Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Strategija razvoja Općine Desinić 2014. – 2020. godina
IMPRESSUM
Izdavač:
Općina Desinić
Glavni urednik:
Zvonko Škreblin
Uredništvo:
Autori tekstova: Zvonko Škreblin, Nataša Hlaban, Tomislav Klobučar, Alen
Hutinović, Helena Matuša, Matija Čičko
Izrazi koji se koriste u ovoj Strategiji, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol
SADRŽAJ
POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................................................... 5
POPIS TABLICA ...................................................................................................................................................... 6
POPIS SLIKA .......................................................................................................................................................... 6
1 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA ........................................................................................................................ 7
2. GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI ......................................... 8
2.1. Geografske i klimatske karakteristike Općine Desinić ............................................................................ 8
2.2. Komunikacijska povezanost ................................................................................................................. 10
2.2. Prirodni resursi i kulturna dobra ........................................................................................................... 10
3. POVIJEST OPĆINE DESINIĆ ...................................................................................................................... 12
4. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA ..................................................................................... 13
5. TRŽIŠTE RADA ............................................................................................................................................ 18
5.1. Nezaposlenost ..................................................................................................................................... 18
5.2. Zaposlenost ......................................................................................................................................... 22
5.3. Korisnici mirovina ................................................................................................................................. 23
6. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA .............................................................................................................. 25
6.1. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje ......................................................................................... 25
6.2. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje ................................................................................................... 26
6.3. Zdravstvo ............................................................................................................................................. 28
6.4. Kultura .................................................................................................................................................. 28
6.5. Sport .................................................................................................................................................... 29
6.6. Organizacije civilnog društva ............................................................................................................... 29
6.7. Marginalizirane skupine i socijalna politika .......................................................................................... 30
7. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA ...................................................................................... 31
7.1. Prometna infrastruktura........................................................................................................................ 31
7.2. Telekomunikacije ................................................................................................................................. 33
7.3. Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja ....................................................................................... 33
7.4. Gospodarenje otpadom........................................................................................................................ 34
8. LOKALNO GOSPODARSTVO ..................................................................................................................... 35
8.1. Poduzetništvo i obrti ............................................................................................................................. 35
8.2. Poslovna zona ..................................................................................................................................... 37
8.3. Turizam ................................................................................................................................................ 38
8.4. Poljoprivreda ........................................................................................................................................ 39
9. STANJE OKOLIŠA ....................................................................................................................................... 41
10. DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ .................................................................................. 42
4
10.1. Međuregionalna i međunarodna suradnja ....................................................................................... 46
11. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE ............................................................................... 47
11.1. Institucionalni okvir .......................................................................................................................... 49
12. CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA ............................................................................................................ 54
13. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I REGIONALNIM STARTEŠKIM
DOKUMENTIMA .................................................................................................................................................... 65
14. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA STRATEGIJOM .................................................................. 70
14 PROVEDBA STRATEGIJE ...................................................................................................................... 72
15 PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE .................................................................................................. 74
Prilog I – Partnersko vijeće za izradu Strategije razvoja Općine Desinić .............................................................. 83
Prilog II – Akcijski plan ........................................................................................................................................... 84
Prilog III – Prijedlog obrasca za prikupljanje projekata .......................................................................................... 85
PRILOG IV - Minimalni sadržaj Baze projekta ...................................................................................................... 89
PRILOG V – FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PROVEDBI ......................................................................................... 90
5
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika na području Općine Desinić; 1953. - 2011. ................................................. 13
Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Općine Desinić ...................................................... 14
Grafikon 3 Prirodni prirast na području Općine Desinić ......................................................................................... 15
Grafikon 4 Dobno-spolna struktura stanovništva Općine Desinić .......................................................................... 16
Grafikon 5 Obrazovna struktura stanovništva Općine Desinić; 2011. godina ........................................................ 17
Grafikon 6 Nezaposlenost muškaraca i žena te ukupni broj nezaposlenih osoba na području Općine Desinić;
2010. - 2013. godina .............................................................................................................................................. 18
Grafikon 7 Broj nezaposlenih osoba na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. -
2013. ..................................................................................................................................................................... 19
Grafikon 8 Kretanje nezaposlenosti na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. -
2013. ..................................................................................................................................................................... 19
Grafikon 9 Nezaposleni na području Općine Desinić s obzirom na dob i spol; 2012. godina ................................ 20
Grafikon 10 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Općine Desinić; 2012. godina ........................ 21
Grafikon 11 Nezaposleni s područja Općine Desinić s obzirom na trajanje nezaposlenosti; 2012. godina ........... 21
Grafikon 12 Struktura zaposlenih osoba s područja Općine Desinić; 2010. - 2013. .............................................. 22
Grafikon 13 Kretanje broja zaposlenih osoba na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne
samouprave; 2010. - 2013. .................................................................................................................................... 23
Grafikon 14 Broj učenika prema upisanoj srednjoj školi ........................................................................................ 27
Grafikon 15 Broj obrtnika po djelatnostima za koje je nadležno Udruženje obrtnika Pregrada; 2010. - 2013. ...... 35
Grafikon 16 Broj obrtnika u udruženjima obrtnika Krapinsko-zagorske županije; 2013. godina ............................ 36
Grafikon 17 Posjećenost dvora Veliki Tabor; 2012. - 2013. .................................................................................. 38
Grafikon 18 Namjena poljoprivrednog zemljišta na području Općine Desinić; 2003. godina ................................. 39
Grafikon 19 Kretanje prihoda, rashoda i suficita/deficita u proračunu Općine Desinić; 2009. - 2013. ................... 47
Grafikon 20 Struktura proračunskih prihoda Općine Desinić; 2009. - 2013. .......................................................... 48
Grafikon 21 Struktura proračunskih rashoda Općine Desinić; 2009. - 2013. ......................................................... 49
6
POPIS TABLICA
Tablica 1 Kulturna dobra na području Općine Desinić ........................................................................................... 10
Tablica 2 Obrazovna struktura stanovništva Općine Desinić................................................................................. 17
Tablica 3 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina na području Općine Desinić; 2010. -
2013. ..................................................................................................................................................................... 24
Tablica 4 Struktura izdataka namijenjenih predškolskom odgoju; 2009. - 2013. ................................................... 25
Tablica 5 Struktura izdataka namijenjenih osnovnoškolskom obrazovanju; 2009. - 2013. .................................... 26
Tablica 6 Studenti s područja Općine Desinić ....................................................................................................... 27
Tablica 7 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju kulture; 2009. - 2013. ..................................... 28
Tablica 8 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju sporta; 2009. - 2013. ...................................... 29
Tablica 9 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni socijalnoj skrbi; 2009. - 2013. ..................................... 30
Tablica 10 Županijske ceste na području Općine Desinić ..................................................................................... 31
Tablica 11 Lokalne ceste na području Općine Desinić .......................................................................................... 31
Tablica 12 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni prometnoj infrastrukturi; 2011. - 2013. ...................... 32
Tablica 13 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju komunalne infrastrukture; 2009. - 2013. ....... 34
Tablica 14 Financijski rezultati poduzetnika s područja Općine Desinić; 2012. - 2013. ......................................... 37
Tablica 15 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni poljoprivredi; 2009. - 2013. ....................................... 40
Tablica 16 Projektni prijedlozi s područja Općine Desinić ..................................................................................... 45
POPIS SLIKA
Slika 1 Administrativna podjela Općine Desinić ............................................................................................. 8
Slika 2 Karta prometnica na području Općine Desinić .................................................................................. 32
7
1 UVODNA RIJEČ NAČELNIKA
Uzimajući u obzir brze promjene u današnjem svijetu, poslovanju pa i životu te shvaćajući kako je nužnost
koordiniranog i integriranog pristupa planiranju razvoja jedini način da se efikasno iskoriste sve prednosti i prilike
našega kraja, Općina Desinić pristupila izradi Strategije razvoja Općine Desinić u suradnji sa Zagorskom razvojnom
agencijom d.o.o. i članovima partnerskog vijeća za izradu Strategije razvoja Općine Desinić za razdoblje do 2020
godine. Strategija razvoja planski je dokument koji određuje ciljeve i prioritete održivog društveno gospodarskog
razvoja Općine.
Uz poseban naglasak na očuvanju okoliša, te njegovanjem i promidžbom neiscrpne bogate kulturno povijesne
baštine, napori Općine Desinić biti će usmjereni na osmišljeno i udruženo djelovanje čitave zajednice uz pomoć i
savjetovanje ostalih županijskih, državnih i europskih institucija u pogledu osiguranja napretka po pitanjima
poljoprivrede, gospodarstva, poduzetništva i obrtništva. Cilj je zajedništvom, suradnjom i uvažavanjem mišljenja
stvoriti napredak i prilagodljivu lokalnu zajednicu sa naglaskom na stvaranju većeg prosperiteta za sve stanovnike.
Načelnik
Zvonko Škreblin
8
2. GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI
2.1. Geografske i klimatske karakteristike Općine Desinić
Općina Desinić je jedinica lokalne samouprave osnovana i prostorno utemeljena Zakonom o područjima županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Prostire se na 45 km2 (3,66% od ukupne površine Krapinsko-zagorske
županije) te u svom sastavu obuhvaća 28 naselja: Desinić, Desinić Gora, Donji Jalšovec, Donji Zbilj, Dubravica
Desinićka, Gaber, Gora Košnička, Gornji Jalšovec, Gornji Zbilj, Gostenje, Grohot, Hum Košnički, Ivanić Desinićki,
Ivanić Košnički, Jazbina, Jelenjak, Klanječno, Košnica, Nebojse, Osredek Desinićki, Ravnice Desinićke, Stara Ves
Košnička, Šimunci, Škalić Zagorski, Trnovec Desinićki, Turnišće Desinićko, Turnovo i Velika Horvatska (Sl. 1).
Slika 1 Administrativna podjela Općine Desinić
Izvor: Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije
Općina Desinić smještena je na sjeverozapadu Krapinsko-zagorske županije i udaljena je svega 6 km od graničnog
prijelaza Miljana. Zapadni dio graniči s općinom Zagorska Sela, na sjeveru s općinom Hum na Sutli, na istoku s
gradom Pregradom, a na jugu s općinama Tuhelj i Kumrovec. Reljef Općine Desinić ističe se brdovitim brežuljcima
Kostelskog gorja i blažim bregovima koji se nastavljaju na južnoj položini Kostelskog gorja uz doline potoka
Horvatska i Zbiljskog potoka. Na području Općine dio ogranaka Kostelskog gorja čine Desinička gora, Sunčana
9
gora i Košnička gora. Devetnaest posto Općine nalazi se iznad 300 metara nadmorske visine. Na 70% teritorija
općine nepovoljna je konfiguracija terena. U središnjem južnom dijelu ogranaka Kostelskog gorja ističe se
srednjovjekovni grad Veliki Tabor, smješten iznad doline Horvatske, na visini od 362 m/nv. Nastavno na južne
ogranke gorja između vodotoka razvedeni su brjegovi i brežuljci koji se izmjenjuju s obradivim površinama. Na
vrhovima pojedinih brežuljaka nalaze se tragovi nekadašnjih dvoraca i kurija, zatim zaseoci i sakralne građevine.
Zagorsko humlje s pretežito pitomim brjegovima i brežuljcima čine tipični krajobraz Hrvatskog zagorja, po čemu se
ono razlikuje i prepoznaje. Geološka građa, razvedeni reljef, klima te drugi čimbenici utjecali su na razvoj različitih
tipova tala na razmjerno malom prostoru, što je značajka Hrvatskog zagorja u cjelini. Na višim padinama ogranaka
Kostelskog gorja, iznad jezerskih sedimenta, razvila su se eutrična smeđa tla i distrična smeđa glinasta tla. Distrična
tla su izrazito šumska tla dok su dublja eutrična smeđa tla pogodna za poljoprivredu. U dolinama su razvijena
aluvijalna tla. Na mjestima gdje je usporen protok vodotoka i gdje se voda dulje zadržava javlja se i tip močvarnog
oglejenog tla.
Vegetacija na području Općine Desinić može se podijeliti na šumske, brdske i dolinske livade, te očuvani prirodni
tokovi gorskih i djelomično dolinskih vodotoka. Šumske površine pružaju se na sjevernim ekspozicijama na strmijim
i blažim padinama brjegova i brežuljaka i u dubokim jarcima. Šumske zajednice Općine Desinić u cjelini pripadaju
eurosibirsko – sjevernoameričkoj regiji. Od šumskih zajednica zastupljene su zajednice hrasta kitnjaka i običnoga
graba. Vertikalna rasprostranjenost ove šumske zajednice je do 500 metara nadmorske visine. Odlikuje se bogatim
flornim sastavom i vrstama koje su znakovite za ilirski florni element. Na izrazito strmim i sjevernim padinama gorja
pridolazi šuma bukve s bekicom(Luzulo-Fagetum sylvaticae Ht). Ove šume su su ugrožene prekomjernim branjem
šumskog cvijeća te grančica jele, tise i božikovine , koje se prodaju za za izradu vijenaca. Tisa i božikovina su
zaštićene kao pojedine vrste na temelju Zakona o zaštiti prirode te se iste ne smiju brati na svojim prirodnim
staništima. Na dubljem distrično smeđem tlu zastupljena je šumska zajednica bukve s mrtvom koprivom (Lamio-
orvalae-Fagetum sylvatacae Ht). Od livadnih zajednica najzastupljenije su vlažne livade krestaca (Bromo-
Cynosuretum cristati) koje se protežu uz potok Horvatska i Žbiljski potok. To su vlažne livade redovito plavljenje
nakon obilnih oborina.
Na području čitave Krapinsko–zagorske županije, pa tako i Općine Desinić, prevladava kontinentalno humidni tip
klime. Ovaj tip klime karakteriziraju umjereno topla i kišovita ljeta te hladne zime. Ljeta su svježa sa srednjom
mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, a zimi se srednja temperatura najhladnijeg mjeseca
kreće iznad -3°C. Oborine su ujednačene tijekom cijele godine. Maksimum padalina je ljeti (lipanj - kolovoz) te u
jesen (rujan - studeni). Tijekom zime, proljeća i jeseni česte su pojave mraza i to uglavnom u dolinama potoka
Horvatska i Žbiljskog potoka, kao i u gorskim potočnim dolinama. Godišnje u prosjeku padne 952 mm oborina što
ukazuje na humidnu, a u višim predjelima i na perhumidnu klimu. Prevladavaju vjetrovi jugozapadnog i
sjeverozapadnog smjera. Snježni pokrivač do 30 cm visine u prosjeku se bilježi 5 do 10 dana godišnje dok
maksimalna visina snježnog pokrivača iznosi do 60 cm. Godišnje se prosječno javlja 66 vedrih dana uz srednje
godišnje trajanje sunčanih razdoblja u iznosu od 1.800 do 1.900 sati.
10
2.2. Komunikacijska povezanost
Povoljan zemljopisni položaj (blizina gradova Pregrade i Krapine), pruža dobre mogućnosti za razvoj Općine
Desinić. Na području Općine Desinić nema planirane magistralne infrastrukture od šireg (županijskog i državnog
značenja). Potrebno je bolje povezati prometnice koje prolaze područjem općine na državne prometnice izvan
prostora općine. Blizina Zagreba, autoceste prema Austriji (Zagreb - Krapina - Maribor), Republike Slovenije, kao i
međunarodne želježničke pruge (Zagreb – Krapina – Beč s odvajanjem prema Varaždinu i Mađarskoj) omogućuju
brzo prometno povezivanje Desinića što je važan čimbenik gospodarskog razvoja. Zbog ambijentalno–pejsažnih
vrijednosti ovoga područja valja istražiti mogućnosti uređenja turističko-ekoloških cesta.
2.2. Prirodni resursi i kulturna dobra
Na području Općine Desinić do sada nije bilo zaštićenog prirodnog naslijeđa. Na temelju Zakona o zaštiti prirode
predlaže se za zaštitu sjeverno područje Kostelskog gorja s južnim ograncima, koji se pružaju prema dolinama
potoka Horvatska i Žbilj u kategoriji značajnoga krajobraza. Na području općine dio ogranaka Kostelskog gorja čine
Desinička gora, Sunčana gora i Košnička gora. U središnjem južnom dijelu ogranaka Kostelskog gorja ističe se
srednjovjekovni grad Veliki Tabor, smješten iznad doline Horvatske, na visini od 362 m/nv. Pitomi predjeli potočnih
dolina s raštrkanim brežuljcima zagorskoga humlja ocijenjeni su vrijednim, značajnim i prepoznatljivim kultiviranim
krajolicima općine pa ih valja štititi Zaštitom prepoznatljivih i tipičnih krajolika pojedinoga kraja, koja je utvrđena u
Strategiji i akcijskom planu biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske i propisana člankom 151. Zakona
o zaštiti prirode (NN 70/05). Doline potoka Horvatska i potoka Žbilj ocijenjene su su kao osobito vrijedan predjel-
kultivirani krajolik. Kulturni krajolik se definira kao zemljopisno područje povezano s povijesnim djelovanjem,
događajima i osobama, a uključuje prirodne i kulturne sastavnice, odražava kulturne i estetske vrijednosti te sadrži
svojstva kulturnog naslijeđa.
Pored prirodne baštine, na području Općine Desinić nalazi se i vrijedna kulturna baština. Popis kulturnih dobara
koja se nalaze na području Općine Desinić i koja su evidentirana u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske
dan je u Tablici 1.
Tablica 1 Kulturna dobra na području Općine Desinić
Naziv kulturnog dobra Oznaka Vrsta
Dvor Veliki Tabor Z-3072 Nepokretno kulturno dobro- povijesna cjelina
Kapela sv. Marije Magdalene Z-2633 Nepokretno kulturno dobro-pojedinačno
Crkva sv. Ane i župni dvor Z- 2081 Nepokretno kulturno dobro- pojedinačno
Crkva sv. Jurja Z- 2080 Nepokretno kulturno dobro- pojedinačno
Rodna kuća Đure Prejca P-4353 Nepokretno kulturno dobro- pojedinačno
Orgulje u župnoj crkvi sv. Jurja Z-5628 Pokretno kulturno dobro
Dvije oltarne slike iz kapele sv. Marije Magdalene P-4027 Pokretno kulturno dobro
Dvor Veliki Tabor-muzejska građa Z-4060 Pokretno kulturno dobro
Klavir iz dvora Veliki Tabor P-4113 Pokretno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Marije Magdalene Z-2870 Pokretno kulturno dobro Izvor: Ministarstvo kulture; Registar kulturnih dobara, 2015. godina
11
Dvor Veliki Tabor spada među najljepše i najočuvanije spomenike srednjovjekovne fortifikacije-stambene
arhitekture Hrvatske, ali i ovog dijela Europe. Ne zna se kada je grad prvotno izgrađen i tko su bili graditelji.
Srednjovjekovni grad Veliki Tabor, smješten je iznad doline Horvatske, na visini od 362 m/nv u središnjem južnom
dijelu ogranaka Kostelskog gorja. Analizom se može sa sigurnošću tvrditi da je dvorac izgrađen u drugoj polovici
XV. stoljeća. Inače riječ "tabor" znači ratni logor. Prvi spomen naziva Tabor "Thabor aliter Wrbowicz" je zabilježen
1497. godine. Od kraja XIX. do sredine XV. stoljeća, vlastelinstvo nad Velikim Taborom bilo je u vlasništvu grofova
Celjskih, dobivši ga od kralja Žigmunda, a izgubivši Veliki Tabor pogibeljom Ulrika Celjskog u sukobu s Ladislavom
Hundayem. Pogibeljom Ulrika Celjskog izumrla je obitelj Celjski, koji su tada držali knežiju Zagorje i županiju
Varaždinsku i Zagrebačku. Uz grofove Celjske i Veliki Tabor vezana je legenda o Veronici Desinićkoj. Peterokutna
kula je nedvojbeno najstariji dio grada, središnja i najveća građevina velikotaborskog sklopa (XV. st). Dvor još i
danas ima svoj bunar, kapelicu i zvono. Danas je Veliki Tabor turističko i kulturno središte sjeverozapadne
Hrvatske.
Dvorac Palfy-Erdody nalazi se na brežuljku u naselju Velika Horvatska, iznad doline potoka Horvatska i Sopotnice.
Prema legendi, Horvatska je dobila pridjev Velika još u doba turskih osvajanja kada je samo 25 mladića uspijelo
obraniti Horvatsku od Turaka. Velika Horvatska u posjedu je obitelji Erdody. Prije dvorca, u Horvatskoj je postojala
kurija koja se spominje 1571. godine u darovnici cara Maksimiljiana Petru Ratkayu kao „curia felseo Horwaczka“.
