STRATEGIJA RAZVOJA STRATEGIJA RAZVOJA NAUTINAUTIČČKOG TURIZMA KOG TURIZMA

REPUBLIKE HRVATSKEREPUBLIKE HRVATSKE

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitkaSplit, 3. travnja 2006.

NAUTIČKI TURIZAM - definicija

dio ili oblik turizma koji se odvija na vodi i uz vodu plovidba i boravak turista-nautičara na plovnim objektima i u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije (Zakon o turističkoj djelatnosti)vrsta turizma koja obuhvaća boravak turista na plovilima za razonodu, sport i relaksaciju te u lukama nautičkog turizma, odnosno marinama te s tim povezanim aktivnostima (Studija razvoja nautičkog turizma RH) podsustav gospodarske grane pomorskog gospodarstva i turizma unutar ukupnog gospodarstva RH (šira definicija sustava nautičkog turizma)

BRODICA >2,5 m, snage veće od 5 kWJAHTA >12 m, do 12 putnika + posada MEGA JAHTA >24 m

NAUTIČKI TURIZAM - statistika

BROJ VEZOVA1980. – 2.100 1987. – 8.152 1993. – 11.794 na moru i 4.510 na kopnu (od toga ACI 4.950 na moru i 1.530 na kopnu, a 2004. – 5.090 na moru i 849 na kopnu) 2004. – 15.407 u moru i 5.518 na kopnu2005. izgrađeno 1.000 novih vezova

ACI stanje 2006. ACI stanje 2006. 21 marina s ukupno 6.029 vezova5.100 vezova u moru i 929 na kopnu

UKUPNO: oko 30.000 vezova(zajedno sa sportskim i lučicama prilagođenima potrebama nautičkog turizma)

NAUTIČKI TURIZAM - statistikaPRIHOD (Državni zavod za statistiku)

hrvatskog turizma: 2004. - 5,505 mlrd €84 luka nautičkog turizma RH: 2005. - 368,1 mlnkn (+16,2%)od čartera: 2005. - 375,2 mln kn

udio nautičkog turizma u ukupnom turizmu RH?

TOMAS Nautika 2004.PROSJEČAN BORAVAK NAUTIČARA: 16 noćenja

(10 u marinama, 2 u mjesnim lučicama, a 4 izvan lučica)PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA: 72 €ZEMLJE: Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, SAD

2005.199.499 plovila u tranzitu (+0,7%)13.285 stalan vez (+3,7%)102.916 upisanih brodica i jahti (podaci LK)

strane jahte i brodice za šport i razonodu2004. – 53.1002005. – 54.289

NAUTIČKI TURIZAM - trendovi

migracija nautičara prema srednjem Jadranu (bolja cestovna povezanost)dolazak sve većih plovila – od ukupnog broja prijavljenih, gotovo pola stranih jahti i brodica od 5-9 mmega jahte – pitanje kabotaže, lokacije veza postojeće marine povećavaju kapacitete i infrastrukturu za mega jahte – sve veći/dulji vezovi nautičari – starija i obrazovanija populacijaunapređenje okoliša

BROJ PRIJAVA STRANIH JAHTI I BRODICA PREMA DULJINI

24,95

46,23

15,66

10,53

1,60

0,75

0,28

≤ 5 m 5,01 - 9,00 m9,01 - 12,0012,01 - 16,0016,01 - 20,0020,01 - 30,00>30,00 m

NAUTIČKI TURIZAM – stanje na Mediteranu

BROJ VEZOVA Francuska 64/km Španjolska 20/kmItalija 6/kmGrčka 1/kmTurska 2/kmHrvatska 2/km

RH ostvaruje 12,2 % obalne crte Mediterana i 33% otočne obalne crte u nas porast jedrilica, a u Italiji plovila na motorni pogon –Hrvatska konkurentnija u odnosu na očuvanje okoliša

LUKE NAUTIČKOG TURIZMA

luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fizičkih osoba83 luke nautičkog turizma hrvatski Jadran – više od 300 marina, luka i lučica – na svakih 5 Nm

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizmasidrištaprivezišta (33) suhe marine marine (50) potrebno ga uskladiti s Uredbom o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene –sidrište i privezište nisu luke

NAUTIČKI TURIZAM – novi propisi

Pomorski zakonik – obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila samo pod hrvatskom zastavom

