Upload
others
View
10
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
0
f
STRATEGIJA RAZVOJA
OPĆINE DAVOR 2016.-2020.
Davor, 2016.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
1
SADRŽAJ
SADRŽAJ ........................................................................................................................... 1
1. UVOD .................................................................................................................. 4
1.1. Što je Strategija razvoja i čemu služi ............................................................. 5
1.2. Koncepcija Strategije razvoja ........................................................................ 6
1.3. Politika regionalnog razvoja, EU fondovi i priprema Općine za programsko
razdoblje 2014.-2020. ............................................................................................. 6
1.3.1. EUROPA 2020 i novi programski ciklus EU 2014.-2020. ........................ 7
2. ANALIZA STANJA ............................................................................................... 8
2.1. Smještaj, klima, prirodni resursi ..................................................................... 8
2.1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Općine ................................. 8
2.1.2. Klima ..................................................................................................... 10
2.1.3. Osnovne hidrogeološke osobine, te karakteristike tla i vegetacije ........ 10
2.1.4. SWOT analiza smještaja, klime i prirodnih resursa ............................... 12
2.1.5. Razvojni problemi i potrebe................................................................... 13
2.2. Stanovništvo ................................................................................................ 13
2.2.1. Republika Hrvatska ............................................................................... 13
2.2.2. Brodsko – posavska županija ............................................................... 14
2.2.3. Općina Davor ........................................................................................ 16
2.2.4. SWOT analiza stanovništva .................................................................. 26
2.2.5. Razvojni problemi i potrebe................................................................... 26
2.3. Infrastruktura Općine ................................................................................... 27
2.3.1. Prometna infrastruktura ........................................................................ 27
2.3.2. Javne telekomunikacije ......................................................................... 30
2.3.3. Opskrba energijom ................................................................................ 31
2.3.4. Vodoopskrba i odvodnja ....................................................................... 33
2.3.5. Gospodarenje otpadom ........................................................................ 35
2.3.6. SWOT analiza infrastrukture Općine ..................................................... 39
2.3.7. Razvojni problemi i potrebe................................................................... 40
2.4. Prirodna i kulturno - povijesna baština ......................................................... 41
2.4.1. Prirodne vrijednosti ............................................................................... 41
2.4.2. Kulturna dobra ...................................................................................... 43
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
2
2.4.3. SWOT analiza kulturno - povijesne baštine .......................................... 45
2.4.4. Razvojni problemi i potrebe .................................................................... 46
2.5. Gospodarstvo .............................................................................................. 46
2.5.1. Gospodarske značajke područja LAG - a „Zapadna Slavonija“ ............. 46
2.5.2. Gospodarske značajke područja Općine Davor .................................... 47
2.5.3. Poduzetništvo ....................................................................................... 60
2.5.4. Turizam ................................................................................................. 65
2.5.5. Poljoprivreda ......................................................................................... 73
2.6. Društvene djelatnosti ................................................................................... 82
2.6.1. Obrazovanje .......................................................................................... 82
2.6.2. Zdravstvo i socijalna skrb ...................................................................... 88
2.6.3. Civilno društvo ...................................................................................... 91
2.6.4. SWOT analiza društvenih djelatnosti .................................................... 93
2.6.5. Razvojni problemi i potrebe................................................................... 94
2.7. Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje razvojem .................... 95
2.7.1. Djelatnost i ovlasti općinske uprave ...................................................... 95
2.7.2. Upravna tijela ........................................................................................ 95
2.7.3. Javne službe ......................................................................................... 96
2.7.4. Prostorni planovi ................................................................................... 96
2.7.5. Izvori financiranja .................................................................................. 96
2.7.6. Proračunska sredstva Općine Davor .................................................... 97
2.7.1. SWOT analiza Institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje
razvojem .......................................................................................................... 103
2.7.2. Razvojni problemi i potrebe................................................................. 104
3. RAZVOJNA VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ................... 105
3.1. Vizija i Misija .............................................................................................. 105
3.2. Strateški ciljevi ........................................................................................... 106
3.3. Prioriteti i mjere.......................................................................................... 108
I. Razvoj i jačanje gospodarstva ................................................................... 110
II. Unaprjeđenje komunalne infrastrukture.................................................. 122
III. Poboljšanje kvalitete života .................................................................... 133
3.3.1. Ciljane skupine prioritetnih mjera ........................................................ 139
4. HORIZONTALNI CILJEVI ................................................................................. 141
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
3
5. BAZA PROJEKTNIH IDEJA .............................................................................. 142
5.1. Projekti od iznimne važnosti ...................................................................... 143
6. PROVEDBENI MEHANIZMI ............................................................................. 145
6.1. Institucionalni okvir provedbe programa .................................................... 146
6.2. Financijski okvir Strategije ......................................................................... 150
6.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ................................. 152
6.4. Praćenje provedbe programa i mjerenje učinka ........................................ 153
7. USKLAĐENOST PROGRAMA S NACIONALNIM RAZVOJNIM PROGRAMIMA I
POLITIKAMA ................................................................................................................... 162
8. ZAKLJUČAK ..................................................................................................... 167
9. POPIS TABLICA ............................................................................................... 171
10.POPIS SLIKA .............................................................................................................. 173
11.POPIS GRAFIKONA ................................................................................................... 173
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
4
1. UVOD
Strategija razvoja je temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i
društvenog razvoja. Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti Općine, ovom se
strategijom utvrđuju vizija, strateški i posebni ciljevi i mjere, što predstavlja okvir i
neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su
ključni pokretač promjena u gospodarstvu i društvu u cjelini. Budući da Strategija
razvoja nije samo dokument nego je to proces, način mišljenja i djelovanja svih
uključenih u razvoj Općine, usvajanje ovog dokumenta nije završetak jednog pothvata,
nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo, koje
možemo i koje trebamo ostvariti.
Osnovna polazišta
Pri izradi ove strategije korišten je sljedeći zakonski okvir i planski/programski
dokumenti:
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14)
Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013. (SRR)
Strateški dokumenti Republike Hrvatske 2014.-2020.
Program prostornog uređenja RH, 1999.
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.
Nacionalni strateški okvir za razvoj 2006.-2013. (NSOR)
Županijska razvojna strategija Brodsko – posavske županije 2011.-2013.
Prostorni plan Brodsko – posavske županije (2001., I Izmjene i dopune 2005.,
II Izmjene i dopune 2008., III Izmjene i dopune 2010., IV Izmjene i dopune
2012.)
Prostorni plan uređenja Općine Davor (2003., I Izmjene i dopune 2008., II
Izmjene i dopune 2013.)
Županijska razvojna strategija Brodsko - posavske županije 2011.-2013.
Izvješće o stanju u prostoru Brodsko - posavske županije 2009.-2013.
Lokalna razvojna strategija „Zapadna Slavonija“ 2012.-2015.
Osim navedenih planskih/programskih dokumenata s kojima je ova Strategija
povezana, neophodno je da ista svoje postavke ima uporište u Strategiji Europa
2020. Strategija Europa 2020 iznosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije tijekom
idućeg desetljeća te počiva na tri međusobno povezana područja prioriteta koja se
međusobno podupiru:
pametan rast (čime se potiču znanje, inovacije, obrazovanje i digitalno društvo)
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
5
održiv rast (čime će naša proizvodnja postati učinkovitija u iskorištavanju
resursa, uz istovremeno povećanje konkurentnosti)
uključiv rast (povećanjem sudjelovanja na tržištu rada, stjecanjem vještina te
borbom protiv siromaštva).
Osnovna pretpostavka izrade ove Strategije je uključivanje navedenih
programskih/planskih dokumenata u strateško planiranje, a u svrhu napretka i razvoja
Općine Davor.
1.1. Što je Strategija razvoja i čemu služi
Izrada Strategije razvoja omogućava Općini Davor:
pravovremen odgovor na procese promjena koje je donio ulazak Hrvatske u
Europsku uniju,
„strateško razmišljanje“ - postupno ispunjavanje dugoročnih ciljeva i razvojne
vizije,
donošenje odluka unutar predstavničkih tijela Općine i njezinih mjesnih odbora,
u okviru šireg razvojnog koncepta,
koordinaciju interesa i aktivnosti različitih razvojnih dionika Općine te učinkovito
korištenje njihovih mogućnosti i resursa, kako bi se postigli zajednički razvojni
ciljevi,
potporu javnih interesa, te izravno uključivanje javnosti u razvoj Općine,
pripremu kvalitetnih smjernica za planove održivog korištenja prostora i
sektorske projekte.
Strategija razvoja definira realan put za postizanje napretka i pozitivno okruženje, dok
uvažava i razvija vrijednosti.
Slika 1. Hijerarhijski prikaz metodologije izrade Strategije razvoja
Vizija
Strateški ciljevi
Prioriteti
Mjere
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
6
1.2. Koncepcija Strategije razvoja
Strategija razvoja ima četiri osnovna koraka koji su okrenuti prema trenutnoj situaciji,
te koraci i postupci okrenuti prema budućem razdoblju.
1. korak - Analiza postojeće situacije
2. korak - Identifikacija ključnih problema i SWOT analiza
3. korak - Utvrđivanje vizije i ključnih razvojnih ciljeva
4. korak - Oblikovanje potrebnih mjera i prioritetnih područja djelovanja za
realizaciju razvojnih ciljeva.
Nakon provedbe temeljite strukturne analize, dobiva se jasna slika postojeće situacije,
te se izrađuje SWOT analiza na svakom od pojedinog segmenta okruženja. SWOT
analiza daje detaljan uvid u postojeću situaciju i omogućava ispravnu kategorizaciju
strukturnih čimbenika i vanjskih utjecaja na snage, slabosti, prilike i prijetnje.
Temeljeno na ovim rezultatima, prepoznati su i ključni problemi u različitim sektorima.
Slijedi prepoznavanje vizije, kao opisa zamišljenog sveobuhvatnog budućeg
postignuća u razvoju Općine, te izrada strateških ciljeva i prioriteta koji sadrže
konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda. Prethodno postavljeni ciljevi i prioriteti
raščlanjeni su dodatno u razvojne mjere kroz koje se može operativno djelovati
konkretnim projektima. Razvojne mjere služe kao smjer razvoja, koje su na snazi dok
se u cijelosti ne postignu postavljeni ciljevi. Općenito rečeno, mjere su aktivnosti, koraci
za postizanje prioritetnih ciljeva, a njima se također omogućava iskorištavanje resursa.
Mjere su, u tehničkom smislu, premosnica između strateških ciljeva i konkretnih
razvojnih projekata.
Mjere definiraju prioritetni projekti razvoja Općine Davor kao i drugi razvojni projekti
Općine. U procesu pripreme strategije, kao prioritetna razvojna područja pokazala su
se: komunalna opremljenost, društvo, zaštita okoliša, te gospodarstvo.
1.3. Politika regionalnog razvoja, EU fondovi i priprema Općine za programsko razdoblje 2014.-2020.
EU svoje razvojne politike donosi na javnoj, transparentnoj platformi gdje se formuliraju
strateški ciljevi sudjelovanjem svih zemalja članica. To ne znači da nema prepreka i
sukoba različitih interesa, no takvim pristupom osigurava se da sve zemlje i interesne
grupacije mogu vidjeti i sudjelovati u nastajanju strategije razvoja EU, zašto je
najvažnije EU obvezuje svoje članice na odgovornu provedbu razvojnih strategija.
Razlika Hrvatske u odnosu na EU praksu je činjenica da se u Hrvatskoj strategije još
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
7
uvijek donose samo deklarativno, dok je u EU to provedbeni mehanizam kojim se želi
doći do postavljenih ciljeva.
1.3.1. EUROPA 2020 i novi programski ciklus EU 2014.-
2020.
Europa 2020 je temeljni desetogodišnji strateški dokument predložen od Europske
komisije 2010. godine kako bi se unaprijedila ekonomija Europske unije. Njegov cilj
zahtjeva „pametan, održiv, uključiv rast“ s većom koordinacijom nacionalne i Europske
politike. Budući da u EU strategije ne predstavljaju samo formalnost, nego dokument
prema kojemu se sav razvoj EU-a usmjerava (financira), za Hrvatsku kao novu članicu
pa tako i za Općinu Davor važno je stalno imati na umu temeljne odrednice razvoja
EU.
Tablica 1. Pregled ciljeva i indikatora strategije Europa 2020
TEMELJNI INDIKATORI UČINKA
Povećati stopu zaposlenosti stanovništva od 20-64 sa sadašnjih 69% na najmanje 75%. 3% EU BDP-a treba biti investiran u R&D. Smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 20% u usporedbi s 1990. godinom.
Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije mora biti povećan na 20%. Energetska efikasnost se treba povećati za 20%.
Udio onih koji rano napuštaju školu treba biti ispod 10%, a najmanje 40% stanovništva u dobi od 30 do 34 godine treba imati završeno tercijarno obrazovanje ili ekvivalent tome.
Siromaštvo treba smanjiti smanjenjem rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 20 milijuna ljudi.
PAMETNI RAST ODRŽIVI RAST „INTEGRIRANI“ RAST
INOVACIJE
INOVACIJE EU prioritet „Inovativne
Unije“ je unaprjeđenje uvjeta i pristupa financijskim
sredstvima za istraživanje i razvoj.
KLIMA, ENERGIJA I MOBILNOST
EU prioritet „Energetski efikasna Europa“ pomaže ekonomski rast u potrebom
resursa.
ZAPOŠLJAVANJE I VJEŠTINE
EU prioritet „Agenda za nova znanja i poslove“ za
modernizaciju tržišta rada.
EDUKACIJE EU prioritet „Mladi u
pokretu“ je unaprjeđenje efikasnosti obrazovnog
sustava.
KONKURENTNOST EU prioritet „Industrijska
politika u eri globalizacije“ za unaprjeđenje
poslovnog okruženja.
BORBA PROTIV SIROMAŠTVA
EU prioritet „Europska platforma protiv siromaštva“
za osiguranje teritorijalne i socijalne kohezije koji će
osigurati da se koristi od rasta ravnomjerno rasporede.
DIGITALNO DRUŠTVO EU prioritet „Digitalna agenda“za Europu je
ubrzavanje upotrebe brzog interneta
Izvor: http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm#map
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
8
2. ANALIZA STANJA
Analizom stanja/okruženja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u
kojem se Općina Davor nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje
informacija o sadašnjem stanju i poziciji Općine u namjeri da te informacije posluže
kao oslonac za donošenje odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru
Općina Davor treba djelovati.
2.1. Smještaj, klima, prirodni resursi
2.1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike
Općine
Općina Davor nalazi se na zapadnom dijelu Brodsko - posavske županije uz samu
rijeku Savu. Površinom iznosi 43 km², a obuhvaća mjesta Davor i Orubicu. Gustoća
naseljenosti iznosi 70,12 stanovnika/km². Prema popisu stanovništva iz 2011. godine
u Općini Davor živi 3.015 stanovnika. Na južnom dijelu Općine Davor leži državna
granica sa Bosnom i Hercegovinom. Općina Davor okružena je i prostorima općine
Staro Petrovo Selo na sjeveru, općine Vrbje na zapadu i općinom Nova Kapela na
istoku.
Tablica 2. Geografsko-prostorna obilježja Općine Davor
Lokacija Smještaj Površina Stanovništvo 2011./
Gustoća naseljenosti
45°06′48°N
17°30′43°E
Na svom južnom dijelu graniči sa Bosnom i Hercegovinom – susjednom državom RH
Na sjeveru graniči sa Općinom Staro Petrovo Selo
Na zapadu graniči sa Općinom Vrbje Na istoku graniči sa Općinom Nova
Kapela
43 km2 3.015 st.
70,12 /km2
Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Davor, Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
9
Slika 2. Geografski smještaj Općine Davor u Republici Hrvatskoj
Izvor: https://bs.wikipedia.org/wiki/Davor
Slika 3. Položaj Općine Davor u prostoru Brodsko – posavske županije
Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003. godine
Cjelokupno područje Općine smješteno je u nizinskom prostoru Županije uz rijeku
Savu. Stvaranjem samostalne države Republike Hrvatske, općina Davor je postala
granična općina, što je u prometnom smislu značilo ukidanje lokalnih povezanosti sa
susjednom državom Bosnom i Hercegovinom i usmjeravanje prometnih tokova na
utvrđene granične prijelaze. Sjeverno od prostora Općine prolazi X. paneuropski
koridor u okviru kojeg je izgrađena autocesta Zagreb-Lipovac, te željeznička pruga
Novska-Tovarnik. Općina Davor zauzima 2,1 % ukupne površine Brodsko – posavske
županije.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
10
2.1.2. Klima1
Klimatska obilježja prostora općine Davor dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg
prostora, u kojemu prevladava umjereno - kontinentalna klima. Osnovna karakteristika
ovog tipa klime je homogenost klimatskih osobina.
Na području Brodsko - posavske županije nalaze se dvije meteorološke postaje na
temelju kojih su definirane i klimatske osobine prostora Županije. Području općine
Davor je najbliža meteorološka postaja Nova Gradiška, međutim za definiranje
klimatskih uvijeta koristi se meteorloška postaja Slavonski brod.
U dvadesetgodišnjem nizu prosječnih godišnjih temperatura zraka (1959 - 1978. god.),
srednja godišnja temperatura zraka u Sl. Brodu je iznosila 10,5ºC, dok je prema
sedmogodišnjem nizu (1993-2000. god.) ona iznosila 11,2ºC. Prema godišnjem hodu
temperature zraka, najniže se temperature bilježe u siječnju (-1,2ºC), a najviše u srpnju
(20,4ºC). Takav raspored temperature zraka ukazuje na postojanje jednog minimuma
i jednog maksimuma.
Apsolutni minimum temperature zraka, izmjeren u navedenom dvadesetgodišnjem
nizu, izmjeren je u siječnju (-27,8ºC), dok je apsolutni maksimum izmjeren u srpnju
(38,2ºC).
2.1.3. Osnovne hidrogeološke osobine, te
karakteristike tla i vegetacije2
Hidrološka i hidrogeološka obilježja
Cjelokupni prostor općine Davor u hidrološkom smislu dio je šireg prostora sliva rijeke
Save koja mu daje osnovna obilježja. Ukupna dužina Save iznosi 950 km, a sliv koji je
u horizontalnom prikazu vrlo nesimetričan i nekoncentriran jako utječe na formiranje
hidroloških veličina, posebno maksimalnih protoka. To se posebno očituje u odnosu
dužina vodotoka i veličina gravitirajućih površina s lijeve i desne strane.
Na prostoru Brodsko-posavske županije, dio koje je i općina Davor, može se izdvojiti
nekoliko hidrogeoloških cjelina. Po vertikali razlikuju se dvije zone. Prvu zonu čine
naslage s vodama čije fizičkokemijske osobine odgovaraju normama za opskrbu
vodom, a drugu naslage čija temperatura prelazi 20ºC, a mineralizacija im je veća od
2.000 mg/l. Unutar prve zone mogu se izdvojiti tri velike hidrogeološke cjeline i to:
brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena starijih od tercijara,
1 Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003., godine 2 Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003., godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
11
brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne
starosti,
ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara.
Hidrogeološka cjelina "ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i
kvartara" proteže se uz rijeku Savu i druge vodotoke koji pripadaju slivu Save.
Izgrađena je od starijih i mlađih nanosa spomenutih vodotoka. Područje je izgrađeno
od nanosa krupnog šljunka koji nizvodno prelaze u sitnozrne pjeskovite šljunke i
šljunkovite pijeske, a na krajnjem nizvodnom dijelu u pijeske.
Prostor općine Davor nalazi se u zoni sa značajnim potencijalima podzemnih
vodonosnih slojeva za vodoopskrbu (vodonosna područja I kategorije ). Vodonosna
područja I kategorije pogodna su za lociranje crpilišta grupnih vodovoda sa
izdašnošću, maksimalno do 1.000 l/s. Izdašnost pojedinih (tehnički ispravno izvedenih
bunara) je između 10 i 50 l/s.
Geološko - pedološke i vegatacijske karakteristike tla
Tlo je vrijedan prirodni resurs koji je potrebno u procesu planiranja očuvati od
nenamjenskog korištenja.
Na području općine Davor zastupljeno je ukupno 13 kartiranih pedoloških jedinica, od
ukupno 46, koliko je zastupljeno na prostoru Brodsko-posavske županije.
Na sjeveru i sjeveroistoku Općine rasprostranjena su tla: hidromeliorirano drenažom
iz hipogleja, aluvijalno i koluvijalno oglejeno i ritskih crnica, ilovastih, te
hidromeliorirano tlo drenažom iz pseudogleja, pseudoglej gleja i amfigleja. Na istoku
Općine zastupljena su i hidromeliorirana tla drenažom iz vertično glejnih tala.
Na jugu Općine zastupljena su: aluvijalno livadno (humofluvisol)-hipoglej mineralni, te
aluvijalno plavljeno (unutar zone inundacije), a takva tla se javljaju i na jugoistoku
Općine, uz koje se javljaju i aluvijalno karbonatna oglejena vrlo duboka tla-aluvijalno
livadno karbonatno obranjeno od poplava. U zapadnom dijelu općine Davor rasprostiru
se aluvijalno karbonatna oglejena vrlo duboka tla, aluvijalno livadna karbonatna,
obranjena od poplava, te hidromelioriranadrenažom iz hipogleja, aluvijano i koluvijalno
oglejenog i ritskih crnica, ilovastih, te močvarno glejno karbonatno i nekarbonatno-
hipoglej mineralni karbonatni, te mali udio ritskih crnica nekarbonatnih vertičnih i
močvarno glejno mineralnih i humoznih tala.
U središnjem dijelu Općine zastupljeni su sljedeći tipovi tala: močvarno glejno
mineralno karbonatno vertično-hipoglej mineralni karbonati, hidromeliorirano
drenažom iz hipogleja, aluvijalno i koluvijalno oglejenog i ritskih crnica, ilovastih,
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
12
hidromeliorirano drenažom iz pseudogleja, pseudoglej gleja i amfigleja te
hidromeliorirano drenažom iz vertično glejnih tala.
Biovegetacijska obilježja općine Davor uvjetovana su položajem Općine u nizinskom
području Županije, te položajem uz rijeku Savu, nizinskim reljefom, obilježjima klime i
pedološkim osobinama. Svi ti elementi utjecali su na sastav i izgled vegetacijskog
pokrova, u kojem dominiraju predstavnici nizinskog tipa vegetacije. U sastavu
nizinskog tipa vegetacije javljaju se nizinske šume, koje su antropogenim utjecajima
znatno izmijenjene i reducirane. U sastavu ovako reducirane nizinske vegetacije
javljaju se šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem i žestiljem.
Također se javlja i zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba, na nizinama koje nisu
plavljene visokim vodama Save. Od predstavnika listača javlja se jasen u
subasocijacijama s hrastom lužnjakom i žutilovkom, dok se na prostorima neposredno
uz rijeku Savu, u većem udjelu javlja vrba.
Osim nizinskih šuma zastupljena je raznovrsna i flornim elementima bogata niska
vegetacija sastavljena od livadne, močvarne i vodene vegetacije. Međutim i ovaj tip
vegetacije je pod utjecajem antropogenih čimbenika znatno izmijenjen i reduciran.
Melioracijskim zahvatima brojna područja pod ovom vegetacijom pretvorena su u
oranice. Međutim, područja neposredno uz rijeku Savu, na područjima gdje ona pravi
velike meandre, nastao je naplavni pojas s manjim područjima obraslim drvećem i
grmolikom vegetacijom, te livadama.
U području nizinskog poljodjelskog prostora, osim obradivih površina, izmjenjuju se
imanji prostori niske i visoke vegetacije, dok se šume javljaju samo na sjeverozapadu
i istočnom području Općine, te se prostiru i na područje susjedne općine (kompleks
Radinje).
2.1.4. SWOT analiza smještaja, klime i prirodnih
resursa
Tablica 3. Swot analiza smještaja, klime i prirodnih resursa područja Općine Davor
SNAGE
Dobar prometni položaj – pogranično područje s Republikom Bosnom i Hercegovinom
Područje povoljnih klimatskih uvjeta
Kvalitetni prirodni resursi
Pogodnosti za obradu/prisutnost obradivih tala
Značajne poljoprivredne i šumske površine
Rijeka Sava – pretpostavka za riječni promet
SLABOSTI
Nedovoljno iskorištene prirodne i klimatske prednosti područja
Nerazvijena svijest o očuvanju i održivom korištenju biološke i krajobrazne raznolikosti područja
Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje i zaštitu prirodne baštine
Ugrožena bio-raznolikost zbog neodgovarajućeg sustava upravljanja zaštitom
Neuređen plovni put na rijeci Savi
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
13
PRILIKE
Rastući interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi zaštite okoliša i očuvanja krajobraza
Fondovi za zaštitu okoliša i prirode kao izvori financiranja projekata
Postojanje izvora financiranja projekata valorizacije i očuvanja pitkih voda
Uklanjanje viška riječnog nanosa te uređenje plovnog puta rijeke Save
PRIJETNJE
Klimatske promjene
Elementarne nepogode
Zagađivanje i devastiranje okoliša
Prekomjerno i nekontrolirano korištenje i uništavanje resursa
Neusklađenost zakonske regulative s praksom u zaštiti okoliša
Nedovoljno provedenih studija, odnosno analiza potencijala (tala, voda) za izradu investicijskih i poslovnih planova
Izvor: Općina Davor
2.1.5. Razvojni problemi i potrebe
Tablica 4. Razvojni problemi i potrebe smještaja, klime i prirodnih resursa područja Općine Davor
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Smještaj državne granice tokom rijeke Save uvijetuje zajedničko uređenje plovnog toka sa susjednom Bosnom i Hercegovinom
Nedovoljna iskorištenost gospodarskog potencijala šuma
Brojni čimbenici koji utječu na pojavu onečišćenja tla, a najčešće su to ljudske aktivnosti vezane za poljoprivredu, razvoj gospodarstva, gospodarenje vodama i otpadom
o Jačati gospodarski potencijal šuma uz poticanje ekološki odgovornog, društveno korisnog i ekonomski održivog gospodarenja šumama
o Jačati prekograničnu suradnju s Republikom Bosnom i Hercegovinom
o Urediti prometni koridor rijeke Save o Kontinuirano provoditi mjere u cilju zaštite od
onečišćavanja tla
Izvor: Općina Davor
2.2. Stanovništvo
2.2.1. Republika Hrvatska
Stanovništvo ima dvostruku ekonomsku funkciju; s jedne strane je temeljni činitelj
gospodarstva jer formira ponudu rada, a s druge je cilj i svrha svake ekonomske
aktivnosti koja se sastoji u potrošnoj funkciji stanovništva i funkciji rasta standarda
stanovništva, koji je jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti gospodarskih
aktivnosti.
Osnovni pokazatelji promjena stanovništva pokazuju kako je ukupno stanovništvo u
Republici Hrvatskoj u navedenom razdoblju smanjivano po prosječnoj godišnjoj stopi
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
14
od -0,16% godišnje (smanjeno za ukupno 65.000 u desetogodišnjem razdoblju, 1998.-
2007.). U isto vrijeme aktivno je stanovništvo povećano za 108.000 ili prosječno
godišnje po stopi 0,69%. Tendencija pada broja stanovnika s gospodarskog motrišta
na dugi rok višestruko je nepovoljna, dok je strukturno povećanje aktivnog stanovništva
(osobito ako se može i želi zapošljavati) povoljna tendencija.
Tablica 5. Ukupan broj stanovnika u Republici Hrvatskoj
Stanovništvo Republike Hrvatske
2001. 2011. Indeks (2011./2001.)
4.437.460 4.284.889 96,56
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011.godine
Grafikon 1. Usporedba broja stanovnika RH 2001. i 2011. godine
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011. godine
2.2.2. Brodsko – posavska županija
Brodsko-posavska županija smještena je u južnom dijelu Slavonske nizine, okružena
planinama Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera te rijekom Savom sa juga. Rijeka Sava
ujedno predstavlja i državnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Brodsko-posavska županija unutar granica Republike Hrvatske graniči sa četiri
županije: na zapadu sa Sisačko - moslavačkom, na sjeveru s Požeško - slavonskom,
na sjeveroistoku s Osječko - baranjskom te na istoku s Vukovarsko - srijemskom
županijom.
Brodsko-posavska županija ima izrazito povoljan geostrateški položaj, nalazi se na
križanju važnih prometnih pravaca, na raskrižju europskih prometnih koridora ( X i Vc),
a uz druge prirodne resurse (tlo, vode) pogodan je za razvoj gospodarstva i ostalih
djelatnosti koje utječu na kvalitetu življenja i sveukupan razvoj ove sredine.
3.000.000
3.150.000
3.300.000
3.450.000
3.600.000
3.750.000
3.900.000
4.050.000
4.200.000
4.350.000
4.500.000
Republika Hrvatska
2001. godina
2011. godina
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
15
Brodsko – posavsku županiju obilježavaju dva osnovna prometna pravca:
Prvim, interkontinentalnim, u pravcu zapad-istok, povezane su zemlje zapadne
Europe sa zemljama Bliskog istoka. Tim pravcem, a duž cijelog područja
Županije, prolazi željeznička, cestovna, riječna i telekomunikacijska mreža, te
naftovod.
Drugi interregionalni pravac, od sjevera prema jugu, spaja zemlje istočne i
srednje Europe s Jadranom.
U sastavu Brodsko-posavske županije nalazi se 28 jedinica lokalne samouprave i to 2
grada i 26 općina s ukupno 185 naselja.
Područje Županije prostire se na 2.034 km², što čini 3,59% ukupne površine Republike
Hrvatske i zauzima 14. mjesto u Republici Hrvatskoj po površini među županijama.
Brodsko-posavska županija je smještena na sjevernoj zemljopisnoj širini od 45°02' -
45°23' i istočnoj zemljopisnoj dužini od 17°04' - 18°35'.
Na području Brodsko - posavske županije živi 158.575 stanovnika (Popis stanovništva
2011. godine), odnosno oko 3,70% ukupne hrvatske populacije. Gustoća naseljenosti
iznosi čak 77,96 st./km² što je više od prosjeka Republike Hrvatske (75,71 st./km²). Na
području Županije izražena je neravnomjerna naseljenost koja se očituje u gustoj
naseljenosti gradskih sredina Županije, dok je u pojedinim seoskim naseljima sve jače
izražena depopulacija stanovništva.
Takav problem neravnomjerne naseljenosti uzrokuje i razlike u razvijenosti pojedinih
dijelova Županije. Ukupno demografsko kretanje Brodsko – posavske županije je
negativno, tj. broj stanovnika Županije se smanjuje iz popisa u popis, pa je tako između
dva posljednja popisa broj stanovnika manji za 10,29%.
Tablica 6. Ukupan broj stanovnika u Brodsko – posavskoj županiji
Stanovništvo Brodsko – posavske županije
2001. 2011. Indeks (2011./2001.)
176.765 158.575 89,71
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011. godine
S obzirom na podatke prikazane iz prethodne tablice očigledan je pad broja stanovnika
u Brodsko - posavskoj županiji, što je vidljivo i u dolje prikazanom grafikonu.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
16
Grafikon 2. Usporedba broja stanovnika BPŽ 2001. i 2011. godine
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011. godine
2.2.3. Općina Davor
Na području Općine Davor, a na temelju podataka Popisa stanovništva iz 2011. godine
popisano je 3.015 osoba što čini udio od 1,90% u ukupnom broju stanovnika Brodsko
- posavske županije. Na prostoru Općine Davor živjelo je prema Popisu stanovništva
2001. godine 3.259 stanovnika. Usporedba Popisa stanovništva iz 2001. godine s
Popisom iz 2011. godine pokazuje da područje Općine Davor karakterizira pad broja
stanovnika, kao i Brodsko – posavske županije.
Ruralna područja Županije (među njima i Općina Davor) većinom bilježe pad ili
stagnaciju u gustoći naseljenosti, depopulaciju stanovništva, deagrarizaciju, proces
starenja stanovništva, niži stupanj obrazovanja, manji dohodak percapita, veću stopu
nezaposlenosti i sukladno tome, niži Indeks razvijenosti.
Tablica 7. Ukupan broj stanovnika u Općini Davor
Općina Davor Stanovništvo
2001. 2011. Indeks (2011./2001.)
Ukupno 3.259 3.015 92,51
m 1.622 1.541 95,00
ž 1.637 1.474 90,04
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011. godine
S obzirom na podatke prikazane u prethodnoj tablici očigledno je da je u Općini Davor
u razdoblju od 10 godina došlo do smanjenja broja stanovnika za 244 stanovnika, što
je vidljivo i u prikazanim grafikonima.
145.000
150.000
155.000
160.000
165.000
170.000
175.000
180.000
Brodsko -posavska županija
2001.
2011.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
17
Grafikon 3. Usporedba broja stanovnika Općine Davor 2001. i 2011. godine
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011.godine
Grafikon 4. Kretanje broja stanovnika u Općini Davor kroz povijest
Izvor: www.dzs.hr
U prethodnom grafikonu se uočava da se povećanje broja stanovnika na području
Općine Davor realiziralo u periodima od 1857.-1869. godine, od 1880.-1910. godine,
od 1921.-1953. godine, te u razdoblju od 1961.-1971. godine. Smanjenje broja
stanovnika na području Općine Davor se uočava među popisanim razdobljima:
1869./1880., 1910./1921., 1953/1961 te u razdoblju od 1971 - 2011. godine, što je i
vidljivo iz prikaza broja stanovnika i indeksa kretanja stanovnika Općine Davor u
sljedećem grafikonu.
2.850
2.900
2.950
3.000
3.050
3.100
3.150
3.200
3.250
3.300
Općina Davor
2001. godina
2011. godina
2.8542.926
2.550
2.8922.938
3.229
3.052
3.308
3.7783.827
3.641
3.667
3.526
3.4583.259
3.015
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
Ukupan broj stanovnika po godinama
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
18
Grafikon 5. Indeksi kretanja stanovnika Općine Davor
Izvor: www.dzs.hr
Kretanje broja stanovnika i gustoća naseljenosti područja Općine Davor povezani su s
gospodarskim mogućnostima njezine prirodne osnove i s društvenim zbivanjima u
prošlosti, ali i sadašnjosti. U ukupnom broju od 3.015 stanovnika u Općini, po Popisu
stanovništva 2011. godine, na 43 km² (70,12 stanovnika na km²), kriju se razlike u
naseljenosti koje ne odražavaju samo suvremene procese nego su dobrim dijelom
posljedica složenih kretanja stanovništva.
Od početka mjerenja (dostupnih podataka) Općina Davor je imala blagi porast broja
stanovnika. Prema popisu stanovništva popisno razdoblje od 1880. godine pa sve do
1910. godine, te od 1921. godine pa sve do 1953. godine može se primjetiti stalni
porast stanovništva. Razvoj poljoprivrede i povoljna prirodna sredina u uvjetima
tradicionalne gospodarske strukture uvjetovale su porast broja stanovnika.
Međutim, u posljednjih 40 godina stanovništvo Općine se brojem nešto smanjuje jer je
zahvaćeno suvremenim migracijama. Dolazi do gospodarske stagnacije na ovim
područjima (slična situacija odvija se po cijelom području RH). Stanovništvo se
koncentrira na urbane sredine, ali i u drugim zemljama je slična situacija. Kao što je
istaknuto, sedamdestih godina 20. st. dolazi do blagog pada broja stanovnika koji traje
sve do danjašnjih dana.
2.2.3.1. Prirodni prirast stanovništva Općine Davor
Osnovne odrednice populacijske dinamike su priraštaj (prirodno kretanje) i migracije
(prostorna pokretljivosti) stanovništva, kao rezultat prirodnih i društvenih čimbenika
prostora.
0,00
20,00
40,00
60,00
80,00
100,00
120,00102,52
87,15
113,41
101,59 109,90
94,52
108,39114,21
101,3095,14100,71
96,15 98,07 94,2592,51
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
19
U pogledu prirodnog prirasta stanovništva u sljedećem grafikonu i tablici vidljiv je
negativan prirodni prirast kako u Republici Hrvatskoj tako i u Brodsko – posavskoj
županiji te pozitivan prirodni prirast u Općini Davor.
Analiza prirodnog prirasta stanovništva u 2014. godini pokazuje da Brodsko - posavska
županija ima negativan trend što znači da je više ljudi umrlo nego što se rodilo. Prirodni
prirast u Županiji je iznosio - 545.
Prirodni prirast Općine Davor je bi pozitivan i iznosio je 12, pa je tako i indeks
živorođenih u odnosu na umrle bio veći od 100 i iznosio je čak 144,4., što je ujedno i
najveći indeks svih gradova i općina u Brodsko – posavskoj županiji.
Grafikon 6. Prikaz vitalnih indeksa (živorođeni/10 umrlih) po pojedinim područjima
Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-01_01_2014.htm
0
20
40
60
80
100
120
140
160
77,872,2
144,4 Republika Hrvatska
Brodsko -posavska županija
Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
20
Tablica 8. Prirodno kretanje stanovništva u 2014. godini
PODRUČJE
ROĐENI
UMRLI
UMRLA DOJENČAD PRIRODNI PRIRAST
BRAKOVI VITALNI INDEKS(ŽIVOROĐENI
NA 100 UMRLIH) Živorođeni Mrtvorođeni Ukupno Do 6 dana
starosti Sklopljeni Razvedeni
Republika Hrvatska 39 566 150 50 839 199 122 -11 273 19 501 6 570 77,8
Brodsko – posavska županija
1 412 3 1 957 6 6 -545 831 221 72,2
Općina Davor 39 - 27 - - 12 16 1 144,4
Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/07-01-01_01_2015.htm
2.2.3.2. Migracijska obilježja stanovništva
Tablica 9. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu
Po
dru
čje
Sp
ol
Uku
pan
bro
j
sta
no
vn
ika
Od
ro
đen
ja s
tan
uju
u isto
m n
ase
lju
Doseljeni u naselje stanovanja
Nep
ozn
ato
s područja Republike Hrvatske iz inozemstva
sveg
a
iz d
rug
og
naselj
a
isto
g g
rad
a i
li
op
ćin
e
iz d
rug
og
Op
ćin
e/G
rad
a
ili o
pćin
e i
ste
žu
pan
ije
iz d
rug
e
žu
pan
ije
nep
ozn
ato
mje
sto
u R
H
sveg
a
Bo
sn
a i
Herc
eg
ovin
a
Nje
mač
ka
Srb
ija
Slo
ven
ija
Ko
so
vo
osta
le z
em
lje
BPŽ sv. 158.575 79.279 48.276 7.547 26.891 13.806 32 30.982 20.575 5.940 1.169 414 117 2.767 38
Općina Davor
sv. 3.015 2.730 204 22 113 69 - 81 28 31 8 3 - 11 -
m 1.541 1.439 63 2 26 35 - 39 7 18 4 3 - 7 -
ž 1.474 1.291 141 20 87 34 - 42 21 13 4 - - 4 -
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
21
Grafikon 7. Doseljene osobe prema spolu u ukupnom broju stanovništva Općine Davor
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.
2.2.3.3. Stanovništvo Općine Davor prema jeziku, vjeri i narodnosti
Jezik kojim se koristi većina stanovništva Općine Davor je hrvatski, odnosno za
hrvatski kao materinji jezik izjasnilo se čak 3.002 osobe ili 99,57% stanovništva.
Katolici čine 3.000 osoba ili 99,50%, da su pravoslavci izjasnilo se 7 osoba ili 0,23%
stanovništva, dok se 4 osobe ili 0,13% stanovništva izjasnilo da nisu vjernici, a nije se
izjasnila 1 osoba ili 0,03%, da su muslimani izjasnila se 1 osoba ili 0,03%. Preostali
dio postotka od 0,07% čine ostale regije, pokreti i svjetonazori. Navedeno je prikazano
i u sljedećoj tablici.
Tablica 10. Stanovništvo Općine Davor prema vjeri
Podru
čje
Ukupno
Kato
lici
Pra
vosla
vci
Pro
testa
nti
Osta
li krš
ćani
Muslim
ani
Žid
ovi
Isto
čne r
elig
ije
Osta
le r
elig
ije,
pokre
ti i
svje
tonazori
Agn
ostici i
skeptici
Nis
u v
jern
ici i
ate
isti
Ne izja
šnja
vaju
se
Nepozn
ato
BPŽ 158.575 146.093 5.673 166 393 1.535 5 21 24 441 2.272 1.715 237
Općina Davor
3.015 3.000 7 - - 1 - - - - 4 1 2
% 100,00 99,50 0,23 - - 0,03 - - - - 0,13 0,03 0,07
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. godine
0
20
40
60
80
100
Iz drugognaselja istog
grada iliopćine
Iz drugoggrada ili
općine istežupanije
Iz drugežupanije
Iz inozemstva
Broj muškaraca
Broj žena
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
22
Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine nacionalni sastav stanovništva Općine
Davor u najvećem postotku čine:
- Hrvati: 4.537 (89,73%),
- Srbi: 332 (6,57%),
- Slovaci: 23 (0,45%) i
- Mađari: 22 (0,44%).
Tablica 11. Stanovništvo prema narodnosti Općine Davor
Po
dru
čje
Uku
pn
o
Hrv
ati
Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj
Osta
li
Izja
sn
ili
se u
sm
islu
vje
rsk
e
pri
pad
no
sti
Ne izja
šn
java
ju
se/N
ep
ozn
ato
Alb
anci
Ausrija
nci
Bošnja
ci
Bug
ari
Česi
Mađari
Srb
i
Ukra
jinci
Općina Davor
3.015 3.005 - - 1 1 - 1 4 - 1 - 2
% 100,00 99,67 - - 0,03 0,03 - 0,03 0,13 - 0,03 - 0,07
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
23
2.2.3.4. Dobna i spolna struktura stanovništva
Tablica 12. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini Davor
Spol Ukupno 0-6
godina 0-14
godina 0-17
godina 0-19
godina
Radno sposobno st. (15-64 godine)
60 i više godina
65 i više
godina
75 i više
godina
Prosječna starost
Ukupno 3.015 237 564 689 781 1.919 684 532 247 39,6
m 1.541 136 299 371 412 1.052 276 190 73 37,2
ž 1.474 101 265 318 369 867 408 342 174 42,0
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. godine
Prosječna starost stanovnika Općine Davor, na temelju podataka iz 2011. godine je
39,6 godina, Brodsko – posavske županije 40,6 godina, dok je u Republici Hrvatskoj
prosječna starost 41,7 godina, te se može zaključiti da je stanovništvo Općine Davor
nešto mlađe od Brodsko – posavske županije i RH. Prosječna starost stanovnika
Općine je tako ispod prosjeka uspoređujući ga s prosjekom županije i prosjekom RH
te je stanovništvo Općine mlađe za 1 godinu od stanovništva Županije, a za 2,1 godinu
mlađe od prosjeka RH.
Grafikon 8. Dobna struktura stanovništva Općine Davor
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. godine
Najviše stanovnika Općine Davor pripada kontingentu stanovnika od 20-59 godina
(51%), a najmanji broj stanovnika kontigentu > 60 godina (23%), kontigentu 0-19
godina pripada 26% stanovništva, prema čemu se može zaključiti kako Općina Davor
ima relativno povoljan postotak mlade populacije. Kao i većina mjesta (općina i
gradova u RH) i Općina Davor ima sve većih problema s emigracijama i iseljavanjem
mladih ljudi.
26%
51%
23%
0 - 19 godina
20 - 59 godina
> 60 godina
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
24
2.2.3.5. Školska sprema stanovništva
Podaci iz Popisa 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina ukazuju da je:
ukupan broj osoba starijih od 15 godina je 2.451 osoba
bez školske spreme ukupno 15 osoba, što je 0,61%
nepotpuno osnovno obrazovanje imalo je 65 osoba, tj. 2,65% osoba
čak 57,16% stanovništva Općine završilo samo osnovnu školu ili je uopće nije ni završilo, što je u skladu sa tradicijom
poljoprivredne djelatnosti koja se obiteljski nasljeđuje u ruralnim područjima
neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo je ukupno 2.368 osoba, što je 96,61% osoba (najbrojniji su
oni sa osnovnim obrazovanjem – 53,90%)
svega 3,39% stanovnika je visoko obrazovano
Tablica 13. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.
3 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije. 4Obuhvaćeni su sve više škole, I.(VI.)stupnjevi fakulteta te stručni studij po Bologni. 5Obuhvaćene su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij.
Područje Spol Ukupno Bez
škole
1 - 3 razreda osnovne
škole
4 - 7 razreda
osnovne škole
Osnovna škola
Srednja škola3
Visoko obrazovanje
Nepoznato Svega
Stručni studij4
Sveučilišni studij5
Doktorat znanosti
Općina Davor
sv. 2.451 15 14 51 1.321 964 83 46 37 - 3
m 1.242 5 3 11 581 599 40 18 22 - 3
ž 1.209 10 11 40 740 365 43 28 15 - -
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
25
2.2.3.6. Obilježja kućanstava
Broj kućanstava (prema Popisu stanovništva 2011. godine) u Općini Davor iznosi 869, iz čega proizlazi da je prosječan broj osoba u
kućanstvu 3,47, a prevladavaju kućanstva s dva člana (22,09%), zatim samačka kućanstva (18,18%), kućanstva s pet članova čiji je
udio u postotku 14,96%, te kućanstva s tri člana (14,50%). Prema Popisu stanovništva 2001. godine u Općini Davor je zabilježeno
903 domaćinstava što je u usporedbi s Popisom 2011. godine pad od cca 3,77%. Pad broja domaćinstava padao je zajedno s brojem
stanovnika.