Dvorac je izgrađen 1611. godine o čemu svjedoči i natpis koji se nalazio iznad ulaznog portala, a kad je on srušen,
ugrađen je ostatak sjevernog krila dvorca. Velika Horvatska pripada obitelji Palffy-Erdody do 1793. godine kada taj
plemićki rod izumire. Kasnije se izmjenjuju vlasnici među kojima su bili Antun Janković Bribirski, grof Franjo Thugut
i kraljevska uprava, a neko vrijeme se upotrebljavao kao samostan. Uz dvorac u Velikoj Horvatskoj sredinom 19.
st. postojao je veliki perivoj romantičarskih obilježja. Dvorac je bio s tri strane okružen perivojem, a sjeverno je
pročelje bilo orjentirano na gospodarsko dvorište. Od velikog četverokrilnog ranobaroknog dvorca ostalo je samo
istočno krilo u kojem se od 1914. g. nalazi osnovna škola.
Kapela Svete Ane kraj osnovne škole i župnog dvora jedna je od rijetkih građevina romantičkog stila sjeverne
Hrvatske. Oslikao ju je poznati hrvatski slikar Oton Iveković, a najpoznatija je slika "Posljednja večera". Crkva sv.
Jurja prvobitno je bila na mjestu današnje dvorane za vjeronauk. Prvo spominjanje desinićke crkve seže do davne
1590. godine kada kralj Rudolf dozvoljava održavanje godišnjih sajmova oko crkve "s Georgii" i kapele "s. Annae
in Desinych". Kasnije, 1639. godine na današnjem mjestu izgrađena je crkva, a 1676. godine ista je proširena u
baroknom stilu.
12
3. POVIJEST OPĆINE DESINIĆ
Desinić se prvi put spominje oko 1334. godine u statutima zagrebačkog Kaptola, pod imenom „Ecclesia sancti
Gheorgii de Zothla“ kao središte rimokatoličke župe sv. Jurja. U XV. stoljeću vlastelinstvo nad naseljem, poglavito
dvorcem Velikim Taborom, pripadalo je grofovima Celjskim sve do njihove pogibelji. Kasnije vlasnici postaju grofovi
Ratkay. Prvi pisani tragovi o popisu stanovništva potječu iz 1823. godine iz najstarije župne knjige „Status
animarum“ u vrijeme župnika Johanesa Sepoka i kapelana Josipa Strittoffa. Školstvo je uvedeno 1843. godine, a
uveo ga je orguljaš Mihalj Šiblj iz Zlatara koji je ujedno bio i prvi učitelj u Desiniću. Od 1869. godine učitelj postaje
Juraj Prejac, inače rodom iz Ptuja, otac poznatog Jurja Đure Prejca. Škola se počela graditi 1864. godine, a
dovršena je 1865. godine., kada počinje i nastava. U početku je u osnovnoj školi djelovalo društvo „Jugoslavenskog
Sokola“ koje je bilo vrlo prosrpski orijentirano. Željko Hohnjec, trgovac iz Desinića 1954. godine gradi prvu dizel-
električnu centralu, vodovod s vodocrpnom postajom i spremnikom na bregu iznad Lugarića, modernu farmu i
silose. Najpoznatija ličnost rodom iz Desinića je Đuro Prejac ml. koji je rođen 25. studenog 1870. godine. Solo
pjevanje je učio kod Ivana pl. Zajca, a školu je završio u Zagrebu. Od 1899. godine djelovao je kao redatelj i glumac
zagrebačkog HNK, a istodobno je bio i nastavnik u školi Hrvatskog glazbenog zavoda.
13
4. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA
Na temelju podataka dobivenih iz popisa stanovništva provedenog 2011. godine, u 28 naselja u sastavu Općine
Desinić živjelo je 2.933 stanovnika što predstavlja nastavak trenda smanjenja stanovnika budući da je prema
podacima iz popisa stanovništva iz 2001. godine na području općine živjelo 3.478 stanovnika. Smanjenje broja
stanovnika također je uočljivo na županijskoj i državnoj razini. Detaljan prikaz kretanja broja stanovnika Općine
Desinić od sredine 20. stoljeća do danas dan je na Grafikonu 1.
Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika na području Općine Desinić; 1953. - 2011.
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Gledajući kretanje broja stanovnika po naseljima koja su u sastavu Općine Desinić, primjetno je smanjenje broja
stanovnika u većini naselja. Izuzetak od tog trenda su naselja Desinić (s 347 stanovnika u 2001. godini na 367
stanovnika u 2011. godini), Dubravica Desinićka (s 38 stanovnika u 2001. godini na 41 stanovnika u 2011. godini)
i Gornji Zbilj (s 56 stanovnika u 2001. godini na 59 stanovnika u 2011. godini). Do najvećeg smanjenja broja
stanovnika došlo je u naseljima Hum Košnički (s 105 stanovnika u 2001. godini na 75 stanovnika tijekom 2011.
godine), Ivanić Desinićki (s 594 stanovnika u 2001. godini na 439 stanovnika tijekom 2011. godine) i Donji Zbilj (s
167 stanovnika u 2011. godini na 132 stanovnika tijekom 2011. godine). Kretanje broja stanovnika u naseljima u
sastavu Općine Desinić u razdoblju od 2001. do 2011. godine prikazano je na Grafikonu 2.
6.835
5.7785.145
4.469
3.8083.478
2.933
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Bro
j sta
no
vnik
a
Godina
14
Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Općine Desinić
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Smanjenje broja stanovnika može se pripisati starenju stanovništva i iseljavanju mlađe populacije u urbane sredine
radi posla i boljih životnih uvjeta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom 2013. godine u Općini
Desinić rođeno je 16 djece, a umrle su 54 osobe što predstavlja negativni prirodni prirast od -38. Općenito, u
vremenskom razdoblju od 2000. do 2013. godine na području Općine Desinić bilježi se negativan prirast. Najveći
negativni prirast zabilježen je 2002. godine (-76), a slijede 2003. i 2011. godina kada je prirodni prirast iznosio -74.
Zabrinjavajuće je što je gotovo svake godine broj umrlih u prosjeku trostruko veći od broja rođenih. Negativni
prirodni prirast na području Općine Desinić u najvećoj mjeri odgovara kretanjima na području Krapinsko–zagorske
županije budući da se u vremenskom razdoblju od 2000. do 2013. godine kontinuirano bilježi negativni prirodni
prirast. Prikaz kretanja prirodnog prirasta na području Općine Desinić u vremenskom razdoblju od 2000. do 2013.
godine dan je na Grafikonu 3.
0
100
200
300
400
500
600
700
Des
inić
Des
inić
Gor
a
Don
ji Ja
lšov
ec
Don
ji Z
bilj
Dub
ravi
ca D
esin
ićka
Gab
er
Gor
a K
ošni
čka
Gor
nji J
alšo
vec
Gor
nji Z
bilj
Gos
tenj
e
Gro
hot
Hum
Koš
ničk
i
Ivan
ić D
esin
ićki
Ivan
ić K
ošni
čki
Jazb
ina
Jele
njak
Kla
nječ
no
Koš
nica
Neb
ojse
Osr
edek
Des
inić
ki
Rav
nice
Des
inić
ke
Sta
ra V
es K
ošni
čka
Šim
unci
Ška
lić Z
agor
ski
Trn
ovec
Des
inić
ki
Tur
nišć
e D
esin
ičko
Tur
novo
Vel
ika
Hor
vats
ka
Bro
j sta
no
vnik
a
Naselje
2001.
2011.
15
Grafikon 3 Prirodni prirast na području Općine Desinić
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Vitalni indeks predstavlja broj živorođenih na 100 umrlih osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku,
vrijednost vitalnog indeksa za područje Općine Desinić tijekom 2013. godine iznosila je 29,6. Ovo je znatno ispod
vrijednosti ovoga pokazatelja za Republiku Hrvatsku (79,3) i Krapinsko–zagorsku županiju (61,2). Sve susjedne
jedinice lokalne samouprave imaju više vrijednosti vitalnog indeksa u odnosu na Općinu Desinić. Izuzetak
predstavlja Općina Kumrovec koja ima vitalni indeks 28. Općina Zagorska Sela ima vitalni indeks od 33,3, grad
Pregrada 50, Općina Hum na Sutli 57,8, a Općina Tuhelj ima najviši vitalni indeks od 69,4. Općenito, u vremenskom
razdoblju od 2000. do 2013. godine, vrijednost vitalnog indeksa na području Općine Desinić bila je znatno niža od
100.
Analizirajući sastav stanovništva s obzirom na spol, vidljivo je kako u stanovništvu Općine Desinić prevladavaju
žene (1.480 osoba ili 50,46% od ukupnog broja stanovnika u 2011. godini). Gledajući stanovništvo s obzirom na
dob, uočeno je kako većina muškaraca spada u dobnu skupinu od 55 do 59 godina (132 osobe ili 4,50% od ukupnog
broja stanovnika) dok većina žena spada u dobnu skupinu od 45 do 49 godina ( 108 osoba ili 3,68% od ukupnog
broja stanovnika). Struktura dobno-spolnog sastava stanovništva Općine Desinić prikazana je na Grafikonu 4
pomoću dobno-spolne piramide. Gledajući oblik dobno-spolne piramide može se uočiti kako ona ima oblik košnice
(stacionarni tip) s tendencijom da u budućnosti poprimi oblik urne (regresivni ili konstriktivni tip). Ovo znači da u
sastavu stanovništva prevladava stanovništvo zrele dobi dok će u budućnosti zbog niskog nataliteta i procesa
starenja stanovništva prevladavati staro stanovništvo. To će u budućnosti samo još više pojačati proces
depopulacije i dovesti do daljnjeg smanjenja broja stanovnika. Struktura dobno-spolnog sastava stanovništva
Općine Desinić dana je u nastavku.
-100
-80
-60
-40
-20
0
20
40
60
80
100
120
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Pri
rod
ni p
rira
st
Godina
Živorođeni
Umrli
Prirodni prirast
16
Grafikon 4 Dobno-spolna struktura stanovništva Općine Desinić
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Gledajući obrazovnu strukturu stanovništva Općine Desinić vidljivo je kako većina stanovništva ima završenu
srednju (44,58% od ukupnog broja stanovnika s navršenih 15 godina) i osnovnu školu (29,27%). Udio
visokoobrazovanog stanovništva je malen i iznosi svega 4,22%. Gledajući stanovništvo sa srednjoškolskim
obrazovanjem, vidljivo je kako većinu čine muškarci (24,43% od ukupnog broja stanovnika s navršenih 15 godina)
dok kod visokoobrazovanog stanovništva većinu čine žene (2,15%). Kod stanovništva sa srednjoškolskim
obrazovanjem najviše ih je završilo industrijske i obrtničke strukovne škole u trajanju od 1 do 3 godine (25,64% od
ukupnog broja stanovnika s navršenih 15 godina) dok ih je najmanje završilo gimnaziju (1,60%). Udio osoba bez
ikakvog obrazovanja je malen te iznosi svega 2,85%. Stanovništvo bez škole i sa završenom osnovnom školom
većinom se odnosi na osobe starije životne dobi koje su već izašle s tržišta rada te se nalaze u mirovini.
Uspoređujući obrazovnu strukturu stanovništva Općine Desinić sa susjednim jedinicama lokalne samouprave
vidljivo je kako je ona nepovoljna. Naime, sve jedinice lokalne samouprave koje graniče s Općinom Desinić imaju
veći udio stanovništva sa srednjom školom i visokoobrazovanog stanovništva. Udio visokoobrazovanog
stanovništva u Općini Zagorska Sela je 5,52%, u Općini Tuhelj 5,91%, u Gradu Pregradi 6,54%, u Općini Kumrovec
7,08% i u Općini Hum na Sutli 7,99%. Prema tome, može se zaključiti kako je u budućnosti potrebno uložiti više
napora kako bi se podigao udio visokoobrazovanog stanovništva na području Općine Desinić. Detaljan prikaz
obrazovne strukture stanovništva Općine Desinić dan je u Tablici 2. i na Grafikonu 5.
5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5
0-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80-84
85-89
90-94
95 i više
%
dob
M F
17
Tablica 2 Obrazovna struktura stanovništva Općine Desinić
Bez
škole
Osnovna
škola
Srednja škola Visoko obrazovanje
Industrijske i obrtničke strukovne
škole u trajanju od 1 do 3 godine
Tehničke i srodne
strukovne škole u
trajanju od 4 i više godina
Gimnazija UKUPNO Stručni studij
Sveučilišni studij
Doktorat znanosti
UKUPNO
Ukupno 2,85% 29,27% 25,64% 12,53% 1,60% 39,77% 2,46% 1,72% 0,04% 4,22%
Muškarci 1,37% 13,08% 17,99% 5,43% 1,01% 24,43% 1,17% 0,86% 0,04% 2,07%
Žene 1,48% 16,19% 7,65% 7,10% 0,59% 15,34% 1,29% 0,86% 0% 2,15%
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Grafikon 5 Obrazovna struktura stanovništva Općine Desinić; 2011. godina
Izvor: Državni zavod za statistiku: obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
2,85%
29,27%
25,64%
12,53%
1,60%2,46%
1,72% 0,04%Bez škole
Osnovna škola
Srednja škola Industrijske i obrtničkestrukovne škole u trajanju od 1 - 3 godina
Srednja škola Tehničke i srodne strukovneškole u trajanju od 4 i više godina
Srednja škola Gimnazija
Visoko obrazovanje Stručni studij
Visoko obrazovanje Sveučilišni studij
Visoko obrazovanje Doktorat znanosti
18
5. TRŽIŠTE RADA
5.1. Nezaposlenost
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom 2013. godine na prostoru Općine Desinić evidentirano
je 203 nezaposlenih osoba. Ovo predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu (223 nezaposlenih osoba) te
prekid trenda porasta broja nezaposlenih osoba prisutnog od 2010. godine. Isti trend, također je prisutan na
području Krapinsko–zagorske županije gdje je od 2010. godine iz godine u godinu rastao broj nezaposlenih osoba.
Izuzetak predstavlja 2013. godina kada je u odnosu na godinu ranije došlo do smanjenja broja nezaposlenih osoba
(tijekom 2012. godine na području Krapinsko–zagorske županije evidentirano je 8.960 nezaposlenih osoba dok je
tijekom 2013. godine evidentirano 8.615 nezaposlenih osoba). Gledajući spol nezaposlenih u vremenskom
razdoblju od 2010. do 2013. godine, uočeno je kako većinu nezaposlenih osoba na području Općine Desinić čine
muškarci (57,64%). Broj nezaposlenih muškaraca i žena konstantno se povećavao do 2012. godine, nakon čega
tijekom 2013. godine dolazi do smanjenja broja nezaposlenih. Prema podacima Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje, u 2013. godini stopa nezaposlenosti među muškarcima iznosila je 37,5 %, među ženama 19,1%
dok je ukupna stopa nezaposlenosti na području Općine Desinić iznosila 26,6%. Grafički prikaz kretanja
nezaposlenosti među muškarcima, ženama te ukupnog broja nezaposlenih na području Općine Desinić dan je na
Grafikonu 6.
Grafikon 6 Nezaposlenost muškaraca i žena te ukupni broj nezaposlenih osoba na području Općine Desinić; 2010. - 2013. godina
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Uspoređujući nezaposlenost na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave (Grad Pregrada,
Općine Hum na Sutli, Kumrovec, Tuhelj i Zagorska Sela) vidljivo je kako je 2013. godine u Gradu Pregradi bilo 493
nezaposlenih, Općini Hum na Sutli 228 nezaposlenih, Općini Tuhelj 170 nezaposlenih, Općini Zagorska Sela 58
nezaposlenih te u Općini Kumrovec 138 nezaposlenih osoba. Gledajući vremensko razdoblje od 2010. do 2013.
godine, u navedenim jedinicama lokalne samouprave većinom se povećavao broj nezaposlenih osoba. Ovo je
dovelo do toga da je u svim ranije navedenim jedinicama lokalne samouprave broj nezaposlenih osoba tijekom
0
50
100
150
200
250
2010. 2011. 2012. 2013.
Bro
j nez
apo
slen
ih
Godina
Muškarci
Žene
UKUPNO
19
2013. godine bio veći u odnosu na 2010. godinu. Prikaz kretanja i usporedba nezaposlenosti u Općini Desinić i
susjednim jedinicama lokalne samouprave dana je na Grafikonu 7.
Grafikon 7 Broj nezaposlenih osoba na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013.
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Kao što je i ranije rečeno, stopa nezaposlenosti u Općini Desinić tijekom 2013. godine iznosila je 26,6%. U
vremenskom razdoblju od 2010. do 2013. godine stopa nezaposlenosti je konstantno rasla. Isti negativni trend
zabilježen je i u Općinama Tuhelj, Kumrovec i Zagorska Sela dok je u Općini Hum na Sutli i Gradu Pregradi stopa
nezaposlenosti pala. Uspoređujući vrijednosti stopa nezaposlenosti iz 2013. godine, uočeno je kako su Općine
Tuhelj( 30,8% ), Zagorska Sela (33,5% ) i Kumrovec (34%) imale višu stopu nezaposlenosti u odnosu na Općinu
Desinić. Tijekom 2013. godine stopa nezaposlenosti u Općini Desinić je bila samo 5,8% viša od prosječne stope
nezaposlenosti Krapinsko-zagorske županije što ju smješta na 20. mjesto u županiji. Usporedni prikaz kretanja
stope nezaposlenosti na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave u vremenskom razdoblju
od 2010. do 2013. godine dan je na Grafikonu 8.
Grafikon 8 Kretanje nezaposlenosti na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013.
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
0
100
200
300
400
500
600
Desinić Hum na Sutli Pregrada Tuhelj Kumrovec Zagorska Sela
Bro
j nez
apo
slen
ih
JLS
2010.
2011.
2012.
2013.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
2010. 2011. 2012. 2013.
Sto
pa
nez
apo
slen
ost
i
Godina
Desinić
Hum na Sutli
Pregrada
Tuhelj
Kumrovec
Zagorska Sela
20
Analizirajući dob i spol nezaposlenih osoba koje su tijekom 2012. godine evidentirane na području Općine Desinić,
uočeno je kako najviše nezaposlenih muškaraca spada u dobnu skupinu od 20 do 24 godine (20 osoba ili 8,97%
od ukupnog broja nezaposlenih) dok većina nezaposlenih žena također spada u dobnu skupinu od 20 do 24 godine
(20 osoba ili 8,97%). Na području Općine Desinić, kao uostalom i u Republici Hrvatskoj, nezaposlenost mladih
predstavlja veliki problem budući da 29,14% nezaposlenih čine osobe stare između 20 i 29 godina. Slična situacija
je i na županijskoj razini s obzirom da mlade osobe od 20 do 29 godina starosti čine 30,33% nezaposlenih. Radi
se o osobama koje su tek došle na tržište rada i koje nemaju dovoljno radnog iskustva kako bi bile zanimljive
poslodavcima. Velika nezaposlenost je i kod dobne skupine od 50-59 godina (49 osoba ili 21,97%). Na županijskoj
razini je isto tako velika nezaposlenosti među dobnom skupinom od 50 do 59 godina starosti (22,31% nezaposlenih
spada u tu dobnu skupinu). U ovu skupinu spadaju osobe koje su izgubile radno mjesto, a koje zbog svoje životne
dobi i kvalifikacija više ne mogu pronaći posao. Upravo bi sve veća nezaposlenost među mladom i zrelom
populacijom mogla dovesti do sve masovnijeg iseljavanja u urbana područja i izvan zemlje radi veće mogućnosti
za pronalaskom posla. Prikaz broja nezaposlenih na području Općine Desinić s obzirom na dob i spol tijekom 2012.
godine dan je na Grafikonu 9.
Grafikon 9 Nezaposleni na području Općine Desinić s obzirom na dob i spol; 2012. godina
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Analizirajući nezaposlene osobe na području Općine Desinić s obzirom na obrazovanje, uočeno je kako najviše
nezaposlenih ima završene srednje strukovne i obrtničke škole u trajanju od 3 godine (80 osoba ili 39,41%
nezaposlenih). Slijede ih nezaposleni sa završenom osnovnom školom (71 osoba ili 34,98% nezaposlenih) i
nezaposleni sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 godine i više ( 32 osobe ili 15,76% nezaposlenih).
