. Međutim, za razliku odgostiju koji su došli zbog odmora i drugih razloga i najčešće s partnerom, poslovni gostihotela dolaze u najvećoj mjeri sami (73%). Prema učestalosti dolaska u Zagreb, poslovnigosti mogu se smatrati vjernim gostima jer ih je oko 61% već više od 6 puta posjetiloZagreb, dok su odmorišni gosti oni koji su znatno češće u prvom posjetu Zagrebu (42%);međutim, poslovni gosti hotela nisu toliko 'vjerni' svom smještajnom objektu pa je udioonih koji su 6 i više puta u istom hotelu znatno manji (21%). Poslovni gosti hotela osimna Internet (34%), oslanjali se se na prijašnji boravak (34%) ili nisu trebali nikakveinformacije (32%), dok su odmorišni gosti više koristili Internet (48%), tiskane turističkevodiče (28%), brošure, oglase, plakate (21%) kao i preporuke rodbine ili prijatelja (18%).

Hotelski gosti su više od drugih posjetitelja Zagreb koristili za dolazak usluge turističkeagencije, ali i kod ovog obilježja pokazuju razlike s obzirom na glavni motiv dolaska uZagreb. Poslovni gosti dominantno svoje putovanje sami organiziraju (63%), dok je tajudio kod odmorišnih gostiju ipak manji (47%), odnosno veći je broj onih koji su došliposredstvom agencije (37%). Za poslovne goste hotela Zagreb je najčešće glavno i jedinoodredište putovanja (72%), dok je kod odmorišnih gostiju podjednak broj onih kojima jeZagreb jedno od odredišta (31%), glavno odredište (31%) ili usputna destinacija (27%).

25



Kad je riječ o prijevoznom sredstvu, može se reći da dominiraju dva – zrakoplov (46%) iosobni automobil (37%) kojeg nešto češće koriste poslovni gosti hotela (44%) u odnosuna odmorišne (34%).

Poslovni gosti hotela nemaju dovoljno vremena za razgledavanje Zagreba. Dok oni kojisu došli pretežno zbog odmora u većem broju posjećuju atrakcije u centru, ali i izvan sa-mog centra pa i okolicu Zagreba (a pri tome u najvećoj mjeri u usporedbi sa svim drugimsegmentima odlaze i na organizirani razgled grada – 15%), poslovni gosti u manjojmjeri posjećuju atrakcije i uglavnom se zadržavaju u centru grada. Zbog nedostatka vre-mena ne odlučuju se niti za posjet muzeju ili galeriji. Međutim, treba istaknuti da okočetvrtine hotelskih gostiju, i poslovnih i onih koji su došli zbog drugih razloga, nisuzainteresirani za razgledavanje muzeja u Zagrebu. Poslovni gosti hotela više su posjećivalimanifestacije Zagrebačkog velesajma, a odmorišni gosti u hotelima – sportska i kulturnadogađanja. Razlike između poslovnih gostiju hotela i onih koji su došli pretežno zbogodmora vidljive su i kod ostalih posjećenih mjesta. Tako su poslovni gosti hotela češćiposjetitelji kockarnica i trgovina u centru grada, a odmorišni gosti hotela češće posjećujusva ostala mjesta, posebno diskoteke, restorane brze prehrane i trgovačke centre. Zbogtoga je i logično da su odmorišni gosti hotela u većoj mjeri tijekom posjeta koristiliZagreb 'card' i usluge turističko-informativnih centara. Za kretanje po Zagrebu, poslovnisu gosti češće od odmorišnih koristili taksi usluge i vlastiti automobil, a dvostruko rjeđejavni prijevoz.

Poslovni hotelski gosti se mogu ubrojiti među nezadovoljnije goste Zagreba. Međutim,iako su mnogim elementima gradske infrastrukture, slikovitošću Zagreba i drugimfaktorima turističke atraktivnosti, socijalnim elementima bili manje zadovoljni od odmo-rišnih gostiju hotela, ipak su bili zadovoljniji kad je riječ o hotelskom smještaju (komfor,kvaliteta gastronomske ponude) te 'vrijednošću za novac' samog smještaja. Iako su poslov-ni gosti oni zahtijevniji, njihova prosječna dnevna potrošnja je viša (oko 165 eura uodnosu na 116 eura potrošnje odmorišnih gostiju), a potrošili su više ne samo za smještaj,već i za hranu i piće u smještajnom objektu i izvan smještaja, te nešto više za kupnju, za-bavu, kulturu i ostale izdatke.

3.2. Gosti u hostelima

Sociodemografski profil gostiju u hostelima pokazuje da je riječ o posebnom tržišnomsegmentu. Tri četvrtine gostiju u hostelima Zagreba je u dobi do 25 godina, a ostali sunešto stariji, pa je njihova prosječna dob – 23 godine. Većinom dolaze iz europskih ze-malja i to Francuske, Italije, Njemačke, Velike Britanije i Austrije, a u manjem broju su todomaći gosti. S obzirom da je riječ o mladim ljudima, najveći dio je završio srednje obra-zovanje, iako je preko polovice onih s višim i visokim stupnjem obrazovanja. Iako se če-sto misli da je riječ o segmentu niske platežne moći, mjesečna primanja njihovihdomaćinstava govore upravo suprotno – dolaze iz domaćinstava s nešto manjim primanji-ma u odnosu na hotelske goste, ali prosječno viših u odnosu na sve ostale skupine gostijuZagreba.

Za razliku od drugih skupina gostiju, oni su u velikoj većini (82%) u prvom posjetu Zagre-bu, a dolaze znatno više od drugih zbog novih iskustava i doživljaja (68%), kratkog od-mora u garadu (56%) i zabave (46%). Kao mladi ljudi oni su kao izvore informacija navišekoristili internet (67%), ali za njih vrijedi pravilo da istodobno koriste više izvora infor-macija, pa su tako natprosječno koristili turističke vodiče (41%) i brošure, oglase i plakate(32%), a uz to su se oslanjali i na preporuke rodbine ili prijatelja. U Zagrebu su prosječnoboravili 4,2 dana; za trećinu je Zagreb bio glavno i jedino odredište, a znatan je broj onihkojima je Zagreb jedno od odredišta na putovanju (46%). Činjenica da većina ovih gostijuputuje u pratnji prijatelja (58%) također svjedoči da je riječ o posebnom segmentu. Koristilisu za dolazak različita prijevozna sredstva, a uz zrakoplov koje je na prvom mjestu(32%), natprosječno su dolazili vlakom (28%).

26



Gosti hostela su i najaktivniji turisti Zagreba o čemu govori učestalost njihovih posjetaatrakcijama i ostalim turistički zanimljivim lokalitetima. Njihova aktivnost je najizraženijakad je riječ o razgledavanju samoga grada, a nešto je manja kad je riječ o posjetu mu-zejima, galerijama i priredbama (izuzev posjeta koncertima). Preko polovice gostiju hostelaposjetilo je neku od diskoteka u Zagrebu, odlazili su često u kavane, kafiće i restorane, anešto više od drugih gostiju su odlazili u trgovine u centru grada. Iako relativno mali, alinajveći udio ovih gostiju pri tome se koristio Zagreb 'cardom' (oko 6%), a njih oko tri če-tvrtine posjetili su turističko-informativni centar u gradu.

Gosti u hostelima bili su najzadovoljniji osobnom sigurnošću za vrijeme svog boravka uZagrebu, a visoko su ocijenili sadržaje za zabavu i pogodnost Zagreba za provođenjekratkog odmora. Kao i drugi gosti, općenito su bili najnezadovoljniji različitim elementimagradske infrastrukture (lokalni prijevoz i kvaliteta označavanja znamenitosti), a njihovenajniže ocjene odnose se na komfor smještaja i kvalitetu usluga u hostelu. Gosti hostelaprosječno su trošili oko 51 euro dnevno, a uz troškove smještaja najviše su trošili za hra-nu i piće izvan smještaja (oko 14 eura); za zabavu, kulturu i slično trošili su oko 8 eura,podjednako kao i hotelski i gosti u privatnom smještaju.

3.3. Gosti u privatnom smještaju

Gosti u privatnom smještaju za grad Zagreb predstavljaju relativno mali tržišni segment,ali onaj koji se po svojim glavnim obilježjima i turističkom ponašanju prilično razlikujeod drugih segmenta. Čini ga skupina gostiju iz velikog broja zemalja; pojedinačno sunajviše zastupljeni domaći gosti (32%), a zatim su podjednako zastupljeni gosti izNjemačke i Velike Britanije (po 10%), a zatim slijede Francuzi (9%) i Španjolci (7%) tegosti iz drugih zemalja. Riječ o turistima prosječne dobi od oko 30 godina, što ih činiposječno mlađim gostima u odnosu na druge skupine turista. Unutar sociodemografskogprofila, zanimljivost je da je više od polovice, čak 55% ovih gostiju fakultetski obrazovano,iako uglavnom srednje i niže platežne moći.

Učestalost njihovog dolaska u Zagreb pokazuje da je zapravo riječ o dvije populacije –jednoj koja je prvi put u Zagrebu (42%) i drugoj koja izuzetno dobro poznaje naš Gradjer su već bili u Zagrebu šest i više puta (37%). Ono što svakako izdvaja ove turiste jeduljina njihova boravka u Zagrebu koja iznosi prosječno 9,6 noćenja, što je gotovodvostruko više od gostiju koji borave kod rodbine ili prijatelja. Iako u najvećem brojudolaze u pratnji partnera (41%), četvrtina dolazi sama, a nešto više od četvrtine dolazi sprijateljima. Za dolazak su podjednako koristili automobil i autobus (po 35%). Polovicadolazi da vidi samo Zagreb, a za trećinu gostiju Zagreb je jedno od odredišta.

Kad je riječ o izvorima informacija ovi turisti se također ponešto razlikuju od drugih.Izuzetno često koriste Internet za stjecanje informacija (53%), preporuke rodbine iliprijatelja, a od drugih segmenata ih izdvaja korištenje medija – radija, televizije, filma ividea (10%). Iako je za ove goste najvažniji motiv dolaska u Zagreb kratki odmor (47%) is odmorom najčešće povezani motivi zabave, novih doživljaja i razgledavanja, znatanbroj ovih gostiju dolazi zbog poslovnih motiva (25%), a od ostalih segmenata ih izdvajamotiv obrazovanja (17%). Prema posjećenim mjestima se čini da su se turisti koji boraveu privatnom smještaju najviše zadržali u središtu Zagreba, a za razliku od drugihsegmenata gostiju vole zelenilo (Jarun, Maksimir i Botanički vrt) i okolicu Zagreba. Njihovozanimanje za kulturu je vidljivo po odlascima u muzeje i galerije koje generalno posjećujuviše od drugih segmenata, njihovo je zanimanje veće od drugih turista kad se radi oUmjetničkom paviljonu, Muzeju grada Zagreba te Arheološkom muzeju. Aktivnost gostijuu privatnom smještaju vidljiva je i iz njihovog natprosječnog posjeta manifestacijamaZagrebačkog velesajma, športskim utakmicama i koncertima, a u odnosu na druge gosteimali su vremena i bili su i u 'shopping' centrima Zagreba.

27



Gosti u privatnom smještaju su najzadovoljniji gosti Zagreba – većinu elemenata turističkeponude ocijenili su boljim ocjenama od hotelskih i gostiju u drugim smještajnimobjektima. Uz mogućnosti za kupnju i ponudu suvenira, izrazito su zadovoljni uređenošćuZagreba, kulturnim znamenitostima i događanjima i gastronomskom ponudom, anezadovoljniji od drugih bili su mogućnostima za parkiranje i uličnim događanjima.

Gosti u privatnom smještaju s ostvarenih 77 eura prosječne dnevne potrošnje na drugomsu mjestu prema visini potrošnje koja je najvećim dijelom posljedica cijene smještaja injihove manje potrošnje vezane uz hranu i piće. Za kupnju su prosječno dnevno trošili15 eura, a za sport, rekreaciju i izlete nešto manje od 3 eura, što je relativno visoka po-trošnja među promatranim tržišnim segmentima, čime je ovaj segment zanimljiv cjelo-kupnom gospodarstvu grada Zagreba.

3.4. Gosti u posjetu rodbini ili prijateljima

Ova skupina gostiju poznata je pod skraćenim engleskim nazivom VFR (visiting friendsand relatives) i smatra se posebnim tržišnim segmentom gradskog turizma. Slično kaoi kad je riječ o jednodnevnim posjetiteljima njihov je doprinos u ukupnom broju turistateško procijeniti zbog nedostatka pokazatelja o ostvarenom broju noćenja koja sestatistički ne registriraju. S obzirom na rast registrirane turističke potražnje može sepretpostaviti da i broj gostiju u posjetu rodbini i prijateljima ostvaruje rast. Očekivan jerezultat da su trećinu VFR gostiju u ovome istraživanju činili domaći gosti, a međuinozemnim gostima prednjače gosti iz susjednih zemalja, BiH i Slovenije, a zatim Austrijei Italije. Njihova prosječna dob od 32 godine pokazuje da se mogu ubrojiti u mlađe gosteZagreba, a dobna razlika među domaćim (27 godina) i inozemnim (34 godine) pokazujeda je i ova skupina gostiju sastavljena od dva različita podskupa. Tu razliku pokazuje iprosječna duljina boravka – domaći VFR gosti boravili su tjedan dana u Zagrebu, ainozemni oko 2,5 dana manje. Sociodemografski profil je različit i kad je riječ o njihovimprimanjima; većina domaćih gostiju je nižih prosječnih mjesečnih primanja domaćinsta-va, dok su inozemni VFR gosti srednje i više platežne moći (za 44% su mjesečna primanjadomaćinstva viša od 2.500 eura).

Ovi gosti iako najčešće dolaze sami (51%), iznad prosjeka dolaze i u pratnji obitelji (10%).Preko polovice je doputovalo automobilom, a uz odmor u gradu, posjet rodbini ili prijate-ljima kombiniraju s poslom, obrazovanjem ili prisustvovanjem kongresu. Zbog specifičnogglavnog motiva dolaska razumljivo je da su česti posjetitelji Zagreba (70% onih koji su 6i više puta posjetili Zagreb). Stoga je logično da su se proporuke rodbine ili prijateljenajviše koristile kao izvor informacija, ako je takva informacija uopće bila potrebna.Međutim zanimljivo je da je oko petine gostiju potražilo neku informaciju o Zagrebu naInternetu, a Zagreb je za većinu bio glavno i jedino odredište (67%).

Zbog glavnog motiva boravka, gosti u posjetu rodbini ili prijateljima nešto su manjeaktivni gosti od ostalih. Kao i drugi gosti najviše su se prilikom posjeta Zagrebu kretalicentrom grada, a glavni razlog neposjeta atrakcijama je činjenica da su ih već prijerazgledali (30%). Za posjet muzejima i galerijama nisu bili zainteresirani (čak 35%), akad je riječ o manifestacijama više od drugih su zainteresirani za kazališne i kino priredbe.Zanimljivo je da bez obzira što su u posjetu, u sličnom broju kao i drugi gosti odlaze urestorane i kafiće.

Gosti u posjetu rodbini ili prijateljima su najzadovoljniji različitim faktorima turističkeatraktivnosti Zagreba, osobito slikovitošću Zagreba i pogodnošću za provođenje kratkogodmora. Najnezadovoljniji su mogućnostima za parkiranje kad je riječ o gradskojinfrastrukturi i radnim vremenom kulturnih institucija. Prosječni dnevni troškovi gostijuu posjetu rodbini i prijateljima iznose oko 61 eura dnevno. Ovi su gosti najviše izdvajaliza hranu i piće u ugostiteljskim objektima (oko 23 eura prosječno dnevno ili 37%) te zakupnju (oko 23 eura), što odgovara i nešto većem posjetu trgovačkih centara i trgovina

28



u centru grada. Relativno najviše u odnosu na druge promatrane segmente su izdvajaliza kulturu i zabavu (oko 12 eura prosječno dnevno ili 20%). Kao i gosti u privatnomsmještaju i VFR turisti čija su noćenja neregistirana atraktivan su segment gospodarstvugrada.

3.5. Jednodnevni posjetitelji

Jedan od vrlo važnih tržišnih segmenata gradskog turizma su jednodnevni posjetitelji.Istodobno, riječ je o segmentu čiji je obuhvat (zbog složene metodologije mjerenja)nepoznat, a odabir lokacija anketiranja znatno utječe na njegovu strukturu i obilježja.Istraživanjem je obuhvaćena populacija domaćih turista (34%) te ponajviše inozemnituristi iz Austrije, Slovenije i Velike Britanije. Jednodnevni posjetitelji su najvećim dijelomsamostalno organizirali svoj posjet Zagrebu (62%), a u Zagrebu su ponajviše boraviliizmeđu 6 i 10 sati (u prosjeku 7,4 sata).

Istraživanje je pokazalo da je velik broj onih (54%) koji su Zagreb posjetili 6 i više putapa se prema 'vjernosti' ovaj segment približuje VFR segmentu. Sociodemografski profilgovori o gostima mlađe, srednje dobi (prosječna dob – 34 godine), srednje i niže platežnemoći. To su gosti koji dolaze pretežno zbog odmora, ali i zbog mnogih drugih motivakao što su poslovni motivi uključujući posjet kongresu, nekom sportskom događaju.Ono što u strukturi motiva ponajviše izdvaja jednodnevne posjetitelje Zagreba od drugihgostiju je dolazak zbog 'shoppinga' (16%) i zdravstvenih razloga (6%). Dolaze ponajvišeu pratnji prijatelja (36%) ili s partnerom (31%); više od polovice je doputovalo automo-bilom, a autobus je drugo korišteno prijevozno sredstvo.

O Zagrebu su se jednodnevni posjetitelji informirali koristeći Internet (36%), a polovicanije trebala dodatne informacije zbog svog, već dobrog, poznavanja našeg grada. Za po-lovicu je Zagreb glavno odredište putovanja, ali znatan je broj onih (trećina) kojima jeZagreb usputna destinacija. Jednodnevni posjetitelji ponajviše su se zadržali na glavnomgradskom trgu, Gornjem i Donjem gradu iako u manjem broju od ostalih segmenata tu-rista. Više od 60% nema vremena niti za posjet muzejima i galerijama, a od onih koji suse odlučili za odlazak u muzej, Arheološki muzej i muzej Mimara bili su najinteresantniji.Zbog nedostatka vremena jednodnevni posjetitelji nisu u značajnijem broju posjećivalipriredbe, ali su kao i svi drugi odlazili u kafiće i nešto manje u restorane. Petina ovih go-stiju odlazi u 'shopping' centre, što je manje nego oni gosti koji su u privatnom smještajuili kod rodbine i prijatelja, ali valja napomenuti da su tim aspektom turističke ponudebili izrazito zadovoljni kao i ljubaznošću osoblja turističko-informativnih centara te pogod-nošću Zagreba kao odredišta za kratak odmor. Kao i drugi gosti Zagreba nisu bili zadovolj-nji mogućnostima za parkiranje kao ni uličnim događanjima iako različite faktore turis-tičke atraktivnosti Zagreba ocijenjuju visokim ocjenama.

Jednodnevni su posjetitelji tijekom svog boravka u Zagrebu trošili u prosjeku oko 66 eu-ra po osobi, pri čemu se najveći dio troškova odnosio na kupnju (oko 28 eura ili 42%) iugostiteljske usluge (oko 26 eura u prosjeku po osobi ili 39%).

29


TRENDOVITRENDOVITRENDOVITRENDOVITRENDOVITURISTIČKE POTRAŽNJETURISTIČKE POTRAŽNJETURISTIČKE POTRAŽNJETURISTIČKE POTRAŽNJETURISTIČKE POTRAŽNJE

U ZAGREBUU ZAGREBUU ZAGREBUU ZAGREBUU ZAGREBU

4.

30


4. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U GRADU ZAGREBU

1.3

81

1.5

56

1.4

96

1.4

10

1.3

70

73

1

67

1

67

8

74

9

67

4

73

0

65

8

62

9

58

4

62

8

65

0 76

1

83

5

85

6

93

4 1.0

19

0200400600800

1.0001.2001.4001.6001.8002.0002.200

1986

.

1987

.

1988

.

1989

.

1990

.

1991

.

1992

.

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

Noć

enja

u 0

004. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU

U ovom poglavlju daje se sažeta slika kretanja i glavnih obilježja turističke potražnje uGradu Zagrebu, utvrđuje se tržišna pozicija Zagreba u konkurentskom okruženju te seanaliziraju trendovi turističke potražnje u Zagrebu u kontekstu trendova gradskogturizma zabilježenih na europskom turističkom tržištu.

Glavna obilježja turističkog prometa analiziraju se za 2006. godinu te se komentirajurazlike u strukturi potražnje u odnosu na 2005. godinu kada je bilo provedeno posljednjeTOMAS-ZAGREB istraživanje. Tržišna pozicija Grada Zagreba u konkurentskom okruženjudrugih europskih gradova utvrđuje se za 2005. godinu zbog nedostupnosti novijih poda-taka međunarodne statistike.

4.1. Obilježja turističkog prometa u Zagrebu

Nastavlja se rastući trend turističkih kretanja u Zagrebu premda još uvijek nisu dostignutiprijeratni rezultati iz posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća, kada se u turizmu Gradaostvarivalo više od milijun noćenja (slika 4.1.1.). Naime, rekordan rezultat u zagrebačkomturizmu zabilježen je 1987. godine kada je ostvareno više od 1,5 milijuna noćenja. Godine2006. u Zagrebu je ponovno ostvaren milijun noćenja, odnosno 1.018.549 čime je Zagrebdanas na razini 65% prometa mjerenog brojem noćenja ostvarenog 1987. godine. PremdaZagreb uglavnom slijedi dinamiku oporavka turizma u zemlji gdje je već dostignuto78% turističkih noćenja iz 1987. godine, ta je dinamika u prošlom desetljeću bila neštosporija. Međutim, analizira li se razdoblje od proteklih šest godina, trend oporavka zagre-bačkog turizma dvostruko je brži negoli trend oporavka hrvatskog turizma tj. Zagrebbilježi stopu rasta noćenja od 9,4%, dok noćenja u Hrvatskoj rastu 4,1% prosječno godiš-nje.

Slika 4.1.1.BROJ NOĆENJA U ZAGREBU (1986. – 2006.)

Takvim ostvarenjem Zagreb se svrstava među vodeće hrvatske turističke destinacije jerzauzima drugo mjesto u turističkim dolascima i četrnaesto mjesto prema broju noćenja.Ta disproporcija rezultat je gradskog turizma kojeg obilježava kratak boravak. Primjerice,u Zagrebu se u prosjeku ostvari oko 1,7 noćenja, a u Hrvatskoj oko 5,1 noćenja. Duljinaboravka turista u Zagrebu stabilno je obilježje turističkog prometa.

Brzom rastu turističkog prometa u Zagrebu znatnije su pridonijeli dolasci inozemnihgostiju – njihova noćenja rastu prosječno godišnje po stopi od 11,6%, a domaćih gostiju

31



1. Domaći29%

Ostali37%

2. Njemačka8%

6. Velika Britanija

4%

7. Francuska4%

8. Srbija i Crna Gora

3%

5. Austrija4%

4. Italija5% 3. SAD

6%

po stopi od 4,9 %. Struktura turističkog prometa u Zagrebu u 2006. godini s obzirom nazemlje porijekla gostiju prikazana je na slici 4.1.2. Vodeći turistički tržišni segment sudomaći gosti s 29% udjela u noćenjima, premda se nastavlja ranije uočen trendsmanjivanja tog segmenta. Sukladno tom trendu, udio inozemnih u ukupnim noćenjimapovećava se iz godine u godinu i već je vrlo blizu visokom udjelu iz najbolje zagrebačketurističke godine (danas iznosi 71,2%, a ranije je bio 72,3%).

