Stocarstvo 1 2014 4 Bugarija

7/24/2019 Stocarstvo 1 2014 4 Bugarija

1/13

UDK 636.083.1 Struni radProfessional paper

(25) STO ARSTVO 68:2014 (1) 25-37

DOBROBIT OVACA1. DIO

. Bugarija, M. Ostovi, . Pavii, V. Sui

Saetak

Kao i kod ostalih vrsta domaih ivotinja, koje se dre u proizvodne svrhe, problemi dobrobiti javljaju se i kodovaca. Navedeno jednako vrijedi za itav spektar razliitih sustava proizvodnje, od ekstenzivnih do intenzivnih,koji imaju svoje prednosti i nedostatke. Uzroci, i s njima povezani pokazatelji, naruene dobrobiti ovaca su brojnii razliiti. U ovom (prvom) dijelu rada detaljnije su opisani: 1. pothranjenost ovaca s posebnim naglaskom naizloenost nepovoljnim vremenskim prilikama i dranje u prenapuenim prostorima, 2. smrtnost janjadi sposebnim naglaskom na pothlaenost, 3. kastracija janjadi, 4. odbie janjadi, 5. uzgoj janjadi u zatvorenimproizvodnim sustavima i 6. ozljedes posebnim naglaskom na striu i grabeljivce.

Kljune rijei: dobrobit ivotinja, pothranjenost ovaca, smrtnost, kastracija i odbie janjadi, ozljede.

Uvod

Ovarska proizvodnja je vana gospodarska grana mnogih zemalja, naroito u podrujima ukojima su zbog specifinih geografskih, pedolokih i klimatskih uvjeta smanjene mogunosti uzgojadrugih vrsta domaih ivotinja. Ovce su ivotinje skromnih zahtjeva, otporne i vrlo prilagodljive naesto neprikladne uvjete okolia. U svijetu se uglavnom uzgajaju zbog proizvodnje mesa, ponajvie

janjetine (Mio i sur., 2007.). Od ukupne svjetske proizvodnje ovjeg mesa, Kina proizvodi24,24%, Australija 6,51% i Novi Zeland 5,51% (Kr v a v i c a i s u r . , 2012.). S obzirom na visoki

sadraj bjelanevina, makro i mikroelemenata te vitamina topivih u vodi i masti, janjee je mesoizvrsna, cijenjena i vrlo traena namirnica. U nekim dijelovima svijeta, poglavito u zemljamaSredozemlja, najvaniji proizvod ovaca je mlijeko, a na trite se obino plasira u obliku razliitihsireva. Ovje mlijeko bogato je suhom tvari, bjelanevinama i mastima znaajno vie, nego kravlje ikozje mlijeko. Usprkos velikoj konkurenciji sintetskih vlakana, vuna u svijetu i dalje ima vrlo vanu

ulogu u tekstilnoj industriji gdje je nezamjenjiva sirovina, a mogunost njezine uporabe je iroka(Mio i su r ., 2007.).

U naoj zemlji ovce se uzgajaju stoljeima, u posljednje vrijeme ponajprije radi mesa janjetine (93%), dok je munjom obuhvaen manji broj ovaca (A n t un ovi i su r., 2012.).Osobito poznata paka janjetina je meso dobiveno klanjem janjadi pake ovce, uz primjenutradicijske tehnologije uzgoja ovaca i janjadi na otoku Pagu. Karakteristinog je okusa i mirisa zbogspecifinog mediteranskog ambijenta, odnosno hrane koju ovce i janjad konzumiraju. Prirodni krki

panjaci i visoka koncentracija soli u tlu izravno utjeu na zastupljenost i kvalitetu biljnih vrsta saznaajnim udjelom aromatinog i ljekovitog bilja. Sve to odraava se i na svojstva ovjeg mesa,dajui mu specifinu aromu (ivoder, 2013.). Mlijeko ovaca uglavnom se prerauje u sir natradicionalan nain ili industrijski u mljekarama. Tradicija proizvodnje ovjeg mlijeka temeljena jena uzgoju izvornih hrvatskih pasmina ovaca na otocima (Pag, Cres, Krk i dr.) te u Istri i Lici. Vunanema neku veu ekonomsku vanost (A nt unov i i su r., 2012.).

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (2014.) u naoj se zemlji tijekom 2013.godine uzgajalo oko 630.000 rasplodnih ovaca, od toga 41.279 uzgojno valjanih grla.

Kao i druge vrste farmskih ivotinja, ovce se mogu uzgajati u razliitim sustavima proizvodnjekoji prije svega ovise o reljefno-klimatskim uvjetima i trokovima ulaganja (J ov a no va c , 2012.).Sustav proizvodnje ukljuuje veliki broj imbenika koji samostalno ili u meuovisnosti utjeu nadobrobit ovaca. Najvei broj ovaca u svijetu uzgaja se ekstenzivno, no u industrijski i

poljoprivredno razvijenim zemljama ve je dulje vrijeme prisutan sustav intenzivne proizvodnje.

. Bugarija, dr. med. vet., Ciklon d. o. o., Put Murvice 14, 23000 Zadar, dr. sc. M. Ostovi ([email protected]), prof. dr. sc. .Pavii, prof. dr. sc. V. Sui, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb .


2/13

. Bugarijai sur.: Dobrobit ovaca1. dio

STOARSTVO 68:2014 (1) 25-3726

Karakterizira ga specijalizirana proizvodnja, temeljena na optimalnom iskoritavanjuselekcioniranih ivotinja koje se u potpunosti ili djelomino dre u zatvorenom prostoru (stajski,odnosno stajsko-pani sustav). U Republici Hrvatskoj najzastupljeniji je pano-stajski sustav uzgojau kojem su ovce u vrijeme vegetacije tijekom dana na panjaku, a tijekom noi i zimi borave u staji.Potpuno slobodni nain uzgoja na otvorenom rjee je zastupljen, uglavnom na otocima gdje se ovcekoriste iskljuivo za proizvodnju mesa (M i o i su r., 2007.).

Cilj rada je u okviru dobrobiti proizvodnih ivotinja istaknuti neke specifinosti koje se odnosena ovce1*. U ovom (prvom) dijelu, kao pokazatelji i/ili uzroci naruene dobrobiti ovaca opisani su:1. pothranjenost ovacas posebnim naglaskom na izloenost nepovoljnim vremenskim prilikama idranje u prenapuenim prostorima, 2. smrtnost janjadi s posebnim naglaskom na pothlaenost, 3.kastracija janjadi, 4. odbie janjadi, 5. uzgoj janjadi u zatvorenim proizvodnim sustavima i 6.ozljedes posebnim naglaskom na striu i grabeljivce.