Gledajući nezaposlene osobe s fakultetom, magisterijem ili doktoratom, ohrabrujuće je što je evidentirana samo 1
nezaposlena osoba, što je smanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je bilo 5 nezaposlenih osoba. Prikaz
obrazovne strukture nezaposlenih osoba s područja Općine Desinić tijekom 2013. godine dan je na Grafikonu 10.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više
Muškarci
Žene
UKUPNO
Bro
j nez
apo
slen
ih
Dob
21
Grafikon 10 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Općine Desinić; 2012. godina
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Analizirajući nezaposlene osobe s obzirom na trajanje nezaposlenosti, uočeno je kako je tijekom 2012. godine
najviše nezaposlenih osoba bilo bez zaposlenja pola godine (92 osobe ili 41,26% nezaposlenih ), a slijede ih osobe
koje su bez posla od 1 do 2 godine (35 osoba ili 15,70% nezaposlenih). Uzrok ovako visoke nezaposlenosti među
navedenim skupinama može se povezati s činjenicom da se radi o osobama koje su tek završile svoje obrazovanje
te su se prijavile na tržište rada. Ovo se ujedno može povezati s ranije iznesenim podacima o visokoj nezaposlenosti
među mladima. Slična situacija je i na području čitave Krapinsko–zagorske županije gdje je 39,84% nezaposlenih
osoba bez radnog mjesta pola godine. Najmanje nezaposlenih je među osobama koje su bez posla između 5 i 8
godina (3 osobe ili 1,35% nezaposlenih) dok je na županijskoj razini taj udio veći te iznosi 2,05% (184 nezaposlene
osobe). Struktura nezaposlenih osoba s područja Općine Desinić s obzirom na trajanje nezaposlenosti dana je na
Grafikonu 11.
Grafikon 11 Nezaposleni s područja Općine Desinić s obzirom na trajanje nezaposlenosti; 2012. godina
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
11(5,42%)
71(34,98%)
80(39,41%)
32(15,76%)
2(0,99%)
6(2,96%)
1(0,49%)
Bez škole
Osnovna škola
Srednja škola do 3 godine / KV i VKV
Srednja škola od 4 i više godina
Gimnazija
Viša škola, 1. stupanj fakulteta istručni studij
Fakulteti, akademije, magisteriji idoktorati
58
34
21 18
35
2416
314
0
10
20
30
40
50
60
70
0-3 mj. 3-6 mj. 6-9 mj. 9-12 mj. 1-2 g. 2-3 g. 3-5 g. 5-8 g. 8 g. I više
Bro
j nez
apo
slen
ih
Trajanje nezaposlenosti
22
5.2. Zaposlenost
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tijekom 2013. godine na području Općine Desinić
evidentirano je 559 zaposlenih osoba (1,70% zaposlenih na području Krapinsko–zagorske županije). Pri tome, valja
napomenuti da se osiguranici (zaposlene osobe) bilježe po mjestu rada, a ne po prebivalištu. S druge strane,
nezaposlene osobe bilježe se upravo prema mjestu prebivališta. Gledajući osnovu osiguranja, ustanovljeno je kako
najviše zaposlenih radi kod pravnih osoba (450 osoba ili 80,50% zaposlenih ), zatim slijede radnici kod fizičkih
osoba (55 osoba ili 9,84%), zaposleni kod obrtnika (30 osoba ili 5,37% zaposlenih), zaposleni kod poljoprivrednika
(4 osobe ili 3,58% zaposlenih), zaposlenici kod osoba koje se bave samostalnom profesionalnom djelatnošću (4
osobe ili 0,72%). U vremenskom razdoblju od 2010. do 2013. godine došlo je do smanjenja broja zaposlenih na
području Općine Desinić. Tako je primjerice tijekom 2010. godine na području općine radilo 590 osoba dok je
tijekom 2013. godine radilo 559. Tijekom 2010. godine broj zaposlenih osoba kod pravnih osoba bio je 385, a 2013.
godine se povećao na 450 osoba. Istovremeno, smanjio se broj radnika kod fizičkih osoba (s 127 na 55) te
zaposlenih kod poljoprivrednika (s 37 na 20 osoba). Smanjenje broja zaposlenih osoba u najvećoj mjeri prati
trendove na razini Krapinsko–zagorske županije gdje je u istom vremenskom razdoblju također zabilježeno
smanjenje broja zaposlenih. Izuzetak predstavlja 2013. godina kada je došlo do prekida negativnog trenda te je
zabilježeno 32.838 zaposlenih osoba dok su tijekom 2012. godine zabilježene 32.744 zaposlene osobe. Prikaz
broja zaposlenih s obzirom na osnovu osiguranja na području Općine Desinić dan je na Grafikonu 12.
Grafikon 12 Struktura zaposlenih osoba s područja Općine Desinić; 2010. - 2013.
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Uspoređujući kretanje broja zaposlenih osoba na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave
uočeno je kako je tijekom 2013. godine najviše osoba radilo na području Općine Hum na Sutli (1.819 zaposlenih
osoba). Po broju zaposlenih osoba slijedi grad Pregrada (1.784 zaposlenih osoba) dok na području preostalih
jedinica lokalne samouprave (Općine Tuhelj, Kumrovec i Zagorska Sela) radi znatno manje osoba. U odnosu na
2010. godinu, tijekom 2013. godine na području Tuhelja, Kumrovca i Zagorskih Sela radilo je manje osoba. Na
području Općine Tuhelj tijekom 2010. godine bilo je zaposleno 413 osoba, dok se 2013. godine broj zaposlenih
smanjio na 382 osobe. Broj zaposlenih se također smanjio u općinama Kumrovec (s 288 na 268 zaposlenih) te
0
100
200
300
400
500
600
700
2010. 2011. 2012. 2013.
Bro
j osi
gu
ran
ika
Godina
Radnici kod pravnihosoba
Obrtnici
Poljoprivrednici
Samostalneprofesionalne djelatnosti
Radnici kod fizičkihosoba
Osiguranici - produženoosiguranje
UKUPNO
23
Zagorska Sela (s 140 na 115 zaposlenih). U odnosu na 2010. godinu povećao se broj zaposlenih u Općini Hum na
Sutli i Gradu Pregradi. Prikaz kretanja broja zaposlenih (osiguranika mirovinskog osiguranja) na području Općine
Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave dan je na Grafikonu 13.
Grafikon 13 Kretanje broja zaposlenih osoba na području Općine Desinić i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010. - 2013.
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
5.3. Korisnici mirovina
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje krajem 2013. godine na području Krapinsko–
zagorske županije evidentirano je 33.373 korisnika mirovina. Na županijskoj razini odnos broja korisnika mirovina
i osiguranika (zaposlenih osoba) iznosio je 1:0,98, što znači da na jednog umirovljenika dolazi manje od jedan
osiguranik (zaposlena osoba). Za područje Općine Desinić vrijednost ovog pokazatelja iznosi (1:0,85) što je ispod
županijskog (1:0,98) i nacionalnog prosjeka (1:1,15 u ožujku 2014. godine).
Tijekom 2013. godine na području Općine Desinić evidentirano je 655 korisnika mirovina što predstavlja 1,96% od
ukupnog broja korisnika mirovina u Krapinsko–zagorskoj županiji. Od 655 korisnika mirovina s područja Općine
Desinić većinu čine žene na koje otpada 368 osoba (56,18%). Prema podacima za istu godinu, prosječna duljina
radnog staža na području Općine Desinić iznosila je 24 godine, 1 mjesec i 18 dana što je manje od prosječne
duljine radnog staža u Krapinsko–zagorskoj županiji (28 godina, 8 mjeseci i 9 dana). Uspoređujući dužinu radnog
staža muškaraca i žena s područja Općine Desinić, uočeno je kako muškarci u prosjeku rade 2 godine dulje od
žena (prosječna dužina radnog staža muškaraca iznosi 25 godina, 1 mjesec i 4 dana dok prosječna dužina radnog
staža žena iznosi 23 godine, 4 mjeseca i 19 dana). Slična situacija je i na županijskoj razini gdje muškarci također
imaju dulji radni staž u odnosu na žene (muškarci u prosjeku rade 29 godina, 11 mjeseci i 8 dana dok žene u
prosjeku rade 27 godina, 9 mjeseci i 12 dana). Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz 2012. godine
govore kako je većina umirovljenika s područja Općine Desinić bila u invalidskoj mirovini (262 korisnika ili 39,10%).
Po brojnosti ih slijede korisnici starosnih i prijevremenih starosnih mirovina (249 korisnika ili 37,16%) i obiteljskih
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
1.800
2.000
2010. 2011. 2012. 2013.
Bro
j zap
osl
enih
Godina
Hum na Sutli
Pregrada
Tuhelj
Kumrovec
Zagorska Sela
Desinić
24
mirovina (159 korisnika ili 23,73%). Ovo je u suprotnosti sa stanjem u Krapinsko–zagorskoj županiji gdje su
najbrojniji umirovljenici u starosnoj ili prijevremenoj starosnoj mirovini (13.956 korisnika ili 41,55%). Slijede ih
korisnici invalidskih mirovina (11.458 korisnika ili 34,11%) dok je najmanje korisnika obiteljskih mirovina (8.177
korisnika ili 24,34%). Gledajući iznose mirovina na području Općine Desinić tijekom 2012. godine, uočeno je kako
se najveće mirovine isplaćuju osobama u invalidskoj mirovini (1.703,14 kuna) dok se najmanje mirovine isplaćuju
korisnicima starosnih ili prijevremenih starosnih mirovina (1.457,20 kuna). Uspoređujući iznose mirovina na
području Općine Desinić sa županijskim prosjekom, uočeno je kako su sve mirovine (starosna ili prijevremena
starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina) niže od prosječne mirovine koja se isplaćuje u Krapinsko–
zagorskoj županiji (1.990,94 kuna). Prosječna mirovina (zbroj prosječne starosne ili prijevremene starosne,
invalidske i obiteljske mirovine) koja se isplaćivala na području Općine Desinić iznosila je 1.569,81 kuna što je
manje u odnosu na prosječnu mirovinu u Krapinsko–zagorskoj županiji koja je iznosila 1.990,94 kuna. Prikaz broja
korisnika mirovina, prosječnog radnog staža i prosječnog iznosa mirovine na području Općine Desinić prikazan je
u Tablici 3.
Tablica 3 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina na području Općine Desinić; 2010. - 2013.
Godina
Broj korisnika Prosječni staž (godine,
mjeseci, dani) Prosječni iznos mirovine u
kunama
Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž
2010. 682 321 361 23 03 17 24 02 26 22 05 18 1.530,92 1.612,93 1.458,00
2011. 672 304 368 23 05 22 24 05 26 22 07 24 1.530,54 1.625,25 1.452,30
2012. 670 299 371 23 07 24 24 07 24 22 10 04 1.569,81 1.669,51 1.489,46
2013. 655 287 368 24 01 18 25 01 04 23 04 19 1.621,12 1.714,73 1.548,10
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
25
6. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA
6.1. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje
Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97) regulira područje predškolskog odgoja koji predstavlja
djelatnost od posebnog državnog interesa. Na temelju Članka 1. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi
utvrđeno je kako predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i
socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine
na području Općine Desinić živjelo je 146 osoba predškolske dobi (0 – 6 godina). Na području Općine Desinić
postoji jedan vrtić u kojem se odvija predškolski odgoj, a koji broji 57 djece od čega 30 muške i 27 ženske djece.
Tijekom 2013. godine iz proračuna Općine Desinić na predškolsko obrazovanje je utrošeno 230.780,50 kuna što
predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je utrošeno 241.260,00 kuna. Općenito, u vremenskom
razdoblju od 2009. do 2013. godine kontinuirano se smanjivao iznos namijenjen predškolskom odgoju. Tako je
primjerice tijekom 2009. godine na ovu stavku utrošeno 2.267.141,90 kuna dok je tijekom 2010. godine utrošeno
1.421.272,62 kuna. Prikaz ukupnih izdataka za predškolski odgoj i njihova struktura u razdoblju od 2009. do 2013.
godine dana je u Tablici 4.
Tablica 4 Struktura izdataka namijenjenih predškolskom odgoju; 2009. - 2013. Vrsta izdatka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g.
Dječji vrtić Tratinčica- Bruto plaće zaposlenih
238.000,00 243.000,00 217.412,50 218.260,00 217.412,50
Donacija-mala škola PŠ Horvatska
0,00 3.000,00 3.000,00 0,00 0,00
DV Jaglac-sufinanciranje vrtića
0,00 0,00 13.376,00 0,00 13.376,00
Ulaganje u objekte predškolskog odgoja
2.029.141,90 1.175.272,62 0,00 23.000,00 0,00
Ukupno 2.267.141,90 1.421.272,62 233.788,50 241.260,00 230.780,50 Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Za osnovnoškolsko obrazovanje na području Općine Desinić zadužene su Osnovna škola Đure Prejca, Područna
škola Velika Horvatska i Područna škola Vinagora. Osnovna škola Đure Prejca djeluje od 1843. godine. Školu
pohađaju 232 učenika raspoređena u osam razrednih odijela. Za prehranu učenika predviđena je kuhinja u kojoj
se serviraju barem tri topla obroka tjedno. U sklopu zgrade osnovne škole nalazi se sportska dvorana. Školska
knjižnica je smještena u prizemlju škole te ima fond od 4.770 knjiga za učenike i djelatnike škole. Jedan dio knjižnice
koristi se kao čitaonica s 12 mjesta. Učenicima i djelatnicima škole na raspolaganju je 46 računala. Osnovna škola
Đure Prejca sudjeluje u međunarodnom programu Eko-škola, a provodi se i UNICEF-ov program Škola bez nasilja.
Zgrada osnovne škole trenutno nema pristup za djecu s posebnim potrebama pa bi se u budućnosti morao
osposobiti prilaz do škole za djecu s invaliditetom. Područna škola Velika Horvatska postoji od 1914. godine. Sve
do 2008. godine bila je smještena u dvorcu Erdody. Od rujna 2008. godine nastava je premještena u novi objekt.
Škola ima 9 učenika u četverorazrednom kombiniranom odijelu. Na raspolaganju ima 10 računala i za razliku od
matične škole ima i pristup za djecu s posebnim potrebama. Područna škola Vinagora prvi puta se spominje 1858.
godine i trenutno broji 8 učenika u četverorazrednom kombiniranom odijelu. Prema podacima za školsku godinu
26
2014./2015. za 147 učenika osiguran je prijevoz do škole. Do Osnovne škole Đuro Prejac, svakodnevno putuje 144
učenika pri čemu se za 92 učenika prijevoz subvencionira u potpunosti. Do Područne škole Vinagora svakodnevno
putuju 3 učenika za koje je prijevoz također u potpunosti subvencioniran.
Iz proračuna Općine Desinić tijekom 2013. godine za potrebe osnovnoškolskog obrazovanja izdvojeno je 42.894,00
kuna, pri čemu su se najznačajnije stavke odnosile na školsku kuhinju (16.72,00 kuna) i sufinanciranje prijevoza
učenika (15.878,00 kuna). Najveći iznos namijenjen osnovnoškolskom obrazovanju izdvojen je tijekom 2011.
godine (52.968,67 kuna), pri čemu su se najznačajnije stavke odnosile na sufinanciranje radova energetske
učinkovitosti (31.590,67 kuna) i na školsku kuhinju (14.648,00 kuna). Detaljan prikaz ukupnih izdataka namijenjenih
osnovnoškolskom obrazovanju dan je u Tablici 5.
Tablica 5 Struktura izdataka namijenjenih osnovnoškolskom obrazovanju; 2009. - 2013.
OPIS 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g. Donacija OŠ Đure
Prejca- tečaj plivanja 2.385,00 3.308,20 2.850,00 1.605,00 1.855,00
Školska kuhinja 15.400,00 15.088,00 14.648,00 13.728,00 16.720,00
HNOS 5.995,00 3.934,03 - 1.760,00 1.441,00
Eko škola 5.000,00 5.000,00 - -
Sufinanciranje troškova energenata
3.500,00 - - 2.000,00 2.000,00
Sufinanciranje zelene zastave
- 5.000,00 - 5.000,00 5.000,00
Sufinanciranje prijevoza učenika
- - 3.880,00 8.420,00 15.878,00
Sufinanciranje radova energetske učinkovitosti
- - 31.590,67 - -
UKUPNO 35.280,00 32.330,23 52.968,67 32.513,00 42.894,00
Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.¸
6.2. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje
Na području Općine Desinić ne postoji niti jedna srednja škola. Zbog toga, učenici s područja Općine Desinić moraju
svakodnevno putovati u veća središta kako bi mogli nastaviti svoje obrazovanje. Kako bi se potaknulo
srednjoškolsko obrazovanje na području Općine Desinić iz proračuna Općine izdvajaju se novčana sredstva za
sufinanciranje prijevoza učenika i njihovo stipendiranje. Mjesečni iznos srednjoškolske stipendije iznosi 200,00
kuna, a tijekom 2013. godine stipendirano je 13 učenika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku,
prikupljenim iz Popisa stanovništva 2011. godine, ustanovljeno je kako je s područja Općine Desinić u sustav
srednjoškolskog obrazovanja bio uključen 121 učenik. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na 2001. godinu kada
je u sustav srednjoškolskog obrazovanja bilo uključeno 106 učenika. Gledajući spol učenika, uočeno je kako većinu
čine žene (70 učenika ili 57,9% srednjoškolaca u 2011. godini). U odnosu na 2001. godinu tijekom 2011. godine
došlo je do povećanja broja učenika upisanih u tehničke i srodne škole (s 38 učenika u 2001. godini na 59 učenika
u 2011. godini) te gimnazije (s 20 učenika u 2001. godini na 25 učenika u 2011. godini). Istovremeno, broj učenika
koji su upisani u industrijske i obrtničke škole pao je s 48 učenika na 35 učenika tijekom 2013. godine. Prikaz broja
učenika s područja Općine Desinić prema vrsti upisane srednje škole dan je na Grafikonu 14.
27
Grafikon 14 Broj učenika prema upisanoj srednjoj školi
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Visoko obrazovanje na području Krapinsko–zagorske županije provodi se u Zaboku, Krapini i Pregradi. U Zaboku
djeluje dislocirani studij Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije te dislocirani studij Fakulteta
organizacije i informatike iz Varaždina. U Krapini djeluje Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina koje izvodi tri
studijska programa (informatika, prometna logistika i operativni menadžment). U Pregradi se izvodi dislocirani studij
fizioterapije Veleučilišta Lavoslava Ružičke iz Vukovara te dislocirani studij sestrinstva Medicinskog fakulteta u
Osijeku. Na temelju podataka dobivenih iz Popisa stanovništva 2011. godine ustanovljeno je kako su u sustav
visokog obrazovanja bile uključene 72 osobe s područja Općine Desinić. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na
2001. godinu kada je u sustav visokog obrazovanja bilo uključeno 40 osoba. Povećanje broja osoba uključenih u
sustav visokog obrazovanja može se pripisati nastojanjima da se na državnoj razini poveća broj visokoobrazovanih
osoba. Učinci ovog trenda na području Općine Desinić vidjeti će se tek u budućnosti, ponajprije kroz veće plaće
stanovništva koje bi zahvaljujući boljem obrazovanju trebalo raditi bolje plaćene poslove. Prema metodologiji
Državnog zavoda za statistiku, visoko obrazovanje odvija se u okviru stručnog i sveučilišnog studija. Od 72 studenta
s područja Općine Desinić 36 ih je pohađalo stručni studij, a 36 studenta je pohađalo sveučilišni studij. U sklopu
kategorije stručni studij najviše studenata pohađalo je stručni studij (31 student), a u sklopu kategorije sveučilišni
studij najviše studenta pohađalo je preddiplomski studij (28 osoba). Detaljan prikaz studenata s područja Općine
Desinić dan je u Tablici 6.
Tablica 6 Studenti s područja Općine Desinić
Stručni studij Sveučilišni studij
Stručni Specijalistički Ukupno Preddiplomski Diplomski Poslijediplomski,
specijalistički, integrirani
Doktorski Ukupno
31 5 36 28 6 2 0 36
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Kako bi se potaknulo visoko obrazovanje iz proračuna Općine Desinić izdvajaju se određena sredstva za
studentske stipendije. Studentska stipendija iznosi 400,00 kuna mjesečno i tijekom 2013. godine primalo ih je 12
0
10
20
30
40
50
60
Industrijske iobrtničke
Tehničke i srodne Umjetničke Gimnazija
48
38
0
20
35
59
2
25
Bro
j uče
nik
a
Srednja škola
2001.
2011.
28
studenata. U razdoblju od 2011. do 2013. godine iz proračuna Općine Desinić za studentske stipendije izdvojeno
je 133.200,00 kuna.
6.3. Zdravstvo
Na prostoru Općine Desinić postoji Dom zdravlja u kojem djeluju 2 liječnika opće prakse, područna ambulanta,
dentalna medicina, privatna ljekarna i tim obiteljske medicine. Sve jedinice lokalne samouprave koje graniče s
Općinom Desinić također posjeduju barem osnovne zdravstvene ustanove. U slučaju potrebe za boljom
zdravstvenom skrbi lokalno stanovništvo odlazi u Krapinu, Zabok i Zagreb gdje se nalazi mnoštvo specijaliziranih
zdravstvenih ustanova.