Vodećih osam emitivnih tržišta u Zagrebu ostvaruju oko 63%, što je za 12 postotnihpoena niže od udjela vodećih osam tržišta u Hrvatskoj, a malo je niže i od njihova udjelau Zagrebu u prethodnoj godini (za 1 postotni poen). Vodeća zagrebačka inozemna tržištadanas su Njemačka, SAD, Italija, Austrija, Velika Britanija, Francuska te Srbija zajedno sCrnom Gorom3. U usporedbi s prethodnom godinom u Zagrebu su značajnije povećananoćenja turista iz prekomorskih tržišta Japana, Australije i SAD-a, a najviše su smanjenanoćenja turista iz Litve, Izraela, Švedske i Novog Zelanda.

Za turistička kretanja u gradovima karakteristična je relativno ujednačena distribucijaturističkih kretanja po mjesecima što je za deset europskih gradova u konkurentskomokruženju prikazano na slici 4.1.3.

Slika 4.1.2.STRUKTURA NOĆENJA U ZAGREBU PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA (2006.)

Slika 4.1.3.STRUKTURA NOĆENJA PO MJESECIMA U KONKURENTSKOM OKRUŽENJU 10 EUROPSKIH GRADOVA (2005.)

0123456789

10111213141516

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Mjeseci

Udi

o noće

nja

(u %

)

Zagreb Beograd Budimpešta Numberg Graz

Ljubljana Munchen Salzburg Stutgart Beč

3 Srbija i Crna Gora se statistički još uvijek prate zajedno iako su od lipnja 2006. godine samostalne države.

32



Ravnomjerna raspoređenost turističkog promet predstavlja stabilno obilježje turističkihkretanja u Zagrebu. Vrlo slična i uglavnom ujednačena kretanja zagrebačkih noćenja pomjesecima zabilježena su i 2005. godine (slika 4.1.4.). Međutim, tada je najviše noćenjaostvareno u mjesecu rujnu (11,5%), a 2006. u srpnju (11,6%), te potom u rujnu (10,9%),što pokazuje da je Zagreb kao destinacija sve atraktivniji odmorišnom segmentu turista.S druge strane, najmanje noćenja ostvaruje se već godinama u Zagrebu u zimskimmjesecima (siječnju i veljači).

U hotelima se ostvaruje gotovo četiri petine ukupnih turističkih noćenja, a zamjetan jei njihov trend povećanja od 18,9% u odnosu na prethodnu godinu. U drugim vrstamasmještaja (omladinskim hostelima, pansionima, privatnim sobama, nekategoriziranimsmještajnim kapacitetima i sličnim vrstama smještaja) ostvaruje se tek petina ukupnihnoćenja u Zagrebu s naglašenom tendencijom smanjivanja njihova udjela.

Slika 4.1.4.STRUKTURA NOĆENJA U ZAGREBU PO MJESECIMA (2005. I 2006.)

47 5579 85 90 93 94

10794

7057

53 55

7380

94 91

119

98111

101

7767

62

0

20

40

60

80

100

120

I. II. III. IV: V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Noć

enja

u 0

00

2005.

2006.

U 2006. godini zagrebački smještajni kapaciteti ostvarili su 28%-tnu iskorištenost. Timeje nastavljen trend nešto boljeg korištenja smještajnih kapaciteta Grada Zagreba,zahvaljujući prije svega boljem korištenju hotela koji danas iskazuju prosječnu godišnjuiskorištenost od 38%4. Pri tome su hoteli kategorizirani s 3 zvjezdice i dalje, kao iprethodne godine, najbolje iskorišteni zagrebački hoteli (43%).

Slika 4.1.5.STRUKTURA NOĆENJA U ZAGREBU PREMA VRSTI SMJEŠTAJA (2006.)

Izvor: Baza turističkog prometa Instituta za turizam temeljena na mjesečnim podacima DZS (2007), Zagreb.

Privatne sobe i

apartmani1,2%

Kampovi0,7%

Ostali kolektivni smještaj9,9% Ostali

hotelima slični

objekti8,9%

Hoteli79,4%

4 Iskorištenost zagrebačkih hotela iskazuje se prema kapacitetu postelja u hotelima po kategorijama za mjesec rujan otkada je usmještajnoj ponudi Zagreba još jedan hotel s 4 zvjezdice.

33



Glavnina smještajne komercijalne ponude Zagreba koncentrirana je u hotelima kojiraspolažu s oko 55% od ukupno raspoloživih 10.235 stalnih postelja u svim vrstamakomercijalnih kapaciteta5. Posljednjih godina izražen trend povećanja hotelskog smještajau Gradu Zagrebu se nastavlja. Danas se u 37 zagrebačka hotela može smjestiti blizu 6tisuća gostiju u 3.386 sobe i 199 apartmana. U strukturi hotelske ponude više od polovineraspoloživih kapaciteta je u hotelima kategoriziranim s 5 i 4 zvjezdica (57%).

4.2. Tržišna pozicija Zagreba u konkurentskom okruženju

Svi spomenuti pokazatelji o kretanju turističkog prometa i unapređenju smještajneponude ukazuju na to da se u Zagrebu nastavlja pozitivan i dinamičan proces obogaćivanjaturističkog proizvoda započet pred nekoliko godina. Time su u Zagrebu stvoreni temeljnipreduvjeti za njegovo uspješnije pozicioniranje na konkurentskom tržištu gradskogturizma u Europi.

U osamdeset i pet europskih gradova (za koje su prikupljeni podaci)6 ostvareno je 420milijuna noćenja 2005. godine, pri čemu se gotovo svako treće noćenje ostvaruje u Lon-donu (120 milijuna noćenja), svako dvanaesto u Parizu (34 milijuna) i svako osamnaestou Rimu (24 milijuna noćenja), a tek svako četrdeset i peto u Zagrebu (slika 4.2.1.). GradZagreb pozicionira se na 55. mjesto s udjelom od 0,2% ukupnih gradskih noćenja uEuropi. Osim Londona, Pariza i Rima tržišni lideri gradskog turizma u Europi su Dablin(22 mil.), Berlin (15 mil.), Madrid (13 mil.), Barcelona (12 mil.), Prag (11 mil.), Milano (11mil.) i Firenca (9 mil.), pa se u tih deset metropola ostvaruje dvije trećine turističkog pro-meta europskih gradova. Međutim, nastavlja se ranije uočen trend povećanja putovanjaturista i u druge europske gradove, pa sve popularnija postaju pomalo nepoznata odre-dišta iz središnje i istočne Europe te manji gradovi i regionalni centri, a ne samo milijunskiglavni gradovi. Gradovi koji su u određenoj godini bili nominirani kao 'Europske kulturneprijestolnice' 7 također su ostvarili dinamičniji rast turizma od ostalih (većina je udvostru-čila turistički promet u godini nominacije, a dinamičan rast nastavljen je i narednih go-dina).

5 Ostatak smještajne ponude Zagreba najvećim se dijelom nalazi u privremenim smještajnim objektima i kolima za spavanje iobjedovanje (ukupno 3.037 stalnih postelja).6 Podaci o europskom gradskom turizmu prikupljeni su iz TourMIS baze podataka (Tourism Management Information Systemodnosno Sustav marketinških informacija u turizmu), pri čemu usporedbu gradova na međunarodnoj razini otežava različitmetodološki pristup nacionalnih statističkih ureda (u vrstama smještaja, u obuhvatu područja grada). U većini slučajeva podacise odnose na ukupna noćenja ostvarena u užoj gradskoj jezgri u svim kolektivnim vrstama smještaja.7 Laskavu titulu "Europske kulturne prijestolnice" i sve beneficije koje ona donosi do sada su koristila 33 europska grada: Graz,Antwerpen, Brisel, Bruges, Prag, Kopenhagen, Helsinki, Pariz, Avignon, Lille, Atena, Solun, Dablin, Cork, Reykjavik, Firenca, Bologna,Genova, Luksemburg, Amsterdam, Roterdam, Bergen, Berlin, Weimar, Krakov, Lisabon, Porto, Madrid, Santiago de Campostela,Salamanca, Stocholm i Glasgow, a u 2006. godini Patras.

Slika 4.2.1.STRUKTURA NOĆENJA OSTVARENIH U 85 EUROPSKIH GRADOVA (2005.)

Izvor: TourMIS baza podataka. City tourism in Europe - Nights & arrivals.WWW://tourmis.wu-wien.ac.at/cgi-bin/tmintro.pl [Accessed December 2006].

Madrid3%

8. Prag3%

9. Milano3%

10. Firenca2%

7. Barcelona3%

5. Berlin4%

4. Dablin5%

3. Rim6%

2. Paris8%

1. London29%

Ostalih 75 gradova

34%

34



U okruženju dvadeset europskih gradova definiranih kao konkurentsko okruženjeZagreba8, koji su prikazani na slici 4.2.2., gdje su tržišni lideri Prag, Firenca, Beč, Müncheni Budimpešta, zagrebački udio iznosi skromnih 1,4% od 67 milijuna noćenja koliko jeukupno ostvareno u tim odabranim gradovima, te zauzima tek 14. mjesto ispred Padove,Basela, Graza, Regensburga, Ljubljane i Vicenze, ali uz jednu od najdinamičnijih stoparasta u regiji. U razdoblju od 2001. do 2005. godine turistički promet iskazan ukupnimbrojem noćenja rastao je u Zagrebu po dinamičnoj stopi od 9,5% prosječno godišnje,čime se svrstao uz bok s Firencom (11,2%), Bratislavom (9,8%) i Ljubljanom (9,6%) ukojima je također ostvaren nešto dinamičniji rast turizma u tom razdoblju. U analiziranojskupini svih dvadeset gradova noćenja su prosječno rasla po stopi od 5,2%, jer je unekim gradovima došlo i do pada turističkih noćenja (Vicenza, Bolonja, Geneva i Padova),dok je u drugima zabilježen umjereniji rast turizma.

Turistički karakter nekoga grada iskazuje se koeficijentom intenziteta turističkog prometa(koji pokazuje odnos turističkih noćenja i broja stanovnika). Prema tom pokazateljuizrazito turistički gradovi su Firenca (gdje se po stanovniku ostvaruje 27 noćenja), Venecija(14 noćenja po stanovniku), Salzburg (13 noćenja po stanovniku), Geneva (12 noćenja postanovniku) i Prag (9 noćenja po stanovniku).

Slika 4.2.2.TRŽIŠNA POZICIJA GRADA ZAGREBA U KONKURENTSKOM OKRUŽENJU20 EUROPSKIH GRADOVA (2005.)

8 Dvadeset gradova okruženja odabrano je prema raspoloživim podacima iz TourMIS baze podataka na temelju tri uvjeta: da onjima postoje podaci u bazi za analizirano razdoblje, da od Zagreba nisu udaljeni više od 800 kilometara, te da imaju najmanje100 tisuća stanovnika.

Izvor: TourMIS baza podataka. City tourism in Europe - Nights & arrivals. WWW://tourmis.wu-wien.ac.at/cgi-bin/tmintro.pl[Accessed December 2006].

415

566

660

729

803

833

1.167

1.338

1.532

1.885

1.956

2.184

2.223

3.810

6.537

8.356

9.476

10.246

11.205

934

0 15.000

20. Vicenza/ I

19. Ljubljana/ SLO

18. Regensburg/ D

17. Graz/ A

16. Basel/ CH

15. Padova/ I

14. Zagreb/ HR

13. Beograd/ RS

12. Bratislava/ SK

11. Bolonja/ I

10. Salzburg/ A

9. Nürnberg/ D

8. Stuttgart/ D

7. Geneva/ CH

6. Venecija/ I

5. Budimpešta/ HU

4. Munchen/ D

3. Beč/ A

2 Firenca/ I

1. Prag/ CZ

9,6

1,8

4,1

5,5

1,3

9,8

2,9

0,8

6,4

3,7

11,2

8,3

-3,3

-0,1

-1,3

9,5

0,2

-1,0

4,1

2,4

-5,0 0,0 5,0 10,0 15,0

Vicenza/ I

Ljubljana/ SLO

Regensburg/ D

Graz/ A

Basel/ CH

Padova/ I

Zagreb/ HR

Beograd/ RS

Bratislava/ SK

Bolonja/ I

Salzburg/ A

Nürnberg/ D

Stuttgart/ D

Geneva/ CH

Venecija/ I

Budimpešta/ HU

Munchen/ D

Beč/ A

Firenca/ I

Prag/ CZ

Noćenja 2005. godine(u tisućama)

Prosječna stopa promjene noćenja2001.-2005. (%)

35



Gradovi koji su najmanje izloženi pritisku turista su Vicenza (0,3 noćenja po stanovniku),Beograd (1,1 noćenje po stanovniku) i Zagreb (1,1 noćenja po stanovniku).

Sve prognoze rasta turizma u europskim gradovima su i dalje optimistične, a takvapredviđanja vrijede i za turizam u Zagrebu.

4.3. Trendovi turističke potražnje u Zagrebu

Istraživanje TOMAS ZAGREB - Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba provodi se od1998. godine, a 2006. godine provedeno je po četvrti puta. Cilj istraživanja je opis obilježjaturističke potražnje grada Zagreba, praćenje promjena potražnje i otkrivanje novih,važnih odrednica turističkoga ponašanja te, kako je riječ o kontinuiranom istraživanju,i usporedba obilježja turističke potražnje u Zagrebu tijekom promatranog razdoblja.Sadržaj istraživanja se u gotovo desetogodišnjem razdoblju provođenja dijelom mijenjaosukladno preporukama European Cities Tourism o istraživanju gradskog turizma, a ucilju omogućavanja usporedbe obilježja turističke potražnje Zagreba s potražnjom udrugim europskim središtima, ali i usporedbe potražnje gradskog turizma s drugimsegmentima turističkog tržišta u Hrvatskoj. Praćenje obilježja turističke potražnje izaključivanje o trendovima moguće je stoga samo na onom skupu obilježja koja su unajvećoj mjeri ostala nepromijenjena u promatranom vremenskom razdoblju.

TOMAS ZAGREB istraživanje od svojeg početka obuhvaća gotovo sve segmente turističkepotražnje gradskog turizma. To je segment gostiju u komercijalnim oblicima smještaja(hotelski gosti i gosti u privatnom smještaju), segment gostiju koji su u posjetu rodbiniili prijateljima te segment gostiju koji su u Zagrebu u jednodnevnom posjetu. Gosti uposjetu rodbini ili prijateljima i jednodnevni posjetitelji važan su segment turističkepotražnje gradskog turizma općenito, a za njih, za razliku od gostiju u komercijalnomsmještaju, ne postoje podaci o veličini potražnje niti o osnovnim obilježjima te potražnje.U 2005. godini obuhvat TOMAS ZAGREB istraživanja je proširen na segment gostiju uhostelima.

Podaci za TOMAS ZAGREB istraživanja prikupljaju se anketiranjem gostiju i posjetiteljaZagreba. Metodologija TOMAS istraživanja originalno je preuzeta od švicarskogistraživanja TOMAS9, čije je ime zadržano danas kao 'trade-mark' istraživanja, a tijekomvremena je istraživački tim Instituta za turizam, na temelju preporuka statističkog uredaEuropske unije (Eurostata), Svjetske turističke organizacije i European Cities Tourismorganizacije razvijao instrumente istraživanja koji najbolje odgovaraju ciljevimaistraživanja u našem okruženju te ujedno omogućuju usporedbu obilježja potražnje sdrugim zemljama i drugim segmentima potražnje.

U tablici 4.3.1. ukratko se navode glavna metodološka obilježja svih dosadašnjih TOMASZAGREB istraživanja. U svim su se istraživanjima koristila dva uzorka – stratificiranislučajni uzorak hotelskih gostiju, stratificiran prema kategoriji hotelskog smještaja izemlji porijekla hotelskih gostiju, i kvotni uzorak gostiju i posjetitelja Zagreba anketiranihna lokacijama u Gradu. Vremensko razdoblje provođenja istraživanja razlikovalo setijekom promatranih godina. Najkraće razdoblje turističke potražnje Zagreba obuhvaćenoje 2005. godine (od kraja kolovoza do listopada), a najduže 2006. godine kada jeobuhvaćena turistička potražnja u razdoblju od početka svibnja do kraja listopada. Timese TOMAS ZAGREB istraživanje metodološki približava preporukama European CitiesTourism o cjelogodišnjem istraživanju turističke potražnje u gradovima.

9 Naziv TOMAS potječe od švicarskog naziva Touristisches Marktforschungssystem Schweiz.

36



Istraživanje se svake godine provodilo u dvadesetak hotela i na dvadesetak lokacija ugradu. Do 2005. godine hotelski gosti anketirani su samo u hotelima, a na lokacijama suanketirani gosti smješteni u privatnom smještaju, kod rodbine ili prijatelja i u jednodnev-nom posjetu. U 2005. i 2006. godini hotelski gosti anketirani su u hotelima, ali i na loka-cijama u Gradu. Podaci za istraživanje prikupljani su osobnim intervjuom s posjetiteljimaZagreba.

Tablica 4.3.1.GLAVNA METODOLOŠKA OBILJEŽJA TOMAS ZAGREB ISTRAŽIVANJA U RAZDOBLJU 1998.-2006.

1998. 2003. 2005. 2006.

Razdoblje anketiranja

15. lipanj - 31. listopad

15. svibanj - 31. listopad

19. kolovoz - 31. listopad

1. svibanj - 31. listopad

Obuhvaćeni segmenti turističke potražnje

Hotelski gostiGosti u privatnom smještajuGosti u posjetu rodbini i prijateljimaJednodnevni posjetitelji

Hotelski gostiGosti u privatnom smještajuGosti u posjetu rodbini i prijateljimaJednodnevni posjetitelji

Hotelski gostiGosti u hostelimaGosti u privatnom smještajuGosti u posjetu rodbini i prijateljimaJednodnevni posjetitelji

Hotelski gostiGosti u hostelimaGosti u privatnom smještajuGosti u posjetu rodbini i prijateljimaJednodnevni posjetitelji

Obuhvaćene zemlje porijekla hotelskih gostiju

1. Domaći gosti2. Njemačka3. SAD i Kanada4. Italija5. Austrija6. Bosna i Hercegovina7. Velika Britanija8. Slovenija9. Francuska10. Ostale zemlje

1. Domaći gosti2. Njemačka3. Italija4. SAD5. Velika Britanija6. Ostale zemlje

1. Domaći gosti2. Njemačka3. Italija4. SAD5. Francuska6. Velika Britanija7. Ostale zemlje

1. Domaći gosti2. Njemačka3. Italija4. SAD5. Francuska6. Velika Britanija7. Austrija8. BiH, Srbija, Crna Gora, Slovenija, Makedonija9. Španjolska10. Ostale zemlje

Veličina uzorka (broj ispitanika) u hotelima

876 387 643 834

Veličina uzorka (broj ispitanika) ukupno

1811 1190 1250 1446

Tablica 4.3.2.STRUKTURA HOTELSKOG SMJEŠTAJA I OSTVARENIH NOĆENJAPREMA KATEGORIJI HOTELA U RAZDOBLJU 1998.-2006.

U ovom poglavlju trendovi turističke potražnje u Zagrebu analiziraju se samo na segmentuhotelskih gostiju, kao najznačajnijem segmentu gradskog turizma i segmentu za koji supostoje podaci o veličini potražnje i osnovnim obilježjima te potražnje (zemlja porijeklagostiju). Zabilježene promjene u razdoblju od 1998. do 2006. godine s jedne strane mogubiti rezultat stvarnih promjena u obilježjima potražnje, a s druge strane su rezultat pro-mjena strukture te potražnje. Tijekom promatranog razdoblja mijenjala se struktura ho-telskih gostiju s obzirom na zemlju porijekla (rast udjela inozemnih gostiju), kategorijusmještaja (rast udjela noćenja u hotelima s 3 i više zvjezdica, pad udjela noćenja u hotelimanajniže kategorije) i sezonalnost potražnje (najveći rast prometa u srpnju i kolovozu).

1998. 2003. 2005. 2006.UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

• 5*/ L 15,4 35,2 30,5 26,6• 4*/ A 21,6 24,4 26,2 28,7• 3*/ B 62,5 16,0 30,4 31,2• 1* i 2*/ C i D 0,5 24,4 12,9 13,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0• 5*/ L 12,9 31,8 22,9 22,9• 4*/ A 28,2 24,0 28,5 31,6• 3*/ B 57,8 21,5 37,4 34,5• 1* i 2*/ C i D 1,0 22,7 11,2 11,0

Noćenja (%)

Stalne postelje (%)Kategorija hotela

(%)

37



Nadalje, promjene metodologije istraživanja u promatranom razdoblju, iako nisu bileznačajne, mogu utjecati na dobivene rezultate. Posebno se to odnosi na istraživanje pro-vedeno 2005. godine kada je bila obuhvaćena turistička potražnja nepuna tri mjeseca(od kraja kolovoza do listopada). Sve to treba imati na umu kada se promatraju trendoviturističke potražnje grada Zagreba u razdoblju 1998.-2006. godina.

Osim samog opisa uočenih trendova u turističkoj potražnji u Zagrebu, u nastavku se, ta-mo gdje za to postoje podaci, trendovi turističke potražnje u Zagrebu uspoređuju s onimazabilježenim u Europi. Trendovi turističke potražnje u gradskom turizmu u Europi teme-ljeni su na istraživanju Europske turističke komisije10 i drugim relevatnim istraživanjima11.

Tablica 4.3.3.STRUKTURA NOĆENJA U HOTELIMA PREMA MJESECIMA U RAZDOBLJU 1998.-2006.

Iako se u većini europskih gradova povećava udio domaćih gostiju u strukturi posje-titelja, Zagreb bilježi drugačiji trend. Kao posljedica ratnih zbivanja i pada turističkogprometa početkom devedesetih godina, zagrebačko turističko tržište još je u razdobljuoporavka pa stoga udio inozemnih gostiju iz godine u godinu bilježi rast. Broj noćenjainozemnih hotelskih gostiju u razdoblju od 1998. do 2006. godine više je nego udvo-stručen, a pri tome su najviše rasla noćenja gostiju iz Srbije i Crne Gore, Španjolske,Francuske i izvaneuropskih zemalja. Međutim, poredak prvih sedam inozemnih tržišta(tržište Njemačke, SAD-a, Italije, Austrije, Velike Britanije, Francuske i Bosne i Herce-govine) nije se značajnije mijenjao tijekom promatranog razdoblja.

S obzirom na zemlju porijekla svojih gostiju Zagreb se ne razlikuje puno od europskihtrendova - među inozemnim posjetiteljima većine europskih gradova najviše turistadolazi iz susjednih država, pri čemu su izuzetak turisti iz Njemačke, Velike Britanijei Francuske koji u svim gradovima predstavljaju značajni tržišni segment bez obzirana udaljenost. Tako su najvažnija emitivna tržišta u europskom gradskom turizmunjemačko i britansko koja generiraju više od 40% svih putovanja; slijede turisti izSAD-a, Italije, Francuske i Japana, a učestalije od drugih u gradove putuju Europljaniiz razvijenih manjih zemalja sjeverozapadne Europe.

Zemlja porijekla hotelskih gostiju Zagreba: rast udjela inozemnih gostiju

10 European Travel Commission (ETC), World Tourism Organisation (UNWTO) (2005): City tourism & culture – the Europeanexperience. Brussels. Dostupno na: http://www.etc-corporate.org/resources/uploads/ETC_CityTourism&Culture_LR.pdf [prosinac2005].11 Između ostalih i istraživanja Europskog turističkog monitora i Eurobarometra.