Dobrobit proizvodnih ivotinja

Dobrobit je pojam koji ukazuje na potrebe ivotinja u uzgoju i opisuje u kojoj su mjeri tepotrebe zadovoljene, ovisno o ovjeku koji ivotinje uzgaja i iskoritava (V ui n i i su r., 2010.).Odnosi se izriito na jedinku, a ne na populaciju kao to je stado, te ukljuuje njezino fiziko i

psihiko zdravlje (Br oo m i Fr as er , 2007.).Temeljne postavke pri osiguranju dobrobiti ivotinja su tzv. 5 sloboda. Smatra se da je

dobrobit osigurana ukoliko je ivotinja zdrava, ako joj je udobno, odgovarajue je njegovana ihranjena, ima mogunost ponaati se karakteristino za svoju vrstu te ne pati od neugodnih stanjakao to su bol, strah i stres (Bukovi -oi, 2012.). Tehnopatije su poremeaji zdravljaivotinja, koji nastaju kao posljedica greaka u uzgoju ivotinja. Fizikopatije se odnose na promjenefizike konstitucije tj. fizikog zdravlja, a etopatije na poremeaje u ponaanju ivotinja (Vuini ,2006.).

Suvremeno drutvo pridaje sve vei znaaj nainu na koji se ovjek odnosi prema ivotinji,neovisno o njezinoj vrsti i namjeni. ivotinje se vie ne poimaju kao stvari, ve bia koja osjeaju, snaglaskom na ouvanje njihove dobrobiti (Pavii i Ostovi , 2013.). Pritom mnogi zakonski

propisi nisu posljedica samo etike osvijetenosti o ivotinjama kao osjeajnim biima, ve idokazanih injenica prema kojima ovjek ivotinju iskoritava na odgovarajui nain ukoliko onaivi u skladu s njezinom dobrobiti (Su i i P av i i , 2012.).

U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o zatiti ivotinja (Narodne novine 135/06.). Njime seureuju: odgovornost, obveze i dunosti fizikih i pravnih osoba radi zatite ivotinja, to ukljuuje

zatitu njihovog ivota, zdravlja i dobrobiti; nain postupanja; zatim uvjeti koji su potrebni zazatitu pri dranju, uzgoju, prijevozu, obavljanju pokusa, klanju i usmrivanju, dranju u zoolokimvrtovima, u cirkusima, na predstavama i natjecanjima, odnosno prilikom prodaje kunih ljubimacate postupanje s naputenim i izgubljenim ivotinjama. Ovaj Zakon ima detaljniju provedbenu snagukroz vie pravilnika, meu kojima je i Pravilnik o zatiti ivotinja koje se uzgajaju u svrhu

proizvodnje (Narodne novine 44/10.), koji se openito odnosi i na osiguranje dobrobiti ovaca.Meutim, ne postoji pravilnik koji propisuje posebne uvjete njihove zatite, za razliku od drugihvrsta/kategorija domaih ivotinja, teladi (Narodne novine 110/10.), svinja (Narodne novine

*Zbog slinih karakteristika i uvjeta dranja, dio podataka iz citirane literature odnosi se i na koze. Detaljnijaanaliza problematike dobrobiti koza bit e obraena u posebnom radu.


3/13


STOARSTVO 68:2014 (1) 25-37 27

119/10.), kokoi nesilica (Narodne novine 77/10., 99/10., 51/11.) i tovnih pilia (Narodne novine79/08.).

Uvrijeeno je miljenje kako je dobrobit ovaca manje naruena u usporedbi s govedima,svinjama i kokoima. Razlog tomu lei u injenici da se ovce najee dre ekstenzivno, naotvorenom, pri emu su manje izloene nepovoljnim utjecajima intenzivnijih oblika uzgoja i

proizvodnje. Meutim, sve brojnija istraivanja i praktina iskustva potvruju kako boravak naotvorenom i mogunost kretanja samo djelomino mogu zadovoljiti potrebe dobrobiti ovaca. Sdruge strane, sve vee intenziviranje uzgoja rezultira dodatnim problemima po njihovu dobrobit(Su i i Pav i i , 2012.).

Pothranjenost

Ovce mogu iskoristiti cijeli niz izvora hrane te e jesti i kaktuse u pustinji, liajeve na Arktiku,lie stabala i voe, iako je moda najneobinija prilagodba divljih North Ronaldsay ovaca uOrkneyu, Ujedinjeno Kraljevstvo, koje se hrane iskljuivo morskim travama (Dwyer, 2014.).Ovce obino pasu oko 8 sati dnevno, najintenzivnije u jutarnjim satima, a vrijeme napasivanja ovisio stanju vegetacije i duljini dana. Zapoinju pasti ak i prije izlaska sunca, a pasu i nakon njegovazalaska. Tijekom prevrueg vremena ispaa se prekida, ovce tada miruju i preivaju (Pavii ,2012.). Smatra se da je vrijeme preivanja pokazatelj zdravlja preivaa. Kod ovaca preivanjemoe trajati od 1 minute do 2 sata, pri emu postoji pozitivna povezanost izmeu sadraja celulozeu hrani i vremena preivanja (zi Altineki i Koyuncu, 2012.). Fizioloke vrijednostiruminacije ovaca i koza prikazane su u tablici 1. Ovce s blizancima pasu otprilike 1 sat dulje od

ostalih ovaca. ivotinje koje se dre u staji hrane se znatno krae od ovaca na pai, izmeu 5 i 6,5sati (Pav i i , 2012.).

Tablica 1. - FIZIOLOKE VRIJEDNOSTI RUMINACIJE OVACA I KOZATable 1. - PHYSIOLOGICAL RUMINATING VALUES IN SHEEP AND GOATS

Vrsta preivaa Kontrakcijeu 5 min

Ruktusiu 1 h

vakanje po preivkuBroj Trajanje

Ovca 6-16 9-11 50-90 ~61 s

Koza 7-14 9-10 50-73 ~70 sIzvor: Ramadan i Harapin, 1998.

Ovce na pai mogu dnevno boraviti i do 13 sati ako je dostupnost hrane ograniena, primjericepri ekstenzivnom nainu uzgoja tijekom nepovoljnih vremenskih uvjeta. U takvim prilikamanedostatna hranidba, naroito gravidnih jedinki, predstavlja ozbiljan problem po dobrobit ovaca.

Pritom ovce u brdsko-planinskim predjelima mogu izgubiti i do 85% potkone masti tijekomrazdoblja graviditeta i laktacije. Loa hranidba gravidnih ovaca moe rezultirati uginuem okotreine novoroene janjadi (Dwy er , 2008.). Pothranjenost ovnova tijekom pripusne sezone oitujese smanjenjem spolne aktivnosti i spermatogeneze, s posljedino manjom plodnou ovaca (Mioi su r ., 2007.).

