Upload
iva-prolic
View
48
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Što s događajem
- novinska informacija = medijska poruka (vijest)
1.UVODNI POJMOVI
Pisana poruka
- pisanje ostavlja trag – događaj izvlači iz anonimnosti
- objavljivanjem i nebino može postati bitnim, neaktualno aktualnim...
- ono što je svakodnevno, obično i što zapravo ne bi zasluživalo neku pažnju, dobit će na vrijednosti ako se objavi
Komunikacijska shema
- poručilac (novinska, radio ili TV org) – primalac (čitatatelji) – poruka (misli, sadržaji) – komunikacijski kanal (novine) – kod (jezik, pismo, oblici u kojima se pojavljuju)
- komunikator teži da poruke stignu do potencijalno najvećeg broja primalaca, a da budu prihvaćene i proizvedu one efekte koji su bili planirani
- karakter novinarske poruke-jednostranost
Hladni i vrući mediji
- u vruće ubrajamo pisano novinarstvo – TISAK
namjera je nametnuti primaocu poruke vlastiti pbrazac gledanja na pojave i događaje, kao kad se nekome želi udariti vrući žig
- u hladne ubrajamo razgovor kao dijalog – dvostrana komunikacij- mogučnost povratne sprege
- primalac je prvorazredni faktor procesa komunikacije i bez njega poruka ne može biti ostvarena
Primarni komunikator
- tko je prvi komunikator? – dopisnik, radne organizacije
Cilj poruke
- da obuhvati što veći prostor, što više primalaca, ciljana poblika
Sadržajna određenost poruke
- poruka je određena sadržajem
- novinske poruke češće se gurpiraju prema ciljevima kojima teže
iskazati misao
utjecati na ponašanje primaoca poruke
saopćiti neku naredbu
izazvati neke promjene
zabaviti primaoca
- primarna funkcija: informiranje
dokumentarna funkcija- rezultati razvoja znanosti, tehnike...
instruktivna funcija-rješavanje svakodnevnih praktičnih životnih problem
edukativna-odgajanje čitatelja
integrativna- uspostavljanje veza među ljudima
psihoterapeutska-oslobađanje frustracija
Osnovni kriteriji podjele
- sadržajni
- formalni
sadržajni – vjesti općeg i posebnog interesa
formalni – oblici i tehnike priopčavanja (pisane por, govorne, govorno slikovne – audio vizualne, slikovno vizualne)
Podjela poruka po rodu (genreu)
- informativni
vjesti, izvještaj, reportaža
osnovna funkcija: obavjestiti širi krug ljudi
- analitički
komentar, članak, esej
- narativni
crtica, humoreska, kozerija, umjetnička reportaža
2. DOGAĐAJ
- sadržaj novinarske vjesti, osnovna građa za informaciju
- događaj se definira kao prijelom, pukotina, iznimka od normalnog toga stvari
- ono što je novo, neobično, iznimno, izvanredno, originalno
- izaziva znatiželju
Interes za događaj
- mora sadržavati novost, pogađati interes čitaoca
- interes postoji onda kad se za nešto zanimamo, kad u nečemu želimo sudjelovat
- događaj se transformira u novinsku vijest kad se po količini novosti i po stupnju interesa odnosi na veći dio čitalaca
- događaj povezuje sve one koji su za nj više ili manje zainteresirani (vjest o događaju)
Ocjenjivanje događaja
- primarni komunikatori prvi se susreću s događajem
- bude li ocijenjen ko važan, velik, značajan postat će podlogom za vijest
- izbor i cjenjivanje događaja za vijest nameće se novinaru
- događaj treba realno ocijeniti
- novinar ima na umu kriterije redakcije: izbor se vrši na temelju sadržajne koncepcije i programske usmjerenosti komunikacijske organizacije
Postupak izbora događaja
- može se učiniti na licu mjesta
- događaj za vjest bira se po principu najveće novosti
- od količine novosti zavisi količina interesa što će pobuditi kod čitatelja
- problem konteksta (treba ispitivati njegove veze s onim što mu je prethodilo, a što se na prvi pogled u vijeme njegove pojave i u toku ne vidi)
Teorija konflikta
- prema kojoj je pravi događaj samo crni događajj jer navodno samo takav može privući pažnju čitatelja, jedino on je novost
- teorija konflikta je neprihvatljiva ali je aksiom prema kojemu djeluje senzacionalističko novinarstvo
Ići ka događaju
- osnovni princip ponašanja na terenu jest: osluškivati, gledati, tražiti događaje
- nužna je tajna istraživačka aktivnost: otkrivanje, upoznavanje sredine... na taj način sami stvaramo događaj
- specijalist – suradnik- kad javnosti treba potpuno, analitički, precizno objasniti što se dogodilo
- dopisnika najviše zanima sudbina info koju je poslao redakciji – je li objavljena, kada, na kojem mjestu, kako je prezentirana, kako je bila obrađena...