1998. 2003. 2005. 2006.

• I-IV 143.962 121.051 173.022 215.184 1,49• V-VI 86.906 79.711 132.074 149.630 1,72• VII-VIII 57.641 67.295 117.644 154.044 2,67• IX-X 93.517 99.820 157.460 171.555 1,83• XI-XII 81.604 68.983 99.611 118.124 1,45

UKUPNO 463.630 436.860 679.811 808.537 1,74

• I-IV 31,1 27,7 25,5 26,6• V-VI 18,7 18,2 19,4 18,5• VII-VIII 12,4 15,4 17,3 19,1• IX-X 20,2 22,8 23,2 21,2• XI-XII 17,6 15,8 14,7 14,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

Indeks 2006./1998.

Noćenja

Noćenja (%)

Mjeseci

38



U posljednjem TOMAS ZAGREB istraživanju, provedenom 2006. godine, sadržajistraživanja proširen je dodavanjem još dva socio-ekonomska obilježja – obrazovanjegostiju i mjesečna primanja njihovih domaćinstava. Iako nije moguće govoriti otrendovima ta dva obilježja u zagrebačkoj hotelskoj populaciji, moguće je usporeditidobivene rezultate s drugim segmentom turističkog tržišta u Hrvatskoj, a to je ljetnapotražnja za tzv. 'sunce i more' turizmom na našoj obali. Dok u populaciji turista kojiodsjedaju u komercijalnim smještajnim objektima u jednoj od sedam obalnih županija,tijekom četiri ljetna mjeseca, prevladavaju oni sa srednjoškolskim obrazovanjem (37%),a fakultet ili više stupnjeve obrazovanja ima nešto više od četvrtine populacije (27%),12

među hotelskim gostima Zagreba je 46% visoko obrazovanih, 31% onih s višom školom

Prosječna dob hotelskih gostiju u Zagrebu u razdoblju od 1998. do 2006. godine nijese značajnije mijenjala. U zagrebačkim hotelima borave gosti u prosjeku stari 40godina. S izuzetkom 1998. godine, udio mlađih gostiju (do 25 godina) kreće se oko10%, slično kao i udio onih najstarijih (56 i više godina) pa se može reći da je svakideseti gost hotela mlađi od 25 godina, odnosno stariji od 56 godina.

Prema istraživanjima obilježja potražnje gradskog turizma u Europi, tipičan posjetiteljeuropskih gradova je mlađi od 35 godina (42%). Zagreb se, prema rezultatimaistraživanja TOMAS ZAGREB, uklapa u te trendove, sa 40% svoje hotelske turističkepotražnje u dobi do 35 godina u 2006. godini, iako taj udio tijekom promatranograzdoblja varira (od 28% u 2003. do 49% u 1998. godini).

Dob turista: Stalno obilježje zagrebačke turističke potražnje –hotelski gost Zagreba u prosjeku je u dobi od oko 40 godina

12 Institut za turizam (2005.). Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj - TOMAS Ljeto 2004. Institut za turizam, Zagreb.

Tablica 4.3.4. ZEMLJA PORIJEKLA HOTELSKIH GOSTIJU U RAZDOBLJU 1998.-2006.

Noćenja % Noćenja % Noćenja % Noćenja %UKUPNO 463.630 100 436.860 100 679.811 100 808.537 100 1,74

• Domaći 179.551 39 133.207 30 185.738 27 204.635 25 1,14• Inozemni 284.079 61 303.653 70 494.073 73 603.902 75 2,13

Noćenja Rang Noćenja Rang Noćenja Rang Noćenja Rang• Njemačka 35.228 1 35.889 1 56.216 1 65.825 1 1,87• SAD 31.593 2 23.833 3 42.402 3 55.188 2 1,75• Italija 27.708 3 27.061 2 43.468 2 46.551 3 1,68• Austrija 21.040 5 21.909 4 27.653 6 37.623 4 1,79• Velika Britanija 22.802 4 20.856 5 28.130 5 37.622 5 1,65• Francuska 9.095 8 11.679 8 28.223 4 31.937 6 3,51• Ostale izvaneuropske zemlje 12.553 7 12.895 7 25.438 7 31.580 7 2,52• Bosna i Hercegovina 19.270 6 15.380 6 21.079 8 25.490 8 1,32• Srbija i Crna Gora 1.525 34 8.323 12 19.324 9 23.605 9 15,48• Japan 3.813 19 3.468 25 8.021 21 19.974 10 5,24• Španjolska 2.832 24 3.031 28 17.442 10 19.176 11 6,77• Slovenija 6.570 12 11.386 9 11.476 13 13.950 12 2,12• Mađarska 7.071 10 7.806 13 12.495 11 12.919 13 1,83• Australija 2.278 29 2.568 31 8.690 17 12.908 14 5,67• Nizozemska 6.466 13 5.641 15 9.850 15 11.918 15 1,84

Indeks 2006./1998.

2006.Zemlja porijekla inozemnih gostiju

1998. 2003. 2005.

Tablica 4.3.5. DOB HOTELSKIH GOSTIJU U RAZDOBLJU 1998.-2006.

1998. 2003. 2005. 2006.

• Do 25 19,2 7,6 12,2 11,2• 26 do 35 29,9 20,5 32,3 28,3• 36 do 45 26,0 34,2 29,2 28,1• 46 do 55 17,8 24,9 14,8 20,2• 56 i više 7,1 12,7 11,6 12,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosječna dob 37,6 42,3 38,9 40,3Aritmetička sredina

%Dob (godine)

39



i manje od četvrtine (23%) onih sa srednjom školom. Može se zaključiti da je obrazovnastruktura zagrebačkih hotelskih gostiju u skladu s europskom gradskom potražnjomkoju obilježavaju bolje obrazovani gosti i gosti viših osobnih primanja.

U razdoblju od prvog provedenog istraživanja do danas sadržaj ovoga pitanja se,zbog potreba detaljnijeg ispitivanja motivacije turističke populacije Zagreba, poneštomijenjao pa su zaključci o trendovima mogući samo kad je riječ o određenim motivima.U odnosu na 1998. godinu, Zagreb bilježi znatno povećanje četiri motiva dolaskasvojih gostiju – kratkog odmora u gradu, zabave, novih iskustava i doživljaja iupoznavanja kulturnih znamenitosti Zagreba. U isto vrijeme dolazi do znatnogsmanjivanja udjela gostiju koji u Zagreb dolaze zbog posla.

Zagreb stoga sve više postaje turistička destinacija u koju se dolazi zbog isključivo'turističkih' motiva. Povećan broj 'turistički' motiviranih dolazaka najvećim je dijelomuzrok i povećanom udjelu 'novih' gostiju Zagreba te povećanom udjelu dolazaka spartnerom.

Motivi dolaska: U Zagreb se sve više dolazi zbog 'kratkog odmora u gradu','zabave' i 'novih iskustava i doživljaja'; pada udio isključivo poslovnihdolazaka

Slika 4.3.1.MOTIVI* DOLASKA HOTELSKIH GOSTIJU U RAZDOBLJU 1998.-2006.


61

,6

48

,0

33

,3

32

,2

11

,2 16

,2

18

,4

29

,5

10

,3

19

,9 22

,8 29

,0

9,8

22,5

19,6

26

,6

7,6

5,9

16

,6

17

,4

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

1998. 2003. 2005. 2006.

Poslovne obveze

Kratki odmor u gradu

Nova iskustva i doživljaji

Zabava

Upoznavanje kulturnihznamenitosti Zagreba

(%)

Tablica 4.3.6. MOTIVI* DOLASKA HOTELSKIH GOSTIJU U RAZDOBLJU 1998.-2006. (%)

Motivi 1998. 2003. 2005. 2006.• Poslovne obveze 61,6 48,0 33,3 32,2• Kratki odmor u gradu 11,2 16,2 18,4 29,5• Nova iskustva i doživljaji 10,3 19,9 22,8 29,0• Zabava 9,8 22,5 19,6 26,6• Upoznavanje kulturnih znamenitosti Zagreba 7,6 5,9 16,6 17,4• Posjet rodbini ili prijateljima 14,5 20,5 12,1 14,8• Upoznavanje prirodnih ljepota okolice Zagreba 2,4 4,6 5,6 6,1• Sudjelovanje/ nazočnost sportskom događaju - 3,2 13,3 5,8• Kupnja ('shopping') 4,4 6,3 2,6 3,9• Nazočnost kongresu, sajmu 16,7 15,6 12,1 3,7• Obrazovanje (seminari, tečajevi) - 8,7 4,1 3,3• Sudjelovanje/ nazočnost kulturnom događaju/

manifestaciji- 4,5 1,4 3,1

• Drugi motivi 2,9 2,7 1,3 2,7• Zdravstveni razlozi 4,6 3,2 1,0 2,5• Religija - 1,7 1,7 1,8• Povoljne cijene 0,7 0,8 1,3 -• Kružno putovanje (Zagreb kao dio ture) 5,0 11,0 15,5 -• Tranzit 6,5 3,3 2,6 -

* Mogućnost više odgovora.Napomena: Sortirano prema rezultatima zabilježenim u 2006. godini.

40



S izuzetkom 2005. godine, kada je istraživanjem bilo obuhvaćeno usko vremenskorazdoblje turističke potražnje u Zagrebu (kraj kolovoza, rujan i listopad), dolazak bezpratnje dominantan je kod hotelske potražnje, ali se njegov udio u promatranomrazdoblju smanjuje. S druge strane, raste udio dolazaka s partnerom pa je tako gotovojedna trećina hotelskih gostiju u 2006. godini, u odnosu na jednu četvrtinu u 1998.godini, doputovala u Zagreb s partnerom. Zabilježene promjene u najvećoj su mjeriposljedica veće zastupljenosti 'turistički' motiviranih dolazaka za koje je, kad se radio gradskom turizmu, karakterističan dolazak s partnerom.

I u gradskom turizmu u Europi najzastupljeniji tržišni segment su parovi bez djecetzv. DINKS (double income no kids), a najmanje je posjetitelja s djecom (samo 20%).

Pratnja na putovanju: Smanjuje se udio gostiju koji u Zagreb dolaze bezpratnje, a raste dolazak s partnerom

Iako je udio 'novih' gostiju Zagreba nešto niži od onog zabilježenog u 2005. godini,rezultati istraživanja ukazuju na rast udjela hotelskih gostiju koji su u Zagrebu prviputa. U isto vrijeme smanjuje se udio 'vjernih' gostiju, onih koji su Zagreb posjetiliveć tri i više puta, iako je taj segment i dalje dominantan – polovica hotelskih gostijuZagreba poznaje grad vrlo dobro jer je u njemu bila tri ili više puta. Među njimaprevladavaju oni najvjerniji - oni koji Zagreb posjećuju već šest i više puta.

Učestalost dolaska u Zagreb: Raste udio gostiju koji su u prvom posjetuZagrebu

Ključni trend kad je riječ o korištenju pojedinih izvora informacija, vezan je uz Internet.Dok je u 1998. godini bio tek sedmi izvor informacija koji je koristilo samo oko 7%hotelskih gostiju Zagreba, već od 2003. godine Internet predstavlja glavni izvorinformacija, a njegovo korištenje iz godine u godinu raste. U isto vrijeme u nešto ma-njoj mjeri se koriste ostali izvori informacija kao što su brošure, oglasi i plakati, član-ci u novinama, radio, televizija i film te sajmovi i izložbe. Međutim, iako navedeniizvori bilježe pad korištenja, ne može se reći da su postali zanemariv izvor informacija.Zamijećen trend više govori u prilog tome da gosti Zagreba istovremeno koriste neko-liko različitih izvora kako bi prikupili informacije o Zagrebu. Sličan trend zamijećenje i u potražnji našeg 'odmorišnog' ili 'sunce i more' turizma, gdje usprkos rastu Inter-neta nisu napušteni ostali izvori informacija.

Izvori informacija: Gosti se sve više informiraju i istovremeno koriste višeizvora informacija

Tablica 4.3.7. PRATNJA NA PUTOVANJU U RAZDOBLJU 1998.-2006. (HOTELSKI GOSTI)

Pratnjana putovanju 1998. 2003. 2005. 2006.

• Sam(a) 46,8 45,1 27,1 39,2• Samo s partnerom 19,9 23,9 28,2 31,0• S članovima obitelji 8,6 9,0 5,7 8,5• S prijateljima/poznanicima 24,7 22,0 39,1 21,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

(%)

Tablica 4.3.8. UČESTALOST DOLASKA HOTELSKIH GOSTIJUU ZAGREB U RAZDOBLJU 1998.-2006. (%)

Učestalost dolaska

1998. 2003. 2005. 2006.

• Prvi posjet 27,4 24,4 37,4 33,4• Drugi posjet 12,3 10,8 13,7 17,0• Više od tri posjeta 60,3 64,7 49,0 49,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

41



Sukladno povećanom udjelu 'novih' gostiju opada 'prijašnji boravak' kao izvorinformacija, dok je udio onih koji ne trebaju informacije stalan i kreće se oko 20%.

I u drugim europskim gradovima raste korištenje Interneta prilikom organiziranjaposjete gradovima, a nešto je veći udio preporuka rodbine i prijatelja na koje seoslanja gotovo svaki treći posjetitelj europskih gradova.


Slika 4.3.2.IZVORI* INFORMACIJA HOTELSKIH GOSTIJU O ZAGREBU U RAZDOBLJU 1998.-2006.

Prijevozno sredstvo za dolazak u Zagreb: Povećanje dolazaka zrakoplovom

Tijekom promatranog razdoblja osobni automobil i zrakoplov zamijenili su svoje mjestou broju dolazaka hotelskih gostiju u Zagreb – dok je osobni automobil bio primarnoprijevozno sredstvo za dolazak 1998. godine, u 2005. i 2006. godini gotovo polovicahotelskih gostiju dolazi u Zagreb zrakoplovom. I drugi europski gradovi bilježe porastkorištenja zrakoplova u dolasku posjetitelja, prvenstveno zbog pojave novih zrako-plovnih kompanija (low cost) koje nude povoljnije letove. Ipak, osobni automobil idalje ostaje prijevozno sredstvo kojim se vrlo često putuje u europske gradove.

7

31

41 4

3

21 2

4

21

15

24

19

13 1

5

6

9

13

7

11

8

10

6

10 10

8

3

6 7 7

3

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

50,0

1998. 2003. 2005. 2006.

Internet

Brošure, oglasi, plakati

Preporuke rodbine iliprijateljaPreporuke turističkeagencije ili klubaČlanci u novinama iličasopisimaRadio, televizija, film ilivideoSajmovi, izložbe

Tablica 4.3.9. IZVORI* INFORMACIJA HOTELSKIH GOSTIJUO ZAGREBU U RAZDOBLJU 1998.-2006. (%)

Izvori informacija 1998. 2003. 2005. 2006.• Internet 7,1 31,2 41,4 43,2• Prijašnjii boravak 34,7 25,9 17,6 24,1• Nisam trebao/la nikakve informacije 20,8 23,4 22,3 20,3• Brošure, oglasi, plakati 21,1 23,8 21,4 15,1• Preporuke rodbine ili prijatelja 24,0 18,6 13,5 15,0• Preporuke turističke agencije ili kluba 5,5 8,9 12,5 6,9• Članci u novinama ili časopisima 10,8 8,1 9,8 6,0• Radio, televizija, film ili video 10,0 10,1 7,9 3,4• Sajmovi, izložbe 6,1 7,2 7,0 2,8• Drugi izvori 3,8 0,3 3,0 0,2


(%)

42



Način organizacije putovanja: I dalje dominantan samostalno organizirandolazak u Zagreb; raste broj dolazaka organiziranih posredstvom putničkihagencija

Hotelski gosti Zagreba u većini slučajeva samostalno organiziraju svoje putovanje iboravak u Zagrebu. Međutim, u gotovo desetogodišnjem razdoblju udio samostalnoorganiziranih dolazaka pao je s 91% na 52%. S druge strane, za razliku od 1998.godine kada je posredstvom putničke agencije u Zagreb dolazio svaki deseti gost,zadnjih godina gotovo svaki treći gost koristi usluge agencije za dolazak u Zagreb.Povećan broj gostiju koji dolaze u Zagreb posredstvom agencije posljedica je, s jednestrane, povećanog udjela 'turističkih' dolazaka, a s druge strane povećanog udjelagostiju koji Zagreb posjećuju prvi puta.

I statistički pokazatelji Državnog zavoda za statistiku13 i rezultati TOMAS ZAGREBistraživanja ukazuju na nešto kraći boravak gostiju u zagrebačkim hotelima. Iako idalje najveći dio gostiju ostvaruje 1 do 2 noćenja, tipično za gradski turizam, smanjujese udio onih koji borave 5 i više noćenja.

Duljina boravka: U zagrebačkim hotelima gosti borave nešto kraće iostvaruju u prosjeku 2 do 3 noćenja

13 Prema Državnom zavodu za statistiku RH koji registrira broj dolazaka turista u zagrebačke hotele i broj ostvarenih noćenja uhotelima proizlazi da je duljina boravka gostiju zagrebačkih hotela u 1998., 2003., 2005. i 2006. godini iznosila redom 1,87, 1,95,1,76 i 1,72 noćenja

Tablica 4.3.12. DULJINA BORAVKA HOTELSKIH GOSTIJU U ZAGREBU U RAZDOBLJU 1998.-2006.

1998. 2003. 2005. 2006.

• 1 - 2 54,0 46,7 51,6 56,9• 3 - 4 21,2 29,9 24,1 31,9• 5 - 7 14,5 18,9 15,0 9,6• 8 i više 10,3 4,5 9,3 1,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosječna duljina boravka (noćenja) 3,8 3,5 3,6 2,7Aritmetička sredina

%Broj noćenja

Tablica 4.3.10. PRIJEVOZNO SREDSTVO ZA DOLAZAK U ZAGREBU RAZDOBLJU 1998.-2006. (HOTELSKI GOSTI) (%)

Prijevozno sredstvo

1998. 2003. 2005. 2006.

• Automobil 43,0 38,6 36,7 37,0• Autobus 12,8 12,8 9,3 9,3• Motocikl/ bicikl 1,1 0,6 0,8 0,4• Vlak 10,8 9,6 4,5 7,5• Zrakoplov 31,9 38,5 48,5 45,7• Ostalo 0,4 - 0,2 0,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica 4.3.11. NAČIN ORGANIZACIJE PUTOVANJAU RAZDOBLJU 1987.-2004. (HOTELSKI GOSTI) (%)

Organizacija putovanja

1998. 2003. 2005. 2006.

• Posredstvom putničke agencije 9,2 21,8 30,4 28,5• Samostalno organizirano 90,8 78,2 55,9 52,1• Bez prethodne rezervacije - - 12,6 13,2• Nešto drugo - - 1,1 6,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

43



Aktivnost gostiju tijekom boravka u Zagrebu mjerena je u okviru TOMAS ZAGREBistraživanja putem učestalosti posjeta turističkim atrakcijama, muzejima i galerijamate različitim priredbama i manifestacijama. Sadržaj istraživanja neznatno je mijenjantijekom razdoblja 1998.-2006., a 2003. godine sadržaj je proširen uvođenjem novogobilježja boravka - posjeta ostalim mjestima u Zagrebu.

Najčešća aktivnost posjetitelja europskih gradova je razgledavanje. To se može reći iza goste zagrebačkih hotela, pri čemu se oni najviše zadržavaju u centru grada i raz-gledavaju atrakcije u Gornjem i Donjem gradu. Posjet Jarunu u promatranom razdobljuraste, a posjet zagrebačkoj okolici pada. Međutim, za razliku od turističke potražnjeu europskim gradovima, gdje su muzeji obično najposjećenije atrakcije (51%), hotelskigosti Zagreba u znatno manjoj mjeri posjećuju zagrebačke muzeje. Relativno je stalani udio onih koji nisu zainteresirani za razgled muzeja i kreće se od 15 pa do 27%. Uposjetu manifestacijama, zabilježen je pad učestalosti posjeta manifestacijama Zagre-bačkog velesajma, što je, s jedne strane, rezultat manjeg udjela poslovnih dolazaka,a s druge strane većeg vremenskog obuhvata istraživanja u 2006. godini.

Iako je teško govoriti o trendovima u razdoblju od 2003. do 2006. godine, i zbog togajer je istraživanje u 2005. godini obuhvatilo samo nešto više od dva mjeseca turističkepotražnje u Zagrebu, može se reći da gosti nešto manje odlaze u zagrebačke kavane,kafiće i slastičarnice, a kao posljedica manje zastupljenog motiva kupnje, rjeđe se po-sjećuju i 'shopping' centri i trgovine u centru.

Aktivnosti gostiju: Najposjećenije atrakcije – one u centru grada; posjetmuzejima manji od europskog prosjeka

Tablica 4.3.13.POSJEĆENE TURISTIČKE ATRAKCIJE U ZAGREBUU RAZDOBLJU 1998.-2006. (HOTELSKI GOSTI) (%)

Turističke atrakcije Zagreba 1998. 2003. 2005. 2006.• Gornji grad 56,7 47,5 54,7 60,2• Trg bana Jelačića 64,0 56,0 70,4 66,3• Katedrala 55,3 40,4 45,4 39,4• Tržnica - Dolac 36,8 29,9 39,0 28,6• Donji grad (Zrinjevac, Ilica, Kazalište - HNK, ...) 45,4 47,1 63,9 54,8• Sljeme, Medvedgrad 11,5 13,0 12,7 7,1• Botanički vrt 13,9 15,6 20,3 13,5• Maksimir 15,5 21,6 19,5 15,5• Mirogoj 7,5 14,9 10,7 5,9• Jarun 14,5 22,4 21,7 25,3• Okolica Zagreba 13,4 10,4 13,6 7,0• Neka druga atrakcija 2,3 2,4 4,6 0,2• Već sam razgledao/la navedene atrakcije 11,5 21,4 12,7 8,4• Nije bilo vremena za posjet atrakciji 16,1 14,4 9,6 10,3• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 1,6 2,8 1,1 5,1


Tablica 4.3.14. POSJEĆENI MUZEJI I GALERIJE U ZAGREBUU RAZDOBLJU 1998.-2006. (HOTELSKI GOSTI) (%)

Muzeji i galerije Zagreba 1998. 2003. 2005. 2006.• Umjetnički paviljon - 5,3 5,8 5,2• Muzej Mimara 21,7 22,5 20,9 11,1• Klovićevi dvori - Gornji grad 6,2 13,4 8,3 9,0• Muzej za umjetnost i obrt 6,6 4,2 8,3 8,3• Tehnički muzej 5,6 3,6 6,0 3,1• Muzej grada Zagreba - 14,0 9,5 10,8• Arheološki muzej - 5,7 7,7 2,6• Prirodoslovni muzej - 4,6 2,8 1,4• Etnografski muzej - 5,9 2,5 2,0• Strossmayerova galerija 4,4 12,2 3,9 1,7• Neki drugi muzej, galerija 1,7 0,0 3,0 0,3• Već sam razgledao/la navedene muzeje ili galerije 8,4 8,0 5,7 1,8• Nije bilo vremena za posjet muzeju ili galeriji 50,7 34,5 43,0 37,2• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 15,3 24,6 18,5 26,9


44



Stupanj zadovoljstva elementima turističke ponude: Pad zadovoljstvaelementima hotelskog smještaja; blagi rast zadovoljstva elementima gradskeinfrastrukture; osobna sigurnost, slikovitost Zagreba i pogodnost za kratkiodmor – i nadalje najbolje ocijenjeni

Iako kvaliteta zagrebačkog hotelskog smještaja raste – sve je veći udio hotela s 4 ili 5zvjezdica – zadovoljstvo gostiju svim elementima hotelskog smještaja pada. S jednestrane uzrok može biti u promjeni potražnje – sve je više pravih 'turista' u Zagrebukoji ponudu zagrebačkih hotela uspoređuju s onom u drugim gradovima koje po-sjećuju. S druge strane, hoteli najviše kategorije (4 i 5 zvjezdica) čine tek dio ukupnihhotelskih kapaciteta (37, 60, 57 i 55% u 1998., 2003., 2005. i 2006. godini, mjerenobrojem postelja), a detaljnija analiza zadovoljstva gostiju prema kategoriji hotelaupućuje na veće nezadovoljstvo gostiju u hotelima s 3 i manje zvjezdica (u kojima jeu 2006. godini ostvareno 45% noćenja od ukupnih noćenja u zagrebačkim hotelima).