6.4. Kultura
Desinićke mažoretkinje osnovane su 1998. godine i uspješno nastupaju diljem Hrvatske. U udruzi djeluju četiri
sastava mažoretkinja. Od 1999. godine članice su Hrvatskoga saveza mažoretkinja (HRSAM-a) i Europske
asocijacije mažoretkinja (NBTA), a članicama Zajednice amaterskih KUD-ova Krapinsko-zagorske županije postale
su 2000. godine pa tako redovito nastupaju na priredbama u organizaciji istih. Najveće uspjehe desiničke
mažoretkinje ostvarile su 2000. godine kada na prvenstvu koje je bilo održano u Cavtatu postaju prvakinje Hrvatske,
a iste godine na prvenstvu Europe koje je bilo održano u Dubrovniku postale su i prvakinjama Europe.
Kulturno umjetničko društvo „Horvatska“ promovira kulturne običaje i tradiciju desiničkog kraja. Pokrenuto je s
namjerom da se očuvaju kulturna tradicija i običaji desiničkog kraja, da se utječe na mlade generacije radi
promicanja kulturnih i humanih vrijednosti te radi sudjelovanja na različitim kulturno-umjetničkim priredbama i
manifestacijama. Udruga broji 50-tak članova u 3 sekcije: velika folklorna, mala folklorna i tamburaška sekcija.
Društvo „Veliki Tabor“ je udruga za promicanje kulturno-povijesnog naslijeđa i očuvanje povijesne baštine dvora
Veliki Tabor. Društvo „Veliki Tabor“ djeluje od 1998. godine. Društvo „Veliki Tabor“ ima uspješnu suradnju s nekoliko
udruga: Hrvatska udruga „Muži zagorskog srca“, Družba Braća Hrvatskog Zmaja, te s udrugama s područja Općine
Desinić.
Kako bi se potaknuo razvoj kulture, iz proračuna Općine Desinić tijekom 2013. godine izdvojeno je 258.413,65
kuna. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu kada je za istu stavku izdvojeno svega 38.910,00 kuna.
U vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine varirao je novčani iznos koji je Općina Desinić izdvajala radi
promicanja kulture. Ova novčana sredstva bila su ponajprije namijenjena za financiranje udruga i kulturnih
manifestacija na području Općine. Prikaz izdataka iz proračuna Općine Desinić namijenjenih za potrebe kulture u
vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dan je na Tablici 7.
Tablica 7 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju kulture; 2009. - 2013.
Godina 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g.
Izdaci (kn) 49.000,00 249.000,00 29.000,00 38.910,00 258.413,65
Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
29
6.5. Sport
Hokej klub „Desinić“ osnovan je zbog razvitka hokeja na travi na području Općine. Ovaj zadatak klub nastoji ostvariti
stvaranjem uvjeta za razvoj sporta, stvaranjem materijalnih i kadrovskih potencijala u sportu te organizacijom i
provođenjem redovitih treninga radi pripreme za natjecanja, poduke i treninga djece i mladeži.
Nogometni klub „Desinić“ osnovan je zbog promicanja, razvitka i unapređenja nogometa u Općini Desinić. Klub
organizira nogometna natjecanja te planira razvoj i provodi aktivnosti za postizanje rezultata u nogometu.
Od sportskih manifestacija, koje se tijekom godine održavaju na području Općine Desinić, valja izdvojiti sportska
događanja u sklopu Jurjevskih dana u Desiniću koji su u organizaciji Općine Desinić i Turističke zajednice područja
Desinić, Kumrovec i Zagorska Sela. Značajna je i manifestacija Dani kulture, zabave i športa koji se održavaju pod
organizacijom KUD Horvatska.
Kako bi se potaknuo razvoj sporta na području općine tijekom 2013. godine iz proračuna je izdvojeno 35.268,00
kuna što predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu kada je izdvojeno 25.000 kuna. Gledajući vremensko
razdoblje od 2009. do 2013. godine, izdaci namijenjeni sportu kontinuirano rastu. Prikaz izdataka namijenjenih
razvoju sporta na području Općine Desinić u vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dan je u Tablici 8.
Tablica 8 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju sporta; 2009. - 2013.
Godina 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g 2013. g.
Izdaci (kn) 16.000,00 21.500,00 22.500,00 25.000,00 35.268,00
Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
6.6. Organizacije civilnog društva
Pored ranije navedenih Desiničkih mažoretkinja, Društva „Veliki Tabor“ i KUD Horvatska na području Općine
Desinić djeluje još nekoliko udruga civilnog društva. Limena glazba „Karlo Lugarić“ promovira, okuplja i obučava
glazbenike amatere, organizira aktivno bavljenje glazbom te izvođenje kulturno umjetničkih i glazbenih djela.
Kuburaško društvo „Desinička kubura“ osnovano je 1998. godine radi održavanja stare tradicije i običaja te
organizacije kuburaških manifestacija. Društvo unapređuje i afirmira kuburaštvo kao djelatnost radi promicanja
turizma.
Plesna družba „Veronika Desinićka“ djeluje u sklopu udruge „Desinićke mažoretkinje“. Izvodi pučke plesove
srednjeg vijeka i rane renesanse.
Na području Desinića još djeluju: Udruga za izučavanje i promoviranje narodnih običaja i glazbe Hrvatskog zagorja
„Hit scena“, DVD Desinić te Udruga vinara i podrumara „Desinićki Barilček“.
Uz djelovanje udruga civilnog društva često se veže volontiranje. Civilno društvo definiramo kao skup institucija,
udruga, organizacija, mreža i pojedinaca koje se udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa
dok se volontiranje temelji na dobrovoljnom pomaganju susjedima, prijateljima i čitavoj zajednici u nekim
izvanrednim situacijama. Osim koristi za društvo u cjelini, volontiranje ima i cijeli niz pozitivnih učinaka na pojedinca.
Primjerice, mladima i nezaposlenima pomaže da razviju ili dodatno usavrše određene vještine, steknu
30
samopouzdanje i samopoštovanje kako bi se lakše snašli na radnom mjestu. Prema podacima Ministarstva
socijalne politike i mladih, koji su dobiveni iz Statistike organiziranog volontiranja u 2013. godini, vidljivo je kako se
među 671 evidentiranih organizatora volontiranja nije nalazio niti jedan s područja Općine Desinić. Općina Desinić
ne financira iz proračuna lokalne civilne udruge.
6.7. Marginalizirane skupine i socijalna politika
Iz proračuna Općine Desinić za potrebe socijalne skrbi tijekom 2013. godine izdvojeno je 205.104,76 kuna, što
predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je izdvojeno 243.752,32 kuna. Gledajući strukturu rashoda
namijenjenih socijalnoj skrbi, vidljivo je kako su tijekom 2013. godine najveći udio imali izdaci za studentske i
učeničke pripomoći (82.000,00 kuna ili 40,1% od ukupnih izdataka za socijalnu skrb). Značajna sredstva iz
proračuna utrošena su za pakete socijalno ugroženim obiteljima (31.239, 41 kuna ili 15,2% od ukupnih izdataka za
socijalnu skrb) i za naknade roditeljima za novorođeno dijete (29.000,00 kuna ili 14,1% od ukupnih izdataka za
socijalnu skrb). Najmanja stavka iz proračuna odnosila se na pomoć obiteljskom centru te je iznosila svega
2.500,00 kuna. Struktura izdataka iz proračuna Općine Desinić namijenjenih socijalnoj skrbi u vremenskom
razdoblju od 2009. do 2013. godine dana je na Tablici 9.
Tablica 9 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni socijalnoj skrbi; 2009. - 2013.
Vrsta izdataka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g.
Učeničke i studentske pripomoći 67.500,00 86.400,00 93.600,00 87.000,00 82.200,00
OŠ besplatna prehrana učenicima
- 15.088,00 14.648,00 13.728,00 16.720,00
Hrvatski crveni križ-Pregrada - 9.000,00 5.000,00 9.000,00 9.000,00
Paketi za socijalno ugrožene 35.916,89 25.960,10 19.583,75 42.670,53 31.239,41
Naknada rodiljama 41.500,00 52.500,00 38.000,00 45.000,00 29.000,00
Pomoć i njega u kući starijim osobama
25.000,00 26.000,00 32.000,00 37.920,00 26.334,00
Podmirenje troškova stanovanja - - 5.522,10 5.433,79 8.111,35
Obiteljski centar - - - 3.000,00 2.500,00
Udžbenici 499,73 - - - -
Ukupni izdaci 171.416,62 214.948,10 208.353,85 243.752,32 205.104,76
Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
31
7. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA
7.1. Prometna infrastruktura
Područjem Općine Desinić prolazi pet županijskih i dvije lokalne ceste. Od županijskih cesta koje prolaze kroz
područje Desinića valja izdvojiti: Ž 2093 (Prišlin-Poređe-Desinić); Ž 2117 ( Sopot-Marinec-Velika Horvatska); Ž
2248 ( Desinić-Velika Horvatska-Tuhelj); Ž 2151 (Desinić-Sopot-Pregrada) i Ž 2241 (Ravnice Desiničke-Goričnica-
Kumrovec). Najvažnije lokalne ceste koje prolaze Općinom Desinić su: L 22005 (Tabor Grad-Hum Košnički) i L
22006 (Gabor-Gornji Zbilj-Donji Zbilj-Velika Horvatska). Spomenute duljine županijskih i lokalnih cesta prikazane
su u tablicama 10. i 11.
Tablica 10 Županijske ceste na području Općine Desinić
ŽUPANIJSKE CESTE Naziv ceste KZŽ km
Općina Desinić km
Broj ceste
Ž2093 Prišlin – Poređe – Desinić 10,39 2,040
Ž2117 Sopot – Marinec - Velika Horvatska 7,85 1,950
Ž2241 Ravnice Desiničke – Goričnica - Kumrovec 3,98 0,105
Ž2151 Desinić –Sopot – Pregrada 14,45 6,740
Ž2248 Desinić – V. Horvatska - Tuhelj 15,90 9,740
U K U P N O 52,57 20,455 Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Tablica 11 Lokalne ceste na području Općine Desinić
LOKALNE CESTE Naziv ceste KZŽ km
Općina Desinić km Broj ceste
L22005 Tabor Grad – Hum Košnički 0,76 0,76
L22006 Donji – Zbilj – Velika Horvatska 7,69 7,69
U K U P N O 8,21 8,21 Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Nabrojanu mrežu razvrstanih cesta nadopunjuju nerazvrstane ceste koje povezuju pojedine zaseoke te izdvojena
građevinska područja. Ukupna duljina cestovne mreže na području Općine Desinić iznosi 150,6 kilometara, pri
čemu je neasfaltirano čak 80 kilometara. Na prostoru Općine Desinić ima ukupno 30,6 km razvrstanih cesta. Od
toga 20,455 km čine županijske, a 8,21 km lokalne ceste (Slika 2). Postojeće ceste povezuju sva naselja unutar
općine, ali i Općinu sa susjednim jedinicama lokalne samouprave. Problem je što njihovo stanje nije
zadovoljavajuće. Razvoj cestovne mreže ponajprije se mora usmjeriti na poboljšanje postojećih prometnica. Na
postojećim županijskim prometnicama potrebno je poboljšati profile i signalizaciju.
32
Slika 2 Karta prometnica na području Općine Desinić
Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ
Tijekom zadnje tri godine iz proračuna Općine Desinić za održavanje i sanaciju prometne infrastrukture izdvojeno
je 91.304,76 kuna (2011. godina), 201.926,19 kuna (2012. godina), 133.225,23 kuna (2013. godina). Za uređenje
i asfaltiranje nerazvrstanih cesta izdvojeno je 82.081,13 kuna (2011. godina), 309.878,31 (2012. godina) i
277.661,85 kuna (2013. godina). Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni prometnoj infrastrukturi dani su u
Tablici 12.
Tablica 12 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni prometnoj infrastrukturi; 2011. - 2013.
OPIS 2011. g. 2012. g. 2013. g.
Tekuće održavanje cesta
258.115,28 175.498,77 266.797,86
Uređenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta
82.081,14 309.878,31 277.661,85
UKUPNO 340.196,42 485.377,08 544.459,71
Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
33
7.2. Telekomunikacije
Na području Općine Desinić za telekomunikacijske usluge fiksne telefonije nadležan je HT-telekomunikacijski
centar Zaboka. Usluge mobilne telefonije nude tri dobavljača preko pozivnih brojeva 091, 098 i 099 sa svojim
baznim postajama. Postoji jedna telefonska centrala (u Desiniću) koja svojim postojećim kapacitetom zadovaljava
trenutne potrebe za prihvat novih pretplatnika. Trenutni kapacitet je 1.152, a od toga je ukopčano 944 pretplatnih
točaka. Područje Općine Desinić pokriveno je mjesnim mrežama, koje po svojem kapacitetu zadovoljavaju faktor
kvalitete za navedeno područje (Q) od 0,8 do 1,6 parice po stanu. U budućnosti se može očekivati provedba
pojedinačnih zahtjeva za telekomunikacijskim priključkom što iziskuje manji obim radova, tj. zračno ili podzemno
priključenje na postojeću telekomunikacijsku mrežu.
7.3. Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja
Općinom Desinić ne prolaze visokonaponski vodovi. Postoji mreža nadzemnih elektroenergetskih vodova 10(20)
kV između trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i krajnjih malih potrošača. Planom višeg reda planiran je dalekovod od
110 kV u rubnom jugoistočnom dijelu općine te dalekovod od 35 kV u rubnom zapadnom dijelu općine. Potreba za
električnom energijom u Općini Desinić podmiruje se iz spojnih točaka TS 35/10kV, 2x2 MVA Pregrada (Sopot) i
TS 35/10kV, 1x8 MVA Tuhelj (Sv. Križ). Na području Općine Desinić trenutno je u pogonu 27 distribucijskih
transformatorskih stanica 10(20)/0,4kV(TS 10(20)/0,4kV) s ukupnom instaliranom snagom transformatora 2950 kV.
Od toga, za potrebe gospodarstva koristi se jedna TS, a ostalih 25 transformatorskih stanica namijenjeno je za
potrebe široke potrošnje, potrebe raznih ustanova i poslovnih sadržaja. Iz nabrojenih transformatorskih stanica
napravljena je niskonaponska mreža (NNM). Trasa postojeće mreže izvedena je uz postojeće prometnice, a jednim
dijelom prolazi preko poljodjelskih površina i ne zadovoljava razvoj naselja. Na području Općine Desinić javna
rasvjeta nije ujednačena. Na području Općine Desinić postoji ukupno 1.516 potrošača koji su priključeni na
niskonaponsku mrežu, pri čemu je 1.431 potrošača okarakterizirano kao domaćinstva.
Dobavljač i distributer prirodnog plina na području cijele Krapinsko-zagorske županije je „INA- industrija nafte“ d.d.
Zagreb, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. Na području Općine Desinić, preko odgovarajućih mjerno-
redukcijskih stanica, plin do potrošača doprema poduzeće za komunalne usluge „Plinacro d.o.o.“ iz Zagreba.
Općinom Desinić ne prolazi magistralni plinovod već samo razvodna mreža cjevovoda. Za područje Općine Desinić
postoje dvije glavne plinske ( mjerno-redukcijske) stanice: 1) u Humu na Sutli- distributer je HUM-COM d.o.o. iz
Huma na Sutli i 2) u Tuheljskim Toplicama (za istočni dio općine)- distributer je Zelenjak d.o.o. iz Klanjca. Lokalnom
plinskom mrežom opskrbljena su sva naselja Općine Desinić.
Najveći magistralni cjevovod, preko kojeg se pitkom vodom opskrbljuje najveći dio Općine, ulazi na područje Općine
Desinić s juga (preko općine Tuhelj). Jedan ulaz magistralnoga cjevovoda ulazi s jugozapada (iz Općine Zagorska
Sela), a drugi s istoka (iz grada Pregrada). Postoji i jedan lokalni vodovod kojeg koristi oko 20 ljudi. Na području
Općine Desinić evidentirano je ukupno 613 potrošača, pri čemu na domaćinstva čine 561 potrošača. U naselju
Desinić postoji vodosprema i crpna postaja. Planirane su dvije vodospreme u zapadnom dijelu općine te četiri crpne
34
postaje (tri u zapadnom dijelu, a jedna u sjevernom dijelu). Na području Općine Desinić ne postoji sustav odvodnje.
Sanitarne vode kućanstva ispuštaju se u kućne septičke jame. One su vrlo često loše izvedene tako da se velik dio
ispušta u okolni teren i obližnje vodotoke. Prikaz izdataka iz proračuna Općine Desinić namijenjenih razvoju
komunalne infrastrukture dan je na Tablici 13.
Tablica 13 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni razvoju komunalne infrastrukture; 2009. - 2013.
Vrsta izdatka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g.
Uređenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta 915.748,53 153.565,50 82.081,34 309.878,31 277.661,85
Izgradnja vodovoda 579.031,35 96.901,88 91.304,76 247.528,78 162.201,11
Izgradnja nogostupa 185.542,94 3.726,90 43.986,78 28.000,00 -
Izgradnja javne rasvjete 897,79 - - 131.382,83 -
Izgradnja kanalizacije i pročistača - - 22.000,00 29.039,42 -
Rekonstrukcija Trga sv. Jurja - - - 197.607,19 296.178,59
Ukupno 1.681.220,61 254.194,28 239.372,88 943.436,53 736.041,55
Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
7.4. Gospodarenje otpadom
Za odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada s područja Desinića zaduženo je poduzeće Zelenjak d.o.o. Budući da
na području Općine Desinić ne postoji odlagalište otpada, prikupljeni komunalni otpad odvozi se na odlagalište
„Medvedov jarek“ nedaleko od Grada Klanjca. Jedan manji dio otpada zbrinjavaju poduzeća „Drava International“
iz Osijeka i „Vetropack Straža d.d.“ iz Huma na Sutli. Na temelju podataka Agencije za zaštitu okoliša tijekom 2011.
godine na području Općine Desinić prikupljeno je 380,75 tona otpada, odnosno 129 kilograma otpada po
stanovniku. Prema podacima iz istog izvora, tijekom 2012. godine prikupljeno je 469,75 tona otpada. Zakon o
održivom gospodarenju otpadom definira obaveze gradova i općina koji su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje
papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada funkcioniranjem jednog ili više
reciklažnih dvorišta, odnosno uspostavom mobilne jedinice na svom području i postavljanjem odgovarajućeg broja
i vrsta spremnika za odvojeno prikupljanje tih vrsta otpada na javnoj površini. Osim same podjele kanti građanima,
potrebno je osigurati i vozila koja će prikupljeni razvrstani otpad odvojeno prevesti do mjesta za reciklažu. Općina
Desinić do sada još uvijek nije usvojila Plan gospodarenja otpadom. Tijekom 2014. godine odvoz smeća bio je
organiziran za 777 objekata, od čega 739 čine domaćinstva a 38 pravne osobe.
35
8. LOKALNO GOSPODARSTVO
8.1. Poduzetništvo i obrti
Međuopćinsko Udruženje obrtnika Pregrada okuplja obrtnike s područja Pregrade, Huma na Sutli i Desinića. Prema
podacima Hrvatske obrtničke komore tijekom 2013. Godine, na području za koje je nadležno navedeno udruženje,
evidentirano je 266 obrtnika. Od toga broja, najviše ih se bavilo prijevozom (68 obrtnika), graditeljstvom (60
obrtnika) i uslužnim djelatnostima (54 obrtnika). Ovo donekle odgovara stanju u Krapinsko–zagorskoj županiji gdje
je najviše obrtnika koji se bave uslužnim obrtom (665 obrtnika), proizvodnim obrtom (468 obrtnika) i ugostiteljstvom
(320 obrtnika). U vremenskom razdoblju od 2010. do 2013. godine iz godine u godinu se smanjivao broj obrtnika
na području za koje je nadležno Udruženje obrtnika Pregrada. Tijekom 2010. godine evidentirana su 293 obrtnika,
tijekom 2011. godine 289 obrtnika, a tijekom 2012. godine 274 obrtnika. U navedenom vremenskom razdoblju došlo
je do smanjenja broja obrtnika koji se bave uslužnim obrtom, proizvodnim obrtom, prijevozom i trgovinom. S druge
strane, u djelatnostima tradicionalnog obrtništva, ugostiteljstva, frizera i proizvodnje tekstila broj obrtnika ostao je
isti. Povećanje broja obrtnika dogodilo se jedino u djelatnosti graditeljstva. Prikaz kretanja broja obrtnika po
djelatnostima na području za koje je nadležno Udruženje obrtnika Pregrada dan je na Grafikonu 15.