- dopisnik je član rekacijske ekipe
Zakon blizine
- determinirajuči činitelji interesa – zakon blizine
- činitelji koji pojačavanju zanimanje primalaca za određenu info:
osobni interesi
geografska blizina
vrijeme događaja
psihoafektivni činitelji
političko – ideološki činitelji
socijalno – profesionalni činitelji
socijalno – kulturni
generacijski činitelji
3. KVALITETNA VIJEST
- mora imati određenu informativnu kvalitetu
- vijest mora imati sljedeće kvalitetne elemente:
novost
istinitost
aktualnost
važnost
zanimljivost
Novost
- novost je činjenica koja zaslužuje da bude objelodanjena
- činjenica postaje novost jer se svojom informativnom vrijednošću, težinom, originalnošću, važnošću tiče značajnog dijela populacije, duže ili kraće vrijeme ali uvijek duboko
Život vijesti (novosti)
- duže se pamte one koje dublje zadiru u život čitalaca, koje zahvaćaju širi geografski prostor i kjoe utječu na promjene u životu pojedinaca
- u dnevnom listu vijest započinje život tek kada je objavljena a završava kada je pročitana
- izgubivši aktualnost, stara vijest dobiva vrijednost dokumenta
- novošću u poruci smatra se samo ono što je za primaoca poruke sasvim neočekivano, što nije predviđao – novost je redukcija neizvjesnosti
Istinitost
- istinito je ono što se slaže sa stvarnošću
- istina je sama smisao informiranja
- isključivanje vlastitog mišljenja
- o naknadnoj neistinosti govorimo ako su činjenice bile točne, ali su kasnje, prilikom prijenosa od izvora do redakcije ili u obradi deformirane
- vijest mora biti u skladu s činjenicama
- pravo na činjenice u info sastoji se i od prava građana da im budu dostupnji svi podaci u vezi s događajem
Aktualnost
- aktualnost je ono što je sadašnjost, što je novo, što se događa i postoji u ovom trenu
- idealno stanje odnosa između događaja i vremena spoznaje o njemu jest istodobnost, odnosno njihova potpuna usklađenost
- stari događaji mogu postati novi, tj aktualni, kad se izvukku iz prošlosti, aktualiziraju i pretvore u novinsku vijest zbog sadašnjih potreba
Važnost
- od važnih događaja ima i važnijih, od važnijih najvažnijih!