Pozitivni skok u ocjeni elemenata gradske infrastrukture vidljiv je kod ocjene razmješ-taja i jasnoće putokaza u Zagrebu i kvalitete označavanja znamenitosti te kvalitetelokalnog prijevoza. Bolje su ocijenjeni i sadržaji za zabavu te kvaliteta ukupne kulturneponude Zagreba. Pogodnost Zagreba za kratki odmor i osobna sigurnost gostiju u Za-grebu predstavljaju elemente kojima su gosti zadovoljni tijekom cijelog promatra-nog razdoblja.

Tablica 4.3.15. POSJEĆENE PRIREDBE I MANIFESTACIJE U ZAGREBUU RAZDOBLJU 1998.-2006. (HOTELSKI GOSTI) (%)

Priredbe 1998. 2003. 2005. 2006.• Manifestacije Zagrebačkog velesajma 19,2 12,3 14,6 2,6• Športske utakmice i događanja 6,5 5,8 14,8 8,1• Koncerti klasične glazbe - - - 1,9• Ostali koncerti** 12,1 14,6 9,2 4,3• Kulturna događanja - - - 11,8• Kazališne predstave 10 14,8 6,3 3,5• Kino predstave - - - 4,5• Neka druga manifestacija 4,1 6,2 2,7 2,3• Nije bilo vremena za prisustvovanje priredbi ili 49,1 36,5 42,6 39,9• Nisam bio/la zainteresiran/a za prisustvovanje priredbi

ili manifestaciji12,3 23,4 21,6 26,3

* Mogućnost više odgovora.** Kategorija 'ostali koncerti' uvedena je 2006. godine kada je posjeta koncertima razdvojena na posjetu koncertima klasične glazbe i ostalim koncertima, a prethodnih godina (1998., 2003. i 2005.) obuhvaća sve koncerte.

Tablica 4.3.16. POSJEĆENA OSTALA MJESTA U ZAGREBUU RAZDOBLJU 1998.-2006. (HOTELSKI GOSTI) (%)

Mjesta posjeta u Zagrebu 1998. 2003. 2005. 2006.• Kockarnice - 9,4 5,0 6,6• Diskoteke - 15,4 15,1 18,5• Restorani brze prehrane - - - 18,7• Ostali restorani - 79,7 80,1 70,6• Kavane, kafići - 84,5 77,3 69,9• Slastičarnice - 33,8 26,4 18,4• "Shopping" centri - 32,4 29,3 12,2• Butici/ trgovine u centru grada - 37,8 29,9 22,4• "Wellness" centri - - 5,8 1,8• Nije bilo vremena za posjet - 3,6 3,7 -• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet - 0,2 1,4 -


45



Prosječna potrošnja hotelskih gostiju od 132 eura u 2006. godini manja je 17,5% odone ostvarene u 2003. godini (tekuće cijene).

U uvjetima porasta ukupne potražnje, smanjenje prosječno ostvarene dnevne potrošnjehotelskih gostiju rezultat je promjene strukture gostiju prema motivima boravka(rast udjela odmorišnih gostiju i pad udjela poslovnih gostiju), ali i smanjenja prosječnepotrošnje analiziranih segmenta.

Potrošnja hotelskih gostiju Zagreba: pad prosječne dnevne potrošnje poosobi; povećanje udjela za ugostiteljske usluge, kulturu, sport i zabavu iostalo

Tablica 4.3.17. STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE U ZAGREBUU RAZDOBLJU 1998.-2006. (HOTELSKI GOSTI)

Elementi ponude 1998. 2003. 2005. 2006.

Hotelski smještaj

• Ljubaznost osoblja u hotelu

• Komfor smještaja


• Kvaliteta usluga u hotelu

• Opskrbljenost hotela turističkim brošurama o Zagrebu i drugim informacijama

Gradska infrastruktura

• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost lokalnih turističkih ureda brošurama

• Razmještaj i jasnoća putokaza u Zagrebu

• Kvaliteta lokalnoga prijevoza

• Kvaliteta označavanja znamenitosti


Faktori turističke atraktivnosti

• Slikovitost mjesta (arhitektonska i urbanistička skladnost)

• Kulturna događanja


• Pogodnost za kratak odmor

• Uređenost mjesta (čistoća, zelene i javne površine)

• Kulturne znamenitosti

• Kvaliteta gastronomske ponude u Zagrebu

• Radno vrijeme kulturnih institucija

• Ulična događanja

• Mogućnosti za kupnju ('shopping')

• Ponuda suvenira

• Raznolikost kulturnih sadržaja

Socijalni elementi

• Gostoljubivost lokalnog stanovništva

• Osobna sigurnost

• Ljubaznost osoblja javnih službi (pošta, policija, mjenjačnice, banke)

* Stupanj zadovoljstva definiran je na temelju zbroja postotaka odgovora za ocjene 'vrlo dobro' i 'odlično'.Napomena: Sortirano prema rezultatima za 2006. godinu.


Vrlo visok


nizakNemogućnost

odgovora

46



Uz povećanje ukupnog broja noćenja u hotelima od 85%, poslovni su gosti u razdobljuod 2003. do 2006. godine smanjili udio u ukupnim noćenjima s 55% na 29,1%. Isto-dobno je njihova prosječna dnevna potrošnja smanjena za 9,6%.

Smanjenje prosječno ostvarene dnevne potrošnje poslovnih gostiju vezano je, ponaj-prije, uz smanjenje troškova smještaja za 20% (najvećim dijelom uslijed diferencijacijeponude ulaskom cjenovno povoljnijih hotelskih kapaciteta na zagrebačko hotelskotržište) te izdataka za kupnju od 25%. Valja pri tome naglasiti da je u istom razdobljudošlo i do povećanja izdataka za ugostiteljske usluge od 32%.

Odmorišni gosti u 2006. godini generirali su oko 71% ukupnog broja noćenja u ho-telima, što je 26 postotnih bodova više nego u 2003. godini, iz čega slijedi da su upromatranom razdoblju odmorišni gosti gotovo utrostručili broj noćenja.

U uvjetima ukupnog porasta potražnje te kvalitativnog i cjenovnog diferenciranjahotelskog smještaja u Zagrebu, prosječno ostvarena dnevna potrošnja odmorišnihhotelskih gostiju smanjena je u 2006. u odnosu na 2003. godinu za 13%.

Smanjenje prosječne potrošnje rezultat je, prije svega, smanjenja izdataka za smještaj(oko 20 eura po noćenju odnosno 25%) te izdataka za kupnju (sukladno trendu padakupovine kao motiva dolaska u Zagreb). Istodobno, izdaci za ostale segmente turističkepotrošnje bilježe povećanje. Tako su odmorišni hotelski gosti na ugostiteljske uslugepotrošili 46% više, a na kulturu, zabavu, sport i ostalo oko 10% više u odnosu na2003. godinu.

Slika 4.3.3.STRUKTURA PROSJEČNE DNEVNE POTROŠNJE PO OSOBI HOTELSKIH GOSTIJUU ZAGREBU U 2003. I 2006. GODINI PREMA VRSTAMA USLUGA

Troškovi smještaja; 95,56 eura;

60%Troškovi

ugostiteljskih usluga;

24,74 eura; 15%

Izdaci za kupnju ukupno;

20,65 eura; 13%

Izdaci za kulturu, zabavu, sport i

ostalo; 19,36 eura;

12%

2003.

Troškovi smještaja; 69,37 eura;

52%

Troškovi ugostiteljskih

usluga; 30,57 eura;

23%

Izdaci za kupnju ukupno;

13,93 eura; 11%

Izdaci za kulturu, zabavu, sport i

ostalo; 18,19 eura;

14%

2006.

Tablica 4.3.18. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA PO OSOBI HOTELSKIH GOSTIJU U ZAGREBUU RAZDOBLJU 1998.-2006. PREMA VRSTAMA USLUGA (TEKUĆE CIJENE)

1998. 2003. 2005. 2006.

UKUPNO 126,27 160,31 147,42 132,07

• Troškovi smještaja 63,7 59,6 54,7 52,5• Troškovi ugostiteljskih usluga 16,3 15,4 22,9 23,1• Izdaci za kupnju ukupno 12,9 12,9 12,5 10,5• Kultura, zabava, sport i ostalo 7,1 12,1 9,9 13,8

Prosječna dnevna potrošnja

U %

U eurima

47



Tablica 4.3.19.PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA PO OSOBI POSLOVNIH I ODMORIŠNIH HOTELSKIHGOSTIJU U ZAGREBU U 2003. I 2006. GODINI PREMA VRSTAMA USLUGA (TEKUĆE CIJENE)

2003. 2006.

Poslovni gosti 55,3 29,1Prosječna dnevna potrošnja po osobiUKUPNO 182,84 165,26

• Troškovi smještaja 107,72 86,45• Troškovi ugostiteljskih usluga 30,86 40,84• Izdaci za kupnju ukupno 21,00 15,70• Izdaci za kulturu, zabavu, sport i ostalo 23,26 22,27

Odmorišni gosti 44,7 70,9Prosječna dnevna potrošnja po osobiUKUPNO 133,53 116,33


Hotelski gosti - UKUPNO 100,0 100,0Prosječna dnevna potrošnja po osobiUKUPNO 160,31 132,07


Hotelski gosti

- UKUPNO

U eurima

%

%

U eurima

U eurima

%

Poslovni hotelski

gosti

Odmorišni hotelski

gosti

48


METODOLOGIJAMETODOLOGIJAMETODOLOGIJAMETODOLOGIJAMETODOLOGIJAISTRAŽIVANJAISTRAŽIVANJAISTRAŽIVANJAISTRAŽIVANJAISTRAŽIVANJA

5.5.5.5.5.

49




Poglavlje metodologije sadrži prikaz ciljeva i metodologije istraživanja, uključujući sadržajistraživanja, metode i instrumente istraživanja, opis odabranog uzorka i njegovu alo-kaciju, organizaciju terenskog dijela istraživanja, ostvareni povrat uzorka te metodeobrade podataka kao i napomene za lakše razumijevanje prikazanih rezultata.

5.1. Ciljevi istraživanja

Osnovni cilj istraživanja TOMAS – ZAGREB 2006 je prikupljanje pouzdanih i aktualnihkvalitativnih i kvantitativnih podataka o turističkoj potražnji Zagreba. Istraživanjem seosigurava obuhvaćanje svih segmenata turističke potražnje, tj. turista (gostiju koji suostvarili barem jedno noćenje u Zagrebu) i posjetitelja (gostiju koji su u Zagrebu boravilimanje od jednog dana i nisu ostvarili noćenje). Isto je tako važan cilj istraživanja osi-guranje kontinuiranosti prikupljenih podataka u cilju usporedbe rezultata i kontinuiranogpraćenja obilježja turističke potražnje tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

5.2. Sadržaj istraživanja

Sadržaj istraživanja u 2006. godini slijedi sadržaj prethodnih istraživanja i najvećim jedijelom prilagođen preporukama European Cities Tourism. U odnosu na istraživanjeprovedeno prethodne godine proširen je skup sociodemografskih obilježja turista iposjetitelja Zagreba, detaljnije je opisana motivacija dolaska gostiju u Zagreb, dodano jepitanje o prijevoznom sredstvu korištenom u Zagrebu te je proširen skup elemenataturističke i ostale ponude Grada koje gosti ocjenjuju. Tako, na primjer, elemente komforasmještaja ocjenjuju svi gosti koji ostvaruju noćenje u nekom od komercijalnih smještajnihkapaciteta, a ne samo hotelski gosti kao u dosadašnjim istraživanjima. Nadalje, elementkulturne ponude Grada razdvojen je na tri elementa te se u istraživanju ocjenjuje zado-voljstvo gostiju kulturnim znamenitostima, kulturnim događanjima i radnim vremenomkulturnih institucija. U ocjeni stupnja zadovoljstva gostiju Zagreba dodana su tri elementakoja se odnose na ocjenu 'vrijednosti za novac' ('vrijednost za novac' smještaja, gastro-nomske ponude i kulturnih sadržaja). Sadržaj istraživanja vezan uz potrošnju turista iposjetitelja Zagreba u potpunosti je prilagođen preporukama European Cities Tourism.

Sadržaj istraživanja TOMAS ZAGREB 2006 obuhvaća sljedeća obilježja turista i posjetiteljaZagreba:

a) Socio-demografske podatke o gostu:• zemlju stalnog boravka za inozemne goste te županiju stalnog boravka za domaće

goste,• dob i spol ispitanika,• stupanj obrazovanja te• mjesečna primanja domaćinstva;

b) Osnovna obilježja putovanja i boravka:• pratnju na putovanju,• učestalost posjeta Hrvatskoj (za inozemne goste) i Zagrebu te, za hotelske goste, i ho-

telu u kojem je gost anketiran,

50



• prijevozno sredstvo,• organizaciju putovanja,• opis/vrstu putovanja u Zagreb,• motive dolaska,• izvore informacija,• duljinu boravka u Zagrebu mjerenu brojem noćenja za posjetitelje koji ostvaruju noćenje

i brojem sati za posjetitelje koji ne ostvaruju noćenje u Zagrebu,• korišteni smještaj (za one goste koji su ostvarili barem jedno noćenje u Zagrebu),• atrakcije, muzeje, priredbe i ostala mjesta u Zagrebu koja su posjetili ili su namjeravali

posjetiti• prijevozno sredstvo korišteno za obilazak Zagreba te• korištenje ZAGREB CARD-a, posjetu nekom od turističkih informativnih centara (TIC) i

organizirano razgledanje Zagreba;

c) Stavove o turističkoj ponudi Zagreba:• stupanj zadovoljstva (ocjena 1-5) različitim elementima (28 elemenata) turističke ponude

Zagreba, od smještaja (za goste s ostvarenim noćenjem u komercijalnim vrstamasmještaja), gradske infrastrukture i faktora turističke atraktivnosti Zagreba do socijalnihelemenata boravka u Zagrebu,

• prednosti i nedostatke Zagreba kao turističkog odredišta u odnosu na druge srednje-europske gradove te

d) Troškove putovanja i boravka u Zagrebu:• ukupne troškove putovanja i• strukturu troškova (cijenu paket aranžmana za goste koji su koristili usluge paket

aranžmana, troškove smještaja uključujući troškove polupansiona i punog pansiona,ostale troškove hrane, pića i napitaka u smještajnom objektu, troškove hrane, pića inapitaka u ugostiteljskim objektima, troškove kupnje, zabave i kulture, sporta, re-kreacije i izleta te ostale troškove).

5.3. Metode i instrumenti istraživanja

Podaci za istraživanje TOMAS – ZAGREB 2006 prikupljali su se anketiranjem turista i po-sjetitelja Zagreba, i to u zagrebačkim hotelima, gdje su se anketirali isključivo hotelskigosti, te na izabranim atraktivnim lokacijama u Gradu gdje se zadržavaju turisti i posje-titelji Zagreba (npr. Zagrebački velesajam, Gornji grad, Trg Bana Jelačića, Kaptol, muzeji,mjesta održavanja važnih manifestacija i sl.).

Podaci su se prikupljali metodom osobnog intervjua, a glavni instrument istraživanjabio je upitnik. Upitnici su kreirani tako da u potpunosti slijede definirani sadržaj istraži-vanja, a tiskani su na hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom je-ziku. Većina pitanja u upitniku su bila zatvorena pitanja s definiranim skupom odgovora,pri čemu je na neka bilo moguće dati više odgovora (što je bilo posebno označeno). Otvo-rena su bila samo pitanja u kojima su ispitanici navodili prednosti i nedostatke Zagrebau odnosu na konkurentske gradove, zatim pitanja o troškovima putovanja i boravka,kao i o duljini boravka u Gradu, te o županiji (za domaće) i zemlji stalnog boravka (zainozemne goste).

Istraživanje se provodilo od 13. svibnja do 29. listopada 2006. godine.

5.4. Dizajn i alokacija uzorka

Populaciju u istraživanju TOMAS ZAGREB 2006 predstavljali su svi gosti Zagreba i to: tu-risti tj. gosti koji ostvaruju barem jedno noćenje u Zagrebu, bez obzira na vrstu smještaja,

51



i posjetitelji, tj. gosti koji u Zagrebu provode manje od jednog dana i ne ostvaruju noćenjeu Gradu. Među turistima su oni gosti koji ostvaruju noćenje u nekoj od komercijalnihvrsta smještaja i snose troškove tih noćenja, ali i oni koji u Zagrebu odsjedaju u vlastitojkući/stanu ili kod rodbine ili prijatelja. Dok za goste koji ostvaruju noćenja u komercijalnimvrstama smještaja Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske prati i objavljuje po-datke o broju dolazaka i broju ostvarenih noćenja, takvi podaci ne postoje za goste uvlastitoj kući/stanu ili u posjetu rodbini i prijateljima. Isto tako ne postoje podaci o brojugostiju koji su u jednodnevnom posjetu Zagrebu.

S obzirom na djelomičnu raspoloživost podataka o veličini ukupne turističke potražnjepojedinih segmenata, dizajnirana su dva uzorka, prema lokaciji anketiranja:

• uzorak za hotelske goste, tj. one goste Zagreba koji su ostvarili barem jedno noćenje unekom od hotela i

• uzorak za turiste i posjetitelje na atraktivnim lokacijama u Zagrebu gdje se oni zadr-žavaju u većem broju.

Uzorak za turiste i posjetitelje na atraktivnim lokacijama u Zagrebu birao se, premapreporukama European Cities Tourism, između svih gostiju Zagreba koji su posjećivaliili se zadržavali na izabranim lokacijama. Na taj su način na lokacijama anketirani gostikoji su ostvarili noćenje u hotelu, hostelu, privatnom smještaju, kod rodbine i prijateljaili na nekom drugom mjestu te oni koji su bili u jednodnevnom posjetu Zagrebu, tj. nisuostvarili noćenje.

Planirana veličina uzorka za istraživanje TOMAS ZAGREB 2006 iznosila je 1402 ispitanika.S obzirom na veću varijaciju u obilježjima turista i posjetitelja koji se anketiraju na loka-cijama u Gradu veličina uzorka, prema mjestu anketiranja, iznosila je 494 ispitanika uhotelima i 908 ispitanika na lokacijama u Gradu.

Uzorak hotelskih gostiju

S obzirom na postojanje i dostupnost službenih statističkih podataka o fizičkom broju iostvarenim noćenjima gostiju u hotelima, uzorak za anketiranje gostiju u hotelima bioje stratificirani slučajni uzorak. Okvir za izbor uzorka predstavljao je turistički promet uhotelima (broj noćenja) u 2005. godini (izvor: Baza podataka Instituta za turizam temeljenana mjesečnim podacima turističkog prometa Državnog zavoda za statistiku RepublikeHrvatske). Stratifikacija je provedena prema mjesecima (svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz,rujan i listopad), kategoriji hotela (5, 4, 3 i 1 ili 2 zvjezdice) i zemljama porijekla turista.Uzorak je bio proporcionalno alociran prema navedenim stratumima, uz osiguranje mini-malnog broja ispitanika po pojedinom stratumu. Uzorkom je osigurana reprezentativnostdobivenih podataka na razini sljedećih zemalja porijekla koje predstavljaju najznačajnijaemitivna turistička tržišta za segment hotelskog smještaja u Zagrebu: Hrvatska, Njemačka,Italija, SAD, Francuska, Velika Britanija, Austrija, Španjolska te zajedničko tržište BiH,Srbije, Crne Gore, Slovenije i Makedonije.

Uzorkom hotelskih gostiju obuhvaćen je 21 zagrebački hotel14. Alokacija uzorka hotelskihgostiju na pojedine hotele bila je proporcionalna prometu pojedinih kategorija hotela. Utablicama 5.1., 5.2. i 5.3. prikazana je planirana i ostvarena veličina uzorka za hotelskegoste prema mjesecima anketiranja, zemlji porijekla gostiju i kategoriji hotelskog smje-štaja.

14 SHERATON ZAGREB, THE REGENT ESPLANADE ZAGREB, THE WESTIN ZAGREB, ARCOTEL ALLEGRA, ARISTOS, DUBROVNIK, FOURPOINTS BY SHERATON PANORAMA HOTEL ZAGREB, ZOVKO, INTERNATIONAL, PALACE HOTEL ZAGREB, ASTORIA BEST WESTERNPREMIER HOTEL, CENTRAL, GOLDEN TULIP HOLIDAY, HOTEL I, LAGUNA, VIENNNA, DORA, FALA, ILICA, LIDO i NAŠ DOM.

52



U razdoblju odvijanja terenske akcije prikupljeno je 495 anketa u hotelima od planiranih494 što predstavlja nešto više od 100%-tnog povrata. Nešto manji povrat (96%) ostvarenje u hotelima s 5 zvjezdica i grupi ostalih zapadnoeuropskih zemalja (94%).

Konačni uzorak hotelskih gostiju obuhvaćao je, osim gostiju anketiranih u hotelima, igoste koji su anketirani na lokacijama, a bili su odsjeli u hotelima. Zbog međusobnogodstupanja u strukturi uzorka hotelskih gostiju prema zemlji porijekla, obuhvaćajućihotelske goste anketirane u hotelima i na lokacijama u Gradu, od one statistički zabilje-žene u prometu zagrebačkih hotela u promatranom razdoblju 2006. godine (tablica 5.4.),provedeno je ponderiranje rezultata istraživanja za hotelske goste. Težine su definiranena temelju ostvarenog prometa u hotelima u razdoblju od V. do X., mjeseca 2006. godine,

Tablica 5.1.TOMAS ZAGREB 2006: ANKETIRANJE U HOTELIMA – OSTVARENI POVRAT UZORKA PREMA MJESECU ANKETIRANJA

Broj ispitanika

U %

• V 54 54 100,0• VI 85 86 101,2• VII 82 82 100,0• VIII 82 82 100,0• IX 101 101 100,0• X 90 90 100,0

UKUPNO 494 495 100,2

Planirani broj

ispitanika

Ostvareni povratMjesec anketiranja

Tablica 5.2.TOMAS ZAGREB 2006: ANKETIRANJE U HOTELIMA – OSTVARENI POVRAT UZORKA PREMA ZEMLJI PORIJEKLA GOSTIJU

Broj ispitanika

U %

• Domaći gosti 50 49 98,0• Njemačka 48 48 100,0• SAD 50 50 100,0• Italija 48 49 102,1• Francuska 45 45 100,0• Velika Britanija 41 41 100,0• Austrija 41 41 100,0• Španjolska 35 34 97,1• Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Slovenija,

Makedonija 40 42 105,0

• Švedska, Izrael, Nizozemska, Belgija, Švicarska, Portugal, Norveška, Finska, Irska, Danska, Grčka

33 31 93,9

• Mađarska, Poljska, Rusija, Češka, Bugarska, Rumunjska, Slovačka

33 36 109,1

• Kanada, Australija, Novi Zeland, Afrika i Azija 30 29 96,7UKUPNO 494 495 100,2

Zemlja porijekla gostijuOstvareni povratPlanirani

broj ispitanika

Tablica 5.3.TOMAS ZAGREB 2006: ANKETIRANJE U HOTELIMA - OSTVARENIPOVRAT UZORKA PREMA KATEGORIJI HOTELSKOG SMJEŠTAJA

Broj ispitanika

U %

• ***** 121 116 95,9• **** 148 148 100,0• *** 183 183 100,0• ** i * 42 48 114,3

UKUPNO 494 495 100,2

Planirani broj

ispitanika

Ostvareni povratKategorija hotelskog smještaja

53



prema zemljama porijekla gostiju. Na taj se način postigao visok stupanj reprezenta-tivnosti uzorka hotelskih gostiju u istraživanju TOMAS ZAGREB 2006 s ostvarenimprometom u hotelima u 2006. godini.

