Regionalnai urbana politika

STRATEGIJA EU-A ZA DUNAVSKU REGIJU

Strategija EU-a za dunavsku regiju (EUSDR)

druga je makroregionalna strategija EU-a

koju je 2010. donijela Europska komisija,

a 2011. potvrdilo Europsko Vijeće.

Strategija okuplja 14 zemalja uz Dunav i obuhva-

ća područje koje predstavlja dom za 112 milijuna ljudi ili jednu petinu stanovništva EU-a.

Devet država članica EU-a: Austrija, Bugar-

ska, Češka Republika, Hrvatska, Njemačka (Baden

Württemberg, Bavarska), Mađarska, Slovačka

Republika, Slovenija i Rumunjska.

Pet zemalja koje nisu članice EU-a: Bosna

i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Srbija i

Ukrajina (Odeška oblast, Ivano-Frankivska oblast,

Černivačka oblast i Zakarpatska oblast).

Strategija je usmjerena na četiri stupa, a unutar svakog stupa konkretnim mjerama suradnje odre-đuju se prioritetna područja:

POVEZIVANJE REGIJE:■ poboljšati mobilnost i prometnu povezanost■ poticati održiviju energiju■ promicati kulturu i turizam

OČUVANJE OKOLIŠA:■ obnoviti i održavati kakvoću vode■ upravljati rizicima za okoliš■ očuvati bioraznolikost, krajobraz i kakvoću zraka i tla

IZGRADNJA PROSPERITETA:■ razvijati društvo znanja■ podržavati konkurentnost poduzeća■ ulagati u ljude i vještine

JAČANJE REGIJE:■ jačati institucionalni kapacitet i suradnju■ surađivati s ciljem promicanja sigurnosti i rješavanja

organiziranog kriminala

© T

hink

stoc

k, K

isa_

Mar

kiza

Oberfranken

KontinentalnaHrvatska

Jadranska Hrvatska

Közép-MagyarországKözép

-Dunántúl

Nyugat-Dunántúl

Dél-Dunántúl

Észak-Magyarország

Észak-Alföld

Dél -Alföld

CrnaGora

Nord-Vest

Centru

Nord-Est

Sud-Est

Sud - MunteniaSud-VestOltenia

Vest

Bucureşti - Ilfov

Vzhodna SlovenijaZahodnaSlovenija

Burgenland (AT)