- važno je ono što ima određenu vrijednost, što je korisno i za čitaoce zanimljivo
- ima više dimenzija: prostornu, vremensku, socijalnu
- novinar uvijek mora iznova sebi ponavljati pitanje za koga piše
Zanimljivost
- zanimljivost se veže u prvom redu za određeni interes, ali interes vrlo različitog porijekla i sadržaja
4. NEDOSTATCI VIJESTI
- krivotvorenje činjenica – sublimat svih njezinih nedostataka
- najčešći oblici neistinitih, neobjektivnih vijesti:
nepotpunost (nema sve relevantne činjenice potrebne čitatelju za potpuno razumijevanje)
jednostranost (mišljenje samo nekih sudionika, drugi se prešućuju)
prešućivanje događaja (kad se događaji skrivaju, uzrok šutnji je u sukobu dvaju ili više interesa, 2 slučaja:- držalac je pravnom normom ovlašten na ovakav način filtriranja info, -za sebe prisvaja pravo koje nema)
odgađanje objavljivanja vijesti o događaju (embargo, dozirano obavještavanje)
netočnost
anonimnost
- uzroci deformiranja istinitosti u novinskoj info:
nedovoljno istraživanje činjenica
nepotpuno i nevješto korištenje izvora
pogreške u obradi info
pogreške u prezentaciji vijesti
5. STRUKTURA NOVINSKE VIJESTI
- napisati novinsku vijest znači otvoriti dijalog s čitateljem
- tko?, što?, gdje?, kada?, kako?, zašto?, +izvor
Komponente vijesti
- u pisanoj komunikaciji možemo postupiti na 2 načina:
kronološkim iznošenjem podataka
ili polazeći od najvažnijeg podatka
Hijerarhija vrijednosti
- odgovore treba poredati prema stvarnoj informativnoj vrijednosti i početi onim odg koji ćemo ocijeniti kao najvažniji po sadržaju
Autonomija činjenica
- činjenice imaju svoju autonomiju koja se ne može miješati sa subjktivnim gledanjem na njih
Analiza vijesti
- vijest nije ništa drugo do li utvrđivanje činjenica o određenom događaju
Najvažnija komponenta
- vijest započinjemo najvažnijim podatkom, onim koji sadrži najviše novosti, koji je najinteresantniji, najjači
- sa TKO početi vijest kada neobičan događaj u kojem su akteri jedna ili više osoba, neko od njih stavi u središte toga događaja
- sa TKO počinju one vijesti u kojima dominantnu ulogu ima fizička, a možda i pravna osoba, zatim i one poruke u kojima su subjekti stvari i prirodne pojave ali opet u vezi s čovjekom
- ŠTO
- GDJE – određena mjesta imaju specifične funkcije i kada se mimo običaja ili pravila događaj odvija protiv toga na nekom drugom mjestu to postaje zanimljivo
- KADA – u dnevnim novinama KADA se mora precizno označavati, a u tjednim listovima precizna oznaka vremena najčešće neće biti potrebna
- ZAŠTO – ako pravi razlog događaja još nije poznat, izvjestitelj šalje vijest bez oznake uroka događaja, ali to posebno napominje „koliko se do sada moglo ustanoviti“, „prema iskazima nekih očevidaca“...
- KAKO
- IZVOR
Revizija LEADA
- vijest prije svega treba da bude čitljiva tj da je čitatelj može brzo pročitati, lako shvatiti i dobro zapamtiti
- način početka vijesti s jednom, dvije ili tri najvažnije rečenice još je nazvan i „glava – klin“
Skraćivanje glave vijesti
- nadnaslov i naslov preuzimaju ulogu prvih rečenica u vijesti, odnosno ulogu leada
Trup vijesti
- u nastavku nakon glave (tko, što, gdje, kada...) proširuju se činjenice sadržane u glavi, ako je to potrebno i ako ima izgleda da ovo proširivanje bude čitateljima zanimljivo
- vijest, odnosno njene komponente, razrađuju se istim onim redosljedom koji su zauzimale u glavi vijessti
6. VARIJANTE PISANE VIJESTI
- forma mora biti prilagođena sadržaju – sadržaj određuje formu
- u kojoj novinarskoj formi (obliku) javiti o nekom događaju? – treba dobro razmisliti ŠTO se javlja
- nekoliko varijanti novinske vijesti koje su zbog forme dobile posebna imena:
„Fleš“ (flash) vijest
- kratka vijest ili čak samo najava
- ovakva vijest često se puta svodi samo na jednu rečenicu
- šaljući flash vijest agencija najavljuje i njenu dužu verziju
L'entrefilet (antrfile) – vijest u povodu
- priroda antrfilea sporna: negdje - „mali članak u novinama“, a na drugom mjestu – članak od 15 – 20 redaka