Uzorak turista i posjetitelja na lokacijama

Uzorak za anketiranje turista i posjetitelja Zagreba na određenim atrakcijama/lokacijamabio je kvotni uzorak, s obzirom da za populaciju gostiju koji su odsjeli kod rodbine i pri-jatelja ili koji nisu ostvarili noćenje u Zagrebu ne postoje statistički podaci o ostvarenomprometu (broju dolazaka i/ili broju ostvarenih noćenja). Anketiranje na izabranimatrakcijama /lokacijama provodilo se na ukupno 19 lokacija u Zagrebu, uključujući lokacijeu užem i širem centru te neke druge specifične lokacije izvan centra kao što su Zagrebačkivelesajam, Jarun i ostale lokacije na kojima se održavaju priredbe i manifestacije. Za sva-ku lokaciju bilo je određeno vremensko razdoblje i točan broj (kvota) ispitanika (gostijuZagreba) koje treba anketirati. Skup lokacija proširen je u odnosu na 2005. godinu (dodanaje lokacija autobusnog kolodvora i zračne luke Pleso). Po izlasku na pojedinu lokaciju bi-lo je dozvoljeno anketirati najviše 5 ispitanika.

Tijekom šestomjesečnog razdoblja anketiranja na lokacijama u Gradu prikupljena je 951anketa, što predstavlja oko 5% više od planiranog broja anketa na lokacijama. Veći povratostvaren je prvenstveno zbog povećanja uzorka tijekom održavanja nogometne utakmiceHrvatska – Engleska, u razdoblju boravka engleskih navijača u Zagrebu (od 9. do 11.listopada 2006. godine) te dodavanja Koncertne dvorane Lisinski kao lokacije anketiranjatijekom održavanja Animafesta (od 12. do 17. lipnja 2006. godini).

(%)

Tablica 5.4.STRUKTURA UZORKA TOMAS ZAGREB 2006 I OSTVARENOG PROMETA U HOTELIMA U RAZDOBLJU V. – X. 2006. PREMA ZEMLJI PORIJEKLA GOSTIJU

Zemlja porijekla

TOMAS - ZAGREB

V.-X. 2006.*

Turistički prometV.-X.

2006.**

• Hrvatska 8,0 20,9• Njemačka 10,1 8,3• SAD 7,9 8,6• Italija 11,8 5,4• Francuska 8,8 4,7• Velika Britanija 7,8 5,3• Austrija 8,0 4,2• Španjolska 6,0 3,4• Bosna i Hercegovina 1,9 2,6• Slovenija 2,8 1,4• Srbija i Crna Gora 2,3 2,4• Ostale zapadnoeuropske zemlje 10,9 12,1• Istočnoeuropske zemlje 5,0 7,9• Ostale izvaneuropske zemlje 8,8 12,9

UKUPNO 100,0 100,0* Obuhvaća hotelske goste anketirane u hotelima i na lokacijama.** Baza podataka Instituta za turizam temeljena na mjesečnim podacima turističkog prometa Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

54



5.5. Organizacija terenskog dijela istraživanja

Terenski dio istraživanja, anketiranje u hotelima i na izabranim atrakcijama/ lokacijama,provodili su anketari specijalizirane agencije za istraživanje tržišta Hendal d.d. iz Zagreba,uz voditeljstvo i nadzor suradnika Instituta za turizam. Anketa se provodila pretežnometodom osobnog intervjua, a iznimno i manjim dijelom metodom samopopunjavanjaankete.

Za anketare su bila pripremljena detaljna pisana uputstva, a neposredno prije početkaanketiranja održana je i instruktaža voditelja terenskog dijela istraživanja na kojoj suupoznati s istraživanjem u cijelosti te svojim zaduženjima. Na instruktaži se posebnapozornost obratila odabiru ispitanika, načinu anketiranja i strukturi upitnika. Voditeljiterenskog dijela istraživanja potom su održali usmene instruktaže sa svim uključenimanketarima. Za anketare su pripremljene i liste zaduženja, tj. kvote ispitanika koje sutrebali anketirati u određenom hotelu ili na određenoj lokaciji tijekom jednog mjeseca.Za anketiranje u hotelima na listama su bile točno određene kvote ispitanika određenenacionalnosti koje je pojedini anketar morao anketirati u određenom hotelu. Voditeljiterenskog dijela istraživanja, kao i suradnici Instituta, provodili su redovite kontrole an-ketiranja.

Svi su hoteli uoči samog anketiranja obaviješteni o provođenju istraživanja. O provođenjuistraživanja obaviješten je i Odsjek za turizam i ugostiteljstvo Komore Zagreb te Vijećehotelijera Komore Zagreb.

5.6. Metode obrade podataka

Nakon unosa prikupljenih podataka, koristeći programski paket SPSS, pristupilo seračunsko-logičkoj kontroli podataka, koja je uključivala kontrolu dozvoljenih vrijednostiodgovora na sva pitanja u upitniku, kontrolu minimalnih i maksimalnih vrijednosti i

* Prvotno planiranih 58 anketa na lokaciji 'hostel' prikupljeno je anketiranjem na ostalim lokacijama. Naime tijekom anketiranja nalokacijama u Gradu, na početku istraživanja, prikupljen je relativno velik broj upitnika gostiju koji su noćili u hostelima, te je procijenjenoda će se dovoljan broj ispitanika u toj vrsti smještaja (u odnosu na planirani uzorak) tijekom cijelog istraživanja prikupiti anketiranjemna ostalim lokacijama, što se na kraju istraživanja potvrdilo (prikupljeno je 90 anketa gostiju u hostelima). Stoga je hostel, kaolokacija anketiranja izostavljen iz anketiranja.

Tablica 5.5.TOMAS ZAGREB 2006: ANKETIRANJE NA IZABRANIM LOKACIJAMA – OSTVARENI POVRAT UZORKA PREMA LOKACIJI

Broj ispitanika

U %

1. Trg bana Jelačića (TIC, Ban, Dolac) 112 122 108,92. Katedrala i TZ Grada Zagreba 59 91 154,23. Gornji grad (Krvavi most, Crkva svetog Marka, Sabor) 66 69 104,54. Klovićevi dvori 33 36 109,15. Pješačka zona Gajeva, Teslina 66 63 95,56. Hrvatsko narodno kazalište, muzej Mimara 67 72 107,57. Zrinjevac 36 38 105,68. Kaptol Centar 33 28 84,89. Importane galerija - Glavni kolodvor 43 38 88,4

10. Maksimir - ZOO 34 72 211,811. Jarun 30 35 116,712. Sportski centar Mladost 20 13 65,013. ŠRC Šalata 10 10 100,014. Zagrebački velesajam 90 90 100,015. Hipodrom 10 10 100,016. Jezero "Bundek" 15 20 133,317. Aerodrom 67 67 100,018. Autobusni kolodvor 59 62 105,119. Lisinski 0 15 -20. Hostel 58 0 0,0

UKUPNO 908 951 104,7

Ostvareni povratPlanirani broj

ispitanikaLokacija

55



logičku kontrolu pojedinih odgovora te obradi podataka. Obrada podataka uključivala jeizračunavanje frekvencija odgovora na sva pitanja te prikazivanje razdiobe pojedinihodgovora, a za kvantitativne podatke i izračunavanje aritmetičke sredine, standardnedevijacije, raspona minimalnih i maksimalnih vrijednosti te koeficijenta varijacije. Valjanaglasiti da su rezultati za segment hotelskih gostiju ponderirani ostvarenim prometomu zagrebačkim hotelima u razdoblju svibanj – listopad 2006. godine, prema zemljiporijekla gostiju, koristeći podatke turističkog prometa Državnog zavoda za statistikuRH. Unos, kontrola, obrada i analiza podataka u cjelini je napravljena u Institutu zaturizam koristeći programske pakete STATISTICA i SAS® System u Windows okruženju.

U izvještaju su u postocima prikazane frekvencije odgovara na pitanja, dok je zakvantitativne podatke prikazana i aritmetička sredina. Podaci su u tablicama zaokruženina jednu decimalu. Rezultati istraživanja za sva praćena obilježja turističke potražnjeprikazani su posebno za pet segmenta te potražnje: hotelske goste, goste u hostelima,goste u privatnom smještaju, goste u posjetu rodbini i prijateljima te jednodnevneposjetitelje. U tablici 5.6. prikazan je broj ispitanika pojedinog segmenta. Obilježja gostijusmještenih u nekoj drugoj vrsti smještaja (njih 17) nisu posebno analizirana zbognedovoljnog broja ispitanika.

Turistička potražnja gostiju u hotelima, kao najvažnijeg segmenta gradskog turističkogtržišta, analizirana je dodatno i prema zemlji porijekla gostiju, za najvažnija hotelskatržišta Zagreba (za domaće goste te goste iz Njemačke, Italije, SAD-a, Francuske, VelikeBritanije, Austrije, Španjolske te BiH, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Makedonije), premakategoriji hotela te prema glavnom motivu dolaska gostiju u Zagreb (poslovni i ostaligosti hotela). Obilježja potražnje hotelskih gostiju prema zemlji porijekla, kategoriji hotelai motivu posjeta Zagrebu prikazuju se u tablicama u Prilogu.

Turistička potražnja gostiju u posjeti rodbini i prijateljima, uključujući i one koji ostvarujunoćenja u vlastitoj kući ili stanu, te jednodnevnih posjetitelja analizirana je posebno zadomaće i inozemne goste. Rezultati su prikazani u tablicama u Prilogu. S obzirom namali broj domaćih gostiju u uzorku gostiju hostela i privatnog smještaja, obilježja tadva segmenta turističke potražnje analizirana su samo na ukupnom skupu ispitanika.

Napomene uz obradu podataka potrošnje turista i posjetitelja

Iznose svojih troškova u Zagrebu ispitanici su iskazivali u jednoj od pet ponuđenih valuta(euri, britanska funta, američki dolar, švicarski franak ili hrvatska kuna). Za obradupodataka o potrošnji svi su iznosi, iskazani u valutama različitim od eura, preračunati ueure prema srednjem mjesečnom tečaju eura, za određeni mjesec anketiranja (izvor:Eurostat – Statistički ured Europske komisije)15.

15 Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996,45323734&_dad=portal&_schema=PORTAL (prosinac 2006.)

Tablica 5.6.BROJ ISPITANIKA U ISTRAŽIVANJU TOMAS ZAGREB 2006 PREMA SEGMENTU TURISTIČKE POTRAŽNJE

Turistička potražnjaBroj

ispitanika• Hotelski gosti 834• Gosti u hostelu 90• Gosti u privatnom smještaju 71• Gosti kod rodbine ili prijatelja/u vlastitom stanu 224• Gosti u nekoj drugoj vrsti smještaja 13• Jednodnevni posjetitelji 214

UKUPNO 1.446

56



S obzirom da su ispitanici mogli iskazati svoje troškove boravka u Zagrebu zajedno zasebe i svoju pratnju, troškovi po osobi dobiveni su dijeljenjem iskazanih troškova s brojemosoba za koje su troškovi bili iskazani. Za goste koji su ostvarili noćenje u Zagrebu, pro-sječni dnevni troškovi po osobi dobiveni su kao omjer ukupnih troškova po osobi i ukup-nog broja noćenja.

Prikazani podaci potrošnje odnose se samo na troškove u Zagrebu, a uključuju troškovepaket aranžmana, ukoliko su ga ispitanici koristili, troškove smještaja izvan paketaranžmana, izdatke za ugostiteljske usluge u hotelu i izvan hotela, izdatke za kupnju, zakulturu i zabavu, za sport, rekreaciju i izlete te ostale troškove. Ostali troškovi odnosilisu se na izdatke za lokalni prijevoz, rent-a-car, zdravstvene usluge, servise i slično. Zagoste koji su koristili usluge paket aranžmana i u okviru paket aranžmana boravili samou Zagrebu, troškovi paket aranžmana umanjeni su za troškove putovanja i provizijuputničke agencije, s obzirom na vrstu prijevoznog sredstva i zemlju porijekla gosta. Zagoste koji su koristili usluge paket aranžmana, ali im je Zagreb bio samo jedna od de-stinacija u okviru paket aranžmana, smještaj u Zagrebu je izračunat kao 80%16 prosječneobjavljene cijene smještaja unutar određene kategorije hotelskog smještaja.

Da bi se provjerila točnost ovim istraživanjem dobivenih rezultata, izračunate su stan-dardne pogreške, relativne standardne pogreške (koeficijent varijacije) te intervali 95-postotne pouzdanosti za aritmetičku sredinu dnevne potrošnje po osobi. U tablici 5.7.prikazani su navedeni pokazatelji preciznosti prosječne dnevne potrošnje po osobi zasvaku od četiri skupine zagrebačkih gostiju.

Kod hotelskih je gostiju prosječna dnevna potrošnja po osobi najtočnije procijenjena(koeficijent varijacije 2,5%). Uz pouzdanost od 95% procijenjuje se da je prosječna dnevnapotrošnja po osobi hotelskih gostiju u intervalu od 126 eura do 139 eura. Zbog manjegbroja ispitanika i veće varijacije u iznosima dnevne potrošnje, prosječna dnevna potrošnjagostiju u privatnom smještaju, gostiju u posjetu rodbini i prijateljima i jednodnevnihposjetitelja procijenjena je uz koeficijent varijacije od 6 do 8%.

16 Na temelju intervjua s receptivnim turističkim agencijama, procijenjeno je da agencija plaća, u prosjeku, oko 80% objavljenecijene smještaja. Prosječna cijena smještaja odnosila se na dvokrevetnu sobu s uslugom noćenja s doručkom, u mjesecu listopadu.

Tablica 5.7.POKAZATELJI PRECIZNOSTI ZA PROSJEČNU DNEVNU POTROŠNJU

Turistička potražnjaBroj

ispitanika u uzorku

Prosječna dnevna

potrošnja u eurima

Stan-dardna

pogreškau eurima

Koeficijent varijacije

%

• Hotelski gosti 834 132,07 3,30 2,5 125,60 138,54• Gosti u hostelu 90 50,87 2,78 5,5 45,41 56,32• Gosti u privatnom smještaju 71 76,74 6,29 8,2 64,41 89,07• Gosti u posjetu rodbini ili prijateljima 224 61,47 3,63 5,9 54,36 68,58• Jednodnevni posjetitelji 214 66,21 4,99 7,5 56,43 75,98

Interval 95% pouzdanosti

(u eurima)

57


ZAKLJUČCI IZAKLJUČCI IZAKLJUČCI IZAKLJUČCI IZAKLJUČCI IPREPORUKEPREPORUKEPREPORUKEPREPORUKEPREPORUKE

6.

58




Kao što je već u uvodu istaknuto Institut za turizam kontinuirano prati i istražuje kretanje,obilježja i stavove turista i posjetitelja Zagreba putem svojih istraživačkih projekata –TOMAS, kao i putem analize drugih izvora kao što su istraživanja provedena u drugimgradovima, statistički podaci turističkog prometa i slično. Svako istraživanje pa tako inaša istraživanja imaju višestruke zadatke i ciljeve. Temeljni cilj TOMAS istraživanja jedobivanje informativne podloge koja bi pomogla u donošenju odluka o marketinškimaktivnostima vezanim uz gradski turizam. Kao i svako kontinuirano istraživanje ima zacilj – usporedivost s prethodnim istraživanjima, ali istovremeno i praćenje trendovapotražnje i usporedivost s drugim, relevantnim istraživanjima gradskog turizma.

Sagledavajući cjelokupnu metodologiju i obuhvat podataka dobivenih istraživanjima, avodeći računa prije svega o korisnosti ovoga projekta, izvodimo zaključke i preporukevezane uz sadržaj i organizaciju budućeg istraživanja kao i uz korištenje rezultataistraživanja u cilju unapređenja turizma u našem Gradu.

Sadržaj i organizacija istraživanja

• Dosadašnja TOMAS istraživanja obuhvaćala su svojim uzorkom sve tipove potražnjeza gradskim turizmom, od jednodnevnih, onih koji odsjedaju kod rodbine i prijatelja,onih u privatnom smještaju pa do najvažnijeg segmenta – hotelskih gostiju. S obziromda se u posljednjem istraživanju produljilo i razdoblje istraživanja, što je svakako uinteresu potpunijeg sagledavanja turizma u Zagrebu, a da se prema dva obuhvaćenasegmenta potražnje (‘VFR’ gosti i oni u privatnom smještaju) ne provode posebnemarketinške akcije Turističke zajednice grada Zagreba, jer je riječ, najvećim dijelom, oneregistriranoj potražnji, predlažemo da se sljedeće istraživanje usmjeri na dvasegmenta – goste u hotelskom smještaju (uključujući goste u hostelu) te na jednodnevneposjetitelje Zagreba.

• Istraživanje provedeno tijekom 2006. godine obuhvaćalo je, a u skladu s preporukamaEuropean Cities Tourism dosada najdulje razdoblje u godini, a predlažemo da sljedećeistraživanje obuhvati razdoblje travanj – studeni. Time bi se TOMAS ZAGREB u najvećojmjeri prilagodio metodologiji istraživanja koju koriste i drugi europski gradovi. Takvorazdoblje provođenja istraživanja trebalo bi se zadržati i u sljedećim istraživanja kakobi se osigurala usporedivost rezultata tijekom godina. Predloženim načinom istraživanjabilo bi moguće dobiti zaista pouzdane rezultate o gradskom turizmu koji nije podložansezonalnosti što pokazuju i kretanja potražnje u Zagrebu, ali čija se potražnja razlikujes obzirom na razdoblje u godini.

• S obzirom na uočene trendove vezane uz aktivnosti gostiju u Zagrebu, a vezano i uzrezultat TOMAS ZAGREB 2006 istraživanja o nezainteresiranost posjeta muzejima iopćenito nižom zamijećenom posjetom muzejima (u odnosu na druge europskegradove) predlažemo dodatno ispitivanje zadovoljstva gostiju Zagreba kulturnimatrakcijama jer su upravo kulturne atrakcije okosnica razvoja gradskog turizma.

Podloga za unapređenje turističkog proizvoda Zagreba

• Rast turističke potražnje u Zagrebu izrazitiji je od rasta potražnje u konkurentskimeuropskim gradovima. Takvo brzo mijenjanje potražnje koja u Zagreb dolazi s nekimdrugim ciljevima i percepcijama kao i uopće promjena tržišne pozicije Zagreba, odZagreba kao izrazito poslovne do Zagreba kao odmorišne tj. ‘city-break’ destinacije

59



donosi potrebe za određenim promjenama u području razvoja proizvoda i marketinga.Takva promjena svakako donosi i potrebu za izrazitijim ‘brandingom’ Zagreba koji bimu u skoroj bodućnosti omogućio veću tržišnu prepoznatljivost i time jasniji imidž namnogim emitivnim tržištima.

• Razvoj turizma u Zagrebu nameće i pitanje cjelovitije usporedbe s drugim europskimgradovima. Iako će istraživanje TOMAS ZAGREB omogućiti tu usporedbu, destinacijski‘benchmarking’ tj. razmjena podataka sa Zagrebom usporedivim gradovima –destinacijama omogućila bi Zagrebu da na jednostavniji i brži način dođe do određenihrješenja vezanih uz destinacijski marketing i menadžment koji je uspješan i provjerenu praksi.

• Istraživanje TOMAS ZAGREB 2006 je pokazalo da, iako je Zagreb grad u kojem se turistirelativno lako kreću, signalizacija i obilježavanje turističkih atrakcija predstavljaju jedanod glavnih nedostataka. Kako su dovršene studije i mnoge akcije već poduzete kad jeriječ o samoj signalizaciji (postavljene su oznake za hotele i smeđa signalizacija namnogim mjestima u središtu grada) naglašavamo potrebu izrade projekta interpretacijei obilježavanja samih turističkih atrakcija. Kako bi se povećao posjet turističkimatrakcijama nužno je i bolje opskrbljivanje hotela brošurama o turističkim proizvodimaZagreba i drugim informacijama.

• Ekonomski učinci turizma za gospodarstvo Zagreba također su izuzetno važni, a nijeih moguće procijeniti bez podataka o obimu jednodnevnih posjetitelja kao i bez procjeneukupne neregistrirane potražnje u Zagrebu (posjeti rodbini i prijateljima i neregistrirananoćenja u privatnom smještaju). Kad je riječ o odmorišnom turizmu na moru, pitanjanaplate boravišne pristojbe su stalna, kao i nadzor nad time, a takvo pitanje se dodanas uopće nije postavilo kad je riječ o gradskom turizmu.

• Istraživanje TOMAS može biti podlogom i može se koristiti za unapređenje svihelemenata koji su se pokazali slabošću turizma u Zagrebu. Napominjemo da je riječ onekim aspektima turističkog proizvoda koje je moguće unaprijediti u kratkom vremenu(npr. ponuda suvenira), ali i o infrastrukturnim elementima koji se mogu smatratipreduvjetima daljnjeg razvoja turizma (parkiranje, promet, uređenost grada – čistoća,fasade itd.).

Glavni nalazi istraživanja TOMAS ZAGREB 2006, kao i prethodni, pokazuju rast kao imijenjanje turističke potražnje u Zagrebu i sve izrazitije pozicioniranje Zagreba kaodestinacije za kratki, gradski odmor što se može smatrati izrazito povoljnom tendencijom.Takvo turističko repozicioniranje i rast Zagreba na liniji životnog ciklusa destinacijeukazuje i na potrebu aktivnog odnosa prema proizvodu i njegovom marketingu. Turističkipotrošači Zagreba sada ga uspoređuju s drugim velikim gradovima Europe i zaključuju oprednostima i nedostacima Zagreba. Za razliku od prije 5-6 godina Zagrebu se ‘više neoprašta’ već se Zagreb u svim elementima atraktivnosti i ponude uspoređuje s drugimuspješnim destinacijama. Dakle, kao i svi drugi turistički orijentirani gradovi i Zagrebgostu mora pružiti nezaboran doživljaj, nadmašiti njegova očekivanja i pružiti osjećajodgovarajuće ‘vrijednosti za novac’. Kao i dosada, ponovno naglašavamo da unapređenjeturističkog doživljaja nije samo zadatak Turističke zajednice Grada Zagreba već je tozadatak svih nositelja turističke ponude. Uspješan destinacijski marketing i menadžmentje moguće ostvariti samo uz jasnu viziju i ciljeve razvoja svih aktera te uz suradnjujavnog i privatnog sektora koja će jedina moći osigurati traženu razinu kvaliteteturističkog doživljaja Zagreba.

60


LITERATURA ILITERATURA ILITERATURA ILITERATURA ILITERATURA IIZVORI PODATAKAIZVORI PODATAKAIZVORI PODATAKAIZVORI PODATAKAIZVORI PODATAKA

7.

61




• Baza turističkog prometa Instituta za turizam temeljena na mjesečnimpodacima Državnog zavoda za Statistiku RH (2007), Institut za turizam,Zagreb.

