STRATEGIJA RAZVOJA OP ĆINE BREZNICA ZA ......2016 2 Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA d.o.o. Adresa: Kratka 1, 42200 Varaždin Telefon: +385 42 422 200 Fax: +385 42

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE

BREZNICA ZA RAZDOBLJE 2015. –

2020.

Varaždin, prosinac 2016.

2016

2

Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA d.o.o.

Adresa: Kratka 1, 42200 Varaždin Telefon: +385 42 422 200

Fax: +385 42 422 208 Web: www.azra.hr

E-mail: [email protected]

2016

3

SADRŽAJ

1. ZNAČAJKE PODRUČJA ...................................................................................................................... 5

1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke .............................................................................. 5

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke ............................................................................ 5

1.1.2. Geomorfološke značajke ................................................................................................. 7

1.1.3. Klimatske karakteristike područja ................................................................................... 8

1.1.4. Prirodna baština .............................................................................................................. 8

1.1.5. Kulturno - povijesna i tradicijska baština....................................................................... 10

1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture .................................................................................. 11

1.2.1. Prometna infrastruktura ................................................................................................ 11

1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura ................................................................................ 12

1.2.3. Opskrba električnom energijom .................................................................................... 13

1.2.4. Opskrba plinom ............................................................................................................. 13

1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ............................................... 14

1.2.6. Gospodarenje otpadom ................................................................................................ 14

1.2.7. Poslovna infrastruktura ................................................................................................. 15

1.2.8. Društvena infrastruktura ............................................................................................... 15

1.3. Gospodarstvo ........................................................................................................................ 16

1.3.1. Gospodarske značajke ................................................................................................... 16

1.3.2. Zapošljavanje ................................................................................................................. 20

1.3.3. Poljoprivreda ................................................................................................................. 21

1.3.4. Lovno gospodarstvo ...................................................................................................... 25

1.3.5. Turizam .......................................................................................................................... 25

1.4. Demografske i socijalne značajke .......................................................................................... 26

1.4.1. Obrazovanje................................................................................................................... 28

1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb ............................................................................................... 29

1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo ...................................................................................... 31

1.4.4. Upravljanje razvojem ..................................................................................................... 31

2. SWOT ANALIZA .............................................................................................................................. 32

3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BREZNICA ............................................................................................... 36

4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA .......................................................................................................... 36

5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA ............................................................................................ 43

6. IZVORI FINANCIRANJA ................................................................................................................... 49

7. USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA .................................................... 51

8. AKCIJSKI PLAN ................................................................................................................................ 58

2016

4

POPIS TABLICA

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Breznica .......................................................................... 5

Tablica 2: Zaštićena prirodna bogatstva ................................................................................................. 9

Tablica 3: Zaštićena nepokretna povijesno - kulturna baština (materijalna) ........................................ 10

Tablica 4: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Breznica (iznosi u tisućama kn) .............. 16

Tablica 5: Struktura gospodarstva u 2014. godini po djelatnostima .................................................... 17

Tablica 6: Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna ........................................................................... 18

Tablica 7: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu ..................................................................... 20

Tablica 8: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha) ........................................................... 21

Tablica 9: Prikaz broja i površine ARKOD parcela prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta .... 22

Tablica 10: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je zatražena potpora s

jedinstvenog zahtjeva iz 2015. godine na području Općine Breznica .................................................. 22

Tablica 11: Proizvodnja grožđa i vina .................................................................................................... 23

Tablica 12: Struktura stočarske proizvodnje ......................................................................................... 24

Tablica 13: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ................................................................................................. 24

Tablica 14: Stanovništvo prema starosti i spolu ................................................................................... 27

Tablica 15: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi ..................................... 27

Tablica 16: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Breznica ............................ 28

Tablica 17: Obrazovna infrastruktura Općine Breznica......................................................................... 29

Tablica 18: Zdravstvena zaštita na području Općine ............................................................................ 29

Tablica 19: Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Breznica .................................................... 30

Tablica 20: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere ........................................................................................ 41

Tablica 21: Opis mjera ........................................................................................................................... 44

Tablica 22: Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima ........................................................ 52

Tablica 23: Akcijski plan Općine Breznica za 2016. i 2017. godinu ....................................................... 59

POPIS SLIKA

Slika 1: Položaj Općine Breznica u Varaždinskoj županiji ....................................................................... 6

Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Breznica ..................................... 9

Slika 3: Mreža javnih i nerazvrstanih cesta na teritoriju Općine Breznica ............................................ 12

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Količina sakupljenog otpada u 2015. godini (t) .................................................................. 15

Grafikon 2: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. - 2011. ....................................................... 26

2016

5

1. ZNAČAJKE PODRUČJA

1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke

S prirodno – geografskog stajališta općina Breznica nalazi se na rubnom, južnom dijelu

Varaždinske županije. Sa sjeverne strane graniči s općinama Brežnički Hum i Visoko, sa

zapadne stane s Krapinsko – zagorskom županijom, s istočne strane s Koprivničko –

križevačkom županijom i s južne strane sa Zagrebačkom županijom. Prometno geografski

položaj je povoljan jer Općinom prolazi važan prometni pravac – autocesta Budimpešta –

Varaždin – Zagreb – Rijeka, koja je od međunarodnog značaja, a prolazi paralelno uz postojeću

državnu / županijsku cestu Zagreb – Varaždin.

Područje Općine prostire se na 34,06 km², što čini 2,70% područja Varaždinske županije.

Općina se administrativno dijeli na 10 naselja: Bisag, Borenec, Breznica, Čret Bisaški,

Drašković, Jales Breznički, Jarek Bisaški, Mirkovec Breznički, Podvorec i Tkalec.

Prema površini najveće naselje je Breznica s 10,38 km2, odnosno 30,48% od ukupne površine

Općine. Najmanje po veličini je naselje Čret Bisački površine 0,52 km². Sjedište Općine je

naselje Bisag.

Prema popisu stanovništva 2011. godine, Općina Breznica ima 2.200 stanovnika, što čini

1,25% od ukupnog stanovništva Varaždinske županije (175.951). Najveći broj stanovnika ima

naselje Breznica (814), a najmanje naselje Čret Bisački (18). Prosječna veličina naselja prema

broju stanovnika iznosi 220 stanovnika po naselju.

Gustoća naseljenosti na području Općine iznosi 64,59 st/km², što je manje od gustoće

stanovništva na razini Županije koja iznosi 139,50 st/km².

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Breznica

Naselje Površina

(km2) Stanovništvo

2011.

Gustoća naseljenosti

2011. (broj st/km2)

Prosječna udaljenost naselja

od administrativnog središta JLS u km

1. Bisag 1,55 154 99,35 0

2. Borenec 3,70 120 32,43 1

3. Breznica 10,38 814 78,42 6

2016

6

Naselje Površina

(km2) Stanovništvo

2011.

Gustoća naseljenosti

2011. (broj st/km2)

Prosječna udaljenost naselja

od administrativnog središta JLS u km

4. Čret Bisački 0,52 18 34,62 2

5. Drašković 7,28 415 57,01 5

6. Jarek Bisački 2,22 204 91,89 3

7. Jales Breznički 1,32 142 107,58 3

8. Mirkovec Breznički 2,27 97 42,73 1

9. Podvorec 1,14 142 124,56 2

10. Tkalec 3,68 94 25,54 1

UKUPNO 34,06 2.200 66,67

Izvor: DZS, popis stanovništva 2011., interni izvor JLS

Položaj Općine Breznica u Varaždinskoj županiji prikazan je na Slici 1.

Slika 1: Položaj Općine Breznica u Varaždinskoj županiji

Izvor: Općina Breznica, 2016.

2016

7

1.1.2. Geomorfološke značajke

Osnovna karakteristika prostora Općine Breznica je brežuljkasti teren s većim površinama pod

šumama te ruralnim naseljima s poljoprivrednim površinama. Jedini veći nizinski dio nalazi se

u središnjem dijelu općine u dolini rijeke Lonje prema kojoj se pružaju doline manjih potoka.

Najveća visinska kota iznosi 240 m/nm. Geološki sastav tla pretežno čine pjeskoviti siltovi,

ponegdje glinoviti, lapor i vapnenci, a u dolini potoka prisutne su aluvijalne naslage siltova,

pijeska i šljunka.

Za Općinu Breznica utvrđena je zona maksimalnog seizmičkog intenziteta VII stupnja po MCS

skali.

Općina Breznica zbog svog brdovitog krajolika ima problema s klizištima. Krajem 2016. godine

sanirano je klizište u naselju Drašković gdje je bila najgora situacija pošto je tom dionicom

vozio i školski autobus te je predstavljala opasnost za djecu koju su svakodnevno prolazila tim

dijelom naselja.

Područjem Općine prolazi rijeka Lonja s pritocima od kojih su najznačajniji Breznica i

Presečno.1 Ostali vodotoci su manji potoci (uglavnom pritoci navedenih potoka), stalnog ili

povremenog karaktera. Pritoci Lonje dijelom su bujičnog karaktera. U gornjim tokovima

izazivaju erozije, a u nižim i položenijim dijelovima plavljenja. Tako su za većih voda i

pljuskova doline potoka postale poplavno područje. Situacija je bitno poboljšana nakon

regulacije rijeke Lonje, koja je izvršena u sklopu izgradnje autoceste. Na području općine

postoji nekoliko izvora potoka, ribnjaka i veliki broj bunara. Kvaliteta vode na vodotocima nije

značajnije narušena, no postoje potencijalni onečišćivači zagađenja zbog razvitka malog i

srednjeg gospodarstva i postojanje životinjskih farmi. Vodena staništa smatraju se posebno

ugroženim jer su na njima izvršeni (Lonja) i u planu su daljnji zahvati uređenja i održavanja

korita na isključivo tehnički način, čime se odstranjuje autohtona vegetacija, nestaju staništa

životinja te se remete odnosi i procesi unutar vodnog ekosustava.