Izloenost nepovoljnim vremenskim uvjetima

Fizioloke vrijednosti trijasa ovaca i koza nalaze se u tablici 2. Porastom okoline temperaturepoveavaju se vrijednosti trijasa, dahtanje i znojenje ovaca, to je popraeno manjim unosom hrane

i manjim gubitkom vode putem mokrae i fecesa (Dw ye r , 2008.).Tablica 2. - FIZIOLOKE VRIJEDNOSTI TRIJASA OVACA I KOZA


4/13


STOARSTVO 68:2014 (1) 25-3728

Table 2. - PHYSIOLOGICAL TRIAS VALUES IN SHEEP AND GOATS

KategorijaTemperatura(C)

Bilo(broj kucaja tijekom 1 min)

Disanje(broj udisaja ili izdisajatijekom 1 min)

Ovca preko 1 g. 38,5-40 70-80 10-15

Janje do 1 g. 38,5-40,5 80-110 12-20Koza 38,5-40,5 70-80 10-12

Jare 38,5-41 100-120 12-20

Izvor: Ramadan i Harapin, 1998.

Vruina je stresor za ovce koje se uzgajaju u sunim podrujima Srednjeg istoka, june Azije,Afrike i Australije. Pri toplim, sunanim uvjetima ovce trae sjenu, kako bi se ohladile te izbjegle

bljeskanje sunca. U nedostatku hlada zbijaju se u skupine i nastoje drati glave u sjeni koju tvoretijela drugih ovaca. Pothranjenost ovaca umanjuje njihovu izdrljivost na vruinu. Ovce tijekomvruina, takoer, vie piju, djelomino kako bi nadomjestile vodu izgubljenu putem znojenja idahtanja. Napajanje veim koliinama vode nije dugotrajno uinkovit nain hlaenja tijela, aliosigurava brzo kratkotrajno olakanje. Dahtanje dostie maksimum kada se rektalna temperatura

povisi na 40,5 C, a pri 42 C janjad su blizu njihove granice preivljavanja (tablica 2). Izrazititoplinski stres u zadnjoj treini graviditeta koi rast posteljice i fetusa, neovisno o smanjenju unosahrane (Gr e go r y , 2007.).

Ovce su obino vie izloene hladnim vremenskim uvjetima, nego druge domae ivotinje.Zbog njihove dobre izolacije runom openito se smatra da su dobro prilagoene hladnim klimama.Donja kritina temperatura, ona pri kojoj ovca mora poveati proizvodnju topline da bi odralanormalnu tjelesnu temperaturu, moe biti manja ak i od 0 C za potpuno obrasle runom odrasleovce, no znatno je vea za ostriene ovce ili novoroenu janjad. Ovce toplinu proizvode uglavnomdrhtanjem, iako je termogeneza putem metabolizma masti znaajan izvor proizvodnje topline kodnovoroene janjadi. Gubitak topline tijekom hladnog vremena moe se takoer smanjiti slabijim

protokom krvi u ekstremitetima (Dw ye r , 2008.).Snijeg za ovce predstavlja opasnost zbog pothlaenosti, iscrpljenosti i pothranjenosti. Ovce su

slabo prilagoene kretanju kroz snijeg i to ih iscrpljuje. Imaju kratke noge i prsima se tekoprobijaju kroz snijeg, zbog ega se kreu kroz ve utabane staze. Normalno, ivotinje bi u svomprirodnom okoliu pronale zaklon, no u sluaju farmskih ivotinja to esto nije mogue, posebiceako su na panjaku koji je okruen samo ianom ogradom (Gr e go r y, 2007.).

Prenapuenost

Prenapuenost (tablica 3) se oituje mravou ovaca i nedostatkom hrane. Posljedino moe

rezultirati ozljedama, poveanom prijemljivou na parazitarne invazije i druge bolesti, s veomstopom smrtnosti od uobiajene (G r e g o r y, 2007.). U skuenom prostoru, posebno ako se zajednodre razliite kategorije ovaca, esto dolazi do naguravanja, a u najgorem sluaju i do gaenja,guenja ili gnjeenja slabijih jedinki (janjadi). Prevelika napuenost utjee loe na higijenske imikroklimatske uvjete u ovarniku. Ako je napuenost po jedinici povrine velika, ovce nemajudovoljno prostora za kretanje i odmor, nervoznije su, tuku se, a ponekad i grizu, to se negativnoodraava na njihovu proizvodnost. U skuenoj nastambi oteano je provoenje tehnolokih

postupaka, osobito ako u istom prostoru borave sve kategorije ovaca. U takvim je uvjetima oteanapojedinana kontrola ivotinja, njihova zdravlja, ponaanja i proizvodnosti te pojave estrusa (M i oi sur., 2007.). Pri prevelikoj gustoi naseljenosti, a u nedostatku hrane, ovce mogu biti primorane

da jedu otrovne biljke, ustajalu hranu ili pak stelju koja moe sadravati mikotoksine gljivicePithomyces chartarum, uzronika facijalnog ekcema, s primarnim tetnim uinkom na jetru i


5/13


STOARSTVO 68:2014 (1) 25-37 29

uovod. Ove i druge srodne gljivice preivljavaju u toplim i vlanim uvjetima, a najee su uNovom Zelandu i junoj Australiji (Gr e go r y, 2007.; M or ri s i su r ., 2013.).

Tablica 3. - PREPORUENE VRIJEDNOSTI SMJETAJNIH I MIKROKLIMATSKIH POKAZATELJA U ZATVORENIM PROIZVODNIMSUSTAVIMA OVACA I KOZATable 3. - RECOMMENDED VALUES OF SPATIAL AND MICROCLIMATIC PARAMETERS FOR HOUSED SHEEP AND GOATS

Pokazatelj Vrijednost

Smjetajna povrinaMlade ivotinje (15-25 kg tjelesne mase) 0,6 m2/grluMlade ivotinje (25-40 kg tjelesne mase) 1 m2/grluOdrasle ivotinje (ovce i koze) 1,5-2 m2/grluOdrasle ivotinje (ovnovi) 2,2-2,5 m2/grlu

Duina hranidbenog prostora 0,2 m2/grluZrani prostor 7 m3/grluObujam ventilacije

Mlade ivotinje (ljeto) 35 m3/h/grluMlade ivotinje (zima) 20 m3/h/grluOdrasle ivotinje (ljeto) 70 m3/h/grluOdrasle ivotinje (zima) 45 m3/h/grlu

Osvjetljenje

Prozori 1/15 ukupne povrine podaTrajanje 8 sati dnevnoJakost 100 lx

Temperatura zraka

Maksimalna 25 CMinimalna 5 C

Relativna vlanost zraka 70%Zrana oneienja

Praina < 1,6 mg/m3zrakaMikroorganizmi < 250 CFU/L zrakatetni plinovi

NH3 < 10 ppm

CO2 < 2500 ppmH2S < 2,5 ppm

Izvor: Sevi i sur., 2009.