Grafikon 15 Broj obrtnika po djelatnostima za koje je nadležno Udruženje obrtnika Pregrada; 2010. - 2013.
Izvor: Hrvatska obrtnička komora; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
U usporedbi s ostalim udruženjima obrtnika u Krapinsko–zagorskoj županiji (Bedekovčina, Donja Stubica, Klanjec,
Krapina, Krapinske Toplice, Sveti Križ Začretje, Zabok i Zlatar) vidljivo je kako je u odnosu na područje za koje je
nadležno Udruženje obrtnika Pregrada manji broj obrtnika zabilježen na području Klanjca (203 obrtnika),
Bedekovčine (137 obrtnika), Krapinskih Toplica (112 obrtnika) i Svetog Križa Začretja (111 obrtnika u 2013. godini).
Područje za koje je nadležno Udruženje obrtnika Pregrada je vodeća prema broju obrtnika koji se bave prijevozom
i graditeljstvom. S druge strane, ono je zajedno s udruženjima obrtnika u Donjoj Stubici i Krapinskim Toplicama na
samom začelju gledajući broj obrtnika koji se bave proizvodnjom tekstila (0 obrtnika u 2013. godini). Prikaz broja
obrtnika prema djalatnostima u svim udruženjima obrtnika u Krapinsko–zagorskoj županiji dan je na Grafikonu 16.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Bro
j ob
rtn
ika
2010.
2011.
2012.
2013.
36
Grafikon 16 Broj obrtnika u udruženjima obrtnika Krapinsko-zagorske županije; 2013. godina
Izvor: Hrvatska obrtnička komora; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Podaci Financijske agencije za 2013. godinu govore kako je na području Općine Desinić evidentirano 26
poduzetnika što predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je evidentirano 28 poduzetnika. Tijekom
2013. godine poduzetnici su zapošljavali 231 osobu i ostvarivali ukupne prihode u iznosu od 119.816 kuna. U
odnosu na 2012. godinu, tijekom 2013. godine neto dobit se smanjila s 6.032 kuna na 2.107 kuna. Smanjenje neto
dobiti poduzetnika je ponajprije rezultat smanjenja dobiti razdoblja koju su ostvarivali poduzetnici s područja Općine
Desinić. Rangirajući jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj prema pokazateljima (broj poduzetnika, broj
zaposlenih, ukupni prihodi, dobit razdoblja, gubitak razdoblja i neto dobit), ustanovljeno je kako je Općina Desinić
prema broju poduzetnika zauzela je 315. mjesto, po broju zaposlenih 238. mjesto, po ukupnim prihodima 227.
mjesto, po dobiti razdoblja 317. mjesto, po gubitku razdoblja 463. mjesto i po neto dobiti 202. mjesto u Republici
Hrvatskoj. Rangirajući jedinice lokalne samouprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, ustanovljeno je kako je Općina
Desinić prema broju poduzetnika zauzela je 19. mjesto, po broju zaposlenih 16. mjesto, po ukupnim prihodima 15.
mjesto, po dobiti razdoblja 19. mjesto, po gubitku razdoblja 26. mjesto i po neto dobiti poduzetnika 12. mjesto u
Krapinsko-zagorskoj županiji. Detaljan prikaz rezultata poduzetnika s područja Općine Desinić dan je u Tablici 14.
0
50
100
150
200
250
Bro
j ob
rtn
ika
Bedekovčina
Donja Stubica
Klanjec
Krapina
Krapinske Toplice
Pregrada
Sveti Križ Začretje
Zabok
37
Tablica 14 Financijski rezultati poduzetnika s područja Općine Desinić; 2012. - 2013.
Pokazatelj 2012. Općina Desinić KZŽ Rang u RH Rang u KZŽ
Broj poduzetnika 28 1.595 319 21
Broj zaposlenih 213 16.446 364 27
Ukupni prihodi 100.970 9.704.509 301 18
Dobit razdoblja 6.435 456.579 398 26
Gubitak razdoblja 403 473.972 268 16
Neto dobit . 6.032 -17.392 401 22
Pokazatelj 2013. Općina Desinić KZŽ Rang u RH Rang u KZŽ
Broj poduzetnika 26 1.670 342 20
Broj zaposlenih 231 16.571 400 27
Ukupni prihodi 119.816 9.968.549 330 23
Dobit razdoblja 2.348 466.378 358 22
Gubitak razdoblja 241 207.304 237 16
Neto dobit 2.117 259.074 429 25 Izvor: Financijska agencija; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
8.2. Poslovna zona
Projekti izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provode se radi
ujednačenog regionalnog razvoja cjelokupnog područja Republike Hrvatske. Od 2001. godine se putem nadležnih
ministarstava provode programi Vlade Republike Hrvatske za poticanje malog gospodarstva: Program razvoja
poduzetničkih zona 2004. – 2007., Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a u srpnju 2013. godine
donesen je Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13). Poduzetničke zone, kao dio ukupne
poduzetničke infrastrukture, definirane su kao infrastrukturno opremljena područja utvrđena prostornim planovima,
namijenjena obavljanju određenih vrsta gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je
omogućiti poduzetnicima zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora te im se
poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizacija poslovanja i korištenje raspoloživih resursa
poduzetničke zone zajedno s drugim korisnicima poduzetničke zone. Poduzetničke zone kao dio poduzetničke
infrastrukture trebaju biti opremljene energetskom infrastrukturom (struja, javna rasvjeta, plin) komunalnom
infrastrukturom (opskrba vodom, vodovodne i oborinske instalacije, kanalizacija i odvodnja), prometnom
infrastrukturom (pristupne ceste, ceste unutar poduzetničke zone, parkirališta, utovarne rampe) i komunikacijskom
infrastrukturom (telefonska i internetska, radio, TV mreža). Na području Općine Desinić 2007. godine osnovane su
dvije poduzetničke zone. Poduzetnička zona „Turnišće Desinićko“ prostire se na 7,54 ha i u nju je do 2013. godine
uloženo 59.520,00 kuna. Poduzetnička zona „Velika Horvatska“ prostire se na 21,30 ha i u nju je do 2013. godine
uloženo 64.480,00 kuna. Bitno je napomenuti da u navedenim poduzetničkim zonama ne posluje niti jedno
poduzeće.
38
8.3. Turizam
Za razvoj turizma na području Općine Desinić zadužena je Turistička zajednica područja Kumrovec, Desinić i
Zagorska Sela. Premda postoje brojne mogućnosti za razvoj turizma, kao gospodarska grana on još uvijek nije
dovoljno razvijen. Mnogo je krajolika i graditeljske kulture koji su turistički vrijedni i zanimljivi. Turistička ponuda
Općine Desinić temelji se na njezinoj bogatoj kulturnoj baštini i prirodnim ljepotama. Od kulturne baštine svakako
treba istaknuti Dvor Veliki Tabor, crkvu sv. Ane i župni dvor, crkvu sv. Jurja i rodnu kuću Đure Prejca.
Dvor Veliki Tabor jedan je od najbolje očuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova
kontinentalne Hrvatske. Veliki Tabor je spomenik nulte kategorije kojeg je UNESCO uvrstio u kulturnu baštinu
čovječanstva. On ujedno predstavlja i najvažniju turističku atrakciju na području Općine Desinić. Prema podacima
Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije tijekom 2013. godine posjetila su ga 24.963 posjetitelja što
predstavlja smanjenje u odnosu na godinu ranije kada ga je posjetilo 28.713 posjetitelja. Primjetan je izrazito
sezonalni karakter turističkih dolazaka budući da se preko 50% godišnjih turističkih dolazaka ostvaruje tijekom II.
kvartala. Detaljan prikaz posjećenosti dvora Veliki Tabor tijekom 2012. i 2013. godine dan je na Grafikonu 17.
Grafikon 17 Posjećenost dvora Veliki Tabor; 2012. - 2013.
Izvor: Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Vinogradarska tradicija je dovoljno jaka da se vinogradarstvo iskoristi u turističke svrhe (vinske ceste, razne
vinogradarske proslave). Istraživanja pokazuju da oko 160 tisuća građana Hrvatske posjećuje vinske ceste, pri
čemu ih 61% kupuje lokalna vina, a 63% lokalne prehrambene proizvode. Kombinacijom očuvane graditeljske
baštine i tradicionalne gastronomske ponude postoji mogućnost za razvoj eno i gastroturizma.
Na području Općine Desinić ne postoje turistički objekti većih smještajnih kapaciteta. Smještaj se uglavnom nudi
u sklopu seoskih domaćinstava. Od smještajnih kapaciteta na području Općine Desinić svakako treba izdvojiti
seosko domaćinstvo “Trsek”. U starinski uređenim sobama toga seoskog domaćinstva kapaciteta 12 ležaja,
posjetiteljima se nude jela pripremljena prema tradicionalnoj recepturi. Osim toga, na području Općine Desinić
3.593
14.506
6.357
4.257
1.722
12.915
6.075
4.251
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
I. II. III. IV.
Bro
j po
sjet
itel
ja
Kvartal
2012.
2013.
39
nalaze se seoski turizam „Grešna gorica“ i vinotočje „Pod Taborom“, a u samom centru Desinića nalazi se restoran
„Grof Ratkay“.
Iz svega navedenog, vidljivo je kako Desinić i njegova okolica posjeduju veliki turistički potencijal koji nažalost još
uvijek nije adekvatno iskorišten. U budućnosti bi trebalo osmisliti turističke sadržaje u kojima bi bili objedinjeni
bogata kulturna baština, prirodne ljepote ovoga područja te suvremeni turistički trendovi. Zbog toga, u budućnosti
je potrebno osmisliti više projekata kao što je uređenje biciklističke staze od Kumrovca preko Sv. Ivana do Velikog
Tabora.
8.4. Poljoprivreda
Prema posljednjim podacima, dobivenim iz Popisa poljoprivrede iz 2003. godine, ukupna površina poljoprivrednog
zemljišta na području Općine Desinić iznosi 1.069,81 ha. Prevladavaju livade (491,90 ha ili 45,98% od ukupne
površine poljoprivrednog zemljišta) te oranice i vrtovi (457,43 ha ili 42,76%). S druge strane, najmanju površinu
zauzimaju voćnjaci (14,49 ha ili 1,35%) i povrtnjaci (2,10 ha ili 0,20%). Prikaz poljoprivrednog zemljišta prema
namjeni na području Općine Desinić dan je na Grafikonu 18.
Grafikon 18 Namjena poljoprivrednog zemljišta na području Općine Desinić; 2003. godina
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Na području Općine Desinić bilo je ukupno 2.958 parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta i 688 poljoprivrednih
kućanstava. Najbrojnija su kućanstava s korištenim oranicama i vrtovima (608 kućanstva), s vinogradima (520
kućanstva), s livadama (508 kućanstva), s voćnjacima (363 kućanstva), s povrtnjacima (174 kućanstva) i s
pašnjacima (69 kućanstva). Oranice i vrtovi pored livada čine najraširenije poljoprivredne površine. Najveći dio
oranica i vrtova bio je zasađen žitaricama (395,12 ha ili 86,4% ). Po veličini ih slijede površine zasijane krmnim
biljem (32,97 ha ili 7,2%) i krumpirom (19,75 ha ili 4,3%). U voćnjacima prevladavaju stabla jabuka (4.588 stabala),
šljiva (3.042 stabala), oraha (1.151 stabala) i krušaka (632 stabala). Na površinama prekrivenim vinogradima (66,69
ha) bilo je zasađeno 266.000 trsova.
Od stoke najviše se uzgaja perad (17.779 komada), svinje (1.505 komada), goveda (1.146 komada ) i kunići (617
komada ). Poljoprivredne parcele nalaze se u nizinama i na padinama brijegova, a na padinama brijegova nalaze
457,43 ha(42,76%)
2,10 ha(0,20%)
491,90 ha(45,98%)
37,08 ha(3,47%)
14,49 ha(1,35%)
66,69 ha(6,23%)
Oranice i vrtovi
Povrtnjaci
Livade
Pašnjaci
Voćnjaci
Vinogradi
40
se vinogradi i površine sa zasađenim voćem i povrćem. Glede kakvoće i pogodnosti tla za poljodjelske kulture, na
području Općine Desinić prevladavaju tri vrste zemljišta: za ratarske kulture, za livade te za vinograde i voćnjake.
Obilježja kakvoće tla, usitnjenost i rascjepkanost zemljišta povoljni su za vinogradarstvo, voćarstvo i proizvodnju
tzv. zdrave hrane u manjim količinama. Općina Desinić iz svoga proračuna izdvaja novčana sredstva za subvencije
poljoprivrednicima. Detaljan prikaz izdataka za poljoprivredu iz proračuna Općine Desinić dan je na Tablici 15.
Tablica 15 Izdaci iz proračuna Općine Desinić namijenjeni poljoprivredi; 2009. - 2013.
Subvencije poljoprivrednicima 2009. g. 2010.g. 2011.g. 2012.g. 2013.g.
Cijepovi 5.340,12 3.730,17 3.677,88 2.938,60 6.163,07
Osjemenjivanje 27.550,00 26.500,00 23.050,00 21.900,01 16.950,00
Subvencija-legalna prodaja zagorskih purana
- 3.000,00 - - -
Ukupno 32.890,12 33.230,17 26.727,88 4.838,61 23.113,07
Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
41
9. STANJE OKOLIŠA
Na području Općine Desinić od osobite vrijednosti i značenja su prirodni i antropogeni krajolici, koje treba očuvati
i unaprjeđivati s ciljem zaštite čovjekova okoliša i očuvanja prirodnoga bogatstva. U smislu zaštite biološke i
krajobrazne raznolikosti na području Općine Desinić i Krapinsko-zagorske županije valja istaknuti dolinske livade
(uz potoke i manje rijeke) zbog estetskih i bioloških osobitosti. Doline potoka Horvatska i Zbiljskoga potoka
povremeno su plavljene i zbog toga su takve doline zaštićene kao vrijedni ekološki ili krajobrazni ambijenti, posebice
zbog krajobrazne raznolikosti.
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se:
rezerve pitke vode, prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma), zaštićena područja prirode, spomenici
graditeljske baštinene, zagađeno tlo, termalni izvori te očuvani prirodni i kultivirani krajobraz. Stablo lipe u Osredku
zasađeno je 1863. godine nakon izgradnje kapelice. Obzirom na smještaj i dimenzije, stoljetna lipa je prepoznatljiva
u cijelom kraju. Temeljem članka 21. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode, lipa je 12. srpnja 2012. godine proglašena
spomenikom parkovne arhitekture-pojedinačno stablo. Prema Zakonu o zaštiti prirode na spomeniku parkovne
arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednij blizini nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogla promijeniti
ili narušiti vrijednost zbog kojih je zaštićen.
Zakonom o vodama (NN 107/95) određuje se razina zaštite izvorišta. Slivno područje izvorišta vode koje se koristi
za javnu vodoopskrbu mora biti zaštićeno od onečišćenja i svih utjecaja koji mogu smanjiti ispravnost i izdašnost
izvorišta. Na području Općine Desinić potrebno je osigurati viši stupanj pročišćavanja otpadnih voda jer se sanitarne
i tehnološke vode mljekare bez pročistača ispuštaju u potok Horvatska. Pored toga, potrebno je planirati sustav
odvodnje s pročistačima otpadnih voda za mjesto Desinić, te za gospodarske predjele.
Temeljni propisi za provedbu zaštite od buke su Zakon o zaštiti od buke (NN 17/90) i Pravilnik o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90). U njima je utvrđeno kako dopuštena razina buke
danju iznosi 55 dBA, a noću 45 dBA. Na području Općine Desinić nisu ustanovljena prekoračenja zakonom
određenih vrijednosti buke budući da ne postoje industrijski pogoni ili prometnice koje bi stvarale veću buku.
Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04) određene su mjere, način organiziranja i provođenje zaštite te poboljšanja
kakvoće zraka u cilju očuvanja zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta te kulturnih i materijalnih vrijednosti. Na
području Općine Desinić postoji uređaj za mjerenje kakvoće zraka. Na mjernoj jedinici u Desiniću mjeri se vrijednost
ozona, dušikovog dioksida i ugljikovog monoksida u zraku. S obzirom da na području općine ne postoji niti jedan
izvor zagađenja i da poduzetnička zona još uvijek nije aktivna, može se zaključiti kako je kvaliteta zraka dobra te
da spada u 1. kategoriju.
42
10. DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ
Pokazatelj indeksa razvijenosti računa se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih
prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovnika te stope obrazovanosti.
Pri tome, prilikom izračuna indeksa razvijenosti svaki od navedenih pokazatelja ima određeni ponder (udio u
ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti). Stopa nezaposlenosti ima udio od 30%, a dohodak po stanovniku ima
udio od 25%. Preostali pokazatelji (proračunski prihodi jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku, opće
kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti) imaju udjele u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti od 15%. Valja
napomenuti kako se vrijednost indeksa razvijenosti računa svake tri godine.
Pokazatelj stope nezaposlenosti računa se kao omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih i nezaposlenih
osoba na području pojedine jedinice lokalne/regionalne samouprave. Broj nezaposlenih osoba dobiva se na temelju
podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju registriranih nezaposlenih osoba dok se broj zaposlenih
dobiva na temelju podataka Porezne uprave o broju zaposlenih na razini jedinice lokalne/regionalne samouprave
tijekom jedne kalendarske godine. Visina stope nezaposlenosti na području Općine Desinić u vremenskom
razdoblju od 2010. do 2012. godine iznosila je 16,60% što je više u odnosu na stopu nezaposlenosti u Krapinsko-
zagorskoj županiji (12,90%). Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja stope nezaposlenosti (16,60%) s
prijašnjom vrijednošću od 10,30% (2010. godina) vidljivo je pogoršanje situacije što je u skladu s ranije iznesenim
podacima o stanju na tržištu rada.
Pokazatelj dohotka po stanovniku predstavlja omjer ukupnog iznosa dohotka kojeg su tijekom jednog poreznog
razdoblja (kalendarske godine) ostvarili porezni obevznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem
na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Dohodak od samostalne djelatnosti podrazumijeva dohodak
umanjen za propisana umanjenja i preneseni gubitak, sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Za izračun
pokazatelja dohodak po stanovniku koriste se podaci Porezne uprave o isplaćenim dohotcima i podaci Državnog
zavoda za statistiku o broju stanovnika u jedinici lokalne/regionalne samouprave. Vrijednost pokazatelja dohodak
po stanovniku za područje Općine Desinić u vremenskom razdoblju od 2010. do 2012. godine iznosi 17.501 kune
što je niže u odnosu na vrijednost ovoga pokazatelja za Krapinsko-zagorsku županiju (25.432 kuna). Uspoređujući
trenutnu vrijednost pokazatelja dohotka po stanovniku s prijašnjom vrijednošću od 16.561 kune (2010. godina),
vidljivo je pogoršanje situacije.
Pokazatelj proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku predstavlja omjer
ostvarenih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave umanjenih za propisane slučajeve te broja stanovnika
na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Propisani slučajevi uključuju prihode prikupljene od: domaćih
i stranih donacija; posebnih ugovora; ostvarenih na temelju dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći za
izravnavanja za financiranje decentraliziranih funkcija; od prireza porezu na dohodak. Za izračun pokazatelja
proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku koriste se podaci Ministarstva financija
o prihodima proračuna jedinice lokalne/regionalne samouprave te podaci Državnog zavoda za statistiku o broju
stanovnika na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Prema dostupnim podacima, vrijednost
proračunskih prihoda po stanovniku za područje Općine Desinić u vremenskom razdoblju od 2010. do 2012. godine
43
iznosila je 862 kune što je znatno niže u odnosu na Krapinsko-zagorsku županiju gdje je vrijednost ovog pokazatelja
iznosila 1.772 kune. Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne
samouprave sa prijašnjom vrijednošću od 739 kuna (2010. godina), vidljivo je kako je došlo do malog porasta
prihoda.
Pokazatelj općeg kretanja stanovništva predstavlja omjer usporedivog broja stanovnika jedinice lokalne/regionalne
samouprave tijekom zadnja dva popisa stanovništva. Kako bi se izračunao ovaj pokazatelj potrebni su podaci
Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika jedinice lokalne/regionalne samouprave dobiveni iz zadnja dva
popisa stanovništva. Vrijednost pokazatelja općeg kretanja stanovništva za područje Desinića u vremenskom
razdoblju od 2001. do 2011. godine iznosi 82,8 što je niže u odnosu na Krapinsko-zagorsku županiju gdje ovaj
pokazatelj izosi 95. Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja općeg kretanja stanovništva s prijašnjom
vrijednošću od 91,6 vidljivo je pogoršanje situacije. U budućnosti se zbog starenja stanovništva može očekivati
daljnje negativno kretanje ovoga pokazatelja.