Na području Općine Breznica šume zauzimaju 1.220,76 ha površine, od čega je 53,55 ha u

državnom vlasništvu, dok je 1167,21 ha u privatnom vlasništvu. Veće šumske površine

zastupljene su pretežito u istočnom i južnom dijelu Općine. U ostalom dijelu općine zastupljene

su manje šumske površine i šumarci ispresijecani livadama i poljoprivrednim površinama. Od

1 Ostali pritoci: Kobiljak, Sitinec, Orlovka, Kračevec, Cukavec i Vuna.

2016

8

šumskih vrsta prisutni su hrast kitnjak i obični grab, crna joha s drhtavim šašem, bukva s

bekicama, bukva, kitnjak s bekicama, pitomi kesten, bagrem i četinjače. Po vrijednosti

najznačajnije komplekse predstavljaju šume hrasta kitnjaka i bukve.

1.1.3. Klimatske karakteristike područja

Općina Breznica spada u područje umjereno tople vlažne klime s toplim ljetom. Prostor je

izložen pretežito jačim utjecajima kontinentalne klime. Srednja godišnja temperatura zraka

iznosi oko 9,9 º C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom do 19,8

º C, a najhladniji siječanj s prosječna temperaturom do -1,3º C. Mjeseci s najviše padalina su

lipanj i listopad, a prosječna količina padalina iznosi 900 mm. U hladnom dijelu godine ima u

prosjeku između 45 i 50 dana sa snježnim pokrivačem. Osnovna karakteristika režima vjetra je

dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog te sjevernog kvadranta. U toku godine

najvjetrovitije je proljeće, a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova. Mraz

se javlja od rujna do svibnja. Tuča se javlja prosječno jednom godišnje.

1.1.4. Prirodna baština

Za područje Općine nije izvršena inventarizacija biljnih i životinjskih vrsta, no na osnovu

postojećih podataka može se konstatirati da ovdje obitavaju neke od ugroženih biljnih i

životinjskih vrsta. Od zaštićenih biljnih vrsta na području općine mogu se naći slijedeće vrste:

bijela naglavica, širokolisna veprina, mali zimzelen, šumarica, drijemovac, mjehurica, šumska

sirištara, obični likovac, kukurijek i ciklama, dok od životinjskih vrsta obitava smeđa i zelena

žaba krastača, pjegavi daždevnjak, vjeverica, šumska sova, sova ušara, ćuk, škanjac mišar,

jastreb, brgljez, srednji djetao, zelena žuna, velika, plavetna, dugorepna i močvarna sjenica i

druge.

U skladu s Uredbom o ekološkoj mreži, a temeljem Zakona o zaštiti prirode, na području

općine nalazi se i dio ekološke mreže Natura 2000 - Lonja (HR 2001405). Radi se o području

očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS), koje je značajno zbog ciljne vrste obična

lisanka (Unio crassus).

2016

9

Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Breznica

Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2016.

Prema Prostornom planu Općine Breznica šumski predio Draškovića evidentiran je kao osobito

vrijedan prirodni krajobraz te je taj predio moguće zaštititi u kategoriji zaštićenog krajolika. To

je veći šumski kompleks u južnom dijelu Općine koji je sačuvao određen stupanj prirodnosti,

izvornosti i biološke raznolikosti.

Tablica 2: Zaštićena prirodna bogatstva

Zaštita prirodnih bogatstava

Kategorija zaštite Lokacija/naziv

(kako je navedeno u prostornom

planu JLS)

Površina/ u km²

značajni krajobraz Šumski predio Drašković - nije poznato

Izvor: Općina Breznica, PPU, 2016.

2016

10

1.1.5. Kulturno - povijesna i tradicijska baština

Od zaštićene nepokretne kulturno - povijesne baštine treba istaknuti bogatstvo sakralnih

građevina, posebno se ističe Crkva sv. Marije Magdalene i njena neposredna okolica, kurija

župnog dvora, raspelo, mnogobrojne kapelice te spomenički kompleks pil sv. Josipa. Mnoge

sakralne građevine nisu registrirane kao zaštićene, ali su dokumentirane i prepoznate kao važni

spomenici graditeljstva. Bogatstvo arheoloških lokaliteta čine ostaci staroga grada Bisaga.

Tablica 3: Zaštićena nepokretna povijesno - kulturna baština (materijalna)

Kategorija zaštite

Naziv

(kako je navedeno u prostornom

planu JLS ili dr. važećim

dokumentima)

Lokacija

(kako je navedeno u

prostornom planu JLS)

Spomenik graditeljstva

(građevina ili njezini dijelovi, te

građevina s okolišem)

Crkva sv. Marije Magdalene

Kapelica Žalosne gospe „Med

kostanji“

Kurija župnog dvora

Kapela sv. Duha

Raspelo (betonsko)

Bisag

Bisag

Bisag

Podvorec

Tkalec

Arheološki lokalitet

(arheološko nalazište i

arheološka zona, uključujući i

podvodna nalazišta i zone)

Ostaci staroga grada Bisaga Bisag

Spomenički kompleks

(područje, mjesto, spomenik i

obilježje u svezi s povijesnim

događajima i osobama)

Pil Sv. Josipa i javno raspelo Jarek Bisački

Izvor: Općina Breznica, Ministarstvo kulture, 2016.

Osim navedene graditeljske baštine, na području Općine nalaze se i rijetki primjeri tradicijske

stambene arhitekture, poput starih kuća, drvenih klijeti, tradicijskih bunara i nekoliko mlinova

na vodotocima. Ova tradicijska arhitektura sve više propada, a novogradnja koja nastaje u

neposrednoj blizini ne poštuje tradicijske vrijednosti.

2016

11

1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture

1.2.1. Prometna infrastruktura

Cestovni promet na području Općine Breznica čini cestovna mreža javnih i nerazvrstanih cesta.

Županijske ceste protežu se Općinom u dužini 12,8 km, a na području Općine Breznica nalaze

se dionice sljedećih županijskih cesta:

ŽC 2174 Breznica – ŽC 2246 (do LC 25164)

ŽC 2207 Mirkovec (od ŽC 2246) – Bisag – Drašković (do LC 25167)

ŽC 2244 Sudovec – Općina Visoko (od ŽC 2175) – Pofuki – Bisag – spoj na ŽC 2207

ŽC 2175 – Breznica – od ŽC 2246 prema Visokom i Sudovcu

Dužina lokalne ceste na području Općine iznosi 14,02 km, a dionice su:

LC 25164 Breznica (ŽC 2246) – Breznica – ŽC 2174

LC 25165 Jarek Bisački – ŽC 2246 – Jales Breznički – Omamno – LC 31002

LC 25166 Podvorec (ŽC 2246) - Gornji Borenec – Tkalec Breznički

LC 25167 Drašković (ŽC 2207) – Jandruškanov brijeg – ŽC 3002

LC 25157 Butkovec – Općina Breznički Hum (od ŽC 2171) – Kršćenovec – Jales Breznički

(LC 25165).

Općina Breznica dobro je pokrivena mrežom javnih cesta te je većina cesta uređena u cijelosti.

Isto tako, obzirom na stalni porast sudionika u prometu, potrebno je osigurati uvjete za sigurno

odvijanje prometa što znači asfaltiranje neasfaltiranih ulica, poboljšanje postojećih, izgradnja

pješačkih staza uz državnu cestu, postavljanje signalizacije na kritičnim mjestima te uvođenje

i poboljšanje javne rasvjete.

Javni promet putnika obavljaju tvrtke AP Varaždin, Croatia Bus i Čazmatrans. Na području

Općine nalazi se ukupno 5 autobusnih stajališta i promet se odvija na 36 autobusnih linija

dnevno. Područje Općine dobro je povezano u smislu autobusnog prijevoza s većim

županijskim središtima Varaždinom, Sv. Ivan Zelinom i Zagrebom.

2016

12

Područjem Općine Breznica prolazi dionica državne ceste D3 Breznica 5,70 km te autocesta

A4 Goričan – Varaždin – Zagreb 5,9 km. Spoj za autcestu A4 ostvaruje se preko čvora

Breznički Hum.

Jedan od većih problema prometne infrastrukture na području Općine su nerazvrstane ceste. Od

77,8 km nerazvrstanih cesta, samo je polovica asfaltirana. Oko 7 km nerazvrstanih cesta nužno

je asfaltirati jer one prolaze kroz naselje ili su prometnice između naselja.

Slika 3: Mreža javnih i nerazvrstanih cesta na teritoriju Općine Breznica

Izvor: Obrada AZRA, 2016.

1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura

Na području Općine Breznica poštanski promet obavlja poštanski ured „Hrvatske pošte“ d.d. s

jednim šalterom u naselju Bisag. Granice dostavnog područja ovog poštanskog ureda uglavnom

se poklapaju s administrativnim granicama, dok za naselje Breznica poštanski promet se odvija

posredstvom poštanskog ureda Breznički Hum. Potrebe korisnika su zadovoljene te je

osigurana zadovoljavajuća pristupačnost poštanske mreže na tom području. Iako je osigurana

zadovoljavajuća pristupačnost poštanske mreže na tom području, korisnici usluga ovog

poštanskog ureda nisu zadovoljni dosadašnjim radnim vremenom.

2016

13

Obzirom da je gotovo cijelo područje Općine pokriveno fiksnom i mobilnom telefonijom,

omogućeno je i spajanje računala na internetsku mrežu širokopojasnim pristupom2. Prema

javno dostupnim podacima3, područje Općine je u potpunosti pokriveno 4G mrežom s brzinom

prijenosa podataka do 150 Mbit/s.

1.2.3. Opskrba električnom energijom

Distributer za obavljanje djelatnosti električne energije za područje Općine Breznica je HEP

Zagreb - Pogon Zelina, a u pogonu je 26 trafostanica snage 10/0,42 kW pomoću kojih se Općina

napaja električnom energijom. Dužina zračne niskonaponske mreže iznosi 32 500 m, a

podzemne 7 500 m. Iako je Općina u cijelosti pokrivena sustavom električne energije, da bi se

osigurala kvalitetna distribucija iste, potrebne su rekonstrukcije na mreži i trafostanicama

(zamjena tehnološki zastarjelih postrojenja novim, izgradnja dalekovoda).

Obnovljivi izvori energije prisutni su samo na osnovnoj školi Bisag, a u planu su i društveni

domovi u naselju Bisag i Jarek Bisački.