- kod nas se definira kao kratka, nepotpuna vijest
- prati glavnu temu
- npr. u nekoj dužoj temi opisuje se događaj pa se onda, kao dodatak tome tekstu, dodaju novi podaci, ali tako da se tekhnički odvajaju od osnovnog teksta, obično uokvirivanjem
- drugo stajalište; samostalna vijest koja može sadržajno proširivati glavnu temu dodatnim podacima (činjenice koje se ne nalaze u tekstu)
Feature (fičer) – kratka priča
- oblik kraće priče
- vijest se obrađuje kao kratka reportaža
- činjenicama se dodaju radličiti zanimljivi detalji, ispričani u priči, na dojmljiv način
- vijest je uzeta samo kao povod za priču
- dinamičnost, živost, individualnost
Vijest u kontinuitetu
- niz vijesti o događaju koji traje neprekidno
- nakon prve vijesti kojom se javlja početak događaja, slijede nove o istom događaju
- događaj koji smo počeli izvještavati treba pratiti do kraja
Interpretativne vijesti
- javlja o nekom događaju, a ujedno ga interpretira, tj. opširnije objašnjava i eventualno daje svoje mišljenje o njemu
Vijesti nepotpune strukture
- nedostaje neki od uobičajenih elemenata
- čitateljima se iznose samo neki elementi događaja
- neke ovakve vijesti zovu se i servisnim info (npr. oglasi, programi, kina, radija, tv, rad bolnica, ljekarna i sl.)
Saopćenje (komunike)
- službene obavijesti što ih pravne osobe – različite društvene organizacije, upravni organi i sl. objavljuju radi obavještavanja javnosti o nekoj okolkosti koja interesira i njih i širu javnost
- sastoje se od jedne info
7. NOVINSKI IZVJEŠTAJ
- izvještaj je najučestaliji oblik novinskog izvještavanja
- izvještaji često puta nisu ništa više nego proširene vijesti
- informativna vrsta
- mora se odg na ona ista pitanja ko i u vijesti
Važno je KAKO
- razlika između vijesti i izvještaja je prvenstveno u načinu iznošenja činjenica
- izvještaj mora primaocu poruke dati takve podatke o sadžaju događanja kao da je on sam prisustvovao događaju
Činjenice – temelji izvještavanja
- obveza izvjestitelja na prvom je mjestu poštovanje činjenica
- izvjestitelj ne smije subjektivno birati činjenice koje se na nj odnose
Izvjestitelj prema događaju
- činjenice su u prvom planu
- kreativnost izvjestitelja očituje se u kvaliteti opisa događaja o kojemu on izvještava, dakle o načinu izvještavanja
- izvjestitelj najprije skuplja sve važne činjenice nastojeći procijeniti njihovu argumentacijsku vrijednost, informativnu kvalitetu –> selekcija činjenica (treba voditi računa o količini i kakvoći činjenica)
Izvjestitelj prema primatelju
- novinsko izvještanje je komunikacija izvjestitelja i primatelja izvještaja
- izvjestitelj je autentičan svjedok događaja
- iz te objektivne nadmoći poručitelja proizlazi i njegova društvena odgovornost prema načinu izvještavanja
- zašto izvjestitelj unatoč poštenoj najmjeri ipak u svom izvještaju biva i neobjektivan? – prirodno je na piojave oko sebe gledati najprije vlastitim očima, prosuđivati vlastitim razborom
Izvještaji o događaju
Dovršeni (nepredviđeni) događaj
- dovršenim događajem možemo smatrati onaj koji se već dogodio, to je „konzumirani događaj“
- izvjestitelj će započeti prikupljati podatke, riječ je o svim relevantnim podacima o kojema će na kraju, kad ih skupi, odluči da li se na njima može objektivno rekonstruirati ono što je prošlo tj. dovršeni događa
- dovršeni događaj primorava izvjestitelja da ide u njegovu prošlost
Nedovršeni (predviđeni) događaj
- onaj koji ili još nije počeo, bio je očekivan ili je započeo ali se nije do kraja odvio
- izvjestitelj kao autentični svjedok
- omogućuje izvjestitelju da obavi sve pripreme za pisanje izvještaja
Savladati događaj
- od kvalitetnog novinkog izvještaja traži se da bude:
jasan
točan
potpun
- savladati događaj – obveza izvjestitelja da potpuno shvati što se uistinu pred njim dogodilo
u izvještaju kao i u vijesti, najčešće se primjenjuje tehnika leada
Može se dati samo onoliko koliko se primi!