Tablica 14. Privatna kućanstva prema broju članova
Općina Davor Ukupno Broj članova kućanstava Prosječan
broj osoba
u kućanstvu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više
Broj kućanstava 869 158 192 126 122 130 73 45 16 3 1 3 3,47
Broj osoba 3.015 158 384 378 488 650 438 315 128 27 10 39
Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
26
2.2.4. SWOT analiza stanovništva
Tablica 15. Swot analiza stanovništva Općine Davor
SNAGE
63,65% radno aktivnog stanovništva Općine
Pozitivan prirodni prirast
Vitalni indeks, tj. živorođeni/10umrlih je 144,4 – najveći u Brodsko – posavskoj županiji
Prosječna starost stanovnika je 39,6 godina što je ispod prosjeka RH i Brodsko – posavske županije
SLABOSTI
Mali broj visoko obrazovanog stanovništva, svega 3,39%
Odumiranje ruralnih zajednica zbog preseljenja, odnosno koncentriranje stanovništva u urbanijim sredinama
Nedostatak menadžmenta i stručnjaka u području razvoja ljudskih potencijala
Najveći broj stanovništva, čak 53,90% ima završenu samo osnovnu školu
Kontinuirani pad broja stanovnika
Visoka stopa nezaposlenosti
PRILIKE
Fondovi i programi za razvoj ljudskih resursa
Razvoj sustava cjeloživotnog obrazovanja
Mogućnost korištenja sredstava iz fondova EU (koji se tiču financiranja projekta u sektoru razvoja ljudskih potencijala i zapošljavanja)
Bolje korištenje drugih oblika zapošljavanja (nepotpuno radno vrijeme, privremeni i povremeni poslovi)
Smanjenje poreznog opterećenja na lokalnoj razini
Provođenje mjera za poticanje zapošljavanja
PRIJETNJE
Pomanjkanje novih tehnologija i stručnih kadrova koji znaju upravljati novim tehnologijama
Socijalna isključenost ugroženih skupina društva
Deruralizacija i depopulacija te migracija mladih
Nedovoljni poticaji i mjere za zapošljavanje te stagnacija gospodarskog rasta
Nedostatno ulaganje u razvoj kadrova
Izvor: Općina Davor
2.2.5. Razvojni problemi i potrebe
Tablica 16. Razvojni problemi i potrebe stanovništva Općine Davor
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Nepovoljno ukupno demografsko kretanje stanovništva Općine
Nedovoljan broj razvojnih projekata za obrazovanje te zapošljavanje mlađe ali i starije nisko obrazovane populacije
Visoka stopa nezaposlenosti
Niži životni standard
Odljev visokoobrazovanog stanovništva
Visok udio stanovništva sa završenim samo osnovnim obrazovanjem – više od polovice stanovništva starijeg od 15 godina
o Kontinuirano provoditi mjere poticanja zapošljavanja osoba koje su dugo nezaposlene te im prijeti socijalna isključenost
o Izraditi i provoditi programe, projekte i mjere zapošljavanja mlađeg stanovništva kako bi ih se zadržalo u Općini
o Razvijati programe doškolovanja i usavršavanja teže zapošljivih osoba (nezaposlene radno sposobne starije osobe, mladi bez radnog iskustva, slabije obrazovani), odnosno provoditi projekte cjeloživotnog obrazovanja
o Smanjiti visoku stopu nezaposlenosti kroz poticanje gospodarskog razvitka
o Sustavno pratiti potrebe tržišta rada i prema tome uskladiti obrazovni sustav (stipendirati deficitarne programe, olakšati zapošljavanje traženih stručnih profila)
o Poticati daljnje školovanje nakon završene srednje škole, raznim mjerama (stipendije, nagrade, priznanja, subvencije i sl.)
Izvor: Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
27
2.3. Infrastruktura Općine
2.3.1. Prometna infrastruktura6
2.3.1.1. Cestovni promet
Razvoj Prometnog sustava Brodsko – posavske županije usklađen je sa Strategijom i
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske u okviru kojih su definirani
nacionalni interesi i način uključivanja u europski prometni sustav.
Dominantni prometni sustav na području Općine Davor je cestovna mreža, a na trasu
postojeće autoceste povezan je mrežom postojećih županijskih cesta.
Općinu Davor čine naselja Davor i Orubica koja su međusobno povezana županijskom
cestom. Svako od tih naselja županijskom cestom je povezano s paralelnom cestom
(Ž 4158), autoceste Zagreb - Lipovac, kao i s čvorištima za ulaz/izlaz na autocestu. Na
području Općine je još i manja dionica lokalne ceste L 42019 koja osigurava paralelnu
vezu uz rijeku Savu od naselja Orubica prema naseljima Dolini i Mačkovcu u susjednoj
općini.
Slika 4. Cestovni promet na području Brodsko – posavske županije
Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Brodsko – posavske županije 2009. – 2013. godine
Na razini lokalne cestovne mreže ponajprije treba planirati osiguranje moderniziranog
cestovnog pristupa svim naseljima na području Županije. To znači da treba
modernizirati i tehnički opremiti sve ceste u skladu s očekivanim intenzitetom prometa.
6 Izvješće o stanju u prostoru Brodsko – posavske županije, 2009. – 2013.; Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003.godine; Izmjene i dopune PPUO Davor 2008. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
28
Na Općinskoj razini treba razvijati lokalnu cestovnu mrežu na način da se osigura
kvalitetna veza općinskog centra sa svim naseljima u Općini.
U sljedećoj tablici prikazane su javne kategorizirane ceste na području Općine Davor.
Tablica 17. Javne kategorizirane ceste na području Općine Davor
Kategorija
ceste
Broj
ceste Opis ceste Kolnik
Duljina
ceste
Širina
kolnika
županijska 4178 Ž 4158 - Zapolje - Orubica - Davor
- gr. Republike BiH asfalt 10,0 km 5,5 m
županijska 4180 St. Petrovo Selo (Ž4158) - Davor
(Ž4178) asfalt 3,8 km 5,0 m
lokalna 42019 Mačkovac (Ž4156) - Dolina Ž4178 asfalt 0,5 km 4,5 m
Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003. godine
Županijske ceste na području Općine Davor čine prometni prsten i međusobno
povezuju dva naselja Općine, te njih na cestovnu mrežu užeg i šireg okruženja. Trase
navedenih cesta potrebno je rekonstruirati na način da zadovolje uvjete odvijanja
dvosmjernog prometa uz opremanje horizontalnom i vertikalnom signalizacijom prema
hrvatskom standardu. Uz to, potrebno je osigurati puni standard održavanja navedenih
cesta. Planom je predviđena i korekcija dijela postojeće županijske ceste Ž 4178 i to
izgradnjom nove trase kroz naselje Davor do graničnog prijelaza na rijeci Savi. Osim
županijskih cesta potrebno je urediti i dionicu lokalne ceste prema Mačkovcu i Dolini
kako bi se poboljšala prohodnost prostora uz rijeku Savu.
Općina Davor kontinuirano ulaže u razvoj infrastrukture svoga područja pa tako i
prometne infrastrukture. Općina Davor 2016. godine započela je sa projektom
Rekonstrukcije Savskog obrambenog nasipa i gradnje prometnica, pješačkih i
biciklističkih površina i šetnice u naselju Davor na Savskom nasipu.
Modernizacija cesta u Općini Davor planirana je u naseljima Davor i Orubica.
Gradnja kolnika i pješačkih staza planirana je u 2 faze. Ukupno na području općine
Davor planirana je izgradnja 15 km nerazvrstanih cesta od kojih je do sada 10 km
izgrađeno, a preostalo za modernizaciju je 5 km cesta. Projekt se provodi od 2010, te
je realizacija projekta predviđena u fazama.
Nerazvrstane ceste
Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može
slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim zakonom i drugim propisima, a
koje nisu razvrstane kao javne ceste.
Nerazvrstanu cestu čini:
cestovna građevina
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
29
građevinska čestica
zemljišni pojas s obiju strana ceste
prometna signalizacija
javna rasvjeta i ostala oprema ceste.
Prema podacima Općine, duljina nerazvrstanih cesta na području općine Davor je
13,68 km, što čini 318,14 m/km². Poslove tekućeg održavanja nerazvrstanih cesta na
području Općine je obavlja trgovačko društvo u vlasništvu jedinice lokalne
samouprave registrirano za obavljanje komunalnih djelatnosti, te pravna osoba na
temelju zaključenog ugovora. Organizaciju poslova održavanja i upravljanja
nerazvrstanim cestama obavlja zakonski predstavnik. Općina Davor je sastavila popis
nerazvrstanih cesta kojim je popisana 31 ulica ukupne duljine 13,68 km, od čega
je 7,40 km upisano u zemljišne knjige kao opće dobro pod upravom općine, a za 6,27
km nije utvrđeno vlasništvo. Popis sadrži naziv i duljinu ceste, a ne sadrži podatke o
površini nerazvrstane ceste, opisu ceste, te broju katastarske čestice i nazivu
katastarske općine na kojoj je cesta izgrađena.7
2.3.1.2. Riječni i zračni promet
Riječni promet je do sada bio zapostavljen i zbog toga je jedna od odrednica Strategije
prostornog razvoja Republike Hrvatske upravo podizanje značaja ove prometne grane.
Raspoložive prirodne resurse koje pruža rijeka Sava treba maksimalno iskoristiti uz
istovremeno uvažavanje granice ekološke snošljivosti. Izgradnjom planiranog
višenamjenskog kanala Dunav – Sava stvorit će se uvjeti i za uključivanje rijeke Save
u plovni sustav Podunavlja.
Prostor općine Davor smješten je uz samu rijeku Savu koja je i najvažniji prometni
koridor koji tangira južnu granicu Općine. Rijeka Sava je granična rijeka te sve
aktivnosti na njenom uređenju moraju biti usklađene sa susjednom državom Bosnom
i Hercegovinom. Sama rijeka i njeno uže okruženje je najveći potencijal promatranog
prostora i to ne samo u prometnom smislu, već i u iskorištavanju jedinstvenog
krajobraza.
Na području Općine postoje dva sidrišta/privezišta za čamce u zonama naselja
Orubica i Davor, te dvije lokacije deponija za šljunak. Jedna od tih deponija neposredno
uz naselje Davor je stalna a druga je uzvodno i privremenog je karaktera.
Prema Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda vodni put rijekom Savom određen
je kao međunarodni vodni put.
7 Održavanje nerazvrstanih cesta u jedinicama lokalne samouprave Brodsko – posavske županije, 2013., godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
30
Na području Općine planirana je lokacija riječne luke ''Davor'' u okviru koje je moguće
organizirati i manju remontnu radionicu i brodogradilište. Na području Općine planirani
su i značajniji sadržaji vezani uz vodni put:8
Naselje Davor
pretovarna luka
sidrište i zimsko sklonište za brodove koji prevoze
opasne tvari
pristanište (tovarište)
sidrište i zimsko sklonište tegljenica i potisnica koje ne prevoze opasne tvari
Naselje Orubica
sidrište za brodove i sustave
pristanište (tovarište)
Planirana pretovarna luka imala bi veliki značaj za razvoj gospodarstva ovoga područja
s obzirom na činjenicu da je vezana uz industrijsku zonu koja se nalazi 1 km zapadno
od pretovarne luke.
Osim navedenih sadržaja moguće je planirati i druge sadržaje uz vodni put rijeke Save
uz suglasnost i uvjete Agencije za vodne puteve, nadležne lučke kapetanije i Hrvatskih
voda.
Na prostoru Općine, sjeverno od naselja Orubica, nalazi se i jedno poljoprivredno
letjelište. Osnovni nedostatak ove lokacije je njegova blizina državnoj granici sa
susjednom Bosnom i Hercegovinom.
2.3.2. Javne telekomunikacije
Na području Općine poštanska mreža sadrži dva poštanska ureda (PU). Ovi poštanski
uredi nalaze se u naseljima Davor i Orubica. Poštanski ured Davor 35425 ima svoje
dostavno područje, dok poštanski ured Orubica 35424 je bez dostavnog područja s
isporukom.9
Postojeće javne telekomunikacije u nepokretnoj mreži na području Općine obuhvaćaju
magistralni telekomunikacijski svjetlovod (TK-MG/S), komutacije (centrale), te mjesne
mreže. Komutacije na području Općine obuhvaćaju dva udaljena pretplatnička stupnja
u naseljima Davor i Orubica. U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o broju, tipu i
kapacitetu izgrađenih komutacija (centrala).
8 Izmjene i dopune PPUO Davor, 2008. godine 9 http://www.posta.hr/default.aspx?pretpum&uredi=626
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
31
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih stanica. To
su veze u visokofrekventnom području. Bazne stanice su povezane s nadređenom
centralom kabelskim sustavom veza.
Tablica 18 . Izgrađenost kapaciteta komutacija
Red.
broj
Naselje
(Naziv UPS) Tip komutacije
Matična
centrala
Kapacitet
Instalirani Ukopčano Slobodni
1. Davor RSS AXE 768 569 199
2. Orubica RSS AXE 256 191 65
UKUPNO: - - 1.024 760 264
Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003. godine
Planirane mjesne mreže u naseljima Davor i Orubica izgraditi će se u potpunosti s
podzemnim telekomunikacijskim vodovima. Telekomunikacijska mreža se planira na
svim glavnim pravcima od UPS-a graditi distribucijskom telekomunikacijskom
kanalizacijom (DTK) s obje strane ulica, a na sporednim pravcima planiraju se polagati
mrežni kabeli izravno u zemlju.
Pri analizi i ocjeni stanja u javnim telekomunikacijama općine Davor može se
konstatirati da je obujam i tehnološka razina izgrađenosti dobra, te da je stvorena
kvalitetna osnova za njezinu dogradnju u skladu s novim potrebama i zahtjevima
suvremenih telekomunikacija.
2.3.3. Opskrba energijom10
2.3.3.1. Opskrba električnom energijom
Elektroenergetska infrastruktura na području Brodsko – posavske županije sadrži
proizvodnju električne energije, prijenos i transformaciju te dio distribucije električne
energije. Prijenosna mreža na području Županije je podijeljena između Prijenosnog
područja Zagreba i Osijeka.
Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Davor ostvaruje se iz
elektroenergetske mreže Republike Hrvatske ali također na području Općine Davor
Izmjenama Prostornog plana uređenja Općine Davor predviđeno je i bioplinsko
postrojenje za proizvodnju električne energije iz bioplina čija je lokacija u poslovno –
gospodarskoj zoni.
Postojeća distribucijska mreža na području Općine obuhvaća samo naponske razine
od 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu. Na 10(20) kV naponskoj razini mreža sadrži
trafostanice 10(20)/0,4 kV, te nadzemne i podzemne kabelske 10(20) kV dalekovode.
10 Izvješće o stanju u prostoru Brodsko – posavske županije, 2009. – 2013. godine; Prostorni plan uređenje Općine Davor 2003. godine, Izmjene i dopune PPUO Davor, 2008. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
32
U sljedećoj tablici prikazani su fizički pokazatelji za postojeću elektroenergetsku mrežu
na 10(20) kV naponskoj razini.
Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na
10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama. Zbog zaštite i racionalnog
korištenja prostora, zbog odredbi iz PP Brodsko-posavske županije, te zbog uputa
Zavoda za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja
Republike Hrvatske planirani 10(20) kV dalekovode te planirane 0,4 kV vodove
potrebno je izgraditi podzemnim vodovima u koridoru cesta, a samo u iznimnim
slučajevima izvan općinskog središta dozvoljena je izgradnja niskonaponske mreže na
betonskim stupovima.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja, a mreža će se
graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica. Mreža se
planira graditi sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih
uz unutarnji rub građevinske parcele, a od njih kućne kabelske priključke do okolnih
potrošača. Samo iznimno izvan općinskog središta moguća je izgradnja 0,4 kV mreža
na betonskim stupovima na koje se stavlja i javna rasvjeta.
Javnu rasvjetu planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim
stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj
udaljenosti od prometnice. Samo iznimno pri izgradnji niskonaponske mreže na
betonskim stupovima planira se postavljanje javne rasvjete na te betonske stupove.
2.3.3.2. Opskrba plinom
Na području Općine nema izgrađenih naftovoda i plinovoda. Razvojnim planovima se
ne predviđaju naftovodi niti plinovodi šireg društvenog značaja te nema izgrađene
distribucijske plinoopskrbne mreže, premda postoje planovi za njenu izgradnju.
Plinoopskrba područja Općine planirana je izgradnjom lokalnog plinovodnog sustava,
koji bi sadržavao:
RS - Vrbje (izvan općine Davor),
Međumjesni plinovod (izvan općine Davor),
Spojni srednjotlačni plinovodi,
Mjesne srednjotlačne plinovode.
Međumjesni plinovod planira se izgraditi od mjerno-redukcijske stanice MRS - Nova
Gradiška do RS - Vrbje, a koji cijelom duljinom prolazi područjem općine Vrbje, te
istovremeno služi za plinoopskrbu općine Vrbje i Davor. Tlak plina u ovom plinovodu
iznositi će 12 bara pretlaka.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
33
Od redukcijske stanice RS - Vrbje do naselja Orubica i Davor planira se srednjotlačni
spojni plinovodi, a kroz naselja planira se srednjotlačna mjesna mreža s tlakom plina
u plinovodima 1- 4 bara pretlaka. Planirane trase ovih plinovoda definirane su Studijom
i Idejnim projektom opskrbe prirodnim plinom Županije, a Prostornim planom uređenja
Općine Davor prikazani su samo glavni pravci polaganja plinovoda.
2.3.3.3. Opskrba naftom Na području Brodsko – posavske županije ne postoje objekti u funkciji proizvodnje ili
prerade nafte (naftna polja, rafinerije i sl.). Preradbeni objekti na postojećim lokacijama
u Hrvatskoj svojim položajem i kapacitiranošću zadovoljavaju sadašnje potrebe.
Eksploatacija nafte iz podzemlja Brodsko – posavske županije nema ekonomsku
podlogu.
Cjevovodni transport nafte pokriva potrebe opskrbe naftom kako Republiku Hrvatsku,
tako i Brodsko – posavsku županiju pa i Općinu Davor.
2.3.4. Vodoopskrba i odvodnja11
2.3.4.1. Vodoopskrba
Javna vodoopskrba najčešći je i najsigurniji način korištenja vode. Voda je temeljna
potreba za život i za razvoj ljudskog društva. Održivo upravljanje vodama je nužnost u
uvjetima porasta stanovništva i povećanih pritisaka na vodne resurse. Takvo
upravljanje uravnotežuje raspoložive količine vode s potrebama za vodom različitih
korisnika vode. Potrebe za vodom, i to prvenstveno za slatkom vodom, stalno se
povećavaju, i zato vode treba kontinuirano procjenjivati i pažljivim gospodarenjem
sačuvati. Zajedničke akcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini mogu osigurati
održivi razvitak.
Područje Općine Davor čini jednu cjelinu što se tiče vodoopskrbe. Broj stanovnika
priključenih na vodovod iznosi 2750, dok ostali žitelji vodu koriste iz vlastitih zdenaca.
Distribucijom vode za piće od 1998. godine upravlja komunalno poduzeće Regionalni
vodovod Davor – Nova Gradiška d.o.o. Trenutno je u funkciji jedno crpilište koje koristi
vodu iz kaptiranog izvora, dubine 41 metar, s ukupnim kapacitetom od 150 l/s koje je
regionalnog karaktera te je izgrađeno za potrebe 50000 ljudi. Izgrađeno je i 150 km
novih vodoopskrbnih cjevovoda. Crpilište se napaja iz 5 arteških zdenaca s ukupnim
kapacitetom 250 l/s koji su zajedničkim sustavom cjevovoda spojeni na crpilište. Svi
zdenci na pravilnim su udaljenostima te su duboki oko 40 – 45 m.
11 http://www.rvd.hr/; Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003.; Izmjene i dopune PPUO, 2008. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
34
Zdenci su izgrađeni iz visokokvalitetnih nehrđajućih čelika i nakon izgradnje izvršena
su probna testiranja izdašnosti koja su dokazala da je izdašnost svakog pojedinačnog
zdenca veća od 50 l/s. Pojedini zdenci prilikom testiranja izdašnosti vode pokazali su
rezultate izdašnosti crpljenja vode i više od 70 l/s. Zdenci su opremljeni pumpama za
crpljenje vode kvalitetno zaštićenih od vanjskih utjecaja zagađivanja vode, a sami
objekti zaštićeni su u skladu s Pravilnikom o zonama sanitarne zaštite te predstavljaju
temelje za dugogodišnju distribuciju.
Potencijali ovog crpilišta višestruko su veći od današnjih potreba javne vodoopskrbe
koja je trenutno na 1/3 proizvodnje ovoga pogona. Potencijali crpilišta prikazani su i
ilustrativno u videu RVD – Voda za život, 2016 koji je napravljen kako bi se na slikovit
način prikazalo sve ono što je do sada napravljeno po pitanju vodoopskrbe.
Sirova voda iz već spomenutog dubinskog zdenca karakteristična je po povišenoj
koncentraciji amonijaka, željeza i mangana. Kao takva podliježe obradi koja se sastoji
od aeracije, filtriranja i kloriranja.
Služba za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske
županije od ožujka 1999. godine analizira vodu za piće s područja Davora i Orubice i
to na "A" analizu, te na željezo i mangan (zbog karakteristične sirove vode). Uzorci se
uzimaju jedan puta mjesečno i to na više mjesta u naselju Davor te na drugim mjestima
koje pokriva Regionalni vodovod Davor – Nova Gradiška. Glavni razlog za takovo
stanje jest u ustajalosti vode u mreži. Mreža vodovoda je velika, a potrošnja vode mala.
Od ukupne količine vode iskoristi se samo jedna desetina. Rješenje se vidi u proširenju
mreže na zapad, prema Novoj Gradiški te je osnovna djelatnost „Vodovoda“ Davor u
2010. godini bila izgradnja regionalnog vodovoda Davor – Nova Gradiška, jednog od
dva velika vodoopskrbna projekta u Brodsko-posavskoj županiji, s kojim se rješava
opskrba pitkom vodom u zapadnom dijelu županije za 50.000 stanovnika. Projekt je u
završnoj fazi, a financiran je od strane zajma Svjetske banke.
Prema dostupnim podacima tvrtke Regionalni vodovod Davor – Velika Gradiška d.o.o.,
voda za piće u skladu je za svim zahtjevima Pravilnika o kvaliteti vode za piće (NN
47/2008), što su postigli pravilnim postupkom uklanjanja povišenih parametara u
pogonu poduzeća Regionalni vodovod Davor – Nova Gradiška d.o.o.
Ispravnost vode za piće kontrolira se jednom mjesečno, od strane ŽZJZ iz Slavonskog
Broda, a isto tako kontrola se radi u laboratoriju poduzeća Regionalni vodovod Davor
– Nova Gradiška na kemijske parametre.
2.3.4.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
Stanovnici općine Davor otpadne i sanitarne vode rješavaju dvojako: pomoću
septičkih, sabirnih ili crnih jama te pomoću sustava odvodnje, djelomično izgrađenom
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
35
u naselju Davor. Ovime oni predstavljaju izuzetak u županijskim razmjerima. Naime od
28 općina Brodsko-posavske županije čak 20 općina je bez izgrađenih javnih sustava
za odvođenje voda.
Odjel za pročišćavanje otpadnih voda poduzeća „Regionalni vodovod Davor – Nova
Gradiška d.o.o., odgovoran je za upravljanje uređajem za pročišćavanje otpadnih
voda, nadzor nad radom uređaja i crpnih stanica te njihovo održavanje kao i kontrolu
rada industrije putem analize sastava otpadnih voda na priključcima u sustav javne
odvodnje. Ovaj uređaj ima drugi stupanj pročišćavanja.
Sustav odvodnje naselja Davor, po primjenjenom tipu odvodnje, je mješoviti s
izgrađenom kompletnom kolektorskom mrežom.
Otpadne vode se ispuštaju u kanal Davor, trenutno bez pročišćavanja do izgradnje
uređaja za pročišćavanje.
Sustav odvodnje naselja Orubica nije riješen ali je ishođena potvrda glavnog projekta
koji je spreman za realizaciju. Sustav je predviđen sa kolektorima i uređajem za
pročišćavanje. Ovaj sustav je predviđen kao razdjelni sustav.
Regionalni vodovod Davor – Nova Gradiška d.o.o. se skrbi i za druga područja.
Trenutno je Aglomeracijom - Batrina predviđeno i rješavanje kompletnog sustava
odvodnje otpadnih voda za Novu Kapelu.
Postojeći način zbrinjavanja otpadnih voda nepriključenih stanovnika naselja Davor i
naselja Orubica pruža velike mogućnosti zagađenja podzemnih vodonosnih
horizonata i manjih tekućica. Zagađivanje podzemnih vodonosnika, u dugom
vremenskom razdoblju može utjecati na kvalitetu zahvaćene vode malog broja ne
priključenih stanovnika na sustav vodoopskrbe a time i na njihovo zdravlje. Oborinske
vode, dijela naselja bez sustava odvodnje, prihvaćaju se otvorenim kanalima uz
prometnice i odvode do najbližeg vodotoka ili melioracijskog kanala, te njima do rijeke
Save.
2.3.5. Gospodarenje otpadom12
Temelji politike zaštite okoliša sadržani su u Zakonu o zaštiti okoliša. Gospodarenje
otpadom u Republici Hrvatskoj određeno je: Zakonom o otpadu, Strategijom
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Planom gospodarenja otpadom u
Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015., te nizom podzakonskih akata.
12 Plan gospodarenja otpadom Brodsko – posavske županije, 2008. – 2015., godine; Elaborat gospodarenja otpadom Komunalac Davor d.o.o., 2015., godine; Izvješće o obavljenoj reviziji gospodarenja otpadom na području Brodsko - posavske županije, 2014. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
36
Strategijom gospodarenja otpadom RH zacrtan je cilj u gospodarenju otpadom u
skladu s politikom gospodarenja otpadom u EU. Uspostavljen je okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden
održivo gospodariti.
Problematika sakupljanja i odlaganja otpada na području Brodsko - posavske županije
je vrlo velika. Veliki je broj „divljih“ odlagališta otpada koji ne zadovoljavaju niti osnovne
uvjete za takve objekte. Visoke su cijene sanacije postojećih „divljih“ odlagališta i
nedostatak je financijskih sredstava u proračunima za sustavno financiranje djelatnosti
postupanja s otpadom, ipak jedinice lokalne samouprave vlastitim sredstvima saniraju
djelomično ili u potpunosti onečišćeno tlo i pojedina odlagališta na svom području ali
zbog nepostojanja sustavne kontrole i nadzora, ponovno nastaju nova «divlja»
odlagališta.
Postoji problem procjene površine i kapaciteta divljih odlagališta, te mogućnost
negativnog utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje. Ponegdje se radi o manjim količinama
najčešće glomaznog otpada, dok neka «divlja» odlagališta zauzimaju značajnije
površine. Na njih se odlaže otpad nepoznatih količina i porijekla i potencijalno su
opasna.
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom sastoji se od niza podsustava koji mogu na
specifičan način obraditi ili stabilizirati određenu vrstu otpada, pa je potrebno prije
donošenja odluka imati cjelovitu sliku o načinu zbrinjavanja i tehnologiji obrade otpada,
kao i strateškim opredjeljenjima lokalne samouprave i državne uprave, u vezi s
gospodarenjem otpadom u Republici Hrvatskoj.
Na području općine Davor organizirano se prikuplja i odvozi otpad. Organizirani odvoz
obuhvaća sve stanovnike Općine. Prikupljeni otpad se u nerazvrstanom stanju u
proteklom periodu odlagao na deponiji "Crnče" ("Crnac") veličine cca 4 ha. Deponija je
smještena jugoistočno od mjesta križanja kanala "Crnac" i "Davor" cca 4,5 ha sjeverno
od naselja Davor. Deponija je na državnom zemljištu - oranici V bonitetne klase.
Organizirano prikupljanje i odvoz i zbrinjavanje otpada povjereno je poduzeću
Komunalac Davor d.o.o. koje je u vlasništvu Općine Davor.
Novo odlagalište otpada je na lokaciji „Baćanska“ k.č.br. 21/1; k.o. Davor, koja se
nalazi u sjevernom dijelu Općine Davor te je od istoimenog naselja udaljeno oko
3,5 km gdje su i prve najbliže naseljene kuće. Odlagalište je smješteno izvan III
A Zone sanitarne zaštite vodocrpilišta Davor za javnu vodoopskrbu, međutim postojeći
melioracijski kanali, koji prikupljaju vodu sa šireg prostora nove deponije, ulaze i
prolaze kroz III A Zonu sanitarne zaštite vodocrpilišta Davor. Deponija se nalazi na
državnom zemljištu,a građena je temeljem ugovora o pravu građenja. Općina Davor
je podnijela zahtjev Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za prijenos
vlasništva nad zemljištem.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
37
Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada na području Općine Davor
obuhvaćeno je 3.015 stanovnika (ili 100%) tj. obuhvatnost je 100%.
Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (Izvješću o komunalnom otpadu) na
području Općine Davor sakupljene su sljedeće količine otpada:
Tablica 19. Količine skupljenog komunalnog otpada na području Općine Davor
Godina Kg/st. Broj st. obuhvaćen
skupljanjem Ukupno skupljeno (t)
2013. 202 3.015 609,90
2014. 200 3.015 602,12
Izvor: http://www.azo.hr/Izvjesca14; Izvješće o komunalnom otpadu za 2013. i 2014. godinu
Sakupljeni otpad se kamionima za odvoz otpada dovozi na lokaciju „Baćanska“.
Otpad se nakon vaganja i vizualnog pregleda uspoređuje s pratećom
dokumentacijom. Provjerom dokumentacije o otpadu utvrđuje se cjelovitost i
ispravnost dokumentacije o otpadu kojeg se prihvaća. Ukoliko je na vozilu više vrsta
otpada pristupa se razdvajanju te se tako izdvojene komponente privremeno skladište
zasebno. Sav neiskoristiv komunalni otpad ostao prilikom razdvajanja odvozi se
na tijelo odlagališta. Razvrstavanje se obavlja ručno. Odvoz korisnog otpada s
lokacije obavlja ovlaštena pravna osoba. Prikupljeni otpad određenog ključnog broja
odvozi se na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
Problematika zbrinjavanja otpada obuhvaća zbrinjavanje komunalnog i posebnog
otpada i ima osobitu važnost s gledišta zaštite okoliša i prirodnih resursa, ali nedovoljno
sagledano gospodarsko - razvojno značenje. Mjere za organizirano i kontrolirano
postupanje s otpadom obuhvaćaju: smanjenje nastanka otpada, mjere korištenja
otpada i sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim
mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja otpada.
U Općini Davor je izgrađeno reciklažno dvorište te je upisano u očevidnik reciklažnih
dvorišta pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.13
U općini Davor izgrađeno je reciklažno dvorište sa boksovima za iskoristive sastavnice
komunalnog otpada, za glomazni otpad i posebne kategorije otpada. Reciklažno
dvorište radi od ponedjeljka do petka u vremenu od 07:00 do 15:00 sati. Na odlagalištu
„Baćanska“ planira se postaviti sortirnica kapaciteta do 50 tona/dan sa schrederom i
prešom. Sortirnica će služiti za razvrstavanje posebnih kategorija otpada.
Odredbom članka 35. stavak 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom je
propisano da je jedinica lokalne samouprave koja ima manje od 1 500 stanovnika,
13 Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
38
a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna osigurati na svom području
mobilnu jedinicu koja se smatra reciklažnim dvorištem, jedinica lokalne samouprave
koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati najmanje jedno reciklažno
dvorište i još po jedno na svakih idućih 25 000 stanovnika, a ako ima više od 100.000
stanovnika najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000
stanovnika, dok je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište dužna osigurati
mobilnu jedinicu koja se smatra reciklažnim dvorištem.
2.3.5.1. Zakonska i divlja odlagališta otpada
Jedan od strateških ciljeva gospodarenja otpadom je smanjivanje rizika od otpada
putem sanacije i zatvaranja odlagališta. Strategijom i Planom gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske je određeno da će Fond financirati projekte sanacije
i zatvaranja postojećih odlagališta, a sredstva za provedbu projekata će se osigurati
iz javnih izvora (državni proračun, proračuni jedinica lokalne ipodručne (regionalne)
samouprave, sredstva komunalnih društava u vlasništvu jedinica lokalne samouprave,
fondovi Europske unije, Fond, krediti Svjetske banke, Europske banke za obnovu
i razvitak i Europske investicijske banke) te privatnih izvora (javno - privatna
partnerstva, koncesije).
Planom gospodarenja otpadom Brodsko - posavske županije je bilo planirano
postupno smanjiti broj aktivnih odlagališta na području županije usklađeno s
aktivnostima izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom, odnosno do
konca 2012., do kada je bila planirana i sanacija svih divljih odlagališta otpada. U
vrijeme donošenja plana, na području županije je bilo 15 značajnijih odlagališta
otpada, od kojih ni jedno nije udovoljavalo propisanim uvjetima za rad, te
značajan broj manjih i divljih odlagališta otpada. Za četiri značajnija odlagališta
otpada (Šagulje – Ivik, Nova Gradiška; Baćanska, Davor, Vijuš - jug, Slavonski Brod;
i Alabarica, Donji Andrijevci) u tijeku su bili postupci ishođenja dokumentacije i
osiguranja sredstava za sanaciju odlagališta, a planirana je i sanacija nekoliko manjih
odlagališta. Planom je predviđeno izgraditi centralno županijsko odlagalište
komunalnog i neopasnog otpada u okviru županijskog centra za gospodarenje
otpadom.
Prema Izvješću o obavljenoj reviziji gospodarenja otpadom na području Brodsko –
posavske županije, 2014., godine, zabilježeno je 60 divljih odlagališta otpada te 25
saniranih divljih odlagališta otpada u Županiji. Na području Općine Davor nije
zabilježeno ni jedno divlje odlagalište otpada.
Zakonsko odlagalište Baćanska se nalazi 3,5 km sjeveroistočno od središta naselja
Davor. Površina odlagališta je 6,2 ha, a površina prostora za odlaganje je 1,45 ha.
Kapacitet odlagališta je 60.000 tona, no ishođena je Lokacijska dozvola za povećenje
kapaciteta za još 50.000 tona, što ukupni iznosi 110.000 tona. U fazi je izrada projektno
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
39
– tehničke dokumentacije za izradu Glavnog projekta za ishođenje građevinske
dozvole, što znači da će odlagalište „Baćanska“ biti kapaciteta 110.000 tona. Paralelno
sa izradom projektno - tehničke dokumentacije za povećanje kapaciteta postojeće
odlagališne plohe, radi se i projektno-tehnička dokumentacija za izgradnju nove
odlagališne plohe kapaciteta 110.000 tona. Temeljem Načelne i Lokacijske dozvole
plan je izgraditi i prostor za kompostiranje, bazen za kompostiranje i prostor za
skladištenje komposta, te transfer ili pretovarnu stanicu.
Temeljem izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Davor na odlagalištu
„Baćanska“ omogućuje se izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora
energije instalirane električne snage do 15 MW, i to :postrojenja obrade otpada,
postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase i/ili na komunalni
otpad, elektrane na deponski plin.
Odlagalište ima Uporabnu dozvolu za fazu I. koja se sastoji od čuvarske kućice,
ogradom oko odlagališta, kazeta 1. s bazenom za procjedne i oborinske vode,
nadstrešnice za kompaktor, vage, perilište kotača i djela zaštitnog pojasa prema
odlagalištu i radnoj zoni.
Odlagalištem upravlja komunalno društvo Komunalac Davor d.o.o., Davor. Na
odlagalište se dovozi otpad koji se skuplja u općinama Davor, Cernik, Nova Kapela i
Vrbje. Odlagalište je sanirano (sanacija je završena u 2010.), a na odlagalištu se
provode mjere na smanjenju štetnih utjecaja na okoliš. Odlagalište ima dozvolu za
odlaganje, lokacijsku i građevinsku dozvolu te uporabnu dozvolu za fazu koja se
odnosi na sami prostor (ćelija 1).
2.3.6. SWOT analiza infrastrukture Općine
Tablica 20. Swot analiza infrastrukturne opremljenosti područja Općine Davor
SNAGE
Dobra cestovna povezanost Općine sa Županijom i ostatkom RH
Županijske ceste na području Općine Davor povezane s čvorištima za ulaz/izlaz na autocestu Zagreb - Lipovac
Mogućnost iskorištavanja potencijala rijeke Save koja teče područjem Općine Davor u prometnom smislu ali i u prirodnom – predstavlja jedinstveni krajobraz
Kvalitetno izvedena telekomunikacijska mreža na području Općine koja u potpunosti zadovoljava sadašnji stupanj razvijenosti Općine, te pruža dobre temelje za buduće nadogradnje
Cjelokupno područje naselja Davor ima vodoopskrbni i kanalizacijski sustav
30% izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji se planira dovršiti do 2017. godine
Sanirana sva divlja odlagališta otpada na području Općine
Zakonsko odlagalište „Baćanska“ sanirano te na njemu izgrađeni potrebni infrastrukturni objekti
100% pokrivenost vodoopskrbnog sustava na području Općine Davor
SLABOSTI Većina prometnica na području općine čini mrežu nerazvrstanih cesta
Problem postojeće cestovne mreže – potrebna sanacija svih županijskih i postojeće 1 lokalne ceste na području Općine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
40
Na području Općine Davor nema riječne luke iako postoji veliki potencijal za njezinu izgradnju
Neiskorištenost geoprometnog položaja i mogućnosti pograničnih područja
Ne postojanje distribucijske plinoopskrbe
Naselje Orubica nema uspostavljen kanlizacijski sustav
Izgrađena javna rasvijeta ne zadovoljava sadašnje potrebe
PRILIKE
Izgradnja kanalizacijskog sustava za područje naselja Orubica
Fondovi za razvoj infrastrukture, zaštitu okoliša i prirode
Pročišćavanje rijeke Save – kako bi bila u stanju plovnosti na području Općine Davor
Izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase i/ili na komunalni otpad
Izgradnja bazena za kompostiranje te pretovarne stanice
Izgradnja riječne luke „Davor“
Izgradnja lokalnog plinovodnog sustava
Uskladiti hrvatski energetski sektor i energetsko zakonodavstvo s Trećim paketom energetskih propisa Europske unije
Provođenje intenzivnih aktivnosti na rješavanju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda onih građevina koje nisu priključene u sustav
Ulaganje u izgradnju cjelovitog sustava postupanja s otpadom sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje i okoliš, uz što bolje gospodarsko korištenje otpada i uz što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada
Izgradnja javne rasvjete u visoko prometnim ulicama
PRIJETNJE
Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje nadležnosti različitih institucija
Ne postojanje dovoljno financijskih izvora za realizaciju svih planiranih projekata
Ne odobravanje pojedinih projekata od strane ministarstava i nadležnih institucija, zbog potrebne preopsežne dokumentacije
Izvor: Općina Davor
2.3.7. Razvojni problemi i potrebe
Tablica 21. Razvojni problemi i potrebe razvoja infrastrukture na području Općine Davor
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Nedovoljna kvaliteta postojećih cesta
Nedovoljno iskorištena prednost geoprometnog položaja i mogućnosti pograničnih područja
Neriješeni imovinsko - pravni odnosi
Plovnost rijeke Save nije na zadovoljavajućoj razini te se ne odvija riječni promet
Ne postojanje distribucijske plinoopskrbe
Kanalizacijski sustav ne pokriva cjelokupno područje Općine – naselje Orubica je bez kanalizacijskog sustava
Izgrađena javna rasvijeta ne zadovoljava sadašnje potrebe
o Osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom
o Sustavno podizati ekološku svijest građana širenjem kulture odgovornog postupanja s otpadom
o Izgradnja riječne luke „Davor“ o Pročišćavanje rijeke Save – kako bi bila u
stanju plovnosti o Izgradnja lokalnog plinovodnog sustava o Izgradnja kanalizacijskog sustava za
područje naselja Orubica o Izgradnja javne rasvijete u visoko prometnim
ulicama o Jačanje općinskih tvrtki o Realizacija projekta izgradnje prometnica,
pješačkih i biciklističkih površina i šetnice na nasipu u naselju Davor
Izvor: Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
41
2.4. Prirodna i kulturno - povijesna baština
2.4.1. Prirodne vrijednosti
U Općini Davor nema ni jedne prirodne vrijednosti zaštićenog područja temeljem
Zakona o zaštiti prirode (''NN'' br. 70/05).
Područja ekološke mreže Republike Hrvatske
U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), a
proglašena Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 124/13), te predstavlja
sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih
za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom bio-geografskom raspoređenošću
značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti, odnosno
predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000 u Republici
Hrvatskoj. Uredbom o proglašenju ekološke mreže propisane su i smjernice za mjere
zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva
očuvanja svakog područja ekološke mreže.
Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su
na područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (potencijalna "SAC" područja –
Special Areas of Conservation) te međunarodno važna područja za ptice (potencijalna
"SPA" područja – Special Protection Areas). Unutar ekološke mreže njezini dijelovi
povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica
ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od
jednog lokaliteta do drugog. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su
uz šifru područja označena s #, kao i sva međunarodno važna područja za ptice,
predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000.
Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da
se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom
planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku
mrežu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti
samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene
kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s
vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja
za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
42
Tablica 22. Ekološka mreža na području Općine Davor
PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (EU EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000)
R.b. Vrsta područja Naziv područja Oznaka
1.
stanišni tipovi - prirodna eutrofna jezera s vegetacijom, neobrasle šljunčane riječne obalesprudovi i priobalne poplavne šume vrbe i topole
divlje svojte - bjeloperajna krkuša, blistavac, bolen, gavčica, Keslerova krkuša, mali vretenac i dr.
Sava HR2001116
2.
stanišni tipovi - poplavne šume hrasta lužnjaka, prirodna eutrofna jezera s vegetacijom
divlje svojte (ptice močvarice)
Vlakanac - Radinje HR2000424
3.
ribnjaci i poplavni pašnjaci uz Savu
divlje svojte – bjelobrada čigra, crvenokljuna čigra, čapljica, voljak, gak, mala bijela čaplja, patka gogoljica, patka njorka, siva guska i dr.
Jelas polje HR1000005
Izvor: Izmjene i dopune PPUO Davor, 2008. godine
Smjernice za provedbu mjera zaštite:14
Za područje Sava:
Osigurati povoljnu količini vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna
za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.
Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su
nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.
Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa.
Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci,
slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje
nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.).
Očuvati povezanost vodnoga toka.
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste
i genetski modificirane organizme.
Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih
staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja.
Osigurati pročišćavanje otpadnih voda.
Na iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova.
14 Izmjene i dopune PPUO Davor, 2008. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
43
Za područje Vlakanac Radinje:
Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je
nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.
Očuvati povoljna fizikalno - kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su
nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.
Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa.
Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa.
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane
(alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.
Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma.
U gospodarenju šumama izbjegavati upotrebu kemijskih sredstava
za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (''control agents''); ne koristiti
genetski modificirane organizme.
Za područje Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uz Savu:
Ne provoditi regulaciju vodotoka.
Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom.
Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma.
U gospodarenju šumama izbjegavati upotrebu kemijskih sredstava
za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (''control agents''); ne koristiti
genetski modificirane organizme.
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane
(alohtone) vrste ni genetski modificirane organizme.
Pojedine dijelove koji su do sada neizgrađeni prilikom planiranje treba sačuvati
kao zaštitne zelene površine, a što veći dio treba sačuvati i pretvoriti u javne
zelene površine.
U što većoj mjeri potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno
planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž.
Na svakoj čestici na kojoj će se graditi treba propisati minimalnu površinu koja
mora ostati obrasla vegetacijom
2.4.2. Kulturna dobra
Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju
zaštitu prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99,
151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13).
Uvidom u dokumentaciju Ministarstva kulture preuzetu iz Konzervatorskog odjela u
Osijeku i na terenu, na području Općine Davor nijedno dobro nije službeno, formalno
zaštićeno, odnosno nije rješenjem utvrđeno njegovo svojstvo kao kulturnog dobra.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
44
U postupku registracije ruralne cjeline naselja Davor potrebno je utvrditi očuvane
građevine ruralne stambene tradicijske arhitekture i granicu ruralne cjeline. Za
prapovijesno i antičko nalazište u Davoru potrebno je provesti arheološka istraživanja
kojima će se izvršiti podrobnija analiza nalaza i utvrditi prostorne granice ovog
lokaliteta. Na zaštićenom arheološkom lokalitetu svi zemljani radovi dubine iskopa
veće od 50 cm moraju biti izvođeni ručno, uz nadzor arheologa i prethodno dopuštenje
Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu, koji može za pojedine lokacije propisati
i prethodno izvođenje istražnih radova. Sva izgradnja na arheološkom području
uvjetovana je rezultatima istražnih radova, bez obzira na prethodno izdana odobrenja
i dozvole.
Za poduzimanje radnji na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa
kulturnog dobra potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne
uvjete zaštite nepokretnog dobra od Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu. Šire
središe Davora obavezno je čuvati u zatečenom obliku. Bez opravdanog razloga i
potrebne dokumentacije ne mogu se rušiti niti rekonstruirati stare, povijesne
visokoprizemne zgrade na području Općine.
Dobro za koje nije utvrđeno da je pod zaštitom, predstavničko tijelo Općine može
proglasiti zaštićenim (kulturno dobro od lokalnog značaja). O tome se donosi odluka,
kojom se određuje način zaštite, te uvjeti i sredstva za provođenje te odluke, a nadležni
Konzervatorski odjel daje odgovarajuću suglasnost.
Dobra koja trebaju uživati zaštitu po odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara (NN br., 69/99.) su:
Prapovijesno i antičko nalazište (1228) koje je vezano za slučajne nalaze kod
naselja Davor (lokacija nije precizno zabilježena u Konzervatorskom odjelu u
Slavonskom Brodu), a radi se o ulomcima posuda iz prapovijesti i o nalazu
predmeta iz rimskog razdoblja koji se čuvaju u zavičajnom Muzeju u Novoj
Gradiški. Dakle, može se predmnijevati da se u koritu Save kod naselja Davor
može očekivati još arheoloških nalaza.
Župna crkva Marije Kraljice i sv. Jurja u Davoru je dijelom modernizirana.
Očuvani su svodovi i karakteristično negotičko pročelje s tornjem.
Crkva sv. Ilije proroka je župna crkva u naselju Orubica. Kasnobarokna je
građevina sa zabatnim tornjem čija kapa je relativno vitka i ima karakterističnu
lukovicu i lanternu.
Kulturno dobro mogu biti ruralna cjelina naselja Davor, stara škola i kapela na
ulazu u naselja Orubica.
Osnovne karakteristike prostora, obuhvaćenog PPUO Davor, s gledišta zaštite
kulturne baštine je u pojedinačnoj koncentraciji stambenih kuća tradicionalne ruralne
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
45
arhitekture u naselju Davor koje s vodotokom rijeke Save posjeduje izrazitu
krajobraznu vrijednost.
Crkva sv. Ilije proroka u Orubici i župni stan s pripadajućim parcelama su kulturno-
povijesna cjelina, koju treba čuvati i obnoviti u izvornoj oblikovnoj i materijalnoj
strukturi. Izuzetno uz povijesne strukture mogu biti interpolirani novi sadržaji koji su
nužni za funkciju. Crkva Marije Kraljice i sv. Jurja u Davoru kao i pripadajuća zemljišna
parcela dio su kulturno-povijesne baštine koje treba čuvati u zatečenom stanju i
obnavljati temeljem konzervatorskih smjernica. Građevine kao što je kapela na ulazu
u selo Orubica, stara škola i Galerija Kerdić također se mogu štititi kao kulturna dobra
od lokalnog značaja.