Niederösterreich

Bratislavský kraj

ZápadnéSlovensko

StrednéSlovensko Východné Slovensko

Wien

Kärnten

Steiermark

Oberösterreich

SalzburgTirolVorarlberg

Severozapaden

Severentsentralen

Severoiztochen

Yugoiztochen

Yugozapaden

Yuzhen tsentralen

PrahaStřední Čechy

Jihozápad

SeverozápadSeverovýchod

Jihovýchod StředníMorava

Moravskoslezsko

Stuttgart

Karlsruhe

FreiburgTübingen

Oberbayern

Niederbayern

OberpfalzMittelfranken

Unterfranken

Schwaben

Bosna IHercegovina

Moldova

Srbija

Ivano-frankivs'ka

Chernivets'ka

Odes'ka

Zakarpats'ka

Pforzheim

Danube

Mannheim

Neu-Ulm

Erlangen

Rosenheim

Klagenfurt

Jihlava

Zenica

SlavonskiBrod

Tuzla

Novi Sad

Cacak

Vidin

Vratsa

StaraZagora

Pleven

Burgas

Focşani

PiatraNeamţ

IaşiAugsburg

Heilbronn

Bamberg

Fürth

München

Landshut

Ústí nad LabemHradecKrálové

Pécs

Leskovac

Arad

Košice

VelikoTarnovo

RâmnicuVâlcea

Cluj-Napoca

Varna

Roman

Tulcea

Freiburg imBreisgau

Chomutov-Jirkov

Linz

Graz

České Budějovice

BanjaLuka

Szombathely

Trnava

Trenčín

NoviPazar

Osijek

Kecskemét

Žilina

Timişoara

Ruse

Bistriţa

Shumen

Galaţi

Offenburg

Aschaffenburg

WürzburgBayreuth Plzeň

Rijeka

Kladno

Zrenjanin

Kraljevo

Smederevo

Karviná

Blagoevgrad

Kruzevac

Prešov

Craiova

Târgovişte

Botoşani

Villingen-Schwenningen

Konstanz

Heidelberg

SindelfingenPassau

Gyõr

Ostrava Havířov

Subotica

Nis

Braşov

BaiaMare

SlivenYambol

Buzău

Dobrich

Stuttgart

Reutlingen

Nürnberg

Ingolstadt

Regensburg

Maribor

Pardubice

Nitra

Kragujevac

BanskáBystrica

Vranje Pernik

Nyíregyháza

SatuMare

PazardzhikPlovdiv

Haskovo

Giurgiu

Ploieşti

Călărași

Ludwigsburg

Innsbruck

Salzburg

Székesfehérvár

Brno

Olomouc

Zlín

Valjevo

Szeged

Miskolc

Drobeta-TurnuSeverin

TârguJiu

Debrecen

Oradea

Sibiu

Slatina

Piteşti

AlbaIulia

Brăila

BacăuBârlad

Constanţa

Karlsruhe

FriedrichshafenKempten (Allgäu)

TübingenUlm

SchweinfurtKarlovy

Vary

Most

Liberec

Split Mostar

TârguMureş

Suceava

Chernivtsi

Ivano-frankivsk

OdesaWien

Sarajevo

Praha

Sofiya

Kishinev

Zagreb

Budapest

Bucureşti

Ljubljana

Bratislava

Beograd

Podgorica

EU Strategy for the Danube Region

© EuroGeographics Association for the administrative boundaries (NUTS regions)

0 200 Km

JESTE LI ZNALI?■ Dunav (2860 km) je rijeka s najizraženijim međunaro-

dnim karakterom na svijetu koja teče kroz 10 zemalja i proteže se kroz njih 19, a najveći dio dunavskog sliva pripada Rumunjskoj (otprilike 29 %).

■ Delta Dunava najveća je europska prirodna močvara i tršćak te je dom najvećoj koloniji pelikana izvan Afrike (2500 uzgojnih parova pelikana svako proljeće dolazi na deltu Dunava)1.

■ Dunavska regija uključuje najuspješnije, ali i neke od najsiromašnijih regija u EU-u, BDP po glavi stanovnika najbogatije regije je 2015. bio otprilike šest puta veći od onoga najsiromašnije regije. Jaz je još veći ako se us-poređuje sa zemljama koje nisu članice EU-a2.

1) Izvor: WWF Global, UNESCO2) Izvor: Eurostat:

http://ec.europa.eu/eurostat/news/themes-in-the-spotlight/regional-gdp

POSTIGNUTI REZULTATI Šest godina provedbe strategije EUSDR dokazuje da je ova strategija plodonosna. Zahvaljujući strategiji pokrenuto je ili dodatno razvijeno sedam važnih makroregionalnih projeka-ta (npr. u područjima plovnosti i klimatskih promjena). Okup-ljanjem različitih dionika s različitih razina, strategija EUSDR pridonijela je poboljšanoj kulturi suradnje i pomogla razviti multikulturni dijalog. Također je pomogla ojačati koordinaciju i razviti sinergije između politika i institucija na nacionalnoj razini te je pružila potporu pojačanoj tematskoj suradnji sa zemljama koje nisu članice EU-a te između postojećih među-narodnih organizacija u regiji.

NEKI KONKRETNI PRIMJERI UKLJUČUJU:

■ koordinirano upravljanje rizikom putem projekata kao što je SEERISK znatno smanjuje rizik od štete prouzročene poplavama;

■ uklanjaju se uska grla u plovnosti Dunava, a sigurnost plo-vidbe poboljšava se putem projekata kao što su FAIRWAY i DARIF, odnosno Dunavski riječni forum;

■ kulturni dijalog i aktivno sudjelovanje mladih ljudi u civilnom društvu u dunavskoj regiji potiču se projektima kao što je Osnaživanje mladih ljudi – povezivanje Europe.

VIŠE INFORMACIJAhttps://www.danube-region.eu/

Brošura Strategija za dunavsku regiju: Priče o uspjehu: http://europa.eu/!JM99Nm

@RegioInterreg, @EU_Regional

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2017 © Europska unija, 2017Ponovna je uporaba dopuštena uz uvjet navođenja izvora. Printed by the Publications Office in Luxembourg

Print PDF

ISBN 978-92-79-74497-6 ISBN 978-92-79-74496-9

doi:10.2776/85271 doi:10.2776/7991

KN-06-17-230-HR-C KN-06-17-230-HR-N