1.2.4. Opskrba plinom

Na području općine Breznica postoje samo dva plinska potrošača i oba su pravna subjekta, a

nalaze na području naselja Breznica. Distribuciju plina obavlja tvrtka „Termoplin“ d.d.

Varaždin. Izgrađen plinski distribucijski sustav obuhvaća 237 metara plinovoda. Ukupna

potrošnja u 2015. godini iznosila je 3.459.384,62 kWh. Što se tiče domaćinstva, prema

provedenoj anketi od strane koncesionara trenutno nema dovoljan broj zainteresiranih za

uvođenje plina, ali ako se kroz koju godinu iskaže interes pokrenut će se aktivnosti oko

uvođenja plinske mreže u naselja Općine Breznica.

2 Osnovni širokopojasni pristup naziv je za načine povezivanja na internet koji omogućuju velike brzine prijenosa podataka. Temeljem dosadašnje prakse EU-a, brzina od 128 kbit/s i dalje se smatra osnovnim pragom za širokopojasne brzine. No, unatrag nekoliko godina većina je zemalja EU-a donju granicu širokopojasnih brzina povećala na 1 ili 2 Mbit/s, budući da je brzina od 128 kbit/s postala premala za ispunjenje osnovnih potreba i zahtjeva korisnika širokopojasnih usluga. Unutar Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj preporučeno je da se donjom granicom širokopojasnog pristupa smatra brzina od 2 Mbit/s 3 https://www.hrvatskitelekom.hr/karta-pokrivenosti

2016

14

1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Od ukupno 646 kućanstva, na vodovodnu mrežu koja je pod nadležnošću poduzeća Varkom

d.d. priključeno je 262 kućanstva. Na temelju navedenih podataka možemo zaključiti da je

ukupna priključenost kućanstva na vodoopskrbni sustav u Općini Breznica 41%.

Ostatak domaćinstva Općine rješava potrebu za vodom individualno te se opskrbljuju vodom

iz vlastitih bunara preko hidrofora.

Krajem 2016. godine sva kućanstva u potpunosti su pokrivena vodoopskrbnim sustavom i

uključena u sustav službenih distributera voda.

Na kraju 2015. godine, ukupna potrošnja vode bila je 32.460 m3. Najveću potrošnju pitke vode

imalo je naselje Mirkovec Breznički (10.667 m3), a najmanju naselje Tkalec (148 m3).

Općina Breznica nema izgrađen sustav odvodnje otpadnih ni oborinskih voda pa odvodnja

otpadnih voda predstavlja ključni infrastrukturni problem razvoja Općine. Za sad je izrađen

samo idejni projekt. Otpadne vode iz domaćinstva prikupljaju se putem individualnih septičkih

jama dok se oborinske vode odvode otvorenim jarcima u lokalne vodovode i kanale uz

prometnice, bez ikakvog pročišćavanja.

1.2.6. Gospodarenje otpadom

Komunalnu djelatnost sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada s područja Općine

Breznica obavlja poduzeće Eko – flor plus d.o.o. iz Jastrebarskog. Općina ima organiziran

sustav gospodarenja otpadom u kojem se nalaze sva naselja, a uveden je i sustav odvojenog

prikupljanja. Lokaciju odlaganja otpada osigurava sam koncesionar i to van područja Općine.

U 2015. godini sakupljeno je 258,78 tona mješovitog komunalnog otpada, 1,56 tone glomaznog

otpada te 2,04 tone papira i kartona, 5,4 tone ambalaže od papira i kartona i 5,82 tone staklene

ambalaže. Odvoz otpada vrši se dva puta mjesečno, papira i plastike jedanput mjesečno te

glomazni otpad po pozivu građana.

2016

15

Grafikon 1: Količina sakupljenog otpada u 2015. godini (t)


1.2.7. Poslovna infrastruktura

Veliki potencijal za gospodarski razvoj ima Poduzetnička zona „Breznica“ ukupne površine

1,93 ha, te dva gospodarska prostora - Bisag (15,34 ha) i Tkalec (1,67 ha).

Planirani gospodarski prostori djelomično su u funkciji te im nedostaje temeljna infrastruktura

koja je preduvjet za interes investitora. Proces rješavanja otkupa zemljišta traje dosta sporo pa

je i proces pripreme projektne dokumentacije usporen ili nije ni započet. Prostori su namijenjeni

za obavljanje proizvodnih i uslužnih djelatnosti.

U zoni Breznica trenutno posluju dvije tvrtke (metaloprerađivačka i mlinarska) preko 100

zaposlenih.

Blizina ključnih prometnica i većih gospodarskih središta nije u dovoljnoj mjeri iskorištena kao

pozitivan impuls za razvoj gospodarstva, a ne postoje ni adekvatni mehanizmi potpore razvoju

poduzetništva.

1.2.8. Društvena infrastruktura

Dobra mreža objekata društvene infrastrukture doprinosi razvoju društvenih aktivnosti i lokalne

zajednice te povećava dostupnost usluga i mogućnosti za građane te djelatnost civilnog društva.

258,78

1,56 2,04 5,4 5,82

0

50

100

150

200

250

300

Miješanikomunalni otpad

Glomazni otpad Papir i karton Ambalaža odpapira i kartona

Staklenaambalaža

2016

16

Od ustanova za društveni razvoj zajednice, najzastupljeniji su vatrogasni i društveni domovi.

Na području Općine postoji i vatrogasno – lovački dom u Breznici i lovački dom u naselju

Borenec. Domovi su izgrađeni tijekom 90 – ih godina te ih je bilo potrebno adaptirati kako bi

ispunili zahtjeve infrastrukturnog nositelja društvenog i kulturnog života. Sredstvima iz Fonda

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tijekom 2015/2016 godine obnovljen je dom Jarek

– Jales i Društveni dom u Bisagu.

Posebno se ističe veliki broj opremljenih dječjih igrališta, njih 12.

Na području Općine planira se proširenje i asfaltiranje parkirališta uz groblje, ali i proširenje,

jer je sve više upita za ukop ljudi koji su živjeli izvan njihova područja.

1.3. Gospodarstvo

1.3.1. Gospodarske značajke

Na temelju izračuna Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, općina Breznica nalazi se

u II. skupini s indeksom razvijenosti4 od 71,43%. Varaždinska županija prema klasifikaciji

županija nalazi se u II. skupini s indeksom razvijenosti koji iznosi 86,34%.

U sljedećim tablicama dati je prikaz stanja gospodarstva Općine Breznica.

Tablica 4: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Breznica (iznosi u tisućama kn)

Rbr. POKAZATELJ / GODINE 2013. 2014. Indeks Udjel Općine u županiji (%)

1. Br. pravnih osoba 14 14 100 0,5

2. Broj zaposlenih 168 197 117,3 0,5

3. Ukupan prihod 87.486 107.507 122,9 0,5

4. Dobit tekuće godine 13.803 7.582 54,9 0,8

5. Gubitak tekuće godine 93 55 59,0 0,0

6. Poslovni rezultat (neto) 13.710 7.527 54,9 3,1

Izvor: HGK ŽK Varaždin, Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Breznica, 2016.

4 Indeks razvijenosti izračunava se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti; Uredba o indeksu razvijenosti NN br. 63/10 i 158/13

2016

17

Na području Općine Breznica kod pravnih osoba/subjekata zaposleno je 14 osoba, što

predstavlja tek 0,5% ukupno zaposlenih u pravnim osobama u Varaždinskoj županiji. Prema

podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ukupan broj zaposlenih u pravnim

osobama na dan 31.01. 2016. godine iznosi 36 osoba, odnosno osiguranika.5

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 107.507.000,00 kuna što je za 18,62 % više nego

prethodne godine. Pravne osobe/subjekti su u 2014. godini poslovali s pozitivnim rezultatom,

odnosno dobiti od 7.527.000,00 kuna, što je za 45,1% manje od prethodne.

Tablica 5: Struktura gospodarstva u 2014. godini po djelatnostima

Područje djelatnosti

Bro

j p

od

uze

tnik

a

Bro

j zap

osl

enih

Do

bit

raz

do

blj

a (u

00

0 k

n)

Gu

bit

ak

razd

ob

lja

(u 0

00

k

n)

Ko

ns.

fin

anc.

R

ezu

ltat

(u

00

0

kn

)

C) prerađivačka ind. 4 165 7.127.138 17.771 7.109.37

F) građevinarstvo 4 9 1.452 1.452 0

G) trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila

2 6 0 0 0

H) prijevoz i skladištenje 2 4 26.306 26.306 0

S) Ostale uslužne djelatnosti 1 3 0 0 0

UKUPNO 13 187 7.281.036 45.529 7.235.51

Izvor: HGK, Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Breznica, 2016.

Promatrano prema područjima djelatnosti na ukupne rezultate poslovanja pravnih

osoba/subjekata Općine Breznica, dominantan je utjecaj prerađivačke industrije, koja ima

najveći broj zaposlenih (4 tvrtki i 165 zaposlenih) i građevinarstva (4 tvrtki i 9 zaposlenih).

Slijede djelatnosti trgovine na veliko i malo, prijevoz i skladištenje te ostale uslužne djelatnosti.

S razine ukupnog poduzetništva u Općini u 2014. godini, 3 su djelatnosti poslovale s dobitkom

odnosno ostvarile pozitivan financijski rezultat, dok 2 djelatnosti nisu bile aktivne.

5 Osiguranici u kategorijama: Radnici kod pravnih osoba, Radnici kod fizičkih osoba, Obrtnici, Poljoprivrednici Samostalne profesionalne djelatnosti, Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju RH kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, Produženo osiguranje

2016

18

Tablica 6: Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna

IZVOZ UVOZ

JLS I.-XII. 2013.

I.-XII. 2014.

Indeksi I.-XII.

2014./ I.-XII. 2013.

I.-XII. 2013.

I.-XII. 2014.

Indeksi I.-XII.

2014./ I.-XII. 2013.

Breznica 33.511 53.596 159,9 13.367 22.667 169,6

Vž županija 5.654.922 6.730.490 119,0 4.391.799 4.167.432 94,9

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, ŽK Varaždin, 2015.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u 2014. godini pravne osobe/subjekti Općine

Breznica sudjelovali su s manje od 1% u ukupnom izvozu i uvozu Varaždinske županije.