- dobra priprema je jamstvo dobrog izvještaja
- treba voditi računa o osnovnoj činjenici, da onaj koji izvještava može primatelju izvještaja pružiti samo ono i onoliko što je i koliko i sam primio, ništa više!
Što više bilježaka
- za izvjestitelja je bitno da od početka do kraja pažljivo prati sve što se događa kako bi mogao zabilježiti ono najvažnije
- svaki će izvjestitelj praviti bilješke o svemu što mu se učini važnim
- treba ih pisati kratko, moraju biti jasne
Citiranje
- pravilo je da se navode tzv. jake točke događaja, i važne misli
- izostavljanje citata može značiti ponekad i oblik zatvaranja rasprave, prekidanje izravne komunikacije između onoga tko govori i onoga kome je izjava u javnosti namijenjena
- kraći navodi su efektniji, a treba navoditi onoliko koliko je nužno
- uvijek treba biti potpuno jasno kome navod pripada pa o onome koga citiramo treba navesti sve potrebne podatke
Izvještavanje o događaju-ideji
- deskriptivni izvještaji, rezimei
- osnovno pravilo skraćivanja događaja-ideja jes prije svega svepristrana analiza sadržaja i osnovnog smisla poruke, nakon toga traži se bitna ideja poruke pa zatim sekundarne ideje u njoj
- oblici izvještavanja o događajima-idejama su:
rezimiranje (vjerono izvještavanje o bitnim mislima ili činjenicama sadržanim u nekon tekstu)
kontrakcija (pisanje novog teksta- skraćeni model prvotnog teksta)
sinteza (od više tekstova iste prirode može se sačiniti novi sintetički tekst)
Vrste izvještaja
- običan izvještaj
piše se u kronološkoj formi ili s leadom
izvještaj započinjemo s najstarijim podatkom
izvještaji i rasprava o njemu bili bi analizirani i iz njih u novinski izvještaj prenesene samo najvažnije, najzanimljivije misli
najzanimljiviji podatak je onaj koji se nalazi na početku izvještaja
mogući počeci: s konstatacijom bitne činjenice, s citatom, s pitanjem, reportažni početak, početak „jedan, dva, tri“književni početak, početak od općeg ka posebnom
- reporterski
moraju se naći činjenice, informativnost i aktualnost
od reportaže u reportažnom izvještaju važnu ulogu imaju subjektivna zapažanja, mašta, kultura...pisac stvara atmosferu oko događaja
približava se čitateljima
može biti opisan i historijski događaj u aktualnom kontekstu
- komentatorski
sadrži 2 komponente: deskripciju i komentar
u njemu se ujedinjuju dva novinarska žanra – izvještaj i komentar
čitatelji se obavještavaju kako se događaj odvija, a ujedno se ocjenjuje ono što se događa
- specijalni
izvještaji iz skupština, sa sudskih procesa, sa stručnih skupova...