Za radove održavanja, ili rekonstrukcije koji mogu prouzročiti promjene na navedenim
povijesnim građevinama, potrebno je izvršiti skladno važećoj konzervatorskoj
metodologiji povijesna istraživanja i poštivati propise u svezi izrade projektne
dokumentacije i obavljanja poslova pripreme i izvođenja radova rekonstrukcije,
restauriranja i uređenja.
2.4.3. SWOT analiza kulturno - povijesne baštine
Tablica 23. Swot analiza kulturno-povijesne baštine područja Općine Davor
SNAGE Značajne ekološke mreže na području Općine
Lokalno stanovništvo – poznavatelji kulturno-povijesne i tradicijske baštine
Tradicijska multikulturalna gastronomija
SLABOSTI
Nepostojanje kulturne strategije
Slaba kulturna suradnja na EU i nacionalnoj razini
Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje i zaštitu prirodne i kulturno povijesne baštine
Na području Općine Davor nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode niti područja predviđenih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode
Nedovoljno iskorištena kulturno-povijesna i tradicijska baština u svrhu razvoja turističke ponude
Nedostatno proučavanje predane baštine (mitovi i legende)
Nijedno kulturno dobro nije službeno zaštićeno iako posjeduju svojstva za zaštitu
PRILIKE
Rastući interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi očuvanja krajobraza te valorizacije, očuvanja i održivog korištenja kulturno-povijesne i tradicijske baštine
Članstvo u EU otvara mogućnost korištenja fondova specijaliziranih za valorizaciju, očuvanje i održivo korištenje kulturno-povijesne baštine (materijalne i nematerijalne)
Razvoj ruralnog turizma kroz promociju kulturne baštine
Donošenje odluke predstavničkog tijela o proglašenju kulturnog dobra od lokalnog značaja za prapovijesno i antičko nalazište, Župnu crkvu Marije Kraljice i sv. Jurja, Crkvu sv. Ilije proroka, ruralnu cjelinu naselja Davor, staru školu te kapelu na ulazu u Davor
PRIJETNJE Neefikasno upravljanje kulturno-povijesnom baštinom
Izvor: Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
46
2.4.4. Razvojni problemi i potrebe
Tablica 24. Razvojni problemi i potrebe kulturno-povijesne baštine Općine Davor
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Nedovoljna provedba mjera zaštite okoliša
Nedovoljna uključenost kulturno-povijesne baštine u turističku ponudu
Neefikasno upravljanje kulturno - povijesnom baštinom
o Sustavnom provedbom mjera zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine djelovati u smjeru osiguranja održivog razvoja Općine
o Očuvanje i obnova estetske vrijednosti krajobraza
o Provoditi mjere zaštite arheoloških lokaliteta i prezentacije njihove vrijednosti i značaja
o Provoditi mjere zaštite, konzervacije, obnove, rekonstrukcije i revitalizacije kulturnih dobara
Izvor: Općina Davor
2.5. Gospodarstvo
2.5.1. Gospodarske značajke područja LAG - a
„Zapadna Slavonija“15
Područje LAG-a „Zapadna Slavonija“ pretrpjelo je teška razaranja tijekom
Domovinskog rata, što se odrazilo i na gospodarstvo tog područja. Područje LAG-a
dočekalo je kraj ratnih razaranja sa strukturnim demografskim promjenama, te visokom
stopom nezaposlenosti. Većina velikih tvrtki je ugašena što zbog ratnih devastacija,
što zbog gubitka kvalificirane radne snage i tržišta. Globalna ekonomska kriza kao i
recesija koja je uslijedila ostavile su značajne posljedice na gospodarstvo cijele
Brodsko- posavske županije, a time i na područja LAG-a uzrokujući stagnaciju, a zatim
i pad gospodarske aktivnosti. Pored recesije, gospodarstvo je opterećeno i nizom
problema iz novije prošlosti kao što su težak proces tranzicije gospodarstva prema
ekonomiji otvorenog tržišta te nedostatak domaćih i stranih investicija. Dosadašnji
razvitak gospodarstva na području LAG-a tradicionalno se oslanjao na poljoprivredu,
stočarstvo, šumarstvo i ribarstvo. Mogućnosti razvoja područja LAG-a „Zapadna
Slavonija“ vezane su uz prirodne i prostorno-prometne pogodnosti područja koje
karakterizira kvalitetno poljoprivredno zemljište, dobro razvijena prometna
infrastruktura te, pogodnosti pograničnog područja.
15 Lokalna razvojna strategija LAG „Zapadna Slavonija“ 2012. – 2015. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
47
Na području LAG-a ne postoje velika poduzeća već dominiraju mala poduzeća koja
čine oko 97% ukupnog broja trgovačkih društava te mali broj srednjih poduzeća koja
čine oko 3%. S obzirom na djelatnosti trgovačkih društava na području LAG-a,
dominiraju prerađivačka industrija (21,5%) te trgovina na veliko i malo (23,2%), dok
ostale djelatnosti čine znatno manji postotak u ukupnom broju trgovačkih društava
područja LAG-a. Na području LAG-a aktivno je ukupno 663 obrta.
Na području LAG-a postoji 6 definiranih poduzetničkih zona u fazi razvoja: Industrijski
park Nova Gradiška, Poslovna zona Brezine u Gornjim Bogićevcima, Poslovna zona
Dragalić, Gospodarsko proizvodna zona Cernik, Poduzetničke zone 1 i 2 u Rešetarima
te Poduzetnička zona Dvorine u Davoru.
Na području Županije djeluju županijska razvojna agencija te privatne razvojne
agencije kao institucije u okviru kojih se poduzetnicima početnicima, ali i postojećim
poduzetnicima pruža informativno - savjetodavna i pravna pomoć.
Područje Brodsko-posavske županije, a tako i područje LAG-a „Zapadna Slavonija“,
predstavlja značajan potencijal za razvoj poljoprivrede. Veliki dio tradicionalno
obrađivanih površina trenutno je zapušten zbog faktora poput depopulacije,
usitnjenosti posjeda i parcela, nedostatka mehanizacije te ratom izazvanog prekida u
proizvodnji. Prema popisu poljoprivrede 2003. godine na području LAG-a registrirano
je 6.739 poljoprivrednih kućanstava čija je osnova djelatnost poljoprivreda. Ukupno
raspoloživo poljoprivredno zemljište na području LAG-a od 175,4 km² čini 20,9%
ukupne površine LAG-a.
2.5.2. Gospodarske značajke područja Općine Davor
Temeljno opredjeljenje u razvoju gospodarskog sustava je optimalno korištenje
prirodnih resursa, komparativnih prednosti i odgovarajuća disperzija gospodarskih
sadržaja uz neophodnu izgradnju infrastrukture.
Za područje Općine Davor karakteristična je poljoprivredna proizvodnja od čega je
najzastupljenije povrtlarstvo, zatim stočarstvo, zatim slijedi industrija (mali i srednji
proizvodni kapaciteti), uslužne dijelatnosti te turizam.
Naselje Orubica vodeće je mjesto u povrtlarskoj proizvodnji uz koju je vezan i projekt:
Sustav navodnjavanja Orubica na max. 400 ha, kojim se planira pospješiti povrtlarska
proizvodnja te iskoristiti sve prirodne potencijale kako bi se dodatno utjecalo na razvoj
ovoga područja.
Područje obuhvata budućeg SN Orubica smješteno je uz rijeku Savu, između naselja
Orubica i Davor i obuhvaća cca. 400 ha poljoprivredne površine. Spomenuto područje
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
48
definirano je u cijelosti kao pogodno tlo za navodnjavanje i umjereno pogodno tlo za
navodnjavanje. Ove površine koriste se i u postojećim uvjetima za intezivnu
poljoprivredu, prije svega za uzgoj povrtlarskih kultura.
Projekt SN Orubica usvojen je na Županijskoj skupštini kao pilot – projekt
navodnjavanja na području Brodsko – posavske županije. Glavni izvori vode za
navodnjavanje ovoga područja su rijeka Sava i podzemni vodonosnici.
Poljoprivredna proizvodnja trebala bi se usmijeriti na proizvodnju "zdrave hrane" i to
povrća za industrijsku preradu te tradicionalnih povrtlarskih kultura i ljekovitog bilja.
Moguća je i proizvodnja, odnosno uzgoj šiba za razvoj košaračke proizvodnje.
Razvoj stočarske proizvodnje trebao bi se usmijeriti na uzgoj krupne „mesne“ stoke,
svinjogojstvo, ovčarstvo i peradarstvo (farme pilića, pataka, purana).
Daljnji razvoj postojećih industrijskih grana trebao bi generirati pored ostaloga i razvoj
prerađivačke industrije koja će biti funkcionalno vezana za poljoprivrednu proizvodnju
i to:
proizvodnja domaćeg kulina,
proizvodnja kiselog kupusa,
proizvodnja specijalnih vrsta trajnog kruha, pahuljica i sl.
Područje Općine Davor ima dobre pretpostavke za razvoj nautičkog turizma te je u te
svrhe potrebna je izgradnja manjeg brodogradilišta na Savi za gradnju i servisiranje
riječnih brodova, te riječna marina ("fluvina"). Kako već postoji tradicija eksploatacije
riječnog šljunka, također postoje uvijeti za proizvodnju građevinskih elemenata.
U skladu s očuvanjem i racionalnim gospodarenjem, u šumama i na šumskom
zemljištu moguća je izgradnja sadržaja zdravstva, sporta i rekreacije (trim staze,
vodeni sportovi, konjički sportovi, lov, ribolov i sl.).
Vlada RH pokrenula je izradu Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAP-NAV), čija bi
realizacija pridonijela učinkovitijom poljoprivrednom proizvodnjom i održivim razvojem
ruralnih područja korištenjem navodnjavanja. Uz pokrenutu realizaciju navodnjavanja
na području Brodsko-posavske županije; Pilot projekta sustava navodnjavanja Orubica
u Općini Davor, te pripremi dokumentacije za sustave navodnjavanja Sibinj i Vrpolje
od velikog gospodarskog značenja za područje Županije je Kanal Dunav-Sava. Kanal
Dunav-Sava, od Vukovara do Slavonskoga Šamca, kada bude dovršen služit de
poljoprivredi, prometu i vodnom gospodarstvu. Njegove su tri glavne funkcije:
navodnjavanje, plovidba i odvodnja. Kanal je najkraća plovna veza u smjeru zapadne
i istočne Europe. Njime se skraćuje plovni put za 417 km u smjeru zapada i 85 km u
smjeru istoka. Kanal će imati dvije brodske prevoznice: dunavsku i savsku. To su
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
49
armirano - betonske građevine ukopane u tlo u kojima se brod podiže ili spušta za
prijelaz iz rijeke u kanal ili obratno. Kanalom će se spojiti slivovi Biđ - Bosuta i Vuke tj.
prostor od oko 4000 km2, a tako spojeni slivovi bit de nadzirani Dunavskom ustavom.
Poljoprivredne površine uz kanal biti će natapane vodom iz kanala.16
2.5.2.1. Ekonomski razvoj i socijalno gospodarska struktura
Postupak ocjenjivanja indeksa razvijenosti i stupnja razvijenosti provodi se temeljem
Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 147/14) koji
je stupio na snagu 01. siječnja 2015. godine i Uredbe o indeksu razvijenosti („Narodne
novine“ broj 63/10 i 158/13). Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine«, br. 158/13.)
ostaje na snazi pet godina od stupanja na snagu navedenog Zakona.
Indeks razvijenosti izračunava se na temelju pet pokazatelja (stope nezaposlenosti,
dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne odnosno područne
(regionalne) samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva i stope
obrazovanosti) koji u različitim omjerima utječu na njegovu vrijednost. Stupanj
razvijenosti izračunava se na temelju indeksa razvijenosti svake 3 godine.
Prema Odluci o razvrstavanju, na županijskoj razini, jedinice područne (regionalne)
samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti i to prema prosjeku RH u: I.
skupinu <75% prosjeka RH, II. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, III. skupinu od
100% do 125% prosjeka RH i IV. skupinu >125% prosjeka RH.
Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu
razvijenosti prosjeka RH u: I. skupinu <50% prosjeka RH, II. skupinu od 50% do 75%
prosjeka RH, III. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, IV. skupinu od 100% do 125%
prosjeka RH i V. veća >125% prosjeka RH.
Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 147/14) i
Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema
stupnju razvijenosti („Narodne novine“ broj 158/13) Brodsko – posavska županija je
uvrštena u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave.
Općina Davor je uvrštena u II. skupinu jedinica lokalne samouprave. Indeks
razvijenosti Brodsko - posavske županije iznosi 18,43%, a indeks razvijenosti Općine
Davor iznosi 53,60%. Uspoređujući stupanj razvijenosti Općine Davor s drugim JLS na
području županije može se uočiti da je stupanj razvijenosti relativno ujednačen, ali je
prilično veći od prosjeka Brodsko - posavske županije.
16 Županijska razvojna strategija Brodsko – posavske županije 2011. - 2013. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
50
Tablica 25. Pokazatelji razvijenosti Općine Davor O
pć
ina
Dav
or
Vrijednosti osnovnih
pokazatelja
Prosječni dohodak per capita 2010.-2012. 15.113
Prosječni izvorni prihodi per capita 2010.-2012. 648
Prosječna stopa nezaposlenosti 2010.-2012. 27,4%
Kretanje stanovništva 2010.-2001. 95,0
Udio obrazovanog stanovništva 16-65 godina
2011. 53,02%
Vrijednosti standardiziranih
pokazatelja
Prosječni dohodak per capita 2010.-2012. 37,0%
Prosječni izvorni prihodi per capita 2010.-2012. 15,5%
Prosječna stopa nezaposlenosti 2010.-2012. 70,7%
Kretanje stanovništva 2010.-2001. 92,4%
Udio obrazovanog stanovništva 16-65 godina
2011. 46,4%
Indeks razvijenosti i
skupine
Indeks razvijenosti 53,60%
Skupine 50-75%
II. Izvor: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405
2.5.2.2. Gospodarska osnova Općine Davor Gospodarstvo Općine Davor je u najvećoj mjeri vezano za primarno korištenje
prirodnih resursa. Prije svega je vezano za poljoprivredno zemljište i poljoprivrednu te
stočarku proizvodnju.
Činjenica da Općina južnim dijelom leži na rijeci Savi omogućava da dio gospodarstva
počiva na eksploataciji šljunka. U primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji zastupljeno je
stočarstvo.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, na području Općine Davor
registrirano je 13 aktivnih poduzeća (d.o.o., j.d.o.o.), 17 aktivnih obrta, 1 ustanova, 1
zadruga, te 2 udruge vezane uz poljoprivrednu dijelatnost.
Prema veličini poduzeća, najveći dio čine male tvrtke, dok srednja i velika poduzeća
ne posluju na području Općine. Prema vrsti djelatnosti, temeljenih na Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti, najviše poslovnih subjekata se bavi poljoprivredom,
šumarstvom i ribarstvom te građevinarstvom a zatim prerađivačkom industrijom,
trgovinom na veliko i malo te vodoopskrbom. Preostali, manji dio poduzeća, bavi se,
prijevozom i skladištenjem, obrazovanjem, rudarstvom i vađenjem i ostalim uslužnim
djelatnostima.
Tablica 26. Popis poduzeća na području Općine Davor
Vrsta R.b. Matični
broj Naziv tvrtke Adresa
Dru
štv
o s
og
ran
iče
no
m
od
go
vo
rn
osti
1. 02249332 KOMUNALAC DAVOR d.o.o. Ivana Gundulića 35 , 35425 Davor
2. 01387090 REGIONALNI VODOVOD DAVOR - NOVA GRADIŠKA d.o.o.
Vladimira Nazora bb , 35425 Davor
3. 02846683 FRIGUS d.o.o. Kralja Zvonimira 25 , 35425 Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
51
4. 00865427 POLJO - DAVOR d. o. o. Davor I. B. Mažuranić bb , 35425 Davor
5. 00390704 AUTOPRIJEVOZ DAVOR d.o.o. Ive Kerdića 12 , 35425 Davor
6. 02054639 GRADEC d.o.o. Bana Ivana Mažuranića 32 , 35425 Davor
7. 02414511 SVILANA d.o.o. Bana Ivana Mažuranića 32 , 35425 Davor
8. 04268377 M.E. MONTAGIO d.o.o. Kačićeva 8 , 35425 Davor
9. 01200224 PLOVIDBA - DAVOR d.o.o. - u likvidaciji' Kralja Zvonimira 25 , 35425 Davor
10. 02387336 KLASTER POSAVINA POVRĆE d.o.o. Savska 6 a , 35424 Orubica
11. 01291297 SARA SATINA, d. o. o. Ive Kerdića bb , 35425 Davor
12. 01130803 SAVA-AGROECO d.o.o. Kačićeva 42 , 35425 Davor
Jed
no
sta
vn
o
dru
štv
o s
og
ran
ičen
om
od
go
vo
rno
šću
1. 04070356 FLORIS j.d.o.o. Gundulićeva 73 , 35425 Davor
Usta
no
va
1. 03000338 OSNOVNA ŠKOLA MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ
Ignjata Brlića 1 , 35425 Davor
Zad
rug
a
1. 01807161 PZ ORUBICA Radićeva 29 , 35424 Orubica
Izvor. http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/fullSearchPost
Tablica 27. Popis obrta koji djeluju na području Općine Davor
R.b. Naziv obrta Adresa
1. AGRO OBRT I USLUGE „HAJM“ Savska 78, 35424 Orubica
2. MLADI ROGOVI, OBRT ZA STOČARSTVO Štrosmajerova 7, 35424 Orubica
3. ART OF METAL, TRGOVAČKI OBRT Ivana Gundulića 79, 35425 Davor
4. BAJA, ŠUMARSKI OBRT Stjepana Radića 19, 35425 Davor
5. TRGOVAČKI OBRT DAVOR Ivana Gundulića 46, 35425 Davor
6. PROIZVODNO TRGOVAČKI OBRT MARINA Josipa Jurja Strossmayera 1, 35425 Davor
7. TRGOVAČKI OBRT SLAVONKA Bana Ivana Mažuranića 12, 35425 Davor
Izvor: http: http://www.mojatvrtka.net/trazi/Davor/obrt/; http://www.mojatvrtka.net/trazi/Orubica/obrt/;
Općina Davor
Tablica 28. Popis gospodarskih udruga koje djeluju na području Općine Davor
R.b. Naziv udruge
1. Udruga poljoprivrednika sustava navodnjavanja Orubica
2. Udruženje ratara i stočara Općine Davor
Izvor:https://registri.uprava.hr/#!udruge/9gIBAAEAAQAAAAAAAPgDAQAAAQIAAAAB0AoAAAAAAAA
AqAQBAAQAAAABGAAAAAAAAAABAQFvaeICAA
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
52
2.5.2.3. Vanjskotrgovinska razmjena Što uspješnije uključivanje u međunarodnu robnu razmjenu, zasnovano na
ekonomskim načelima tržišne ekonomije, predstavlja stratešku zadaću svakog
gospodarstva. To podrazumijeva izvoz konkurentnih, tržištu prihvatljivih proizvoda i
usluga na profitabilnoj osnovi sa stalnim nastojanjima da se u konačnici ostvari
pozitivna bilanca u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Gospodarski rast nije moguć ako su
proizvođači ograničeni samo na domaće tržište, što se posebno odnosi na zemlje s
malim tržištem kao što je Republika Hrvatska. S tim u vezi, gospodarski rast RH, pa
tako i Brodsko – posavske županije i Općine Davor, kao i izgledi za otvaranje radnih
mjesta vezani su za proizvodnju roba i usluga, a time i više nego ikada prije, za izvoz
odnosno globalnu ekonomiju.
U sljedećim tablicama su prikazani podaci o izvozu i uvozu Brodsko – posavske
županije i Općine Davor ostvarenim u 2011. i 2012.godini.
Tablica 29. Ostvareni izvoz u Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor (u tisućama kuna)
OSTVARENI IZVOZ
Županija/gradovi i općine
Godine Indexi
2009. 2010. 2011. 2012. 12/11
Republika Hrvatska 55.272.198 64.891.583 71.234.060 72.380.725 101,6
Brodsko – posavska županija
1.016.506 931.077 909.327 1.375.094 151,2
Općina Davor 526 126 - - -
Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/04-02-05_01_2011.htm
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/04-02-04_01_2013.htm
U 2012. godini u Brodsko - posavskoj županiji ostvaren je izvoz u iznosu od
1.375.094.000,00 kn što je za 51,22% više u odnosu na prethodnu godinu, te je udio
izvoza Županije u izvozu RH iznosio 1,90%. Istodobno 2012. godine je iz RH izvezeno
roba u iznosu od 72.380.725.000,00 kn što je povećanje za 1,61% u odnosu na 2011.
godinu.
Općina Davor je 2010. godine izvezla robe u vrijednosti 126.000,00 kn, što je
uspoređujući s prethodnom 2009. godinom smanjenje za čak 76,04%, dok u 2011. i
2012. godini izvoz na području Općine Davor nije ostvaren.
Tablica 30. Ostvareni uvoz u Brodsko – posavskoj županiji i Općini Davor (u tisućama kuna)
OSTVARENI UVOZ
Županija/gradovi i općine
Godine Indeks
2009. 2010. 2011. 2012. 12/11
Republika Hrvatska 111.751.098 110.296.840 121.036.155 121.899.363 100,7
Brodsko - posavska županija
884.221 786.841 1.326.433 1.547.488 116,7
Općina Davor 129 192 225 585 259,8
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
53
Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/04-02-05_01_2011.htm
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/04-02-04_01_2013.htm
U 2012. godini u Brodsko - posavskoj županiji ostvaren je uvoz u iznosu od
1.547.488.000,00 kn što je za 16,66% više u odnosu na prethodnu godinu, te je udio
uvoza Županije u uvozu RH iznosio 1,27%. Istodobno 2012. godine je u RH uvezeno
roba u iznosu od 121.899.363.000,00 kn što je za 0,71% više u odnosu na 2011.
godinu. Općina Davor je 2012. godine uvezla robe u vrijednosti 585.000,00 kn, što je
uspoređujući sa prethodnom 2011. porast od čak 160%. Općina Davor sudjeluje sa
0,04% u ukupnom uvozu Brodsko - posavske županije.
Tablica 31. Bilanca vanjskotrgovinske razmjene (u tisućama kuna)
Elementi Brodsko - posavska županija Općina Davor
2011. 2012. 2011. 2012.
1. Izvoz 909.327 1.375.094 - -
2. Uvoz 1.326.433 1.547.488 225 585
3. Bilanca -417.106 -172.394 -225 -585
4. Pokrivenost uvoza
izvozom 68,55 88,86 0 0
Izvor: //www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/04-02-04_01_2013.htm
Vezano za vanjskotrgovinsku razmjenu na razini Općine Davor svakako treba djelovati
u smjeru poticanja izvoza, a prije svega, orijentirati se na izvoz onih roba koje
kvalitetom odskaču od uvezenih te na taj način djelovati u smjeru razvoja domaće
proizvodnje s ciljem očuvanja radnih mjesta. Na razini Općine Davor u 2011. i 2012.
godini nije bilo izvoza roba i usluga, dok je u prijašnjim godinama izvoz postojao ali sa
tendencijom smanjenja, što znači da su se izvozno orijentirana poduzeća ili ugasila ili
postupno smanjivala proizvodnju koja je zadovoljavala potrebe domaćeg tržišta.
2.5.2.4. Zaposlenost i nezaposlenost
Tablica 32. Prosječna nezaposlenost u Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor u razdoblju od 2004. - 2015. godine
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
BPŽ 15.876 15.911 15.339 14.218 12.797 14.130 16.297 16.906 17.197 17.912 15.937 12.700
Općina Davor
219 229 221 216 218 241 294 301 307 356 368 318
Izvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
54
Grafikon 9. Prosječna nezaposlenost u Brodsko – posavskoj županiji u razdoblju od 2004.-2015. godine
Izvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1
Grafikon 10. Prosječna nezaposlenost u Općini Davor u razdoblju od 2004.- 2015. godine
Izvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
Brodsko - posavskažupanija
0
50
100
150
200
250
300
350
400
Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
55
Tablica 33. Nezaposlenost u RH, Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor u razdoblju od siječnja – prosinca 2014. godine i siječnja – prosinca 2015. godine (stanje krajem mjeseca)
Nezaposlenost RH Brodsko - posavska
županija Općina Davor
go
din
a
mjesec broj broj udio u
nezaposlenosti RH
broj udio u
nezaposlenosti Županije
2014
.
siječanj 378.284 19.416 5,13 423 2,18
veljača 384.376 19.733 5,13 452 2,29
ožujak 376.866 19.402 5,15 455 2,34
travanj 354.449 18.196 5,13 426 2,34
svibanj 327.508 16.644 5,08 383 2,30
lipanj 304.925 15.342 5,03 358 2,33
srpanj 296.094 14.254 4,81 332 2,33
kolovoz 289.889 13.274 4,58 307 2,31
rujan 290.584 13.344 4,59 301 2,25
listopad 306.170 13.874 4,53 316 2,28
studeni 312.330 13.857 4,44 317 2,28
prosinac 316.763 13.902 4,39 346 2,49
2015
.
siječanj 329.230 14.434 4,38 360 2,49
veljača 329.751 14.646 4,44 381 2,60
ožujak 319.211 14.254 4,46 369 2,58
travanj 297.088 13.370 4,50 331 2,47
svibavnj 275.381 12.638 4,59 307 2,43
lipanj 260.073 11.949 4,59 292 2,44
srpanj 257.994 11.587 4,49 302 2,60
kolovoz 256.748 11.377 4,43 294 2,58
rujan 259.459 11.414 4,40 271 2,37
listopad 275.813 12.379 4,48 302 2,44
studeni 284.657 12.292 4,32 306 2,49
prosinac 285.468 12.055 4,22 303 2,51
Izvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
56
Grafikon 11. Kretanje broja nezaposlenih osoba Brodsko - posavske županije po mjesecima
u 2014. i 2015. godini zvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1
Grafikon 12. Kretanje broja nezaposlenih osoba Općine Davor po mjesecima u 2014. i 2015. godini
Izvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1
Prema podacima prikazanim u prethodnoj tablici, u Općini Davor u prosincu 2015.
godine u ukupnom broju radno aktivnog stanovništva (1.919 osoba – prema popisu
stanovništva iz 2011. godine) je bila cca 15,79%, te se može zaključiti da je stopa
nezaposlenosti na području Općine relativno velika.
Prema podacima za prosinac 2015. godine u Brodsko - posavskoj županiji je bilo
12.055 registriranih nezaposlenih osoba, čime je Općina sa registrirane 303 osobe
imala udio od 2,51% u ukupnoj nezaposlenosti Brodsko - posavske županije.
Uspoređujući stopu nezaposlenosti u prosincu 2014. godine koja je tada iznosila
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
Brodsko - posavska županija
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500 Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
57
18,03% sa stopom u prosincu 2015. godine, uočava se tendencija smanjenja broja
nezaposlenih osoba.
Mjesečne stope nezaposlenosti nam govore o dinamici kretanja nezaposlenosti
uspoređujući stanje tekućeg mjeseca s prethodnim, te nam naglašavaju promjene u
nezaposlenosti s obzirom na pozitivne i negativne stope (rasta i pada nezaposlenosti),
što uzrokuje povećanje ili smanjenje nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec.
Uspoređujući stope nezaposlenosti po mjesecima 2014. godine s mjesečnim stopama
nezaposlenosti u 2015. godini uočava se tendencija smanjenja broja nezaposlenih
osoba u svim mjesecima 2015. godine.
U obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba u siječnju 2016. godine, na području
Općine Davor najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od 3
godine i škola za KV i VKV radnike (116 osoba ili 38,03%), potom osobe sa završenom
osnovnom školom (83 osoba ili 27,21%), osobe sa završenom srednjom školom za
zanimanje u trajanju od 4 i više godina (73 osoba ili 23,93%), zatim osobe sa
završenom gimnazijom (10 osobe ili 3,28%), osobe s višom školom, prvim stupnjem
fakulteta i stručnim studijem (9 osoba ili 2,95%) te osobe s fakultetom, akademijom,
magisterijem, doktoratom (7 osoba ili 2,30%) i osobe bez škole i s nezavršenom
osnovnom školom (7 osoba ili 2,30%) a što je prikazano i u sljedećoj tablici i grafikonu.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
58
Tablica 34. Pregled broja nezaposlenih BPŽ i Općine Davor po razini obrazovanja u siječnju 2016. godine (stanje krajem mjeseca)
Jedinica lokalne
samouprave
Ukupno Bez škole i nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja
do 3 god. i škola
za KV i VKV radnike
SŠ za zanimanja u
trajanju od 4 i više godina
Gimnazija
Viša škola, I.
stupanj fakulteta i
stručni studij
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Uk. ž m
BPŽ 12.611 7.144 5.467 1.258 2.786 4.489 2.808 328 533 409
Općina Davor
305 169 136 7 83 116 73 10 9 7
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje (Područni ured Slavonski Brod); http://www.hzz.hr/UserDocsImages/SB_stat_bilten_01_2016.pdf
Grafikon 13. Nezaposlene osobe Općine Davor prema razini obrazovanja u siječnju 2016. godine (stanje krajem mjeseca)
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje (Područni ured Slavonski Brod)); http://www.hzz.hr/UserDocsImages/SB_stat_bilten_01_2016.pdf
3%
27%
65%
5%
Bez škole/nezavršena osnovna škola
Osnovna škola
Srednja škola
Viša škola, fakultet, magisterij, doktorat
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
59
2.5.2.5. SWOT analiza gospodarskih obilježja
Tablica 35. Swot analiza gospodarskih obilježja područja Općine Davor
SNAGE
Prirodni resursi – velika prisutnost šumskih i poljoprivrednih zemljišta
Rijeka Sava sa svojim potencijalima – eksploatacija šljunka i pijeska
Značajni udio u gospodarstvu otpada na poljoprivrednu proizvodnju
Povoljan prometni položaj Općine za daljnji razvoj industrije te za plasiranje proizvoda na tržište EU-a
Tendencija smanjenja broja nezaposlenih osoba u 2015. godini u odnosu na prethodnu 2014. godinu
SLABOSTI
Nedostatak proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta
Prema veličini poduzeća, najveći dio čine male tvrtke, dok velika i srednja poduzeća ne posluju na području Općine
Zastarjela tehnologija malog gospodarstva
Nedostatak poduzetničkog duha
Slaba prilagodljivost promjenama na tržištu
Kontinuirani porast uvoza roba i usluga
Općina Davor bilježi drastičan pad izvoza u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu za čak 76,04%, dok u 2011. i 2012. godini uopće nije izvozila robu i usluge
Relativno velika stopa nezaposlenosti na području Općine (15,89%, 1/2016.)
Nedostatak ljudi s razvijenim menedžerskim i marketinškim vještinama
Nedovoljna ponuda institucija koje nude prekvalifikaciju radne snage
Nedovoljne poticajne mjere za razvoj gospodarstva
PRILIKE
Uređenje plovnog puta rijeke Save
Realizacija projekta „Sustav navodnjavanja Orubica“
Daljnja suradnja i unaprjeđenje proizvođača povrća - klastera
Uvođenje novih tehnologija te razvoj informatičke i telekomunikacijske mreže
Osuvremenjivanje obiteljskih gospodarstava radi daljnjeg razvoja poljoprivrednih gospodarstava i jačanja kupovne moći i financijske samostalnosti stanovništva Općine
Uključivanje u međunarodnu robnu razmjenu zasnovanu na ekonomskim načelima tržišne ekonomije
Izvoz konkurentnih, tržištu prihvatljivih proizvoda i usluga radi ostvarivanja pozitivne bilance u vanjskotrgovinskoj razmjeni
Poticanje i razvoj globalne ekonomije kroz širenje na nova tržišta - povezivanje s partnerima iz EU radi lakšeg pristupa EU fondovima
Usklađivanje sa zakonskim normama razvijenog EU tržišta i veća spremnost na usvajanje novih znanja i tehnologija
Orijentacija na izvoz onih roba koje kvalitetom odskaču od uvezenih radi jačanja razvoja domaće proizvodnje s ciljem očuvanja radnih mjesta
Podizanje kvalitete radne snage
Izrada novih programa poticanja zapošljavanja i njihova provedba
Daljnji razvoj prerađivačke industrije koja je usko vezana uz poljoprivrednu proizvodnju
PRIJETNJE
Inozemna konkurencija
Visoka reguliranost EU zakonodavstva
Nedovoljna povezanost obrazovnih institucija
Odljev kvalificiranih kadrova sa područja Općine
Nepostojanje sustava identifikacije i praćenja potrebnih kompetencija na tržištu rada
Manjak ponude pojedinih programa te nedostatna kvaliteta već postojećih programa
Visoka nelikvidnost u uvjetima otežanog poslovanja
Izvor: Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
60
2.5.2.6. Razvojni problemi i potrebe
Tablica 36. Razvojni problemi i potrebe razvoja gospodarstva na području Općine Davor
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Visoka stopa nezaposlenosti
Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada
Zastarjela tehnologija
Nedostatak stručnih kadrova
Nedovoljna ponuda institucija koje nude prekvalifikaciju radne snage
Nedovoljne poticajne mjere za razvoj gospodarstva
Slaba orijentiranost lokalnih tvrtki na izvoz roba i usluga
o Smanjenje stope nezaposlenosti kroz jačanje i razvoj gospodarskih potencijala
o Poticanje lokalnih tvrtki na izvoz roba i usluga
o Sustavno pratiti potrebe tržišta rada i prema tome uskladiti obrazovni sustav (stipendirati deficitarne programe, olakšati zapošljavanje traženih stručnih profila i sl.)
o Sprječavanje odlaska mladih obrazovnih kadrova
o Usklađivanje sa zakonskim normama EU o Realizacija projekta SN Orubica o Uređenje plovnog puta rijeke Save
Izvor: Općina Davor
2.5.3. Poduzetništvo
Prema parametirima veličine i broja pravnih oblika, na području Općine Davor
registrirano je 25 pravnih oblika, od toga aktivnih 18. Podaci o gospodarskoj aktivnosti
na općinskom nivou, mjereno u odnosu na registrirane gospodarske subjekte,
pokazuje visoki udio malih poduzeća.
Tablica 37. Klasifikacija pravnih oblika prema veličini na području Općine Davor
Pravni oblici Općina Davor
Malo Srednje Veliko Neodređeno Ukupno
Aktivne tvrtke 14 0 0 4 18
Aktivne tvrtke koje su predale GFI
11 0 0 0 11
Sve tvrtke upisane u sudski registar
15 0 0 10 25
Izvor:
http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon;jsessionid=D371E05AC1FDFB95C4222FBEBC936153
Na području Općine Davor, najveći broj poduzeća za glavnu djelatnost ima
poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo točnije njih 3, ili 16,66% te građevinarstvo 3 tvrtke,
ili 16,66% od ukupnog broja aktivnih poduzeća, zatim slijede po 2 prerađivačka
poduzeća ili 11,11%, 2 trgovine na veliko i na malo ili 11,11%, 2 poduzeća sa glavnom
djelatnosti opskrbe vodom ili 11,11% te 2 poduzeća ostalih uslužnih djelatnosti, ili
11,11% od ukupnog broja aktivnih poduzeća. Ostala poduzeća, točnije po 1 poduzeće
je registrirano sa glavnom djelatnošću obrazovanja, prijevoza i skladištenja, rudarstva
i vađenja te javne uprave i obrane.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
61
Tablica 38. Klasifikacija aktivnih pravnih oblika prema djelatnosti na području Općine Davor
Djelatnost prema NKD-u Broj
subjekata (A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3
(F) Građevinarstvo 3
(C) Prerađivačka industrija 2
(G)Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala 2
(E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
2
(S) Ostale uslužne djelatnosti 2
(P) Obrazovanje 1
(H) Prijevoz i skaldištenje 1
(B) Rudarstvo i vađenje 1
(O)Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1
Ukupan broj aktivnih tvrtki 18 Izvor:
http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon;jsessionid=D02306E6306347E8B970DEB2FEDE71FD
2.5.3.1. Građevinarstvo17
Brodsko - posavska županija pripada Panonskoj regiji. Trenutno spada među slabije
razvijene županije u Hrvatskoj. Stoga je potrebno posebno velike razvojne napore
uložiti kako bi se ova, ratom teško oštećena županija približila hrvatskom prosjeku i
počela koristiti svoje značajne potencijale u cilju ostvarivanja većeg blagostanja za
njeno stanovništvo.
Druga najvažnija djelatnost u Brodsko – posavskoj županiji prema prihodima je
građevinarstvo, dok je u Općini Davor građevinarstvo, pored poljoprivrede
najzastupljenija djelatnost, tj. najviše poduzeća se bave upravo tom dijelatnošću koju
je potrebno i dalje razvijati jer Općina ima dobre temelje za njezin daljni razvoj.
2.5.3.2. Prerađivačka industrija18
U Brodsko-posavskoj županiji djelatnost koja je najviše doprinijela ukupnom
prihodu županije je prerađivačka industrija koja je znatno povećala prihode od
nešto iznad 2 milijarde na preko 2,7 milijardi od 2003. do 2008. godine.
Iako poduzetnici iz prerađivačke industrije čine 19,8% ukupnog broja poduzetnika, po
broju zaposlenih to je daleko najznačajnija djelatnost koja zapošljava čak 43,4%
zaposlenih na području Županije.
17 http://www.asoo.hr/UserDocsImages/projekti/mreza/County_HR/Brodsko-posavska.pdf 18 http://www.asoo.hr/UserDocsImages/projekti/mreza/County_HR/Brodsko-posavska.pdf
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
62
Grane unutar prerađivačke industrije koje se sada ističu su proizvodnja proizvoda od
metala, proizvodnja hrane i pića i proizvodnja motornih vozila i prikolica.
U Općini Davor prerađivačka industrija je na drugom mjestu prema zastupljenosti
poduzeća, tj. najzastupljenije djelatnosti su građevinarstvo i poljoprivreda (najviše
poduzeća se bave građevinarstvom i poljoprivredom) a potom prerađivačkom
industrijom koju je potrebno efikasno povezati sa poljoprivrednom proizvodnjom.
2.5.3.3. Poduzetničke zone
Poduzetničke zone su infrastrukturno opremljena područja definirana prostornim
planovima, namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih, odnosno
gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je zajedničko
korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika
kojima se poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizacija
poslovanja i korištenje raspoloživih resursa poduzetničke zone zajedno s ostalim
korisnicima poduzetničke zone.
Razvoj gospodarstva, odnosno poduzetništva na određenom području će se postići
poticanjem izgradnje poduzetničkih zona. Na taj način će se riješiti prostorni problemi
poduzetnika te potaknuti buduće poduzetnike na ulaganje. Ulaganjima i razvojem
poduzetničkih zona na dugoročan način se stvaraju uvjeti za nesmetani rad kroz
korištenje zajedničke infrastrukture i povezivanje poduzetnika smještenih na istom
prostoru te kroz korištenje različitih povlastica ulaganja na tim prostorima, kao jezgri
razvoja gospodarstva na određenom prostoru.
„Industrijske zone i pripadajući infrastrukturni objekti su poglavito vezani za gradske
sredine Županije, a cjelokupni gospodarski razvoj usko je vezan za valorizaciju
prostora. Upravo fizionomija prostora, gdje je prostor lokacijski faktor za obavljanje
djelatnosti, i njegove karakteristike, te povoljan geoprometni položaj su opredijelili
gospodarski razvoj Županije.
Izgradnjom poduzetničkih zona želi se potaknuti razvoj gospodarstva te povećati broj
gospodarskih subjekata i poboljšati poslovne rezultate, povećati konkurentnost
poduzetnika, povećati zaposlenost i udio proizvodnje u ukupnom gospodarstvu.
Na području LAG-a „Zapadna slavonija“ postoji 6 definiranih poduzetničkih zona u fazi
razvoja: Industrijski park Nova Gradiška, Poslovna zona Brezine u Gornjim
Bogićevcima, Poslovna zona Dragalić, Gospodarsko proizvodna zona Cernik,
Poduzetničke zone 1 i 2 u Rešetarima te Poduzetnička zona Dvorine u Davoru.
Poduzetnička zona „Dvorine“ Općine Davor nalazi se u sjeveroistočnom rubnom dijelu
naselja kao utvrđeni prostor za zonu male privrede, dok je ograničenje za cjelokupnu
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
63
realizaciju zone vlasništvo nad zemljištem koje je dijelom u privatnom vlasništvu.
Općina je površinu od 3 ha koja je u njezinom vlasništvu utvrdila kao gospodarsku
zonu u kojoj je formirano 10 parcela za buduću gradnju.19
Osim poduzetničke zone Dvorine, Općina Davor je započela i sa projektom izgradnje
poslovno – gospodarske zone Davor sa ukupnom površinom od 15 ha s djelomično
izgrađenom komunalnom infrastrukturom. Za dovršetak kompletne izgradnje zone
potrebno je cca. 10.000.000,00 kn.
Usko vezano uz poslovno – gospodarsku zonu Davor jeste i obnova plovnog puta
rijeke Save s obzirom na interes poduzetnika za poslovanjem na ovom području.
Primjerice, tvrtka „Croatian logistic river“ planira zaposliti 20 – tak ljudi koji bi svoje
poslovanje obavljali putem gornjeg sliva Dunava: Rajna – Majna – Dunav.
Općina Davor bi kroz naredni period, nakon što se realizira projekat uređenja plovnog
puta rijeke Save trebala postati interesantna stranim investitorima, s obzirom da je
poznata činjenica da je riječni promet daleko jeftiniji od bilo kojeg drugog.
2.5.3.4. SWOT analiza poduzetništva
Tablica 39. Swot analiza poduzetništva na području Općine Davor
SNAGE
Razvijeno obrtništvo S obzirom na prirodne predispozicije područja i tradicionalno iskustvo u
proizvodnji, prehrambena industrija ima najveću perspektivu za daljnji razvoj i preradu poljoprivrednih proizvoda
Područje zastupljeno značajnom eksploatacijom šljunka, pijeska i sl.
Dobra prometna povezanost
Poticajne mjere Općine za ulaganja u poslovno – gospodarsku zonu Davor
Institucionalna podrška poduzetnicima na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini
Zainteresiranost poduzetnika za poslovanjem u poslovno – gospodarskoj zoni Davor
Bogatstvo šumskih površina
Kvalitetno poljoprivredno zemljište
Iznimni prirodni resursi za razvoj turističke dijelatnosti, turistički atraktivan i očuvan prirodni krajobraz – područje rijeke Save
SLABOSTI
Nepostojanje srednjih i velikih poduzeća na području Općine
Nedostatak domaćih i stranih investicija
Stagnacija gospodarstva na području „LAG“- a ali i u Općini Davor
Smanjenje broja radnih mijesta
Slabo korištenje poticajnih mijera za zapošljavanje
Posljedice ratnih aktivnosti – spor proces revitalizacije gospodarstva
Nedovoljna zastupljenost poduzeća koja se bave prerađivačkom industrijom na području Općine s obzirom na značajne potencijale koje pruža poljoprivreda
Mali broj OPG-a na području Općine zbog needuciranosti stanovništva i nepostojanje/nepružanje adekvatnih poticajnih mjera za razvoj OPG-a
Slaba razvijenost poduzetničke infrastrukture kao posljedica niskih investicijskih ulaganja i slabe umreženosti poduzetnika
19 Lokalna razvojna strategija „LAG“ Zapadna Slavonija 2012. – 2015. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
64
PRILIKE
Izgradnja poslovno – gospodarske zone Davor sa svom potrebnom infrastrukturom
Obnova plovnog puta rijeke Save
Usklađivanje poslovanja poduzetnika s međunarodnim standardima i zahtjevima međunarodnog tržišta
Jačanje izvozne orijentacije glavnih izvoznih djelatnosti, prerađivačke i prehrambene industrije
Kreiranje i provedba programa poticanja poduzetničke umreženosti
Razvoj suradnje s poduzetničkim institucijama
Stabilan bankarski sustav olakšava investicije i trgovinu
Poticanje kreiranja regionalnih brandova
Jedinstveno tržište EU sa slobodom kretanja (roba, osoba, usluga i kapitala)
Mogućnosti sufinanciranja razvoja poduzetničkih zona od strane RH i Županije
PRIJETNJE
Trend pogoršanja pokazatelja produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti
Vrijeme potrebno poduzećima za usklađivanje s normama i standardima EU
Administrativni problemi (neplaćanja, prisilne provedbe ugovora i sl.)
Poduzeća iz EU stvaraju konkurenciju poduzećima na domaćem tržištu
Propadanje obrtništva i trgovine zbog nekontroliranog ulaska na tržište velikih trgovačkih lanaca
Česte izmjene zakonske regulative
Slaba kupovna moć stanovnika
Prirodne nepogode – suše, poplave
Nedostatak domaćih i stranih investicija
Izvor: Općina Davor
2.5.3.5. Razvojni problemi i potrebe
Tablica 40. Razvojni problemi i potrebe razvoja poduzetništva na području Općine Davor
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Nedovoljan broj kreativno-edukativnih radionica za mlade poduzetnike
Propadanje obrtništva i trgovine zbog nekontroliranog ulaska na tržište velikih trgovačkih lanaca
Težak proces tranzicije gospodarstva prema ekonomiji otvorenog tržišta
Nedostano iskorišteni potencijali rijeke Save u svrhu razvoja građevinarstva i proizvodnje pijieska, šljunka, crijepa i ostalog građevinskog materijala
Nedovoljno povezana poljoprivredna proizvodnja i prerađivačka industrija, koja bi trebala biti jedna od glavnih okosnica razvoja područja Općine Davor
o Osmišljavanje radionica za poticanje mladih poduzetnika (kreativne radionice, vikend škole, posjete uspješnih poduzetnika)
o Uskladiti poslovanje obrtnika s međunarodnim standardima i zahtjevima međunarodnog tržišta
o Poticati kreiranje regionalnih brandova kao način sprječavanja zatvaranja i propasti obrta
o Jačati izvoznu orijentaciju glavnih izvoznih djelatnosti, prerađivačke i prehrambene industrije
o Unaprjeđenje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva
o Unaprjeđenje sektora građevinarstva o Uspostavljanje plovnog puta Sava – Dunav
čime bi se smanjio plovni put prema Zapadnoj Europi, što bi moglo biti potencijalno zanimljivo investitorima Zapadne Europe
o Racionalno povezivanje poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije
Izvor: Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
65
2.5.4. Turizam20
Turizam i ugostiteljstvo su prateće djelatnosti u gospodarskom razvoju Brodsko -
posavske županije, a turistički potencijali se temelje na prirodnim ljepotama,
arheološkim lokalitetima i kulturnim dobrima, te očuvanom ruralnom prostoru.