Prenapuenost se ponekad izaziva namjerno. Tako se pretile rasplodne ovce gusto naseljavajukako bi izgubile na tjelesnoj masi, ime se smanjuje rizik od tekog poroda, dok je ovaj nain usvrhu smanjenja masti kod janjadi prije klanja manje prihvatljiv. Prevelika gustoa naseljenosti iistodobna pothranjenost ovaca najee su glavni razlozi krivinog progona stoara. Greg o ry(2007.) objanjava 4 razloga za prenapuenost ovaca: neznanje, neiskustvo, nesposobnost ineobazrivost stoara. U neznanju stoar uope nema informacije o tome kako pravilno skrbiti zaivotinje. Neiskusan uzgajiva ima informacije i znanja na temelju kojih postavlja odreene ciljevekoje, meutim, najee ne ostvaruje. Ukoliko je razlog nemogunost realnog prosuivanja,mentalna nestabilnost ili uporaba napr. alkohola, govorimo o nesposobnosti. Ako je razlog

bezdunost i nemar, radi se o neobazrivosti. Kod stoara moe biti prisutan jedan ili kombinacijavie navedenih razloga.

Smrtnost janjadi

Preivljavanje janjadi nakon poroda kritina je faza u uzgoju ovaca diljem svijeta, neovisno osustavu uzgoja i proizvodnom cilju. Stopa smrtnosti varira ovisno o pasmini, veliini stada, veliinilegla, porodnoj masi, zdravlju i ivahnosti janjadi, tehnologiji uzgoja, dobi janjadi i nainu odbia,

ponaanju i mlijenosti ovaca majki, godinjem dobu, klimatskim uvjetima i dr. (M io i su r.,2007.).


6/13


STOARSTVO 68:2014 (1) 25-3730

Stopa smrtnosti janjadi pri ekstenzivnom nainu dranja predstavlja znaajan problemdobrobiti ovaca i iznosi 15-20%, pri emu oko 75% janjadi ugiba unutar 3 dana nakon poroda(Gr eg o r y, 2007.).

Uzrok uginua pri dranju ovaca na otvorenom je teki porod i gubitak interesa majke za janje,izlaganje nepovoljnim vremenskim prilikama te posljedino gladovanje janjadi. Uginue zbogtekog poroda ee je kod janjadi velike porodne mase, jedinaca, nego kod blizanaca, dok janjad smalom porodnom masom najee ugiba zbog loeg vremena i gladovanja. Teak porod predstavljarizik zbog umora ovaca i gubitka interesa za janjadi, kao i rizik zbog rupture jetre janjadi tijekom

poroda. Stoga je potrebno osigurati pomo pri janjenju. Meutim, preveliko uznemiravanje stada uvrijeme janjenja moe imati dvojake posljedice. Prvo, kod ovaca koje se janje moe doi do koenjakontrakcija maternice, to opet moe rezultirati tekim porodom ako ovca koi kontrakcije duljevrijeme. Drugo, ako se stado uznemirava, postoji rizik da ovca napusti novoroeno janje prije negose izmeu njih stvori veza, naroito pri dranju na otvorenom. Takoer, gubitak interesa za janjadidogaa se i pri prevelikoj gustoi naseljenosti ivotinja (G r e g o r y, 2007.). Stvaranje veze izmeumajke i janjeta obino se dogaa unutar sat vremena nakon janjenja. Ipak, majinsko ponaanje kod

prvorotkinja esto nije u potpunosti razvijeno. Tako treina prvojanjica ostaje mirno stajati dokjanje bespomono trai vime. Oko 2% ovaca naputa svoju janjad nakon poroda i vraa se u stado.Iako se veina nakon nekog vremena vraa svojem podmlatku, takvo ponaanje zbog nerazvijenogmajinskog instinkta moe biti uzrokom gubitaka do 6% janjadi u stadu (Pav i i , 2012.).

Veina uzroka uginua janjadi u prvih tjedan dana ivota moe se sprijeiti. Dobro upravljanjeproizvodnjom, priprema i planiranje, procjena tjelesne kondicije ovaca, dijagnostika graviditeta,

odgovarajua hranidba, smjetaj i osiguranje zaklona mogu gubitke svesti ispod 10% (Roger,2008.). U zatvorenim proizvodnim sustavima stopa smrtnosti janjadi openito je manja, s veimrizikom od pobaaja i infekcioznih bolesti, kao to je uoljivo iz tablice 4.

Tablica 4. - PREDNOSTI I NEDOSTACI JANJENJA U ZATVORENIM PROIZVODNIM SUSTAVIMATable 4. - ADVANTAGES AND DISADVANTAGES OF INDOOR LAMBING

Prednosti NedostaciOuvanje panjaka Vei utroak radaZatita od loeg vremena Dodatni trokovi hranidbeLake nadgledanje i pomo pri janjenju Dodatno ulaganje u nastambe

Nia stopa smrtnosti janjadiPoveani rizik od mastitisa, naroito pri dranju ivotinja naslami i velikim gustoama naseljenosti

Manji rizik od mrtvoroene janjadi Poveani rizik od perinatalnih infekcija, posebice u stajama sloom higijenom

Bliski kontakt izmeu majke i janjeta moe pomoi pristvaranju njihove veze, osobito kod prvojanjica i ovaca sprethodno tekim porodom

Poveani rizik od konjunktivitisa i anemije janjadiMoe se dogoditi da ovce s janjadi pri prelasku na otvorenonisu dovoljno prilagoene hladnim vremenskim uvjetima ivoluminoznoj krmi

Izvor: Gregory, 2007.

Pothlaenost janjadi

Kako bi se osiguralo preivljavanje,janje ubrzo nakon poroda treba osuiti te potaknuti naustajanje, sisanje kolostruma i stvaranje veze s majkom. Tijekom hladnog i vlanog vremenanovoroena janjad naroito je sklona pothlaivanju. Go d d ard (2011.) istie da zbog pothlaenostisvake godine u Ujedinjenom Kraljevstvu ugine oko 2 do 3 milijuna janjadi, kao rezultat izlaganja

nepovoljnim vremenskim prilikama i/ili gladovanja. ak i ako je janjad zdrava i u dobroj kondiciji,vremenski uvjeti u vrijeme janjenja, posebice u brdovitim i planinskimpodrujima, onemoguavaju

brzo suenje janjadi, ustajanje i sisanje, a moe se dogoditi i da ovca nije izabrala dovoljnozaklonjeno mjesto za janjenje.


7/13


STOARSTVO 68:2014 (1) 25-37 31

Normalna tjelesna temperatura janjadi kree se u rasponu od 38,5 do 40,5C (tablica 2).Pothlaivanje moe nastupiti vrlo brzo nakon poroda, pri emu se tijekom ekstremnih vremenskihuvjeta tjelesna temperatura janjadi moe sniziti i za 10 C unutar 30 minuta nakon janjenja. Dva surazdoblja za janjad najkritinija: prvih 5 sati nakon janjenja, obino zbog p retjeranog gubitkatopline kod vlanih novoroenih ivotinja, pri emu se unosom kolostruma poveava proizvodnjatopline, te nakon 12 sati, uglavnom zbog smanjene proizvodnje topline zbog loeg vremena,nedostatka zaklona i gladi.