Posljednji pokazatelj, stope obrazovanosti, računa se kao udio stanovništva sa završenom srednjom školom i višim
obrazovanjem u stanovništvu jedinice lokalne/regionalne samouprave čija je dob između 16 i 65 godina. Kako bi
se izračunao ovaj pokazatelj potrebni su podaci Državnog zavoda za statistiku o obrazovnoj strukturi stanovništva
Republike Hrvatske te broja stanovnika u dobi od 16 do 65 godina na području jedinice lokalne/regionalne
samouprave. Gledajući vrijednost ovog pokazatelja za područje Desinića, uočeno je kako ona iznosi 54,57% što je
manje u odnosu na vrijednost za Krapinsko-zagorsku županiju (69,67%). Uspoređujući trenutnu vrijednost
pokazatelja stope obrazovanosti sa prijašnjom vrijednošću od 36,75% (2010. godina), vidljivo je poboljšanje
situacije. Ovo se može objasniti činjenicom da je srednjoškolsko obrazovanje obavezno, a istovremeno dolazi do
smanjenja broja starijeg neobrazovanog stanovništva radi umiranja.
Na temelju vrijednosti svih nabrojanih pokazatelja, izračunato je kako indeks razvijenosti Općine Desinić iznosi
63,25%. Ova ga vrijednost svrstava u 2. skupinu jedinica lokalne samouprave čiji se indeksi razvijenosti kreću u
rasponu od 50 do 75%. Temeljem prijašnjeg izračuna indeksa razvijenosti iz 2010. godine, vidljivo je kako je Općina
Desinić i tada spadala u 2. skupinu jedinica lokalne samouprave budući da je imala indeks razvijenosti od 67,60%.
Prema tome, vidljivo je kako je došlo do smanjenja vrijednosti indeksa razvijenosti što je prije svega uzrokovano
pogoršanjem pokazatelja stope nezaposlenosti koja se u promatranom vremenskom razdoblju gotovo udvostručila.
Na prostoru Krapinsko-zagorske županije niti jedna jedinica lokalne samouprave nema nižu vrijednost indeksa
razvijenosti u odnosu na Općinu Desinić.
Projekt regija digitalnih muzeja je projekt usmjeren na očuvanje kulturnopovijesne baštine pomoću korištenja
suvremenih tehnologija u prezentaciji i međunarodnoj promociji javne kulturno-turističke infrastrukture na 9 lokacija
u 6 županija Sjeverozapadne Hrvatske. Projekt je prihvaćen u sklopu Programa pripreme i provedbe razvojnih
projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske Unije. Period provedbe je od 2013.- 2015. godine.
Prijavitelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja dok je Općina Desinić partner projekta. U projekt su uključene dvije
ustrojbene jedinice, Muzej krapinskih neandertalaca i Dvor Veliki Tabor. Projektom se planira rekonstrukcija
bastiona Dvora Veliki Tabor te rekonstrukcija vanjskih obrambenih zidina i uređenje prostora unutar zidina u okviru
postojeće građevine.
44
Općina Desinić tijekom prijašnjih godina pripremila je nekolicinu projekata koji se mogu financirati iz europskih
fondova. Prijavljeni projekti bili su ukupne vrijednosti 22.099.858,94 kuna. Prvenstveno su bili namijenjeni razvoju
komunalne infrastrukture, poduzetništva, poljoprivrede i turizma. Detaljan prikaz razvojnih projekata pripremljenih
na području Općine Desinić dan je u Tablici 16.
45
Tablica 16 Projektni prijedlozi s područja Općine Desinić
JLS Naziv projekta Predlagatelj Proračun Sektor projekta Status projekta Godina
Desinić Rekonstrukcija i dogradnja Mini mljekare
„Veronika“ d.o.o. Mini mljekara „Veronika“
d.o.o. 15.000.000,00 Poduzetništvo U tijeku 2011.
Desinić Gospodarska građevina – staja za 50 muznih
krava OPG Friderik Hajdinjak 4.603.371,00 Poljoprivreda U tijeku 2011.
Desinić Uređenje pješačke staze „Put Veronike
Desiničke“ Općina Desinić 213.488,94 Turizam Prijedlog 2012.
Desinić Izrada glavnog i izvedbenog projekta
kanalizacije i pročišćenih voda Općina Desinić 983.000,00
Komunalna infrastruktura
Prijedlog 2012.
Desinić Uređenje rodne kuće Đure Prejca Općina Desinić 3.500.000,00 Kultura Prijedlog 2012.
Međuopćinski/gradski Rana intervencija u zajednici Antun Zupanc - Obrazovanje Prijedlog 2014.
Međuopćinski/gradski Master plan javne rasvjete Julije Domac 65.519.640,00 Energetska učinkovitost U tijeku je priprema 2014.
Međuopćinski/gradski Master plan turizma Krapinsko-zagorske
županije Krapinsko-
zagorska županija 8.125.00,00 Turizam Prijedlog 2014
Međuopćinski/gradski Poticanje sabirno-logističkih centara
Julije Domac - Obnovljivi
izvori energije Prijedlog 2014
Međuopćinski/gradski Energetska obnova zgrada u nadležnosti
Krapinsko-zagorske županije Julije Domac 2.994.400,00
Energetska učinkovitost
U tijeku je priprema
2014.
Međuopćinski/gradski Upoznajmo i uživajmo Zagorska razvojna
agencija d.o.o. 1.623.361,95 Turizam U provedbi 2014
Međuopćinski/gradski Zdravlje na dlanu Gordana Krleža - Turizam Prijedlog 2014.
Međuopćinski/gradski Jačanje obrtništva Krapinsko-zagorske
županije primjenom istraživanja i inovacija Renata Vranić - Poduzetništvo Prijedlog 2014.
Međuopćinski/gradski Obrazovanjem do konkurentnog
obrtništva Krapinsko-zagorske županije Renata Vranić - Poduzetništvo Prijedlog 2014.
Međuopćinski/gradski Rekonstrukcija i energetska obnova
povijesnih zgrada (spomenička baština) Julije Domac -
Energetska učinkovitost
Prijedlog 2014.
Izvor: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
46
10.1. Međuregionalna i međunarodna suradnja
Sama Općina Desinić nije članica međunarodnih organizacija, ali ima iskustvo sudjelovanja na međuregionalnoj i
međunarodnoj razini. Iz vanjskih izvora odobren je projekt programa „Europa za građane“ s maksimalnim iznosom
potpore od 25.000 eura. Susret „Prijatelja Europe“ održao se kao trodnevno događanje u razdoblju od 19. do 21.
travnja 2013. godine povodom desete godišnjice prijateljstva između grada Holešova i Općine Desinić. Područja
suradnje između Općine Desinić i pobratimljenog grada Holešova temelje se na bogatom kulturno-umjetničkom,
sportskom i zabavnom programu.
47
11. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE
Proračunski prihodi tijekom 2013. godine iznosili su 3.589.645,26 kuna što predstavlja smanjenje u odnosu na
2012. godinu kada su iznosili 4.035.747,04 kuna. Najveću vrijednost proračunski prihodi imali su tijekom 2009.
godine kada su iznosili 6.183.418,99 kuna. Za razliku od prihoda, rashodi su se smanjili u 2013. godini na
3.931.477,70 kuna u odnosu na 2012. godinu kada je utrošeno 4.097.010,31 kuna. Najveću vrijednost rashodi su
imali 2009. godine kada su iznosili 6.507.982,20 kuna. Suficit u proračunu Općine Desinić ostvaren je tijekom 2011.
godine i iznosio je 128.962,25 kuna. Gledajući vremensko razdoblje od 2009. do 2013. godine, vidljivo je kako je u
preostalim godinama zabilježen proračunski deficit. Najveći proračunski deficit bio je tijekom 2013. godine kada je
iznosio -341.832,44 kuna. Kretanje prihoda, rashoda i suficita/deficita u proračunu Općine Desinić od 2009. do
2013. godine dano je na Grafikonu 19.
Grafikon 19 Kretanje prihoda, rashoda i suficita/deficita u proračunu Općine Desinić; 2009. - 2013.
Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Gledajući strukturu proračunskih prihoda vidljivo je da kako su u 2010., 2011. i 2013. godini prevladavali porezni
prihodi. Zanimljivo je kako je njihov udio u ukupnim prihodima bio najmanji tijekom 2009. godine (2.232.084,40
kuna ili 36,10% od ukupnih prihoda) kada je vrijednost ukupnih proračunskih prihoda bila najveća (6.183.418,99
kuna). Povećanje neporeznih prihoda u proračunu tijekom 2009. i 2012. godine možemo objasniti kroz pomoć
Općini iz inozemstva i od subjekata unutar opće države. Analizirajući porezne prihode, vidljivo je da su se
kontinuirano smanjivali od 2009. do 2012. godine. Prikaz strukture proračunskih prihoda Općine Desinić u
vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dan je na Grafikonu 20.
-1.000.000,00
0,00
1.000.000,00
2.000.000,00
3.000.000,00
4.000.000,00
5.000.000,00
6.000.000,00
7.000.000,00
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Izn
os
u k
un
ama
Godina
Ukupno prihodi i primici
Ukupno rashodi i izdaci
Suficit / deficit proračuna
48
Grafikon 20 Struktura proračunskih prihoda Općine Desinić; 2009. - 2013.
Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Gledajući strukturu rashoda u proračunu Općine Desinić vidljivo je da su se najveći izdaci tijekom 2013. godine
odnosili na komunalnu infrastrukturu (1.950.275,14 kuna), rad upravnog odjela (678.784,83 kuna) i na socijalnu
skrb, udruge i organizacije (498.786,41 kuna). U promatranom vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine
najveći izdaci odnosili su se na komunalnu infrastrukturu, rad upravnog odjela i na vrtiće i škole. Jedina iznimka je
2010. godina kada su najveći izdaci bili namijenjeni za vrtić i školu (1.433.514,85 kuna), komunalnoj infrastrukturi
(1.032.530,10 kuna) i za rad upravnog odjela (659.842,08 kuna). Tijekom svih promatranih godina, najmanji izdaci
odnosili su se na stavku gospodarstvo, poljoprivreda i turizam. Detaljan prikaz strukture proračunskih rashoda
Općine Desinić u vremenskom razdoblju od 2009. do 2013. godine dan je na Grafikonu 21.
0%
20%
40%
60%
80%
100%
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
36,10%
51,38%
69,06%
48,47%57,20%
63,90%
48,62%
30,94%
51,53%42,80%
Izn
os
u k
un
ama
Godina
Neporezni prihodi
Porezni prihodi
49
Grafikon 21 Struktura proračunskih rashoda Općine Desinić; 2009. - 2013.
Izvor: Proračun Općine Desinić; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.
11.1. Institucionalni okvir
Općina Desinić u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno
ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima: Uređenje naselja i
stanovanje; Prostorno i urbanističko planiranje; Komunalno gospodarstvo; Briga o djeci; Socijalna skrb; Primarna
zdravstvena zaštita; Odgoj i osnovno obrazovanje; Kultura, tjelesna kultura i sport; Zaštita potrošača; Zaštita i
unapređenje prirodnog okoliša; Protupožarna zaštita i civilna zaštita; Promet. Za obavljanje poslova iz
samoupravnog djelokruga Općine Desinić utvrđenih zakonom i Statutom te obavljanje poslova državne uprave koji
su zakonom prenijeti na Općinu odgovoran je Jedinstveni upravni odjel Općine.
Tijela Općine Desinić su Općinsko vijeće i Općinski načelnik. Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo
lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Općine. Ono prati financijske tokove lokalne
samouprave i obavlja nadzor nad izvršavanjem proračuna i svrsishodnom uporabom sredstava. Općinsko vijeće
čini 13 vijećnika. Općinski načelnik nositelj je izvršne vlasti Općine i njegov mandat traje četiri godine. Odgovoran
je za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu te za ustavnost i zakonitost akata
Jedinstvenog upravnog odjela Općine.
0,00
1.000.000,00
2.000.000,00
3.000.000,00
4.000.000,00
5.000.000,00
6.000.000,00
7.000.000,00
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Izn
os
u k
un
ama
Godina
Proračunske rezerve
Gospodarstvo,poljoprivreda iturizam
Civilna zaštita i vatrogastvo
Socijalna skrb,udruge iorganizacije
Komunalna infrastruktura
Vrtić i škola
Rad upravnog odjela
50
SNAGE SLABOSTI GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ
Povoljan zemljopisni položaj pruža dobre mogućnosti za razvoj općine.
Blizina emitivnih turističkih tržišta (Slovenija i Grad Zagreb).
Ambijentalno-pejzažne vrijednosti te iznimno bogata kulturna baština pretpostavka su razvoja turizma
Visoka kvaliteta zraka
Nedefinirane mjere zaštite krajobraznog karaktera i njegova integriranost u razvojno planiranje i održivi razvoj
Mali udio korištenja obnovljivih izvora energije. Nedovoljno razrađeno dugoročno kvalitetno prometno i prostorno
planiranje. Nedostatak edukacije u poljoprivrednoj proizvodnji Usitnjenost poljoprivrednih čestica ograničava profitabilnu i
učinkovitu poljoprivrednu proizvodnju
STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI
Smanjenje ukupnog broja nezaposlenih osoba
Ulaganje u očuvanje kulturno-povijesnog nasljeđa
Udruge civilnog društva koje aktivno djeluju na području općine
Nastavak trenda smanjenja broja stanovnika i starenje stanovništva
Velik broj nezaposlenih mladih osoba i njihovo iseljavanje u urbane sredine radi posla i boljih životnih uvjeta
Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva Nepovoljan odnos korisnika mirovina i osiguranika (zaposlenih osoba)
INFRASTRUKTURA
Dobro razvijena energetska i telekomunikacijska infrastruktura koja utječe na gospodarski razvoj, komunikaciju i kvalitetu života.
Zadovoljavajuća pokrivenost mobilnom mrežom na području općine
Nepostojanje sustava odvodnje
Velik udio neasfaltiranih prometnica i potreba za izradom potrebne dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju novih asfaltiranih nerazvrstanih cesta
Neujednačeno razvijena javna rasvjeta na području općine
Plan gospodarenja otpadom još uvijek nije usvojen
Manjak financijskih sredstava Općine za asfaltiranje nerazvrstanih cesta
Prvenstveno u dane vikenda i praznikom slaba prometna povezanost javnim prijevozom
51
GOSPODARSTVO
Relativno stabilan broj obrtnika Vinogradarska tradicija koja se može iskoristiti i u turističke svrhe Porast subvencija poljoprivrednicima Preduvjeti za ekološku proizvodnju hrane
Smanjenje broja poduzetnika te smanjenje neto dobiti U dvije osnovane poduzetničke zone ne posluje niti jedno poduzeće Nedovoljno valorizirani i iskorišteni prirodni, kulturni i drugi potencijali
za razvoj turizma. Nedostatak smještajnih kapaciteta, bitnih za razvoj turizma. Nepostojanje poticajnih mehanizama i projekata za zadržavanje i
zapošljavanje mladih.
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Očuvana tradicija i običaji Poticanje obrazovanja kroz sufinanciranje prijevoza i stipendiranje Povećanje broja učenika
Razvijene kulturne i sportske djelatnosti koje posredno utječu na kvalitetu života.
Nedostatak organizirane skrbi za starije i nemoćne osobe.
Smanjenje izdvajanja za marginalizirane skupine i socijalnu politiku
Nerazvijeno volonterstvo
Nerazvijen sustav cjeloživotnog obrazovanja koje kvalitativno reagira na potrebe tržišta rada, a što izravno može utjecati na zapošljivost
Nedefinirani kriteriji i sustav za dodjelu potpora, praćenje i vrednovanje rada organizacija civilnog društva.
UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Pripremljen određeni broj projekata koje je moguće financirati iz strukturnih fondova
Iskustvo sudjelovanja u programima na međuregionalnoj i međunarodnoj razini
Razvojno planiranje kroz proračun planira se za narednu godinu te daje projekcije za sljedeće dvije godine.
Još uvijek nedostatna educiranost i iskustvo u provedbi projekata nacionalne i europske razine, kojima bi se mogao osigurati infrastrukturni razvoj, kao i društvena nadgradnja
52
PRILIKE PRIJETNJE GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ
Povećan interes za razvojem poslovnih aktivnosti zahvaljujući ukidanju barijera ulaskom u EU.
Unapređenje stanja okoliša kroz propisanu izgradnju reciklažnih dvorišta.
Iznimno vrijedan i očuvani krajolik
Blizina većih centara (Zabok, Krapina, Pregrada, Zagreb) kao potencijalnog razloga odljeva stručnih i visokoobrazovanih kadrova.
Devastacija prirodnih vrijednosti (narušavanje prirodnog krajolika, smanjenje staništa biljnih i životinjskih vrsta)
Neprovođenje mjera zaštite i održavanja zaštićenog krajobraza što može dovesti do njegove zapuštenosti i propadanja
STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI
Mogućnost obrazovanja u gradovima županije te Zagrebu kao nacionalnom obrazovnom središtu.
Programi Unije koji omogućuju veću mobilnost učenika / studenata kako bi se steklo znanje i radno iskustvo
Sve veći interes za obnovom i očuvanjem starinskih običaja i kulturne baštine
Mogućnost financiranja rada civilnih udruga kroz europske fondove
Uključivanje kulturno-umjetničkih manifestacija u turističku ponudu
Nedefinirana pronatalitetna politika.
Neusklađenost potreba poslodavaca i tržišta rada s obrazovnim sustavom.
Ograničeno djelovanje udruga radi smanjenih financijskih i materijalnih resursa
Neusklađenost potreba poslodavaca i tržišta rada s obrazovnim sustavom
INFRASTRUKTURA
Planiran razvoj vodosprema i crpnih postaja na području općine. Na postojećim županijskim prometnicama potrebno je poboljšati
profile i signalizaciju
Ulaganja u cestovnu mrežu u najvećoj su mjeri u ingerenciji su tijela više razine.
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi
GOSPODARSTVO
Blizina većih županijskih centara i Zagreba kao potencijalnog poslodavca i tržišta.
Porast potražnje za selektivnim oblicima turizma.
Mogućnost jačanja poduzetničke i tehnološke infrastrukture te razvoja lokalne zajednice kroz nacionalne i europske fondove.
Dugotrajna povećana nezaposlenost uzrokovana krizom na globalnoj i nacionalnoj razini.
Povećana konkurencija proizvođača i davatelja usluga iz EU.
Sve veća konkurencija za razvojne potpore sufinancirane s nacionalne i europske razine.
Nemogućnost postizanja konkurentnih cijena OPG-a što može dovesti do njihovog propadanja
53
Nastavak povećanja stope nezaposlenosti i daljnje smanjenje broja obrtnika uslijed nepovoljnih gospodarskih kretanja
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Putem spostavljenih platformi civilno društvo ima mogućnosti sudjelovati u programu razvoja.
Neusklađenost formalnih obrazovnih programa s potrebama tržišta rada.
Nerazmjer između stvarnih uvjeta rada obrazovnih institucija i propisanih pedagoških standarda.
UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Dostupne mogućnosti za potpore i mehanizme jačanja sposobnosti upravljanja razvojem
Mogućnost unapređenja međunarodne suradnje kroz nacionalne i europske programe.
Revitalizacija područja Općine kroz pripremu i provedbu kvalitetnih razvojnih projekata koji se mogu financirati iz europskih fondova
Stvaranje jedinstvenog i prepoznatljivog identiteta cijele jedinice lokalne samouprave
Mogućnost povećanja sposobnosti za pripremu kvalitetnih razvojnih projekata na lokalnoj razini pomoću edukacija
Neprovođenje sustavne decentralizacije koja bi osigurala veće resurse za razvojne projekte.
Manjak financijskih sredstva na nacionalnoj, županijskoj razini za provođenje razvojnih projekata
Velika konkurencija za razvojne potpore sufinancirane s nacionalne i europske razine
54
12. CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA
Postavljanje strateških ciljeva podrazumijeva njihovo definiranje i kontrolu usklađenosti. Za definiranje ciljeva i
prioriteta važne su sljedeće stvari:
► strateški ciljevi proizlaze iz vizije razvoja i definiranih strateških fokusa; oni predstavljaju prvu transformaciju i
konkretizaciju vizije i fokusa;
► predstavljaju glavne pravce dostizanja vizije i izražavaju krajnje rezultate koji se namjeravaju postići do kraja
planiranog perioda (za programsko razdoblje 2014. – 2020. godina).