Ukupan izvoz zabilježen je u iznosu od 53,6 milijuna kuna te uvoz s 22,7 mil kuna. U odnosu

na 2013. godinu, ostvaren je veći izvoz i uvoz.

Na području Općine, jače je razvijeno obrtništvo od malog i srednjeg poduzetništva. Prema

podacima Obrtnog registra, na dan 31.12.2015. godine bilo je ukupno 30 obrta koji se obavljaju

tijekom cijele godine. Većina vlasnika obrta su muški vlasnici (80%).

Iz grafikona je vidljivo da su na području Općine najviše zastupljeni uslužni (30%) i

prijevoznički obrti (30%).

2016

19

Grafikon 2: Broj obrtnika u Općini Breznica u 2015. godini

Izvor: Udruženje hrvatskih obrtnika Novi Marof, 2016.

PROIZVODNI OBRTI3%

USLUŽNI OBRTI30%

TRGOVAČKI OBRTI3%

UGOSTITELJSKI OBRTI10%

PRIJEVOZNIČKI OBRTI 30%

GRAĐEVINSKI OBRTI17%

POLJOPRIVREDNI OBRTI

7%

2016

20

1.3.2. Zapošljavanje

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Općini Breznica je u ožujku 2016. bilo nezaposleno ukupno 47 osoba, od čega 24 žena (51%) te 23 muškaraca (49%). Detaljan pregled prema razini obrazovanja i spolu prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 7: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu

JLS Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola Osnovna škola

SŠ zanimanja do 3 god.i škola za KV i

VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazija

Prvi stupanj fakulteta,

stručni studij i viša škola

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž Breznica 47 23 24 5 3 2 11 6 5 14 7 7 13 7 6 3 0 3 1 0 1

Vž županija 6443 326

8 3175 474 304 170 1536 771 765 2040

1206

834 1552 670 882 416 151 265 425 166 259

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Varaždin: Mjesečni bilten za ožujak 2016.

U ožujku 2016. godine, Općina Breznica ima manje od 1 % nezaposlenih osoba u odnosu na ukupno nezaposlene osobe u Varaždinskoj županiji.

Najveći broj nezaposlenih osoba su osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, koje čine 30% ukupnog broja nezaposlenih u Općini Breznica. Ista

situacija je u Varaždinskoj županiji, najveći dio nezaposlenih osoba čine osobe srednjoškolskog obrazovanja do 3. godine (31,66%)

2016

21

1.3.3. Poljoprivreda

Poljoprivredna djelatnost na području Općine Breznica uvjetovana je konfiguracijom terena,

kvalitetom tla i tradicionalnim načinom življenja na manjim posjedima. Osnovno obilježje

poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost. Poljoprivredna

proizvodnja je ekstenzivna i nespecijalizirana. Poljoprivredom se većina gospodarstava bavi za

vlastite potrebe.

Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine, od ukupne površine Općine (34,06 km2) na

raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta otpada 16,73 km², odnosno 49,12%. U svrhu

poljoprivredne proizvodnje koristi se 20,64 km², što je 61,45% od ukupno raspoložive površine

poljoprivrednog zemljišta, odnosno 60,60 % od ukupne površine Općine.

Tablica 8: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha)

Ukupno poljoprivredno

zemljište

oranice i vrtovi

livade pašnjaci voćnjaci vinogradi

2.064 1.302 527 100 60 75

Izvor: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Varaždin – Ispostava Novi Marof 2003.

Najviše površine zauzimaju oranice i vrtovi sa 1.302 ha, odnosno 63,08% i livade s 527 ha,

odnosno 25,53% ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, što je vidljivo u Tablici 8.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR),

poljoprivredna površina zauzima ukupno 813,59 ha, od čega oranice zauzimaju 537,07 ha,

odnosno 66,01% korištene površine, livade 220,31 ha, odnosno 27,08%, voćnjaci 39,44 ha,

odnosno 4,85%, vinogradi 9,56 ha, odnosno 1,18 %, pašnjaci 6,56 ha odnosno 0,81%,

staklenici na oranici 0,31 ha, odnosno 0,04 % dok ostalo zemljište (0,12 ha), iskrčeni vinogradi

(0,09 ha) i miješani trajni nasadi (0,13 ha) čine 0,01% ukupne površine.

2016

22

Tablica 9: Prikaz broja i površine ARKOD parcela prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta

Vrsta uporabe zemljišta Površina (ha) Broj parcela

Oranica 537,07 1.853

Livada 220,31 975

Voćnjak 39,44 172

Vinogradi 9,56 112

Pašnjak 6,56 16

Staklenici na oranici 0,31 10

Ostalo zemljište 0,12 2

Miješani trajni nasadi 0,13 1

Iskrčeni vinogradi 0,09 1

UKUPNO 813,59 3.142

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 31.12.2016.

Prema podacima APPRRR-a, najčešći način korištenja parcela (prijavljenih u ARKOD-u ) su

oranice na 1.853 parcela te livade na 975 parcela, a ostalo je u manjem ili neznatnom udjelu.

Ukupno se za poljoprivrednu proizvodnju koristi 813,59 ha na ukupno 3.142 parcele.

Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,23 ha. Na temelju rezultata upisa

poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi usitnjenosti

površina te disperzije proizvodnih parcela.

Tablica 10: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je zatražena potpora s

jedinstvenog zahtjeva iz 2015. godine na području Općine Breznica

KULTURA BROJ PG-a POVRŠINA (ha)

livade 146 172,64

trave i travolika paša 34 22,18

lucerna 50 20,98

ugar 38 18,05

djetelina 41 10,60

pašnjaci 7 5,19

kukuruz 168 261,34

ječam 75 38,03

pšenica 49 21,27

zob 23 10,46

tritikale 8 2,63

tikva uljanica 44 7,84

plemenita vinova loza 50 6,09

orah 19 4,68

2016

23

KULTURA BROJ PG-a POVRŠINA (ha)

breskve 1 1,24

miješani nasad voćnih vrsta

67 11,42

krumpir 55 4,03

grah 34 3,09

kućni vrt 95 9,97

Izvor: APPRRR, baza jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu, 2016.

Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu ISAP, od povrtnih

kultura za koje je zatražena potpora, najzastupljeniji je u uzgoju krumpir na 4,03 ha i grah na

3,09 ha površine. Od žitarica najzastupljeniji je kukuruz na 261,34 ha površine, ječam na 38,03

ha, pšenica na 21,27 ha, zob na 10,46 ha i tritikale na 2,63 ha površine. Od voćarskih kultura

najzastupljenija je miješani nasad voćnih vrsta na 11,42 ha, orah domaći na 4,68 ha i breskve

na 1,24 ha. Od krmnog bilja najzastupljenije su livade 172,64 ha, trave i travolika paša 22,18

ha, lucerna na 20,98 ha, ugar 18,05 ha i djetelina na 10,6 ha površine. Vezano uz voćne vrste,

u naselju Breznica postoji veći voćnjak s organiziranom proizvodnjom jabuka.

U 2014. godini proizvelo se 114,10 t grožđa, odnosno 656 hl vina, što čini 9,34% ukupne

proizvodnje grožđa u Varaždinskoj županiji, odnosno 8,58% ukupne proizvodnje vina u

Županiji.

Tablica 11: Proizvodnja grožđa i vina

Broj trsova6 (kom)

Proizvodnja grožđa7 (t)

Proizvodnja vina8 (hl)

Općina Breznica 12.800 114,10 656

Varaždinska županija 4.994.479 1221,10 7649,77

Izvor: APPRRR, 2016.

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine, u strukturi stočarske proizvodnje najviše

je bio zastupljen uzgoj peradi s 31.403 jedinke, zatim uzgoj svinja s 2.816 jedinke, goveda s

6 Prijavljeni broj trsova na dan 31.12.2015. 7 Prijavljena proizvodnja grožđa (Izjava o proizvodnji 2014.) 8 Prijavljena proizvodnja vina (Izjava o proizvodnji 2014.)

2016

24

805 jedinki, kunića s 790 jedinki, koza s 230 jedinki, dok je najmanje zastupljen bio uzgoj

ovaca s 20 jedinki.

Tablica 12: Struktura stočarske proizvodnje

Godina Broj peradi Broj svinja Broj kunića Broj goveda Broj koza Broj ovaca

2003. 31.403 2.816 790 805 230 20

2014. 31.380 1.092 544 159 132

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.; Hrvatska poljoprivredna agencija, 2016.

Iz Tablice 12. vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. godinu. Najviše je

zastupljen uzgoj peradi s 31.380 jedinke, svinja s 1.092 jedinki, zatim slijedi broj goveda s 544

jedinki, koza s 159 jedinki i ovaca s 132 jedinki, dok je broj kunića nepoznat. Uočava se porast

broja ovaca u uzgoju.

Uzgojem svinja bavi se 17 OPG-a, uzgojem goveda 12 OPG-a, uzgojem peradi 7 OPG-a te

uzgojem ovaca 4 OPG-a. Na području općine postoji nekoliko životinjskih farmi od kojih

valja spomenuti: tri peradarske farme, farmu pataka, farmu kozi, farmu teladi i kunića.

Tablica 13: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj

Obiteljsko gospodarstvo 261

Obrt 2

Trgovačko društvo -

Zadruga -

Ukupno 263

Izvor: APPRRR, 2016. godine

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano 263 poljoprivredna gospodarstva,

od čega su 261 obiteljsko poljoprivredna gospodarstva, što je vidljivo u Tablici 13.

Posebno se ističe OPG Žeželj koji na svom gospodarstvu uzgaja ekološko voće koje distribuira

u bio&bio trgovine te OPG – i koji se bave proizvodnjom sireva te pčelarstvom (prisutno više

od 400 košnica9).

9 Zaključak članova Partnerskog vijeća

2016

25

Prostor Općine Breznica pruža dobre polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj povrtlarstva,

ratarstva, stočarstva, voćarstva i vinogradarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo, kao

i ekološku poljoprivrednu proizvodnju.