8. REPORTAŽA
- reportaža je strukturirana od novinarskih i književnih elemenata
- pitanje je talenta tko može a tko ne može napisati kvalitetnu reportažu
- reportaža je najindividualniji, najslobodniji, najsubjektivniji novinski izraz
Bitni zahtjevi
- dva bitna zahtjeva:
realan, autentičan, aktualan događaj
lijep opis događaja koji je uvijek oznaka osobnog stvaralaštva
- reporter mora biti talentirani pisac
Najprije ideja
- reportaža nastaje iz kvalitetne pripreme
- faze: ideja, priprema, realizacija
- u pisanju se moraju poštovati neki zakoni zanata:
sintezu svih elemenata oko osnovne ideje reporteže
pričati jasno, bez patosa, ali ipak živo i slikovito
traži se vjernost istini
stalno osvježavati svoj izraz
9. NASLOV
- naslov prema čitatelju:
mora bit istinit
pomagati u vrednovanju poruka
olakšavati orijentaciju
osobine dobrog naslova
specifičan
jasan i točan
aktivni bolji od pasivnog
kraći bolji od dužeg
stil naslova
igra riječima
posebno o senzaciji u naslovu
tehnika senzacionalizima
naslov u opremanju teksta
fizionimoja
nadnaslov
podnaslov
- oni su integralni dio poruka, a sami su specifična info.
- naslov obavještava o sadržaju poruke jednako kao što etiketa na ambalaži govori o sadržaju pošiljke
- sažima poruku
Naslov u užem i u širem
- u užem smislu naslov je glavni naslov, naslov u širem smislu je zapravo skupina obavjesti koja se sastoji od
nadnaslova (situira sadržaj informacije u vremenu i prostoru, priprema pojavu naslova)
glavnog naslova
podnaslova (kako?, zašto?, u službi je glavnog naslova)
međunaslova (moraju spriječiti da od teksta pobjegnemo)
Naslov prema čitatelju
- mora biti istinit
- čega nema u poruci nema ni u naslovu
- što je pravi naslov? treba naći: glavni podatak, najjaču činjenicu, dominantnu misao, ideju koja rezimira i ujedinjuje poruku
- mora pozivati i poticati na čitanje
- naslov pomaže čitatelju u vrednovanju poruka
- nalov čitatelju olakšava bržu orijentaciju u izboru teme
Osobine dobrog naslova
- mora biti specifičan
- naslovi svojim stilom slijede stil svojih tekstova
- kratice se u naslovu ne upotrebljavaju
- bolji je aktivan od pasivnog (aktivni sadrži glagol)
- sadrže što manje riječi, uz uvjet da ostanu jasni
- budu u logičnoj proporciji s dužinom informacije
- nadnaslov je kraći, naslov još kraći, a podnaslov dug prema potrebi naslova
- upotrebljavaju se stilske figure samo ne na štetu jasnoće naslova
Senzacija u naslovima
- u nekoliko osnovnih oblika:
naslov sadržajem precjenjuje tekst
naslov sadržajem potcjenjuje tekst
naslov grafičkom formom precjenjuje tekst
naslov grafičkom formom potcjenjuje tekst
- kada je naslovom vrijednost poruci povećana – kada ove dvije vrijednosti nisu u ravnoteži – onda je riječ o senzacionalizmu
- takav postupak nije u skladu ne samo s etičkom već i pravnom normom
- kada se sukobljavaju sadržajna bit i oblik u kojem je ta poruka javnosti prezentirana – sukob sadržaja i forme
- krtika senzacionalizma: treba priznati da i u našim novinama, posebno distraktivne namjere ima senzacionalizma koji je neprihvatljiv iz jednog bitnog razloga – protivi se istini
10. JEZIK
- zbog prostorne odvojenosti poručitelja i primatelja nama mogućnosti da se nejasne riječi i rečenice, greške i slično isprave odmah nakon što su učinjene
- osnovno je – dobro promisliti što, kome i kako napisati
Novinarski jezik
- u informativnim novinama pišemo standardnim književnim jezikom, imajući pri tom na umu za koga pišemo
- novinar treba pisati svojim najboljim jezikom
- jezik novina treba biti popularan, lako čitljiv, reporterski
- riječi u poruci moraju biti što informativnije
Novinarski stil
- novinarski stil trebalo bi shvatiti kao specifično novinarski način izražavanja