Kontrola usklađenosti obuhvaća horizontalnu dimenziju (međusobna, intersektorska usklađenost ciljeva) i vertikalnu
dimenziju (usklađenost sa ciljevima i orijentacijama nadređenih strategija i planova). Planiranjem lokalnog
ekonomskog razvoja unapređuje se ekonomski kapacitet i konkurentnost Općine Desinić čime se osigurava
ekonomska budućnost i kvaliteta za sve građane.
Uspješno planiranje ekonomskog razvoja i ostvarenje plana podrazumijeva aktivno učešće i suradnju partnera iz
javnog, privatnog i nevladinog sektora te vodi stvaranju boljih uvjeta za ekonomski rast i zapošljavanje. Ciljevi i prioriteti
razvoja povezani su s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna Općine Desinić. Time se povezuju svi
strateški dokumenti Općine s proračunskim planiranjem. Ciljevi predstavljaju jasan smjer kretanja i djelovanja Općine
Desinić u 6-godišnjem razdoblju uz poštivanje načela partnerstva i suradnje s ostalim lokalnim dionicima.
Vizija, misija i strateški ciljevi razvoja Općine Desinić sadrže opis planiranog i održivog sustava sveobuhvatnog
budućeg postignuća u razvoju. Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda s jasno
izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije.
Ciljevi razvoja određeni su na način da su:
• mjerljivi - kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarljivost,
• ostvarivi – definiran je minimum prihvatljive razine izvodivosti,
• jasno formulirani – maksimalno su izbjegavane općenite formulacije,
• s određenim rokom ostvarenja,
• međusobno sukladni – ne preklapaju se,
• sveobuhvatni,
• kontinuirani,
• društveno i okolišno prihvatljivi,
• takvi da pridonose razvoju županije i Općine Desinić,
• sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, statističke regije Kontinentalne Hrvatske te
Krapinsko-zagorske županije.
55
Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve. Predstavljaju intervencije i aktivnosti u nekom
sektoru/području te okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Opis i sadržaj prioriteta uključuje:
• naziv,
• svrhu, cilj i obrazloženje,
• rezultat i razvojni učinak,
• nositelje, korisnike i ciljne skupine,
• mehanizme provedbe – aktivnosti / projekte
• pokazatelje za praćenje rezultata i razvojnih učinaka.
Ciljevi razvoja proizlaze iz definirane vizije i misije razvoja Općine Desinić. Razvoj Općine Desinić temelji se na
načelima:
1. jednakosti – općinska uprava i glavni dionici lokalnog razvoja usmjerit će sve svoje aktivnosti na osiguravanje
jednakosti i ravnopravnosti svih stanovnika Općine Desinić te svih posjetitelja i prijatelja Općine;
2. demokracije – odluke se donose i provode poštivanjem načela demokracije;
3. homogenosti – Općina Desinić njeguje prijateljstvo u zajednici, međusobno uvažavanje stanovnika te potporu
lokalne zajednice;
4. poštovanja – njegovat će se povijesno i kulturno nasljeđe Općine, otvorenost prema novim vrijednostima uz
poštovanje tradicije kraja i osobina svakog građanina.
Vizija Općine Desinić proizlazi iz gore navedenih načela, predstavlja kratki opis stanja Općine Desinić s predloženim
ciljevima razvoja želi stići do 2020. godine. Misija razvoja Općine Desinić opisuje način na koji će se definirana vizija
ostvariti uz poštovanje posebnosti Općine kao cjeline.
56
U nastavku je prikazan raspis pojedinih ciljeva i prioriteta poštujući gore navedena načela. Svaki od četiri postavljena
cilja nosi jednaku težinu i važnost. Ciljevi su međusobno uvjetovani i odnose se na područja gospodarskog rasta,
ekološke održivosti i društvene stabilnosti.
VIZIJA Zemlja svetog Jurja s
Velikim Taborom u srcu
MISIJA
> Općina Desinić je mjesto
očuvanog okoliša i bogate
kulturno povijesne baštine u
čijem se središtu nalazi
srednjovjekovni biser Veliki
Tabor.
> Osmišljenim aktivnostima i udruženim naporima cijele zajednice žele se iskoristiti sve razvojne mogućnosti Općine Desinić te osigurati napredak i blagostanje za buduće
generacije.
57
STRATEŠKI CILJ 1. POLJOPRIVREDA, TURIZAM I PODUZETNIŠTVO
KAO POKRETAČI GOSPODARSTVA
1.1. Područje ekološke poljoprivredne proizvodnje
1.2. Prepoznatljiva destinacija ruralnog turizma
1.3. Poduzetništvo u korak s vremenom
2.
STRATEŠKI CILJ 2. OČUVANI PROSTOR PRILAGOĐEN SUVREMENIM
ZAHTJEVIMA STANOVNIŠTVA
2.1. Osmišljeno upravljanje prostorom kao zalog za buduće
generacije
2.2. Suvremena komunalna infrastruktura dostupna svakom
stanovniku
2.3. Moderne prometnice koje povezuju
STRATEŠKI CILJ 3. MIRNA OAZA SREĆE I ZADOVOLJSTVA
3.1. Odgojno obrazovni sustav prilagođen potrebama tržišta rada
3.2. Socijalno osviješteno društvo jednakih mogućnosti
3.3. Brza i efikasna javna uprava
3.4. Očuvanje kulturnog naslijeđa i vlastitog identiteta
3.5. Zdrav i proaktivan pristup životu
58
STRATEŠKI CILJ 1
POLJOPRIVREDA, TURIZAM I PODUZETNIŠTVO KAO POKRETAČI GOSPODARSTVA
PRIORITET 1.1 Područje ekološke poljoprivredne proizvodnje
SVRHA MJERE
Ruralni razvoj Općine Desinić prije svega bi se temeljio na ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Provođenjem komasacije (okrupnjivanja zemljišta), uzgojem tradicionalnih sorta i korištenjem suvremene proizvodne tehnologije koja ne zagađuje okoliš proizvele bi se dostatne količine autohtonih poljoprivrednih proizvoda ovoga kraja. Kako bi se ojačala konkurentnost poljoprivrednika na tržištu, poticalo bi se njihovo udruživanje čime bi se stvorila skupina konkurentnih poljoprivrednika. Također bi se pristupilo daljnjem brendiranju poljoprivrednih proizvoda vezanih uz desinićki kraj.
AKTIVNOSTI /
PROJEKTI
Osmišljavanje i provođenje mjera za okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta. Organiziranje edukacija o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji među poljoprivrednicima. Poticanje korištenja zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. Potpomaganje novih i postojećih proizvođača ekoloških poljoprivrednih proizvoda. Modernizacija i ulaganje u suvremene tehnologije namijenjene ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Povezivanje poljoprivrednika zbog povećanja konkurentnosti na tržištu i stvaranja poljoprivrednih proizvoda veće dodatne vrijednosti. Brendiranje autohtonih poljoprivrednih proizvoda desinićkog kraja.
CILJNE
SKUPINE
Postojeći poljoprivrednici, poljoprivredna gospodarstva, trgovačka društva i zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, vlasnici zapuštenog poljoprivrednog zemljišta
NOSITELJI
MJERE Ministarstvo poljoprivrede, Krapinsko-zagorska županija, Općina Desinić
INDIKATORI
Površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta, smanjenje površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, broj poljoprivrednih gospodarstava, broj sudionika na edukacijama o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, broj pripremljenih projekata vezanih za ruralni razvoj, broj projekata PG-a financiranih kroz Program ruralnog razvoja na razini Republike Hrvatske
PRIORITET 1.2 Prepoznatljiva destinacija ruralnog turizma
SVRHA MJERE
Razvoj turističke destinacije i brendiranje područja kao prepoznatljive destinacije ruralnog turizma. Objedinjivanjem prirodnih ljepota, ruralnog načina života i spomeničke baštine područja (dvorac Veliki Tabor), kreirali bi se turistički sadržaji karakteristični za ovo područje. Osim toga, pristupilo bi se boljoj organizaciji i međusobnom povezivanju turističkih djelatnika kako bi se osigurao koordinirani razvoj turističke destinacije. Aktivnosti bi također bile usmjerene na povećanje smještajnih kapaciteta i razvoj turističke infrastrukture što bi u konačnici potaknulo turiste da se duže zadrže. Naposljetku, veći napori bili bi uloženi u poboljšanje suradnje s turističkim zajednicama susjednih područja čime bi se stvorili komplementarni turistički sadržaji.
59
AKTIVNOSTI /
PROJEKTI
Okupljanje turističkih djelatnika s ciljem definiranja jedinstvenog smjera za razvoj turizma. Potpora radu Turističe zajednice područja Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela te poboljšanje njezine suradnje s turističkim zajednicama susjednih područja. Razvoj turističkih sadržaja koji objedinjuju prirodnu i kulturnu baštinu područja. Osmišljavanje višednevnih manifestacija koje bi duže zadržale turiste. Razvoj smještajnih kapaciteta i turističke infrastrukture (informativni centri, restorani, oznake turističkih znamenitosti, biciklističke/izletničke staze,...). Brendiranje i razvoj vizualnog identiteta Općine Desinić kao prepoznatljive destinacije ruralnog turizma.
CILJNE
SKUPINE Stanovništvo susjednih županija, stanovništvo Krapinsko-zagorske županije, stanovništvo Općine Desinić
NOSITELJI
MJERE
Mediji, Ministarstvo turizma, Krapinsko-zagorska županija, Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije, Općina Desinić, Turistička zajednica područja Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela, turistički djelatnici
INDIKATORI
Broj turističkih dolazaka, broj turističkih noćenja, broj poslovnih subjekata u djelatnosti turizma, prihodi od turizma, izdaci za razvoj turizma, broj i kapacitet objekata za smještaj turista
PRIORITET 1.3 Poduzetništvo u korak s vremenom
SVRHA MJERE
Ovom mjerom želi se olakšati poslovanje postojećih poduzetnika te privući nova ulaganja i poslovne subjekte. Razvoj poslovnog okruženja podrazumijeva zdravu poduzetničku klimu baziranu na educiranoj radnoj snazi. Educiranjem postojećih i potencijalnih poduzetnika te stavljanjem u funkciju postojeće poslovne infrastrukture omogućiti će se zapošljavanje lokalnog stanovništva.
AKTIVNOSTI /
PROJEKTI
Educiranje poduzetnika o novim poslovnim prilikama, umrežavanju, izvorima financiranja (sredstva iz EU fondova, natječaji ministarstva). Uređenje i aktivacija postojećih poslovnih zona. Organizacija marketinških aktivnosti za privlačenje investitora putem brošura, sajmova i interneta. Poticanje i potpora mladim poduzetnicima.
CILJNE
SKUPINE Postojeći poslovni subjekti, potencijalni poslovni subjekti, domaći i strani investitori
NOSITELJI
MJERE Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Krapinsko-zagorska županija, Zagorska razvojna agencija, Općina Desinić
INDIKATORI Broj poduzetnika, broj obrtnika, broj zaposlenih, broj sudionika na edukacijama za poduzetnike, ekonomičnost poslovanja poduzetnika mjerena ostvarenim prihodom po zaposlenom, broj novih investicija, popunjenost poslovnih zona
60
STRATEŠKI CILJ 2
OČUVANI PROSTOR PRILAGOĐEN SUVREMENIM ZAHTJEVIMA STANOVNIŠTVA
PRIORITET 2.1 Osmišljeno upravljanje prostorom kao zalog za buduće generacije
SVRHA MJERE
Osmišljenim upravljanjem prostorom želi se postići sinergija gospodarskih, socijalnih i ekoloških pitanja. Na taj način spriječio bi se negativan utjecaj gospodarskog i društvenog rasta na okoliš. Budući da je upravljanje okolišem usko povezano s prostornim planiranjem, potrebno je ulagati u programe prostornog planiranja na razini općine. Na taj način spriječiti će se devastacija vrijednog područja te će se osigurati njegova primjerena namjena. Također se predviđa provođenje mjera energetske učinkovitosti među javnim institucijama i kućanstvima. Time bi se postigao krajnji cilj ove mjere a to je očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti ovoga područja.
AKTIVNOSTI /
PROJEKTI
Podizanje razine svijesti među stanovništvom o održivom upravljanju resursima. Edukacija stanovništva o važnosti očuvanja okoliša. Podupiranje udruga koje se bave zaštitom okoliša. Zaštita vrijednog krajobraza i ugroženih vrsta. Izrada i nadopuna dokumenata vezanih za prostorno planiranje. Provođenje mjera energetske učinkovitosti među kućanstvima i javnim ustanovama.
CILJNE
SKUPINE Javne ustanove, poslovni subjekti, stanovništvo Općine Desinić
NOSITELJI
MJERE
Ministarstvo zaštite okoliša, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Krapinsko-zagorska županija i njezine institucije, Regionalna energetska agencija, Općina Desinić
INDIKATORI Broj održanih radionica na temu zaštite okoliša, broj pripremljenih projekata vezanih za zaštitu okoliša, kakvoća zraka, broj izmjena Prostornog plana, broj kućanstava koja koriste obnovljive izvore energije
PRIORITET 2.2 Suvremena komunalna infrastruktura dostupna svakom stanovniku
SVRHA MJERE
Korištenjem bespovratnih sredstava želi se financirati daljnja izgradnja i osuvremenjivanje komunalne infrastrukture. Ovime bi se uredili sustavi odvodnje otpadnih voda, vodoopskrbe te odvoza i prikupljanja otpada koji predstavljaju preduvjet za kvalitetan život lokalnog stanovništva. Budući da ne postoji sustav odvodnje otpadnih voda, korištenjem bespovratnih sredstava, i njegovom izgradnjom, osigurala bi se zaštita podzemnih i površinskih voda te tla. Pored toga, smanjili bi se gubici nastali u vodoopskrbnom sustavu.
AKTIVNOSTI /
PROJEKTI
Utvrđivanje postojećeg stanja i identifikacija kritičnih točaka komunalne infrastrukture. Modernizacija i izgradnja vodoopskrbne mreže do svih naselja. Početak izgradnje kanalizacijske mreže u središtima naselja. Izrada i usvajanje Plana gospodarenja otpadom. Organizacija cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
CILJNE
SKUPINE Stanovništvo Općine Desinić, gospodarski subjekti, javne ustanove, komunalne tvrtke
61
NOSITELJI
MJERE Zelenjak d.o.o., Hrvatske vode, Zagorski vodovod, Općina Desinić
INDIKATORI
Broj kućanstava priključenih na kanalizacijsku mrežu, dužina izgrađene kanalizacijske mreže, dužina magistralnih cjevovoda za vodoopskrbu, broj divljih odlagališta otpada, broj kućanstava uključenih u organizirano prikupljanje otpada, količina prikupljenog i prerađenog otpada
PRIORITET 2.3 Moderne prometnice koje povezuju
SVRHA MJERE
Unatoč tome što postojeće prometnice povezuju sva naselja unutar Općine te samu Općinu sa susjednim područjem, njihovo stanje je nezadovoljavajuće. Zbog toga, potrebno je kontinuirano ulaganje znatnih financijskih sredstava u modernizaciju i održavanje prometne infrastrukture. Održavanje i obnova kolnika, opreme na cestama te modernizacija i rekonstrukcija najkritičnijih dionica podići će ukupnu kvalitetu cestovne mreže i tako u punom smislu povezati Općinu Desinić sa okolnim područjem.
AKTIVNOSTI /
PROJEKTI
Izrada dokumentacije potrebne za sanaciju klizišta. Sanacija klizišta na prometnicama. Asfaltiranje i sanacija kritičnih prometnica Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih nogostupa uz prometnice. Ulaganje u adekvatno označavanje prometnica. Izrada prometnog elaborata. Rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta Izrada potrebne dokumentacije za izgradnju novih asfaltiranih nerazvrstanih cesta Izrada potrebne dokumentacije za rekonstrukciju postojećih asfaltiranih nerazvrstanih cesta Izgradnja novih asfaltiranih cesta
CILJNE
SKUPINE Putnici, turisti, stanovnici Općine Desinić
NOSITELJI
MJERE Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, Krapinsko-zagorska županija, Općina Desinić
INDIKATORI Dužina saniranih prometnica (državne, županijske, lokalne), dužina novoizgrađenih prometnica (državne, županijske, lokalne), dužina saniranih nerazvrstanih cesta, dužina izgrađenog nogostupa, dužina saniranog nogostupa, broj saniranih klizišta
62
STRATEŠKI CILJ 3
MIRNA OAZA SREĆE I ZADOVOLJSTVA
PRIORITET 3.1 Odgojno obrazovni sustav prilagođen potrebama tržišta rada
SVRHA MJERE
Cilj ove mjere je osiguranje adekvatnog obrazovanja lokalnog stanovništva i samim time povećanje njegove konkurentnosti na tržištu rada. S obzirom na stalne promjene na tržištu rada, mlade je potrebno usmjeriti prema zanimanjima za kojima postoji potražnja i koja će im omogućiti ugodan život. Konkurentnost postojeće radne snage na tržištu rada potrebno je povećati poticanjem kontinuiranog obrazovanja i usvajanjem novih vještina. Suradnjom javnog, civilnog i poslovnog sektora potrebno je poboljšati postojeće pedagoške standarde i osigurati usklađenost obrazovnog sustava s EU standardima.
AKTIVNOSTI /
PROJEKTI
Ulaganje u adaptaciju i adekvatno opremanje obrazovnih ustanova. Sufinanciranje dodatnih nastavnih programa u sklopu predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja. Uvođenje suvremenih tehnologija u nastavne programe. Sufinanciranje prijevoza učenika. Usmjeravanje mladih prema zanimanjima za kojima postoji potražnja na tržištu rada. Stipendiranje učenika strukovnih škola i deficitarnih zanimanja. Stipendiranje studenata. Poticanje prekvalifikacija i cjeloživotnog učenja među odraslim stanovništvom.
CILJNE
SKUPINE Djeca, studenti, odgajatelji, učitelji i profesori, odraslo stanovništvo
NOSITELJI
MJERE
Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Krapinsko-zagorska županija, Općina Desinić, odgojno obrazovne ustanove čiji je osnivač Općina Desinić ili Krapinsko-zagorska županija
INDIKATORI
Izdaci namijenjeni modernizaciji i opremanju odgojno obrazovnih ustanova, broj učenika kojima se stipendira prijevoz, broj učenika koji su se opredjelili za deficitarna zanimanja, broj stipendiranih studenata, broj osoba uključenih u obrazovanje odraslih, broj novih programa za obrazovanje odraslih, broj projekata namijenjenih razvoju ljudskih potencijala financiranih kroz EU fondove
PRIORITET 3.2 Socijalno osviješteno društvo jednakih mogućnosti
SVRHA MJERE
Provođenjem aktivnosti predviđenih u sklopu ove mjere žele se smanjiti društvene nejednakosti i omogućiti jednake mogućnosti svim stanovnicima. Uspostavom i provođenjem raznih oblika pomoći želi se pomoći socijalno osjetljivim osobama i svima onima koji su marginalizirani u društvu. Suradnjom s medijima potrebno je senzibilizirati društvo o problemima marginaliziranih i socijalno osjetljivih skupina. Pored toga, promocijom i aktivnim mjerama potrebno je čitavo društvo aktivnije uključiti u sustav volontiranja. Budući da negativan prirodni prirast predstavlja veliki problem, potrebno je osmisliti skup mjera pronatalitetne politike kojima bi se suzbio nastavak ovog negativnog trenda.
63
AKTIVNOSTI /
PROJEKTI
Uređenje javnih objekata kako bi se osigurao pristup osobama s invaliditetom. Dodjela potpora udrugama koje zastupaju interese socijalno osjetljivih skupina. Dodjela potpora za novorođenčad i ostalih naknada s ciljem povećanja nataliteta. Sufinanciranje programa za djecu s teškoćama u razvoju. Osmišljavanje programa institucionalne i izvaninstitucionalne pomoći za stare i nemoćne. Organizacija programa i aktivnosti namijenjenih uključivanju marginaliziranih i socijalno ugroženih skupina u društvo.
CILJNE
SKUPINE Osobe kojima prijeti socijalna isključenost, samohrani roditelji, umirovljenici, osobe s invaliditetom, stare i nemoćne osobe koje žive same
NOSITELJI
MJERE Ministarstvo socijalne politike i mladih, Krapinsko-zagorska županija, Crveni križ, Centar za socijalnu skrb, Općina Desinić, lokalne udruge civilnog društva
INDIKATORI
Broj javnih objekata s uređenim pristupom za osobe s invaliditetom, broj lokalnih udruga koje zastupaju interese socijalno ugroženih skupina, broj programa namijenjenih socijalno ugroženim skupinama, broj pomoćnika u nastavi, broj korisnika socijalne pomoći, broj osoba uključenih u sustav volonterstva
PRIORITET 3.3 Brza i efikasna javna uprava
SVRHA MJERE
Provedbom ove mjere želi se povećati učinkovitost javne uprave. Ulaganjem u kontinuirano osposobljavanje djelatnika podići će se učinkovitost javne uprave i osigurati preduvjeti za transparentnost njezinog rada. Osim toga, potrebna je dodatna edukacija djelatnika o pripremi i provedbi EU projekata kako bi se iskoristila financijska sredstva iz raspoloživih fondova.