Uredba o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica namijenjenih športu i razonodi u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH

uvođenje vinjete i popisa posade i putnika

cilj: sprečavanje crnog čartera

novi propisi nisu smanjili dolazak stranih plovila (+2,24%)

uvođenje ee--nautike nautike

BROJ PRIJAVABROJ PRIJAVA

LULUČČKA KAPETANIJAKA KAPETANIJA 2004.2004. 2005.2005. %%

PULA 19.033 18.333 -3,68

RIJEKA 14.638 14.156 -3,29

SENJ 1.391 1.673 20,27

ZADAR 6.817 7.133 4,64

ŠIBENIK 5.696 6.237 9,50

SPLIT 3.391 3.590 5,87

PLOČE 68 95 39,71

DUBROVNIK 3.153 3.072 -2,57

STRANE JAHTE I BRODICE za iznajmljivanje 1.087 0 -

STRANE JAHTE I BRODICE ZA ŠPORT I RAZONODU 53.100 54.289 2,24

PROSTORNO PLANIRANJE

zakonski preduvjet za definiranje luka nautičkog turizma na određenoj lokaciji utvrđuju raspored i kapacitet luka nautičkog turizmapostojeći PP predviđaju mjesta za oko 41.000-44.000 plovila, od toga 33.900-36.050 vezova u moru i 7.100 na kopnu plovilo od 12 m standard za planiranje prostora za vez u luci PP predviđaju povećanje vezova u moru za 21.500 međuovisnost prostornog planiranja i gospodarstva – važan segment nautičkog turizma planiranje lokacija uskladiti s izlaznim podacima Studije i Strategije

RAZLOZI ZA IZRADU STUDIJEpodijeljenost javnosti oko gradnje novih luka, odnosno povećanja broja vezova definiranje daljnjeg održivog razvoja nautičkog turizma kao jednog od strateški važnog segmenta hrvatskog turizma “Argonaut” d.o.o. za razvoj sustava turističkih lučica nije ostvarilo funkciju utvrđenu osnivanjemizrada Strategije

ASPEKTI DALJNJEG RAZVOJA

POSTOJEĆE LUKE – MOGUĆNOST PRILAGOĐAVANJA luke otvorene za javni promet – sada ograničeno zadržavanje športske – sada samo za članove klubaindustrijske i vojne – mogućnost prenamjene već devastiranih prostora neorganizirana sidrišta i prirodne uvale – uspostaviti infrastrukturu za prihvat svih vrsta otpada uz uvođenje naplate za pružene uslugeosnivanje komunalnih

NOVA GRADNJA – IZNIMNOpitanje načina gradnje – pontoni ili fiksni objektieventualne nove lokacije – izvan nacionalnih i parkova prirode te netaknutih uvalagranični broj vezova

PITANJA ZA RASPRAVU

dozvoljena izgrađenost hrvatske obalegornja kritična granica broja vezovauređenje postojećih luka i lučicazaštita postojećih prirodnih neizgrađenih uvalanačin sidrenja i boravka plovila izvan razvrstanih luka nautičkog turizmapropisivanje jednoznačnih kriterija za koncesioniranje luka nautičkog turizmapostojeća Strategija prostornog uređenja RH (1997) ograničava gradnju nautičko-turističkih centara i marina do izrade Programa razvoja nautičkog turizma RH

STRATEGIJA VLADE RH O RAZVOJU NAUTIČKOG TURIZMA

Studija kao podloga za donošenje Strategije Vlade RH o održivom razvoju nautičkog turizma, mora ponuditi konačne odgovore na otvorena pitanja i konkretne prijedloge za Strategiju definirati prihvatljivu razinu kvalitete nautičkog turizma sukladno raspoloživim prostornim mogućnostimaspriječiti neosmišljen i nekontroliran razvoj nautičkog turizmadefinirati kritični prihvatni kapacitet plovila, broj luka i vezova definirati odnos prema zaštiti mora i hrvatske obale (postojeće luke, zaštita prirodnih neizgrađenih uvala)definirati Jadran kao briljantnu nautičku destinaciju koja zahtjeva i odgovarajuće gospodarske i ekološke mjere od strane Države i lokalne samouprave kao i svih sudionika u nautičkom turizmu