Brodsko-posavska županija, zahvaljujući svom geoprometnom položaju, konfiguraciji i
kakvoći tla, prirodnim resursima, povijesno - kulturnoj baštini i drugim vrijednostima,
može razvijati različite oblike selektivnog turizma. Područje Brodsko-posavske
županije je srednje turistički razvijeno s velikim potencijalima i nedovoljno iskorištenim
prirodnim, riječnim (rijeka Sava) te cestovnim – tranzitnim (auto cesta A3) resursima.
Brodsko - posavska županija nema ni jednu lako prepoznatljivu turističku atrakciju,
osim možda Tvrđave Brod i vinorodnih obronaka sjeverno od Slavonskog Broda.
Međutim, analiza resursa otkriva da Županija ima određenih potencijala, u prvom redu
za tržišta specifičnih interesa.
Pilot projekt programa „Hrvatska 365“ Ministarstvo turizma je pokrenulo u rujnu 2014.
godine s osnovnim ciljem boljeg korištenja resursa u vrijeme pred i posezone i
prikazivanja Hrvatske kao destinacije koja nije turistički atraktivna samo kao destinacija
„sunca i mora“, već i kao destinacija s turističkim mogućnostima tijekom cijele godine.
Turistička zajednica grada Slavonskog Broda, u suradnji sa Turističkom zajednicom
grada Nova Gradiška i Turističkom zajednicom grada Županje, odabrana je od strane
Hrvatske turističke zajednice kao jedna od 39 destinacija za dodjelu oznake “PPS
destinacije” za produljenje turističke sezone 2015. godine.
PPS destinaciju “Moja lijepa Slavonija kraj Save” čine tri umrežena grada, Slavonski
Brod, Nova Gradiška i Županja, 17 općina uz Savu; Babina Greda, Klakar, Bošnjaci,
Oriovac, Oprisavci, Slavonski Šamac, Cerna, Davor, Gornja Vrba, Drenovci, Sikirevci,
Stara Gradiška, Vrbje, Štitari, Gunja i Gradište, sveukupno 120 članova subjekata koji
se na spomenutim područjima bave turizmom tijekom čitave godine.Strateški ciljevi
projekta Hrvatska 365 i osnivanja PPS destinacija je dovođenje u kontinentalni dio
Hrvatske milijun turista do 2020. godine što nalaže strategija razvoja turizma Republike
Hrvatske.
Na području općine Davor održavaju se tijekom godine manifestacije stalnog
karaktera, koje privlače određeni broj posjetitelja, te su one sadržaji koje je moguće
valorizirati kroz razvitak turizma na prostoru Općine. Od navedenih manifestacija treba
izdvojiti „Davorije“ – manifestacija koja se organizira polovinom 6 mjeseca koja je
sportsko – gastronomskog sadržaja, zatim „Ribarske večeri“ – kulturno – gastronomski
događaj koji se organizira početkom 8 mjeseca i traje 2 dana. Posebno je važno
20 Prostorni plan uređenja Općine Davor 2003. godine; Izmjene i dopune PPUO Davor 2008. godine; Županijska razvojna strategija Brodsko – posavske županije 2011. – 2013. godine; http://tzgng.hr/hrvatska-365/
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
66
napomenuti da u ta 2 dana kroz Davor prođe cca. 10.000 ljudi. Zatim slijedi,
Međunarodni rukometni turnir, koji se održava u Davoru, u kolovozu i na kojem je
zabilježeno 400 - 500 posjetitelja. Značajne manifestacije su i Dan općine u travnju, te
manifestacije vjerskog karaktera u Davoru u rujnu, te dvije manifestacije vjerskog
karaktera u Orubici u veljači i kolovozu te Smotra folklora u Orubici pod nazivom „Kolo
Nadvaštuka“ koja se organizira krajem 8. mjeseca. Navedene manifestacije, uz
postojeće ugostiteljske sadržaje, su osnova za početak planiranja i osmišljavanja
turističke ponude prostora Općine.
Na prostoru općine Davor, na području uz rijeku Savu, na prostoru jednog od meandra,
od ukupno četiri velika meandra koje na području Općine stvara rijeka Sava, nalazi se
izletničko i vikend područje Bokovi, izvan građevinskog područja naselja Davor. To je
prostor od cca 70 ha u kojemu je izgrađeno i nekoliko građevina za povremeno
stanovanje. Kako je to prostor prije nasipa, to znači da je to prostor koji nije zaštićen
od visokih vodostaja rijeke Save, te budući da je to plavno područje, to je i površina
ovog izletničkog područja promjenjiva.To je nizinsko područje uz lijevu obalu Save,
pogodno za izlete i rekreaciju, kampiranje i vikend izlete, zbog prirodnih osobina
prostora, te za rekreaciju vezanu za rijeku Savu (kupanje, ribolov, vožnja čamcem).
Iako ima potencijala, na području Općine Davor trenutno nema turističkih kapaciteta
odnosno prenoćišta.
2.5.4.1. Posjećenost
Podaci o ostvarenim dolascima i noćenjima turista na području Općine Davor nisu
poznati, stoga su prikazani podaci za Grad Nova Gradiška, koji je najbliži Općini,
točnije Nova Gradiška je udaljena 24,94 km od Općine Davor.
Usporedbom podataka o dolascima turista u 2014. i 2015. godini uočljiva je negativna
promjena na području Brodsko – posavske županije i na području Grada Nova
Gradiška.
Na području Nove Gradiške je u 2015. godini došlo do smanjenja ukupnog broja
dolazaka za 7,3%, te do neznatnog povećanja ukupno ostvarenih noćenja za 0,2%. U
idućim tablicama su prikazani navedeni rezultati.
Tablica 41. Ostvareni dolasci turista (razdoblje 2014. i 2015. godine)
Izvor: www.dzs.hr
Destinacija Dolasci turista 2014. Dolasci turista 2015. Indeks 2015./2014.
Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani
BPŽ 24 295 11 035 13 260 23 991 10 335 13 656 98,7 93,7 103,0
Grad Nova Gradiška
3 896 2 272 1 624 3 613 1 858 1 755 92,7 81,8 108,1
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
67
Tablica 42. Ostvarena noćenja turista (razdoblje 2014. i 2015. godine)
Izvor: www.dzs.hr
Grafikon 14. Struktura dolazaka i noćenja turista u Gradu Nova Gradiška tijekom 2015.
godine
Izvor: www.dzs.hr
Udio domaćih turista u ukupnom broju dolazaka u 2015. godini je 51,43%, a u noćenju
je taj postotak nešto veći, odnosno iznosio je 57,95%.
0,00% 20,00% 40,00% 60,00% 80,00% 100,00%
Dolasci
Noćenja
51,43%
57,95%
48,57%
42,05%
Domaći
Strani
Destinacija Noćenja turista 2014. Noćenja turista 2015. Indeks 2015./2014.
Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani
BPŽ 40 668 21 059 19 609 42 889 21 637 21 252 105,5 102,7 108,4
Grad Nova Gradiška
7 726 4 733 2 993 7 739 4 485 3 254 100,2 94,8 108,7
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
68
Iz sljedeće tablice se vidi da je u 2014. godini najveći broj turista u Brodsko - posavsku županiju došao iz Njemačke, njih 14,38%, te
da su ujedno ostvarili i najviše noćenja (14,87%). Osim iz Njemačke, značajan broj turista je došao iz Italije, čak 11,35% od ukupnog
broja dolazaka stranih turista (udio u noćenjima je 11,77%), te iz Slovenije 5,31% (udio u noćenjima je 5,91%).
Tablica 43. Dolasci i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta u 2014. godini u BPŽ
BPŽ
Strani turisti iz:
Ukupno Austrije BiH Češke Francuske Italije Mađarske Nizozemske Njemačke Poljske Slovačke Slovenije
Ujedinjene Kraljevine
SAD Ostalih zemalja
Dolasci 569 611 227 703 1.505 196 454 1.907 181 126 704 317 179 5.581 13.260
Noćenja 851 774 486 1 078 2.181 358 622 2.756 285 194 1.095 643 389 7.897 18.531
Ukupno 1.420 1.385 713 1.781 3.686 554 1076 4663 466 320 1.799 960 568 13.478 32.869
Izvor: http://www.dzs.hr (Statistički ljetopis RH 2015.)
2.5.4.2. Turistički smještajni kapaciteti
Pansiona, hostela, soba u privatnom smještaju, kampova ili kamp odmorišta na području Općine Davor nema.
Prema podacima Turističke zajednice grada Nova Gradiška, na području Grada Nova Gradiška se nalazi niz smještajnih kapaciteta,
od hotela do privatnih smještaja, što se može vidjeti iz sljedeće tablice.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
69
Tablica 44. Ponuda smještajnih kapaciteta u gradu Nova Gradiška
Naziv smještaja Kapaciteti
HOTEL KRALJ TOMISLAV***
Smještajni kapacitet hotela sastoji se od 60 ležaja, jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe i 4 apartmana. Sobe su ukusno uređene biranim komadima namještaja drevnog slavonskog hrasta, opremljene radnim stolom, TV - om, izlaznom telefonskom linijom, klimatizacijskim uređajem, te tuš kadom.
PANSION „SLAVONSKI BISER“
Za odmor i noćenje gostima su na raspolaganju jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe. Ukupno raspolažu sa 18 soba s kupaonicom, a opremljene su TV-om sa satelitskom antenom.
PANSION „AS“ Smještajni kapacitet pansiona sastoji se od 15 soba kompletno opremljenih TV-om, WiFi-em, internetom, kupaonicom, centralnim grijanjem.
SOBE ZA IZNAJMLJIVANJE „MATTEO“
U objektu se nalazi ukupno 9 soba; 6 dvokrevetnih i 3 sa francuskim ležajem, sobe su opremljene modernim interijerom s ugodnim bojama, te kupaonicom.
PRENOĆIŠTE MAKSIMILIJAN U smještajnom kapacitetu posjeduju 9 soba, jednokrevetnih, dvokrevetnih i trokrevetnih.
HOSTEL MAKSIMILIJAN
Hostel ima šest spavaonica, od čega 5 spavaonica ima 5 kreveta i jedna spavaonica 6 kreveta, jednu dvokrevetnu sobu te prostoriju za dnevni boravak.
RIBNJACI AURORA D.O.O. Smještajni kapacitet uključuje 14 ležaja.
LOVNA KUĆA „RADINJE“ Lovna kuća Radinje opremljena je restoranom sa dnevnim boravkom, a na katu je 7 soba sa ukupno 14 kreveta.
Izvor: Turistička zajednica Grada Nova Gradiška; http://tzgng.hr/stay-with-us/turisticka-karta-smjestaj/
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na području Brodsko - posavske
županije zabilježen je 321 smještajni kapacitet. U sklopu kolektivnih smještajnih
objekata najviše se iznajmilo soba, odnosno 283 sobe ili 88,16% od ukupnog broja
smještajnih kapaciteta Županije, dok je u sklopu privatnih smještajnih objekata
iznajmljeno 18 soba, odnosno samo 5,61% od ukupnih smještajnih kapaciteta.
Tablica 45. Smještajni kapaciteti u Brodsko – posavskoj županiji 2013. godine
Županija Ukupno
Od ukupnoga:
U kolektivnim smještajnim objektima
U privatnim smještajnim objektima
sobe apartmani mjesta za
kampiranje sobe apartmani
mjesta za kampiranje
BPŽ 321 283 14 - 18 6 -
Izvor: http://www.dzs.hr (Turizam u 2013.; Statistička izvješća 1515/2014.)
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
70
2.5.4.3. Ugostiteljstvo21
„Nema vrhunske kulture življenja bez vrhunske kulture stola" moto je koji vrijedi za
Brodsko - posavsku županiju. Tradicionalna gastro ponuda obiluje divljači, ribom, svim
vrstama mesnih jela, ali i šarmantnom jednostavnošću tradicionalnih jela od domaćeg
tijesta i povrća. Takav gastro užitak može se iskusiti u velikom broju restorana, bifea,
bistroa, snack i caffe barova.
Na području Grada Nova Gradiška od ugostiteljskih objekata nalaze se: 5 restorana, 3
pizzerie, 3 pečenjarnice i slastičarnice te 1 fast food.
Na području Općine Davor nema ugostiteljskih objekata, odnosno objekata koji nude
hranu (restorani) zbog čega je stanovništvo Općine prisiljeno odlaziti u obližnje
gradove koji imaju širu ugostiteljsku ponudu.
Polazeći od važnosti koju ugostiteljska ponuda ima za posjetitelje u njihovoj ocjeni
turističkog boravka, može se ustvrditi da Općini Davor nedostaje raznolikosti u
ugostiteljstvu, posebice ugodni i ambijentalni manji restoran i/ili bistro, s kvalitetnom
ponudom jela čak i ako je riječ o „brzoj“ prehrani, dobra slastičarnica koja bi mogla biti
čak i motivom dolaska u Davor ili Orubicu, te inovacije u ugostiteljskoj ponudi (tipa
posebne kave, čaja ili likera, koktela i sl., možda dostupnost malih zalogaja u caffe-
barovima itd.).
2.5.4.4. Turističke agencije i ponuda incoming programa
Na području Općine Davor ne postoji niti jedna turistička agencija, ali zato u gradu
Nova Gradiška se nalazi 5 putničkih agencija, i to APP Požega, Kuš, Skara Tours, Pro
forma travels i HAK AMC Tours.
Turisti, kao i lokalno stanovništvo, prilikom posjeta gradu i okolnim mijestima mogu
svoje slobodno vrijeme provoditi na razne načine. Uz šetnju gradom i posjećivanje
znamenitosti, slobodno vrijeme turisti mogu provesti i u sportskom duhu, jer Grad Nova
Gradiška nudi dobru sportsko – rekreativnu ponudu. Uz otvorene bazene nalazi se
teren za odbojku na pijesku, teren za mali nogomet te restoran. U neposrednoj blizini
bazena nalazi se nogometni stadion, stadion za rukomet te sportska dvorana. Također
su prisutni tereni za atletiku, tenis, nogomet, košarku, odbojku te biciklistička staza i
kuglana.
21 http://tzgng.hr/; http://www.tzbpz.hr/
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
71
2.5.4.5. Dionici turističkog razvoja
Dionici predstavljaju gospodarski subjekt, organizaciju, ustanovu (uključujući razne
državne odjele), pojedince (građanin/građanka) ili skupinu pojedinaca čije djelovanje
pridonosi uspjehu ili neuspjehu određene inicijative ili akcije. Dionici su također oni koji
su direktno ili indirektno zainteresirani za aktivnosti ili odluke donesene u okviru neke
inicijative, procesa ili akcije. Dionici su i svi oni subjekti na čije živote određene
inicijative, odnosno akcije mogu imati pozitivan ili negativan učinak. Transparentan
odnos svih dionika stvara klimu dugoročnog povjerenja i pridonosi uspjehu inicijative
ili akcije.
Tablica 46. Dionici turističkog razvoja Općine Davor
Dionici
Općinska uprava
Turistička zajednica Grada Nova Gradiška
Turistička zajednica Brodsko – posavske županije
Rekreacijski centar Nova Gradiška
Sportski klubovi
Udruge
Lokalna akcijska grupa Zapadna Slavonija (Lag Zapadna Slavonija)
Gradski muzej u Novoj Gradiški
Gradska knjižnica u Novoj Gradiški Izvor: Općina Davor
2.5.4.6. SWOT analiza turizma
Tablica 47. Swot analiza turizma na području Općine Davor
SNAGE
Dobra prometna dostupnost
Potencijal za razvoj turizma – pojas uz rijeku Savu sa svojim meandrima (najznačajniji turistički resurs Općine Davor)
Lovni turizam
Raspoloživ prostor za nove projekte
Malo mijesto – ugodan život
Postojanje manifestacija s turističkim potencijalom
Pilot projekt programa „Hrvatska 365 dana“ u koji je uključena i Općina Davor
Dobro očuvana priroda, bioraznolikost
Slikovitost mijesta i okolice
Trenutno dostatni smještajni kapaciteti na području grada Nova Gradiška
Gostoljubivost
Nizinsko područje uz lijevu obalu Save pogodno za izlete, rekreaciju, kampiranje, kupanje, ribolov, vožnju čamcem i sl.
SLABOSTI
Gospodarstvo se ne temelji na novim tehnologijama i kreativnim industrijama
Nedostatna infrastrukturna opremljenost
Nejasna razvojna usmijerenja
Nezaštićeni određeni prirodni potencijali
Mrtvilo – nema stalnih događanja u centru
Nedovoljna suradnja s razvojnim agencijama i LAG-om
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
72
Nedovoljna valorizacija poljskih puteva i staza
Nedovoljna aktivnost Turističke zajednice
Smanjenje dolazaka turista u 2015. u odnosu na 2014. u gradu Nova Gradiška
Nezainteresiranost stanovništva za sudjelovanje u stvaranju turističke ponude
Nepostojanje strateškog upravljanja i brendiranja destinacije
Ne postojanje ugostiteljske ponude na području Općine Davor (restorani, pizzerije, bufeti i sl.)
Nedotatak kamping ponude
Nema suradnje s incoiming agencijama
PRILIKE
Suradnja s inozemnim institucijama kroz provođenje projekata promocije turizma područja
Jačanje interesa za ruralne destinacije
Raspoloživi novi izvori informacija
Poticanje na razvoj kontinentalnih destinacija s nivoa Ministarstva turizma
Poticanje na cjelogodišnji turizam s nivoa Ministarstva turizma
Novi strateški plan HTZ-a
Uređenje lijeve obale Save uz izgradnju određenih sportsko – rekreacijskih sadržaja
PRIJETNJE
Gospodarska kriza
Nepovoljna investicijska klima u Hrvatskoj
Promjena političkog okruženja nakon izbora
Potrebna politička podrška za rad – nedostatak iste
Nedostatak institucionalne i stručne podrške u pristupanju izvorima financiranja
Nedostatak kvalitetnog kadra u turizmu
Prespori razvoj brenda
Nedostatak financijskih sredstava u realizaciji svih planiranih projekata
Izvor: Općina Davor
2.5.4.7. Razvojni problemi i potrebe
Tablica 48. Razvojni problemi i potrebe turističkog razvoja Općine Davor
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Nedovoljna iskorištenost svih turističkih potencijala Općine
Slaba orijentiranost poljoprivrednih domaćinstava za turizam
Smanjen broj dolazaka turista u Gradu Nova Gradiška (najbliži grad Općini Davor)
Nedostatna i nezanimljiva turistička ponuda
Nedostatak ugostiteljskih kapaciteta na području same Općine
Nedostatak sportsko – rekreativnih sadržaja na prostoru same Općine
o Stvaranje zanimljivih turističkih proizvoda o Aktiviranje obiteljskih posjeda o Jačati uključivanje izvornih proizvoda
(tradicionalnih i autohtonih jela i pića) kao dijela kulturnog naslijeđa u turističku ponudu
o Razvoj seoskog turizma o Razvoj izletničkog turizma o Izgradnja i povećanje turističkih smještajnih
kapaciteta o Izgradnja i otvaranje ugostiteljskih objekata o Uređenje lijeve obale Save uz izgradnju
sportsko – rekreativnih sadržaja
Izvor: Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
73
2.5.5. Poljoprivreda
Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koja ima, najvećim dijelom,
obnovljive resurse, stoga je vrlo značajno pravilno gospodariti ovim vrijednim
resursom.Prostorno promatrajući, poljoprivredne površine locirane su na cijelom
području Općine Davor, sjeverno od Savskog obrambenog nasipa. Sve poljoprivredne
površine Općine uređene su otvorenom kanalskom mrežom.22
Područje Brodsko-posavske županije, a tako i područje LAG-a „Zapadna Slavonija“ te
Općine Davor, predstavlja značajan potencijal za razvoj poljoprivrede. Veliki dio
tradicionalno obrađivanih površina trenutno je zapušten zbog faktora poput
depopulacije, usitnjenosti posjeda i parcela, nedostatka mehanizacije te ratom
izazvanog prekida u proizvodnji. Prema popisu poljoprivrede 2003. godine na području
LAG-a registrirano je 6.739 poljoprivrednih kućanstava čija je osnova djelatnost
poljoprivreda. Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište na području LAG-a od
175,4 km² čini 20,9% ukupne površine LAG-a.23
U strukturi korištenih obradivih površina Brodsko – posavske županije najveći udjel je
oranica i vrtova sa 41.580,57 ha (87,76%) što potvrđuje da u Županiji postoji znatno
intenzivnija obrada poljoprivrednog zemljišta u odnosu na prosjek Republike Hrvatske
(73%), što je posljedica prirodnih i agroekoloških uvjeta. U strukturi zasijanih površina
najvedi dio čine žitarice (70,95%), ugari (9,59%), krmno bilje 9,00% te uljano sjemenje
i plodovi (6,81%).
U sljedećoj tablici vidimo ukupan broj poljoprivrednih kućanstava, poslovnih subjekata
i korišteno poljoprivredno zemljište u Brodsko - posavskoj županiji 2003. godine, gdje
je ukupan broj poljoprivrednih kućanstava 20.704, a broj registriranih poslovnih
subjekata 109. Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište iznosi 47.377,20 ha, a na
poljoprivredna kućanstva se odnosi 32.438,20 ha, dok su poslovni subjekti koristili
ukupno 14.939,00 ha obradive površine.
Tablica 49. Ukupan broj poljoprivrednih kućanstava, poslovnih subjekata i korištenog poljoprivrednog zemljišta u Brodsko - posavskoj županiji
BRODSKO – POSAVSKA ŽUPANIJA
Broj poljoprivrednih
kućanstava
Broj poslovnih subjekata
Korišteno poljoprivredno zemljište, ha
20.704 109 Ukupno
Poljoprivredna kućanstva
Poslovni subjekti
47.377,20 32.438,20 14.939
Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.
22 Prostorni plan uređenja Općine Davor, 2003. godine 23 Lokalna razvojna strategija „LAG“ Zapadna Slavonija 2011. - 2013. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
74
Tablica 50. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta
Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno
raspoloživom zemljištu
Broj kućanstava
Ukupno raspoloživa
površina zemljišta, ha (3+7)
Korišteno poljoprivredno zemljište, ha Ostalo
zemljište, ha
Broj parcela korištenoga
poljoprivrednog zemljišta
ukupno korišteno (4+5-6)
u vlasništvu
uzeto u zakup
dano u zakup
1 2 3 4 5 6 7 8
Brodsko – posavska županija 20.704 57.356,86 47.377,20 35.644,07 14.785,47 3.052,34 9.979,66 63.771
Općina Davor 562 1.357,98 1.171,81 828,07 411,8 68,06 186,17 2.052
Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003.
Tablica 51. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama
Skupine poljoprivrednih
kućanstava prema ukupno raspoloživom
zemljištu
Korišteno poljoprivredno zemljište, ha
ukupno (2+3+4+5+6+8+10)
oranice i vrtovi
povrtnjaci (na
okućnici, korišteni
za vlastite
potrebe)
livade pašnjaci
voćnjaci vinogradi
rasadnici i košaračka vrba i dr.
Ostalo zemljište, ha
ukupno
od toga:
plantažni
ukupno od toga: plantažni
ukupno
od toga: neobrađeno poljoprivredno zemljište
od toga: šumsko zemljište
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Brodsko - posavska županija
47.377,20 41.580,57 530,37 2.719,69 744,07 1.528,01 335,73 253,81 99,23 20,68 9.979,66 2.818,33 4.959,46
Općina Davor 1.171,81 1.117,07 29,06 7,92 7,78 9,87 2,77 0,11 - - 186,17 80,48 76,32
Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
75
Poljoprivredna kućanstva Brodsko - posavske županije ukupno raspolažu sa
57.356,86 ha zemljišta, od čega stvarno koriste 47.377,20 ha, a u vlasništvu imaju
35.644,07 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta.
Na temelju Popisa poljoprivrede 2003. godine, ukupno raspoloživa površina zemljišta
Općine Davor iznosi 1.357,98 ha, tj. 2,37% od ukupno raspoložive površine zemljišta
cijele Brodsko – posavske županije, dok ukupno korišteno poljoprivredno zemljište
Općine Davor iznosi 1.171,81 ha, tj. 2,47% od ukupno obradivog poljoprivrednog
zemljišta cijele Brodsko - posavske županije. Udio obradivog poljoprivrednog zemljišta
od ukupne raspoložive površine zemljišta Općine čini 86,29%.
Korišteno poljoprivredno zemljište Općine je većinom u vlasništvu kućanstava. Od toga
se najviše zemljišta nalazi pod oranicama i vrtovima, čak 95,33%, a zatim slijede
površine pod povrtnjacima (2,48%) i voćnjaci (0,84%). Livade, pašnjaci i vinogradi
zajedno čine 1,35% od ukupnog korištenog zemljišta. Šumsko zemljište pokriva 76,32
ha, a 80,48 ha je površina neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, što bi se različitim
mjerama trebalo također staviti u funkciju.
Iduća tablica prikazuje podatke o prosječnoj količini zemljišta kojim raspolaže
poljoprivredno kućanstvo, kao i prosječnoj veličini parcele u Brodsko - posavskoj
županiji i Općini Davor, a koji ukazuju na relativnu usitnjenost i fragmentiranost
poljoprivrednih površina kako u Županiji tako i na području Općine.
Tablica 52. Prosječna količina i broj parcela zemljišta po kućanstvu te prosječna veličina
parcele u Brodsko – posavskoj Županiji i Općini Davor
Ha poljoprivrednog zemljišta po
poljoprivrednom kućanstvu
Prosječan broj parcela po
poljoprivrednom kućanstvu
Prosječna veličina parcele
Brodsko – posavska županija
2,29 3,08 0,74
Općina Davor 2,08 3,65 0,57
Izvor:www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.
2.5.5.1. Stočarstvo – peradarstvo i svinjogojstvo
Stočarska proizvodnja je tradicionalno prepoznatljiva gospodarska grana, kako na
području Općine Davor, tako i u cijeloj Brodsko - posavskoj županiji. Stočarska
proizvodnja obuhvaća uzgoj goveda, svinja, ovaca, peradi i kunića, ali je
ograničavajući faktor razvoja smanjena kupovna moć stanovništva, gubitak tržišta,
nedjelotvornost prateće industrije, te povećan uvoz stoke i stočnih proizvoda.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
76
Prema zadnjem Popisu, od sve vrste stoke na području Općine Davor najbrojnije je
peradarstvo sa čak 8.716 grla peradi (prema Popisu poljoprivrede 2003.), zatim
stočarstvo sa 3.069 svinja te pčelinje zajednice sa 654 košnica.
Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine Državnog zavoda za statistiku, broj grla
stoke na području Općine Davor je prikazan u sljedećoj tablici.
Tablica 53. Stanje grla stoke na području Općine Davor i Brodsko – posavske županije
Grlo Ukupan broj grla;
Općina Davor Brodsko – posavska
županija
goveda 74 16.130
svinje 3.069 127.382
ovce 29 10.055
koze 64 5.234
konji 8 517
magarci, mazge i mule - 24
kunići 159 27.986
perad 8.716 483.325
pčelinje zajednice - košnice 654 6.494
Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.
Tablica 54. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju peradi Skupine
poljoprivrednih kućanstava prema
korištenome poljoprivrednom
zemljištu
Broj kućanstava prema broju peradi (više od 1 mjeseca starosti)
ukupno do 10 11 - 20 21 - 50 51 - 100 više od
100
1 2 3 4 5 6
Brodsko – posavska županija
16.661 4.419 6.604 4.664 813 161
Općina Davor 411 164 130 99 16 2
Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.
Tablica 55. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju svinja Skupine
poljoprivrednih kućanstava prema
korištenome poljoprivrednom
zemljištu
Broj kućanstava
ukupno s 1
svinjom 2 3 4 5 6-10 11-20 21-50
više od 50
svinja
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Brodsko – posavska županija
12.880 570 1.605 1.629 1.530 1.208 2.759 2.271 1.102 206
Općina Davor 402 21 41 65 72 37 82 55 27 2
Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.
Iz prethodno navedenih tablica vidljivo je da na području Općine Davor najviše
kućanstava ima do 10 grla peradi, dok više od 100 grla peradi ima svega 2 kućanstva.
Na području Općine najveći broj poljoprivrednih kućanstava ima po 4 svinje, a više od
50 svinja ima svega 2 kućanstva.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
77
Stočarstvo, isto kao i poljoprivreda, je jako bitna grana, ali je i dalje nekomercijalizirana
i nema je u dovoljnom obujmu (nije masovna) za gospodarsku proizvodnju, nego se
više bazira na osobnu upotrebu i jedan mali dio završava na lokalnom tržištu. Općina
Davor ima potencijala za masovan uzgoj peradi, svinja, ovaca, itd. zbog dobrog
geoprometnog položaja.
Na području Općine Davor se uzgajaju i pčele. Trebalo bi obnoviti pčelarstvo, jer osim
gospodarskog iskorištavanja (dobivanja meda, voska, matične mliječi i propolisa, tvari
ljekovitih svojstava i dr.), pčele pomažu oprašivanju cvjetova mnogih biljaka, što je od
iznimne važnosti za jedan ovakav poljoprivredni kraj.
2.5.5.2. Voćarstvo
Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine Državnog zavoda za statistiku, broj
stabala voćaka na području Općine Davor je prikazan u sljedećoj tablici.
Tablica 56. Stanje voćaka na području Općine Davor i Brodsko - posavske županije
Voćnjak
Ukupan broj stabala voćaka; Općina Davor
Brodsko - posavska županija Ukupan broj stabala
Od toga: broj stabala na plantaži
šljive 3.606 672 444.056
jabuke 1.224 625 207.307
kruške 634 240 80.411
trešnje 64 - 16.074
višnje 133 - 39.775
breskve i nektarine 101 40 27.934
marelice 48 - 9.877
smokve 60 - 981
citrusi - - 201
orasi 417 100 46.952
bademi - - 116
lješnjaci 65 50 8.741
masline - - 54
Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.
Na području Općine Davor, u uzgoju voća najviše su zastupljene šljive, a zatim jabuke,
pa kruške, te orasi, višnje i nektarine. Od većih proizvođača voća, značajno je
spomenuti tvrtku „Gradec d.o.o.“ koja ima plantažu jabuka na površini od 20 ha.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
78
Tablica 57. Broj poljoprivrednih kućanstava prema vrstama voćnih stabala
Skupine poljoprivrednih
kućanstava prema
korištenome poljoprivredno
m zemljištu
Broj kućanstava sa š
ljiva
ma
s jabuka
ma
s k
ruškam
a
s tre
šnja
ma
s v
išnja
ma
s b
reskvam
a i
nekta
rin
am
a
s m
are
licam
a
sa s
mokvam
a
s c
itru
sim
a
s o
rasim
a
s b
ade
mim
a
s lje
šn
jacim
a
s m
aslin
am
a
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Brodsko - posavska županija
14.930 13.923 11.124 6.390 8.534 5.284 4.262 634 96 12.106 36 2.064 13
Općina Davor 169 186 146 32 69 35 23 3 - 133 - 7 -
Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.
Na području Općine Davor, najveći je broj poljoprivrednih kućanstava koja uzgajaju
stabla jabuka, a zatim stabla šljiva. Stanovništvo Općine ne uzgaja masline, bademe i
citruse dok na području Županije ima 13 poljoprivrednih kućanstava koja uzgajaju
masline, 36 koja uzgajaju bademe te 96 poljoprivrednih kućanstava koja uzgajaju
citruse.
Prema obrađenim podacima DZS, u sljedećoj tablici prikazan je i broj kućanstava
prema prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2002. godini. U navedenom popisnom
periodu od ukupnog broja poljoprivrednih kućanstava Općine 203 kućanstva su
ostvarila prihod prodajom određenih pojedinačnih poljoprivrednih kultura. Ovaj
segment razvoja trebao bi se dodatno povećati kroz strategiju razvoja na lokalnom
nivou u suradnji s višim institucijama na državnoj razini te bi trebalo razraditi program
jačanja razvoja lokalnog stanovništva kako bi se stvorila pozitivna klima u razvoju
oblasti zasebnih poljoprivrednih kultura.
Tablica 58. Broj kućanstava koji je ostvario prihod od prodaje u Općini Davor
Sk
up
ine
po
ljo
pri
vre
dn
ih
ku
ća
ns
tav
a p
rem
a k
ori
šte
no
me
po
ljo
pri
vre
dn
om
ze
mlj
ištu
Žitarica 43
Industrijsko, aromatsko i ljekovito bilje 5
Krmno bilje 1
Povrće 38
Cvijeće i ukrasno bilje -
Voće i grožđe 2
Vino i rakija, te maslinovo ulje i ostale prerađevine
-
Goveda i kravlje mlijeko 20
Svinje 60
Ovce i koze te ovčje i kozje mlijeko 1
Perad i jaja 5
Dopunske djelatnosti i ostalo 28
UKUPNO 203
Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
79
Uz nekoliko komercijalnih proizvođača, poljoprivredna proizvodnja je uglavnom
individualna i ima pretežno samoopskrbni karakter pri čemu se manji viškovi prodaju
na lokalnom tržištu. Za postizanje boljih rezultata, bilo bi potrebno razmotriti interesno
udruživanje poljoprivrednika po uzoru na slična udruženja u razvijenim zemljama (npr.
Italije i Španjolske). Općina Davor ima 562 registrirana poljoprivredna kućanstva, a
manje od pola kućanstava, odnosno 203 (36,12%) je ostvarilo prihod od prodaje.
U razvoju poljoprivredne proizvodnje na području Općine Davor značajnu ulogu ima i
Klaster Posavina povrće d.o.o. gdje su se povrtlari sa područja naselja Orubica udružili
kako bi pospješili svoju proizvodnju te bili konkurentniji na tržištu a udruženi posluju
već cca. 5 – 6 godina. Ovakav način poslovanja treba poticati i razvijati jer predstavlja
budućnost poljoprivredne proizvodnje koja može opstati u suvremenim tržišnim
uvjetima.
Male posjede, koliko je to moguće, dok je u tijeku katastarska izmjera, potrebno je
okrupniti kako bi se dobile veće površine prikladnije za obradu. Okrupnjavanjem
poljoprivrednih parcela stječe se mogućnost postavljanja sustava navodnjavanja bez
kojeg sad i u budućnosti nema dobre proizvodnje niti kvalitetne robe.
Treba se orijentirati na poljoprivrednu proizvodnju koja je pogodna na pojedinom
području. Važno je napomenuti da novom shemom pristupa bavljenja poljoprivredom
obavezno treba započeti s osnivanjem grupe poljoprivrednika koji bi bili u mogućnosti
svojim proizvodima biti konkurenti raznim uvoznicima i cijeni pojedine kulture. Ovakvim
novim načinom postoje velike mogućnosti za nabavkom hladnjača sortirnica, struke i
drugih noviteta kroz praćenje poljoprivredne proizvodnje i u drugim zemljama EU.
Razvojem poljoprivredne proizvodnje otvara se mogućnost bavljenja stočarstvom koje
može dati priličnu količinu mlijeka i mesa. Najveći problem sektora poljoprivrede je
usitnjena struktura poljoprivrednih površina, s prosječnom parcelom veličine svega
0,57 ha, a potom i zastarjela tehnološka proizvodnja i infrastruktura, neiskorištenost
poljoprivrednih površina, nesređeni imovinsko-pravni odnosi, neorganiziranost i
nekonkurentnost, katastarska pitanja i dr.
Na području Općine ima potencijala i mogućnosti razvoja kontinentalnog turizma u
okviru seoskih gospodarstava, koja bi se kroz svoju osnovnu djelatnost - poljoprivredu,
dopunski uključila u različite oblike pružanja usluga turistima (smještaj u okviru
seoskog gospodarstva, plasiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda, hrane i napitaka,
poticanje razvitka ekološki proizvedene hrane za potrebe turizma, sudjelovanje u
aktivnostima i radovima na seoskim gospodarstvu, kao npr. berba, žetva itd., očuvanje
i njegovanje tradicijskih seoskih običaja, obnova i razvoj starih zanata i izrada
autohtonih predmeta i suvenira, organiziranje rekreacije i izleta u okviru seoskog
gospodarstva, kao npr. jahanje, vožnja seoskim zapregama i sl.).
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
80
Kroz navedene oblike aktiviranja seoskih gospodarstava te njihovog uključivanja u
obiteljska turistička gospodarstva, omogućilo bi se očuvanje i revitalizacija seoskih
gospodarstava, kao i ukupnog ruralnog prostora Općine.
2.5.5.3. SWOT analiza poljoprivrede
Tablica 59. Swot analiza poljoprivrede na području Općine Davor
SNAGE
Veliki dio Općine čine kvalitetna, obradiva tla (poljoprivredni kraj)
Rijeka Sava kao potencijal za razvoj sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina
Plantaža jabuka na površini 20 ha u vlasništvu privatne tvrtke
Klaster povrtlara sa područja naselja Orubica
Povoljni pedološki i klimatski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju
Veliki udio obradivog poljoprivrednog zemljišta Općine (86,29%)
Iskustvo i tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji
Razvijene značajnije grane poljodjelstva (stočarstvo, pčelarstvo, voćarstvo)
Općina Davor ima potencijala za masovan uzgoj peradi, svinja, koza, ovaca i goveda
Potencijal za razvoj kontinentalnog turizma u okviru seoskih gospodarstava
SLABOSTI
Poljoprivredna proizvodnja je uglavnom individualna i ima pretežno samoopskrbni karakter
Poljoprivredna proizvodnja ne prati promjene na tržištu
Biološki potencijal područja nije dovoljno iskorišten
Stočarska proizvodnja je i dalje nekomercijalizirana i nema je u dovoljnom obujmu, odnosno nema masovne gospodarske proizvodnje, nego se više bazira na osobnu upotrebu i jedan mali dio završava na lokalnom tržištu
Usitnjena struktura poljoprivrednih površina, s prosječnom parcelom veličine svega 0,57 ha
Zastarjela tehnološka proizvodnja i infrastruktura
Neiskorištenost i zapuštenost poljoprivrednih površina
Nesređeni imovinsko-pravni odnosi
Neorganiziranost i nekonkurentnost
Katastarska pitanja
Nedovoljno iskorišten potencijal kontinentalnog seoskog turizma
Nedovoljna zaštita izvornog proizvoda i zemljopisnog podrijetla s certifikatom koji omogućava prodaju
Nedostatak odgovarajućih skladišnih i preradbenih kapaciteta
Nedostatak zadruga i vodećih udruga i nedovoljno razvijeni kooperantski odnosi
Nepovoljna starosna struktura i razina obrazovanja poljoprivrednika
Nedostatak vlastitih sredstava za kapitalna ulaganja
PRILIKE
Daljnja suradnja povrtlara putem udruživanja u klastere
Realizacija projekta „Sustav navodnjavanja Orubica“
Suradnja s institucijama na državnoj razini radi povećanja poljoprivredne proizvodnje kroz izradu strategije razvoja na lokalnom nivou
Kroz razrađen program jačanja razvoja lokalnog stanovništva stvoriti pozitivnu klimu u razvoju oblasti zasebnih poljoprivrednih kultura
Osnivanje poljoprivrednih zadruga, udruga i klastera
Širenjem na EU tržište povećati mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda
Zdrav okoliš kao razvojni potencijal
Korištenje obnovljivih izvora energije
Racionalno korištenje vodnih resursa za navodnjavanje te daljnje ulaganje u modernizaciju sustava za navodnjavanje
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
81
Poticajnim mjerama u poljoprivredi poticati na maksimalno iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta
Poticajne mjere za razvoj voćarstva te za razvoj stočarstva i povećanje stočnog fonda
Mogućnost razvoja ekološke proizvodnje i tradicionalne tržnice eko proizvoda na EU tržištu
Brendiranje lokalnih poljoprivrednih proizvoda
PRIJETNJE
Prisutnost velike inozemne konkurencije
Visoka reguliranost normi i zakona u EU
Potreba za prilagođavanjem proizvodnje i proizvoda standardima i zahtjevima EU
Teža dostupnost povoljnih kreditnih linija za male poljoprivrednike
Nepredvidivost plaćanja/problemi s naplatom potraživanja zbog opće nelikvidnosti
Izvor: Općina Davor
2.5.5.4. Razvojni problemi i potrebe
Tablica 60. Razvojni problemi i potrebe razvoja poljoprivrede na području Općine Davor
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Deruralizacija
Neriješenost imovinsko - pravnih odnosa i katastarskih pitanja
Usitnjenost poljoprivrednih parcela
Ograničena gospodarska proizvodnja
Zastarjela tehnološka proizvodnja i infrastruktura
Nedovoljno poticajnih mjera za razvoj poljoprivredne proizvodnje
o Poticajnim mjerama u poljoprivredi poticati maksimalno iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta
o Davanjem u zakup i prodajom riješiti problem poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu
o Uspostaviti i provoditi integriran pristup rješavanja imovinsko-pravnih odnosa poljoprivrednog zemljišta
o Raznim mjerama poticati udruživanje poljoprivrednika u udruge i zadruge
o Ulagati u modernizaciju i proširenje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina
o Intenzivirati razvoj povrtlarstva i voćarstva o Poticati razvoj stočarstva i povećanje
stočnog fonda
Izvor: Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
82
2.6. Društvene djelatnosti
Jedna od temeljnih funkcija JL(R)S, pa tako i Općine Davor jeste zadovoljavanje javnih
potreba u društvenim djelatnostima. Za izvršenje ove obveze u proračunu Općine se
osiguravaju potrebna financijska sredstva, a temeljem programa javnih potreba koji se
utvrđuju svake godine.
Društvene djelatnosti se odnose na brigu o djeci, posebno organizirani predškolski
odgoj, odgoj i obrazovanje, posebno osnovnoškolstvo, kulturu, uključivo umjetničko
stvaralaštvo, amaterizam, zabavne i promotivne aktivnosti, zaštitu i očuvanje kulturnih
dobara, sport, tehničku kulturu, zaštitu zdravlja i socijalnu skrb.
Pregledom postojeće mreže društvenih djelatnosti na području Brodsko – posavske
županije, pa tako i same Općine Davor, može se zaključiti da je u nekim segmentima
ona dovoljno disperzirana u prostoru, no međutim mrežu pojedinih usluga je potrebno
proširiti po cijeloj Županiji. Prednost svakako trebaju imati zdravstvene usluge i
obrazovanje.
2.6.1. Obrazovanje
Sustav obrazovanja ima veliku važnost ako se uzmu u obzir potrebe stanovništva i
gospodarstva. Razvoj ljudskih potencijala u Brodsko - posavskoj županiji od presudne
je važnosti po pitanju zaposlenosti, usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada te
smanjenja nejednakosti i nezaposlenosti gdje je obrazovanje ključni faktor.
2.6.1.1. Predškolski odgoj24
Planom mreže dječijih vrtića na području Općine Davor utvrđeni su dječiji vrtići u kojima
se obavlja djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja, objekti u kojima se provode
programi predškolskog odgoja i obrazovanja te razvoj mreže dječjih vrtića.
U plan mreže dječjih vrtića na području Općine Davor ulazi dječji vrtić „Nova Gradiška“,
Naselje Urije 22, koji dijeluje u objektu Osnovne škole „Matija Antun Reljković“ Davor,
Ignjata Brlića 1. U spomenuti dječji vrtić, mogućnost upisa imaju samo djeca sa
navršene 3 godine.
Općina Davor sufinancira rad dječjeg vrtića, a prema budućim potrebama dok se ne
izgradi zgrada dječjeg vrtića, ukoliko ne bude dovoljno smiještajnih kapaciteta, djeca s
24 Plan mreže dječjih vrtića na području Općine Davor, 2015. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
83
područja Općine Davor mogu se upisati i u druge vrtiće, susjednih jedinica lokalne
samouprave a prema kriterijima utvrđenim posebnom odlukom Općine Davor.
Na području Općine Davor planira se izgradnja objekta dječjeg vrtića za kojeg je
ishođena građeviska dozvola a koji bi u potpunosti udovoljavao uvijetima Državnog
pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe s kapacitetom za cca 60
djece, raspoređenih u 3 grupe po 20 djece.
2.6.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje25
Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08). Osnovno obrazovanje
počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je za svu djecu, u pravilu od
šeste do petnaeste godine života. To se odnosi na svu djecu koja imaju boravište u
Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovo državljanstvo. Za osobe starije od petnaest
godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku naobrazbu ustrojen je
sustav osnovnog obrazovanja odraslih.
U naselju Davor djeluje OŠ "M. A. Relković", kao matična škola za učenike od I. – VIII.
razreda s gravitacijskim područjem Davora i Orubice, dok u naselju Orubica djeluje
područna škola „Fra Marijan Lanosović“ (samo od I. – IV. razreda) s gravitacijskim
područjem samog naselja Orubica.
U 19. stoljeću selo Davor tadašnji Svinjar u sastavu je Vojne krajine – sustava
obrandbenih utvrda Habsburške Monarhije prema Turskom Carstvu. Budući se
školstvo uvijek prilagođavalo vremenu, vladarima, političkoj klimi i u Davoru se ovara
škola – njemačka škola, narodna učiona.
Školska zgrada je tijekom godina promijenila nekoliko adresa. Godine, 1965. zbog
povećanja broja učenika odlučeno je o gradnji nove školske zgrade. Školske godine
1975./76. Završene su pripreme za uređenje nove škole, a sljedeće školske godine
počeo je rad u novoj školskoj zgradi.
U školskoj godini je 2004./2005. škola je obnovljena i osuvremenjena. Dobila je novo
lice, učeničke klupe, stolice, uređene su prostorije za nastavnike i osoblje, sporska
dvorana je zbog svoje funkcionalnosti i opremljenosti postala baza za mnoga sporska
natjecanja osnovnih škola, a osobito je nadaleko poznata i informatička učionica gdje
svaki učenik/učenica mogu koristiti računalo za rad, učenje ili igru. Osim zgrade,
uređen je i školski okoliš.
25 http://os-marelkovic-davor.skole.hr/skola/povijest; Prostorni plan uređenja Općine Davor 2003. godine; Statut Osnovne škole „Matija Antun Relković“ Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
84
U OŠ „ M. A. Relković“ u Davoru te u njezinoj podružnici „Fra Marijan Lanosović“ u
Orubici radi 8 razrednih učitelja, 21 predmetni nastavnik, ravnateljica, 2 stručna
suradnika: pedagogica i knjižničarka, te ostali radnici – spremačice, kuhar, majstor,
računovođa i tajnica škole.
Osnovna škola „Matija Antun Relković“ ima i knjižnicu koja je sastavni dio obrazovnog
procesa te je obavljanje stručno - knjižnične djelatnosti u funkciji ostvarivanja
obrazovnog procesa.