• European Cities Tourism (2004). Proposal for a questionnaire design fortourism visitor surveys in European cities. European Cities Tourism Researchand Statistics Working Group, Austrian Society for Applied Research inTourism.

• European Travel Commission (ETC), World Tourism Organisation (WTO)(2005). City tourism & culture – the European experience. Brussels. Dostupnona: http://www.etc-corporate.org/resources/uploads/ETC_CityTourism&Culture_LR.pdf, [prosinac 2005].

• Grabler, K; Maier, G; Mazanec J.A; Wober, K. (1997). International citytourism: analysis and strategy, London: Pinter, 1997.

• Horwath i Horwath Consulting Zagreb d.o.o. (2002). Provedbeno razvojno-marketinški plan turizma grada Zagreba 2002-2010, Drugi dio: Operativnimarketinški plan turizma grada Zagreba, Konačna verzija, Zagreb.

• Institut za turizam (2003.). Od turizma i kulture do kulturnog turizma:Strategija razvoja, Zagreb.

• Institut za turizam (1999). Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba –TOMAS Zagreb '98, Institut za turizam, Zagreb.

• Institut za turizam (2004). Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba –TOMAS Zagreb 2003, Institut za turizam, Zagreb.

• Institut za turizam (2006). Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba –TOMAS Zagreb 2005, Institut za turizam, Zagreb.

• Law, M. C. (1993). Urban Tourism: Attracting Visitors to Large Cities.Tourism, Leisure & Recreation Series, Mansell Publishing, Great Britain.

• Richards, G. (2002). Od kulturnog do kreativnog turizma: europskeperspektive. Turizam, Vol. 50 (3), Institut za turizam, Zagreb.

• Richards, G. (2001). Cultural Attractions and European Tourism. Departmentof Leisure Studies Tilburg University, Netherlands.

• Richards, G. (1996). Cultural Tourism in Europe. Wallingford. CABInternational.

• TourMIS (2006) City tourism in Europe - Nights & arrivals.Dostupno na: http://tourmis.wu-wien.ac.at/cgi-bin/tmintro.pl [prosinac2006].

• Wien-Tourismus (2005). Wiener Gastebefragung 2004/2005. Im Rahmen desTourismus-Monitors Austria, Kurzbericht August 2004 bis Marz 2005.

• Wober, Karl W. (1998). Experiences with a Harmonised System of EuropeanCity Tourism Statistics, Fourth International Forum on Tourism Statistics,Copenhagen, 17-19 June 1998.

• WTO (1994). Recommendations on Tourism Statistics, New York: UnitedNations.

62


PRILOGPRILOGPRILOGPRILOGPRILOG

8.

63


8. PRILOG

8. PRILOG

Tablica P1. ZEMLJA PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)

Tablica P1a.HOTELSKI GOSTI (PREMA KATEGORIJI HOTELA)

Zemlja porijekla 1* i 2* 3* 4* 5*

• Hrvatska 50,3 21,0 19,6 13,7• Ostale europske zemlje 8,4 8,9 7,6 8,2• SAD 0,0 8,4 8,6 15,3• Njemačka 6,9 8,3 9,6 8,6• Španjolska 0,9 6,6 4,3 3,4• Italija 1,7 6,5 6,6 5,1• Velika Britanija 2,5 4,6 5,9 8,4• Francuska 1,3 4,4 5,4 7,3• Austrija 1,9 4,2 6,0 3,7• BiH 1,6 3,3 2,6 1,6• Japan 1,5 2,6 1,4 7,8• Srbija i Crna Gora 4,0 2,3 3,1 2,0• Belgija 1,6 2,3 1,0 2,3• Australija 0,0 2,1 3,2 0,7• Slovenija 3,2 2,0 1,0 0,6• Nizozemska 0,0 1,8 1,0 0,8• Rumunjska 0,0 1,8 2,0 1,5• Rusija 4,3 1,7 0,9 1,4• Kanada 1,8 1,6 1,2 1,3• Mađarska 1,8 1,6 2,3 0,9• Češka 3,1 1,5 1,0 1,0• Švedska 3,0 1,3 1,5 3,6• Švicarska 0,6 1,1 2,1 0,3• Ostale izvaneuropske zemlje 0,0 0,4 2,1 0,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P1b.HOTELSKI GOSTI (PREMA MOTIVIMA)

Zemlja porijekla Poslovni Ostali

• Hrvatska 37,6 14,2• Njemačka 8,0 8,8• SAD 5,8 10,6• Italija 4,9 6,1• Austrija 4,8 4,2• Ostale europske zemlje 4,8 14,0• Srbija i Crna Gora 4,6 1,7• Francuska 3,9 5,5• BiH 3,6 2,3• Španjolska 3,3 5,1• Poljska 2,7 1,0• Velika Britanija 2,6 7,0• Švedska 1,4 2,3• Slovenija 1,4 1,6• Japan 1,4 4,1• Rusija 1,3 1,8• Australija 1,3 2,4• Makedonija 1,3 0,4• Kanada 1,1 1,6• Mađarska 1,1 1,9• Bugarska 1,0 1,0• Češka 1,0 1,6• Ostale izvaneuropske zemlje 1,2 0,9

UKUPNO 100,0 100,0

64


8. PRILOG

Tablica P2b.HOTELSKI GOSTI (PREMA KATEGORIJI HOTELA)

Spol 1* i 2* 3* 4* 5*

• Muški 77,5 55,5 46,1 62,2• Ženski 22,5 44,5 53,9 37,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P2c.HOTELSKI GOSTI (PREMA MOTIVIMA)

Spol Poslovni Ostali

• Muški 60,6 54,0• Ženski 39,4 46,1

UKUPNO 100,0 100,0

Tablica P2d. GOSTI U POSJETU RODBINI I PRIJATELJIMA

Spol UKUPNO Domaći Inozemni

• Muški 41,1 45,7 39,0• Ženski 58,9 54,3 61,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P2e. JEDNODNEVNI POSJETITELJI

Spol UKUPNO Domaći Inozemni

• Muški 59,0 50,7 63,3• Ženski 41,0 49,3 36,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P2. SPOL TURISTA I POSJETITELJAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)

Tablica P2a.HOTELSKI GOSTI (PREMA ZEMLJI PORIJEKLA)

Spol

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Bri

tani

ja

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Muški 56,2 59,1 56,0 61,9 53,0 54,2 56,9 56,7 50,8 54,0 55,7• Ženski 43,8 40,9 44,1 38,1 47,0 45,8 43,1 43,3 49,2 46,0 44,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

65


8. PRILOG

Tablica P3b. HOTELSKI GOSTI (PREMA KATEGORIJI HOTELA)

Dob (godine) 1* i 2* 3* 4* 5*

• Do 25 10,5 12,1 14,5 5,2• 26 do 35 32,8 35,3 25,0 19,1• 36 do 45 31,5 26,5 29,3 27,3• 46 do 55 13,9 15,7 18,9 32,3• 56 i više 11,3 10,5 12,4 16,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosječna dob 39,3 38,2 39,1 44,2

Tablica P3c. HOTELSKI GOSTI (PREMA MOTIVIMA)

Dob (godine) Poslovni Ostali

• Do 25 7,9 12,8• 26 do 35 22,7 31,1• 36 do 45 36,5 23,9• 46 do 55 23,5 18,5• 56 i više 9,4 13,8

UKUPNO 100,0 100,0

• Prosječna dob 40,5 39,6


Dob (godine) UKUPNO Domaći Inozemni

• Do 25 32,4 52,2 23,5• 26 do 35 39,2 36,2 40,5• 36 do 45 14,9 7,3 18,3• 46 do 55 6,8 4,4 7,8• 56 i više 6,8 0,0 9,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

• Prosječna dob 31,9 27,1 34,1


Dob (godine) UKUPNO Domaći Inozemni

• Do 25 27,0 34,7 23,0• 26 do 35 32,2 30,6 33,1• 36 do 45 23,2 12,5 28,8• 46 do 55 10,0 12,5 8,6• 56 i više 7,6 9,7 6,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

• Prosječna dob 34,3 33,7 34,6

Tablica P3.DOB TURISTA I POSJETITELJAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)

Tablica P3a. HOTELSKI GOSTI (PREMA ZEMLJI PORIJEKLA)

Dob (godine)

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Do 25 11,2 15,4 6,1 21,7 6,5 9,6 9,4 13,6 17,2 12,0 7,3• 26 do 35 28,3 29,2 13,4 33,7 19,4 38,4 34,4 28,8 33,0 32,0 28,9• 36 do 45 28,1 29,2 42,7 22,8 29,0 19,2 29,7 13,6 23,5 14,0 30,5• 46 do 55 20,2 12,3 28,1 14,1 30,7 21,9 14,1 31,8 16,8 34,0 19,4• 56 i više 12,3 13,9 9,8 7,6 14,5 11,0 12,5 12,1 9,6 8,0 13,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosječna dob 40,3 38,3 42,7 36,1 42,9 38,9 39,4 40,3 36,8 40,1 41,5

66


8. PRILOG


Stupanj obrazovanja

1* i 2* 3* 4* 5*

• Osnovna škola 3,1 0,2 0,5 0,0• Srednja škola 38,2 27,0 20,9 12,1• Viša škola 22,2 35,7 29,4 29,6• Fakultet i više 36,5 37,1 49,3 58,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0


Stupanj obrazovanja

Poslovni Ostali

• Osnovna škola 0,0 0,8• Srednja škola 22,2 23,6• Viša škola 25,3 33,5• Fakultet i više 52,5 42,1

UKUPNO 100,0 100,0


Stupanj obrazovanja

UKUPNO Domaći Inozemni

• Osnovna škola 0,9 0,0 1,3• Srednja škola 27,7 38,6 22,7• Viša škola 25,5 20,0 27,9• Fakultet i više 46,0 41,4 48,1

UKUPNO 100,0 100,0 100,0


Stupanj obrazovanja


• Osnovna škola 1,0 2,7 0,0• Srednja škola 28,4 46,6 18,8• Viša škola 25,6 21,9 27,5• Fakultet i više 45,0 28,8 53,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P4.STUPANJ OBRAZOVANJA TURISTA I POSJETITELJAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Stupanj obrazovanja

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Osnovna škola 0,5 1,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,8• Srednja škola 23,1 41,8 17,9 18,4 3,0 5,5 6,2 19,4 37,2 24,0 20,8• Viša škola 30,8 17,9 33,3 27,6 57,6 30,1 43,1 32,8 20,1 38,0 31,2• Fakultet i više 45,5 38,8 48,8 54,1 39,4 64,4 50,8 47,8 42,8 38,0 47,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

67


8. PRILOG


Mjesečna primanja (u eurima)

1* i 2* 3* 4* 5*

• do 500 7,7 0,9 0,3 0,0• 501-1000 25,9 6,5 1,9 0,3• 1001-1500 31,7 12,0 5,4 1,1• 1501-2000 24,1 22,4 8,5 3,9• 2001-2500 8,2 13,7 19,1 13,1• 2501-3000 0,8 10,9 13,4 22,1• 3001-3500 1,6 12,9 16,8 10,2• 3501 i više 0,0 20,8 34,7 49,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0



Poslovni Ostali

• do 500 0,9 1,6• 501-1000 1,0 8,2• 1001-1500 10,6 9,0• 1501-2000 13,2 14,5• 2001-2500 12,4 16,0• 2501-3000 11,7 13,6• 3001-3500 15,3 10,8• 3501 i više 35,0 26,3

UKUPNO 100,0 100,0




• do 500 11,6 22,9 6,5• 501-1000 18,8 41,4 8,4• 1001-1500 14,7 20,0 12,3• 1501-2000 12,1 0,0 17,5• 2001-2500 10,7 10,0 11,0• 2501-3000 12,5 4,3 16,2• 3001-3500 9,8 1,4 13,6• 3501 i više 9,8 0,0 14,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0




• do 500 8,0 15,1 4,3• 501-1000 17,9 32,9 10,1• 1001-1500 25,0 35,6 19,4• 1501-2000 13,2 6,9 16,6• 2001-2500 10,4 6,9 12,2• 2501-3000 6,6 0,0 10,1• 3001-3500 8,5 1,4 12,2• 3501 i više 10,4 1,4 15,1

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P5.MJESEČNA PRIMANJA DOMAĆINSTVA TURISTA I POSJETITELJAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Mjesečna primanja (u eurima) U

KU

PN

O

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• do 500 1,4 4,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 3,8 0,0 0,3• 501-1000 5,8 17,9 1,2 1,0 0,0 0,0 0,0 0,0 13,3 2,0 2,3• 1001-1500 9,5 14,9 6,0 6,1 0,0 2,7 1,5 7,5 19,9 8,0 10,7• 1501-2000 14,1 17,9 16,7 17,4 6,2 19,2 15,4 16,4 11,0 18,0 10,6• 2001-2500 14,8 14,9 9,5 18,4 13,9 21,9 15,4 16,4 15,4 10,0 14,8• 2501-3000 13,0 6,0 21,4 16,3 12,3 11,0 12,3 14,9 14,2 12,0 15,5• 3001-3500 12,3 9,0 15,5 20,4 6,2 16,4 23,1 26,9 5,5 16,0 10,2• 3501 i više 29,2 14,9 29,8 20,4 61,5 28,8 32,3 17,9 16,8 34,0 35,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

68


8. PRILOG


Motivi 1* i 2* 3* 4* 5*

• Kratki odmor u gradu 15,7 26,7 40,4 24,1• Zabava 26,7 28,8 21,8 31,0• Nova iskustva i doživljaji 22,6 35,4 23,6 29,7• Posjet rodbini ili prijateljima 21,1 16,0 10,3 16,8• Kupnja ('shopping') 10,3 3,6 3,0 2,8• Upoznavanje okolice Zagreba 1,9 5,3 8,6 6,1• Kulturne znamenitosti Zagreba 8,7 14,5 24,6 16,5• Zdravstveni razlozi 12,6 1,8 1,8 0,0• Vjerski razlozi 0,0 0,8 4,3 0,6• Sportski događaj 1,0 5,1 9,3 4,3• Kulturni događaj/manifestacija 3,5 3,2 4,4 1,1• Poslovne obveze 25,3 22,0 36,3 45,8• Kongres/sajam 6,0 1,8 6,8 0,7• Obrazovanje (seminari, tečajevi) 7,8 3,8 2,0 2,3• Drugi motivi 0,8 2,1 2,7 4,8


Tablica P6.MOTIVI DOLASKA TURISTA I POSJETITELJA*PREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Motivi

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Kratki odmor u gradu 29,5 7,5 53,6 28,6 31,8 30,6 29,2 28,4 22,1 30,0 40,7• Zabava 26,6 22,4 20,2 34,7 25,8 40,3 26,2 25,4 32,1 30,0 26,5• Nova iskustva i doživljaji 29,0 6,0 22,6 22,5 59,1 37,5 35,4 28,4 13,9 48,0 39,2• Posjet rodbini ili prijateljima 14,8 13,4 9,5 18,4 21,2 6,9 15,4 9,0 19,7 10,0 16,3• Kupnja ('shopping') 3,9 11,9 0,0 2,0 0,0 0,0 1,5 0,0 7,8 0,0 1,7• Upoznavanje okolice Zagreba 6,1 0,0 9,5 7,1 9,1 8,3 4,6 7,5 3,1 8,0 9,0• Kulturne znamenitosti Zagreba 17,4 0,0 20,2 18,4 21,2 25,0 23,1 16,4 5,4 30,0 27,8• Zdravstveni razlozi 2,5 10,5 1,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,5• Vjerski razlozi 1,8 3,0 1,2 0,0 3,0 1,4 1,5 1,5 2,2 0,0 1,3• Sportski događaj 5,8 4,5 6,0 10,2 1,5 6,9 18,5 9,0 0,0 6,0 5,6• Kulturni događaj/manifestacija 3,1 4,5 6,0 1,0 3,0 2,8 1,5 0,0 4,6 0,0 2,7• Poslovne obveze 32,2 55,2 28,6 28,6 21,2 25,0 15,4 35,8 47,5 22,0 21,1• Kongres/sajam 3,7 9,0 2,4 3,1 0,0 1,4 0,0 0,0 4,6 2,0 3,1• Obrazovanje (seminari, tečajevi) 3,3 7,5 1,2 4,1 0,0 0,0 0,0 1,5 4,9 0,0 3,1• Drugi motivi 2,7 1,5 0,0 1,0 4,6 1,4 7,7 4,5 8,1 0,0 2,3


69


8. PRILOG

Nastavak Tablice P6.


Motivi Poslovni Ostali

• Kratki odmor u gradu 9,3 39,5• Zabava 16,8 31,5• Nova iskustva i doživljaji 5,0 40,9• Posjet rodbini ili prijateljima 8,0 18,1• Kupnja ('shopping') 3,1 4,3• Upoznavanje okolice Zagreba 0,1 9,1• Kulturne znamenitosti Zagreba 3,6 24,3• Zdravstveni razlozi 0,0 3,8• Vjerski razlozi 2,0 1,7• Sportski događaj 1,2 8,1• Kulturni događaj/manifestacija 4,3 2,6• Poslovne obveze 97,3 0,0• Kongres/sajam 11,2 0,0• Obrazovanje (seminari, tečajevi) 3,4 3,2• Drugi motivi 0,4 3,9


Tablica P6d.GOSTI U POSJETU RODBINI I PRIJATELJIMA

Motivi UKUPNO Domaći Inozemni

• Kratki odmor u gradu 31,7 25,7 34,4• Zabava 23,7 31,4 20,1• Nova iskustva i doživljaji 18,3 18,6 18,2• Posjet rodbini ili prijateljima 66,5 57,1 70,8• Kupnja ('shopping') 6,7 10,0 5,2• Upoznavanje okolice Zagreba 2,7 1,4 3,3• Kulturne znamenitosti Zagreba 6,3 0,0 9,1• Zdravstveni razlozi 1,3 4,3 0,0• Vjerski razlozi 0,9 2,9 0,0• Sportski događaj 2,7 8,6 0,0• Kulturni događaj/manifestacija 6,7 1,4 9,1• Poslovne obveze 20,1 22,9 18,8• Kongres/sajam 11,2 7,1 13,0• Obrazovanje (seminari, tečajevi) 10,3 24,3 3,9• Drugi motivi 1,8 4,3 0,7


Tablica P6e.JEDNODNEVNI POSJETITELJI

Motivi UKUPNO Domaći Inozemni

• Kratki odmor u gradu 57,4 26,0 73,9• Zabava 18,5 23,3 15,9• Nova iskustva i doživljaji 22,3 20,6 23,2• Posjet rodbini ili prijateljima 12,3 17,8 9,4• Kupnja ('shopping') 15,6 27,4 9,4• Upoznavanje okolice Zagreba 2,8 0,0 4,4• Kulturne znamenitosti Zagreba 8,5 0,0 13,0• Zdravstveni razlozi 6,2 17,8 0,0• Vjerski razlozi 0,0 0,0 0,0• Sportski događaj 12,3 23,3 6,5• Kulturni događaj/manifestacija 1,0 1,4 0,7• Poslovne obveze 12,8 15,1 11,6• Kongres/sajam 11,4 13,7 10,1• Obrazovanje (seminari, tečajevi) 0,5 0,0 0,7• Drugi motivi 5,2 2,7 6,5


70


8. PRILOG


Učestalost dolaska 1* i 2* 3* 4* 5*

• Prvi posjet 23,2 31,8 37,9 22,9• Drugi posjet 9,8 15,6 15,3 18,0• Treći do šesti posjet 22,1 22,5 19,2 25,4• Više od šest posjeta 44,8 30,2 27,7 33,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0


Učestalost dolaska Poslovni Ostali

• Prvi posjet 18,1 36,0• Drugi posjet 19,5 14,4• Treći do šesti posjet 14,7 24,5• Više od šest posjeta 47,7 25,2

UKUPNO 100,0 100,0


Učestalost dolaska UKUPNO Domaći Inozemni

• Prvi posjet 13,2 - 13,2• Drugi posjet 12,5 - 12,5• Treći do šesti posjet 10,5 - 10,5• Više od šest posjeta 63,8 - 63,8

UKUPNO 100,0 - 100,0



• Prvi posjet 30,2 - 30,2• Drugi posjet 13,0 - 13,0• Treći do šesti posjet 19,4 - 19,4• Više od šest posjeta 37,4 - 37,4

UKUPNO 100,0 - 100,0

Tablica P7.UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU*PREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Učestalost dolaska

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Prvi posjet 31,2 - 8,3 5,1 51,5 31,5 36,9 10,5 4,7 58,0 41,8• Drugi posjet 15,7 - 9,5 13,3 19,7 30,1 30,8 11,9 1,9 18,0 15,2• Treći do šesti posjet 21,9 - 26,2 19,4 22,7 27,4 27,7 31,3 2,8 14,0 23,6• Više od šest posjeta 31,1 - 56,0 62,2 6,1 11,0 4,6 46,3 90,7 10,0 19,4

UKUPNO 100,0 - 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

71


8. PRILOG

Tablica P8.UČESTALOST DOLASKA U ZAGREBPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Učestalost dolaska

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Prvi posjet 33,4 0,0 23,8 19,6 59,1 46,6 52,3 25,8 6,7 66,0 53,4• Drugi posjet 17,0 0,0 29,8 32,0 24,2 26,0 27,7 25,8 4,8 20,0 18,5• Treći do šesti posjet 13,5 6,1 21,4 22,7 10,6 21,9 15,4 13,6 11,6 6,0 15,7• Više od šest posjeta 36,1 93,9 25,0 25,8 6,1 5,5 4,6 34,9 76,9 8,0 12,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0




UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0




UKUPNO 100,0 100,0



• Prvi posjet 13,6 0,0 19,7• Drugi posjet 7,7 0,0 11,2• Treći do šesti posjet 9,1 4,4 11,2• Više od šest posjeta 69,7 95,7 57,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0



• Prvi posjet 25,5 0,0 38,9• Drugi posjet 11,3 0,0 17,3• Treći do šesti posjet 9,4 4,1 12,2• Više od šest posjeta 53,8 95,9 31,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

72


8. PRILOG




UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0




UKUPNO 100,0 100,0

Tablica P9.UČESTALOST DOLASKA U HOTELPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Učestalost dolaska

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Prvi posjet 62,4 35,9 60,2 54,7 73,9 67,1 73,0 60,6 46,0 82,0 75,8• Drugi posjet 19,6 24,5 24,1 30,5 13,9 20,6 19,1 19,7 23,1 4,0 16,3• Treći do šesti posjet 8,8 17,0 7,2 7,4 6,2 8,2 3,2 9,1 19,9 6,0 4,1• Više od šest posjeta 9,2 22,6 8,4 7,4 6,2 4,1 4,8 10,6 11,0 8,0 3,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

73


8. PRILOG


Izvoriinformacija 1* i 2* 3* 4* 5*

• Brošure, oglasi, plakati 8,4 14,5 16,3 17,2• Tiskani turistički vodiči 13,6 20,5 19,8 22,5• Novine ili časopisi 10,3 5,9 6,8 3,3• Radio, televizija, film ili video 10,4 2,1 4,6 0,7• Preporuke rodbine ili prijatelja 21,2 13,0 17,4 11,5• Sajmovi, izložbe 0,0 1,4 7,1 0,0• Preporuke turističke 1,0 10,2 6,8 4,6• Internet 38,4 42,1 44,7 45,7• Prijašnji boravak 47,6 22,6 17,6 25,6• Nisam trebao/la nikakve informacije 11,4 20,0 22,7 20,8• Drugi izvori 0,0 0,6 0,0 0,0