Rizik od pothlaenosti janjadi ovisi o razdoblju janjenja. Ukoliko su ovce u looj kondiciji napoetku gravidnosti i hrane se neprikladno, plodovi e biti laki, to poveava rizik od smrtnosti prijanjenju ako vrijeme postane loe. Tijekom zime apetit ovaca umanjen je za oko 30%. Takoertroe energiju za odravanje topline (Gr e go r y, 2007.).

Kod ovaca koje se ne hrane optimalno moe se razviti graviditetna toksemija. Ova bolest javljase pred kraj gravidnosti i u puerperiju. Prvi znakovi graviditetne toksemije ukljuuju odbijanje ilismanjeno uzimanje hrane, apatiju, besciljno lutanje, grenje miia i krgutanje zubima. Kako

bolest napreduje, nastupa sljepoa, leanje na trbuhu i koma, a ishod je esto letalan. Smrt plodovanastaje uslijed hipoglikemije, ketonemije i smanjene funkcije jetre i bubrega (Samard i j a i su r .,2010.).

Kastracija janjadi

Muka janjad obino se kastrira u svrhu poboljanja kvalitete mesa, smanjenja agresivnosti,sprjeavanja neeljenog parenja i lakeg rukovanja (Mio i sur., 2007.).

Janjad se preporua kastrirati u razdoblju izmeu 24 sata nakon poroda i 7 dana starosti (FASS,2010.), iako preporuke variraju (7 do 14 dana). Postoji vie naina prekida funkcije testisa, a svi segrupiraju u dvije osnovne skupine: beskrvni i krvni. Beskrvno se janjad moe kastrirati gnjeenjemsjemenovoda posebnim klijetima (Burdizzo metoda) ili stavljanjem specijalnih gumenih prstenova.Krvna metoda je kirurko odstranjivanje testisa (Mio i sur., 2007.). Gumeni prstenovi kaometoda kastracije je popularna meu stoarima unato injenici da je to jedan od bolnijih naina.Kirurka kastracija manje je stresna od uporabe gumenih prstena, ali s veim rizikom od infekcije(http://lhu.emu.ee/downloads/Welfood /WP1T2L4.pdf).

Dwy er i L awren ce (2008.) navode da selekcijom mnogih pasmina na bri rast, janjadesto dostie trinu masu prije spolne zrelosti, to kastraciju ini nepotrebnom. Osim toga,nekastrirana janjad bre prirasta i manje je masnih trupova u odnosu na kastriranu. Prednosti inedostatke kastracije janjadi opisuje tablica 5.

Tablica 5. - PREDNOSTI I NEDOSTACI KASTRACIJETable 5. - ADVANTAGES AND DISADVANTAGES OF CASTRATION

Prednosti Nedostaci

Sprjeava nekontrolirano razmnoavanje Muka kastrirana janjad raste sporijeSprjeava krljavost mladih iljeica Bol pri kastraciji

Sprjeava gubitak tjelesne mase kod ovnia koji sudosegnuli spolnu zrelost

Rizik od infekcije


Odbie janjadi

Odbie predstavlja prijelaz janjadi s hranidbe mlijekom na hranidbu krutim voluminoznim i/ilikrepkim krmivima. To je kritina faza u uzgoju janjadi popraena smanjenim prirastom te esto
http://lhu.emu.ee/downloads/http://lhu.emu.ee/downloads/


8/13


STOARSTVO 68:2014 (1) 25-3732

gubitkom na tjelesnoj masi. Odbie je stresno za janjad, a izraenost stresa ovisi o dobi, tjelesnojmasi, hranidbi i nainu odbia. U intenzivnom stoarstvu, osobito u proizvodnji mlijeka, janjad seodvaja od majke odmah nakon poroda ili nekoliko dana kasnije. U ekstenzivnom uzgoju janjad siemajku nekoliko mjeseci (Mio i su r ., 2007.). Orgeur i sur. (1998.) istraivali su stresnostodbia kod janjadi starosti 3 mjeseca, koja je odbijena na 2 razliita naina. Odbili su janjad odmajki konvencionalno (potpuna odvojenost) ili poveavajui vrijeme odvajanja s poetkom u 4.tjednu starosti janjadi. Njihovi zakljuci bili su da odbie janjadi s 3 mjeseca starosti nije tolikostresno i da je svaki od istraivanih naina odbia prihvatljiv. Veza izmeu janjadi i majki ovaca jevrsta do 100 dana nakon janjenja. ak i ako je nakon te dobi sisanje ogranieno, odravaju kontaktdo najmanje 190 dana (Gregory, 2007.).

Uzgoj janjadi u zatvorenim proizvodnim sustavima

Intenzivno iskoritavanje ovaca za meso najee podrazumijeva cjelogodinje (neovisno osezoni) priputanje, hranidbu koncentriranim krmivima i dranje u zatvorenim proizvodnimsustavima. Tipini proizvodni cilj takvih uzgoja je 3 do 4 janjeta po ovci godinje, s dnevnom

proizvodnjom mlijeka od 3,25 kg tijekom 4-tjedne laktacije, uz dnevni prirast janjadi od 0,6 kg. Sa

4 do 5 tjedana, kada janjad moe funkcionirati kao preiva, odbija se od sise. Glavni problemidobrobiti pri ovakvim sustavima dranja su respiratorne bolesti, pretilost kod ovaca koja se oitujesmanjenim apetitom i hipoglikemijom tijekom kasnog stadija graviditeta, acidoza kod janjadi u

sluaju neodgovarajue hranidbe i urolitijaza kod muke janjadi (G re go r y, 2007.).U zatvorenim nastambama javljaju se problemi s klostridijalnom enterotoksemijom ukoliko je

janjad izloena tlu, podu ili fecesu koji sadri patogene uzronike, a moe se izbjei vakcinacijomili dranjem na reetkastom podu (G r e g o r y, 2007.). U poetku bolest zahvati janjad u dobi 1-4dana, a kasnije preteno oboli ona starosti 2-3 tjedna. Smrtnost je 100% (Cve tn i , 2002.).

Kod ovaca koje se dre u zatvorenim sustavima ponekad se javljaju poremeaji u ponaanju,kao to su napr. grizenje i jedenje vune, vakanje drvenih pregrada i dr. Osiguravanjemodgovarajue vlaknaste biljne krme ne sprjeavaju se ovakva nenormalna ponaanja, ali ona

prestaju kada se ovce premjeste na panjak. U sluaju grizenja vune, ako je ovakvo ponaanjeizraeno u visokom stupnju, kod ivotinja moe doi i do ozljeda koe. U jo teem sluaju,grizenje i jedenje vune mogu rezultirati fatalnim ishodom zbog nagomilavanja kuglastih tvorbi od

vune u buragu (Gr e go r y , 2007.).

Kokcidioza je jo jedan od problema janjadi koja se ojanji u zatvorenim susta vima i premjestina tlo s oocistama koje su prezimile. Ova bolest takoer je uzrok gubitaka i u zatvorenim sustavima

proizvodnje za zavrni tov janjadi kada se ivotinje dre na stelji koja sadri oociste (Gregory ,2007.). Bolest se oituje smanjenjem apetita, malaksalou, sluzavim proljevom i gubitkom natjelesnoj masi (Mio i su r ., 2007.).