2.6.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje
Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim
sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i
sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Na području Općine Davor ne djeluje niti jedna srednja škola te je stanovništvo koje
želi pohađati srednju školu orijentirano na srednje škole koje se nalaze u gradu Nova
Gradiška, a koje su udaljene 24,94 kilometara od Davora. Srednje škole na području
grada Nova Gradiška su:
- Elektrotehnička i ekonomska škola,
- Gimnazija Nova Gradiška te
- Industrijsko - obrtnička škola
Elektrotehnička i ekonomska škola26 je javna ustanova koja obuhvaća obrazovanje
i odgoj učenika. Svrha i cilj obrazovanja u području elektrotehnike je pored zajedničkih
ciljeva srednjeg obrazovanja i osposobljavanje za obavljanje poslova sudjelovanja u
projektiranju, pripremi i vođenju u pojedinim područjima elektrotehnike. Cilj je stjecanje
dobrog općeg obrazovanja, koje će pojedincima omogućiti nastavak školovanja na
višim i visokim školama u područjima tehničkih znanosti, prije svega u elektrotehnici.
Osim navedenih ciljeva svrha školovanja u ovoj Školi je i razvijanje kod učenika
intelektualnih sposobnosti, afirmiranje racionalnog stava prema nastavnim
predmetima, te osposobljavanje učenika za samostalno učenje. Stoga se učenici ove
Škole moraju zalagati za usvajanje opće ljudskih moralnih vrijednosti, čuvanje osobnog
dostojanstva, dostojanstva Škole i svoje domovine.
U Elektrotehničkoj i ekonomskoj školi školuju se učenici u slijedećim zanimanjima:
elektrotehničar
tehničar za električne strojeve s primjenjenim računalstvom
tehničar za računalstvo
komercijalist
26 http://ss-elektrotehnickaiekonomska-ngradiska.skole.hr/skola
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
85
Program škole se realizira u prostorima koji zadovoljavaju modernim uvjetima rada.
Teoretska nastava se odvija u 11 specijaliziranih učionica, a praktična nastava u 5
laboratorija i radionica za ručnu obradu te novom nastavno - sportskom dvoranom. Za
izvođenje nastave koristi se 5 nastavnih kabineta sa pratećim suvremenim nastavnim
sredstvima.
Osim učioničkog prostora učenici i djelatnici mogu se služiti pratećim prostorima:
kuhinja s blagavaonicom, bibliotečno-informacijski prostor i Internet kiosk. Škola
posebnu pažnju, osim konstantnog ulaganja u modernu opremu, posvećuje
unutarnjem i vanjskom uređenju.
Gimnazija Nova Gradiška27
Djelatnost škole je izvođenje nastavnog plana i programa opće gimnazije u
četverogodišnjem trajanju, a za stjecanje srednje školske spreme. Škola izvodi
nastavu u pet (iznimno šest) radnih dana tjedno u dvije smjene prema godišnjem planu
i programu rada (iznimno, dodatna, dopunska, fakultativna nastava te izvannastavne
aktivnosti mogu se izvoditi subotom).
Industrijsko - obrtnička škola28 organizira odgoj i obrazovanje redovnih učenika i
odraslih za stjecanje niže i srednje stručne spreme u trajanju od 6 mjeseci do 3 godine
u sektorima: strojarstvo, brodogradnja i metalurgija; šumarstvo, prerada i obrada drva;
tekstil i koža; turizam i ugostiteljstvo; ekonomija, trgovina i poslovna administracija -
redovno obrazovanje: odgoj i obrazovanje učenika, školovanje darovitih učenika,
školovanje učenika s teškoćama u razvoju, osposobljavanje - obrazovanje odraslih:
osposobljavanje i usavršavanje, stjecanje niže i srednje stručne spreme,
prekvalifikacije.
Sektori i zanimanja u 3 godišnjem trajanju, koja se mogu upisati u ovoj školi su:29
1) Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija:
automehaničar (JMO)
instalater kućnih instalacija (JMO)
CNC operater7operaterka
Monter i obrađivač rezanjem i deformacijom
Bravar i pomoćni bravar (TES)
2) Šumarstvo, prerada i obrada drva:
Stolar
3) Tekstil i koža
27 http://gimnazija-nova-gradiska.skole.hr/skola; Statut Gimnazije Nova Gradiška, 2015. godine 28 Statut Industrijsko obrtničke škole Nova Gradiška 29 http://iosng.hr/;
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
86
Krojač
4) Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
Prodavač
5) Turizam i ugostiteljstvo (2 ili 3 godine)
Konobar
Kuhar
Pomoćni kuhar - NSS
Pomoćni kuhar i slastičar – TES
Nedostatak određenih srednjoškolskih smjerova na području grada Nova Gradiška,
nadokanađuje se ostalim srednjim školama na području grada Slavonskog Broda koji
nude raznovrsniji izbor smjerova u srednjoškolstvu, a to su30:
Ekonomsko – birotehnička škola Slavonski Brod
Gimnazija „Matija Mesić“
Glazbena škola Slavonski Brod“
Industrijsko – obrtnička škola Slavonski Brod
Klasična gimnazija „Fra Marijana Lanosovića“ s pravom javnosti
Obrtnička škola Slavonski Brod
Jedan od osnovnih problema u području osnovnoškolskog i srednjoškolskog
obrazovanja je stalno opadanje broja učenika, uzrokovano negativnim demografskim
trendovima.
Prema niti jednom Županijskom planu niti drugim planovima Općine ne postoji
inicijativa za pokretanje pitanja o otvaranju podružnice srednjih škola na samom
teritoriju Općine Davor. Prednost otvaranja podružnice srednjih škola pridonosi većem
kulturološkom i obrzovnom razvoju Općine, tako da i ovo pitanje treba biti pokrenuto i
otvoreno kao ideja za buduće naraštaje.
2.6.1.4. Visokoškolsko obrazovanje31
Na području Općine Davor ne postoji visokoobrazovna ustanova. Za one koji se žele
dodatno obrazovati, na području Brodsko – posavske županije postoje 3 visokoškolske
ustanove:
Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu
sa slijedećim programima:
30 http://skole.hr/skole/popis?pu_zupanija=BRODSKO-POSAVSKA&Submit= 31 Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko - posavske županije 2011. -2013. godine
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
87
sveučilišni preddiplomski studij koji traje 7 semestara i ima četiri smjera
(konstruiranje i razvoj proizvoda,logistika proizvodnje, inženjerstvo materijala i
strojarske tehnologije);
sveučilišni diplomski studij koji traje 3 semestra i ima četiri smjera (konstruiranje
i razvoj proizvoda, logistika proizvodnje,inženjerstvo materijala i strojarske
tehnologije);
poslijediplomski sveučilišni studij koji traje 6 semestara i ima 3 smjera
(suvremeni proizvodni procesi, suvremeni proizvodni menadžment,
konstruiranje i numeričko modeliranje proizvoda);
poslijediplomski specijalistički studij koji traje 3 semestra i ima četiri smjera
(inženjerstvo materijala,modeliranje i numerička analiza, konstrukcija,primjene
proizvodnih postupaka i proizvodni menadžment).
U akademskoj 2009./2010.godini na Strojarskom fakultetu upisano je 723 studenta.
Ukupno je zaposleno 26 doktora znanosti, 6 magistara znanosti i 19 VSS djelatnika.
Veleučilište Slavonski Brod izvodi nastavu na tri stručna studija i to:
studij poljoprivrede -biljinogojstvo, smjer hortikultura;
studij ekonomije-smjer menadžment;
studij strojarstva-smjer proizvodno strojarstvo; te
program cjeloživotnog obrazovanja (4 programa)
Učiteljski studij Visoke učiteljske škole u Osijeku, dislocirani studij u
Slavonskom Brodu sa tri studijska programa:
integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij u trajanju od 5 godina
(magistar primarnog obrazovanja);
učiteljski studij s modulom engleskog jezika;
sveučilišni studij predškolskog odgoja kao izvanredni studij u trajanju od 5
godina
2.6.1.5. Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje
Cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta
sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškole do razdoblja nakon
umirovljenja. Promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje će omogućiti građanima
prilagodbu “društvu znanja” i aktivnom sudjelovanju u svim sferama društvenog i
gospodarskog života te na taj način utjecanje na vlastitu budućnost. U kontekstu
cjeloživotnog obrazovanja uvažavaju se svi oblici obrazovanja: formalno obrazovanje
(npr. tečaj na fakultetu), neformalno obrazovanje (npr. usavršavanje vještina potrebnih
na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, međugeneracijsko učenje (razmjena
znanja u obitelji, među prijateljima).
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
88
Veleučilište u Slavonskom Brodu prepoznalo je važnost cjeloživotnog obrazovanja kao
suvremenog načina postizanja novih znanja i vještina te podizanja konkurentnosti na
zahtjevnom i liberalnom tržištu rada. Veleučilište trenutno izvodi sljedeće programe:
CISCO Akademija mrežnih tehnologija (CAMT)
Microsoft certificirani IT profesionalac
MCITP server administrator akademije
Program izobrazbe za stručno osposobljavanje i obvezno usavršavanje osoba
koje provode energetske preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada, 2 modula
Opći strani jezici (engleski, njemački, talijanski, francuski i španjolski) u
stupnjevima A1 i A2
Voditelj/voditeljica agroturističkog gospodarstva
Škola Jave
Posebno je važna i činjenica da je u završnoj fazi priprema nekoliko novih programa
koji će biti upućeni Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih na stručno
mišljenje i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa na odobravanje izvođenja.
2.6.2. Zdravstvo i socijalna skrb
„Na osnovi odredaba članka 24. Zakona o zdravstvenoj zaštiti zdravstvena djelatnost
obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih
zavoda. Zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja na primarnoj razini
osigurane osobe Zavoda ostvaruju na osnovi slobodnog izbora doktora medicine i
doktora stomatologije, u pravilu, prema mjestu stanovanja, a prema odredbama općih
akata Zavoda. Zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja na
sekundarnoj i tercijarnoj razini osigurane osobe Zavoda ostvaruju osnovom uputnice
izabranog ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita iz
obveznog zdravstvenog osiguranja na razini zdravstvenih zavoda provodi se na
primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, te putem posebnih
programa.
Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti:
opće/obiteljske medicine,
zdravstvene zaštite predškolske djece,
zdravstvene zaštite žena,
patronažne zdravstvene zaštite,
zdravstvene njege u kući bolesnika,
stomatološke zdravstvene zaštite (polivalentnu),
higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite,
preventivno-odgojne mjere za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata,
laboratorijske dijagnostike,
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
89
ljekarništva te
hitnu medicinsku pomoć.
Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu
zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu. Zdravstvena djelatnost na
tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz
specijalističko-konzilijarnih i bolničkih djelatnosti.“32
S obzirom na navedeno utvrđuje se potreban broj zdravstvenih ustanova i privatnih
zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju primarne
zdravstvene djelatnosti, što je prikazano u sljedećim tablicama, a za područje Brodsko
- posavske županije i Općine Davor.
Tablica 61. Mreža potrebnih timova na razini primarne zdravstvene djelatnosti na području Brodsko - posavske županije i Općine Davor
Potreban broj timova
opće/obiteljske medicine
Potreban broj pedijatrijskih
timova
Potreban broj timova dentalne medicine
Potreban broj ginekoloških
timova
Potreban broj medicinskih
sestara u djelatnosti
zdravstvene njege u kući bolesnika
Područje Doma zdravlja
Dom zdravlja “ Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška; Dom zdravlja Slavonski Brod
Brodsko – posavska županija
92 11 84 12 51
Općina Davor 2 - 2 - 1
Izvor: http://www.hlk.hr/ObjavljenaNovaMreza; http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/
Na području Brodsko - posavske županije djeluju: Zavod za javno zdravstvo Brodsko
- posavske županije, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, Dom zdravlja
Slavonski Brod, Zavod za hitnu medicinu Slavonski Brod, Opća bolnica Nova Gradiška
i Dom zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška.33
Stanovništvo Općine Davor primarnu zdravstvenu zaštitu može potražiti u najbližoj
ispostavi Doma zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška, točnije u Domu zdravlja
Davor.
Prema obvezatnom minimumu društvenih funkcija za veće lokalno središte Davor koji
je propisan PPBPŽ u Davoru nedostaje ljekarna i veterinarska ambulanta.
32 http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/ 33 http://www.bpz.hr/opci_podaci/ustanove_/zdravstvo_i_socijalna_skrb/default.aspx#.Vwec3Xqcwgs
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
90
Socijalnom skrbi osigurava se i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih
potreba socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama koje one same ili uz pomoć
članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih
i drugih okolnosti. Takve su osobe u stanju socijalne potrebe i mogu biti korisnici
socijalne skrbi. Cilj Programa socijalne skrbi jest sagledavanje potreba, vrsta i oblika
pomoći osobama u stanju socijalne potrebe na području općine Davor, kako bi se kroz
proračun osigurala potrebna sredstva i odredili korisnici i prava po osnovi socijalne
skrbi.
Osnovni podaci o postojećem stanju socijalne skrbi u Općini Davor34
Socijalnom skrbi osigurava se i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih
potreba socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama koje one same ili uz pomoć
članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih
i drugih okolnosti. Takve su osobe u stanju socijalne potrebe i mogu biti korisnici
socijalne skrbi. Cilj Programa socijalne skrbi jest sagledavanje potreba, vrsta i oblika
pomoći osobama u stanju socijalne potrebe na području općine Davor, kako bi se kroz
proračun osigurala potrebna sredstva i odredili korisnici i prava po osnovi socijalne
skrbi.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine u općini Davor živi 3.004
stanovnika u 879 kućanstava.Veći broj, posebno samačkih domaćinstava je starije
životne dobi, a što u pravili znači i stanovništvo s razmjerno niskim primanjima
(prihodima). Manji broj radno aktivnog stanovništva zaposleno je u poduzećima koje
su tijekom Domovinskog rata pretrpjela znatna oštećenja, a dio ih je ostao i bez
zaposlenja. Dio nezaposlenih evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje, a znatan broj
nezaposlenih osoba putem Centra za socijalnu skrb u Novoj Gradiški ostvaruje
pojedine oblike pomoći.
Sukladno Programu socijalne pomoći na području Općine Davor, kojeg Općina Davor
donosi za svaku proračunsku godinu pruža se pomoć najugroženijim građanima
Općine te se dodjeljuje financijska pomoć ustanovama i socijalno – humanitarnim
udrugama, kojim se nastoje ublažiti posljedice socijalno - gospodarskog stanja
pojedinih kategorija stanovništva. Programom socijalne skrbi utvrđeni su pojedini oblici
socijalne skrbi kroz koje se ovaj program ostvaruje, a to su:
Sufinanciranje ogrijeva socijalno ugroženim kategorijama
Pokloni djeci za Sv. Nikolu
Naknada za novorođeno dijete
Pomoć građanima u naravi
Sufinanciranje školske kuhinje
Humanitarna skrb kroz udruge
34 Izmjene i dopune Programa za ostvarivanje socijalne skrbi na području Općine Davor u 2015. godini
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
91
Humanitarna dijelatnost crvenog križa
Pomoć invalidima
2.6.3. Civilno društvo
2.6.3.1. Sport i rekreacija
U oblasti sporta i rekreacije treba povećati broj sportskih objekata i sadržaja koristeći
se prednostima prostora. Posebno je važno istaknuti komparativne prednosti prostora,
osobito za sportove kao što su: lov, ribolov, edukacijska i orijentacijska organizirana
boravišta u očuvanim šumskim zajednicama, jahanje, biciklizam i drugo. Općina Davor
mora spremno dočekati jačanje međunarodnog tranzitnog prometa i pokušati privući
tranzitnog putnika da se zaustavi i upozna ljepote i posebnosti ovog područja što je
ujedno važno i za razvoj turizma.
Općina Davor ima Sportsku dvoranu u sastavu Osnovne škole u Davoru, te teniske
terene i terene za mali nogomet s umjetnom travom i rasvjetom, a isti se nalaze uz
veliko nogometno igralište u sklopu Sportsko - rekreacijskog centra koji se nalazi u
dijelu naselja Davor, zvanom Staro polje.
Tablica 62. Popis sportskih udruga i klubova na području Općine Davor
Sport i rekreacija
1. Športsko ribolovna udruga ''Sava-Davor''
2. Lovačka udruga " Posavina " Davor
3. Rukometni klub "Davor" Davor
4. Nogometni Klub ''Sokol“
5. Nogometni klub „Posavac" Davor
Izvor: https://registri.uprava.hr/#!udruge/xwIBAAEAAAAAAAAAAMcDAQAAAQIAAAAB1gQAAAAAAAAA9w
MBAAQAAAABIAAAAAAAAAABAQFvaeICAYC5GA
2.6.3.2. Kultura35
U oblasti kulture treba poticati utemeljenje područnih kulturnih centara u općinskom
središtu koji će omogućiti izravno učešće stanovništva u suvremenim umjetničkim
kulturnim zbivanjima.
Program javnih potreba u kulturi obuhvaća slijedeća programska područja:
kultura i zaštita objekata kulturne baštine
manifestacije u kulturi
35 Program Javnih potreba u kulturi na području Općine Davor u 2016. godini
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
92
nabavka knjiga za knjižnicu
Očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine na području općine Davor ostvaruje se
kroz aktivnosti dva Kulturno - umjetnička društva koja djeluju na području Općine.
Od manifestacija značajne su:
Ribarske večeri u naselju Davor
Kolo Nadvaštuka u Orubici
Davorije u Davoru
Pokladna povorka te
Božićni koncert u Davoru.
Povećanjem kulturološke ponude na području Općine Davor pridonosi se i povećanju
kvalitete življenja i poboljšanju turističke ponude.
U suradnji sa Ministarstvom kulture i Brodsko – posavskom županijom radi se na
uređenju galerijskog prostora Rodne kuće Ive Kedrića sa stalnim postavom te u
suradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti planirane su medaljarske kolonije za što je
izgrađena zgrada u kojoj su smješteni prostor za lijevanje, izradu i kovanje medalja.
Tablica 63. Popis kulturoloških udruga na području Općine Davor
Udruge u kulturi
1. Hrvatsko pjevačko društvo Urbata
2. Kulturno umjetničko društvo "Matija Antun Relković"
3. Kulturno umjetnička udruga "Marijan Lanosović" Orubica
4. Tamburaško društvo "Satir" Davor – Nova Gradiška
Izvor: https://registri.uprava.hr/#!udruge/xwIBAAEAAAAAAAAAAMcDAQAAAQIAAAAB1gQAAAAAAAAA9w
MBAAQAAAABIAAAAAAAAAABAQFvaeICAYC5GA
2.6.3.3. Udruge građana, političke stranke i druge organizacije
Udruge postaju sve važnijim čimbenicima razvitka društva, a njihov broj i aktivnosti se
povećavaju i o tome treba voditi računa kod izrade Prostornih planova niže razine.
Tablica 64. Popis građanskih i drugih udruga na području Općine Davor
Izvor:
Civilno društvo
1. Vatrogasna zajednica Općine Davor
2. Turistička udruga ''Rodo'' općina Davor
3. Klub mladih Orubica
4. Dobrovoljno vatrogasno društvo Orubica
5. Dobrovoljno vatrogasno društvo Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
93
https://registri.uprava.hr/#!udruge/xwIBAAEAAAAAAAAAAMcDAQAAAQIAAAAB1gQAAAAAAAAA9wMBAAQAAAABIAAAAAAAAAABAQFvaeICAYC5GA
2.6.4. SWOT analiza društvenih djelatnosti
Tablica 65. Swot analiza društvenih djelatnosti Općine Davor
SNAGE
Dobro organiziran sustav osnovnoškolskog obrazovanja na području Općine
Osnovna škola „Matija Antun Reljković“ je obnovljena i suvremeno opremljena
Izgrađena sportska dvorana u sklopu Osnovne škole u Davoru te značajni sportski tereni u sklopu Sportsko – rekreacijskog centra
Relativno dobra teritorijalna mreža zdravstvenih i institucija socijalne skrbi
Postojeći kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog društva: znanja, vještine, iskustvo, infrastruktura, informacije
Razvijenost civilnog društva – brojne kulturne, športske i dr. udruge s obzirom na veličinu Općine
Multikulturalnost, tradicija i povijesno naslijeđe
Brojne manifestacije lokalnog karaktera
SLABOSTI
Ne postojanje ljekarne i veterinarske ambulante na području Općine
Nedovoljni smještajni kapaciteti postojećeg vrtića na području Općine
Nedostatci srednjoškolskih obrazovnih programa ili njihova nedostupnost uzrokuje odlazak mnogih učenika na školovanje u udaljenija mjesta RH
Stalno opadanje broja učenika u obrazovnim ustanovama, uzrokovano negativnim demografskim trendovima
Nedovoljna financijska sredstva u proračunu za pružanje pomoći osobama u socijalnim potrebama
Velik broj socijalno izoliranih staračkih samačkih domaćinstava
Nedovoljno uključeni građani u proces odlučivanja
Ratne posljedice koje se negativno odražavaju na duševno zdravlje stanovništva
Nedovoljna financijska sredstva za financiranje rada udruga
Nemogućnost stalnog zapošljavanja djelatnika udruga civilnog društva
Neadekvatni prostori i zastarjela oprema koju koriste udruge
Nedovoljna suradnja sa civilnim sektorom
Slaba regionalna i međunarodna suradnja, nema sudjelovanja u međunarodnim EU projektima
Nedovoljna suradnja sa Županijom i državnim institucijama
PRILIKE
Realizacija projekta izgradnje objekta dječjeg vrtića
Uređenje trga Matije Antuna Reljkovića i gradnja novog parkirališta
Uređenje poslovne zgrade „Društveni dom“ – sa dodatnim prostorijama za općinske, razvojne i društvene potrebe
Povećanje broja sportskih objekata (zračne streljane, kuglane, boćališta i sl.)
Daljnji razvoj i usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva
Povećanje kapaciteta i opremljenosti postojeće knjižnice unutar OŠ „Matija Antun Relković“ Davor sukladno standardu
Kroz razne programe i prezentacije razvijati svijest stanovništva o važnosti cjeloživotnog učenja
6. Društvo prijatelja N.K."Hajduk" Split iz Davora
7. Udruženje ratara i stočara Općine Davor
8. Udruga poljoprivrednika sustava navodnjavanja Orubica
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
94
Podržavanje i razvijanje izvannastavnih programa i aktivnosti (radionica, tečajeva, smotri, natjecanja)
Smanjenje udjela nezaposlenih osoba među korisnicima socijalne skrbi kroz provođenje politike zapošljavanja
Širenje mreže izvaninstitucionalne socijalne skrbi, osobito pružanjem njege u kući starijim i nemoćnim osobama
Djelovanje u smjeru jačanja sustavnog angažmana cijele zajednice u radu s ovisnicima, ratnim stradalnicima i žrtvama nasilja, te poticanja njihove uključenosti u društvene aktivnosti
Poticanje kulturno - sportskog života mladih
Stalan rad na edukaciji udruga o mogućnostima financiranja iz raznih fondova
Razvoj sustava umrežavanja udruga
Povezivanje kulture i turizma
PRIJETNJE
Slaba zainteresiranost građana u projektima od javnog interesa
Neusklađenost obrazovanja s potrebama gospodarstva
Neadekvatna organizacija sustava socijalne skrbi
Financijska ovisnost o državnom proračunu
Nedostatno financiranje društvenih djelatnosti
Izvor: Općina Davor
2.6.5. Razvojni problemi i potrebe
Tablica 66. Razvojni problemi i potrebe društvenih djelatnosti Općine Davor
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Stalno opadanje broja učenika u obrazovnim ustanovama, uzrokovano negativnim demografskim trendovima
Nedostatci srednjoškolskih obrazovnih programa ili njihova nedostupnost
Nedostatak kulturnih sadržaja i programa u kulturi
Visok udio radno sposobnih nezaposlenih osoba među stalnim korisnicima socijalne skrbi
Nedovoljna financijska sredstva za financiranje rada udruga
Slaba regionalna i međunarodna suradnja, nema sudjelovanja u međunarodnim EU projektima
o Realizacija projekta izgradnje dječjeg vrtića o Daljnji razvoj i usklađivanje obrazovnog
sustava s potrebama gospodarstva o Kroz razne programe i prezentacije razvijati
svijest stanovništva o važnosti cjeloživotnog obrazovanja
o Smanjenje udjela nezaposlenih osoba među korisnicima socijalne skrbi kroz provođenje politike zapošljavanja
o Razvoj sustava umrežavanja udruga o Povezivanje kulture i turizma
Izvor: Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
95
2.7. Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje razvojem
2.7.1. Djelatnost i ovlasti općinske uprave
Tijela Općine Davor su Općinsko vijeće i općinski načelnik. Općinsko vijeće
predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru
prava i dužnosti Općine, te obavlja poslove u skladu sa Zakonom i Statutom. Općinsko
vijeće ima 13 članova.
Općinsko vijeće osniva stalne ili povremene Odbore i druga radna tijela u svrhu
pripreme Odluka iz njihova djelokruga. Sastav, broj članova, djelokrug i način rada
tijela utvrđuju se Poslovnikom o radu Općinskog vijeća, ili Odlukom o osnivanju radnog
tijela.
Izvršno tijelo općine, odnosno izvršne poslove u općini obavlja općinski načelnik.
Na području Općine Davor osnivaju se mjesni odbori. Mjesni odbor osniva se kao oblik
neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o poslovima u nadležnosti općine, a
od svakodnevnog, neposrednog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor se
osniva za dio naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu cjelinu.
Organi mjesnog odbora su:
- Vijeće mjesnog odbora i
- Predsjednik vijeća mjesnog odbora.
Mjesni odbor je pravna osoba, a na području Općine djeluje 2 mjesna odbora:
Mjesni odbor naselja Davor
Mjesni odbor naselja Orubica
2.7.2. Upravna tijela
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Davor, kao i poslova
državne uprave prenijetih na općinu, osniva se Jedinstveni upravni odjel. Unutarnji
ustroj Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se posebnim aktom Općinskog vijeća.
Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik, kojega temeljem javnoga natječaja
imenuje načelnik općine. Pročelnik je za svoj rad odgovoran Načelniku. Službenici
jedinstvenog upravnog odjela dužni su se trajno stručno osposobljavati i usavršavati
putem tečajeva, seminara i školovanja što će se urediti posebnim aktom Općinskog
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
96
vijeća kojim se uređuje unutarnji ustroj jedinstvenog upravnog odjela. Načelnik
usmjerava djelovanje upravnog odjela i službi i nadzire njihov rad.
2.7.3. Javne službe
Tablica 67. Popis općinskih poduzeća
Vlasništvo/suvlasništvo Općine
Vlasništvo REGIONALNI VODOVOD DAVOR – NOVA GRADIŠKA D.O.O
KOMUNALAC DAVOR D.O.O.
Suvlasništvo
Koncesije
Izvor: Općina Davor
2.7.4. Prostorni planovi
Prostorni plan uređenja Općine Davor 2003., godine
I Izmjene i dopune PPUO Davor 2008., godine
II Izmjene i dopune PPUO Davor 2013., godine
2.7.5. Izvori financiranja
Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, postali su dostupni strukturni
instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski
socijalni fond i Kohezijski fond, i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike EU:
Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
i Europski fond za ribarstvo.
Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa Općine Davor,
mogu se predvidjeti:
sredstva proračuna Županije i jedinica lokalne samouprave i sredstva lokalnih
komunalnih poduzeća
sredstva državnog proračuna, odnosno resornih ministarstava i fondova,
sredstva javnih poduzeća
sredstva dostupna temeljem fondova EU - strukturni, kohezijski i poljoprivredni
fondovi,
sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje,
sredstva domaćih i međunarodnih financijskih institucija – domaće financijske
institucije, Hrvatska banke za obnovu i razvoj, Svjetska banke, Europska banka
za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka,
sredstva iz privatnih izvora
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
97
sredstva investitora: trgovačka društva, razne ustanove, udruge, pojedinci itd.
2.7.6. Proračunska sredstva Općine Davor
2.7.6.1. Prihodi i primici u proračunu36
Općina Davor ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno
raspolaže. Prihodi Općine Davor su:
1. Općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe u skladu sa zakonom i
posebnim odlukama Općinskog vijeća
2. prihodi od stvari u vlasništvu Općine i imovinskih prava,
3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine,
odnosno u kojima Općina ima udijele ili dionice,
4. prihodi od koncesija,
5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina
Davor u skladu sa zakonom,
6. udio u zajedničkim porezima s Brodsko – posavskom županijom, Republikom
Hrvatskom te dodatni udio u porezu na dohodak na decentralizirane funkcije
prema posebnom zakonu,
7. sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u državnom
proračunu,
8. drugi prihodi određeni zakonom.
Procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznosi izdataka i drugih rashoda
Općine Davor iskazuju se u proračunu Općine Davor. Svi prihodi i primici proračuna
moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu. Svi izdaci
proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.
36 Statut Općine Davor ( Službeni vjesnik Brodsko – posavske županije 12/2009)
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
98
Tablica 68. Ostvareni prihodi/primici Općine Davor za razdoblje 2012.-2015. godine
Redni broj
Prihodi Ostvareno za
2012. (kn) Ostvareno za
2013. (kn) Ostvareno za
2014. (kn) Ostvareno za
2015. (kn) Indeks (6/5)
1 2 3 4 5 6 7
1. Prihodi od poreza 977.258,00 875.666,00 900.217,00 1.050.431,00 116,7
2. Pomoći 85.550,00 1.151.000,00 3.642.940,00 1.502.630,00 41,2
3. Prihodi od imovine 203.900,00 1.060.590,00 237.566,00 420.970,00 177,2
4. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada
1.098.856,00 887.746,00 1.034.568,00 664.025,00 64,2
Ukupni prihodi poslovanja 2.365.564,00 3.975.002,00 5.815.291,00 3.638.056,00 62,6
1. Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine
131.850,00 347.416,00 90.606,00 223.619,00 246,8
2. Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine
0,00 0,00 0,00 0,00 -
Ukupni prihodi od prodaje nefinancijske imovine 131.850,00 347.416,00 90.606,00 223.619,00 246,8
Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 129.839,00 2.001.863,00 0,00 0,00
UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 2.497.414,00 4.452.257,00 7.907.760,00 3.861.675,00 48,8
Izvor: Izvješće o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013. i 2015.godinu
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
99
Prihodi/primici u 2015. godini su ostvareni u iznosu od 3.861.675,00 kn, što je za
4.046.085,00 kn ili 51,2% manje u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednosno,
najznačajniji udjel imaju pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna
u iznosu od 1.502.630,00 kn ili 27,20%, zatim, prihodi od poreza u iznosu od
1.050.431,00 kn ili %, te prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po
posebnim propisima i naknada iznosu od 664.025,00 kn ili 17,19% od ukupnih
prihoda/primitaka.
Općina Davor je u 2015. godini ostvarila i prihode od imovine u iznosu od 420.970,00
kn ili 10,90%.
Grafikon 15. Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka u proračunu Općine Davor 2012.-
2015. godine, u kunama
Izvor: Izvješće o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013. i 2015. godinu
0,00
500.000,00
1.000.000,00
1.500.000,00
2.000.000,00
2.500.000,00
3.000.000,00
3.500.000,00
4.000.000,00
2012. 2013. 2014. 2015.
Prihodi od poreza
Prihodi od pomoći
Prihodi od imovine
Prihodi od upravnih iadministrativnih pristojbi
Prihodi od prodajeneproizvedene imovine
Primici od financijskeimovine i zaduživanja
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
100
2.6.6.1. Rashodi i izdaci u proračunu
Tablica 69. Ostvareni rashodi/izdaci Općine Davor za razdoblje 2012.- 2015. godine
Redni broj
Rashodi i izdaci Ostvareno za
2012. (kn) Ostvareno za
2013. (kn) Ostvareno za
2014. (kn) Ostvareno za
2015. (kn) Indeks (6/5)
1 2 3 4 5 6 7
1. Rashodi za zaposlene 375.085,00 357.967,00 384.734,00 364.529,00 94,7
2. Materijalni rashodi 1.129.072,00 1.477.698,00 823.398,00 854.914,00 103,8
3. Financijski rashodi 8.040,00 12.992,00 84.916,00 113.062,00 133,1
5. Naknade građanima i kućanstvima i druge naknade 216.713,00 118.657,00 99.382,00 108.146,00 108,8
6. Ostali rashodi 204.828,00 155.240,00 2.481.185,00 869.690,00 35,1
Ukupni rashodi poslovanja 1.933.738,00 2.122.554,00 3.873.615,00 2.310.341,00 59.6
Višak prihoda poslovanja (tekuća godina) 431.826,00 1.852.448,00 1.941.676,00 1.327.715,00 68,4
7. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 126.967,00 2.326.308,00 2.385.705,00 814.485,00 34,1
8. Rashodi za dodatna ulaganja u nefinancijskoj imovini 115.159,00 87.292,00 804.532,00 1.042.618,00 129,6
Ukupni rashodi za nabavu nefinancijske imovine 242.126,00 2.413.600,00 3.190.237,00 1.857.103,00 58,2
Manjak prihoda od nefinancijske imovine (tekuća godina) 110.276,00 2.066.184,00 3.099.631,00 1.633.484,00 52,7
Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 0,00 0,00 5.300,00 -
Višak primitaka od financijske imovine i obaveza 2.001.863,00 0,00 0,00
Manjak primitaka od financijske imovine i obaveza 0,00 5.300,00 -
UKUPNO RASHODI/IZDACI 2.175.864,00 4.536.154,00 7.063.852,00 4.172.744,00 59,1
Višak prihoda i primitaka (tek. godina) 321.550,00 0,00 843.908,00 0,00 0,00
Manjak prihoda i primitaka (tek. godina) 0,00 83.897,00 0,00 311.069,00 -
Preneseni manjak prihoda i primitaka 1.760.434,00 1.438.884,00 1.522.783,00 673.267,00 44,2
Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju 1.438.884,00 1.522.781,00 678.875,00 984.336,00 145,0
Izvor: Izvješće o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013. i 2015.godinu
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
101
Na temelju provedene analize Izvještaja o prihodima i primicima, rashodima i izdacima
za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2015. godine utvrđuje se da je Općina
Davor na dan 31.12.2015. godine ostvarila poslovni rezultat po sljedećim kategorijama,
i to :
- višak prihoda poslovanja u iznosu od 1.327.715,00 kn
- manjak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 1.633.484,00 kn
- manjak primitaka od financijske imovine i obaveza 5.300,00 kn
- ukupan manjak prihoda/primitaka u iznosu od 311.069,00 kn
Ukupno ostvareni rashodi/izdaci u 2015. godini iznose 4.172.744,00 kn, što je za
2.891.108,00 kn ili 40,93% manje u odnosu na prethodnu godinu. Manjak
prihoda/primitaka nad rashodima/izdacima tekuće godine iznosi 311.069,00 kn, a
preneseni manjak prihoda/primitaka iz prethodnih godina 673.267,00 kn, temeljem
čega dobivamo iznos 984.336,00 kn manjka prihoda i primitaka raspoloživih za pokriće
u sljedećem razdoblju.
Proračunska sredstva su korištena za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga,
a vrijednosno najznačajniji rashodi/izdaci su ostvareni kroz dodatna ulaganja u
nefinancijskoj imovini u iznosu od 1.042.618,00 kn ili 24,99%, zatim ostale rashode u
iznosu od 869.690,00 kn ili 20,84% te materijalne rashode u iznosu od 854.914,00 kn
ili 20,49% od ukupno ostvarenih rashoda/izdataka.
Grafikon 16. Prikaz ukupno ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka u razdoblju od
2012.-2015.
Izvor: Izvješće o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013. i 2015.godin
-2.000.000,00
-1.000.000,00
0,00
1.000.000,00
2.000.000,00
3.000.000,00
4.000.000,00
5.000.000,00
6.000.000,00
7.000.000,00
8.000.000,00
2012.2013.
2014.2015.
Prihodi/primici
Rashodi/izdaci
Manjak prihoda i primitaka zapokriće u sljedećem razdoblju
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
102
2.6.6.1. Bilanca 2014. i 2015. godine
Nefinancijska imovina se odnosi na vrijednost zemljišta, građevinskih objekata,
postrojenja i opreme, prijevoznih sredstava, nefinancijske imovine te druge imovine.
Financijska imovina se odnosi na novčana sredstva, potraživanja za prihode
poslovanja (za komunalnu naknadu, komunalni doprinos, općinske poreze, potrošnju
vode, grobnu naknadu, iznajmljivanje prostora i drugo), te na depozite, dionice i udjele
u glavnici.
Obveze se odnose na obveze za rashode poslovanja, obveze za nabavu nefinancijske
imovine i obveze za primljene zajmove.
Tablica 70. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora – usporedba 2014. i 2015. godine
Redni broj
Opis 2014. 2015. Indeks
4/3 1 2 3 4 5
1. Nefinancijska imovina 27.800.443,00 32.748.567,00 117,8
2. Financijska imovina 4.854.025,00 6.209.818,00 127,9
2.1. Novac u banci i blagajni 3.690,00 28.900,00 783,2
2.2. Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo
13.764,00 13.348,00
96,0
2.3. Dionice i udjeli u glavnici 1.174.354,00 2.757.954,00 234,8
2.4. Potraživanja za prihode poslovanja 2.402.741,00 2.533.239,00 105,4
2.5. Potraživanja od prodaje nefinancijske imovine
167.650,00 112.503,00 67,1
2.6. Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda
1.091.826,00 763.874,00 70,0
Ukupno imovina 32.654.468,00 38.958.385,00 119,3
3. Obveze 2.874.477,00 3.210.893,00 111,7
4. Vlastiti izvori 29.779.990,00 35.747.493,00 120,0
Ukupno obveze i vlastiti izvori 32.654.467,00 38.958.386,00 119,3
Izvor: Bilanca stanja na dan 31.12.2014. godine; Bilanca stanja na dan 31.12.2015. godine
U 2014. godini dugotrajna imovina Općine sudjeluje sa 85,14%, dok kratkotrajna
imovina sudjeluje sa 14,86% u ukupnoj imovini. U 2015. godini dugotrajna imovina u
ukupnoj imovini sudjeluje u manjem postotku u odnosu na 2014. godinu, tj. udio
dugotrajne imovine u ukupnoj imovini iznosio je 84,06%. U financijskim vrijednostima
vidljivo je povećanje od 4.948.124,00 kn. Uspoređujući ova dva razdoblja kroz indekse,
uočava se povećanje dugotrajne imovine u 2015. godini u odnosu na 2014. za 17,8%
te povećanje kratkotrajne imovine za 27,9%.
U 2014. godini obaveze iznose 2.874.477,00 kn i čine udio od 8,8% ukupne pasive,
dok u 2015. godini obaveze iznose 3.210.893,00 kn i čine udio od 8,2% ukupne
pasive. Vrijednosno je vidljivo povećanje obaveza ali i smanjenje udjela obaveza u
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
103
ukupnoj pasivi. Što se tiče vlastitih izvora, u 2015. godini su se povećali za 20%,
odnosno u novčanim vrijednostima za 5.967.503,00 kn.
Na koncu 2015. godine, potraživanja iznose 2.645.742,00 kn i čine 68,5% ostvarenih
prihoda. U odnosu na prethodnu godinu su veća za 73.337,00 kn ili 2,8%.
Ostvarena potraživanja se odnose na potraživanja od prodaje nefinancijeske imovine
112.503,00 kn te potraživanja za prihode poslovanja – 2.533.239,00kn.
2.7.1. SWOT analiza Institucionalnog okvira i
financijskih izvora za upravljanje razvojem
Tablica 71. Swot analiza institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje razvojem
Općine Davor
SNAGE
Otvorenost Općine za međužupanijsku, međuregionalnu, prekograničnu i međunarodnu suradnju
Općina osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti kroz osnivanje trgovačkih društava, javnih ustanova i sl.
Tendencija smanjenja prenesenog manjka prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju kroz period (2012. – 2015.)
SLABOSTI
Nedovoljna aktivnost mjesnih odbora
Nedostatak kapaciteta za provedbu razvojnih programa
Manjak stručnih kadrova
Nedovoljna učinkovitost
Nedovoljna uključenost privatnog sektora u razvoj javnog sektora i ukupnog gospodarskog razvoja
Kontinuirano smanjenje prihoda poslovanja
Visoka potraživanja za prihode poslovanja pokazuju da je naplata neučinkovita te da se ne koriste sve zakonske pretpostavke u cilju naplate istih
Manjak prihoda i primitaka – 2015. godina
Kontinuitet (2012. – 2015.) prenesenog manjka prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju
PRILIKE
Edukacija upravnog tijela Općine i ostalih nositelja razvoja radi stjecanja znanja i kompetetnosti u pripremi, provedbi, praćenju i vrednovanju projekata
Uvođenje strateškog planiranja te sustavna primjena
Informiranje privatnog sektora, osobito vodećih poduzeća da se uključe u osmišljavanje, pripremu i realizaciju razvojnih projekta
Veća orijentiranost prema EU tržištu
Razvoj i apliciranje projekata na otvorene natječaje EU fondova
Razviti sustav praćenja i pravovremene naplate potraživanja za prihode poslovanja korištenjem svih zakonskih pretpostavki i obaveza u ostvarivanju iste
PRIJETNJE
Nemogućnost financiranja pojedinih projekata
Nedovoljan broj ciljanih projekata kojima se želi postići ravnomjeran razvoj cijele Županije
Nizak BDP „per capita“ na razini Općine, Županije i RH
Izvor: Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
104
2.7.2. Razvojni problemi i potrebe
Tablica 72. Razvojni problemi i potrebe instituconalnog okvira i financijskih izvora za
upravljanje razvojem Općine Davor
Razvojni problemi Razvojne potrebe
Neprepoznate mogućnosti gospodarske suradnje
Nedovoljan broj razvojnih projekata spremnih za financiranje iz fondova EU
Nezainteresiranost za prijenos znanja i iskustava
Slaba informiranost o mogućnostima suradnje i članstva u međunarodnim institucijama
Visoka potraživanja za prihode poslovanja pokazuju da je naplata neučinkovita te da se ne koriste sve zakonske pretpostavke u cilju naplate istih
Kontinuitet (2012. – 2015.) prenesenog manjka prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju
o Poboljšati koordinaciju i protok informacija između JUO i institucija
o Dodatno razvijati suradnju dionika koji sudjeluju u izradi i provedbi zajedničkih razvojnih programa
o Uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o projektima u Općini te educirati zaposlenike o korištenju iste
o Osigurati prekograničnu i međuregionalnu suradnju dionika kroz provedbu strategije
o Razviti sustav praćenja i pravovremene naplate potraživanja za prihode poslovanja korištenjem svih zakonskih pretpostavki i obaveza u ostvarivanju iste
Izvor: Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
105
3. RAZVOJNA VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE
3.1. Vizija i Misija
Proces strateškog planiranja
razvoja identificiranjem
strateških pitanja započinje
određivati prioritete, tj. pitanja
koja su važna za postizanje
željene buduće vizije Općine
Davor i pokazala su se
važnima u analizi. Strateško
pitanje traži načine da se
utječe na slabe strane, gradi
na jakim stranama reagira na
prijetnje i iskoriste mogućnosti
kako bi se postigla vizija.
Vizija nam ukazuje na
nužnost vrednovanja ljudskih i
materijalnih potencijala radi
stvaranja bogatstva i
blagostanja i to ne samo kroz
ostvareno u obliku
ekonomskih koristi, već i kroz
stvaranje novih mogućnosti u
okviru društvenog života
područja prilikom čega
iznimno značenje ima
uključivanje lokalnog stanovništva, te drugih institucija i privrednih subjekata, te njihovo
upoznavanje i simultano prilagođavanje novim uvjetima poslovnog djelovanja, jačanje
konkurentnosti na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu, poticanje nove kvalitete
turističke ponude i kulturni rast Općine Davor.
MISIJA
Misija Općine Davor jeste učinkovito i
racionalno upravljanje općinskom imovinom
te kontinuirano unaprjeđenje uvijeta življenja
svojih stanovnika, komunalne infrastrukture,
razvoja gospodarstva te unaprjeđenja zaštite
okoliša i energetske učinkovitosti
VIZIJA
Vizija Općine Davor jeste postati mijesto
ugodnog življenja, očuvanog okoliša, moderne i
funkcionalne infrastrukture, razvijenog
gospodarstva i turizma s visokom stopom
zaposlenosti stanovništva
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
106
3.2. Strateški ciljevi
Na temelju provedene analize stanja/okruženja definiraju se strateški ciljevi koji
predstavljaju izjavu o tome što se namjerava postići u narednih pet godina, odnosno
određuje se jasan smjer kretanja i djelovanja u navedenom vremenskom razdoblju, a
njegova realizacija pridonijeti će ostvarenju vizije, ali i misije Općine. Strateški razvojni
ciljevi u navedenom razdoblju definirani su na temelju vizije koja je izvedena iz
razvojnih mogućnosti, ali i problema s kojima se susreće Općina na području
gospodarstva, društvenih djelatnosti, prostornog uređenja i zaštite okoliša.
Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Općine u skladu su s prioritetima Županijske razvojne
strategije Brodsko - posavske županije 2011.-2013. godine koja je Odlukom
Županijske skupštine produljena na razdoblje 2011.-2015. godine. Ciljevi su usmjereni
na gospodarski razvoj, unapređenje komunalne infrastrukture te kvalitete života, kao i
na zaštitu okoliša, te iz njih proizlaze prioritetni ciljevi.
Dugoročni strateški ciljevi nastali su kao rezultat vizije razvoja, analize stanja, ključnih
problema i SWOT analize. Radni tim je raspravljao koje snage Općina treba pojačati i
bolje iskoristiti, koje ključne probleme i slabosti treba prevladati te na koji način će se
navedeno postići. Kao prvi korak konkretizacije, ali i realizacije vizije predložena su 3
strateška cilja. Strateški ciljevi razvoja Općine sadrže konzistentan i sažeti opis
namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije,
a vremenski su povezani s razdobljem trajanja strategije. Kvaliteta strateških ciljeva
ovisi o tome koliko oni odražavaju trendove i procese u Općini i široj regiji.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
107
Strateški cilj 1 Strateški cilj 2 Strateški cilj 3
Razvoj i jačanje gospodarstva Unaprjeđenje komunalne
infrastrukture Poboljšanje kvalitete života
Jedan od važnijih segmenata razvoja konkurentnog i održivog
gospodarstva na području Općine Davor se odnosi na
ruralni razvoj te razvoj građevinarstva. Daljnji razvoj
Općine počiva na unaprjeđenju poljoprivredne i stočarske
proizvodnje te prerađivačke industrije koja je usko vezana za
poljoprivredu. Od iznimne važnosti za Općinu je i
provođenje mjera zaštite i poticanja proizvodnje tradicijskih
proizvoda. Poduzetništvo je jedan od ključnih pokretača
hrvatskog gospodarstva, koje ima važnu ulogu u
restrukturiranju industrije, konkurentnosti i inovacija te
smanjenju stope nezaposlenosti. Kroz ulaganja u izgradnju i opremanje poslovno – gospodarske zone „Davor“ te
uređenje plovnog puta rijeke Save otvorit će se nova radna
mjesta te će se dodatno unaprijediti malo i srednje
poduzetništvo. Realizacijom projekta Sustava navodnjavanja
Orubica pospješit će se poljoprivredna proizvodnja a
stvaranjem prepoznatljive turističke atrakcije gospodarstvo
Općine će se dovesti na višu razinu.