* Mogućnost više odgovora


Izvoriinformacija Poslovni Ostali

• Brošure, oglasi, plakati 2,8 21,2• Tiskani turistički vodiči 4,4 27,7• Novine ili časopisi 3,0 7,5• Radio, televizija, film ili video 0,0 5,1• Preporuke rodbine ili prijatelja 8,3 18,3• Sajmovi, izložbe 3,9 2,2• Preporuke turističke 2,1 9,3• Internet 34,3 47,6• Prijašnji boravak 34,3 19,1• Nisam trebao/la nikakve informacije 31,5 14,8• Drugi izvori 0,0 0,3


Tablica P10.IZVORI INFORMACIJA*PREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Izvoriinformacija

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Bri

tani

ja

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Brošure, oglasi, plakati 15,1 0,0 23,8 11,3 18,2 24,7 20,0 25,4 5,8 16,0 22,0• Tiskani turistički vodiči 20,0 0,0 14,3 22,7 54,6 28,8 32,3 7,5 0,9 28,0 27,7• Novine ili časopisi 6,0 4,5 3,6 7,2 4,6 9,6 4,6 1,5 2,7 8,0 9,2• Radio, televizija, film ili video 3,4 6,0 6,0 2,1 1,5 2,7 3,1 1,5 0,9 2,0 3,0• Preporuke rodbine ili prijatelja 15,0 14,9 11,9 15,5 18,2 16,4 18,5 16,4 12,5 10,0 15,2• Sajmovi, izložbe 2,8 3,0 2,4 0,0 3,0 2,7 1,5 0,0 0,0 2,0 4,7• Preporuke turističke 6,9 0,0 4,8 6,2 6,1 12,3 9,2 3,0 2,2 14,0 12,7• Internet 43,2 6,0 40,5 44,3 75,8 61,6 73,9 44,8 15,8 60,0 57,6• Prijašnji boravak 24,1 40,3 38,1 30,9 9,1 5,5 10,8 29,9 46,7 6,0 12,5• Nisam trebao/la nikakve informacije 20,3 46,3 10,7 11,3 4,6 9,6 6,2 17,9 40,3 12,0 10,8• Drugi izvori 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,8


74


8. PRILOG



Izvoriinformacija UKUPNO Domaći Inozemni

• Brošure, oglasi, plakati 5,8 2,9 7,2• Tiskani turistički vodiči 8,5 0,0 12,4• Novine ili časopisi 0,9 2,9 0,0• Radio, televizija, film ili video 1,4 2,9 0,7• Preporuke rodbine ili prijatelja 26,0 15,7 30,7• Sajmovi, izložbe 0,0 0,0 0,0• Preporuke turističke 0,5 1,4 0,0• Internet 22,4 12,9 26,8• Prijašnji boravak 48,9 48,6 49,0• Nisam trebao/la nikakve informacije 42,6 62,9 33,3• Drugi izvori 0,5 1,4 0,0



Izvoriinformacija UKUPNO Domaći Inozemni

• Brošure, oglasi, plakati 4,7 0,0 7,3• Tiskani turistički vodiči 15,2 0,0 23,2• Novine ili časopisi 2,4 2,7 2,2• Radio, televizija, film ili video 0,5 0,0 0,7• Preporuke rodbine ili prijatelja 11,9 5,5 15,2• Sajmovi, izložbe 0,5 0,0 0,7• Preporuke turističke 1,4 0,0 2,2• Internet 35,6 6,9 50,7• Prijašnji boravak 28,9 38,4 23,9• Nisam trebao/la nikakve informacije 50,7 76,7 37,0• Drugi izvori 0,0 0,0 0,0


75


8. PRILOG


Vrsta putovanja 1* i 2* 3* 4* 5*

• Glavno i jedino odredište 60,5 43,5 43,2 40,5• Glavno, ali ne i jedino odredište 12,7 9,8 9,0 19,9• Jedno od odredišta 10,3 25,5 32,9 21,5• Usputna destinacija 16,6 21,2 14,9 18,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0


Vrsta putovanja Poslovni Ostali

• Glavno i jedino odredište 72,3 30,9• Glavno, ali ne i jedino odredište 14,5 10,7• Jedno od odredišta 13,3 31,2• Usputna destinacija 0,0 27,3

UKUPNO 100,0 100,0


Vrsta putovanja UKUPNO Domaći Inozemni

• Glavno i jedino odredište 67,0 90,0 56,5• Glavno, ali ne i jedino odredište 12,1 2,9 16,2• Jedno od odredišta 17,9 4,3 24,0• Usputna destinacija 3,1 2,9 3,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0


Vrsta putovanja UKUPNO Domaći Inozemni

• Glavno i jedino odredište 49,5 90,4 28,1• Glavno, ali ne i jedino odredište 0,9 0,0 1,4• Jedno od odredišta 16,0 1,4 23,7• Usputna destinacija 33,5 8,2 46,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P11. VRSTA PUTOVANJAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Vrsta putovanja

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Glavno i jedino odredište 44,6 86,6 41,7 42,9 9,4 27,4 35,4 45,5 56,6 16,0 30,0• Glavno, ali ne i jedino odredište 11,9 3,0 13,1 15,3 15,6 16,4 21,5 15,2 9,1 16,0 13,7• Jedno od odredišta 25,2 4,5 17,9 19,4 48,4 30,1 27,7 22,7 20,8 46,0 34,7• Usputna destinacija 18,2 6,0 27,4 22,5 26,6 26,0 15,4 16,7 13,5 22,0 21,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

76


8. PRILOG


Organizacija putovanja 1* i 2* 3* 4* 5*

• Posredstvom putničke agencije 4,1 28,6 34,0 32,8• Samostalno organizirano 73,7 51,7 52,3 40,5• Bez prethodne rezervacije 20,8 15,5 8,0 13,6• Nešto drugo 1,4 4,3 5,7 13,1

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0


Organizacija putovanja Poslovni Ostali

• Posredstvom putničke agencije 11,6 36,9• Samostalno organizirano 62,9 46,7• Bez prethodne rezervacije 13,5 13,0• Nešto drugo 12,0 3,5

UKUPNO 100,0 100,0


Organizacija putovanja UKUPNO Domaći Inozemni

• Posredstvom putničke agencije 4,5 1,4 5,9• Samostalno organizirano 49,8 72,9 39,2• Bez prethodne rezervacije 44,4 22,9 54,3• Nešto drugo 1,4 2,9 0,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0


Organizacija putovanja UKUPNO Domaći Inozemni

• Posredstvom putničke agencije 10,9 9,6 11,5• Samostalno organizirano 62,3 65,8 60,4• Bez prethodne rezervacije 26,4 23,3 28,1• Nešto drugo 0,5 1,4 0,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P12. NAČIN ORGANIZACIJE PUTOVANJAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Organizacija putovanja

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Posredstvom putničke agencije 28,5 6,0 22,6 23,5 65,2 30,1 53,1 11,9 9,0 34,0 39,0• Samostalno organizirano 52,1 73,1 57,1 56,1 25,8 56,2 40,6 64,2 46,7 52,0 42,7• Bez prethodne rezervacije 13,2 16,4 14,3 13,3 4,6 6,9 1,6 10,5 35,9 8,0 11,5• Nešto drugo 6,3 4,5 6,0 7,1 4,6 6,9 4,7 13,4 8,4 6,0 6,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

77


8. PRILOG


Prijevozno sredstvo 1* i 2* 3* 4* 5*

• Automobil 60,1 42,4 31,0 26,0• Autobus 13,1 9,7 12,0 2,6• Motocikl/ bicikl 0,0 0,6 0,4 0,0• Vlak 9,3 8,0 8,8 3,6• Zrakoplov 17,6 39,4 47,9 67,1• Ostalo 0,0 0,0 0,0 0,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0


Prijevozno sredstvo Poslovni Ostali

• Automobil 43,5 33,7• Autobus 4,5 11,7• Motocikl/ bicikl 0,0 0,5• Vlak 8,3 7,1• Zrakoplov 43,7 46,7• Ostalo 0,0 0,2

UKUPNO 100,0 100,0


Prijevozno sredstvo UKUPNO Domaći Inozemni

• Automobil 52,9 44,3 56,9• Autobus 22,9 35,7 17,0• Motocikl/ bicikl 0,0 0,0 0,0• Vlak 6,7 14,3 3,3• Zrakoplov 17,5 5,7 22,9• Ostalo 0,0 0,0 0,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0



• Automobil 53,3 64,4 47,5• Autobus 19,3 19,2 19,4• Motocikl/ bicikl 0,0 0,0 0,0• Vlak 13,7 12,3 14,4• Zrakoplov 13,7 4,1 18,7• Ostalo 0,0 0,0 0,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P13.PRIJEVOZNO SREDSTVOPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Prijevoznosredstvo

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Automobil 37,0 64,2 53,6 58,2 1,5 26,4 0,0 55,2 73,2 20,0 16,8• Autobus 9,3 17,9 6,0 14,3 1,5 4,2 3,1 11,9 11,2 6,0 6,8• Motocikl/ bicikl 0,4 0,0 0,0 1,0 0,0 1,4 0,0 1,5 0,0 0,0 0,6• Vlak 7,5 4,5 9,5 5,1 0,0 2,8 1,5 16,4 4,1 10,0 13,4• Zrakoplov 45,7 13,4 31,0 21,4 97,0 65,3 95,4 14,9 11,5 64,0 61,8• Ostalo 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

78


8. PRILOG


Pratnja na putovanju 1* i 2* 3* 4* 5*

• Sam(a) 46,9 36,3 42,9 34,5• Samo s partnerom 20,3 31,4 28,3 39,0• S članovima obitelji 11,1 8,9 8,7 6,7• S prijateljima/poznanicima 21,7 23,4 20,2 19,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0


Pratnja na putovanju Poslovni Ostali

• Sam(a) 73,4 22,3• Samo s partnerom 11,2 40,7• S članovima obitelji 1,2 12,2• S prijateljima/poznanicima 14,2 24,8

UKUPNO 100,0 100,0


Pratnja na putovanju UKUPNO Domaći Inozemni

• Sam(a) 50,9 52,9 50,0• Samo s partnerom 23,7 21,4 24,7• S članovima obitelji 9,8 10,0 9,7• S prijateljima/poznanicima 15,6 15,7 15,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0


Pratnja na putovanju UKUPNO Domaći Inozemni

• Sam(a) 18,5 24,7 15,2• Samo s partnerom 30,8 15,1 39,1• S članovima obitelji 14,7 12,3 15,9• S prijateljima/poznanicima 36,0 48,0 29,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P14.PRATNJA NA PUTOVANJUPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Pratnjana putovanju

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Sam(a) 39,2 70,2 28,6 32,7 27,3 21,9 32,3 41,8 51,8 20,0 27,1• Samo s partnerom 31,0 7,5 36,9 26,5 50,0 35,6 27,7 32,8 17,2 40,0 44,2• S članovima obitelji 8,5 4,5 19,1 7,1 12,1 9,6 7,7 6,0 7,2 12,0 7,8• S prijateljima/poznanicima 21,3 17,9 15,5 33,7 10,6 32,9 32,3 19,4 23,9 28,0 20,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

79


8. PRILOG


Broj noćenja 1* i 2* 3* 4* 5*

• 1 - 2 61,9 58,5 50,1 61,6• 3 - 4 33,4 31,6 34,4 28,7• 5 - 7 4,8 8,9 11,9 9,2• 8 i više 0,0 1,0 3,6 0,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosječan broj noćenja 2,4 2,6 3,1 2,5

Tablica P15c.HOTELSKI GOSTI (PREMA KATEGORIJI HOTELA)

Broj noćenja Poslovni Ostali

• 1 - 2 58,0 56,4• 3 - 4 29,7 32,7• 5 - 7 10,2 9,4• 8 i više 2,1 1,5

UKUPNO 100,0 100,0

• Prosječan broj noćenja 2,7 2,7


Broj noćenja UKUPNO Domaći Inozemni

• 1 - 2 29,0 34,3 26,6• 3 - 4 29,0 11,4 37,0• 5 - 7 29,9 34,3 27,9• 8 i više 12,1 20,0 8,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

• Prosječan broj noćenja 5,3 7,1 4,5


Broj sati UKUPNO Domaći Inozemni

• 1 - 5 28,0 26,0 29,0• 6 - 10 55,9 60,3 53,6• 11 i više 16,1 13,7 17,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

• Prosječan broj sati 7,4 7,4 7,4

Tablica P15. DULJINA BORAVKAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Broj noćenja

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• 1 - 2 56,9 58,2 60,7 55,1 53,0 65,3 52,3 61,2 61,9 50,0 54,0• 3 - 4 31,9 34,3 26,2 32,7 33,3 29,2 38,5 28,4 28,6 42,0 31,0• 5 - 7 9,6 7,5 11,9 11,2 10,6 4,2 9,2 10,5 7,9 4,0 12,0• 8 i više 1,7 0,0 1,2 1,0 3,0 1,4 0,0 0,0 1,6 4,0 3,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• Prosječan broj noćenja 2,7 2,5 2,7 2,7 3,0 2,4 2,7 2,6 2,5 2,8 3,0

80


8. PRILOG


Turističke atrakcije Zagreba 1* i 2* 3* 4* 5*

• Gornji grad 57,2 62,9 61,0 56,2• Trg bana Jelačića 62,3 67,1 74,4 55,6• Katedrala 28,8 41,0 42,8 36,7• Tržnica - Dolac 6,5 26,9 36,4 29,9• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)27,5 53,8 70,0 48,7

• Sljeme, Medvedgrad 3,8 6,9 10,2 4,5• Botanički vrt 3,8 17,2 12,8 13,4• Maksimir 9,3 18,3 15,4 14,3• Mirogoj 0,0 3,7 11,4 4,3• Jarun 38,6 24,0 26,7 19,9• Okolica Zagreba 4,7 5,9 8,6 8,0• Neka druga atrakcija 0,0 0,0 0,8 0,0• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije4,8 13,0 5,9 6,6


17,7 6,7 9,8 12,4

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 2,7 4,0 1,7 13,3


Tablica P16.POSJEĆENE TURISTIČKE ATRAKCIJEPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Turističke atrakcije Zagreba

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Gornji grad 60,2 29,9 54,8 67,4 84,9 73,6 73,9 61,2 36,1 80,0 74,3• Trg bana Jelačića 66,3 40,3 63,1 64,3 87,9 73,6 78,5 68,7 47,6 86,0 79,0• Katedrala 39,4 6,0 38,1 40,8 63,6 50,0 53,9 44,8 21,7 58,0 54,2• Tržnica - Dolac 28,6 4,5 28,6 30,6 48,5 34,7 43,1 38,8 12,2 38,0 37,9• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)54,8 16,4 52,4 54,1 81,8 73,6 69,2 56,7 38,8 74,0 71,7

• Sljeme, Medvedgrad 7,1 1,5 9,5 7,1 13,6 5,6 9,2 10,5 3,7 10,0 8,4• Botanički vrt 13,5 0,0 7,1 9,2 18,2 5,6 21,5 17,9 8,2 14,0 25,8• Maksimir 15,5 4,5 23,8 15,3 21,2 12,5 20,0 17,9 5,3 14,0 21,9• Mirogoj 5,9 0,0 4,8 7,1 10,6 6,9 9,2 4,5 0,0 10,0 9,3• Jarun 25,3 28,4 15,5 32,7 19,7 25,0 32,3 26,9 26,4 32,0 23,4• Okolica Zagreba 7,0 3,0 2,4 6,1 12,1 4,2 4,6 6,0 6,7 10,0 11,0• Neka druga atrakcija 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,5 0,0 0,0 0,0 0,6• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije8,4 22,4 4,8 6,1 1,5 2,8 1,5 6,0 18,9 0,0 2,6


10,3 20,9 14,3 7,1 3,0 8,3 1,5 13,4 9,5 4,0 6,7

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 5,1 3,0 10,7 8,2 0,0 4,2 6,2 6,0 10,9 6,0 4,3


81


8. PRILOG



Turističke atrakcije Zagreba Poslovni Ostali

• Gornji grad 33,5 73,4• Trg bana Jelačića 47,0 75,9• Katedrala 12,2 52,9• Tržnica - Dolac 12,4 36,5• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)39,4 62,4

• Sljeme, Medvedgrad 1,0 10,1• Botanički vrt 4,5 17,9• Maksimir 2,6 21,8• Mirogoj 1,8 7,9• Jarun 19,0 28,5• Okolica Zagreba 4,1 8,5• Neka druga atrakcija 0,0 0,4• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije11,7 6,8


17,0 7,1

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 10,7 2,4



Turističke atrakcije Zagreba UKUPNO Domaći Inozemni

• Gornji grad 50,9 55,7 48,7• Trg bana Jelačića 51,3 67,1 44,2• Katedrala 40,2 45,7 37,7• Tržnica - Dolac 28,1 34,3 25,3• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)43,8 45,7 42,9

• Sljeme, Medvedgrad 8,0 10,0 7,1• Botanički vrt 21,4 18,6 22,7• Maksimir 22,3 22,9 22,1• Mirogoj 5,4 4,3 5,8• Jarun 24,1 31,4 20,8• Okolica Zagreba 8,9 4,3 11,0• Neka druga atrakcija 0,9 0,0 1,3• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije30,4 15,7 37,0


3,6 5,7 2,6

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 3,6 7,1 2,0



Turističke atrakcije Zagreba UKUPNO Domaći Inozemni

• Gornji grad 42,0 26,0 50,4• Trg bana Jelačića 54,7 45,2 59,7• Katedrala 38,2 23,3 46,0• Tržnica - Dolac 23,6 13,7 28,8• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)43,4 34,3 48,2

• Sljeme, Medvedgrad 1,9 0,0 2,9• Botanički vrt 7,1 2,7 9,4• Maksimir 17,0 13,7 18,7• Mirogoj 1,9 1,4 2,2• Jarun 3,3 8,2 0,7• Okolica Zagreba 1,4 0,0 2,2• Neka druga atrakcija 0,9 0,0 1,4• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije5,2 11,0 2,2


17,9 26,0 13,7

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 7,1 8,2 6,5


82


8. PRILOG


Muzeji i galerije Zagreba 1* i 2* 3* 4* 5*

• Umjetnički paviljon 2,1 5,1 6,9 4,5• Muzej Mimara 7,3 12,6 10,3 11,9• Klovićevi dvori - Gornji grad 6,0 7,8 8,7 13,4• Muzej za umjetnost i obrt 9,2 8,9 6,3 9,9• Tehnički muzej 1,0 3,3 2,7 4,4• Muzej grada Zagreba 6,5 11,2 12,4 10,3• Arheološki muzej 0,0 2,0 5,2 1,1• Prirodoslovni muzej 0,6 1,2 1,4 2,0• Etnografski muzej 2,1 2,4 2,1 1,3• Strossmayerova galerija 0,0 2,0 2,6 0,8• Moderna galerija 2,5 3,2 0,9 2,1• Atelje Meštrović 0,0 1,2 0,7 2,0• Hrvatski muzej naive 1,6 1,1 1,4 2,8• Neki drugi muzej, galerija 0,0 0,0 0,5 0,5• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije3,5 0,6 3,1 1,0


34,7 31,9 42,2 37,8

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 41,9 32,6 18,0 24,0


Tablica P17.POSJEĆENI MUZEJI I GALERIJEPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Muzeji i galerije Zagreba

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Umjetnički paviljon 5,2 3,0 6,0 2,0 3,0 5,5 6,2 4,5 1,9 0,0 9,7• Muzej Mimara 11,1 0,0 20,2 8,2 13,6 11,0 13,9 14,9 10,4 16,3 15,0• Klovićevi dvori - Gornji grad 9,0 0,0 17,9 6,1 10,6 12,3 12,3 11,9 5,3 0,0 14,3• Muzej za umjetnost i obrt 8,3 4,5 8,3 5,1 12,1 15,1 20,0 3,0 4,1 8,2 9,1• Tehnički muzej 3,1 0,0 3,6 3,1 9,1 4,1 1,5 7,5 0,9 6,1 3,0• Muzej grada Zagreba 10,8 1,5 15,5 11,2 13,6 17,8 13,9 9,0 4,5 8,2 16,4• Arheološki muzej 2,6 0,0 3,6 3,1 4,6 6,9 3,1 1,5 0,9 6,1 2,8• Prirodoslovni muzej 1,4 0,0 0,0 2,0 6,1 0,0 0,0 3,0 1,9 4,1 0,9• Etnografski muzej 2,0 1,5 1,2 0,0 4,6 0,0 1,5 4,5 0,9 2,0 2,7• Strossmayerova galerija 1,7 0,0 3,6 4,1 1,5 1,4 3,1 4,5 0,9 2,0 1,6• Moderna galerija 2,1 0,0 3,6 3,1 4,6 1,4 3,1 1,5 1,8 4,1 2,3• Atelje Meštrović 1,1 0,0 1,2 0,0 3,0 1,4 1,5 1,5 0,0 4,1 1,1• Hrvatski muzej naive 1,6 0,0 0,0 0,0 4,6 2,7 0,0 0,0 0,9 4,1 3,0• Neki drugi muzej, galerija 0,3 0,0 2,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,2• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije1,8 4,5 1,2 2,0 0,0 1,4 1,5 0,0 4,1 0,0 0,4


37,2 44,8 35,7 34,7 27,3 34,3 35,4 43,3 40,1 34,7 34,8

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 26,9 43,3 25,0 31,6 12,1 19,2 15,4 25,4 40,6 28,6 18,2


83


8. PRILOG


Muzeji i galerije Zagreba UKUPNO Domaći Inozemni

• Umjetnički paviljon 8,1 5,7 9,2• Muzej Mimara 15,3 4,3 20,3• Klovićevi dvori - Gornji grad 13,0 8,6 15,0• Muzej za umjetnost i obrt 5,8 2,9 7,2• Tehnički muzej 4,5 2,9 5,2• Muzej grada Zagreba 8,5 0,0 12,4• Arheološki muzej 6,7 5,7 7,2• Prirodoslovni muzej 4,0 0,0 5,9• Etnografski muzej 4,9 4,3 5,2• Strossmayerova galerija 1,8 0,0 2,6• Moderna galerija 3,1 1,4 3,9• Atelje Meštrović 1,8 1,4 2,0• Hrvatski muzej naive 2,7 0,0 3,9• Neki drugi muzej, galerija 0,5 0,0 0,7• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije14,4 4,3 19,0


22,0 31,4 17,7

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 35,0 52,9 26,8



Muzeji i galerije Zagreba UKUPNO Domaći Inozemni

• Umjetnički paviljon 6,2 1,4 8,7• Muzej Mimara 8,1 1,4 11,6• Klovićevi dvori - Gornji grad 6,6 1,4 9,4• Muzej za umjetnost i obrt 1,4 0,0 2,2• Tehnički muzej 3,3 2,7 3,6• Muzej grada Zagreba 1,0 0,0 1,5• Arheološki muzej 8,5 0,0 13,0• Prirodoslovni muzej 0,5 0,0 0,7• Etnografski muzej 3,3 0,0 5,1• Strossmayerova galerija 0,0 0,0 0,0• Moderna galerija 1,4 0,0 2,2• Atelje Meštrović 0,0 0,0 0,0• Hrvatski muzej naive 0,0 0,0 0,0• Neki drugi muzej, galerija 0,0 0,0 0,0• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije1,0 2,7 0,0