1.3.4. Lovno gospodarstvo

Na području Općine nalaze se dva lovišta i to: Zajedničko otvoreno lovište broj 29 Breznica i

Zajedničko otvoreno lovište broj 30 Bisag. Lovišta Bisag i Breznica uglavnom pokrivaju

područje Općine. Na području Općine djeluju dva lovačka društva: lovačko društvo „Vidra“

Breznica i lovačko društvo „Srndać“ Bisag. U lovištu od divljači obitavaju obična srna, zec,

fazan, trčka, jazavac, kuna bjelica, kuna zlatica, lasica mala, lisica, tvor, šljuka, divlji golub,

siva vrana i ostala sitna divljač. Od lovno gospodarskih i lovno tehničkih objekata u lovištima

Općine postoje hranilišta za visoku divljač, solišta, visoke čeke i prihvatilišta za sitnu divljač.

Zemljopisni položaj i oblik lovišta na području općine, konfiguracija terena, ekspozicija

zemljišta, bujan biljni pokrov (hrana), povoljne hidrografske prilike (pitka voda), šumske

površine (zaklon) daju ovom lovištu dobre uvjete za prirodni razvoj i uzgoj raznih vrsta divljači

pa time i razvoj lovnog turizma.

1.3.5. Turizam

Na području općine Breznice do sada nisu zabilježena turistička kretanja koja bi ga svrstala u

važnije turističke destinacije Varaždinske županije. Dosadašnji razvoj ugostiteljsko - turističke

djelatnosti lokalnog je značaja (manji privatni ugostiteljski objekti).

Općina raspolaže s nekoliko turističkih potencijala koji se temelje na resursima lovišta,

povijesnih spomenika i prirodne baštine, manifestacijama te poljoprivrednoj proizvodnji.

U naselju Bisag nalazi se i rijedak primjer tradicijske graditeljske baštine koji ima potencijal

za razvoj ruralnog turizma. Stoga je potrebna revitalizacija postojećih tradicijskih objekata

kojem će se dati nova turistička namjena.

Smještajni objekti ne postoje na području općine već se najbliže nalaze u gradu Novom Marofu.

2016

26

1.4. Demografske i socijalne značajke

U razdoblju od 1991. do 2011. godine ukupni se broj stanovnika smanjio za 373 osobe, odnosno

16,95%. U razdoblju od 1991. do 2001. bilježi se pad broja stanovnika za 269 osoba, odnosno

10,45%, dok se od 2001. do 2011. bilježi pad broja stanovnika za 104 osobe, odnosno 4,51%.

Pad broja stanovnika u posljednjih 20 godina bilježe naselja Bisag, Breznica, Čret Bisački,

Drašković, Mirkovec Breznički, Tkalec, dok porast bilježe naselja Borenec, Jales Breznički,

Jarek Bisački i Podvorec.

Dinamika kretanja broja stanovnika u razdoblju od 1991.- 2011. godine vidljiva je iz Grafikona

2.

Grafikon 2: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. - 2011.

Izvor: DZS, Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., Popis stanovništva 2001. i 2011.

Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih, za Općinu Breznicu u 2013. godini

iznosio je 74,4. Vitalni indeks jedan je od pokazatelja negativnih demografskih trendova,

odnosno smanjenja broja stanovnika i ruralne depopulacije područja te posljedica negativnog

prirodnog prirasta (- 10) koji karakterizira i cijelu Varaždinsku županiju10.

Prema Popisu stanovništva 2011., udio stanovnika mlađih od 20 godina (515 stanovnika) iznosi

23,41%, udio stanovnika starosti između 20 i 60 godina (1.208) iznosi 54,91%, dok udio

stanovnika od 60 i više godina (477) iznosi 21,68%. U strukturi stanovništva po spolu, žene

(50,64%) su nešto zastupljenije od muškaraca (49,36%) u ukupnom broju stanovnika.

10 Državni zavod za statistiku, Priopćenje, broj 7.1.1., od 22. srpnja 2014. godine

0200400600800

1.0001.200

1991. 2001. 2011.

2016

27

Tablica 14: Stanovništvo prema starosti i spolu

Općina Spol Ukupno Starost

0-19 20-59 60 i više

Breznica

sv. 2200 515 1208 477

m 1086 267 643 176

ž 1114 248 565 301

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

U odnosu na 2001. godinu, broj stanovnika mlađih od 20 godina (560) smanjio se za 45

stanovnika, broj stanovnika između 20 i 59 godina (1.177) smanjio se za 31, dok se broj

stanovnika od 60 i više godina (558) povećao za 81 stanovnika. Indeks starenja iznosi 92,62%,

dok je prema podacima iz 2001. godine iznosio 99,64%.

Podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15

godina ukazuju da je:

� bez školske spreme 1,43% osoba

� nepotpuno osnovno obrazovanje ima 19,37% osoba

� neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) ima 79,20% osoba

(najbrojniji su oni sa srednjoškolskim obrazovanjem)

� visoko obrazovanje ima 4,40%

� doktorat znanosti ima 1 osoba.

Podaci su prikazani u Tablici 15.

Tablica 15: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi

Općina Spol Ukupno

Bez

šk

ole

Nez

avrš

ena

osn

ovn

a šk

ola

Osn

ovn

a šk

ola

Sred

nja

šk

ola

Visoko obrazovanje

svega doktorat

Breznica

sv. 1817 26 352 562 797 80 1

m 889 10 121 230 499 29 1

ž 928 16 231 332 298 51 -


2016

28

Postotak stanovništva bez školske spreme se smanjio u odnosu na 2001. godinu kada je iznosio

2,35% te se povećao postotak stanovništva s visokim obrazovanjem kad je iznosio 1,67%.

Prema nacionalnosti, 99,32% stanovnika su Hrvati (2.185), 0,55% stanovnika su pripadnici

nacionalnih manjina (12), dok se 0,09% stanovnika (2) nisu izjasnili, odnosno nije poznato.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Breznica broji 646 kućanstva, što je u

odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine smanjenje broja kućanstava za 8,05%, kada je

bilo ukupno 998 kućanstva. Pretežno su to samačka kućanstva (22,60%), 2 člana (18,73%), 3

člana (14,55%) i 4 člana (13,78%), dok domaćinstva s 5 ili više članova čine 30,34%. Broj

samačkih kućanstava se smanjio u odnosu na 2001. godinu, kada su činila 25,07%. Prosječna

veličina kućanstva iznosi 3,41 člana.

Tablica 16: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Breznica

Ukupno

Broj članova kućanstava

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Broj kućanstava 646 146 121 94 89 86 58 33 10 6 2 1

Broj osoba 2.200 146 242 282 356 430 348 231 80 54 20 11


Udio broja kućanstava u Općini Breznica u ukupnom broju kućanstava u Varaždinskoj županiji

iznosi 1,16%.

1.4.1. Obrazovanje

Na području Općine ne postoje predškolske ustanove, čime nisu zadovoljeni uvjeti za

osiguravanje programa predškolskog odgoja, no Općina je u postupku izgradnje dječjeg vrtića

koji bi osigurao potrebe predškolskog odgoja djece s područja Općine. Za sada je organizacija

i provođenje obveznog predškolskog programa organizirana putem školskih ustanova – mala

škola. Od osnovnoškolskih institucija djeluje Osnovna škola Bisag u sklopu koje se nalazi i

vanjsko igralište, a sportske dvorane nema. Osnovnu školu Bisag u školskoj godini 2015./2016.

pohađalo je 125 učenika, za učenike putnike nije osigurano sufinanciranje prijevoza, a nastava

2016

29

se odvija u jednoj smjeni. Djeca iz naselja Breznica (75 - ero djece) pohađaju osnovnu školu u

Brezničkom Humu. Broj učenika u posljednjih pet godina stagnira.

Škola zadovoljava kapacitetom, ali ne i svojom opremljenošću.

Učenici srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju na području gradova Novi Marof, Varaždin,

Sv. Ivanu Zelini i Zagrebu.

Jedan dio učenika po završetku srednje škole, nastavlja više i visoko obrazovanje, a Općina

pomaže u vidu mjesečnih naknada u iznosu od 600 kuna neovisno o mjestu studiranja.

Tablica 17: Obrazovna infrastruktura Općine Breznica

Osnovna / područna škola

Naziv škole

Bro

j uče

nik

a (2

01

5 /

20

16

)

Bro

j uče

nik

a s

tešk

oća

ma

u

razv

oju

Bro

j uče

nik

a p

utn

ika

Sufi

nan

cira

nje

p

rije

voza

u

čen

ika

(da/

ne)

Bro

j uči

telj

a

Bro

j str

učn

ih

sura

dn

ika

Pro

gram

p

rod

uže

no

g b

ora

vka

(da/

ne)

Bro

j po

mo

ćnik

a u

nas

tavi

Jed

no

smje

nsk

a n

asta

va (

da/

ne)

OŠ Bisag 125 8 89 ne 18 2 ne 0 da


1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb

U Općini Breznica registrirano je 2.117 zdravstveno osigurana osoba.

Tablica 18: Zdravstvena zaštita na području Općine

Broj zdravstveno osiguranih

osoba

Opća/obiteljska medicina/broj

timova

Zdravstvena zaštita

predškolske djece/broj

timova

Zdravstvena zaštita

žena/broj timova

Broj bolnica

/broj kreveta

Dentalna medicina

/broj timova

Broj ljekarni

2117 2 2 1

Izvor: Općina Breznica, HZZO, 2016.

Zdravstvenu djelatnost obavljaju 2 tima opće/obiteljske i 2 tim dentalne medicine, a ljekarničku

djelatnost obavlja 1 ljekarna. Iako je zdravstvena skrb zadovoljavajuća, korisnici usluga

2016

30

nezadovoljni su radnim vremenom, pošto oba liječnika rade u istoj smjeni te su građani

zdravstvene usluge u slučaju van radnog vremena primorani zatražiti u Brezničkom Humu.

Općina izdvaja iz proračuna sredstva namijenjena za socijalna davanja i različite oblike pomoći

i programe koje provodi za troškove plaćanja struje, ogrjeva, kuhinje i ostale pomoći za

korisnike slabijeg imovinskog stanja, a sve u dogovoru s Centrom za socijalnu skrb i školom.