Unaprjeđenje infrastrukturne opremljenosti predstavlja iznimnu važnost za Općinu. Zacrtani cilj
će se postići kroz provedbu mjera gospodarenja otpadom,
kroz poboljšanje same kvalitete komunalne infrastrukture te, kao važna stavka, kroz ulaganja u
obnovljive izvore energije. Prometnu infrastrukturu treba
konstantno razvijati kroz obnovu postojeće cestovne mreže radi bolje dostupnosti i povezanosti. Energetska učinkovitost sve više
postaje pokretač održivog gospodarskog razvoja jedinice
lokalne i regionalne samouprave te je neophodno sustavno
provoditi mjere zaštite okoliša kako bi se smanjio negativni
utjecaj, kako na okoliš, tako i na zdravlje stanovnika. Potrebno je izgraditi reciklažna dvorišta, Eko
otoke kako bi se spriječilo stvaranje divljih odlagališta.
Također je potrebno educirati stanovništvo o važnosti
recikliranja, odnosno odvojenog prikupljanja otpada kako bi se smanjio stupanj zagađenosti
voda i okoliša. Sukladno Zakonu, Općina mora raditi na sustavnom
provođenju mjera kako bi se djelovalo u skladu sa navedenim. Realizacijom projekta uvođenja
kanalizacije u naselje Orubica, te dovršetkom izgradnje pročistača
otpadnih voda rješit će se problem zagađivanja prirode i
okoline.
Osiguranje visokog stupnja standarda stanovanja i zadovoljstva stanovnika
kvalitetom života jedno je od važnijih opredjeljenja Općine.
Ovaj cilj obuhvaća cijeli spektar društvenih potreba
kao što su odgoj i obrazovanje, zdravstvena
zaštita i socijalna skrb, kultura, sport i rekreacija te razvoj institucija i razvoj civilnog
društva. Obrazovni sustav je potrebno uskladiti sa Zakonom
te je potrebno provoditi programe obrazovanja za
deficitarna zanimanja kako bi se podigla kvaliteta
sveukupnog obrazovanja na području. Prioritet svakako
predstavlja i izgradnja objekta dječjeg vrtića. Cilj povećanja
životnog standarda stanovništva će se postići i
kroz provođenje mjera socijalne politike, točnije kroz provođenje mjera stambenog zbrinjavanja mladih bračnih parova. Na taj način će se
zadržati mlada populacija na području.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
108
3.3. Prioriteti i mjere
Razvoj i jačanje gospodarstva C 1
Razvoj poljoprivredne proizvodnje
C1 – P1
Jačanje malog i srednjeg poduzetništva
C1 – P2
Osnaživanje turističkih potencijala C1 – P3
.
C1 – P1 – M1 C1 – P2 – M1 C1 – P3 – M1
Udruživanje u zadruge i klastere Stvaranje uvijeta za razvoj
mikro i malog poduzetništva Razvoj etno turizma
C1 – P1 – M2 C1 – P2 – M2 C1 – P3 – M2
Poticanje plasteničke proizvodnje
Poticanje malih i srednjih poduzetnika na obavljanje
djelatnosti proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda
Izgradnja biciklističkih staza i puteva
C1 – P1 – M3 C1 – P2 – M3 C1 – P3 – M3
Poticanje sadnje dohodovno isplativijih kultura
Izgradnja poslovno - gospodarske zone „Davor“
Uređenje plovnog puta rijeke Save te izgradnja riječne luke „Davor“
C1 – P1 – M4
Izgradnja sustava navodnjavanja
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture C 2
Provođenje mjera gospodarenja otpadom C2 – P1
Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti
C2 – P2
Unaprjeđenje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti
C2 – P3
C2 – P1 – M1 C2 – P2 – M1 C2 – P3 – M1
Usklađivanje stanja sa zakonskim odredbama
Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Unaprjeđivanje zaštite rijeke Save, zraka i tla i kontinuirano praćenje kvalitete
C2 – P1 – M2 C2 – P2 – M2 C2 – P3 – M2
Postavljanje Eko otoka Razvoj sustava vodoopskrbe Očuvanje i kvalitetnije upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima
C2 – P1 – M3 C2 – P2 – M3 C2 – P3 – M3
Stvaranje uvijeta za učinkovito gospodarenje otpadom
Izgradnja nove i održavanje postojeće prometne
infrastrukture
Jačanje i razvoj uporabe novih znanja i tehnologija, obnovljivih izvora energije i
energetske učinkovitosti
C2 – P2 – M4
Modernizacija postojeće i
izgradnja osnovne elektroopskrbne infrastrukture
C2 – P2 – M5
Uređenje trga Matije Antuna Reljkovića i gradnja novog
parkirališta
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
109
Poboljšanje kvalitete života C 3
Podizanje društveno – socijalnog standarda i zdravstvene sigurnosti
C3 – P1
Jačanje sustava organizacija civilnog društva C3 – P2
C3 – P1 – M1 C3 – P2 – M1
Unaprjeđenje kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja
Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva
C3 – P1 – M2
Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete sportsko-rekreacijskih sadržaja
C3 – P1 – M3
Jačanje društveno-socijalnih kapaciteta i standarda
C3 – P1 – M4
Poboljšanje slike zdravlja i socijalne sigurnosti kroz jačanje preventivnih programa
C3 – P1 – M5
Unaprjeđenje infrastrukture, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvenim ustanovama
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
110
I. Razvoj i jačanje gospodarstva
37 Zakon o zadrugama
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P1
Razvoj poljoprivredne proizvodnje
Mjera C1 – P1 – M1
Udruživanje u zadruge i klastere
Svrha i cilj mjere
Glavna djelatnost poljoprivrednih zadruga je razvoj poljoprivredne proizvodnje na lokalnoj razini. Zadaća im je unaprijediti djelatnosti bilinogojstva, stočarstva, šumarstva, lovstva ili s njima povezane uslužne djelatnosti, odnosno pomoćne djelatnosti u poljoprivredi ili djelatnosti proizvodnje pro izvoda bilinogojstva i stočarstva i prvoga stupnja njihove prerade.37 Po uzoru na udružene poljoprivrednike iz naselja Orubica, koji se bave povrtlarstvom te zajedničkim snagama prevladavaju tržišne barijere i uspješno plasiraju svoje proizvode, u nadolazećem periodu planira se poticati i usmjeravati pojedinačne poljoprivredne proizvođače na udruživanje kako bi lakše i uspješnije prevladali poteškoće svoga poslovanja. Provođenjem navedene mjere želi se poticati razvoj učinkovite povezanosti poljoprivrednika, zadruga i potrošača, ali isto tako i povećati konkurentnost domaćih proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu, ostvariti uvjete za proširenje tržišta, bolje i efikasnije koristiti domaće resurse (prirodne, proizvodne i kadrovske), inicirati i podržati kooperaciju među dionicima (poduzeća, obrazovne i razvojne institucije), povezati se s fondovima za financiranje novih projekata te provoditi aktivnosti obuke i obrazovanja poljoprivrednika i svih zainteresiranih za unaprjeđenje poljoprivrede.
Aktivnosti
Stvaranje uvjeta za lakše osnivanje zadruga
Održavanje edukativnih radionica i seminara o potrebi i koristima povezivanja poljoprivrednih proizvođača u klastere
Financijsko poticanje projekata/programa usmjerenih k razvoju partnerstva i poslovnog povezivanja
Indikatori/pokazatelji
o Povećan broj osnovanih poljoprivrednih zadruga i klastera o Povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača o Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih programa o Povećan broj poljoprivrednika uključenih u partnerstva s lokalnom jedinicom i/ili drugim
gospodarstvima i udrugama o Povećan broj dodijeljenih financijskih potpora
Nositelji
Općina Davor Brodsko – posavska županija Poljoprivredne zadruge, udruge LAG Zapadna Slavonija
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
111
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P1
Razvoj poljoprivredne proizvodnje
Mjera C1 – P1 – M2
Poticanje plasteničke proizvodnje
Svrha i cilj mjere
Plasteničku proizvodnju karakterizira intenzivan način uzgoja biljaka, što znači da se na maloj površini nalazi veliki broj biljaka koje daju prilično veće prinose od drugih vrsta proizvodnje. Svrha zaštićenih prostora je privremena zaštita od mraza (produžuje se razdoblje uzgoja pojedine kulture), proizvodnja sadnog materijala (presadnice povrća i cvijeća, ukorjenjivanje reznica) te proizvodnja povrća i ukrasnog bilja od sjetve ili sadnje do berbe. Kako bi se ostvarila navedena mjera, Općina će poticati plasteničku proizvodnju te na taj način utjecati na cjelokupni razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Aktivnosti
Stvaranje uvjeta za plasteničku proizvodnju kroz omogućavanje otkupa obradivog zemljišta poljoprivrednicima po pristupačnim cijenama ili davanjem u zakup
Poticanje i sufinanciranje nabavke plastenika
Sufinanciranje nabavke sadnica
Edukacija poljoprivrednika i svih zainteresiranih strana o prednostima i nedostacima plasteničke proizvodnje
Informiranje poljoprivrednika i svih zainteresiranih strana o mogućnostima financiranja plasteničke proizvodnje
Plasiranje poluproizvoda i gotovih proizvoda, odnosno poljoprivrednih kultura na tržište
Indikatori/pokazatelji
o Povećan udio obrađenih poljoprivrednih površina o Povećan broj poljoprivrednika koji su uložili vlastita sredstva i znanje u plasteničku proizvodnju o Povećan broj nabavljenih plastenika sufinanciranih od strane Općine o Povećan broj nabavljenih sadnica sufinanciranih od strane Općine o Povećanje broja sajmova na kojima su predstavljeni lokalni proizvodi radi poboljšanja njihove
prepoznatljivosti o Povećana količina lokalnih proizvoda plasiranih na tržište o Povećan broj zaštićenih i brendiranih proizvoda na području Općine o Povećan broj izdanih promotivnih brošura i letaka o Povećan broj marketinških, informativnih i edukacijskih programa
Nositelji
Općina Davor Brodsko – posavska županija Poljoprivredne zadruge Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) Poljoprivrednici/poduzetnici LAG Zapadna Slavonija Razvojna agencija Brodsko - posavske županije
Struktura financiranja u %
Proračun Općine
Proračun BPŽ
Proračun RH
EU
Sredstva iz drugih inozemnih izvora
Sredstva iz kreditnih linija
Privatna sredstva
Ostalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
112
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P1
Razvoj poljoprivredne proizvodnje
Mjera C1 – P1 – M3
Poticanje sadnje dohodovno isplativijih kultura
Svrha i cilj mjere
Kako bi se dodatno unaprijedila poljoprivredna proizvodnja na području Općine Davor, Općina je odlučila potpomoći sadnju onih poljoprivrednih kultura koje su dohodovno isplativije. Sadnja takvih kultura prvenstveno zahtjeva provedbu analize stanja kako bi se točno znalo proizvodnja kojih poljoprivrednih kultura će doprinijeti povećanju dohotka.
Aktivnosti
Provedba analize stanja (plodnost tla, klima – koje poljoprivredne kulture najbolje uspijevaju u ovim krajevima, zainteresirane strane za ulaganje u takav način poljoprivredne proizvodnje)
Sufinanciranje nabavke potrebnih/dohodovno isplativijih poljoprivrednih kultura
Edukacija poljoprivrednika o prednostima/nedostacima i važnosti takve vrste bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom
Informiranje poljoprivrednika o mogućnostima financiranja
Indikatori/pokazatelji
o Broj provedenih analiza stanja vezanih za potrebe i mogućnosti sadnje isplativijih kultura o Povećan broj zainteresiranih strana/poljoprivrednika koji se žele specijalizirati za proizvodnju
određene vrste/dohodovno isplativije poljoprivredne kulture o Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih seminara o Povećan broj dodijeljenih subvencija poljoprivrednicima od strane Općine o Postotno povećanje dohotka poljoprivrednika, a samim time i Općine
Nositelji
Općina Davor Brodsko – posavska županija Poljoprivredne zadruge Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) Poljoprivrednici/poduzetnici LAG Zapadna Slavonija Razvojna agencija Brodsko - posavske županije
Struktura financiranja u %
Proračun Općine
Proračun BPŽ
Proračun RH
EU
Sredstva iz drugih inozemnih izvora
Sredstva iz kreditnih linija
Privatna sredstva
Ostalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
113
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P1
Razvoj poljoprivredne proizvodnje
Mjera C1 – P1 – M4
Izgradnja sustava navodnjavanja
Svrha i cilj mjere
Navodnjavanje kao melioracijska mjera ima cilj nadoknaditi nedostatke vode koji se javljaju pri uzgoju poljoprivrednih kultura da bi se osigurao njihov biološki potencijal. Na području SN Orubica ima kvalitetnih tala i dostatne količine vode za navodnjavanje, prije svega misli se na rijeku Savu te podzemne vode. Nacionalni projet navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem izrađen je i usvojen u 2005. godini a projekt SN Orubica treba biti još jedan u nizu projekata ka ostavrenju željenog cilja a to je povećanje i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje. Idejni projekt za budući sustav navodnjavanja Orubica planiran je na površini 400 ha. Na toj površini predviđen je uzgoj većinom povrtlarskih kultura. Područje obuhvata budućeg sustava navodnjavanja Orubica smješteno je uz rijeku Savu, između naselja Orubica i Davor. Ovo područje koristi se i u postojećim uvjetima za intezivnu poljoprivredu s najviše zastupljenim povrtlarskim kulturama.
Aktivnosti
Izrada projektne dokumentacije
Odabir sustava navodnjavanja
Edukacija poljoprivrednika o prednostima uvođenja sustava navodnjavanja
Informiranje poljoprivrednika o mogućnostima financiranja
Procjena troškova izgradnje sustava – faznost izgradnje
Izgradnja sustava navodnjavanja
Indikatori/pokazatelji
o % realizacije projekta SN Orubica o Broj zainteresiranih strana/poljoprivrednika koji žele sudjelovati u projektu o Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih seminara o Postotno povećanje dohotka poljoprivrednika
Nositelji
Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Brodsko – posavska županija Općina Davor Hrvatske vode Krajnji korisnici (OPG, poljoprivredne udruge/zadruge, drugi gospodarski subjekti
Struktura financiranja u %
Proračun Općine
Proračun BPŽ
Proračun RH
EU
Sredstva iz drugih inozemnih izvora
Sredstva iz kreditnih linija
Privatna sredstva
Ostalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
114
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P2
Jačanje malog i srednjeg poduzetništva
Mjera C1 – P2 – M1
Stvaranje uvjeta za razvoj mikro i malog poduzetništva
Svrha i cilj mjere
Kako bi se uspješno provele aktivnosti unaprjeđenja malog i srednjeg poduzetništva, prvenstveno je potrebno stvoriti pozitivne uvjete za rad. Navedeno će se najbolje postići provedbom mjera poticanja osnivanja novih mikro i malih poduzeća i obrta što bi trebalo rezultirati jačanjem sektora privatnog poduzetništva uz mogućnosti samozapošljavanja i zapošljavanja članova obitelji u obiteljskim tvrtkama. Potrebno je provoditi projekte koji će dovesti do jačanja poslovanja mikro i malih poduzetnika što uvelike utječe i na cjelokupnu zaposlenost regije. Isto tako, navedena mjera obuhvaća aktivnosti kojima će se realizirati olakšanje poslovanja poduzetnika kroz osiguranje kvalitetnih obrazovnih programa koji pridonose većoj konkurentnosti gospodarskih subjekata, te unaprjeđenje kvalitete postojećih programa, povećanje zainteresiranosti poduzetnika za pohađanje programa i povećanje kompetencija poduzetnika.
Aktivnosti
Revitalizacija, organizacija i poticanje razvoja obrta, te mikro i malog poduzetništva
Identificiranje potencijalnih predavača i priprema programa
Organizacija i provedba edukativnih i informativnih radionica na temu pokretanja poduzetničke djelatnosti
Omogućiti uvjete kojima bi se utjecalo na povećanje sposobnosti poduzetnika za pripremu projekata, apliciranje na natječaje za korištenje financijskih sredstava
Informiranje o sadržaju obrazovnih programa
Osnivanje poduzetničkih inkubatora
Osiguranje financijskih potpora za pokretanje poslovanja i za osnaživanje poslovanja kroz djelovanje poduzetničkog inkubatora
Indikatori/pokazatelji
o Povećan broj korisnika financijskih potpora za pokretanje ili osnaživanje poslovanja o Povećan broj provedenih edukacija/radionica za razvoj poduzetništva o Povećan broj polaznika organiziranih edukativnih radionica o Povećan broj novih potpornih centara/institucija/organizacija potpore poduzetništva o Povećan broj novih registriranih poduzeća i obrta o Povećan broj novih registriranih tradicijskih obrta i kućne radinosti o Povećan broj novozaposlenih u poduzetničkom sektoru
Nositelji
Općina Davor Brodsko - posavska županija
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
115
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P2
Jačanje malog i srednjeg poduzetništva
Mjera C1 – P2 – M2
Poticanje malih i srednjih poduzetnika na obavljanje djelatnosti proizvodnje i prerade sirovina
Svrha i cilj mjere
Ćovjek koristi sirovine od početka svog postojanja, a sve od početka industrijske revolucije potreba za sirovinama stalno raste. Sirovine predstavljaju prirodni neobrađeni resurs koji služi izravnoj potrošnji te se koristi kao oprema ili kao materijal za daljnju obradu tijekom proizvodnje. Na području Općine postoje potencijali za proizvodnju i preradu sirovina, od obradivih površina do resursa i kadrova. U nadolazećem periodu Općina planira poticati takvu vrstu bavljenja poljoprivredom, odnosno provodit će mjere poticanja malih i srednjih poduzetnika da proizvode i prerađuju sirovine, i to u skladu s eko standardima. Ekološka proizvodnja, odnosno prerada ekoloških poljoprivrednih proizvoda bi zaokružila cjelokupan proces proizvodnje. Budućnost poljoprivredne proizvodnje i prerade sirovina leži u ekološkoj proizvodnji, ali je potrebno okrupniti zemljišta, odnosno potrebni su veći posjedi jer situacija na ovim područjima je ta da su posjedi rascjepkani. Potrebno je udružiti poljoprivrednike te im omogućiti razne edukacije/seminare/radionice o izvorima financiranja, o novim tehnološkim dostignućima te o novim načinima proizvodnje i prerade u skladu s promjenama na tržištu. Osiguranjem uvjeta za uspješno obavljanje i razvoj gospodarskih djelatnosti, odnosno poticanjem uzgoja tradicionalnih sorti i pasmina i ekološke poljoprivrede, postići će se koncept održive poljoprivredne djelatnosti.
Aktivnosti
Poticanje poljoprivrednika na udruživanje
Sufinanciranje poljoprivrednika/poduzetnika prilikom nabavke repromaterijala
Stvaranje uvjeta za proizvodnju i preradu sirovina kroz omogućavanje otkupa obradivog zemljišta poljoprivrednicima po pristupačnim cijenama ili davanjem u zakup
Provedba edukativnih radionica i seminara povezanih s tematikom zaštite okoliša i važnosti ekološke proizvodnje
Poticanje i razvoj uzgoja tradicionalnih/autohtonih sorti i pasmina te ekološke poljoprivrede
Indikatori/pokazatelji
o Povećan broj zainteresiranih poljoprivrednika/poduzetnika za proizvodnju i preradu sirovina o Broj dodijeljenih subvencija poljoprivrednicima/poduzetnicima za nabavku repromaterijala o Broj dodijeljenih subvencija za otkup/zakup zemljišta o Povećan broj održanih edukacijsko/informativnih radionica o provedbi mjera zaštite okoliša i
ekološkoj proizvodnji o Povećan broj registriranih ekoloških proizvođača i proizvođača autohtonih sorti i pasmina na
području Općine o Povećan iznos osiguranih sredstava za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje o Povećan broj poljoprivrednika/poduzetnika koji nude poluproizvode i gotove proizvode na domaćem
i stranom tržištu
Nositelji Općina Davor Brodsko – posavska županija županija Poljoprivrednici/poduzetnici Razvojna agencija Brodsko – posavske županije LAG Zapadna Slavonija
Struktura financiranja u %
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P2
Jačanje malog i srednjeg poduzetništva
Mjera C1 – P2 – M2
Poticanje malih i srednjih poduzetnika na obavljanje djelatnosti proizvodnje i prerade sirovina
Svrha i cilj mjere
Ćovjek koristi sirovine od početka svog postojanja, a sve od početka industrijske revolucije potreba za sirovinama stalno raste. Sirovine predstavljaju prirodni neobrađeni resurs koji služi izravnoj potrošnji te se koristi kao oprema ili kao materijal za daljnju obradu tijekom proizvodnje. Na području Općine postoje potencijali za proizvodnju i preradu sirovina, od obradivih površina do resursa i kadrova. U nadolazećem periodu Općina planira poticati takvu vrstu bavljenja poljoprivredom, odnosno provodit će mjere poticanja malih i srednjih poduzetnika da proizvode i prerađuju sirovine, i to u skladu s eko standardima. Ekološka proizvodnja, odnosno prerada ekoloških poljoprivrednih proizvoda bi zaokružila cjelokupan proces proizvodnje. Budućnost poljoprivredne proizvodnje i prerade sirovina leži u ekološkoj proizvodnji, ali je potrebno okrupniti zemljišta, odnosno potrebni su veći posjedi jer situacija na ovim područjima je ta da su posjedi rascjepkani. Potrebno je udružiti poljoprivrednike te im omogućiti razne edukacije/seminare/radionice o izvorima financiranja, o novim tehnološkim dostignućima te o novim načinima proizvodnje i prerade u skladu s promjenama na tržištu. Osiguranjem uvjeta za uspješno obavljanje i razvoj gospodarskih djelatnosti, odnosno poticanjem uzgoja tradicionalnih sorti i pasmina i ekološke poljoprivrede, postići će se koncept održive poljoprivredne djelatnosti.
Aktivnosti
Poticanje poljoprivrednika na udruživanje
Sufinanciranje poljoprivrednika/poduzetnika prilikom nabavke repromaterijala
Stvaranje uvjeta za proizvodnju i preradu sirovina kroz omogućavanje otkupa obradivog zemljišta poljoprivrednicima po pristupačnim cijenama ili davanjem u zakup
Provedba edukativnih radionica i seminara povezanih s tematikom zaštite okoliša i važnosti ekološke proizvodnje
Poticanje i razvoj uzgoja tradicionalnih/autohtonih sorti i pasmina te ekološke poljoprivrede
Indikatori/pokazatelji
o Povećan broj zainteresiranih poljoprivrednika/poduzetnika za proizvodnju i preradu sirovina o Broj dodijeljenih subvencija poljoprivrednicima/poduzetnicima za nabavku repromaterijala o Broj dodijeljenih subvencija za otkup/zakup zemljišta o Povećan broj održanih edukacijsko/informativnih radionica o provedbi mjera zaštite okoliša i
ekološkoj proizvodnji o Povećan broj registriranih ekoloških proizvođača i proizvođača autohtonih sorti i pasmina na
području Općine o Povećan iznos osiguranih sredstava za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje o Povećan broj poljoprivrednika/poduzetnika koji nude poluproizvode i gotove proizvode na domaćem
i stranom tržištu
Nositelji Općina Davor Brodsko – posavska županija županija Poljoprivrednici/poduzetnici Razvojna agencija Brodsko – posavske županije LAG Zapadna Slavonija
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
116
38 Glavni/izvedbeni projekt Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture u poslovno – gospodarskoj zoni „Davor“ u Davoru
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P2
Jačanje malog i srednjeg poduzetništva
Mjera C1 – P2 – M3
Izgradnja poslovno – gospodarske zone Davor
Svrha i cilj mjere
Temeljem Odluke Općinskog vijeća Općine Davor počelo sa sa realizacijom izgradnje poslovno – gospodarske zone Davor u Davoru. Poslovno – gospodarska zona Davor smještena je na sjeveroistočnom dijelu naselja Davor. Izgradnja poslovno – gospodarske zone Davor uključuje izgradnju prometnica, vodoopskrbe, kanalizacije, javne rasvjete, TK mreže i plina. Na parcelama navedene zone, predviđa se izgradnja objekata za obavljanje djelatnosti:38 industrijski pogoni proizvodnje i prerade obrtnički i zanatski pogoni proizvodnje i prerade građevinski pogoni servisne radionice robni terminali skladišta izložbeni saloni, poslovne,upravne i uredske građevine vezane uz proizvodnu namjenu istraživački i edukativni centri ugostiteljsko – turističke građevine turističko – poljoprivredna namjena i sl.
Aktivnosti
Etapna izgradnja prometne i komunalne infrastrukture kroz 4 faze izgradnje
Odabir izvođača radova
Indikatori/pokazatelji
o % izgrađenosti zone o Duljina izgrađenih prometnica i staza o Duljina izgrađene vodovodne mreže o Duljina izgrađene kanalizacijske mreže o Broj postavljenih rasvjetnih tijela
Nositelji
Općina Davor
Struktura financiranja u %
Proračun Općine
Proračun BPŽ
Proračun RH
EU
Sredstva iz drugih inozemnih izvora
Sredstva iz kreditnih linija
Privatna sredstva
Ostalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
117
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P3
Osnaživanje turističkih potencijala
Mjera C1 – P3 – M1
Razvoj etno turizma
Svrha i cilj mjere
Etno turizam (seoski/ruralni turizam, agroturizam) čini jedan od mnogih oblika turizma, a specifičan je po tome što se bazira na motivu "povratak čovjeka prirodi". Gledajući u prošlost, samo imućniji ljudi su provodili odmore na selu, u planinama, dok danas etno turizam postaje pomodna pojava. Ruralni turizam predstavlja značajan element održivog turističkog, ekonomskog i socijalnog razvoja ruralnih područja, ali ipak nailazi na sve veće razvojne, marketinške, menadžerske i ekonomske poteškoće u svom razvoju. Istovremeno, na strani turističke potražnje javlja se sve značajniji interes za ovakvim oblikom turizma. U sljedećem razdoblju, Općina planira uložiti sve napore kako bi dodatno unaprijedila etno turizam na području Općine Davor. S ciljem zaustavljanja iseljavanja stanovništva, gospodarskog razvoja i kvalitete života, potrebno je provoditi mjere poticanja i unaprjeđivanja diversifikacije djelatnosti u ruralnim područjima. Razvoj ruralnog turizma predstavlja veliku šansu za Općinu Davor. Svi relevantni čimbenici u toj djelatnosti trebaju se uključiti u jačanje infrastrukturnih elemenata koji danas čine ruralni turizam. Kao bitna stavka razvoja turizma je stvaranje mogućnosti kreativnim pojedincima iz malog i srednjeg poduzetništva za uključivanje u turizam. Unaprjeđenje ruralnog turizma određenog područja ne čini samo ruralni način života već i gastro-enološka ponuda, ponuda kulturnih sadržaja te dobra prezentacija, a sve navedeno se uklapa u programe produljenja turističke sezone. Kako bi se navedena mjera uspješno realizirala, potrebno je planirati i provoditi niz projekata vezanih za razvoj ruralnog turizma, a da bi se željeni projekti mogli realizirati, potrebno je raspolagati značajnim sredstvima. Projekti u turizmu se mogu financirati iz domaćih izvora (poput HBOR-a ), a također i iz europskih strukturnih fondova te fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Aktivnosti
Unaprjeđivanje postojećih programa, uspostava i primjena programa povećanja specijalizacije/diversifikacije djelatnosti u ruralnim područjima, s daljnjom identifikacijom i valorizacijom resursa
Suradnja i jačanje Lokalnih akcijskih grupa te poticanje programa njihove međusobne suradnje
Poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima, te druge slične aktivnosti
Poticanje poduzetnika i organizacija civilnog društva na ulaganje u razvoj etno turizma
Uspostavljanje/proširenje suradnje među ključnim dionicima/nositeljima razvoja turizma sa područja Općine i Turističke zajednice „Nova Gradiška“
Proširenje turističkih kapaciteta te promocija gastro-enološke ponude te ponude kulturnih sadržaja
Indikatori/pokazatelji
o Povećan broj programa, projekata i aktivnosti LAG-ova te njihove međusobne suradnje o Povećan broj novih poduzetničkih aktivnosti u ruralnih područjima o Povećan prihod od razvoja gospodarskih djelatnosti, odnosno etno turizma u ruralnim područjima o Visoka kvaliteta svih elemenata integriranog proizvoda ruralnog turizma o Ostvarena suradnja među nositeljima ruralnog razvoja Općine o Povećan broj smještajnih kapaciteta o Uključenost ugostiteljskih objekata u ponudu i prezentaciju tradicionalnih proizvoda o Povećan broj kulturnih događanja/manifestacija
Nositelji
Oćina Davor Poduzetnici Organizacije civilnog društva, udruge Turistička zajednica Grada „Nova Gradiška“ LAG Zapadna Slavonija
Struktura financiranja u %
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
118
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P3
Osnaživanje turističkih potencijala
Mjera C1 – P3 – M2
Izgradnja prometnica, biciklističkih staza, šetnice te rekonstrukcija Savskog obrambenog nasipa
Svrha i cilj mjere
Savska biciklistička staza koja prati tijek rijeke Save, ide uzduž brojnih prekrasnih meandara, pored posavskih pašnjaka, kroz lugove i šumarke, ponad močvara. Staza je ukupne duljine 970 kilometara, a kroz Brodsko – posavsku županiju prolazi dužinom od oko 150 kilometara, spaja Lađevac kod Stare Gradiške na samom zapadu županije sa Slavonskim Šamcem na istoku te se uklapa na Dunavsku biciklističku stazu koja vodi sve do srca Srednje Europe. Svake godine organizira se biciklistička demo tura koja prolazi kroz cijelu dužinu od 970 kilometara Savske biciklističke staze. Trasa demo ture proteže se kroz četiri države kojima Sava protječe, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Početak je na izvoru Zelenci u blizini Kranjske gore, a završetak na ušću Save u Dunav kod Beograda. Savska biciklistička staza proteže se uz lijevu obalu rijeke Save u naseljima: Orubica i Davor.
Slika 4. Savska biciklistička staza
Izvor: http://www.bkpedalinac.hr/2016/02/savska-biciklisticka-ruta/
Kako bi Općina dodatno utjecala na razvoj i osnaživanje turističkih potencijala, sustavno će provoditi mjere daljnjeg opremanja i uređenja biciklističke staze, koja će činiti sastavni dio Biciklističke rute Sava te uređenja i izgradnje sportsko – rekreativnih objekata i sadržaja uz lijevu obalu rijeke Save te izgradnja šetnice. Rekonstrukcijom savskog obrambenog nasipa i gradnjom prometnica, pješačkih i biciklističkih
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
119
površina i šetnice u naselju Davor na Savskom nasipu doprinijet će se osnaživanju turističkih potencijala ovoga područja.
Aktivnosti
Osiguranje potrebnih financijskih sredstava, kadrova i materijala za uspješno opremanje i uređenje biciklističke staze, te dodatnih sadržaja uz lijevu obalu rijeke Save
Izgradnja šetnice uz lijevu obalu rijeke Save
Rekonstrukcija Savskog obrambenog nasipa
Gradnja prometnica
Prikupljanje potrebne prostorno-planske dokumentacije
Provedba izgradnje sportsko - rekreativnih objekata i sadržaja
Promocija i edukacija lokalnog stanovništva o važnosti bavljenja sportom (kroz biciklizam)
Uvrštavanje Davora i Orubice u turističku kartu Europe
Indikatori/pokazatelji
o Povećana razina kvalitete infrastrukturne opremljenosti Općine o Povećan broj novozaposlenih o Povećan broj aktivnih biciklista (probuđena svijest lokalnih stanovnika na bavljenje sportom) o Povećan broj provedenih promocijskih aktivnosti (izdanih brošura, letaka, edukacijskih radionica) o Povećan broj turista/biciklista koji prolaze rutom Sava o Priljev financijskih sredstava/povećanje prihoda od turističke djelatnosti (biciklizma) o Davor na turističkoj karti Europe
Nositelji
Općina Davor Brodsko – posavska županija Razvojna agencija Brodsko - posavske županije Turistička zajednica Grada Nova Gradiška
Struktura financiranja u %
Proračun Općine
Proračun BPŽ
Proračun RH
EU
Sredstva iz drugih inozemnih izvora
Sredstva iz kreditnih linija
Privatna sredstva
Ostalo
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P3
Osnaživanje turističkih potencijala
Mjera C1 – P3 – M3
Uređenje plovnog puta rijeke Save te izgradnja riječne luke „Davor“
Svrha i cilj mjere
Do 1990. godine, plovni je put rijeke Save egzistirao kao međurepublički plovni put između bivših republika, a održavan je za ograničene mogućnosti plovidbe. Temeljem Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske i potpisanih međunarodnih ugovora, plovni put rijekom Savom treba postati sastavni dio europske mreže plovnih puteva, te ga treba rekonstruirati i urediti na međunarodnu klasu plovnosti. Uređenje je predviđeno u etapama, tako da ga se u prvoj etapi osposobi na razinu do 1990. godine, u drugoj etapi urediti plovni put na IV. klasu, što je ujedno i minimalni uvjet za međunarodne plovne putove, a u trećoj etapi dovesti ga na nivo plovnog puta Vb. klase plovnosti. Općina Davor u suradnji s Lukom Slavonski Brod planira izgraditi manju pretovarnu luku "DAVOR" za koju je Prostornim planom uređenja Općine Davor osigurana lokacija na kojoj bi se izgradili lučki sadržaji potrebni za pretovar roba.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
120
Uspješnom realizacijom navedene mjere postići će se unutarnja plovidba, održivi razvitkak koji se očituje kroz niski postotak emisija otrovnih spojeva u atmosferu, ekonomičnost korištenja neobnovljivih izvora energije. Uspoređujući prevaljenu udaljenost i količinu tereta koja se preveze s potrošnjom energije, rezultati pokazuju da riječni promet ima najbolji odnos uloženo/dobiveno, odnosno s istom količinom energije po toni prevezenog tereta može se prevaliti najduži put. Iz svega navedenog za zaključiti je, da će uređenjem plovnog puta rijeke Save, tj. dionice koja prolazi kroz Općinu Davor privući potencijalni investitori ali također i pospješiti turizam ovoga područja.
Aktivnosti
Izrada studije utjecaja na okoliš zahvata
Revizija postojeće dokumentacije i izrada potrebne projektne dokumentacije
Ishođenje lokacijske i građevinske dozvole
Idejni projekt uređenja Savskog plovnog puta
Prikupljanje potrebne prostorno – planske dokumentacije
Apliciranje projekta prema EU fondovima
Izrada izvedbene dokumentacije
Sklapanje Ugovora između nositelja projekta te izvođača radova
Izvođenje samih radova i realizacija projekta
Indikatori/pokazatelji
o Uspostavljen riječni promet na području Općine Davor o Povećan broj turista o Povećanje investicija na području Općine Davor o Izgrađena pretovarna luka Davor o Rast i razvoj gospodarskih djelatnosti o Smanjenje nezaposlenosti stanovništva
Nositelji
Općina Davor Republika Hrvatska Republika Srbija Republika Bosna i Hercegovina
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
121
Cilj C1
Razvoj i jačanje gospodarstva
Prioritet C1 – P3
Osnaživanje turističkih potencijala
Mjera C1 – P3 – M4
Uređenje nizinskog područja uz rijeku Savu te izgradnja sportsko – rekreativnih objekata te objekata za odmor i opuštanje u prirodi
Svrha i cilj mjere
Kako bi Općina ulagala u razvoj turizma na svom području Prostornim planom uređenja Općina Davor predvidjela je lijevu obalu Save kao pogodno mijesto za izlete te kao vrijedan turistički potencijal. To mjesto je pogodno za lov, ribolov, kampiranje, opuštanje u prirodi, sport i rekreaciju. S obzirom na navedeno, potrebno je izvršiti uređenje lijeve obale Save te izgraditi potrebne sportsko – rekreativne objekte za ostvarenje gore navedenih aktivnosti.
Aktivnosti
Idejni projekt uređenja lijeve obale Save
Ishođenje potrebne dokumentacije za realizaciju projekta
Izvođenje radova i realizacija projekta
Indikatori/pokazatelji
o Povećan broj turista o Povećan broj dolazaka i posjeta lokalnog stanovništva o Povećan broj dolazaka stanovništva susjednih općina
Nositelji
Općina Davor
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
122
II. Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Cilj C2
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Prioritet C2 – P1
Provođenje mjera gospodarenja otpadom
Mjera C2 – P1 – M1
Usklađivanje stanja sa zakonskim odredbama
Svrha i cilj mjere
„Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa. Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj propisuje Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Tim se Zakonom utvrđuju mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Odredbe ovoga Zakona utvrđuju sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode obavlja sve administrativne i stručne poslove iz područja gospodarenja otpadom.“39 Gospodarenje otpadom je zakonska obaveza jedinica lokalne samouprave. Temeljne odredbe gospodarenja otpadom regulirane su zakonskom regulativom kako slijedi:
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09), Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i pripadajućim pravilnicima, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zraku Plan gospodarenja otpadom RH 2007-2015 (NN 85/07), Plan gospodarenja otpadom u Brodsko - posavskoj županiji, Ostala regulativa koja se sastoji od Pravilnika i Uredbi po specifičnim područjima i sadržajima
osnovnih skupina otpada. Kroz usklađivanje stanja sa zakonskim odredbama, osnovni cilj Općine je odgovornim gospodarenjem otpadom očuvati okoliš i ljudsko zdravlje.
Aktivnosti
Uspostavljanje stručne radne skupine/odjela za praćenje zakonskih odredbi, odnosno izmjena i dopuna Zakona vezanih za postupanje s otpadom
Utvrđivanje trenutnog stanja vezanog za postupanje s otpadom te utvrđivanje eventualnih odstupanja/nepravilnosti
Usklađivanje te provođenje projekata gospodarenja otpadom sukladno Zakonu, odnosno ispunjavanje zakonskih normi
Izrada Plana gospodarenja otpadom Općine Davor
Indikatori/ pokazatelji
o Osnovana radna skupina/odjel koji se bavi provedbom aktivnosti gospodarenja otpadom o Usklađenost trenutnog stanja sa zakonskim odredbama, odnosno ispunjene zakonske norme
sukladno mogućnostima o Donesen Plan gospodarenja otpadom Općine Davor
Nositelji
39 http://www.mzoip.hr/hr/otpad/otpadxx.html
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
123
Općina Davor
Struktura financiranja u %
Cilj C2
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Prioritet C2 – P1
Provođenje mjera gospodarenja otpadom
Mjera C2 – P1 – M2
Postavljanje Eko otoka
Svrha i cilj mjere
Svaki građanin je dužan odvajati otpad po vrsti i svojstvima, odnosno krenuti sa primarnom selekcijom u svome domu. JLS je dužna omogućiti svakom građaninu vršenje primarne selekcije na način koji je sukladan Planu gospodarenja otpadom pojedine JLS, odnosno postavljanjem odgovarajućih posuda, kanti, kontejnera, vreća u/pred/pored stambenog objekta korisnika usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada. Sakupljeni otpad se kamionima za odvoz otpada dovozi na lokaciju „Baćanska“. Djelatnost sakupljanja, odvoza, razvrstavanja i skladištenja otpada obavlja komunalno poduzeće Komunalac Davor d.o.o. koje je u vlasništvu Općine. Otpad se nakon vaganja i vizualnog pregleda uspoređuje s pratećom dokumentacijom. Provjerom dokumentacije o otpadu utvrđuje se cjelovitost i ispravnost dokumentacije o otpadu kojeg se prihvaća. Ukoliko je na vozilu više vrsta otpada pristupa se razdvajanju te se tako izdvojene komponente privremeno skladište zasebno. Sav neiskoristiv komunalni otpad ostao prilikom razdvajanja odvozi se na tijelo odlagališta. Razvrstavanje se obavlja ručno. Odvoz korisnog otpada s lokacije obavlja ovlaštena pravna osoba. Na području Općine u kućanstvima otpad se ne odvaja, stoga je provedba projekta „Nabava komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpada“ te postavljanje Eko otoka od iznimne su važnosti za Općinu i njezine mještane. Nabavom i postavljanjem komunalne opreme na cjelokupnom području Općine stanovnicima se pruža se mogućnost pravilnog odlaganja otpada te na taj način se utječe na njihovo zdravlje i zaštitu okoliša.
Aktivnosti
Realizacija projekta nabave komunalne opreme kroz ostvarivanje suradnje s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Sufinanciranje projekta
Postavljanje nabavljene komunalne opreme (kante, kontejneri) za domaćinstva i pravna lica na području Općine
Postavljanje Eko otoka na području Općine
Ostvarivanje suradnje s lokalnim komunalnim poduzećem
Edukacija/informiranje lokalnog stanovništva o važnosti odvojenog prikupljanja otpada i zaštite okoliša
Indikatori/pokazatelji
o Nabavljena sredstva za uspješnu provedbu projekta/ostvarena suradnja s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
o Ostvarena uspješna suradnja između komunalnog poduzeća i Općine o Broj nabavljene komunalne opreme (kanti, kontejnera, vreća i ostalih spremnika otpada) o Broj nabavljenih komunalnih vozila
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
124
o Povećan broj postavljenih Eko otoka, odnosno mjesta za odlaganje reciklažnog otpada o Probuđena svijest mještana o važnosti recikliranja i zaštite okoliša o Povećan broj kućanstava na području Općine koja odvajaju otpad (recikliraju) o Smanjena količina nerecikliranog/glomaznog/mješovitog otpada na području Općine o Smanjena udaljenost koju stanovnici pojedinih mjesta moraju prijeći od svojih domova do Eko otoka o Smanjeni troškovi odvoza otpada
Nositelji
Općina Davor Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Komunalno poduzeće Komunalac Davor d.o.o.
Lokalno stanovništvo
Struktura financiranja u %
Cilj C2
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Prioritet C2 – P1
Provođenje mjera gospodarenja otpadom
Mjera C2 – P1 – M3
Stvaranje uvjeta za održivo gospodarenje otpadom
Svrha i cilj mjere
Općina Davor povjerila je poslove gospodarenja otpadom poduzeću „Komunalac Davor d.o.o.“ koje je izradilo Elaborat gospodarenja otpadom 2015. godine u kojemu se navode svi procesi i načini prikupljanja, odvoza, odvajanja i sortiranja te skladištenja i odlaganja otpada koje se trenutno odlaže na odlagalište otpada „Baćanska“. Odlagalište „Baćanska“ sadrži neophodne objekte koji su potrebni za pravilan rad odlagališta: čuvarska kućica, vaga, plato za pranje kotača staložnim bazenom, garaža za kompaktor, bazen za oborinske vode, obodni kanal, bazen za procjedne vode, protupožarni pojas, ograda oko odlagališta i ulaz, objekt za zaposlene, sabirne jame za sanitarne otpadne vode, reciklažno dvorište te potrebne prometne površine. Odlagalište „Baćanska“ planira se koristiti kao privremeno odlagalište do 2018. g., odnosno do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Izgrađeno je reciklažno dvorište te je postavljena preša za mehaničku obradu iskoristivog otpada. Nakon zatvaranja odlagališta u radu, na lokaciji je predviđen prostor za transfer stanicu (uključujući reciklažno dvorište), čija izgradnja ovisi o lokaciji budućeg županijskog ili regionalnog centra za gospodarenje otpadom.
Aktivnosti
Unaprjeđenje razine zaštite okoliša
Osiguranje uvjeta za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada
Stvaranje uvjeta za održivo korištenje okoliša
Provedba aktivnosti vezanih uz senzibiliziranje javnosti o potrebi očuvanja okoliša (radionice i seminari edukativnog karaktera)
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RH (FZOEU)EUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
125
Davanje potpora za rad udrugama civilnog društva usmjerenih k zaštiti i očuvanju okoliša
Indikatori/pokazatelji
o Smanjenje ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada o Povećanje količine odvojeno prikupljenog otpada namijenjenog recikliranju o Povećanje prihoda iz uporabe i stvaranja novih proizvoda iz korisnog otpada o Broj organiziranih edukativnih aktivnosti o razvrstavanju otpada o Postotna realizacija izgradnje transfer stanice o Povećanje broja novih implementiranih tehnologija i metoda za dostizanje EU standarda
Nositelji
Općina Davor Brodsko - posavska županija Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Komunalna poduzeća
Struktura financiranja u %
Cilj C2
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Prioritet C2 – P2
Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti
Mjera C2 – P2 – M1
Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Svrha i cilj mjere
Uspostava učinkovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine će doprinijeti i učinkovitom sustavu odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda i na razini same Županije. Svrha i cilj mjere je omogućavanje definiranja i gradnje cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji osigurava potreban stupanj zaštite i poboljšanje podzemnih i površinskih voda. Za naselje Davor planira se dovršetak izgradnje pročistača otpadnih voda do kraja 2017. godine, koji je trenutno 30% izgrađen. Kroz izgradnju sustava odvodnje komunalnih i industrijskih voda za neselje Orubica, očuvat će se i održivo koristiti vodni resursi, postići gospodarski opravdani stupanj zaštite stanovništva i materijalnih sredstava te će se zaštiti i očuvati okoliš i priroda. U svrhu navedenoga, tj. za izgradnju sustava odvodnje za naselje Orubica, plan je koristiti vanjske izvore financiranja, tj. koristiti sredstva EU, te aplicirati na natječaj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za provedbu mjere M07 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“, podmjere: 7.2. „Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije“ – tipa operacije 7.2.1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Aktivnosti
Izrada i prikupljanje potrebne natječajne dokumentacije
Prijava na natječaj za provedbu tipa operacije – 7.2.1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda
Dovršetak izgradnje pročistača otpadnih voda
Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za naselje Orubica
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstali
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
126
Osiguravanje financijskih troškova
Indikatori/pokazatelji
o Izgrađen sustav javne odvodnje u naselju Orubica u planiranom razdoblju o Dovršena izgradnja pročistača otpadnih voda u planiranom razdoblju o Broj metara izgrađenog sustava odvodnje o Povećan broj kućanstava koji su priključeni na kanalizacijsku mrežu o Smanjenje broja septičkih jama koje negativno utječu na zdravlje i okoliš
Nositelji
Općina Davor Regionalni vodovod Davor – Nova Gradiška d.o.o.