Ozljede

Ozljede ovaca najee su uzrokovane opremom za striu i bodljikavom icom kojom suograeni panjaci, a mogu biti i posljedica prometnih nesrea te napada pasa i grabeljivaca.Takoer mogu nastati prilikom nestrunog rukovanja i pada ovaca. Ozljede nogu este su kod

janjadi koja se dri na neodgovarajuem reetkastom podu.

Obino se radi o posjekotinama. Kako bi se smanjio rizik od zarezivanja sisa i stidnice tijekomstrie te posljedino i nastanak apscesa, neki striai prekrivaju prstima ove dijelove tijela ovaca.


9/13


STOARSTVO 68:2014 (1) 25-37 33

Zasijecanje tetiva nogu moe imati trajne posljedice za pokretljivost ovaca, a duboki rezovi na vratumogu rezultirati iskrvarenjem i uginuem. Posjekotine od strie mogu predstavljati rizik i zboginvazije liinaka muha te infekcije bakterijama, napr. uzronika kazeoznog limfadenitisa -

pseudotuberkuloze (Gr e go r y , 2007.). To je kronina bolest ovaca i koza, koja se oitujestvaranjem apscesa u limfnim vorovima, preteito povrinskim, rjee u pluima, jetri, slezeni,

bubrezima, vimenu i testisima. U daljnjem tijeku bolesti slijedi upala plua, pijelonefritis, ataksija iparaplegija. Zbog posljedinog pada mlijenosti ovaca janjad napreduje slabije, a moe i uginuti(Cve tn i , 2002.).

Kako ovca stari, zubi postaju klimavi. Kod odraslih ovaca zubi se mogu korigirati da bi im se

poboljao ugriz, a ujedno i produljio proizvodni vijek. Usporedbom sa slinim zahvatima kod ljudi,moe se oekivati da se radi o vrlo bolnim zahvatima, to nije u potpunosti potvreno i za ovce(Gr eg o r y, 2007.).

Stria

Stria je neophodna za zdravlje ovaca, no moe i naruiti njihovu dobrobit ukoliko jeprovedena od strane nestrunjaka i u neodgovarajue vrijeme, napr. tijekom hladnog i vlanogvremena. S druge strane, stria pri visokim temperaturama zraka, uz izlaganje suncu, moerezultirati toplinskim stresom ovaca (http://lhu.emu.ee/downloads/Welfood/WP1T2L4.pdf).

Stria je za ovce jedan od najstresnijih rutinskih zahvata. Obavlja se runim ili elektrinimkarama te strojevima za striu (robotska stria). U nas, osobito u manjim stadima, najea je striaovaca runim karama (Mio i sur., 2007.). Istraivanja su pokazala da stria uzrokuje porastrazine kortizola kod ovaca, neovisno o nainu strie. Preokretanje ovce prilikom strie (napr.

postavljanje u leei poloaj) pridonosi poveanju stupnja stresa(http://lhu.emu.ee/downloads/Welfood/WP1T2L4.pdf). Stresnu reakciju mogu uzrokovati nepoznati

zvukovi (buka), obuzdavanje te bliski kontakt sa striaem i opremom za strienje. Kod ovaca kojesu upoznate sa strienjem, dovoljni su ve i sami zvukovi da izazovu ponaajne znakove odbojnosti

prema ovom zahvatu. Osim toga, dok ekaju strienje, ovcama se uskrauju hrana i voda, zatimmoe uslijediti hladan stres nakon strienja, posebice nou. Takoer, posjekotine od strienja mogu

biti bolne i rezultirati kazeoznim limfadenitisom, a i u neiskusnim rukama stria moe biti gruba(Gregory , 2007.). Tijekom strie ovce esto nepotrebno naganjaju, tuku i maltretiraju kako bi bileto mirnije. Naprotiv, s ovcama treba postupati blago da bi se izbjeglo ozljeivanje i nepotrebanstres. Ne preporuuje se stria visokogravidnih ovaca. Ovcu treba uhvatiti za zadnju nogu ili vrat, ane za vunu na leima i/ili na vratu, kako se to esto ini. Prvo treba strii jalove ovce i kastrate, dok

se striai ne priviknu poslu, zatim ovnove i tek na kraju rasplodne, muzne i ovce dojilje (Mio i s u r ., 2007.).Mnogi mikroklimatski imbenici mogu uzrokovati stres kod ovaca, od kojih je najvanija

ambijentalna temperatura (Hristov i sur., 2012.). Ovce su 7-10 dana nakon strie osjetljivije naniske temperature, to se u mlijenim stadima oituje smanjenom proizvodnjom mlijeka (Mio i s u r ., 2007.).

Na nekim farmama prakticira se strienje izvan sezone, kao i strienje prije janjenja (tablica 6),kako bi se poveala proizvodnja vune dobre kvalitete. Tako se moe poboljati pokretljivost ovaca i

potaknuti ih da se ojanje u zaklonu, to ima prednosti i za janjad; poznato je da se na taj nainpoboljava porodna masa blizanaca, a time i njihovo preivljavanje. Ipak, vansezonska stria nosi i

nedostatke, naroito u sluaju olujnog vremena ubrzo nakon janjenja (Gr e go r y, 2007.).Tablica 6. - PREDNOSTI I NEDOSTACI STRIE OVACA PRIJE JANJENJA
http://lhu.emu.ee/downloads/Welfood/WP1T2L4.pdfhttp://lhu.emu.ee/downloads/Welfood/WP1T2L4.pdfhttp://lhu.emu.ee/downloads/Welfood/WP1T2L4.pdfhttp://lhu.emu.ee/downloads/Welfood/WP1T2L4.pdfhttp://lhu.emu.ee/downloads/Welfood/WP1T2L4.pdf


10/13


STOARSTVO 68:2014 (1) 25-3734

Table 6. - ADVANTAGES AND DISADVANTAGES OF PRE-LAMBING SHEARING

Prednosti Nedostaci

Ovce se nastoje ojanjiti u zaklonu Rizik od izlaganja nepovoljnim vremenskim uvjetima iposljedina smrtnost ovaca, nedostatak zaklona, loa tjelesnakondicija i loa opskrba hranomie runo, s manje vorova od zamrene vune

Dodatna stria svake druge godine

Rizik od smanjene proizvodnje mlijeka ovaca i posljedinomanjeg prirasta janjadi

Bolja pokretljivost ovaca

Smanjuje se trajanje strie u vrijeme veih radnihoptereenja na farmi (napr. spremanje sijena)


Grabeljivci

Grabeljivci tete ovcama izravno (tablica 7) i neizravno. U prvom sluaju radi se onatjerivanju i stradavanju (ozljeivanje ili usmrenje), dok drugi ukljuuje stalan strah od ponovnognapada grabeljivaca. Stada koja redovito napadaju grabeljivci su vrlo osjetljiva (napr. ei

pobaaji, smanjena koliina mlijeka i prirast janjadi) i reagiraju na najmanji podraaj, to kod njihmoe oteati rutinske uzgojne zahvate.