Općina također dodjeljuje i sredstva jednokratne novčane pomoći za novorođenu djecu u iznosu

od 2.000 kuna za prvo dijete i 1.000 kuna za svako slijedeće.

Tablica 19: Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Breznica

Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb

Red. broj

Oblici socijalne skrbi Broj korisnika

1. Koja podružnica, Centar, vodi brigu o korisnicima socijalne skrbi u navedenom JLS

Centar za socijalnu skrb Novi Marof

2. Zajamčena minimalna naknada 23

3. Jednokratna naknada 29

4. Doplatak za pomoć i njegu 75

5. Osobna invalidnina 24

6. Naknada do zaposlenja 4

7. Savjetodavni rad 10

8. Broj udomiteljskih obitelji na području JLS

Za djecu 1

Za odrasle osobe

1

8.a Drugi pružatelji socijalnih usluga na području JLS 0

0

9.a Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima na području JLS

Djeca 2

Odrasli 1

9.b Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima izvan područja JLS

Djeca 5

Odrasli 0

10. Smještaj u dom socijalne skrbi za djecu 1

10.a Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe na području JLS

0

10. b Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe izvan područja JLS

1

11. Naknada za troškove stanovanja 0

12. Pomoć za ogrjev 20

Izvor: Centar za socijalnu skrb Novi Marof, Novi Marof 2016.

2016

31

1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo

U Općini Breznica prema Registru udruga registrirano je ukupno 13 udruga. Najviše udruga

registrirano je u području djelovanja sporta i civilne zaštite. Najaktivnija udruga u Općini

Breznica, a koja ima članove i iz susjednih općina je udruga Prigorčica. Unutar udruge djeluje

pjevački zbor, dramska sekcija, a bavi se i sakupljanjem starina te očuvanjem i promocijom

tradicionalnih običaja i načina života u ovome kraju. Svojim aktivnostima najbolji je promotor

općine Breznice i cijeloga kraja.

Za aktivnosti civilnog društva, udruge i sportske klubove Općina je izdvojila 263.000,00 tisuća

kuna proračunskih sredstava (6,4%) u 2015. godini.

Najznačajnija manifestacija na području Općine je proslava dana Općine, a od sportskih

aktivnosti najistaknutiji su malonogometni turniri i vatrogasna natjecanja.

1.4.4. Upravljanje razvojem

Unutarnjim ustrojstvom tijela Općine ustrojen je Jedinstveni upravni odjel u sklopu kojeg je

stalno zaposlena jedna osoba - pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela. Komunikaciju s

javnošću i stanovnicima Općina ostvaruje i održava putem svoje službene internet stranice

(http://www.breznica.hr/) na kojoj objavljuje osnovne informacije vezane uz djelokrug svog

rada te novosti.

2016

32

2. SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA

Povoljan prometni položaj s dobrom razvijenom prometnom infrastrukturom na razini državnih, županijskih i lokalnih cesta

Bogati i neuništeni prirodni resursi – krajobrazna raznolikost (šume, plodno poljoprivredno zemljište, vodni resursi)

Područja Ekološke mreže NATURA 2000

Zaštićena kulturna dobra – sakralna baština, arheološki lokalitet

Organiziran sustav gospodarenja otpadom te sustav odvojenog prikupljanja


Slaba iskorištenost geografskog položaja Neodgovarajuća zaštita prirodnih vrijednosti

Neuređenost i nedostatak sredstava za adekvatno održavanje dijela vodotoka Loše stanje prometnica koje su preuskog profila, premalene nosivosti i bez sustava odvodnje Niska razina prometne sigurnosti na cestama (bez pješačkih staza i biciklističkih traka) Neprovođenje mjera za poticanje energetske učinkovitosti u javnim i privatnim objektima Nepokrivenost plinskom mrežom Nema sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

2016

33

GOSPODARSTVO

Reljefna raznolikost pogodna za razvoj poljoprivrede i turizma

Raspoloživost potencijala za razvoj poljoprivredne proizvodnje

Prirodni potencijali kao preduvjet za razvoj turističke ponude Općine i zapošljavanje

Povećanje izvoza

Razvijeno obrtništvo (poglavito u uslužnim djelatnostima )

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Razvijeno osnovnoškolsko obrazovanje

Jednosmjenska nastava

Razvijen sustav stipendiranja studenata

Dostupnost osnovnih zdravstvenih usluga

Izdvajanja Općine za socijalna davanja i različite oblike pomoći

Razvijen sustav civilne zaštite kroz 4 DVD - a

GOSPODARSTVO

Utvrđene zone / prostori nisu popunjeni i opremljeni

Nedostatak investicija

Nedostatak mehanizama potpore razvoju poduzetništva

Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u poljoprivredi (usitnjenost poljoprivrednih parcela)

Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u poljoprivredi – nerazvijenost ponude seoskih obiteljskih gospodarstava

Pad stočarske proizvodnje

Nepostojanje prepoznatljivog branda kojeg bi se vezalo uz područje Općine

Slaba zainteresiranost i nedostatak vlastitih resursa za sudjelovanje na natječajima za EU fondove

Neiskorišten potencijal razvoja lovnog turizma

Nedostatak turističkih sadržaja

Nedovoljno ulaganje u razvoj prepoznatljivosti Općine


Nepostojanje ustanove za predškolski odgoj Loša opremljenost škole (nema sportske dvorane, knjižnica) Radno vrijeme liječnika opće medicine Nerazvijeni kulturni sadržaji u Općini

2016

34

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM Povećan postotak stanovništva s nekim stupnjem obrazovanja

Dobra suradnja između Općine i stanovnika

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Starenje populacije (povećan broj stanovnika od 60 i više godina u odnosu na 2001. godinu)

Veliki broj samačkih kućanstva

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE


Bogati i neuništeni prirodni resursi potencijal za razvoj ruralnog i izletničkog turizma

Mogućnost rekonstrukcije i izgradnje nerazvrstanih cesta sredstvima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.

Mogućnost financiranja projekata vezanih uz OIE

GOSPODARSTVO

Korištenje različitih fondova za poticanje gospodarskog razvoja Poticanje poljoprivredne proizvodnje i tradicijskih običaja Organiziranje proizvođača te zajednički nastup na tržištu Mogućnost razvoja kontinentalnog turizma temeljenog na prirodnim uvjetima (šume, vodotoci, graditeljska baština, lovna područja) Porast potražnje za različitim oblicima ruralne turističke ponude i aktivnijeg odmora Korištenje EU fondova u svrhu poljoprivrede i ruralnog razvoja


Devastacija prirodnih vrijednosti (narušavanje prirodnog krajolika, smanjenje staništa ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta)

Zbog neprikladne infrastrukture (odvodnje, otpad) moguća zagađenja očuvanih prirodnih i vodenih resursa

GOSPODARSTVO

Izostanak financijske podrške s državne i županijske razine za razvoj poljoprivredne djelatnosti

Nepostojanje sadržaja vezanih uz ruralni turizam

Slaba turistička infrastruktura i nepostojanje smještajnih kapaciteta na teritoriju Općine

2016

35


Mogućnost izgradnje, rekonstrukcija i opremanja odgojno – obrazovne i društvene infrastrukture sredstvima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.


Sufinanciranje projekata iz nacionalnih i EU fondova

Mogućnost prekogranične suradnje za stvaranje socio – ekonomskih veza


Slabi interes građana i mladih za uključivanje u udruge, posebno one koje se bave očuvanjem tradicije i starih običaja


Pad standarda stanovnika (nezaposlenost mladih, mali prihodi u poljoprivredi)

2016

36

3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BREZNICA

Temeljem društveno - gospodarske analize stanja, uključenosti javnog, privatnog i

gospodarskog sektora, usklađenosti s razvojnim prioritetima na regionalnoj, nacionalnoj i EU

razini te u suradnji s predstavnicima Općine, donesena je vizija Općine:

„Općina Breznica je očuvana ruralna sredina koja svoj razvoj bazira na prednostima

prometnog položaja, razvijenoj poljoprivrednoj proizvodnji i poduzetništvu, uz

kontinuirani razvoj komunalne i društvene infrastrukture, a sve u cilju podizanje

kvalitete života svih stanovnika."

4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA

U skladu s razvojnom vizijom, izrađenom SWOT analizom te anketnim upitnikom Općina

Breznica opredjeljuje se za tri strateška cilja koji pridonose razvoju Općine te rješavanju

utvrđenih problema i nedostataka Općine:

STRATEŠKI CILJ 1: Jačanje gospodarskog razvoja temeljenog na razvoju ruralnog turizma, ulaganjima u poljoprivredu proizvodnju i jačanju poduzetničke djelatnosti

Kroz prvi strateški cilj Općina Breznica kreće u izazov rješavanja problema niske

konkurentnosti gospodarstva. Poduzetnička klima na području Općine je slaba i određenim

edukativnim aktivnostima potrebno ju je podići. Kao poticaj poduzetništvu, Općina planira

razvoj poduzetničkih i poljoprivrednih zona koje su definirane prostornim planom. Naročito se

stavlja naglasak na uređenje poduzetničkih zona s potrebnom infrastrukturom kako bi se

poduzetnicima mogao ponuditi kvalitetan prostor za njihovo djelovanje.

Turizam kao gospodarska grana u Općini je slabo razvijen. Međutim, Općina obiluje prirodnim

resursima, što otvara prostor razvoju ruralnog turizma.

Iz analize stanja poljoprivrede na području Općine registrirano je 261 poljoprivredno

gospodarstvo. Iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine prevladava

ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Karakteristična je velika usitnjenost posjeda s

2016

37

prosječnom veličinom parcele od 0,23 ha, što je veliki ograničavajući faktor razvoju

konkurentne poljoprivrede. Općina je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom

bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, ali zbog usitnjenosti posjeda

mali je postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje, niska je

produktivnost i javlja se tržišna ne konkurentnost. Na području Općine prepoznata je važnost

poljoprivredne djelatnosti, ali bi se trebala više usmjeriti na integriranu i ekološku proizvodnju

(voćarstvo i povrćarstvo) koja bi omogućila prodaju poljoprivrednih proizvoda s većom

dodanom vrijednošću.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze tri prioriteta:

Prioritet 1: Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

Stvaranje poticajnog okruženja, jačanje poduzetničkog potencijala i unapređenje kulture

poduzetništva zadatak je lokalnih jedinica i potpornih institucija na lokalnoj i regionalnoj razini.