- po stilu može se pouzdano utvrditi što pisac zna i kako misli
- kada se želi tekstove stilski ujednačiti tj učiniti ih jasnijima koriste se postupci:
kraćenja (kada se iz većih tekstova izvlači njihova bit)
pojašnjavanja (kada se specijalizirana poruka, pisana za uži krug specijalista želi prirediti za širu publiku)
poljepšavanja (poljepšavaju se dosadni tekstovi sadržajno vrijedni)
inteligentne vulragizacije (stručno snižavanje gustoće specijaliziranih tekstova, kako bi se sadržajno i jezično prilagodili razini novinske čitalačke publike)
- rečenica treba biti čitka
- pisati što kraće
11. IZVORI (vrela)
- sva ona mjesta i sve one osobe od kojih se odnosno na kojima se mogu dobiti podaci o činjenicama koje nas zanimaju
Vrste izvora
- izvjestitelj se obraća ili tzv neformalnim ili formalnim vrelima podataka
Neformalna vrela - su ona koja nitko službeno niti potvrđuje niti opovrgava
- podatak se može tražiti na svim mjestima od svakoga ali na vlastitu odgovornost
- postupak s neslužbenim info:
ne treba slijepo vjerovat
pitajte više svjedoka
sve treba provjeravat
nekad se treba ograditi
Formalna vrela – ona iza kojih stoji neka društvena norma koja ih definira, osigurava im autentičnost, regulira upotrebu podataka
- jamče pouzdanost podataka
Službena tajna i embargo
- legalna zatvorenost vrela
tajna služi zaštiti od javnosti neke info radi nekog priznatog društvenog interesa
institut embarga sastoji se u tome da se stanovita informacija može zaustaviti, odnosno njena predaja javnosti odgoditi
vrjieme je obično unaprijed određeno, a nakon isteka roga može se slobodno objavljivati
SLIKOVNA NOVINARSKA INFORMACIJA
- likovni prilozi u novinama pod skupnim imenom nazivaju se ilustracijama
crtež
fotografija
foto-reportaža
karikatura
strip
101. CRTEŽ
- javlja se na 2 načina:
samostalna poruka bez pratećeg teksta (dodatak likovno estetskoj ali i komunikativnoj funkciji teksta)
u pratniji teksta (svrha prvenstveno da se njime nastavi i proširi pisana poruka u drugom tj. likovnom obliku)
Tehnički crtež – kada se želi bolje, detaljnije, plastičnije, sasvim precizno iznijeti činjenice sadržane u pisanoj poruci
- grafikoni
- dijagrami i organigram
- industrijski crteži
104. FOTOGRAFIJA
značajke fotografije:
velika reproduktivna vrijednost
neposredna čitljivost
informativnost
aktualnost
Fotografija i pisana poruka
- svrhe upotrebljavanja poruke:
radi dopunjavanja poruke
radi uljepšavanja novinske stranice
fotografija kao uvjet potpunosti
Postupak s novinskom fotografijom
- može li se utjecati na sadržaj novinske poruke
kadiranjem foto poruka
retuširanjem
Legenda
- analiza fotografija
- dodatni informativni element
- napisati legendu uz fotografiju znači napisati dodatnu info.
- funkcije prema fotografiji:
informativna legenda
eksplikativna
incitativna
mještovita
118. FOTO REPORTAŽA
- izvještaj u slikama
- sastoji se od niza fotografija koje se odnose na određene činjenice kojima se dodaje tekst tj. pisana poruka
- važni su:
ključna fotografija
odnos ostalih foto. prema ključnoj
- važno je reći istinu, ponuditi autentično viđenje događaja te ga eventualno komentirati
- i u foto-reportaži čitatelju se mora odg na bitna pitanja o događaju: tko?, što?, kada?...
- foto + tekst
121. KARIKATURA
- pokazuje odnos stvarnosti prema nekom idealu
- u njoj se nalazi kritička ili ironična procjena ljudi, događaja, stvari
- bilježi se ono što je na nekome ili nečemu karakteristično
- traži se i:
aktualnost poruke
jasnoća glavne ideje
jak jezik
- karikaturisti se služe:
ironijom
sarkazmom
groteskom
hiperbolom
129. STRIP
- gledajući na strip komunikacijski, on se, služi narativnom tehnikom, koja se ostvaruje pomoću dvaju kanala tj. slikom i riječima