U Europi je crvena lisica najznaajniji grabeljivac janjadi, dok je u Sjevernoj Americi tokojot. Najvie se napada dogaa ljeti. Kako navodi Greg o ry (2007.), u Norvekoj je tijekom ljetazabiljeena ukupna smrtnost od grabeljivaca kod 23% janjadi i 4% ovaca, s time da su 75%gubitaka janjadi uzrokovali crvena lisica, gorska kuna, suri orao i ris. Mukajanjad ee su

predmet grabeljivaca, jer su manje straljiva; pasu po svome, dalje od ovaca. Starije ovceodravaju blii kontakt sa svojom janjadi i vie se postavljaju izmeu janjadi i grabeljivaca.

Psi mogu predstavljati opasnost za ovce na farmama blizu gradova, pri emu najee stradajanjad.

Tablica 7. - OBJAVLJENE PROCJENE GUBITAKA DOMAIH OVACA ZBOG GRABELJIVACA (tamo gdje su dani rasponi, onioznaavaju varijacije izmeu razliitih farmi ili lokacija; dva razliita podatka za istu lokaciju i istog grabeljivca dobivena su razliitimistraivanjima)Table 7. - PUBLISHED ESTIMATES OF THE INCIDENCE OF PREDATION ON DOMESTIC SHEEP (where ranges are given thesereflect the variation on different farms or locations; two different data for the same location and the same predator refer to differentstudies)

Grabeljivac Smrtnost (%) LokacijaCrvena lisica 0,0008-0,26 janjadi po ovci* Ujedinjeno Kraljevstvo

Crvena lisica 0,6-1,5% janjadikotske brdske farme, UjedinjenoKraljevstvo

Crvena lisica, ris, suri orao, gorskakuna

10,7% janjadi Norveka

Gorska kuna 5-10% janjadi Snhetta Plateau, NorvekaSmei medvjed 7,2% janjadi, 12,5% ovaca Jugoistona Norveka

Ris 3,8% janjadi Juna NorvekaRis 0,14-0,59% svih ovaca Jura, FrancuskaVuk, psi 0,35% svih ovaca Toskana, Italija

Crvena lisica 0,25-10,25% janjadi Australija

Divlje svinje 32% janjadi Novi Juni Wales, AustralijaDivlje svinje 8-36% janjadi Novi Juni Wales, AustralijaPavijani 2,5% ovaca i koza Zimbabve

Kojoti 5,3% janjadi Kalifornija, SADKojoti 5,8% janjadi Utah, SAD

Kojoti 6,3% janjadi Kalifornija, SAD

Planinski lavovi Do 84% svih ovaca Brazil

Nespecificirano 4,5% janjadi Brazil

Nespecificirano 11,5-23,6% janjadi Brazil

Nespecificirano 4,7% janjadi Rio Negro, ArgentinaNespecificirano 1,82% svih ovaca Rajasthan, Indija

*na osnovi anketiranja stoara i opaene grabeljivostiIzvor: Dwyer, 2008.


11/13


STOARSTVO 68:2014 (1) 25-37 35

Prema podacima Dravnog zavoda za za t i tu p r i rode (2013.) u naoj je zemljitijekom 2011. godine zabiljeeno stradavanje (ranjavanje ili usmrenje) 1.777 jedinki domaihivotinja od strane grabeljivaca, od toga 1.739 tetnih dogaaja od vuka. Najvie su stradale ovce(63% svih ivotinja) i koze (20% svih ivotinja). U 2012. godini stradalo je 2.838 jedinki domaihivotinja, pri emu je vuk prouzroio 1.594 tete. Najvie su opet stradale ovce (72%) i koze (16%).Tijekom 2013. godine (podaci uneseni u bazu do 15. rujna) stradalo je 1.367 jedinki stoke, sa 789

evidentiranih teta od vuka. I ove je godine najvie stradalo ovaca (71%) i koza (18%) u odnosu nadruge vrste ivotinja. Udio ovaca i koza stradalih od vuka u ukupnom broju registriranih ovaca ikoza po upanijama u 2012. godini vidljiv je iz tablice 8.

Tablica 8. - UDIO OVACA I KOZA STRADALIH OD VUKA U UKUPNOM BROJU REGISTRIRANIH OVACA I KOZA PO UPANIJAMAU REPUBLICI HRVATSKOJ U 2012. GODINITable 8. - PROPORTION OF SHEEP AND GOATS KILLED OR INJURED BY WOLF IN TOTAL NUMBER OF SHEEP AND GOATSREGISTERED PER COUNTIES IN THE REPUBLIC OF CROATIA IN 2012

upanija/Broj ivotinjaOvce Koze

Registrirane uHPA*

Udio nastradao odvuka (%)

Registrirane uHPA*

Udio nastradao odvuka (%)

Dubrovako-neretvanska 4.971 0,95 1.902 0,26Karlovaka 21.925 0,02 1.433 0,00Liko-senjska 78.392 0,05 1.913 0,42Primorsko-goranska 36.982 0,02 1.265 0,00ibensko-kninska 69.865 0,07 12.575 0,02Sisako-moslavaka 39.792 1,23 2.978 4,30Splitsko-dalmatinska 49.472 1,75 12.575 1,04

Zadarska 109.366 0,48 14.662 1,15Ukupno 410.765 0,49 49.303 0,90

*HPA - Hrvatska poljoprivredna agencijaIzvor: Dravni zavod za zatitu prirode, 2013.

LITERATURA

1. A n t u n o v i , Z . , J . N o v o s e l e c , . K l i r (2012.): Ovarstvo i kozarstvo u Republici Hrvatskoj - stanje i perspektive.

Krmiva, 54(3): 99-109.

2. B r o o m , D . M . , A . F . F r a s e r (2007.): Domestic animal behaviour and welfare. 4th edition. CAB International, Cambridge

University Press, Cambridge.

3. B u k o v i - o i , B . (2012.): Dobrobit ivotinja: opa naela dobrobiti ivotinja i podruje primjene. U: Veterinarski prirunik.

6. izdanje. (V. Herak-Perkovi, . Grabarevi, J. Kos, ur.). Medicinska naklada, Zagreb, str. 141-146.

4. C v e t n i , S . (2002.): Bakterijske i gljivine bolesti ivotinja. Medicinska naklada, Zagreb.

5. D r a v n i z a v o d z a z a t i t u p r i r o d e (2013.): Izvjee o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2013. godini, Zagreb.

6. D w y e r , C . (2014.): Ponaanje ovaca i koza. U: Ponaanje domaih ivotinja, prema 2. engleskom izdanju: uvodni tekst. (.