Na općinskoj razini ostaje mogućnost djelovanja u stvaranju povoljnih uvjeta za investiranje

kroz jačanje svih oblika infrastrukture, poticanje na udruživanje te edukaciju poduzetnika uz

olakšani pristup sredstvima namijenjenima za razvoj poduzetništva.

Postojanje gospodarskih zona dobar je preduvjet za osiguravanje poticajnog okruženja kao

poticaj razvoju gospodarstva Općine te privlačenje investitora. Ovim prioritetom želi se također

zaštiti postojeća proizvodnja u prerađivačkim i ostalim postojećim djelatnostima te stvoriti

okruženje za razvoj novih djelatnosti visokih tehnologija s brigom za okoliš.

Osim razvoja malog i srednjeg poduzetništva potrebno je zaštititi tradicionalne obrte od

nestajanja te omogućiti njihov razvoj kao jedan od identiteta Općine i to unapređenjem

postojeće ponude i stvaranjem nove.

Prioritet 2: Razvoj turističke ponude kontinentalnog turizma

Osim nepostojanja odgovarajućih turističkih i ugostiteljskih kapaciteta, Općinu karakterizira i

neprepoznatljivost u turističkom smislu. Općina Breznica obiluje prirodnim resursima što

otvara prostor razvoju turizmu baštine (brojna sakralna graditeljska baština i ostaci starog grada

Bisaga), ruralnom turizmu (agroturizmu) i eko turizmu. Na prostoru Općine ne postoje

smještajni kapaciteti, a ne postoji niti zadovoljavajuća ugostiteljska infrastruktura i ponuda.

Uvođenjem novih turističkih sadržaja i poboljšanjem turističke opremljenosti oblikovat će se

2016

38

nova, prepoznatljiva turistička ponuda. Sve te aktivnosti bit će usklađene sa Strategijom razvoja

turizma 2015. – 2025. godine Varaždinske županije.

Prioritet 3: Razvoj i revitalizacija poljoprivrede

Iako je važna gospodarska grana, poljoprivredom se većina gospodarstava bavi za vlastite

potrebe. Na području Općine registrirano je 261 poljoprivredno gospodarstvo. Karakteristična

je velika usitnjenost posjeda s prosječnom veličinom parcele od 0,23 ha zbog čega je mali

postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje. Iz podataka o broju

poljoprivrednih gospodarstva i površinama poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuju, vidljivo

je da se gotovo sve poljoprivredne aktivnosti obavljaju od strane OPG, čineći ih time ujedno i

ciljnom skupinom u korištenju fondova namijenjenih izravnim plaćanjima i ruralnom razvoju.

Ekološka proizvodnja u Općini slabo se razvija. OPG Žeželj jedini je proizvođač pod

ekološkom proizvodnjom (4,5 ha).

Povezivanje poljoprivrednih proizvođača je učinkovito za razvoj poljoprivrede i ukupni ruralni

razvoj. Provodit će se aktivnost poticanja i edukacije poljoprivrednih proizvođača o

udruživanju i osnivanju zadruga / klastera, aktivnosti poboljšanja kvalitete proizvoda i

zajedničkih nastupa na tržištu kako bi unaprijedili vlastitu proizvodnju i povećali

konkurentnost.

STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj i unapređenje infrastrukturnog sustava Općine te korištenje obnovljivih izvora energije

Općinu Breznica karakterizira dobra cestovna povezanost s ostatkom županije te blizina

glavnog grada. Međutim, nerazvrstane ceste ne zadovoljavaju standarde te je potrebno provesti

njihovu izgradnju ili rekonstrukciju. Na području Općine nalazi se ukupno 77,8 km

nerazvrstanih cesta od čega je polovica ne asfaltirana.

Za potrebe gospodarskog razvoja potrebno je unaprijediti komunalnu infrastrukturu (izgradnja

kanalizacijskog sustava, sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, asfaltirati

nerazvrstane ceste, sanirati klizišta te energetski i telekomunikacijski sustav).

Također ukazuje se potreba zahvata na uređenju javnih površina i mjesnog groblja u Bisagu te

modernizacija javne rasvjete.

2016

39

Na području Općine ne postoji značajna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Edukacija

stanovništva i poduzetnika o korištenju alternativnih i obnovljivih izvora energije te čuvanju

okoliša, prioritet je Općine u sljedećim godinama čime se osigurava ušteda energenata te

pridonosi očuvanju okoliša.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:

Prioritet 1: Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi i sanacija klizišta

Na području Općine Breznica potrebno je poboljšati prometnu infrastrukturu, povećati ukupnu

sigurnost cestovnog prometa te urediti mrežu pješačkih staza i šetnica.

Potrebno je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama, urediti javne površine i parkiralište

kod groblja u Bisagu, planirati i izgraditi kanalizacijsku infrastrukturu, riješiti probleme

sanacije klizišta, podići standard i kvalitetu života kako za lokalno stanovništvo tako i za

posjetitelje.

Prioritet 2: Održivo gospodarenje energijom i povećanje udjela obnovljivih izvora energije

Razvoj područja Općine Breznica neizbježno povlači veću potrošnju električne i toplinske

energije. Ovim prioritetom se nastoji istaknuti važnost poticanja korištenja obnovljivih izvora

energije kako bi se zaštitila priroda i omogućilo održivo gospodarenje energijom. Održivost

uvelike ovisi o načinu na koji se u jedinicama lokalne samouprave gospodari i upravlja

potrošnjom energije, stoga je i uloga gospodarenja energijom u postizanju održivog razvoja

općine vrlo značajna.

Prema prikupljenim podacima na području Općine postoji potreba za daljnjim razvojem i

unapređenjem plinske mreže kojom su pokrivena dva pravna subjekta. Stoga se u narednom

periodu očekuje povećani interes domaćinstva oko dovođenja plina u naselja Općine.

STRATEŠKI CILJ 3: Poboljšanje kvalitete življenja kroz ulaganja u odgoj, obrazovanje i kulturu te jačanje društvenih aktivnosti

Uvidom u analizu stanja društvenih djelatnosti i civilnih društava locirani problemi su:

rekonstrukcije i/ili opremanje objekata za kulturu i slobodno vrijeme (npr. društveni domovi,

vatrogasni domovi), nedostatak kulturnih sadržaja i nezainteresiranost mladih za rad u

udrugama.

2016

40

Isto tako, važno je i jačanje razvoja civilnog sektora, pri čemu veliku ulogu imaju udruge jer

obogaćuju kulturni, sportski i društveni život zajednice, organizatori su brojnih lokalnih

manifestacija i događanja te brinu o očuvanju kulture i tradicije kraja.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:

Prioritet 1: Razvoj društvene infrastrukture i usluga

Temeljem analize stanja te uvažavajući viziju razvoja Općine Breznica, ustanovljen je

nedostatak vezan uz infrastrukturu u pružanju socijalnih i obrazovnih usluga. Stoga je u planu

izgradnja objekta za djecu predškolske dobi. Osim navedenog evidentna je potreba za ulaganje

u objekte za društvene aktivnosti koje bi Općina ustupila za rad udrugama koje djeluju na

području općine. U svrhu podizanje kvalitete života stanovništva, potrebno je razvijati svijest o

značaju kulture, poticati nove inicijative i razvoj vrijednosti, očuvanja i vrednovanja kulturnog

naslijeđa. Mjere predviđene ovim prioritetom trebale bi odgovoriti na ove zabilježene

nedostatke.

Prioritet 2: Jačanje djelovanja civilnog sektora

Od organizacija civilnog sektora koje djeluju na području Općine najbrojnije su udruge. Na

području Općine djeluje 13 udruga, najviše iz sporta i zaštite od požara. Postojeće udruge

uglavnom su ovisne o proračunu te je potrebno unaprijediti njihove kapacitete kako bi mogli

svoje projekte financirati iz drugih izvora, a prvenstveno iz bespovratnih sredstava.

Prioriteti razvoja i razvojne mjere koje proizlaze iz definiranih strateških ciljeva prikazane su u

Tablici 20.

2016

41

Tablica 20: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere

CILJ

PRIORITET

MJERA

1. Jačanje gospodarskog razvoja temeljenog na razvoju ruralnog turizma, ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju i jačanju poduzetničke djelatnosti

1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

1.1.1. Ulaganje u gospodarske zone 1.1.2. Unapređenje cjelokupnog sustava edukacije za

poduzetnike 1.1.3. Poticanje korištenja znanja, tehnologije i razvoja

inovacija u gospodarstvu 1.1.4. Poticanje tradicijskih obrta

1.2. Razvoj turističke ponude kontinentalnog turizma

1.2.1. Razvoj turističkog identiteta i unapređenje turističkog sadržaja u turizmu

1.2.2. Razvoj selektivnih oblika turističke ponude

1.3. Razvoj i revitalizacija poljoprivrede 1.3.1. Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i povezivanje poljoprivrednih proizvođača

1.3.2. Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje 1.3.3. Edukacija poljoprivrednika

2. Razvoj i unapređenje infrastrukturnog sustava Općine te korištenje obnovljivih izvora energije

2.1. Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi i sanacija klizišta

2.1.1. Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina

2.1.2. Razvoj i unapređenje komunalne, elektroenergetske i telekomunikacijske infrastrukture

2.1.3. Razvoj i unapređenje odvodnje te kanalizacija

2.1.4. Sanacija klizišta

2.2. Održivo gospodarenje energijom i povećanje udjela obnovljivih izvora energije

2.2.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

2.2.2. Ulaganje za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti

2.2.3. Razvoj i unapređenje plinoopskrbnog sustava

3. Poboljšanje kvalitete življenja kroz ulaganja u odgoj, obrazovanje i kulturu te jačanje društvenih aktivnosti

3.1. Razvoj društvene infrastrukture i usluga 3.1.1. Poboljšanje uvjeta odgoja i obrazovanja na području općine

3.1.2. Ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti

3.1.3. Unapređenje kvalitete kulturnih programa

2016

42

CILJ

PRIORITET

MJERA

3.2. Jačanje djelovanja civilnog sektora 3.2.1. Jačanje uloge civilnog društva u ukupnom razvoju

3.2.2. Razvoj partnerstva između civilnog, javnog i privatnog sektora

2016

43

5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA

U okviru svakog strateškog cilja definirani su razvojni prioriteti za čije su ostvarenje predviđene

razvojne mjere koje predstavljaju projekt ili skupinu projekata koje treba provesti kako bi se

ostvario postavljeni cilj odnosno za svaku razvojnu mjeru definirane su aktivnosti potrebne da

bi se mjera aktivno provodila. Isto tako, za svaku mjeru predviđeni su i rezultati koji će se

postići ostvarivanjem mjere te nositelji mjere i ciljne skupine koje će biti uključene u provedbu

pojedinih mjera (Tablica 21).

