Strategija hrvatskog turizma u svjetlu klimatskih promjenaklima.hr/razno/projekti2013/climrun_radionica3/Klaric...Hrvatski proizvod za hrvatski turizam Radionica o klimi i turizmu

Radionica o klimi i turizmu – UNDP I DHMZ, Zagreb, 4. lipnja 2013.- Zoran Klarić – Strategija hrvatskog turizma u svjetlu klimatskih promjena

Strategija hrvatskog turizma usvjetlu klimatskih promjena

Prof.dr.sc. Zoran Klarić

znanstveni savjetnik u Institutu za

turizam Zagreb

Osnovne značajke Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine

• Radi se o ključnom razvojnom dokumentu koji čini preduvjet za brži i kvalitetniji razvoj hrvatskog turizma

• Njenom provedbom osigurava se učinkovito upravljanje turističkom budućnošću Hrvatske

• Strategija sadrži podloge za definiranje turističkih razvojnih i prostornih planova nižih razina

• Strategija čini osnovu za povlačenje sredstava iz Fondova EU i glavni element privlačenja investicija


Glavni ciljevi Strategije

• Omogućiti nove investicije, stvoriti nova radna mjesta i tako omogućiti brži gospodarski rast

• Ulaskom u Europsku uniju pozicionirati se kao zemlja jakog turističkog identiteta

• Ponuditi atraktivne, inovativne i kvalitetne turističke proizvode i doživljaje

• Ustrajati na održivom razvoju i čuvanju naše autentičnosti


Postojeće stanje turizma i ugostiteljstvaPONUDA

POTR

AŽN

JA

REZULTATI

Oko 850 tisuća stalnih ležajeva, od čega samo 13% u hotelima (40% u hotelima 4* i 5*), 13% u drugim kolektivnim kapacitetima, 25% u kampovima, te čak 49% u kućanstvima

Dominantni turistički proizvod: sunce i more (96% turizma ostvaruje se u primorskim županijama)

Oko 60,4 milijuna noćenja u registriranim smještajnim objektima

11,5 milijuna dolazaka (od čega je svako treće ostvareno u kućanstvima)

Oko 95.000 zaposlenih u sektoru turizma, što čini oko 7% zaposlenih u Hrvatskoj

Turistička potrošnja iznosi 7,3 milijarde EURa (od čega inozemna 6,3 milijarde)

Izrazita sezonalnost – u periodu lipanj-rujan ostvari se čak 87% svih noćenja u Hrvatskoj


Zašto je Strategija nužno potrebna

• Zato što se od osamostaljenja Hrvatske turizam više „događao sam po sebi”, nego što se njime upravljalo

• Zato što se proteklo desetljeće uglavnom investiralo u naslijeđene strukture

• Zato što se nije promišljeno i sustavno razvijalo destinacije

• Zato što ulazak u EU otvara nove mogućnosti za snažnije konkurentske iskorake


Deset ključnih razvojnih

usmjerenja

1. Institucionalno dereguliranje

2. Partnerstvom do uspjeha

3. Kultura kvalitete

4. ‘Zeleno’ kao filozofija djelovanja

5. Više od sunca i mora

6. Turizam na cijelom prostoru

7. Hotelijerstvo - ključni pokretač investicijskog ciklusa

8. Inoviranje tržišnog nastupa

9. Autentičnost i kreativnost

10. Hrvatski proizvod za hrvatski turizam


Vizija turizma Hrvatske

Hrvatska je u 2020. godini globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost te autentične sadržaje i doživljaje.


Glavni ciljevi strategije do 2020

• Ulazak u vodećih 20 turističkih destinacija na svijetu po kriteriju konkurentnosti

• Nove investicije od 7 milijardi €

• Povećanje hotelskog udjela hotela sa 13% na 18%

• Povećanje kvalitete smještaja u kućanstvima i kampovima

• Novih 20 tisuća direktnih i 10 tisuća indirektnih radnih mjesta

• 14 milijardi € ukupne turističke potrošnje (od toga 12,5 milijardi € inozemne potrošnje)


Klimatske promjene u Strategiji

• Dio Izvještaja VI „Ograničenja i ključni izazovi razvojaturizma u RH” – Poglavlje 2. Ograničavajući činiteljiturističkog razvoja RH; potpoglavlje 2.5. Eksterni činitelji

• Dio nije uvršten u osnovno izvješće sa ključnim nalazima

• Velikim dijelom korišteni su podaci iz publikacije “Dobra klima za promjene, Izvješće o društvenom razvoju –Hrvatska 2008“, UNDP


1. U periodu važenja ove Strategije nema znatnijih

opasnosti od klimatskih promjena za turizam

2. Povećanje prosječne temperature može predstavljati i

povoljnu promjenu za određene vrste turizma

3. Jedine ozbiljnije dugoročnije prijetnje Hrvatskoj uslijed

klimatskih promjena proizlaze iz podizanja razine mora

4. Kontinentalni prostori uglavnom nisu ugroženi

klimatskim promjenama kada je u pitanju turizam

Osnovni zaključci o utjecajima klimatskih promjena na hrvatski turizam


1. Glavne opasnosti vezane uz promjenuklime nisu ozbiljnija prijetnja Hrvatskoj

Ne predviđa se povećanje broja i intenziteta orkanskih vjetrova i drugih klimatskih ekstrema koji bi mogli ozbijnije ugroziti turizam

Hrvatska i perspektivno raspolaže s većim količinama pitke vode od konkurentskih turističkih zemalja

Predviđanja o širenju invazivnih vrsta zbog globalnog zagrijavanja za Hrvatsku ne uključuju veće opasnosti


2. Neke klimatske promjene mogu na turizam imati i povoljan utjecaj

Povećanje prosječne temperature mora ljeti može produljiti trajanje ljetne kupališne sezone

Eventualnim porastom ljetnih temperatura više su ugrožene zemlje Južnog Sredozemlja


3. Dizanje razine mora je prema dostupnimpodacima jedina realna i velika opasnost

Porast razine mora na-meće potrebu dodatnog vođenja računa o investicijskim zahvatima u uskom obalnom pojasu (plažni objekti, marine)

Nužan je poseban pristup turizmu uz niske obale izrazito ugrožene rastom razine mora (Zapadna Istra, Sjeverna Dalmacija, Kaštelanski zaljev, Delta Neretve itd.)


4. Kontinentalni prostori nisu izloženi većimopasnostima od klimatskih promjena

Hrvatski turizam treba se općenito više zasnivati na antropogenim elementima, a manje ovisiti o prirodnim faktorima

Strategija hrvatskog turizma općenito promiče pojačani razvoj u kontinentalnoj Hrvatskoj

Turizam kontinentalne Hrvatske je zbog svoje strukture gotovo neovisan o klimatskim promjenama


• Potrebno je što točnije razlučiti utjecaje klimatskih

promjena od drugih faktora (uništavanje zemljišta

nekvalitetnom gradnjom, širenje invazivnih vrsta zbog

polucije mora, nepostojanje irigacijskih sustava i sl.)

• Točne procjene rasta razine mora osobito su važne zbog

troškova izgradnje i rekonstrukcije plažnih objekata i ostale

infrastrukture u užoj obalnoj zoni

• Klimatske promjene treba stalno pratiti i u skladu s njima

po potrebi mijenjati vlastitu strategiju razvoja

Dodatna usmjerenja iz Strategije


Hvala na pozornosti


Documents

Strategija hrvatskog turizma u svjetlu klimatskih promjenaklima.hr/razno/projekti2013/climrun_radionica3/Klaric...Hrvatski proizvod za hrvatski turizam Radionica o klimi i turizmu