Pavii, K. Matkovi, ur.). Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, str. 161-176.

7. D w y e r , C . M . (2008.): Environment and the sheep. In: The welfare of sheep. (C. M. Dwyer, ed.). Springer Science+Business

Media B. V., pp. 41-79.

8. D w y e r , C . M . , A . B . L a w r e n c e (2008.): Introduction to animal welfare and the sheep. In: The welfare of sheep. (C. M.

Dwyer, ed.). Springer Science+Business Media B. V., pp. 1-40.

9. F A S S (2010.): Sheep and goats. In: Guide for the care and use of agricultural animals in research and teaching. 3rd edition.

Federation of Animal Science Societies, pp. 128-142.


12/13


STOARSTVO 68:2014 (1) 25-3736

10. G o d d a r d , P . (2011.): Sheep. In: Management and welfare of farm animals: The UFAW Farm Handbook. 5th edition. (J.

Webster, ed.). Wiley-Blackwell, John Wiley & Sons, Inc., pp. 178-251.

11. G r e g o r y , N . G . (2007.): Animal welfare and meat production. 2nd edition. N. G. Gregory, Cromwell, Trowbridge.

12. H r i s t o v , S . , N . M a k s i m o v i , B . S t a n k o v i , M . u j o v i , V . P a n t e l i , N . S t a n i i , Z . Z l a t a n o v i

(2012.): The most significant stressors in intensive sheep production. Biotechnology in Animal Husbandry, 28(4): 649-658.

13. H r v a t s k a p o l j o p r i v r e d n a a g e n c i j a (2014.): Ovarstvo, kozarstvo i male ivotinje. Godinje izvjee za 2013. godinu,

Krievci.

14. http://lhu.emu.ee/downloads/Welfood/WP1T2L4.pdf - Sheep and goat production in Greece, National Agricultural Research

Foundation (N.AG.RE.F.), Animal Research Institute [pristupano 28.05.2013.]

15. J o v a n o v a c , S . (2012.): Principi uzgoja ivotinja. Poljoprivredni fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera, Osijek.

16. Kr va v i ca , M . , M. Vr do l j ak , A . K eg al j (2012.): Broj ovaca i proizvodnja ovjeg mesa u svijetu i u Hrvatskoj. Meso,

14(6): 491-496.

17. M i o , B . , V . P a v i , V . S u i (2007.): Ovarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.

18. M o r r i s , C. A . , S . H . Ph ua , N. G. C u l l e n, N . R. T o w e r s (2013.): Review of genetic studies of susceptibility to

facial eczema in sheep and dairy cattle. New Zealand Journal of Agricultural Research, 56(2): 156-170.

19. O r ge ur , P . , N . Mav r i c , P . Yvo re , S . B er na rd , R . No wa k , B . Sc haa l , F . L evy (1998.): Artificial

weaning in sheep: consequences on behavioural, hormonal and immuno-pathological indicators of welfare. Applied Animal

Behaviour Science, 58(1-2): 87-103.

20. z i A l t i n e k i , . , M . K o y u n c u (2012.): Small ruminant behaviour and welfare. Krmiva, 54(6): 205-216.

21. P a v i i , . (2012.): Ponaanje ivotinja: ponaanje ovaca. U: Veterinarski prirunik. 6. izdanje. (V. Herak -Perkovi, .

Grabarevi, J. Kos, ur.). Medicinska naklada, Zagreb, str. 338-345.

22. P a v i i , . , M . O s t o v i (2013.): Dobrobit farmskih ivotinja. Hrvatski veterinarski vjesnik, 21(7-8): 55-59.

23. Pravilnik o minimalnim uvjetima za zatitu kokoi nesilica (Narodne novine 77/10., 99/10., 51/11.)

24. Pravilnik o minimalnim uvjetima za zatitu svinja (Narodne novine 119/10.)

25. Pravilnik o minimalnim uvjetima za zatitu teladi (Narodne novine 110/10.)

26. Pravilnik o odreivanju minimalnih pravila za zatitu pilia koji se uzgajaju za proizvodnju mesa (Narodne novine 79/08.)

27. Pravilnik o zatiti ivotinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje (Narodne novine 44/10.)

28. R a m a d a n , P . , I . H a r a p i n (1998.): Interna klinika propedeutika domaih ivotinja. Veterinarski fakultet Sveuilita u

Zagrebu, Zagreb.

29. R o g e r , P . A . (2008.): The impact of disease and disease prevention on welfare in sheep. In: The welfare of sheep. (C. M.

Dwyer, ed.). Springer Science+Business Media B. V., pp. 159-212.

30. S a m a r d i j a , M . , D . u r i i , T . D o b r a n i , M . H e r a k , S . V i n c e (2010.): Rasploivanje ovaca i koza.

Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.

31. S e v i, A. , D. C a s am as s im a, G. P u l i n a, A . P az z o n a (2009.): Factors of welfare reduction in dairy sheep and

goats. Italian Journal of Animal Science, 8(Suppl. 1): 81-101.


13/13


STOARSTVO 68:2014 (1) 25-37 37

32. S u i , V . , . P a v i i (2012.): Zatita dobrobiti u odravanju proizvodnosti ovaca i koza. Zbornik predavanja 14.

savjetovanja uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj, 13. izlobe hrvatskih ovjih i kozjih sireva, 18.-19. listopad, Trogir, str.

43-47.

33. V u i n i , M . (2006.): Ponaanje, zatita i dobrobit ivotinja. Fakultet veterinarske medicine, Univerzitet u Beogradu, Beograd.

34. V u i n i , M . , S . T r a i l o v i , J . N e d e l j k o v i - T r a i l o v i , Z . T o d o r o v i , S . V u k o v i , Z . N e i , M .P r o s t r a n , R . S t o j a n o v i , D . O b r a d o v i , M . S a v i (2010.): Eksperimentalne ivotinje i eksperimentalni modeli.

Veterinarska komora Srbije, Beograd.

35. Zakon o zatiti ivotinja (Narodne novine 135/06.)

36. i v o d e r , D . (2013.): Paka janjetina na putu do oznake izvornosti. Mljekarski list, 50(9): 9 -11..

SHEEP WELFARE PART 1

Summary

As for other domestic animal species kept for production purposes, welfare problems are present in sheep as well. This refers towhole spectrum of different sheep production systems, from extensive to intensive, with each of the systems having its advantages anddisadvantages. Causes and related indicators of poor welfare in sheep are numerous and various. In this (the first) part of the paper insome detail are described: 1. sheep undernourishment with special emphasis on exposure to extreme climatic conditions andoverstocking, 2. lamb mortality with special emphasis on hypothermia, 3. lamb castration, 4. lamb weaning, 5. indoor productionsystems for lambs and 6. injuries with special emphasis on shearing and predators.

Key words: animal welfare, sheep undernourishment, lamb mortality, castration and weaning, injuries.

Primljeno: 01.10.2014.

Documents

Stocarstvo 1 2014 4 Bugarija