2016

44

Tablica 21: Opis mjera

MJERA AKTIVNOST REZULTAT NOSITELJ

1.1.1. Ulaganje u gospodarske zone

Infrastrukturno opremanje postojećih poduzetničkih zona

Poboljšana poduzetnička klima u Općini Breznica kroz stvaranje

infrastrukturnih uvjeta za poslovanje poduzetnika

Općina, Županija, RH Osmišljavanje i provedba promotivnih aktivnosti za privlačenje investitora

1.1.2. Unapređenje cjelokupnog sustava edukacije za poduzetnike

Pružanje tehničke potpore poduzetnicima u pripremi i razradi njihovih projekata za druge izvore financiranja

Ojačani kapaciteti poduzetnika u različitim segmentima poslovanja,

uključujući informacije o bespovratnim sredstvima

Općina, Potporne institucije

Edukacija poduzetnika o vještinama i informacijama za promicanje ulaganja

1.1.3. Poticanje korištenja znanja, tehnologije i razvoja inovacija u gospodarstvu

Poticajne mjere za poduzetnike i obrtnike

Poboljšani uvjeti za razvoj poduzetništva i jedan projekat kojima su partneri poduzeća i

znanstvene ustanove

Općina, poduzetnici, znanstveno – istraživačke

institucije Jačanje konkurentnosti poduzetnika uključivanjem obrazovnih i znanstvenih ustanova

1.1.4. Poticanje tradicijskih obrta

Unaprijediti postojeću ponudu tradicijskih obrta te potaknuti stvaranje novih

Sačuvani postojeći tradicijski obrti; revitalizirani stari tradicijski obrti te stvoreni uvjeti za razvoj novih obrta

temeljenih na tradicijskim vrijednostima

Općina, Županija, HOK Poticanje stvaranja novih prepoznatljivih obrtničkih proizvoda

Informiranje, marketinške aktivnosti i edukacija postojećih i budućih ponuđača i proizvođača

1.2.1. Razvoj turističkog identiteta i unapređenje turističkog sadržaja u turizmu

Definiranje glavnih smjernica razvoja turizma temeljem analize prirodnih resursa

Kreiran prepoznatljiv identitet područja općine kao poželjne

Općina, TZ Županije,, javne i privatne osobe, fizičke osobe, OPG - i

2016

45


Informiranje lokalnog stanovništva o mogućnostima ulaganja u ruralni turizam

turističke destinacije kontinentalnog turizma

Poticanje zajedničkog nastupa različitih pružatelja usluga na tržištu

1.2.2. Razvoj selektivnih oblika turističke ponude

Poticanje razvoja specifičnih oblika turizma: seoski, gastro, vinski, izletnički

Povećana razina kvalitete turističke ponude; povećan broj dionika koji se bave turizmom; obnovljeni i zaštićeni

objekti tradicijske arhitekture

Općina, javne i privatne osobe, fizičke osobe, OPG

- i

Rekonstrukcija i adaptacija stambenih i gospodarskih objekata tradicijske arhitekture i njihovo uključivanje u turističku ponudu

Registriranje obiteljskih turističkih gospodarstava

Poticanje sinergijskog djelovanja poljoprivrednih i turističkih djelatnosti

1.3.1.

Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i povezivanje poljoprivrednih proizvođača

Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta

Povećana konkurentnost gospodarskih aktivnosti u ruralnim

sredinama

Općina / Županija, Ministarstvo

poljoprivrede, zadruge, udruge, OPG, privatne

pravne osobe

Usklađivanje katastarskih podataka sa zemljišnim knjigama i stanjem na terenu

Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača s ostalim sektorima s ciljem razvoja ruralnog turizma

1.3.2. Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje

Poticanje korištenja organskih gnojiva i bioloških sredstava za zaštitu

Povećanje udjela pod ekološkom poljoprivredom u poljoprivrednim

površinama, povećanje broja ekoloških proizvođača, smanjenje

zagađenja te povećan interes potrošača za ekološkim proizvodima

Općina / Županija, Ministarstvo

poljoprivrede, zadruge, udruge, OPG, privatne

pravne osobe

Poticanje certificiranja ekoloških poljoprivrednih proizvoda

Subvencioniranje ekološke poljoprivredne proizvodnje

2016

46


Umrežavanje ekoloških poljoprivrednih proizvođača i promoviranje eko proizvoda i proizvodnje

1.3.3. Edukacija poljoprivrednika

Pružanje tehničke potpore poljoprivrednicima u pripremi i razradi njihovih projekata za druge izvore financiranja Povećana kvaliteta i konkurentnost

poljoprivredne proizvodnje

Općina / Županija, udruge, zadruge,

ustanove za odgoj i obrazovanje

Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poljoprivrednih proizvođača s ciljem stjecanja novih znanja i primjene novih tehnologija

2.1.1. Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina

Asfaltiranje nerazvrstanih cesta

Poboljšana postojeća mreža nerazvrstanih cesta, pojačana

sigurnost u prometu, uređene javne površine

Općina / Županija, ŽUC, Hrvatske ceste

Ulaganje u rekonstrukciju cesta, pješačkih staza, autobusnih ugibališta i signalizaciju

Adaptacija i saniranje lokalnih, županijskih i državnih cesta

Izgradnja parkirališnih kapaciteta kod groblja

Ulaganje u razvoj i uređenje javnih površina

2.1.2.

Razvoj i unapređenje komunalne, elektroenergetske, telekomunikacijske infrastrukture

Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete

Poboljšana kvaliteta, komunalnog i

energetskog sustava te povećana

konkurentnost postojećih i otvaranje

novih gospodarskih subjekata,

odnosno razvoja novih djelatnosti u

okviru IKT-a

HEP, HT, Općina

Planiranje i izgradnja dalekovoda i TS sukladno potrebama Općine i poduzetničkih zona

Izgradnja nove infrastrukture širokopojasnog pristupa

2016

47


2.1.3. Razvoj i unapređenje odvodnje te kanalizacije

Izgradnja kanalizacijskog sustava Poboljšana kvaliteta sustava

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Varkom d.d.

Izgradnja pročistača otpadnih voda

Uspostava funkcionalnog sustava odvodnje oborinskih voda

2.1.4. Sanacija klizišta Utvrđivanje stanja klizišta i hitnost sanacije

Saniran /otklonjen rizik svih registriranih klizišta

Općina

2.2.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

Sufinanciranje ugradnje solarnih kolektora

Korištenje OIE, smanjenje ovisnosti o uvozu energije i korištenju fosilnih goriva te očuvanje čistog okoliša i

prirode na području Općine

Općina / Županija, FZOEU, fizičke i pravne osobe Promocija korištenja obnovljivih izvora

energije

2.2.2. Ulaganje za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti

Sanacija i obnova pročelja društvenih domova

Povećan broj obnovljenih društvenih domova u svrhu povećanja

energetske učinkovitosti, povećan postotak učešća ekološke rasvjete u

ukupnoj javnoj rasvjeti. Provedena plinofikacija na području

općine.

Općina / Županija, FZOEU, fizičke i pravne osobe

Zamjena energetski neučinkovite javne rasvjete učinkovitom LED rasvjetom

2.2.3. Razvoj i unapređenje plinoopskrbnog sustava

Anketiranje domaćinstva od strane koncesionara za uvođenje plina

Dovođenje plina u naselja Općine Breznica

3.1.1. Poboljšanje uvjeta odgoja i obrazovanja na području općine

Izgradnja objekta za predškolsko (vrtić) obrazovanje Poboljšani uvjeti te podignuta razina

kvalitete usluga u odgojno obrazovnim ustanovama

Općina, Županija, odgojno obrazovne institucije, resorno ministarstvo

Opremanje i modernizacija školskih objekata

Izgradnja školske sportske dvorane

3.1.2. Ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti

Rekonstrukcija i opremanje društvenih domova Poboljšana kvaliteta života u

zajednici Općina, organizacije

civilnog društva Prenamjena postojećih objekata zgrada javne namjene

2016

48


3.1.3. Unapređenje kvalitete kulturnih programa

Poticanje razvoja novih programa u kulturi

Poboljšana razina kulturnih aktivnosti na području Općine

Općina, organizacije civilnog društva

Kontinuirano organiziranje kulturnih događanja

Priprema projekata za apliciranje na EU fondove i programe

3.2.1. Jačanje uloge civilnog društva u ukupnom razvoju

Jačanje kapaciteta neprofitnih organizacija

Unaprijeđeni kapaciteti i povećana uključenost civilnog društva u razvoj

zajednice

Općina, organizacije civilnog društva, potporne

institucije Poticanje volonterstva i drugih aktivnosti za dobrobit zajednice

3.2.2. Razvoj partnerstva između civilnog, javnog i privatnog sektora

Priprema i provođenje projekata financiranih bespovratnim sredstvima

Razvijeno partnerstvo organizacija civilnog društva, javnog i privatnog

sektora

Općina, organizacije civilnog društva, potporne

institucije

Izrada programa rada o međusobnoj suradnji

Organizacija tribina, radionica i tematskih sastanaka o aktualnim javnim temama

2016

49

6. IZVORI FINANCIRANJA

Uz proračunska sredstva Općine Breznica, potrebna financijska sredstva za provedb

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA OP ĆINE BREZNICA ZA ......2016 2 Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA d.o.o. Adresa: Kratka 1, 42200 Varaždin Telefon: +385 42 422 200 Fax: +385 42