63,5 63,0 63,8

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 24,2 32,9 19,6




Muzeji i galerije Zagreba Poslovni Ostali

• Umjetnički paviljon 4,9 5,4• Muzej Mimara 4,2 14,5• Klovićevi dvori - Gornji grad 3,3 11,9• Muzej za umjetnost i obrt 6,4 9,2• Tehnički muzej 2,2 3,5• Muzej grada Zagreba 3,8 14,3• Arheološki muzej 1,2 3,3• Prirodoslovni muzej 1,4 1,3• Etnografski muzej 2,1 2,0• Strossmayerova galerija 0,6 2,3• Moderna galerija 1,0 2,7• Atelje Meštrović 0,4 1,4• Hrvatski muzej naive 0,7 2,1• Neki drugi muzej, galerija 0,0 0,4• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije3,0 1,2


54,2 28,7

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 25,7 27,5


84


8. PRILOG


Događanja 1* i 2* 3* 4* 5*

• Manifestacije Zagrebačkog velesajma 4,5 0,3 4,3 2,7

• Športske utakmice i događanja 1,0 6,8 14,1 5,2• Koncerti klasične glazbe 0,0 1,4 3,3 1,7• Ostali koncerti 0,6 6,0 2,6 5,6• Kulturna događanja 7,7 11,7 10,1 16,7• Kazališne predstave 6,6 3,3 3,0 3,2• Kino predstave 7,0 2,6 7,3 2,2• Neka druga manifestacija 1,4 3,7 1,4 2,0• Nije bilo vremena za posjet

događanju 42,2 34,0 46,4 37,9

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet događanju 34,5 32,9 15,3 28,0



Događanja Poslovni Ostali

• Manifestacije Zagrebačkog velesajma 6,7 0,6

• Športske utakmice i događanja 5,5 9,4• Koncerti klasične glazbe 1,5 2,1• Ostali koncerti 2,8 5,0• Kulturna događanja 4,2 15,6• Kazališne predstave 3,8 3,3• Kino predstave 2,0 5,7• Neka druga manifestacija 4,4 1,3• Nije bilo vremena za posjet

događanju 48,3 35,7

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet događanju 27,2 25,8


Tablica P18.POSJEĆENE PRIREDBEPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Događanja

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Manifestacije Zagrebačkog velesajma 2,6 3,0 3,6 1,0 1,5 4,2 0,0 1,5 10,5 0,0 1,5

• Športske utakmice i događanja 8,1 9,0 4,8 11,2 6,1 8,5 20,3 10,5 0,0 8,2 7,9• Koncerti klasične glazbe 1,9 0,0 4,8 2,0 1,5 1,4 1,6 6,0 2,7 2,0 1,9• Ostali koncerti 4,3 1,5 2,4 3,1 7,6 7,0 4,7 4,5 2,7 14,3 4,4• Kulturna događanja 11,8 3,0 17,9 11,2 16,7 19,7 14,1 13,4 5,4 6,1 15,9• Kazališne predstave 3,5 4,5 3,6 3,1 3,0 1,4 3,1 1,5 5,9 0,0 3,5• Kino predstave 4,5 7,5 2,4 1,0 9,1 2,8 1,6 1,5 1,8 2,0 4,4• Neka druga manifestacija 2,3 3,0 4,8 5,1 0,0 1,4 3,1 0,0 4,9 2,0 1,0• Nije bilo vremena za posjet

događanju 39,9 43,3 34,5 32,7 43,9 39,4 31,3 43,3 33,3 36,7 42,6

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet događanju 26,3 31,3 26,2 33,7 16,7 16,9 20,3 23,9 40,2 28,6 22,9


85


8. PRILOG



Događanja UKUPNO Domaći Inozemni

• Manifestacije Zagrebačkog velesajma 18,9 15,7 20,4

• Športske utakmice i događanja 6,3 11,4 4,0• Koncerti klasične glazbe 2,3 0,0 3,3

Ostali koncerti 15,8 14,3 16,5• Kulturna događanja 7,2 0,0 10,5• Kazališne predstave 11,7 7,1 13,8• Kino predstave 15,3 17,1 14,5• Neka druga manifestacija 4,5 2,9 5,3• Nije bilo vremena za posjet

događanju 19,8 27,1 16,5

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet događanju 24,3 25,7 23,7



Događanja UKUPNO Domaći Inozemni

• Manifestacije Zagrebačkog velesajma 13,7 21,9 9,4

• Športske utakmice i događanja 12,7 24,7 6,5• Koncerti klasične glazbe 0,9 0,0 1,4• Ostali koncerti 0,9 0,0 1,4• Kulturna događanja 0,5 0,0 0,7• Kazališne predstave 0,9 0,0 1,4• Kino predstave 0,0 0,0 0,0• Neka druga manifestacija 3,8 6,9 2,2• Nije bilo vremena za posjet

događanju 53,3 34,3 63,3

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet događanju 14,6 13,7 15,1


86


8. PRILOG


Mjesta posjeta u Zagrebu 1* i 2* 3* 4* 5*

• Kockarnice 3,0 4,5 9,5 7,7• Diskoteke 27,5 20,2 17,8 12,8• Restorani brze prehrane 32,9 23,6 15,4 9,0• Ostali restorani 62,2 77,8 55,8 84,0• Kavane, kafići 86,0 61,5 84,2 54,8• Slastičarnice 7,3 14,7 28,4 15,7• "Shopping" centri 13,3 9,9 17,8 7,6• Butici/ trgovine u centru grada 12,2 18,1 29,6 24,4• "Wellness" centri 0,0 1,4 3,0 2,0



Mjesta posjeta u Zagrebu Poslovni Ostali

• Kockarnice 9,6 5,2• Diskoteke 12,6 21,4• Restorani brze prehrane 7,3 24,4• Ostali restorani 71,8 70,0• Kavane, kafići 69,6 70,0• Slastičarnice 11,2 22,0• "Shopping" centri 8,5 14,1• Butici/ trgovine u centru grada 20,7 23,3• "Wellness" centri 1,5 2,0



Mjesta posjeta u Zagrebu UKUPNO Domaći Inozemni

• Kockarnice 2,7 4,4 2,0• Diskoteke 35,1 22,1 40,9• Restorani brze prehrane 38,3 30,9 41,6• Ostali restorani 74,3 64,7 78,6• Kavane, kafići 88,3 97,1 84,4• Slastičarnice 39,6 35,3 41,6• "Shopping" centri 34,7 45,6 29,9• Butici/ trgovine u centru grada 26,6 11,8 33,1• "Wellness" centri 3,6 1,5 4,6



Mjesta posjeta u Zagrebu UKUPNO Domaći Inozemni

• Kockarnice 0,5 1,4 0,0• Diskoteke 0,5 1,4 0,0• Restorani brze prehrane 21,2 15,1 24,4• Ostali restorani 60,6 54,8 63,7• Kavane, kafići 79,8 90,4 74,1• Slastičarnice 12,5 12,3 12,6• "Shopping" centri 23,6 30,1 20,0• Butici/ trgovine u centru grada 2,9 1,4 3,7• "Wellness" centri 1,0 1,4 0,7


Tablica P19.OSTALA POSJEĆENA MJESTA U ZAGREBUPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Mjesta posjeta u Zagrebu

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Kockarnice 6,6 4,5 7,2 5,1 6,1 4,2 9,2 4,6 4,8 4,0 9,7• Diskoteke 18,5 16,4 10,8 24,5 18,2 12,7 20,0 15,2 30,1 18,0 19,8• Restorani brze prehrane 18,7 10,5 12,1 23,5 24,2 14,1 21,5 18,2 12,5 26,0 25,4• Ostali restorani 70,6 65,7 78,3 74,5 87,9 73,2 72,3 65,2 66,7 68,0 67,2• Kavane, kafići 69,9 77,6 67,5 80,6 56,1 62,0 60,0 60,6 69,1 64,0 72,7• Slastičarnice 18,4 11,9 24,1 25,5 24,2 21,1 23,1 18,2 15,5 24,0 17,0• "Shopping" centri 12,2 20,9 7,2 8,2 7,6 7,0 10,8 7,6 17,8 6,0 10,8• Butici/ trgovine u centru grada 22,4 20,9 18,1 18,4 30,3 21,1 13,9 16,7 17,8 20,0 27,6• "Wellness" centri 1,8 1,5 2,4 2,0 0,0 0,0 0,0 4,6 0,9 4,0 2,7


87


8. PRILOG


Korištenje ZAGREB CARD-a

1* i 2* 3* 4* 5*

• Da 0,0 2,7 2,4 2,5• Ne 100,0 97,3 97,6 97,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0



Poslovni Ostali

• Da 1,6 2,6• Ne 98,4 97,4

UKUPNO 100,0 100,0




• Da 1,4 0,0 2,0• Ne 98,6 100,0 98,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0




• Da 0,5 0,0 0,7• Ne 99,5 100,0 99,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P20. KORIŠTENJE ZAGREB 'CARD-a'PREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)



UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Da 2,2 0,0 1,2 1,0 6,2 2,8 0,0 4,5 0,0 4,0 3,6• Ne 97,8 100,0 98,8 99,0 93,9 97,2 100,0 95,5 100,0 96,0 96,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

88


8. PRILOG


Posjeta informativnih centara

1* i 2* 3* 4* 5*

• Da 16,8 33,8 33,1 33,7• Ne 83,2 66,2 66,9 66,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P21c. HOTELSKI GOSTI (PREMA KATEGORIJI HOTELA)


Poslovni Ostali

• Da 12,8 41,0• Ne 87,2 59,0

UKUPNO 100,0 100,0




• Da 16,7 1,4 23,7• Ne 83,3 98,6 76,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0




• Da 15,6 0,0 23,7• Ne 84,4 100,0 76,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P21. POSJEĆIVANJE TURISTIČKIH INFORMATIVNIH CENTARAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)



UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Da 31,7 3,0 32,1 34,0 63,6 43,8 54,7 35,8 3,6 44,0 41,4• Ne 68,3 97,0 67,9 66,0 36,4 56,2 45,3 64,2 96,4 56,0 58,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

89


8. PRILOG


Organizirano razgledanje Zagreba

1* i 2* 3* 4* 5*

• Da 2,1 13,4 6,3 15,7• Ne 97,9 86,6 93,7 84,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0



Poslovni Ostali

• Da 0,7 15,2• Ne 99,3 84,9

UKUPNO 100,0 100,0




• Da 0,5 0,0 0,7• Ne 99,6 100,0 99,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0




• Da 0,5 0,0 0,7• Ne 99,5 100,0 99,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P22.ORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)



UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Bri

tani

ja

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Da 10,4 0,0 11,9 9,3 24,6 19,4 18,8 12,1 3,1 14,0 11,6• Ne 89,6 100,0 88,1 90,7 75,4 80,6 81,3 87,9 96,9 86,0 88,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

90


8. PRILOG


Prijevozno sredstvo 1* i 2* 3* 4* 5*

• Taksi 10,4 23,2 45,9 57,0• Javni prijevoz 31,1 38,1 29,3 18,4• Rent a car 1,6 2,9 6,0 4,1• Vlastiti automobil 59,3 42,0 32,4 26,3• Bicikl 0,0 0,4 1,3 1,0• Motocikl 0,0 0,7 0,5 0,0• Nešto drugo 4,9 0,6 3,4 4,9



Prijevozno sredstvo Poslovni Ostali

• Taksi 43,6 32,1• Javni prijevoz 18,4 37,0• Rent a car 4,2 3,9• Vlastiti automobil 44,1 33,9• Bicikl 0,4 0,9• Motocikl 0,0 0,6• Nešto drugo 2,7 3,0




• Taksi 9,0 3,0 11,7• Javni prijevoz 40,1 61,2 30,3• Rent a car 2,4 0,0 3,5• Vlastiti automobil 50,5 41,8 54,5• Bicikl 1,9 1,5 2,1• Motocikl 0,0 0,0 0,0• Nešto drugo 6,1 0,0 9,0




• Taksi 9,7 3,5 13,5• Javni prijevoz 27,9 22,4 31,3• Rent a car 0,7 0,0 1,0• Vlastiti automobil 62,3 75,9 54,2• Bicikl 0,0 0,0 0,0• Motocikl 0,0 0,0 0,0• Nešto drugo 0,7 0,0 1,0


Tablica P23.KORIŠTENJE PRIJEVOZNOG SREDSTVA TIJEKOM BORAVKA U ZAGREBUPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Prijevozno sredstvo

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

• Taksi 36,1 18,0 36,5 25,3 66,7 38,8 52,5 23,3 13,5 42,5 45,9• Javni prijevoz 30,5 21,3 13,5 19,5 35,0 29,9 49,2 23,3 18,5 47,5 42,1• Rent a car 4,0 0,0 0,0 0,0 16,7 4,5 8,5 0,0 0,0 7,5 5,2• Vlastiti automobil 37,4 67,2 51,4 58,6 1,7 26,9 0,0 55,0 70,5 22,5 16,6• Bicikl 0,8 0,0 0,0 0,0 3,3 3,0 1,7 0,0 0,0 2,5 0,4• Motocikl 0,4 0,0 0,0 1,2 0,0 1,5 0,0 1,7 0,0 0,0 0,7• Nešto drugo 2,9 1,6 1,4 1,2 5,0 10,5 1,7 3,3 2,1 0,0 3,4


91


8. PRILOG


Vrlo visok


nizak

Tablica P24.STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE ZAGREBAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Elementi ponude

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Brita

nija

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

Hotelski smještaj• Ljubaznost osoblja u hotelu• Komfor smještaja• Kvaliteta gastronomske

ponude u hotelu• Kvaliteta usluga u hotelu• Opskrbljenost hotela turističkim

brošurama o Zagrebu i drugim informacijama

Gradska infrastruktura• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost

lokalnih turističkih ureda brošurama • Razmještaj i jasnoća

putokaza u Zagrebu• Kvaliteta lokalnoga prijevoza• Kvaliteta označavanja znamenitosti• Mogućnosti za parkiranje

Faktori turističke atraktivnosti• Slikovitost mjesta (arhitektonska i

urbanistička skladnost)• Kulturna događanja• Sadržaji za zabavu• Pogodnost za kratak odmor• Uređenost mjesta

(čistoća, zelene i javne površine)• Kulturne znamenitosti• Gastronomska ponuda• Radno vrijeme kulturnih institucija• Ulična događanja

• Mogućnosti za kupnju ('shopping')• Ponuda suvenira

Socijalni elementi• Ljubaznost osoblja turističko-

informativnih centara• Gostoljubivost lokalnog stanovništva• Osobna sigurnost• Ljubaznost osoblja javnih službi

(pošta, policija, mjenjačnice, banke)Vrijednost za novac• Kulturnih sadržaja• Gastronomske ponude• Smještaja

*Zbroj postotaka odgovora za ocjene "vrlo dobro" i "odlično"

92


8. PRILOG


Vrlo visok


nizak



Elementi ponude 1* i 2* 3* 4* 5*Hotelski smještaj• Ljubaznost osoblja u hotelu• Opskrbljenost hotela turističkim


• Kvaliteta usluga u hotelu• Komfor smještaja• Kvaliteta gastronomske

ponude u hoteluGradska infrastruktura• Kvaliteta lokalnoga prijevoza• Kvaliteta označavanja znamenitosti• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost

lokalnih turističkih ureda brošurama • Razmještaj i jasnoća

putokaza u Zagrebu



urbanistička skladnost)• Uređenost mjesta

(čistoća, zelene i javne površine)• Kulturna događanja• Sadržaji za zabavu• Pogodnost za kratak odmor• Kulturne znamenitosti• Gastronomska ponuda• Ulična događanja

• Radno vrijeme kulturnih institucija• Mogućnosti za kupnju ('shopping')• Ponuda suvenira

Socijalni elementi• Gostoljubivost lokalnog stanovništva• Osobna sigurnost• Ljubaznost osoblja turističko-

informativnih centara• Ljubaznost osoblja javnih službi

(pošta, policija, mjenjačnice, banke)Vrijednost za novac• Gastronomske ponude

• Kulturnih sadržaja

• Smještaja


93


8. PRILOG


Vrlo visok


nizak



Elementi ponude Poslovni Ostali

Hotelski smještaj• Ljubaznost osoblja u hotelu• Komfor smještaja


• Kvaliteta usluga u hotelu• Opskrbljenost hotela turističkim


Gradska infrastruktura• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost • Kvaliteta lokalnoga prijevoza• Razmještaj i jasnoća • Kvaliteta označavanja znamenitosti• Mogućnosti za parkiranje


urbanistička skladnost)• Kulturna događanja


• Gastronomska ponuda• Pogodnost za kratak odmor• Ulična događanja

• Uređenost mjesta • Kulturne znamenitosti• Mogućnosti za kupnju ('shopping')

• Radno vrijeme kulturnih institucija• Ponuda suvenira

Socijalni elementi• Ljubaznost osoblja turističko-• Osobna sigurnost• Gostoljubivost lokalnog stanovništva• Ljubaznost osoblja javnih službi

(pošta, policija, mjenjačnice, banke)Vrijednost za novac• Smještaja• Gastronomske ponude• Kulturnih sadržaja


94


8. PRILOG


Vrlo visok


nizak



Elementi ponude UKUPNO Domaći InozemniHotelski smještaj• Komfor smještaja • Kvaliteta usluga u hotelu • Kvaliteta gastronomske

ponude u hotelu

• Ljubaznost osoblja u hotelu • Opskrbljenost hotela turističkim


Gradska infrastruktura• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost • Kvaliteta označavanja znamenitosti• Razmještaj i jasnoća • Kvaliteta lokalnoga prijevoza• Mogućnosti za parkiranje


urbanistička skladnost)• Pogodnost za kratak odmor• Kulturna događanja• Uređenost mjesta • Kulturne znamenitosti

• Gastronomska ponuda• Sadržaji za zabavu• Mogućnosti za kupnju ('shopping')• Radno vrijeme kulturnih institucija• Ulična događanja

• Ponuda suvenira

Socijalni elementi• Osobna sigurnost• Ljubaznost osoblja turističko-• Gostoljubivost lokalnog stanovništva• Ljubaznost osoblja javnih službi

(pošta, policija, mjenjačnice, banke)

Vrijednost za novac• Smještaja • Kulturnih sadržaja

• Gastronomske ponude*Zbroj postotaka odgovora za ocjene "vrlo dobro" i "odlično"

95


8. PRILOG


Vrlo visok


nizak



Elementi ponude UKUPNO Domaći InozemniHotelski smještaj• Komfor smještaja • Kvaliteta usluga u hotelu • Kvaliteta gastronomske

ponude u hotelu

• Ljubaznost osoblja u hotelu • Opskrbljenost hotela turističkim


Gradska infrastruktura• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost

lokalnih turističkih ureda brošurama • Kvaliteta označavanja znamenitosti• Razmještaj i jasnoća • Kvaliteta lokalnoga prijevoza• Mogućnosti za parkiranje

Faktori turističke atraktivnosti• Mogućnosti za kupnju ('shopping')• Pogodnost za kratak odmor• Gastronomska ponuda• Ponuda suvenira• Sadržaji za zabavu• Kulturna događanja• Slikovitost mjesta (arhitektonska i • Kulturne znamenitosti• Radno vrijeme kulturnih institucija• Uređenost mjesta • Ulična događanja

Socijalni elementi• Ljubaznost osoblja turističko-• Gostoljubivost lokalnog stanovništva• Osobna sigurnost• Ljubaznost osoblja javnih službi

(pošta, policija, mjenjačnice, banke)Vrijednost za novac• Smještaja • Kulturnih sadržaja• Gastronomske ponude


96


8. PRILOG

Tablica P25.PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU PREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U EURIMA)


Prosječna dnevna potrošnja

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a

Nje

mač

ka

Ital

ija

SAD

Fran

cusk

a

Vel

ika

Bri

tani

ja

Aus

trija

BiH

, Sr

bija

, C

rna

Gor

a,

Slov

enija

, M

aked

onija

Špan

jols

ka

Ost

ale

zem

lje

UKUPNO 132,07 126,41 128,91 138,24 144,67 150,95 143,09 131,24 130,80 132,36 119,45•Troškovi smještaja 69,37 67,42 69,38 69,08 74,16 76,96 78,27 71,50 62,38 68,76 64,84•Troškovi hrane i pića u smještajnom objektu 7,73 6,95 10,61 10,02 9,11 8,29 7,86 7,06 4,22 7,91 7,99

•Troškovi hrane i pića izvan smještaja 22,84 18,52 24,72 28,33 22,67 28,53 21,33 25,23 25,83 22,75 19,77

•Kupnja 13,93 21,56 6,25 10,71 12,05 18,13 12,05 10,25 20,42 14,08 8,73•Zabava, kultura i slično 7,82 5,99 7,06 11,33 9,18 4,76 7,88 0,00 13,23 8,30 6,96•Sport, rekreacija i izleti 1,37 0,00 1,81 1,08 2,77 1,22 2,93 0,88 0,22 1,34 1,71•Ostalo 9,00 5,98 9,09 7,69 14,73 13,05 12,77 8,31 4,50 9,23 9,45

Prosječan broj osoba 1,6 1,2 1,8 1,6 1,8 1,8 1,7 1,7 1,7 1,6 1,7Prosječan broj noćenja 2,7 2,5 2,7 2,7 2,9 2,5 2,6 2,6 2,4 2,7 2,9


Prosječna dnevna potrošnja 1* i 2* 3* 4* 5*

UKUPNO 64,97 110,86 139,52 199,98•Troškovi smještaja 30,17 54,79 80,87 103,06•Troškovi hrane i pića u smještajnom objektu 0,80 3,85 9,28 15,97•Troškovi hrane i pića izvan smještaja 14,34 23,69 18,05 33,81•Kupnja 10,23 12,44 12,46 21,28•Zabava, kultura i slično 7,15 8,68 6,41 9,16•Sport, rekreacija i izleti 0,12 0,75 2,40 1,51•Ostalo 2,16 6,67 10,06 15,19

Prosječan broj osoba 1,8 1,7 1,5 1,7Prosječan broj noćenja 2,3 2,6 3,1 2,6


Prosječna dnevna potrošnja Poslovni Ostali

UKUPNO 165,26 116,33•Troškovi smještaja 86,45 61,65•Troškovi hrane i pića u smještajnom objektu 11,76 5,72•Troškovi hrane i pića izvan smještaja 29,08 19,74•Kupnja 15,70 13,06•Zabava, kultura i slično 7,53 7,96•Sport, rekreacija i izleti 1,01 1,55•Ostalo 13,73 6,65

Prosječan broj osoba 1,1 1,8Prosječan broj noćenja 2,7 2,7

97


8. PRILOG



Prosječna dnevna potrošnja UKUPNO Domaći Inozemni

UKUPNO 61,47 36,38 72,79•Troškovi smještaja - - -•Troškovi hrane i pića u smještajnom objektu - - -•Troškovi hrane i pića izvan smještaja 22,98 10,97 28,40•Kupnja 22,62 17,12 25,10•Zabava, kultura i slično 12,29 6,31 14,98•Sport, rekreacija i izleti 0,62 0,59 0,63•Ostalo 2,97 1,39 3,69

Prosječan broj osoba 1,5 1,4 1,5Prosječan broj noćenja 5,0 6,6 4,3


Prosječna dnevna potrošnja UKUPNO Domaći Inozemni

UKUPNO 66,21 69,70 64,09•Troškovi smještaja - - -•Troškovi hrane i pića u smještajnom objektu - - -•Troškovi hrane i pića izvan smještaja 26,04 20,89 29,14•Kupnja 27,69 37,09 22,02•Zabava, kultura i slično 5,13 6,50 4,31•Sport, rekreacija i izleti 1,75 0,50 2,50•Ostalo 5,60 4,73 6,12

Prosječan broj osoba 1,6 1,6 1,6Prosječan broj sati boravka 7,6 7,4 7,8

Documents

STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ZAGREBA … · • Vodeća zagrebačka inozemna tržišta su Njemačka, SAD, Italija, Austrija, Velika Britanija, Francuska te Srbija zajedno