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Cilj C2
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Prioritet C2 – P2
Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti
Mjera C2 – P2 – M2
Razvoj sustava vodoopskrbe
Svrha i cilj mjere
Svrha i cilj mjere je podizanje kvalitete voda na području Općine kao i opskrbe pitkom vodom sukladno standardima EU. Cilj je također podizanje razine dostupnosti pitke vode iz javne vodoopskrbne mreže i na područjima na kojima to do sada nije provedeno, kako bi se osigurala kvaliteta vode koja se korist i i izbjegle negativne posljedice korištenja neodgovarajućih izvora vode za piće.
Aktivnosti
Utvrditi postojeće i potencijalne izvore pitke vode
Širenje vodoopskrbne mreže
Obnova vodoopskrbne mreže
Indikatori/pokazatelji
o Povećanje broja pronađenih izvorišta o Postotak smanjenja gubitka vode o Povećanje udjela stanovnika obuhvaćenih sustavom javne vodoopskrbe za (%) o Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva sustavom za opskrbu pitkom vodom o Potrošnja pitke vode po stanovniku o Povećana dužina obnovljene i izgrađene vodovodne mreže o Povećanje kvalitete pitke vode
Nositelji
Općina Davor Brodsko - posavska županija Hrvatske vode Komunalna poduzeća
Struktura financiranja u %
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
127
Cilj C2
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Prioritet C2 – P2
Poboljšanje kvalitete komunalne infrastrukture
Mjera C2 – P2 – M3
Izgradnja nove i održavanje postojeće prometne infrastrukture
Svrha i cilj mjere
Izgradnjom nove, kao i poboljšanjem kvalitete i stanja postojeće prometne infrastrukture (cestovne, željezničke, zračne i pomorske infrastrukture) omogućit bolju prometnu povezanost Općine sa ostatkom Županije, ali i ostatkom Hrvatske. Provedbom mjere će se podići standard prometne infrastrukture i zaštite okoliša, te osigurati veća sigurnost u prometu. Povećanje sigurnosti u prometu (smanjenje broja prometnih nesreća, ozlijeđenih i poginulih – usklađivanje s prosjekom EU) je također jedan od ciljeva izgradnje nove i modernizacije postojeće prometne infrastrukture. Modernizacija cesta u Općini Davor planirana je u naseljima: Davor i Orubica. Gradnja kolnika i pješačkih staza planirana je kroz 2 faze. Ukupno na području Općine Davor planirana je modernizacija 15 km nerazvrstanih cesta od kojih je do sada 10 km izgrađeno, a preostalo za modernizaciju je 5 km cesta. Projekt se provodi od 2010, te je realizacija projekta predviđena u fazama. Također, svrha i cilj mjere je i unaprjeđenje ostalih oblika prometne infrastrukturu kako bi se osigurali uvjeti za daljnji razvoj istovremeno vodeći brigu o zaštiti okoliša i kvaliteti življenja. Navedeno se odnosi na izgradnju ulica, trgova, kao i autobusnih stajališta i sl. Kvalitetan prometni sustav preduvjet je daljnjeg gospodarskog razvoja i kvalitete življenja.
Aktivnosti
Izrada tehničke dokumentacije
Izgradnja novih i modernizacija postojećih prometnica
Izgradnja novih i modernizacija postojećih pratećih objekata
Provedba aktivnosti održavanja infrastrukture
Realizacija projekata
Indikatori/pokazatelji
o Broj projekata za koje je pripremljena sva potrebna tehnička dokumentacija o Povećanje broja kilometara novoizgrađenih cesta o Broj novih implementiranih prometnih rješenja o Povećanje kilometara cesta na području Općine po stanovniku o Povećanje broja obnovljenih i novoizgrađenih autobusnih stajališta o Povećanje broja parkirališnih mjesta o Povećanje broja obnovljenih/izgrađenih ulica o Povećanje broja saniranih nogostupa o Kilometri cesta na kojima su se provele aktivnosti održavanja
Nositelji
Općina Davor Brodsko - posavska županija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstva
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
128
Cilj C2
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Prioritet C2 – P2
Poboljšanje kvalitete komunalne infrastrukture
Mjera C2 – P2 – M4
Modernizacija postojeće i izgradnja osnovne elektroopskrbne infrastrukture
Svrha i cilj mjere
Svrha i cilj mjere jest poboljšanje kvalitete elektroopskrbne mreže, kao i kvalitete napajanja svih naselja na području Općine Brela. Navedena mjera se odnosi i na izgradnju učinkovite i ekološke javne rasvjete na području Općine– ugradnju LED rasvjete – koja će u konačnici rezultirati manjim troškovima i boljim ekološkim standardom osvijetljenosti ulica.
Aktivnosti
Rekonstrukcija i modernizacija elektroopskrbne mreže
Izgradnja novih elektroenergetskih objekata
Provođenje energetskog pregleda javne rasvjete u vlasništvu Općine
Izrada projektne dokumentacije za provedbu projekta energetski učinkovite i ekološke javne i vanjske rasvjete
Provedba svih aktivnosti za provedbu projekta ugradnje LED rasvjete
Indikatori/pokazatelji
o Dužina rekonstruirane i obnovljene elektroopskrbne mreže o Broj izgrađenih elektroenergetskih objekata važnih za poboljšanje kvalitete napajanja i daljnji
gospodarski razvoj o Proveden energetski pregled javne rasvjete o Postotna realizacija pripremljenosti projektne dokumentacije za provedbu projekta energetske
učinkovitosti i ekološke javne i vanjske rasvjete o Postotna realizacija projekta provedbe LED rasvjete o Postotno smanjenje godišnjih troškova energije za javnu rasvjetu
Nositelji
Općina Davor Brodsko - posavska županija Ministarstvo zaštite okoliša i prirode HEP Komunalna poduzeća
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
129
Cilj C2
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Prioritet C2 – P2
Poboljšanje kvalitete komunalne infrastrukture
Mjera C2 – P2 – M5
Uređenje trga Matije Antuna Reljkovića i gradnja novog parkirališta
Svrha i cilj mjere
Svrha i cilj mjere jeste uljepšati naselje Davor, omogućiti svim mještanima ugodan boravak i relaksaciju jer se ovim projektom predviđa i središnji plato, koji će koristiti vjernicima za razne crkvene proslave te je također predviđena i fontana u centralnom dijelu parka. Uređenjem trga Matije Antuna Reljkovića i gradnjom novog parkirališta unaprijedit će se također i komunalna infrastruktura kroz optimalno zadovoljenje potreba mještana za parkirnim mjestima i boravkom u ugodnom okruženju. Također, ovim projektom je predviđeno i proširenje ulice Ivana Gundulića.
Aktivnosti
Ishođenje sve potrebne dokumentacije
Provođenje postupka i izbor izvoditelja radova
Gradnja parkirališta
Uređenje trga uz postavljanje dodatnih sadržaja
Indikatori/pokazatelji
o Broj izgrađenih parkirališnih mjesta o % realizacije projekta u planiranom razdoblju o Duljina novo - izgrađenih nogostupa o Broj dodatnih sadržaja/objekata izgrađenih na trgu o Površina uređene zelene površine o Broj postavljenih klupa o Broj novih rasvjetnih tijela o Broj novih stabala drveća o Površina proširenja ulice Ivana Gundulića
Nositelji
Općina Davor
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
130
Cilj C2
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Prioritet C2 – P3
Unaprjeđenje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti
Mjera C2 – P3 – M1
Unaprjeđivanje zaštite rijeke Save, zraka, tla i kontinuirano praćenje kvalitete
Svrha i cilj mjere
Svrha i cilj navedene mjere jest praćenjem kvalitete i unaprjeđenjem sustava praćenja utjecaja na okoliš, a kako bi se na temelju dobivenih podataka mogle predložiti odgovarajuće mjere u smislu zaštite rijeke Save, zraka i tla. Temeljem prikupljenih statističkih podataka stvoriti i kontinuirano dopunjavati „bazu znanja“ o trendovima i promjenama u okolišu, a kako bi se omogućilo pravovremeno interveniranje kod svih akcidentnih situacija.
Aktivnosti
Testiranje kvalitete rijeke Save, zraka i tla
Kontinuirano evidentiranje prikupljenih statističkih podataka – „baza znanja“
Redovita izrada Izvješća o stanju u okolišu
Provedba edukacije i osposobljavanja većeg broja stručnjaka za zaštitu okoliša
Izgradnja postaja za praćenje kakvoće zraka, vode, mora i tla
Poduzimanje potrebnih aktivnosti zaštite okoliša sukladno prikupljenim podacima o kvaliteti mora, zraka i tla
Indikatori/pokazatelji
o Broj provedenih testiranja o Broj podataka unesenih u bazu podataka o Broj izvješća o stanju u okolišu o Broj osposobljenih stručnjaka o Broj automatskih postaja za praćenje kakvoće zraka, vode, rijeke i tla
Nositelji
Općina Davor Brodsko - posavska županija Ekološke udruge
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
131
Cilj C2
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Prioritet C2 – P3
Unaprjeđenje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti
Mjera C2 – P3 – M2
Očuvanje i kvalitetnije upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima
Svrha i cilj mjere
Provedbom brojnih aktivnosti očuvanja bioraznolikosti i prirodnih i kulturnih vrijednosti utjecati na razvijanje svijesti o potrebi njihova očuvanja, kao čimbenika kvalitetnog života i jednog od temelja razvoja zajednice. Povećanje kvalitete života, stvaranja povoljnijeg okruženja za razvoj održivog gospodarstva, obogaćivanje i proširenje turističke ponude, održivo korištenje prirodnih resursa, educirano stanovništvo za očuvanje bioraznolikosti prirodnih i kulturnih vrijednosti.
Aktivnosti
Provedba aktivnosti zaštite vrijedne prirodne baštine
Obnova kulturnih objekata
Valorizacija prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe
Osmišljavanje novih turističkih aranžmana, povećanje turističke ponude
Provedba edukativnih aktivnosti
Stvaranje kvalitetnog radnog kadra u Ustanovama koje štite prirodnu i kulturnu baštinu
Indikatori/pokazatelji
o Broj provedenih projekata iz navedenog područja o Broj organiziranih i provedenih radionica na temu očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti o Broj obnovljenih kulturnih objekata o Broj osmišljenih turističkih aranžmana s uključenih obilascima prirodnih i kulturnih vrijednosti o Broj radnika zaposlenih u Parku prirode, muzejima, galerijama o Nove površine prirodnih resursa pod zaštitom o Broj novih zaštićenih kulturnih resursa
Nositelji
Općina Davor Brodsko - posavska županija Ekološke udruge Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Brodsko – posavske
županije
Struktura financiranja u %
Proračun Općine
Proračun BPŽ
Proračun RH
EU
Sredstva iz drugih inozemnih izvora
Sredstva iz kreditnih linija
Privatna sredstva
Ostalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
132
Cilj C2
Unaprjeđenje komunalne infrastrukture
Prioritet C2 – P3
Unaprjeđenje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti
Mjera C2 – P3 – M3
Jačanje i razvoj uporabe novih znanja i tehnologija, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti
Svrha i cilj mjere
Povećanjem energetske učinkovitosti u javnom sektoru javnosti će se pružiti konkretni dokazi o isplativosti racionalnog gospodarenja energijom, kako za svakoga pojedinca kroz smanjenje troškova za energiju, tako i za društvo u cjelini kroz smanjenje emisija onečišćujućih tvari koje su rezultat proizvodnje i potrošnje. Održivost korištenja energije u neposrednoj potrošnji i poboljšanje kvalitete života putem povećanja sigurnosti energetske opskrbe i smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Poticati korištenje energije iz obnovljivih izvora (OIE) te olakšati uvođenje sustava koji koriste ovakvu energiju kroz stvaranje institucionalnih okvira i pokretanje programa subvencioniranja ugradnje ovih sustava te kampanje podizanja svijesti. Unaprjeđenjem mehanizama za poticanje korištenja OIE u kućanstvima i razvojem dodatnih mehanizama za poticanje korištenja OIE u gospodarstvu ostvarit de se šira primjena OIE, a samim time i veća energetska održivost. Provedbom mjere će se povećati energetska učinkovitost u javnim objektima te u sustavu javne rasvjete kao velikim potrošačima energije. Povećana razina transfera tehnologija iz područja OIE. Uvođenje novih energetski učinkovitijih tehnologija.
Aktivnosti
Uvođenje novih tehnologija, znanja, prijenos iskustava, primjera dobre prakse i promoviranje i uvođenje energetske efikasnosti (obnovljivi izvori energije)
Izrada sveobuhvatne strategije iznalaženja izvora i pokrivanja energetskih potreba Općine
Provedba aktivnosti za postizanje održivosti sustava i EU standarda
Provedba sveobuhvatne analize mogućnosti za korištenje energije prirodnih resursa
Implementiranje mjera i aktivnosti za korištenje i primjenu obnovljivih izvora energije i kogeneracije
Poticanje izgradnje kapaciteta obnovljivih izvora energije
Indikatori/ pokazatelji
o Povećan broj implementiranih projekata obnovljivih izvora energije o Broj prijedloga za poboljšanje energetskog sustava o Povećanje broja provedenih mjera poboljšanja energetskog sustava o Broj provedenih edukacija o prednostima korištenja OIE o Broj instaliranih kapaciteta sunčevih kolektora za grijanje prostora i pripremu tople vode o Broj proizvođača energije iz OIE o Količina energije proizvedene iz OIE o Broj kućanstava korisnika solarne energije o Instalirana snaga foto - naponskih sustava za proizvodnju električne energije o Povećanje količine uporabe biomase za grijanje i toplu vodu o Povećanje udjela energetske potrošnje iz obnovljivih izvora o Smanjenje emisije CO2
Nositelji
Općina Davor Brodsko – posavska županija Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Poduzeća
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linija
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
133
III. Poboljšanje kvalitete života
Cilj C3
Poboljšanje kvalitete života
Prioritet C3 – P1
Podizanje društveno-socijalnog standarda i zdravstvene sigurnosti
Mjera C3 – P1 – M1
Unapređenje kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja
Svrha i cilj mjere
Uz suradnju sa udrugama razvijati kompetencije kod djece i mladih, te pridonijeti razvoju predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja te jačanju postojećih i stvaranje novih ustanova u procesu osuvremenjivanja programa predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Unapređenje kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja potiče opću razinu svijesti o potrebi ulaganja u odgoj i obrazovanje. Stvorene pretpostavke za cjelovit razvoj djece u skladu s mogućnostima, potrebama i interesima djeteta, a kroz odgojno obrazovne programe, organizaciju i uvjete života i potporu stručnjaka i institucija za ostvarivanje prava djece. Provedbom mjere stvorit će se preduvjeti za dostizanje standarda nacionalnog i EU obrazovnog sustava. Planom mreže dječjih vrtića na području Općine Davor, koju je Općinsko vijeće donijelo na sjednici održanoj 31. ožujka, 2015. godine planira se izgradnja dječjeg vrtića koji bi u potpunosti udovoljavao uvjetima Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe a koji bi riješio problem nedovoljnog kapaciteta postojećeg vrtića organiziranog u sklopu Osnovne škole „Matija Antun Reljković“, Davor.
Aktivnosti
Izgraditi novi objekt dječijeg vrtića, unaprijediti postojeće odgojno-obrazovne ustanove prema pedagoškim standardima i po mjeri djeteta
Analizirati edukacijske potrebe i ulaganja u kvalitetnu opremu odgojno-obrazovnih institucija
Obrazovne programe uskladiti s potrebama gospodarstva i zahtjevima tržišta rada
Rasporediti ravnomjerno obrazovne ustanove i učiniti ih dostupnima svim stanovnicima
Indikatori/pokazatelji
o % povećanja broja djece koja idu u vrtić o % djece koja završavaju osnovnu školu (u odnosu na broj upisanih) o % djece koja završavaju srednju školu (u odnosu na broj upisanih) o Broj učenika/broj učitelja o Broj djece obuhvaćene sustavom odgoja i obrazovanja o Povećanje broja novih odgojno-obrazovnih ustanova, polivalentnih objekata, prostora,
vježbališta o Povećanje broja djece i mladih uključeno u različite programe edukacije
Nositelji
Općina Davor Udruge
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
134
Cilj C3
Poboljšanje kvalitete života
Prioritet C3 – P1
Podizanje društveno-socijalnog standarda i zdravstvene sigurnosti
Mjera C3 – P1 – M2
Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete sportsko-rekreacijskih sadržaja
Svrha i cilj mjere
Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete sportsko-rekreacijskih sadržaja kroz unapređenje zdravog tjelesnog stanja građana i športske kvalitete u individualnom i kolektivnim sportovima i rekreaciji, uključujući i poboljšanje uvjeta za športsku edukaciju. Uključiti u sport i rekreaciju što veći broj građana, osobito djece, mladeži i studenata, osoba s invaliditetom i osoba treće životne dobi te ulagati u razvoj mlađih sportaša radi stvaranje široke kvalitete osnove kao uvjeta daljnjeg napretka i očuvanja dostignute razine kvalitete sporta. Stvorene navike za zdravi način života i poboljšanje kvalitete života i zdravlja svih građana, posebno djece i mladih.
Aktivnosti
razraditi odgovarajuće sportske i rekreacijske programe sukladno potrebama urbanog načina života
poticati sportski amaterizam i rekreaciju
prilagoditi sportsku i rekreacijsku infrastrukturu za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama
obrazovati i usavršavati kvalitetan i visoko stručan trenerski kadar
organizirati i promovirati domaće i međunarodne sportske priredbe i natjecanja
Indikatori/pokazatelji
o Površina u m2 javnih sportskih otvorenih površina po stanovniku o Postotno povećanje opremljenosti sportskih građevina - otvorenih i zatvorenih o Povećanje broja učenika i studenata (u odnosu na sadašnje stanje), korisnika sportskih
sadržaja o Povećanje broja aktivnih sportaša o Povećanje broja amaterskih sportaša o Povećanje broja posjetitelja natjecanja i dr. aktivnosti
Nositelji
Općina Davor
Struktura financiranja u %
Proračun Općine
Proračun BPŽ
Proračun RH
EU
Sredstva iz drugih inozemnih izvora
Sredstva iz kreditnih linija
Privatna sredstva
Ostalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
135
Cilj C3
Poboljšanje kvalitete života
Prioritet C3 – P1
Podizanje društveno-socijalnog standarda i zdravstvene sigurnosti
Mjera C3 – P1– M3
Jačanje društveno-socijalnih kapaciteta i standarda
Svrha i cilj mjere
Razvijati nove usluge u zajednici, kao i održati postojeće, a koje se odnose na usluge usmjerene prema mladima, starim i nemoćnim osobama te svim socijalno ugroženim skupinama. Unaprijediti sustav socijalnih usluga za svakog korisnika i društva u cjelini. Podizanje svijesti o važnosti djelovanja u okviru lokalne zajednice, a radi podizanja razine blagostanja društva i smanjenja razine socijalno potrebitih. U svrhu unaprijeđenja društvenog života, Općina u narednom periodu planira izgradnju poslovne zgrade – društvenog doma. U prizemlju zgrade između ostaloga, predviđa se multimedijska dvorana i tri prostorije za potrebe udruga dok je na 1. katu predviđen uredski prostor za potrebe Općine Davor. Za gore navedeno izrađen je izvedbeni projekt u lipnju, 2016. godine. Svaka dobna skupina se može pojaviti kao socijalno ugrožena skupina, a da bi se to spriječilo, potrebno je pravovremeno naglasak staviti na unapređenje odnosa prema svim ciljnim skupinama (djeca, stariji, nemoćni, bolesni, siromašni). Jačanje standarda socijalnih usluga potrebno je radi uključivanja u sve segmente društva, a sve s ciljem podizanja razine blagostanja društva i smanjenja razine socijalno potrebitih. Potrebno je raditi na podizanju profesionalnosti djelovanja svih institucija i dionika, te u preuzimanju odgovornosti za rješavanje problema i ostvarivanje rezultata, a temeljeno na primjeni standarda kvalitete, primjenjivih za javni sektor.
Aktivnosti
Razvoj novih usluga
Osigurati transparentnost sustava za praćenje korisnika socijalne skrbi
Osigurati povećanje sigurnosti i samostalnosti starijih i invalidnih osoba
Informatički umrežiti sustav
Pratiti i ocjenjivati mjere socijalne skrbi
Educirati i informirati stručni kadar
Informirati građane o pravima i uslugama
Podizati svijest građana o borbi protiv nasilja u obitelji
Poticati brigu o osobama koje su žrtve nasilja u obitelji te njihovu resocijalizaciju
Poticati programe podizanja svijesti o potrebi prevencije ovisnosti, osobito kod mladih te programe resocijalizacije ovisnika i njihov povratak u zajednicu
% realizacije projekta Izgradnje poslovne zgrade – društvenog doma u planiranom razdoblju
Indikatori/pokazatelji
o Povećanje broja usluga/programa usmjerenih na mlade o Povećanje broja programa i projekata socijalne skrbi o Povećanje broja realiziranih uspješnih programa socijalne integracije o Broj korisnika programa o Povećanje broja uspješno provedenih kampanja za osvješćivanje javnosti o potrebama
socijalno marginaliziranih skupina o Povećan broj educiranih socijalnih djelatnika o Povećan broj novih socijalnih usluga o Povećan broj osoba iz marginaliziranih skupina aktivno uključenih u edukacijske programe
Nositelji
Općina Davor Brodsko posavska županija Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška
Struktura financiranja u %
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
136
Cilj C3
Poboljšanje kvalitete života
Prioritet C3 – P1
Podizanje društveno-socijalnog standarda i zdravstvene
sigurnosti
Mjera C3 – P1– M4
Poboljšanje slike zdravlja i socijalne sigurnosti kroz jačanje preventivnih programa
Svrha i cilj mjere
Provedba ove mjere ima za svrhu povećanje zdravlja, smanjenje smrtnosti te povećanje razine socijalne sigurnosti stanovnika Općine. Svrha i cilj mjere je povećati spoznaju, najprije o zdravom načinu života, odnosno o važnosti prevencije kroz način prehrane, tjelesnih aktivnosti, štetnosti opijata i sl. Nadalje, cilj ove mjere je i povećanje spoznaje o štetnosti nasilja, o važnosti skladnih odnosa u obiteljskoj zajednici. Jačati socijalnu sigurnost stanovnika Općine. Promicanje rada i uključivanja udruga građana u provedbu prevencije. Povećati suradnju, partnerski odnos, zdravstvenih i socijalnih institucija sa organizacijama civilnog društva s ciljem provedbe preventivnih mjera zdravog života i sigurnijeg života u zajednici.
Aktivnosti
Izrada Plana provedbe preventivnih programa i projekata
Promicanje rada i uključivanja udruga građana u provedbu prevencije
Provoditi programe i projekte koji doprinose promidžbi zdravog života i prevenciji bolesti , programe i projekte prevencije od kardiovaskularnih bolesti
Provesti programe i projekte prevencije od nasilja, programe i projekte prevencije ovisnosti o drogama te programe i projekte prevencije od pretilosti
Provesti programe i projekte prevencije od karcinoma, provoditi i ostale programe i projekte od važnosti za promociju zdravog života i prevenciju bolesti
Koordinirati i povezivati sve raspoložive resurse u zajedničke programe
Indikatori/pokazatelji
o Broj organizacija civilnog društva koje provode preventivne programe u zdravstvu i socijalnoj skrbi
o Manji broj osoba ovisnih o duhanu, alkoholu,drogama o Manji broj pretilih osoba o Manji broj osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti o Manji broj oboljelih i umrlih osoba
Nositelji
Općina Davor Brodsko – posavska županija zdravstvene i socijalne ustanove nadležna ministarstva organizacije civilnog društva
Struktura financiranja u %
Proračun OpćineProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstva
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
137
Proračun OpćinaProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Cilj C3
Poboljšanje kvalitete života
Prioritet C3 – P1
Podizanje društveno-socijalnog standarda i zdravstvene
sigurnosti
Mjera C3 – P1– M5
Unaprjeđenje infrastrukture, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvenim ustanovama
Svrha i cilj mjere
Cilj mjere je postići veću razinu opremljenosti i uključenosti svih dionika u sferama djelovanja zdravstvene zaštite stanovnika. Pod tim se podrazumijeva povećanje razine zdravstvene i socijalne zaštite stanovnika povećanjem zdravstvenog i socijalnog standarda objekata, opreme i vozila, kvalitetnijom i boljom organizacijom te većom dostupnosti i većom kvalitetom zdravstvenih i socijalnih usluga.
Aktivnosti
Adaptacija zdravstvenih i socijalnih ustanova koje ne zadovoljavaju postojeće osnovne standarde
Prenamjena postojećih i izgradnjom novih zdravstvenih i socijalnih objekata
Obnavljanje ambulanti te izgradnja novih objekata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pri domovima zdravlja te zavodu za javno zdravstvo
Obnavljanje socijalnih ustanova kao što su npr. domovi za starije i nemoćne osobe
Obnavljanje zastarjele i nabavom nove opreme u skladu sa propisanim standardom
Nabava novih vozila u zdravstvenim ustanova za HMP i sanitetski prijevoz pacijenata, za patronažu,kućne posjete liječnika i zdravstvenu njegu pacijenata u njihovom domu
Nabava odgovarajućih vozila u socijalnim ustanovama koja su prilagođena prijevozu osoba sa invaliditetom, prilagođena za dostavu hrane u kuću korisnika
Indikatori/pokazatelji
o Broj novih i obnovljenih objekata u zdravstvu i socijalnoj skrbi o Količina nove opreme u zdravstvenim i socijalnim ustanovama koja je primjerena propisanom
standardu o Veći broj prijevoznih sredstava u zdravstvu i socijalnoj skrbi
Nositelji
Općina Davor Brodsko – posavska županija zdravstvene i socijalne ustanove nadležna ministarstva
Struktura financiranja u %
Proračun OpćinaProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
138
Cilj C3
Poboljšanje kvalitete života
Prioritet C3 – P2
Jačanje sustava organizacija civilnog društva
Mjera C3 – P2– M1
Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva
Svrha i cilj mjere
Poticanje razvoja civilnog društva, njegove uloge i doprinosa razvoju Općine te jačanje njegove uloge u privlačenju sredstava iz nacionalnih i međunarodnih izvora. Povećanje sudjelovanja civilnog društva u procesima donošenja odluka o društvenom razvoju Općine. Aktivno i odgovorno sudjelovanje građana u razvojnim projektima Općine kroz povećanje sudjelovanja civilnog društva u području društvenog života. Organiziranje civilnog društva s ciljem unapređenja osposobljenosti udruga za upravljanje EU projektima.
Aktivnosti
Analiza stanja osposobljenosti udruga za upravljanje EU i nacionalnim projektima/programima
Provođenje inicijativa udruga
Jačanje osposobljenosti udruga za upravljanje EU i nacionalnim projektima/programima
Uključivanja udruga u razvojne inicijative, aktivnosti i partnerske projekte
Poticanje zapošljavanja u OCD
Razvijanje socijalnog poduzetništva
Poticanje međusektorske suradnje (osnivanje savjeta za razvoj civilnog društva)
Rješavanje problema neadekvatnih prostora udruga
Stručna pomoć pri pronalasku, apliciranju i provedbi projekata OCD – a na razini RH i EU
Indikatori/pokazatelji
o Povećanje broja razvojnih projekata koje su izradile i provode udruge o Povećan broj novoformiranih aktivnih udruga o Povećan broj EU projekata/ programa o Povećan broj uključenih građana u aktivnosti i inicijative potaknute od strane udruga o Povećan broj udruga s istaknutim rezultatima
Nositelji
Općina Davor Udruge civilnog društva
Struktura financiranja u %
Proračun OpćinaProračun BPŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
139
3.3.1. Ciljane skupine prioritetnih mjera
Razvojni ciljevi: C1 C2 C3
Razvojni prioriteti: C1 – P1
C1 – P2
C1 – P3
C2 – P1
C2 – P2
C2 – P3
C3 – P1
C3 – P2 Ciljane skupine:
Privatni sektor
OPG-i
Mikro i mala poduzeća, obrti, zadruge
Srednja i velika poduzeća
Javni sektor
JLS
Strukovne organizacije/potporne institucije
Civilni sektor
Organizacije civilnog društva i građanske inicijative
Žene
Osobe s posebnim potrebama
Mladi
Umirovljenici
Nezaposleni
Ostali
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
140
Ciljane skupine prioritetnih mjera su: obiteljska gospodarstva (OPG-i), postojeća i nova
poduzeća, obrti i zadruge, jedinica lokalne samouprave, strukovne organizacije i
potporne institucije, organizacije civilnog društva i građanske inicijative, stanovnici
područja Općine s naglaskom na osjetljive i ugrožene skupine i dr.
Prethodna tablica detaljno prikazuje uključenost ciljanih skupina za svaku grupu
prioritetnih mjera, odnosno svaki prioritet i cilj. Ciljne skupine strukturirane su u tri
sektora, privatni, javni i civilni sektor. Važno je napomenuti kako, u suštini, sve skupine
imaju koristi od realizacije svih prioritetnih aktivnosti kao krajnji korisnici, no detaljnije
će se svaki od prioriteta baviti označenom ciljnom skupinom. Sivom bojom označene
su ciljane skupine na koje će se prioritet više koncentrirati.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
141
4. HORIZONTALNI CILJEVI
Osim srednjoročnih programskih ciljeva važni su i tzv. dugoročni, horizontalni ciljevi,
odnosno ciljevi koji bi se trebali prožimati kroz sve ciljeve i prioritete, odnosno promicati
u svim programima i projektima implementacije Strategije razvoja, posebno onima
financiranim iz fondova Europske unije.
Horizontalni cijevi su usko povezani i sa horizontalnim strateškim ciljevima ukupne
dugoročne razvojne politike Europske unije te se mogu identificirati kao: razvoj
informacijskog društva, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava, održivi razvoj
te partnerstvo i učinkovita demokracija.
1. Razvoj informacijskog društva
Ovaj cilj obuhvaća povećanje uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u svim poslovnim, ali i socijalnim grupama u Općini. Cilj uključuje proširenje uporabe informacijske tehnologije i Interneta na svim razinama društva, povećanu konkurentnost poduzetnika, kao i poboljšanu svjesnost o mogućnostima koje nudi informacijsko društvo.
2. Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava
Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava stavlja naglasak na nove inicijative i aktivnosti zajednice u svrhu promicanja socijalne integracije, uključenosti i suživot, i to posebno pružanje podrške kod pristupa obrazovanju skupinama s posebnim potrebama, pružanje podrške kod pristupa zapošljavanju skupinama osoba u nepovoljnom položaju te podrška razvoju socijalnih usluga.
3. Održivi razvoj
Koncept ovog cilja obuhvaća tri uzajamno povezana dijela: održivi okoliš, ekonomsku održivost i društveno-političku održivost. Održivi razvoj također uključuje i projekte usmjerene na jačanje i umrežavanje civilnog društva te jačanje koordinacije tijela lokalne samouprave i njihovu suradnju s mještanima.
4. Partnerstvo i učinkovita demokracija
Uz partnerstvo i učinkovitu demokraciju, važan je razvoj volonterstva kao stupa civilnog društva te vrlo važnog ljudskog resursa u mnogim sektorima. Uključuje mjere kojima javni sektor podupire svoje partnere u razvoju (privatni sektor i civilno društvo), a time automatski jača i partnerstvo. Cilj Općine Davor je kontinuiran razvoj partnerskih odnosa i međusektorska suradnja na svim razinama.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
142
5. BAZA PROJEKTNIH IDEJA
Baza predstavlja objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga
projekata s područja Općine, koja pruža uvid u razvojni smjer Općine za sljedeće
programsko razdoblje. Ona predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja
Općine Davor. Zaključci analize baze projektnih ideja pomažu odrediti zajedničke
potrebe predlagatelja, što je osnova za definiranje Strategije razvoja Općine Davor. U
bazu se unose podaci o razvojnim projektima čiji su korisnici i/ili nositelji i/ili
predlagatelji javno-pravne, privatne i civilne organizacije. Sve ideje i pripremljeni
projekti iz baze razvrstavaju se prema definiranim ciljevima, prioritetima i
mjerama koje su usuglasile radne skupine za izradu Strategije. Na taj način se
dobiva precizan pregled projektnih ideja prema definiranim područjima razvoja.
Slika 5. Identifikacija i odabir projektnih ideja
Cilj i svrha baze projektnih ideja je učinkovito planiranje i praćenje provedbe politike
razvoja Općine Davor. Sve projektne ideje koje se unose u bazu morale su u
potpunosti biti u skladu sa ciljevima, prioritetima i mjerama Strategije razvoja Općine,
jer se na taj način automatski osigurala usklađenost s dokumentima više razine (npr.
Strategija razvoja RH). Bitno je napomenuti da je Strategija Općine multisektorski
dokument, u kojem su ciljevi, prioriteti i mjere postavljeni dovoljno općenito da ne
eliminiraju nijedno razvojno područje, ali opet i dovoljno specifično da ne mogu biti
primjenjive i na bilo koju drugu Općinu. Zbog toga je većina pristiglih projektnih ideja
bila u skladu sa ciljevima, prioritetima i mjerama Strategije.
Sve projektne ideje unesene u bazu prošle su postupak rangiranja u ovisnosti o
sljedeća tri kriterija:
1. Pripremljenost
2. Relevantnost
3. Financijski kapacitet podnositelja za provedbu projekta.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
143
Projektne ideje su dostavljane na standardiziranom obrascu, te su pohranjivane u bazu
projektnih ideja. Pristizale su paralelno s izradom Strategije i radom radnih skupina te
je ukupno zaprimljeno 6 projektnih ideja. S obzirom na dužinu trajanja izrade Strategije
i izrazita nastojanja ključnih dionika da sudjeluju u njezinoj izradi, moguće je
pretpostaviti da se na poziv za prijavu natječaja prijavila većina najkvalitetnijih i
najaktivnijih sudionika budućeg razvoja. Stoga zaključci analize ipak mogu poslužiti
kao indikatori o tome u kojoj se mjeri sadašnje projektne ideje u Općini Davor poklapaju
sa Strategijom, utvrđenim ciljevima i prioritetima. Analizom su zastupljene samo one
projektne ideje koje će se moći realizirati u ovom programskom razdoblju, te su osnova
za izradu akcijskog plana Strategije. Analiza baze pokazuje izrazito neravnomjernu
raspodjelu projektnih ideja prema prioritetima. Tako je najviše projektnih ideja
pokriveno prioritetima koji se odnose na infrastrukturu Općine. Uočena neravnomjerna
raspodjela projektnih ideja se odvija po očekivanom obrascu; po kojem znatno
odskače razvoj infrastrukture, kao područje s vjerojatno već ranije pripremljenim
idejnim projektima koji trajno čekaju sredstva za provedbu.
5.1. Projekti od iznimne važnosti
Razvoj Općine Davor mora se temeljiti na provedbi planiranih velikih i posebno važnih
projekata za Općinu. Upravo će navedeni projekti, odnosno oni koji su ovdje izdvojeni,
a pripadaju projektima od gospodarskog i društvenog značaja, potencijalno promijeniti
sliku Općine. Izdvojeni gospodarski projekti zaposlit će nove ljude, okrenuti Općinu
Davor prema investitorima, te biti poticaj novom rastućem gospodarskom ciklusu. Ne
smiju se zanemariti ni društveni projekti koji će svakako podignuti kvalitetu života
mještana na viši nivo, te omogućiti aktivniji razvoj društvenog života Općine.
Tablica 73. Popis aktualnih projekata Općine Davor PROJEKT/OPIS
Poslovno – gospodarska zona Davor
Projekt izgradnje poslovno – gospodarske zone započeo je 2014. godine izgradnjom prometnica i komunalne infrasrukture u Poslovno - gospodarskoj zoni Davor na površini 15 ha, te je realizacija ovog projekta predviđena kroz 4 faze.
Vrijednost ukupne investicije: 12.100.000,00 kn
Fondovi EU: 70%
Ministarstvo regionalnog razvoja i
fondova Europske unije: 15%
Vlastita sredstva Općine Davor:15%
Šetnica u naselju Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
144
Rekonstrukcija savskog obrambenog nasipa i gradnja prometnica, pješačkih i biciklističkih površina i šetnice u naselju Davor na savskom nasipu. Planirani početak realizacije projekta je 2016. godina.
Vrijednost ukupne investicije: 2.000.000,00
Fondovi EU: 70%
Ministarstvo regionalnog razvoja i
fondova Europske unije: 15%
Vlastita sredstva Općine Davor:15%
Modernizacija cesta u Općini Davor
Modernizacija cesta u Općini Davor planirana je u naseljima Davor i Orubica. Gradnja kolnika i pješačkih staza Faza I i Faza II. Ukupno na području općine Davor 15 km nerazvrstanih ceta od kojih je do sada 10 km izgrađeno, a preostalo za modernizaciju je 5 km cesta. Projekt se provodi od 2010, te je realizacija projekta predviđena u fazama.
Vrijednost ukupne investicije: 5.000.000,00
Fondovi EU: 70%
Ministarstvo regionalnog razvoja i
fondova Europske unije: 15%
Vlastita sredstva Općine Davor: 15%
Uređenje Trga Matije Antuna Reljkovića u Davoru
Uređenje Trga Matije Antuna Relkovića, gradnja novog parkirališta i rekonstrukcija - proširenje ulice Ivana Gundulića u Davoru. Planirani početak realizacije projekta je 2016. godina.
Vrijednost ukupne investicije: 2.000.000,00
Fondovi EU: 70%
Ministarstvo regionalnog razvoja i
fondova Europske unije: 15%
Vlastita sredstva Općine Davor: 15%
Izgradnja građevine - Zgrada Općine Davor
Izgradnja - rekonstrukcija i nadogradnja poslovne građevine na Trgu Matije Antuna Reljkovića u Davoru za potrebe Općine Davor - Izgradnja zgrade Općine Davor. Planirani početak realizacije projekta je 2016. godina.
Vrijednost ukupne investicije: 5.500.000,00
Fondovi EU: 70%
Ministarstvo regionalnog razvoja i
fondova Europske unije: 15%
Vlastita sredstva Općine Davor: 15%
Gradnja dječjeg vrtića u Davoru
Planirani početak realizacije projekta izgradnje dječjeg vrtića u naselju Davor je 2016. godine.
Vrijednost ukupne investicije: 3.500.000,00
Fondovi EU: 70%
Ministarstvo regionalnog razvoja i
fondova Europske unije: 15%
Vlastita sredstva Općine Davor: 15%
Izvor: OpćinaDavor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
145
6. PROVEDBENI MEHANIZMI
Strategija razvoja izrađena je na način da je jasno postavljena hijerarhija razvojnih
ciljeva počevši od vizije, preko strateških ciljeva, do prioriteta i mjera. Konačna
uspješnost i vrijednost programa uvelike ovisi o tome koliko su dobro postavljeni ti
osnovni sastavni dijelovi Strategije, odnosno koliko dobro hijerarhija ciljeva strateški
usmjerava razvoj na način koji iskorištava snage i prednosti te prevladava i zaobilazi
slabosti i prepreke.
Strategija razvoja je „promjenjiv” razvojni plan koji se sastoji od niza razrađenih
projekata. U njemu su predložene procedure praćenja i vrednovanja koje imaju važnu
ulogu u osiguravanju kako efikasnosti tako i trajne prilagođenosti/ažurnosti Strategije
razvoja, u uvjetima okruženja koje se stalno mijenja.
Redovito vrednovanje same Strategije razvoja predviđeno je svake tri godine što je u
skladu sa provedbom i realizacijom Strateškog plana. Praćenje Strategije razvoja
omogućeno je kroz sustav praćenja i vrednovanja, odnosno evaluacije u Strateškom
planu pri čemu postoje i komponente kojima se prate pojedini projekti, skupovi
projekata kojima se ostvaruju pojedine mjere i sl. Projekti i njihove faze prate se,
vrednuju i adaptivno upravljaju u kraćim razmacima, te se na temelju istih donose
odluke, odnosno smjer djelovanja za sljedeće razdoblje.
Kako bi se Strategija razvoja mogla provesti, odnosno da bi se operacionalizirao ovaj
strateški dokument, potrebno je odrediti određene mehanizme njegove provedbe,
navedeni mehanizmi su specificirani u Strateškom planu. Pri tome se prvenstveno misli
na definiranje pokazatelja uspješnosti, tj. provedbe koji moraju biti jasni i kvantitativno
određeni.
Drugim riječima, u strateškom planu su određene odgovornosti provedbe, način
vrednovanja kroz definirane pokazatelje, kao i tijelo koje prati i izvješćuje o provedbi.
Također, jedan od izrazito važnih mehanizama predstavlja informiranje i uključivanje
javnosti/građana u provedbeni proces. Obzirom da se provedba temelji na projektima
i programima, iznimno je važno utvrditi kriterije prema kojima će oni biti usvojeni u
Strategiji i prioritetni u realizaciji.
Uspješna provedba znači učinkovito upravljanje koje treba biti zasnovano na dobro
osmišljenom i detaljnom, te realnom i provedivom planu provedbe. Plan treba
sadržavati podjelu odgovornosti, strategiju financiranja i financijske alokacije,
vremenski plan te konkretne aktivnosti, kako za provedbu, tako i za praćenje i
vrednovanje provedbe. Da bi proces provedbe bio učinkovit i uspješan, njime se
moraju osmisliti i osigurati i važni elementi uključujući:
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
146
a) provedbene institucije i mehanizme,
b) financiranja te
c) postupke za praćenje i vrednovanje programa i projekta.
Strategija razvoja će pridonijeti i uspješnijem privlačenju i natjecanju za financijska
sredstva iz raznih potencijalnih izvora za financiranje razvoja i to od nacionalnih
programa i institucija RH, onih u EU, zatim mnogih bilateralnih i multilateralnih, vlastitih
izvora do privatnih ulagatelja. Programom se dobiva dobro strukturiran razvojni plan,
dobra podloga za utvrđivanje i određivanje prioritetnih razvojnih projekata i za njihovo
primjereno predstavljanje i kandidiranje za financiranje.
6.1. Institucionalni okvir provedbe programa
Razvoj Općine Davor je institucijsko razvojni proces. Koordiniranost institucija u
procesu provedbe Strategije je
ključna. Dobro kapacitirane, lokalno
bazirane institucije moraju biti
organizirane i dostupne tako da
pomognu u identificiranju i
mobiliziranju svih resursa kako bi se
izvršio strateški plan. Kako bi se
Strategija uspješno provela
potrebna je suradnja između
središnje državne i gradske vlasti,
ali i različitih tijela uprave, institucija
i poduzeća s javnim ovlastima
državne i lokalne razine, te svih
drugih dionika na lokalnoj razini – iz privatnog sektora i sektora civilnog društva.
Dakle, uspješnost provedbe Strategije ne ovisi isključivo o Općini Davor i općinskoj
upravi, nego jednako tako i o važnim subjektima, prije svega nacionalne razine, ali
onda i državnim institucijama kao i o privatnoj inicijativi (investitori). To najviše dolazi
do izražaja kod velikih kapitalnih projekata kod kojih se isprepleću nadležnosti državne
i lokalne razine u provedbi aktivnosti projekata. Veliki dio predviđenih projekata i mjera
strategije financirati će se iz raznih drugih izvora financiranja, pored proračunskih
sredstava, stoga je za učinkovitu provedbu Strategije potrebno imati adekvatne
apsorpcijske kapacitete.
JAVNI SEKTOR
CIVILNI SEKTOR
PRIVATNI SEKTOR
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
147
Partnerski odbor i radni tim
Partnerski odbor, kao i u fazi izrade Strategije, nastavlja imati savjetodavnu ulogu i u
fazi provedbe te prihvaća izvješće (polugodišnje, godišnje) o provedbi Strategije
razvoja. Zadaće Partnerskog odbora u procesu provedbe su:
strateško usmjeravanje razvoja Općine Davor u skladu s razvojem na području
županije,
odobravanje razvojnih programa te
nadzor provedbe programa i realizacije financijskih sredstava.
Mjerama Srategije su definirani nositelji pojedinih aktivnosti i ostale komponente bitne
za provedbu Strategije. U procesu izrade Strategije formirala su se tijela i radne
skupine koji su doprinijeli kreiranju ciljeva, prioriteta i mjera razvoja.
Ta tijela/grupe trebaju imati glavnu ulogu i u provedbi Strategije. Za koordinaciju
provedbe zadužen je radni tim, koji u fazi provedbe postaje implementacijsko tijelo za
provedbu programa. Ovisno o vrsti posla, Implementacijsko tijelo raspoređuje
aktivnosti prema dužnostima zaposlenika upravnih odjela. Vrlo je važno osigurati što
veći krug dionika koji sudjeluju u implementaciji jer se na taj način stvara osjećaj
vlasništva i osigurava podrška u provedbi projekata od strane šireg kruga dionika. To
su prije svega ljudi sa radnih skupina, te predstavnici različitih institucija, organizacija
i gospodarskog sektora.
Upravni odjeli
Ključnu ulogu u provedbi Strategije ima općinsko upravno tijelo (Jedinstveni upravni
odjel – JUO) koji u okviru svoga djelokruga koordinira pripremu i provedbu aktivnosti,
surađujući s drugim nositeljima aktivnosti i ostalim dionicima koordinirajući njihov rad.
JUO Općine Davor zaduženo je i za praćenje provedbe i izvještavanje o aktivnostima
iz svoje nadležnosti.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
148
Javni sektor
Tablica 74. Popis institucija javnog sektora prema ciljevima Strategije
GOSPODARSKI RAZVOJ INFRASTRUKTURNA
OPREMLJENOST KVALITETA ŽIVOTA
Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i
obrta Razvojna agencija Brodsko –
posavske županije CTR Hrvatska gospodarska komora
– Županijska komora Slavonski Brod
Obrtnička komora Brodsko – posavske županije
Udruženje obrtnika Nova Gradiška
Hrvatska banka za obnovu i razvoj
Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Ministarstvo poljoprivrede Hrvatska poljoprivredna
agencija Hrvatska poljoprivredna komora Turistička zajednica Brodsko –
posavske županije Turistička zajednica Grada
Nova Gradiška Ministarstvo kulture Ministarstvo zaštite okoliša i
prirode Javna ustanova za upravljanje
zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko - posavske županije
Konzervatorski odjel Slavonski Brod
Područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Slavonski Brod
Lokalno partnerstvo za zapošljavanje i dr.
Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo graditeljstva i
prostornog uređenja Zavod za prostorno uređenje
Brodsko - posavske županije Područni ured za katastar
Slavonski Brod Općinska komunalna poduzeća Brodsko – posavska županija Uprava za ceste Brodsko –
posavske županije, Lučka uprava Slavonski Brod Hrvatske šume Hrvatske vode Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost HEP Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Ministarstvo zaštite okoliša i
prirode Nacionalna zaklada za razvoj
civilnog društva Ured za udruge Vlade
Republike Hrvatske Udruge civilnog društva Općine
Davor
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Odgojno obrazovne ustanove na području Općine Davor
Kulturne institucije u vlasništvu Općine kao i ostale kulturne organizacije koje djeluju na području Općine Davor
Zavod za javno zdravstvo Ministarstvo zdravlja Ministarstvo socijalne politike i
mladih Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje Centar za socijalnu skrb Nova
Gradiška Institucije socijalne skrbi Zavod za javno zdravstvo,
zdravstvene institucije (klinike, bolnice, domovi zdravlja)
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Udruge civilnog društva Općine Davor
Izvor: Općina Davor
Civilni sektor
Civilni sektor u Općini Davor u najvećoj mjeri čine udruge koje djeluju na mnogobrojnim
područjima interesa. Ipak, prema područjima glavne grupe djelatnosti najzastupljenije
su udruge iz djelatnosti sporta, kulture, gospodarstva, udruge građana, udruge unutar
socijalnih i zdravstvenih djelatnosti te udruge mladih. Udruge su važan sudionik
razvoja Općine jer pridonose povećanju tolerancije, demokratičnosti i vladavini prava,
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
149
te imaju značajno iskustvo u pripremi i provedbi projekata te mogu aktivno utjecati na
privlačenje sredstava iz nacionalnih i EU fondova.
Privatni sektor
Privatni sektor najznačajniji je pokretač razvoja i zapošljavanja. Cilj je razvojne
strategije afirmirati dijalog, posebice s poslovnim asocijacijama, te ukloniti zapreke i
stvoriti što kvalitetnije okruženje za djelovanje privatnog sektora i afirmaciju
poduzetničkih inicijativa kojima se ostvaruje razvoj gospodarstva i novo zapošljavanje,
ali i unapređivanje društva, te svih općinskih funkcija. Stoga su Strategijom razvoja
definirane mjere koje trebaju osigurati viši stupanj uključenosti privatnog sektora u
procesu donošenja odluka važnih za Općinu. Provedbom Strategije treba omogućiti
jače sudjelovanje privatnog sektora i u tradicionalno ‘javnim’ funkcijama: obrazovanju,
kulturi, sportu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, te u razvoju prometno-komunalnih sustava.
Preporuke
Lokalne upravne strukture u pojedinim segmentima razvoja imaju ograničen opseg
djelovanja (nedostatak financija i kadrova u nekim sektorskim područjima). Razlog
tome su spore organizacijske prilagodbe u javnom sektoru koje ne prate promjene,
koje nameću novi razvojni trendovi u upravljanju razvojem. Danas se promjene i
problemi u sustavu dešavaju rastućom brzinom, stoga je javni menadžment prisiljen
odgovoriti na te organizacijske izazove vještijim i bržim upravljanjem promjenama.
Strategija je identificirala područja koja zahtijevaju dodatne organizacijske napore za
efikasnije upravljanje razvojem. Tako je razvojnim mjerama posebno naglašena
potreba za snažnijim upravljačkim kapacitetima u području razvoja gospodarstva,
poduzetništva i poljoprivrede. Zbog iznimne važnosti, prije svega gospodarske
revitalizacije Općine, te zbog iznimnih (neiskorištenih) potencijala u turizmu i kulturi,
osnaživanje upravljačkih kapaciteta u tim sektorima još je viša nužnost.
Nadležnosti su isprepletene između nacionalne, županijske i lokalne razine, što često
dovodi do stanja u kojima neki bitan problem nije riješen zbog nepostojanja odgovorne
institucije za rješavanje istog. Sektor turizma sigurno zaslužuje više upravljačkih
kapaciteta od sadašnjih. Slična je stvar i u kulturi, u kojoj postoji cijeli niz institucija i
organizacija koje svojim djelovanjem čine kulturnu ponudu Općine, no ne postoji
međusobna koordinacija tih institucija, ili usklađenost njihovih godišnjih programa, kao
ni konsenzus o razvojnoj strategiji kulture, premda je mišljenje većine kako je upravo
kultura jedan od temeljnih identitetskih elemenata Općine, te kako bi upravo kulturno
bogatstvo trebalo biti ogledalo u svijet.
Upravljanje gospodarskim procesima, također je svedeno na nekoliko zasebnih
institucija koje međusobno surađuju, ali nemaju zajednički konsenzus, niti provode
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
150
zajedničke aktivnosti na rješavanju aktualnih gospodarskih problema. Da bi izbjegli
nastajanje ovakvih stanja, koja su rezultat iznimne kompleksnosti sustava potrebno je
prepoznati problem i predložiti organizacijska rješenja koja mogu unaprijediti situaciju.
Premda u nekim segmentima postoji cijeli niz institucija koje dobro rade i djeluju u
funkciji razvoja, to ne mora značiti da su te institucije koordinirane i da se razvijaju u
istom, zadanom smjeru. Kako bi unaprijedili upravljačke kapacitete u tim segmentima
preporuka je osnovati tijelo, savjet, odbor ili agenciju koja će preuzeti odgovornost
koordinacije na sebe, a samim time unaprijediti upravljačke kapacitete za provedbu
ove Strategije.
6.2. Financijski okvir Strategije
Provedivost Strategije Općine Davor do kraja 2020. godine ovisit će primarno o
osiguranju i privlačenju sredstava potrebnih za provedbu mjera. Pribavljanje i
održavanje dugoročnih izvora financiranja za lokalnu strategiju je značajan izazov jer
lokalna razvojna strategija nije zakonska odgovornost lokalne samouprave.
Važno je imati političku potporu u lokalnoj zajednici kako bi potaknuli alokaciju resursa.
Isto tako je važno da lokalna samouprava u potpunosti razumije da lokalni ekonomski
razvoj potencijalno doprinosi budućem rastu prihoda i prepoznaje povezanost između
uspješnog lokalnog ekonomskog razvoja, povećane lokalne ekonomske aktivnosti i
rasta lokalnog proračuna.
Financijski okvir Strategije razvoja Općine Davor, izrađen je na temelju planiranih
projekata, proračuna i planova nabave Općine Davor, procjene mogućnosti povlačenja
sredstava iz fondova nacionalne razine, odnosno na temelju procjene mogućnosti
privlačenja sredstava iz fondova EU i drugih međunarodnih izvora. Bitno je napomenuti
da su prilikom izrade financijskog okvira, a u svrhu dobivanja što realnijeg okvira, iz
procjene isključeni veliki investicijski projekti za čiju implementaciju je odgovorna
nacionalna razina.
Također, kod velikih infrastrukturnih projekata kojima je nositelj Općina, u kalkulaciju
nisu uzeti čitavi iznosi projekata, već samo onaj dio za koji se pretpostavlja da će se
zaista i potrošiti u implementacijskom periodu.
Ukupna planirana financijska sredstva za provedbu petogodišnje Strategije iznose
XXX.XXX.XXX,00 kn. Valja naglasiti kako su u financijsku konstrukciju uključeni i ostali
izvori financiranja, prije svega sredstva nacionalnih i EU sredstava.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
151
Tablica 75. Financijski okvir izvora financiranja Strategije
Prioritet Mogući izvori financiranja
C1 – P1 Razvoj
poljoprivredne proizvodnje
Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Brodsko – posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije
C1 – P2 Jačanje malog i
srednjeg poduzetništva
Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Brodsko – posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije
C1 – P3 Osnaživanje
turističkih potencijala
Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Općina Davor, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Brodsko – posavska županija, Grad Nova Gradiška, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije
C2 – P1 Provođenje mjera
gospodarenja otpadom
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Brodsko – posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU
C2 – P2
Poboljšanje kvalitete
komunalne opremljenosti
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Brodsko – posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU
C2 – P3
Unaprjeđenje zaštite okoliša i
energetske učinkovitosti
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Brodsko - posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU
C3 – P1
Podizanje društveno – socijalnog standarda i zdravstvene sigurnosti
Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Brodsko – posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU
C3 – P2 Jačanje sustava
organizacija civilnog društva
Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Brodsko - posavska županija, Općina Davor, Fondovi EU
Izvor: Općina Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
152
6.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
Tablica 76. Okvirni godišnji operativni plan provedbe prioritetnih mjera (aktivnosti) 2016.-2020.
Mjere Vrijeme provedbe
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. I. II. I. II. I. II. I. II. I. II.
M 1-1-1
M 1-1-2
M 1-1-3
M 1-1-4
M 1-2-1
M 1-2-2
M 1-2-3
M 1-3-1
M 1-3-2
M 1-3-3
M 1-3-4
M 2-1-1
M 2-1-2
M 2-1-3
M 2-2-1
M 2-2-2
M 2-2-3
M 2-2-4
M 2-2-5
M 2-3-1
M 2-3-2
M 2-3-3
M 3-1-1
M 3-1-2
M 3-1-3
M 3-1-4
M 3-1-5
M 3-2-1
Izvor: Općina Davor
Prikazana je planirana realizacija aktivnosti prema godinama, odnosno polugodišnja
realizacija. Sve prioritetne mjere identificirane procesom izrade Strategije razvoja ne
počinju u isto vrijeme, no sve imaju sličan slijed. Tamnom bojom označeno je
prioritetno okvirno vrijeme alokacije ljudskih resursa na provedbu određenih prioritetnih
mjera, odnosno aktivnosti. Važno je napomenuti da brojne aktivnosti ovise i o
natječajima koji će se pojaviti za njihovu moguću provedbu od strane nadležnih tijela,
stoga se vrijeme provedbe može promijeniti od planiranog ovim, okvirnim, programom
provedbe.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
153
6.4. Praćenje provedbe programa i mjerenje učinka
Tablica 77. Praćenje provedbe programa
Prioritet C1 – P1 Indikatori/pokazatelji
Početna vrijednost
Završna vrijednost
Mjera
C1 – P1 – M1 Udruživanje u
zadruge i klastere
Povećan broj osnovanih poljoprivrednih zadruga i klastera
Povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača
Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih programa
Povećan broj poljoprivrednika uključenih u partnerstva s lokalnom jedinicom i/ili drugim gospodarstvima i udrugama
Povećan broj dodijeljenih financijskih potpora
C1 – P1 – M2 Poticanje
plasteničke proizvodnje
Povećan udio obrađenih poljoprivrednih površina
Povećan broj poljoprivrednika koji su uložili vlastita sredstva i znanje u plasteničku proizvodnju
Povećan broj nabavljenih plastenika sufinanciranih od strane Općine
Povećan broj nabavljenih sadnica sufinanciranih od strane Općine
Povećanje broja sajmova na kojima su predstavljeni lokalni proizvodi radi poboljšanja njihove prepoznatljivosti
Povećana količina lokalnih proizvoda plasiranih na tržište
Povećan broj zaštićenih i brendiranih proizvoda na području Općine
Povećan broj izdanih promotivnih brošura i letaka
Povećan broj marketinških, informativnih i edukacijskih programa
C1 – P1 – M3
Poticanje sadnje
dohodovno isplativijih
kultura
Broj provedenih analiza stanja vezanih za potrebe i mogućnosti sadnje isplativijih kultura
Povećan broj zainteresiranih strana/poljoprivrednika koji se žele specijalizirati za proizvodnju određene vrste/dohodovno isplativije poljoprivredne kulture
Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih seminara
Povećan broj dodijeljenih subvencija poljoprivrednicima od strane Općine
Postotno povećanje dohotka poljoprivrednika, a
samim time i Općine
C1 – P1 – M4 Izgradnja sustava
navodnjavanja
% realizacije projekta SN Orubica
Broj zainteresiranih strana/poljoprivrednika koji žele sudjelovati u projektu
Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih seminara
Postotno povećanje dohotka poljoprivrednika
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
154
Prioritet C1 – P2 Indikatori/pokazatelji
Početna vrijednost
Završna vrijednost
Mjera
C1 – P2 – M1
Stvaranje uvjeta za razvoj mikro
i malog poduzetništva
Povećan broj korisnika financijskih potpora za
pokretanje ili osnaživanje poslovanja
Povećan broj provedenih edukacija/radionica
za razvoj poduzetništva
Povećan broj polaznika organiziranih
edukativnih radionica
Povećan broj novih potpornih
centara/institucija/organizacija potpore
poduzetništva
Povećan broj novih registriranih poduzeća i
obrta
Povećan broj novih registriranih tradicijskih
obrta i kućne radinosti
Povećan broj novozaposlenih u
poduzetničkom sektoru
C1 – P2 – M2
Poticanje malih i srednjih
poduzetnika na obavljanje djelatnosti
proizvodnje i prerade
poljoprivrednih proizvoda
Povećan broj zainteresiranih poljoprivrednika/poduzetnika za proizvodnju i preradu sirovina
Broj dodijeljenih subvencija poljoprivrednicima/poduzetnicima za nabavku repromaterijala
Broj dodijeljenih subvencija za otkup/zakup zemljišta
Povećan broj održanih edukacijsko/informativnih radionica o provedbi mjera zaštite okoliša i ekološkoj proizvodnji
Povećan broj registriranih ekoloških proizvođača i proizvođača autohtonih sorti i pasmina na području Općine
Povećan iznos osiguranih sredstava za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje
Povećan broj poljoprivrednika/poduzetnika koji
nude poluproizvode i gotove proizvode na
domaćem i stranom tržištu
C1 – P2 – M3
Izgradnja poslovno –
gospodarske zone Davor
% izgrađenosti zone
Duljina izgrađenih prometnica i staza
Duljina izgrađene vodovodne mreže
Duljina izgrađene kanalizacijske mreže
Broj postavljenih rasvjetnih tijela
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
155
Prioritet C1 – P3 Indikatori/pokazatelji
Početna vrijednost
Završna vrijednost
Mjera
C1 – P3 – M1 Razvoj etno turizma
Povećan broj programa, projekata i aktivnosti
LAG-ova te njihove međusobne suradnje
Povećan broj novih poduzetničkih aktivnosti
u ruralnih područjima
Povećan prihod od razvoja gospodarskih
djelatnosti, odnosno etno turizma u ruralnim
područjima
Visoka kvaliteta svih elemenata integriranog
proizvoda ruralnog turizma
Ostvarena suradnja među nositeljima
ruralnog razvoja Općine
Povećan broj smještajnih kapaciteta
Uključenost ugostiteljskih objekata u ponudu
i prezentaciju tradicionalnih proizvoda
Povećan broj kulturnih
događanja/manifestacija
C1 – P3 – M2
Izgradnja prometnica, biciklističkih staza, šetnice te rekonstrukcijaSavskog
obrambenog nasipa
Povećana razina kvalitete infrastrukturne
opremljenosti Općine
Povećan broj novozaposlenih
Povećan broj aktivnih biciklista (probuđena
svijest lokalnih stanovnika na bavljenje
sportom)
Povećan broj provedenih promocijskih
aktivnosti (izdanih brošura, letaka,
edukacijskih radionica)
Povećan broj turista/biciklista koji prolaze
Savskom biciklističkom rutom
Priljev financijskih sredstava/povećanje
prihoda od turističke djelatnosti (biciklizma)
Davor na turističkoj karti Europe
C1 – P3 – M3 Uređenje plovnog puta rijeke Save te izgradnja
riječne luke „Davor“
Uspostavljen riječni promet na području Općine Davor
Povećan broj turista
Povećanje investicija na području Općine Davor
Izgrađena pretovarna luka Davor
Rast i razvoj gospodarskih djelatnosti
Smanjenje nezaposlenosti stanovništva
C1 – P3 – M4
Uređenje nizinskog područja uz rijeku Savu te
izgradnja određenih objekata pogodnih za
odmor, sport i rekreaciju
Povećan broj turista
Povećan broj dolazaka i posjeta lokalnog stanovništva
Povećan broj dolazaka stanovništva
susjednih općina
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
156
Prioritet C2 – P1 Indikatori/pokazatelji
Početna vrijednost
Završna vrijednost
Mjera
C2 – P1 – M1
Usklađenje stanja sa
zakonskim odredbama
Osnovana radna skupina/odjel koji se bavi provedbom aktivnosti gospodarenja otpadom
Usklađenost trenutnog stanja sa zakonskim odredbama, odnosno ispunjene zakonske norme sukladno mogućnostima
Donesen Plan gospodarenja otpadom Općine
Davor
C2 – P1 – M2 Postavljanje Eko otoka
Nabavljena sredstva za uspješnu provedbu projekta/ostvarena suradnja s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Ostvarena uspješna suradnja između komunalnog poduzeća i Općine
Broj nabavljene komunalne opreme (kanti, kontejnera, vreća i ostalih spremnika otpada)
Broj nabavljenih komunalnih vozila
Povećan broj postavljenih Eko otoka, odnosno mjesta za odlaganje reciklažnog otpada
Probuđena svijest mještana o važnosti recikliranja i zaštite okoliša
Povećan broj kućanstava na području Općine koja odvajaju otpad (recikliraju)
Smanjena količina nerecikliranog/glomaznog/mješovitog otpada na području Općine
Smanjena udaljenost koju stanovnici pojedinih mjesta moraju prijeći od svojih domova do Eko otoka
Smanjeni troškovi odvoza otpada
C2 – P1 – M3
Stvaranje uvijeta za učinkovito
gospodarenje otpadom
Smanjenje ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada
Povećanje količine odvojeno prikupljenog otpada namijenjenog recikliranju
Povećanje prihoda iz uporabe i stvaranja novih proizvoda iz korisnog otpada
Broj organiziranih edukativnih aktivnosti o razvrstavanju otpada
Postotna realizacija izgradnje transfer stanice
Povećanje broja novih implementiranih tehnologija i metoda za dostizanje EU standarda
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
157
Prioritet C2 – P2 Indikatori/pokazatelji
Početna vrijednost
Završna vrijednost
Mjera
C2 – P2 – M1
Razvoj sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda
Izgrađen sustav javne odvodnje u naselju Orubica u planiranom razdoblju
Dovršena izgradnja pročistača otpadnih voda u planiranom razdoblju
Broj metara izgrađenog sustava odvodnje
Povećan broj kućanstava koji su priključeni na kanalizacijsku mrežu
Smanjenje broja septičkih jama koje negativno
utječu na zdravlje i okoliš
C2 – P2 – M2 Razvoj sustava vodoopskrbe
Povećanje broja pronađenih izvorišta
Postotak smanjenja gubitka vode
Povećanje udjela stanovnika obuhvaćenih sustavom javne vodoopskrbe za (%)
Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva sustavom za opskrbu pitkom vodom
Potrošnja pitke vode po stanovniku
Povećana dužina obnovljene i izgrađene vodovodne mreže
Povećanje kvalitete pitke vode
C2 – P2 – M3
Izgradnja nove i održavanje postojeće prometne
infrastrukture
Broj projekata za koje je pripremljena sva potrebna tehnička dokumentacija
Povećanje broja kilometara novoizgrađenih cesta
Broj novih implementiranih prometnih rješenja
Povećanje kilometara cesta na području Općine po stanovniku
Povećanje broja obnovljenih i novoizgrađenih autobusnih stajališta
Povećanje broja parkirališnih mjesta
Povećanje broja obnovljenih/izgrađenih ulica
Povećanje broja saniranih nogostupa
Kilometri cesta na kojima su se provele aktivnosti
održavanja
C2 – P2 – M4
Modernizacija postojeće i izgradnja osnovne
elektroopskrbne infrastrukture
Dužina rekonstruirane i obnovljene elektroopskrbne mreže
Broj izgrađenih elektroenergetskih objekata važnih za poboljšanje kvalitete napajanja i daljnji gospodarski razvoj
Proveden energetski pregled javne rasvjete
Postotna realizacija pripremljenosti projektne dokumentacije za provedbu projekta energetske učinkovitosti i ekološke javne i vanjske rasvjete
Postotna realizacija projekta provedbe LED rasvjete
Postotno smanjenje godišnjih troškova energije za
javnu rasvjetu
Dužina rekonstruirane i obnovljene elektroopskrbne mreže
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
158
Broj izgrađenih elektroenergetskih objekata važnih za poboljšanje kvalitete napajanja i daljnji gospodarski razvoj
Proveden energetski pregled javne rasvjete
C2 – P2 – M5
Uređenje trga Matije Antuna Reljkovića i
gradnja novog parkirališta
Broj izgrađenih parkirališnih mjesta
% realizacije projekta u planiranom razdoblju
Duljina novo - izgrađenih nogostupa
Broj dodatnih sadržaja/objekata izgrađenih na trgu
Površina uređene zelene površine
Broj postavljenih klupa
Broj novih rasvjetnih tijela
Broj novih stabala drveća
Površina proširenja ulice Ivana Gundulića
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
159
Prioritet C2 – P3 Indikatori/pokazatelji
Početna vrijednost
Završna vrijednost
Mjera
C2 – P3 – M1
Unaprjeđenje zaštite rijeke
Save, zraka i tla i kontinuirano
praćenje kvalitete
Testiranje kvalitete rijeke, zraka i tla
Kontinuirano evidentiranje prikupljenih statističkih podataka – „baza znanja“
Redovita izrada Izvješća o stanju u okolišu
Provedba edukacije i osposobljavanja većeg broja stručnjaka za zaštitu okoliša
Izgradnja postaja za praćenje kakvoće zraka, vode, rijeke i tla
Poduzimanje potrebnih aktivnosti zaštite okoliša
sukladno prikupljenim podacima o kvaliteti vode,
rijeke, zraka i tla
C2 – P3 – M2
Očuvanje i kvalitetnije upravljanje prirodnim i kulturnim
vrijednostima
Broj provedenih projekata iz navedenog područja
Broj organiziranih i provedenih radionica na temu očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti
Broj obnovljenih kulturnih objekata
Broj osmišljenih turističkih aranžmana s uključenih obilascima prirodnih i kulturnih vrijednosti
Nove površine prirodnih resursa pod zaštitom
Broj novih zaštićenih kulturnih resursa
C2 – P3 – M3
Jačanje i razvoj uporabe novih
znanja i tehnologija, obnovljivih
izvora energije i energetske učinkovitosti
Povećan broj implementiranih projekata obnovljivih izvora energije
Broj prijedloga za poboljšanje energetskog sustava
Povećanje broja provedenih mjera poboljšanja energetskog sustava
Broj provedenih edukacija o prednostima korištenja OIE
Broj instaliranih kapaciteta sunčevih kolektora za grijanje prostora i pripremu tople vode
Broj proizvođača energije iz OIE
Količina energije proizvedene iz OIE
Broj kućanstava korisnika solarne energije
Instalirana snaga foto - naponskih sustava za proizvodnju električne energije
Povećanje količine uporabe biomase za grijanje i toplu vodu
Povećanje udjela energetske potrošnje iz obnovljivih izvora
Smanjenje emisije CO2
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
160
Prioritet C3 – P1 Indikatori/pokazatelji
Početna vrijednost
Završna vrijednost
Mjera
C3 – P1 – M1
Unapređenje kapaciteta te
kvalitete u sustavu
obrazovanja
% djece koja završavaju osnovnu školu (u odnosu na broj upisanih)
% djece koja završavaju srednju školu (u odnosu na broj upisanih)
Broj učenika/broj učitelja
Broj djece obuhvaćene sustavom odgoja i obrazovanja
Povećanje broja novih odgojno-obrazovnih ustanova, polivalentnih objekata, prostora, vježbališta
Povećanje broja djece i mladih uključeno u različite programe edukacije
% povećanja broja djece koja idu u vrtić
C3 – P1 – M2
Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i
kvalitete sportsko-
rekreacijskih sadržaja
Površina u m2 javnih sportskih otvorenih površina po stanovniku
Postotno povećanje opremljenosti sportskih građevina - otvorenih i zatvorenih
Povećanje broja učenika i studenata (u odnosu na sadašnje stanje), korisnika sportskih sadržaja
Povećanje broja posjetitelja natjecanja i dr. aktivnosti
Povećanje broja aktivnih sportaša
Povećanje broja amaterskih sportaša
C3 – P1 – M3
Jačanje društveno-socijalnih
kapaciteta i standarda
Povećanje broja usluga/programa usmjerenih na mlade
Povećanje broja programa i projekata socijalne skrbi
Povećanje broja realiziranih uspješnih programa socijalne integracije
Broj korisnika programa
Povećanje broja uspješno provedenih kampanja za osvješćivanje javnosti o potrebama socijalno marginaliziranih skupina
Povećan broj educiranih socijalnih djelatnika
Povećan broj novih socijalnih usluga
Povećan broj osoba iz marginaliziranih skupina aktivno uključenih u edukacijske programe
% realizacije projekta Izgradnje poslovne zgrade – društvenog doma u planiranom razdoblju
C3 – P1 – M4
Poboljšanje slike zdravlja i
socijalne sigurnosti kroz
jačanje preventivnih programa
Broj organizacija civilnog društva koje provode preventivne programe u zdravstvu i socijalnoj skrbi
Manji broj osoba ovisnih o duhanu, alkoholu,drogama
Manji broj pretilih osoba
Manji broj osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti
Manji broj oboljelih i umrlih osoba
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
161
Praćenje provedbe Strategije razvoja Općine Davor obuhvaća stalan monitoring,
mjerenje učinaka provedbe programa, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu
uspješnosti i učinkovitosti mjera, odnosno aktivnosti i projekata kojima se provode.
Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti Općine.
C3 – P1 – M5
Unaprjeđenje infrastrukture, dostupnosti i
kvalitete usluga u zdravstvenim
ustanovama
Broj novih i obnovljenih objekata u zdravstvu i socijalnoj skrbi
Količina nove opreme u zdravstvenim i socijalnim ustanovama koja je primjerena propisanom standardu
Veći broj prijevoznih sredstava u zdravstvu i socijalnoj skrbi
Prioritet C3 – P2 Indikatori/pokazatelji
Početna vrijednost
Završna vrijednost
Mjera
C3 – P2 – M1
Jačanje kapaciteta
organizacija civilnog društva
Povećanje broja razvojnih projekata koje su
izradile i provode udruge
Povećan broj novoformiranih aktivnih udruga
Povećan broj EU projekata/ programa
Povećan broj uključenih građana u aktivnosti i
inicijative potaknute od strane udruga
Povećan broj udruga s istaknutim rezultatima
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
162
7. USKLAĐENOST PROGRAMA S NACIONALNIM RAZVOJNIM PROGRAMIMA I POLITIKAMA
„Razvojni dokument pisani je materijal koji predstavlja cjelovit i usklađen skup ciljeva,
prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na postizanje određenih stanja i/ili održavanje
određenih procesa.“40
Strategija razvoja je razvojni dokument koji je i podloga za korištenje fondova Europske
unije. Strateški ciljevi Općine usklađeni su s prioritetima i ciljevima definiranim
gospodarskom strategijom EU, pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan,
održiv i uključiv rast“41. Ova je strategija, kao nasljednica Lisabonske strategije,
usvojena slijedom potreba da se izađe iz krize i da se EU uvođenje srednjoročnih i
dugoročnih reformi transformira u ekonomiju koja će ostvarivati visoke stope
zaposlenosti, produktivnosti i društvene povezanosti.
Strategija razvoja, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađena sa
ključnim regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim strateškim
ciljevima, a budući da realizacijom svojih mjera i aktivnosti, pridonosi i ostvarenju
strateških ciljeva nadređenih strateških razina.
Strategija mora biti usklađena sa strateškim ciljevima/prioritetima nacionalne razine i
to sa strateškim dokumentima/Strategijama razvoja Republike Hrvatske, jer je
Strategija razvoja provedbeni dokument provođenja mjera ukupnog gospodarskog i
društvenog razvoja na lokalnom području.
42Razvojni dokumenti koji obuhvaćaju čitavu RH trebaju poslužiti za upravljanje
razvojem na nacionalnoj razini. Razvojna pitanja kojima se dokumenti bave, određena
su sektorski. Neki od naziva korištenih prilikom imenovanja razvojnih dokumenata su
strategija, nacionalni plan, nacionalni program ili nacionalna politika. Iako se drugačije
nazivaju, struktura razvojnih dokumenata je slična.
Neki od važećih/aktualnih strateških dokumenata/Strategija razvoja Republike
Hrvatske su:
Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020.;
Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.;
40 Analiza razvojnih dokumenata RH, Zagreb, prosinac 2012. 41http://ec.Europa.eu/euraope2020/index_en.htm 42 Analiza razvojnih dokumenata RH, Zagreb, prosinac 2012.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
163
Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012.-2016. godine;
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. (nacrt programa);
Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine;
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (RH; do 2025. godine);
Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine
Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015.;
Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020.;
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do
2030. godine;
Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011.-2020.;
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.;
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine;
Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj od 2012.-2015.
godine;
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (do 2025. godine);
Strategija upravljanja vodama 2008.-2038.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
164
Tablica 78. Usklađenost Strategije razvoja Općine Davor sa ciljevima i prioritetima Strategija razvoja RH do 2020. godine
Programski ciljevi i prioriteti Vrsta/naziv
Strategije razvoja RH
Opći ciljevi Strateški ciljevi / Prioriteti /
Operativne aktivnosti / Mjere
C1
Ra
zvo
j i ja
ča
nje
go
sp
od
ars
tva
C1 – P1 Razvoj poljoprivredne proizvodnje Program ruralnog
razvoja RH 2014.-2020.
Konkurentnost poljoprivrede, održivo gospodarenje
resursima i uravnotežen razvoj ruralnih područja
PRIORITET
1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim
područjima 2. Poboljšanje održivosti i konkrentnosti
poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih
tehnologija i održivog upravljanja šumama
C1 – P1 Jačanje malog i srednjeg
poduzetništva
Strategija razvoja poduzetništva u RH
2013.-2020.
Povećanje konkurentnosti maloga gospodarstva u
Hrvatskoj
STRATEŠKI CILJ
1. Poboljšanje ekonomske uspješnosti
C1 – P3 Osnaživanje turističkih potencijala
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
godine
Povećanje atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma što će rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u
svijetu po kriteriju konkurentnosti
OPERATIVNA AKTIVNOST
1. Marketing 2. Razvoj turističke ponude
Strategija očuvanja, zaštite i održivog
gospodarskog korištenja kulturne baštine RH za razdoblje 2011.-2015.
Postići učinkovitije i uspješnije upravljanje zaštitom i očuvanjem
kulturne baštine, i istodobno potaknuti i osnažiti
gospodarsko korištenje razvojnih potencijala te
baštine
STRATEŠKI CILJ
1. Povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi
njezina održivog korištenja
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
165
C2
Un
ap
rjeđ
en
je k
om
un
aln
e i
nfr
astr
uktu
re
C2 – P1 Provođenje mjera gospodarenja
otpadom
Strategija gospodarenja otpadom RH (do 2025.
godine)
Ostvarivanje i održavanje cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom koji će biti usmjeren prema suvremenim europskim
standardima i zahtjevima
STARTEŠKI CILJ
1. Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada
kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada
2. Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje
uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava)
C2 – P2 Poboljšanje kvalitete komunalne
opremljenosti
Strategija upravljanja vodama 2008.-2038.
Postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima
na državnom teritoriju
STRATEŠKE ODREDNICE
1. Upravljanje vodama
Strategija prometnog razvoja RH za razdoblje
od 2014. do 2030. godine
Postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju RH, uzimajući u
obzir novu ulogu nakon njezina pristupanja EU
CILJ
1. Unaprjeđenje prometne povezanosti i koordinacija sa susjednim zemljama
C2 – P3 Unaprjeđenje zaštite okoliša i
energetske učinkovitosti
Strategija gospodarenja otpadom RH (do 2025.
godine)
Ostvarivanje i održavanje cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom koji će biti usmjeren prema suvremenim europskim
standardima i zahtjevima
STARTEŠKI CILJ
1. Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega
se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada
2. Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta
za učinkovito funkcioniranje sustava)
Strategija energetskog razvoja RH do 2020.
godine
Izgradnja sustava uravnoteženog razvoja
odnosa između sigurnosti opskrbe energijom,
konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu omogućiti
kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom
CILJ
1. Biomasa 4. Energija vjetra
7. Sunčeva energija
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
166
C3
Po
bo
ljš
an
je k
valite
te s
tan
ova
nja
kro
z p
ov
eć
an
je
živ
otn
og
sta
nd
ard
a s
tan
ov
niš
tva C3 – P1
Podizanje društveno – socijalnog
standarda i zdravstvene sigurnosti
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (RH; do 2025. godine)
Težiti cjelovitom, fleksibilnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja koji povezuje
sve razine i vrste obrazovanja i istraživanja u harmoničnu i transparentnu
cjelinu temeljenu na zajedničkim pozitivnim
vrijednostima, načelima i ciljevima
CILJ (rani i predškolski, osnovnoškolski i srednješkolski odgoj i obrazovanje)
1. Unaprijediti razvojni potencijal
odgojno-obrazovnih ustanova 5. Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama
7. Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova
C3 – P2 Jačanje sustava organizacija civilnog
društva
Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj
civilnog društva od 2012. do 2016. godine
Stvoriti uvjete za razvoj zajednice u kojoj građani i
organizacije civilnoga društva u sinergiji s drugim
sektorima, aktivno, ravnopravno i odgovorno, u skladu s načelima održivog razvoja i djelovanja za opće
dobro, sudjeluju u ostvarivanju društva
blagostanja i jednakih mogućnosti za sve
MJERA
5. Uspostaviti transparentan postupak dodijele prostora u državnom vlasništvu i
vlasništvu JLPS-a na korištenje organizacijama civilnoga društva radi
provedbe programa i projekata od interesa za opće dobro
12. Uvođenje odgojno-obrazovnih sadržaja usmjerenih stjecanju znanja, stavova i
vrijednosti u vezi s volontiranjem u obrazovni sustav
15. Poticati i razvijati volonterske programe u organizacijama/ustanovama pružateljima
socijalnih sluga
Izvor: Općina Davor, http://europski-fondovi.eu/strateski-dokumenti-republike-hrvatske-2014-2020
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
167
8. ZAKLJUČAK
Strategija razvoja Općine Davor vlasništvo je svih mještana Općine Davor. Strategija
je rezultat rada temeljenog na partnerstvu između ključnih dionika razvojnih sektora
Općine, te predstavlja njihov konsenzus oko razvojnog smjera i budućnosti Općine
Davor.
Tijekom izrade Strategije postignuto je dublje razumijevanje uloge i značenja ovog
dokumenta te je podignuta razina svijesti o razvojnim potrebama i ograničenjima s
kojima je Općina suočena. Strategija je detektirala ključne razvojne pravce Općine, te
je uspostavila komunikaciju između svih bitnih ljudi s područja Općine što treba
poslužiti u budućnosti kao „infrastruktura“ za provedbu definirane razvojne politike
Općine.
Krajnja svrha cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Strategije razvoja je
osigurati višu kvalitetu života za sve mještane Općine Davor, a to znači unaprijediti
prostor i infrastrukturu Općine, podići razinu gospodarske konkurentnosti Općine,
unaprijediti društveni život Općine i čuvati okoliš. Da bi se to ostvarilo potrebno je
kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog okruženja koje će rezultirati
poboljšanjem kvalitete okruženja za život u Općini, smanjenjem nezaposlenosti i
stvaranjem pozitivne razvojne perspektive područja.
Pred općinskim vodstvom sada je izazov da sve zacrtane ciljeve razvoja zajednički
ostvare, te da u dugom roku vizija razvoja Općine postane realnost. Vizija razvoja mora
biti konstantno na umu svih onih koji sudjeluju u razvoju i izgradnji budućnosti Općine
Davor.
S vizijom na umu, daje se zaključna misao ovog dokumenta uz nadu da će se ambicije
ove Strategije ostvariti u željenoj mjeri i na korist svih mještana Općine Davor.
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
168
Dodatak 1. Odluka o osnivanju tijela za izradu Strategije razvoja Općine Davor
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
169
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
170
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
171
9. POPIS TABLICA
Tablica 1. Pregled ciljeva i indikatora strategije Europa 2020..................................... 7
Tablica 2. Geografsko-prostorna obilježja Općine Davor ........................................... 8
Tablica 3. Swot analiza smještaja, klime i prirodnih resursa područja Općine Davor 12
Tablica 4. Razvojni problemi i potrebe smještaja, klime i prirodnih resursa područja
Općine Davor ............................................................................................................ 13
Tablica 5. Ukupan broj stanovnika u Republici Hrvatskoj ......................................... 14
Tablica 6. Ukupan broj stanovnika u Brodsko – posavskoj županiji .......................... 15
Tablica 7. Ukupan broj stanovnika u Općini Davor ................................................... 16
Tablica 8. Prirodno kretanje stanovništva u 2014. godini ......................................... 20
Tablica 9. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu ................................ 20
Tablica 10. Stanovništvo Općine Davor prema vjeri ................................................. 21
Tablica 11. Stanovništvo prema narodnosti Općine Davor ....................................... 22
Tablica 12. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini Davor ................... 23
Tablica 13. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti
i spolu ....................................................................................................................... 24
Tablica 14. Privatna kućanstva prema broju članova ............................................... 25
Tablica 15. Swot analiza stanovništva Općine Davor ............................................... 26
Tablica 16. Razvojni problemi i potrebe stanovništva Općine Davor ........................ 26
Tablica 17. Javne kategorizirane ceste na području Općine Davor .......................... 28
Tablica 18 . Izgrađenost kapaciteta komutacija ........................................................ 31
Tablica 19. Količine skupljenog komunalnog otpada na području Općine Davor ..... 37
Tablica 20. Swot analiza infrastrukturne opremljenosti područja Općine Davor ....... 39
Tablica 21. Razvojni problemi i potrebe razvoja infrastrukture na području Općine
Davor ........................................................................................................................ 40
Tablica 22. Ekološka mreža na području Općine Davor ........................................... 42
Tablica 23. Swot analiza kulturno-povijesne baštine područja Općine Davor ........... 45
Tablica 24. Razvojni problemi i potrebe kulturno-povijesne baštine Općine Davor .. 46
Tablica 25. Pokazatelji razvijenosti Općine Davor .................................................... 50
Tablica 26. Popis poduzeća na području Općine Davor ........................................... 50
Tablica 27. Popis obrta koji djeluju na području Općine Davor ................................. 51
Tablica 28. Popis gospodarskih udruga koje djeluju na području Općine Davor ...... 51
Tablica 29. Ostvareni izvoz u Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor (u tisućama
kuna) ........................................................................................................................ 52
Tablica 30. Ostvareni uvoz u Brodsko – posavskoj županiji i Općini Davor (u tisućama
kuna) ........................................................................................................................ 52
Tablica 31. Bilanca vanjskotrgovinske razmjene (u tisućama kuna) ......................... 53
Tablica 32. Prosječna nezaposlenost u Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor u
razdoblju od 2004. - 2015. godine ............................................................................ 53
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
172
Tablica 33. Nezaposlenost u RH, Brodsko - posavskoj županiji i Općini Davor u
razdoblju od siječnja – prosinca 2014. godine i siječnja – prosinca 2015. godine (stanje
krajem mjeseca) ....................................................................................................... 55
Tablica 34. Pregled broja nezaposlenih BPŽ i Općine Davor po razini obrazovanja u
siječnju 2016. godine (stanje krajem mjeseca) ......................................................... 58
Tablica 35. Swot analiza gospodarskih obilježja područja Općine Davor ................. 59
Tablica 36. Razvojni problemi i potrebe razvoja gospodarstva na području Općine
Davor ........................................................................................................................ 60
Tablica 37. Klasifikacija pravnih oblika prema veličini na području Općine Davor .... 60
Tablica 38. Klasifikacija aktivnih pravnih oblika prema djelatnosti na području Općine
Davor ........................................................................................................................ 61
Tablica 39. Swot analiza poduzetništva na području Općine Davor ......................... 63
Tablica 40. Razvojni problemi i potrebe razvoja poduzetništva na području Općine
Davor ........................................................................................................................ 64
Tablica 41. Ostvareni dolasci turista (razdoblje 2014. i 2015. godine) ...................... 66
Tablica 42. Ostvarena noćenja turista (razdoblje 2014. i 2015. godine) ................... 67
Tablica 43. Dolasci i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta u 2014. godini u
BPŽ .......................................................................................................................... 68
Tablica 44. Ponuda smještajnih kapaciteta u gradu Nova Gradiška ......................... 69
Tablica 45. Smještajni kapaciteti u Brodsko – posavskoj županiji 2013. godine ....... 69
Tablica 46. Dionici turističkog razvoja Općine Davor ................................................ 71
Tablica 47. Swot analiza turizma na području Općine Davor.................................... 71
Tablica 48. Razvojni problemi i potrebe turističkog razvoja Općine Davor ............... 72
Tablica 49. Ukupan broj poljoprivrednih kućanstava, poslovnih subjekata i korištenog
poljoprivrednog zemljišta u Brodsko - posavskoj županiji ......................................... 73
Tablica 50. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini
ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog
zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta ................................ 74
Tablica 51. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama
................................................................................................................................. 74
Tablica 52. Prosječna količina i broj parcela zemljišta po kućanstvu te prosječna
veličina parcele u Brodsko – posavskoj Županiji i Općini Davor ............................... 75
Tablica 53. Stanje grla stoke na području Općine Davor i Brodsko – posavske županije
................................................................................................................................. 76
Tablica 54. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju peradi ............... 76
Tablica 55. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju svinja ............... 76
Tablica 56. Stanje voćaka na području Općine Davor i Brodsko - posavske županije
................................................................................................................................. 77
Tablica 57. Broj poljoprivrednih kućanstava prema vrstama voćnih stabala ............. 78
Tablica 58. Broj kućanstava koji je ostvario prihod od prodaje u Općini Davor ......... 78
Tablica 59. Swot analiza poljoprivrede na području Općine Davor ........................... 80
Tablica 60. Razvojni problemi i potrebe razvoja poljoprivrede na području Općine
Davor ........................................................................................................................ 81
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
173
Tablica 61. Mreža potrebnih timova na razini primarne zdravstvene djelatnosti na
području Brodsko - posavske županije i Općine Davor ............................................ 89
Tablica 62. Popis sportskih udruga i klubova na području Općine Davor ................ 91
Tablica 63. Popis kulturoloških udruga na području Općine Davor .......................... 92
Tablica 64. Popis građanskih i drugih udruga na području Općine Davor ................ 92
Tablica 65. Swot analiza društvenih djelatnosti Općine Davor ................................. 93
Tablica 66. Razvojni problemi i potrebe društvenih djelatnosti Općine Davor .......... 94
Tablica 67. Popis općinskih poduzeća ...................................................................... 96
Tablica 68. Ostvareni prihodi/primici Općine Davor za razdoblje 2012.-2015. godine
................................................................................................................................. 98
Tablica 69. Ostvareni rashodi/izdaci Općine Davor za razdoblje 2012.- 2015. godine
............................................................................................................................... 100
Tablica 70. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora – usporedba 2014. i 2015.
godine ..................................................................................................................... 102
Tablica 71. Swot analiza institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje
razvojem Općine Davor .......................................................................................... 103
Tablica 72. Razvojni problemi i potrebe instituconalnog okvira i financijskih izvora za
upravljanje razvojem Općine Davor ........................................................................ 104
Tablica 73. Popis aktualnih projekata Općine Davor .............................................. 143
Tablica 74. Popis institucija javnog sektora prema ciljevima Strategije .................. 148
Tablica 75. Financijski okvir izvora financiranja Strategije ...................................... 151
Tablica 76. Okvirni godišnji operativni plan provedbe prioritetnih mjera (aktivnosti) 152
Tablica 77. Praćenje provedbe programa ............................................................... 153
Tablica 78. Usklađenost Strategije razvoja Općine Davor sa ciljevima i prioritetima
Strategija razvoja RH do 2020. godine ................................................................... 164
10.POPIS SLIKA
Slika 1. Hijerarhijski prikaz metodologije izrade Strategije razvoja ............................. 5
Slika 2. Geografski smještaj Općine Davor u Republici Hrvatskoj .............................. 9
Slika 3. Položaj Općine Davor u prostoru Brodsko – posavske županije ................... 9
Slika 4. Cestovni promet na području Brodsko – posavske županije ....................... 27
Slika 5. Identifikacija i odabir projektnih ideja ......................................................... 142
11.POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Usporedba broja stanovnika RH 2001. i 2011. godine ........................... 14
Grafikon 2. Usporedba broja stanovnika BPŽ 2001. i 2011. godine ......................... 16
Grafikon 3. Usporedba broja stanovnika Općine Davor 2001. i 2011. godine .......... 17
Grafikon 4. Kretanje broja stanovnika u Općini Davor kroz povijest ......................... 17
Strategija razvoja Općine Davor 2016.-2020.
174
Grafikon 5. Indeksi kretanja stanovnika Općine Davor ............................................. 18
Grafikon 6. Prikaz vitalnih indeksa (živorođeni/10 umrlih) po pojedinim područjima . 19
Grafikon 7. Doseljene osobe prema spolu u ukupnom broju stanovništva Općine Davor
................................................................................................................................. 21
Grafikon 8. Dobna struktura stanovništva Općine Davor .......................................... 23
Grafikon 9. Prosječna nezaposlenost u Brodsko – posavskoj županiji u razdoblju od
2004.-2015. godine ................................................................................................... 54
Grafikon 10. Prosječna nezaposlenost u Općini Davor u razdoblju od 2004.- 2015.
godine ....................................................................................................................... 54
Grafikon 11. Kretanje broja nezaposlenih osoba Brodsko - posavske županije po
mjesecima u 2014. i 2015. godini ............................................................................. 56
Grafikon 12. Kretanje broja nezaposlenih osoba Općine Davor po mjesecima u 2014.
i 2015. godini ............................................................................................................ 56
Grafikon 13. Nezaposlene osobe Općine Davor prema razini obrazovanja u siječnju
2016. godine (stanje krajem mjeseca) ...................................................................... 58
Grafikon 14. Struktura dolazaka i noćenja turista u Gradu Nova Gradiška tijekom 2015.
godine ....................................................................................................................... 67
Grafikon 15. Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka u proračunu Općine Davor
2012.-2015. godine, u kunama ................................................................................. 99
Grafikon 16. Prikaz ukupno ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka u
razdoblju od 2012.-2015. ........................................................................................ 101