AKTIVNOSTI /
PROJEKTI
Povezivanje i uspostava suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave unutar i izvan Hrvatske. Provođenje kontinuirane edukacije djelatnika u javnim institucijama. Uvođenje sustava e-poslovanja u javne institucije.
CILJNE
SKUPINE Ustanove javne uprave, stanovnici Općine Desinić
NOSITELJI
MJERE Ministarstvo uprave, Općina Desinić, javne ustanove
INDIKATORI Broj educiranih službenika i djelatnika javnih ustanova, broj službenih prigovora na rad djelatnika javnih ustanova, broj korisnika e-Uprave
PRIORITET 3.4 Očuvanje kulturnog naslijeđa i vlastitog identiteta
SVRHA MJERE
Vrlo je važno prenositi stare običaje i tradiciju na buduće generacije te obnavljati materijalnu kulturnu baštinu radi očuvanja vlastite kulture i identiteta. Zbog toga su aktivnosti predviđene ovom mjerom usmjerene na očuvanje kulturne baštine i njeno promoviranje. Osmišljavanjem kulturnih manifestacija koje objedinjuju kulturno naslijeđe ovoga područja sa suvremenim trendovima (Tabor film festival) moguće je promovirati desinićki kraj.
64
AKTIVNOSTI /
PROJEKTI
Potpora lokalnim udrugama koje brinu o kulturi desinićkog kraja. Obnova i zaštita materijalne kulturne baštine. Okupljanje kulturnih djelatnika s ciljem razvoja kulture. Osmišljavanje kulturnih manifestacija koje spajaju staro i novo. Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine i njezino održivo korištenje u funkciji turizma. Osiguranje primjerenih uvjeta za rad kulturno umjetničkih udruga.
CILJNE
SKUPINE Kulturni djelatnici, stanovnici Općine Desinić
NOSITELJI
MJERE Ministarstvo kulture, Krapinsko-zagorska županija, Općina Desinić, lokalne kulturno umjetničke udruge
INDIKATORI Izdaci namijenjeni kulturi, broj kulturno umjetničkih udruga, broj kulturno umjetničkih manifestacija, broj posjetitelja kulturno umjetničkih manifestacija, broj zaštićenih kulturno povijesnih objekata
PRIORITET 3.5 Zdrav i proaktivan pristup životu
SVRHA MJERE
Osiguravanje zdravstveno ispravne hrane i vode za piće, zaštita od buke, visoka kakvoća zraka. Stvaranje pozitivnih socijalnih pomaka kroz promicanje i poticanje vrednota zdravog života kroz - sport, aktivni način života, zdrava prehrana. Podrška međusobne suradnje svih dionika unutar i izvan lokalne zajednice radi lakše razmjene iskustava, spoznaja, ideja i aktivnosti te međusobne podrške i praktične pomoć. Ovom mjerom želi se omogući viša kvaliteta života te pristup uslugama građanima koji je primjeren njihovim potrebama.
AKTIVNOSTI /
PROJEKTI
Održavanje i izgradnja sportskih objekata (izgradnja i uređenje postojećih sportskih i rekreativnih objekata, šetnica, biciklističke staze, planinarske rute) Javna predavanja i radionice, aktivnosti vezane uz prevenciju bolesti i ovisnosti Uspostavljanje sustava praćenja korisnika objekata zdravstvene zaštite Uključivanje infrastrukture u ponudu turističkih aktivnosti (turizam baziran na aktivnom odmoru u funkciji očuvanja zdravlja)
CILJNE
SKUPINE Sve generacije stanovnika Općine Desinić, turisti, posjetitelji
NOSITELJI
MJERE Općinska uprava, Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije, sportske i druge udruge, ustanove za obrazovanje
INDIKATORI
Broj sportskih objekata, iznos investicije za uređenje postojećih sportskih i rekreativnih objekata, broj kilometara izgrađene javne turističke (sportske) infrastrukture (šetnice, biciklističke staze, planinarske staze), broj realiziranih projekata u sektoru poticanja zdravog života, broj sudionika edukacija na temu zdravlja, broj projekata udruga u sektoru zdravlja, zdravog života
65
13. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I REGIONALNIM STARTEŠKIM DOKUMENTIMA
Temeljem pretpostavki strateškog planiranja za područje Općine Desinić izrađena je lokalna razvojna strategija.
Prilikom izrade Strategije, primijenilo se osnovno načelo koje odražava koncept solidarnosti. Time se izražava moralna
dimenzija društvenog sustava, koncept održivosti te koncept konkurentnosti jedinica lokalne samouprave. S
relevantnim dokumentima na svim razinama planiranja usklađeni su prioritetni ciljevi razvoja sa svrhom osiguranja
vertikalne kohezije razvojnih ciljeva i prioriteta i ispunjenja zadanih prioriteta. Vremenski period za koje se strategija
izrađuje odnosi se na programsko razdoblje na razini Europske unije – period 2014. – 2020. godina.
Izrada Strategije namijenjena je prvenstveno za potrebe proaktivnog i odgovornog upravljanja lokalnim razvojem. To
podrazumijeva stvaralačko oblikovanje budućnosti i sistematično upravljanje aktivnostima u cilju ostvarenja zadanih
ciljeva. Odgovorno upravljanje podrazumijeva odgovornost spram građana, uključujući i buduće generacije. Sve
aktivnosti poduzete tijekom izrade Strategije odnose se za osiguranje sukladnosti dokumenta s važnim strateškim
dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.
Na razini Europske unije, Lokalna razvojna strategija Općine Desinić usklađena je sa:
1. Europa 2020 – Strategija Europa 2020. sadrži viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće.
Predlažu se tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: pametan rast - razvijanjem ekonomije utemeljene
na znanju i inovaciji; održiv rast - promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija
i konkurentnija te uključiv rast - njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu
i teritorijalnu povezanost. U toj namjeri Europska komisija predlaže sljedeće glavne ciljeve EU: 75 %
populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno; 3% BDP-a EU treba investirati u istraživanje
i razvoj; treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30% smanjenja
emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju); postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10%,
a najmanje 40% mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja te bi 20 milijuna manje
ljudi trebalo biti u opasnosti od siromaštva.
2. CLLD – Community – Led Local Development –smjernice za planiranje lokalnog razvoja dane su od strane
Europske unije s ciljem maksimalnog iskorištavanja strukturnih fondova. Metodologija koja se primjenjuje
fokusira se na lokalne razine, u razvoj se uključuju lokalne razvojne grupe (LAG), ciljevi se planiraju u odnosu
na lokalne potrebe i potencijale te razvoj uključuje inovativne pristupe lokalnom kontekstu, umrežavanje i
suradnju.
3. Promocija kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU – odnosi se na niz političkih inicijativa i
promociju modernog nadzornog okruženja. Komisija ovom Strategijom također želi potaknuti jače partnerstvo
između različitih politika, osobito kulture, obrazovanja, industrije, ekonomije, turizma, urbanog i regionalnog
razvoja te prostornog planiranja. Ujedno, planira pokrenuti EU financiranje da poveća podršku za sektore,
66
posebice kroz predloženi program Kreativna Europe 2014. – 2020., koji iznosi 1.8 milijarde €, te kroz fondove
Kohezijske politike.
Na razini Republike Hrvatske, Strategija je usklađena sa:
1. Strategija razvoja turizma – glavni ciljevi ove Strategije usmjereni su na sustavno podizanje razine znanja,
obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i doživljaja, vještina i obrazovanja turističkih
djelatnika, čime će se kontinuirano unaprjeđivati postojeća kvaliteta i izvrsnost usluge, stvaranje preduvjeta
za jačanje poduzetništva, čime će se omogućiti ulazak u novi investicijski ciklus, stvaranje novih radnih mjesta
i samozapošljavanje, učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija. Time se želi postići postići
kvalitativno diferenciranje od konkurencije i osiguranje tržišne prepoznatljivosti.
2. Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi (2014. godina) u Republici Hrvatskoj formulira
prioritete Vlade za smanjenje nezaposlenosti i uočavanje neusklađenosti i manjkavosti, očuvanje radnih
mjesta i sprječavanje daljnje nezaposlenosti, te daljnjem radu na fleksibilnom i mobilnom tržištu rada,
povezujući obrazovanje i tržište rada putem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), te poboljšanje
djelotvornosti institucija tržišta rada.
3. Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. - definira način na koji će se dostići ciljevi Zajedničke poljoprivredne
politike, a odnose se konkurentnost poljoprivrede, održivo gospodarenje resursima i uravnotežen razvoj
ruralnih područja.
4. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. – glavni ciljevi ovog programa odnose se
na promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrške mobilnosti radne snage, promicanje socijalne
uključenosti, borbe protiv siromaštva i svake diskriminacije, ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i
strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje, jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i
zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave.
5. Pametna specijalizacija je novi koncept politike inovacija osmišljen kako bi se promicalo učinkovito
djelotvorno korištenje investicija u istraživanje. Cilj je potaknuti regionalne inovacije u cilju postizanja
gospodarskog rasta i prosperiteta, omogućujući da se regije usredotoče na njihove prednosti. Strategija
pametne specijalizacije treba biti izgrađena na čvrstim analizama regionalnih sredstava i tehnologije što bi
također trebalo uključivati analizu potencijalnih partnera u drugim regijama.
6. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014. – 2020.) - bazira
se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te
smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenje broja
siromašnih i socijalno isključenih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od
siromaštva i socijalne isključenosti. Pritom je potrebno istaknuti da je anti diskriminacijska politika polazni
princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva. Strateška područja sadrže nekoliko glavnih strateških
aktivnosti te načine njihove provedbe koje će se detaljnije razraditi u okviru trogodišnjeg programa provedbe
67
na nacionalnoj razini, a koji će zahtijevati izradu odgovarajućih dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini.
Dokument zastupa aktualnu europsku i međunarodnu politiku i sadrži poveznice s europskim i međunarodnim
dokumentima ovoga karaktera te planira korištenje europskih i međunarodnih fondova za realizaciju dijela
predviđenih strateških aktivnosti.
7. Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj. 2014. – 2020.
– akcijski plan predstavlja niz mjera i aktivnosti koje će se provoditi za postizanje zadanih ciljeva: poboljšanje
usklađenosti i umreženosti javnih politika, poboljšanje sustavne podrške poduzetništvu žena, uvođenje
poduzetništva žena u cjelokupnu institucionalnu infrastrukturu te promocija poduzetništva žena.
8. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020. donešena je u skladu s Ekonomskim
programom Republike Hrvatske 2013. s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture
poduzetništva. Strateški ciljevi odnose se na unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u
sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti, većim razvijanjem raznih financijskih mogućnosti za subjekte
maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo, pružanje potpore osnivanju novih
poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i jačanje institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na
taj način pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija, pružanje potpore većem razvoju
subjekata maloga gospodarstva jačanjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja
visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga
gospodarstva.
9. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. - izazovi brzog
razvoja novih znanja i tehnologija, čestih promjena na tržištu rada i sve veće potražnje za visoko kvalificiranom
radnom snagom, demografskog starenja stanovništva, procesa globalizacije i pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj Uniji kao središnji prioritet nameću razvoj društva temeljenog na znanju i procesu cjeloživotnog
učenja. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. oslanja se i
na načela i ciljeve Lisabonske deklaracije Obrazovanje i stručno usavršavanje do 2010. godine iz 2000. godine
koja poziva zemlje članice na osuvremenjivanje obrazovnih sustava kako bi Europska unija postala
najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija utemeljena na znanju. Europski prioriteti i strategije razvoja
strukovnog obrazovanja potvrđeni su i u Kopenhaškoj deklaraciji (2002.), Izjavama iz Maastrichta (2004.) i
Helsinkija (2006). Ciljevi donošenja Strategije razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj
2008. – 2013. su: odrediti pravce razvoja strukovnog obrazovanja i načine njihove realizacije, utvrditi
parametre promjena strukovnog obrazovanja, uspostaviti mehanizme sustavnog praćenja i ostvarivanja
ciljeva, promicati jednaka prava i uvjete učenja za sve, promicati strukovno obrazovanje i osposobljavanje,
unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja te izgraditi mehanizme usporedivosti i priznavanja hrvatskih
strukovnih kvalifikacija u Europi (Europski kvalifikacijski okvir).
10. Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014-2020” - obuhvaća ulaganja Republike Hrvatske iz
europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u sedmogodišnjem razdoblju od 2014.-2020. Financijska
68
alokacija iz ESI fondova za navedeni Operativni programa iznosi 6,881 milijardi, a obuhvaća sljedeće
prioritetne osi:
1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija
2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije
3. Poslovna konkurentnost
4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima
6. Zaštita okoliša i održivost resursa
7. Povezanost i mobilnost
8. Socijalno uključivanje i zdravlje
9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
10. Tehnička pomoć
11. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. – procjena je kako će se stopa zaposlenosti 2020.
godine povećati za 5 postotnih bodova. Naglasak se pritom stavlja na srednje visoke tehnologije proizvodnje,
komunikaciju i informatiku, u skladu s pametnim specijalizacijskim okvirima, a imajući u vidu zahtjeve rastućeg
"zelenog gospodarstva". To zahtijeva znatna ulaganja u razvoj nastavnih planova i programa, atraktivnost i
kvalitetu strukovnog obrazovanja i naukovanja, uz zadržavanje ljudskog kapitala starijih radnika već
zaposlenih radnika, kao i sustav koordinacije i suradnje između poslovnog, obrazovnog sustava i znanstveno-
istraživačkog sektora.
12. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske – predstavlja smislen i planski razvoj prometnog sektora
u Republici Hrvatskoj, a obuhvaća 6 prethodno izrađenih sektorskih prometnih strategija od kojih su za
Lokalnu razvojnu strategiju Općine Desinić bitne – ceste, javni prijevoz i regionalna mobilnost.
13. Operativni programi za razdoblje 2007. – 2013. godine – usklađuju investicijske prioritete i mjere Republike
Hrvatske u prošlom programskom razdoblju u sektorima prometa, okoliša, regionalne konkurentnosti i ljudskih
potencijala. Strategija razvoja Općine Desinić usklađena je s mjerama u operativnim programima i fokusira se
na poboljšanje komunalne infrastrukture, uspostavu održivog prometnog sustava, razvoj ljudskih potencijala i
ustanova za obrazovanje te promiče učinkovitu javnu upravu.
14. Strateški plan ministarstva uprave za 2014.-2016. – glavni ciljevi ovog strateškog područja su:
unaprijediti stručnost i kvalitetu pružanja upravnih usluga, unaprijediti sustav javne uprave, izgraditi korisnički
usmjerenu upravu, unapređenje kvalitete javnih usluga kroz djelotvornu primjenu ICT-a u radu javne uprave.
Na regionalnoj razini, Strategija je usklađena sa strateškim dokumentima:
1. Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 2011. – 2015. - županijska razvojna strategija je temeljni
planski dokument namijenjen planiranju održivog društveno-gospodarskog razvoja svake županije.
69
Smjernice poboljšanja kvalitete života i poticanje zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja,
predočeni su u sva 4 cilja razvoja Krapinsko-zagorske županije.
2. Akcijski plan za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. –
2015. godine na području Krapinsko-zagorske županije - ovim se planom promiče ravnopravnost
spolova kao temeljna ustavna vrednota te se u skladu s tim osmišljavaju aktivnosti koje će rezultirati
podizanjem znanja i svijesti o ljudskim pravima žena i ravnopravnosti spolova s naglaskom na projekte
usmjerene na pružanje pomoći ženama žrtvama nasilja, ženama s invaliditetom i pripadnicama nacionalnih
manjina. U dijelu tržišta rada i poduzetništva, potpomagat će se aktivnosti usmjerene na unapređenje
konkurentnosti žena na tržištu rada te ojačati poduzetništvo žena. Poticat će se veće sudjelovanje muškaraca
u brizi oko djece i ojačati institucionalna skrb za djecu te starije i nemoćne članove/ice obitelji.
3. Akcijski plan socijalnih usluga za 2014. godinu za Krapinsko-zagorsku županiju – akcijski plan
usmjeren je na pružanje socijalnih usluga za djecu i mlade u riziku kroz aktivnosti udomiteljstva, te osnivanje
mobilnih timova za ranu intervenciju te edukacijsko-rehabilitacijskih skupina za djecu predškolske dobi.
Usporedno s ovim aktivnostima, osmišljene su aktivnosti i za stare i nemoćne u vidu osnivanja savjetovališta
za oboljele, dnevnih centara te promicanje volonterstva pri pružanju socijalnih usluga. Plan predviđa i
aktivnosti za dugotrajno nezaposlene osobe u vidu osnivanja klubova podrške, osmišljavanja novih oblika
zapošljavanja i promoviranje socijalnog poduzetništva.
4. Županijski program djelovanja za mlade Krapinsko-zagorske županije 2012. – 2016. – ovim programom
djelovanja za mlade definiraju se aktivnosti usmjerene na podupiranje razvoja u području obrazovanja i
informatizacije, zapošljavanja i poduzetništva, socijalne politike, zdravstvene zaštite, aktivnog sudjelovanja
mladih u društvu, izgradnja civilnog društva i volonterskog rada, kulture mladih i slobodnog vremena te
mobilnosti, informiranja i savjetovanja. Aktivnosti se ovim programom usmjeravaju u socijalno poduzetništvo,
ekologiju, kulturu i ravnopravnost te održivi razvoj.
5. Strategija održivog korištenja energije Krapinsko-zagorske županije – odnosi se na koncept održivog
razvitka Županije u cilju zaštite njezinih ljudskih i prirodnih resursa; usmjerena je na strateško poticanje
korištenja obnovljivih izvora kao domaćih, sigurnih i čistih izvora energije; pruža kontinuiranu podršku
učinkovitom korištenju energije u svim sektorima ljudskog djelovanja - zgradarstvu, prometu, industriji,
poljoprivredi te se usuglašava s institucionalnim i zakonskim okvirima na nacionalnoj i EU razini.
6. Strategija razvoja ljudskih potencijala Krapinsko-zagorske županije 2014. – 2020. – osnovni cilj
strategije je dostizanje veće zaposlenosti uz konkurentno društveno i odgovorno gospodarstvo. Strategija
razvoja općine Desinić usklađena je sa Strategijom razvoja ljudskih potencijala utoliko što doprinosi
postizanju navedenih ciljeva: Unapređenje znanja, vještina i kompetencija u funkciji konkurentnog
gospodarstva; razvoj i usklađivanje programa obrazovanja s potrebama tržišta rada te povećanje razine
zapošljivosti, produktivnosti i socijalne kohezije.
70
14. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA STRATEGIJOM
Kvalitetno upravljanje lokalnim razvojem pretpostavlja uspostavu lokalnog partnerstva koje odgovara realnostima
lokalnog konteksta. Za potrebe izrade Lokalne razvojne strategije Općine Desinić osnovano je Partnersko vijeće koje
predstavlja lokalne dionike, sugerira smjernice razvoja, osmišljava predviđene aktivnosti unutar prioriteta poštujući
načela jednakosti i partnerstva. Partnersko vijeće dio je institucionalnog okvira provedbe Strategije te njegovi članovi
predstavljaju i glavno tijelo za praćenje i provedbu Strategije.
Uspostavljen institucionalni okvir nužan je za maksimiziranje prilika vezanih uz korištenje sredstava te osiguravanje
odgovarajućeg administrativnog kapaciteta kako bi se osigurala učinkovita provedba, nadziranje i procjena Strategije
sa stajališta upravljanja i financijske kontrole. Institucionalni okvir Strategije predstavljaju svi glavni dionici lokalnog
razvoja koji svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva.
Glavni dionici, njihova uloga u pripremi, provedbi i praćenju Strategije prikazana je u tablici u nastavku.
DIONIK ULOGA U PRIPREMI ULOGA U PROVEDBI ULOGA U PRAĆENJU I
OCJENI PROVEDE
OPĆINSKO VIJEĆE
Redovito prima izvješća o tijeku pripreme Strategije, sudjeluje u procesu javne rasprave te potvrđuje i usvaja dokument
Provodi aktivnosti komunikacijskog plana, diseminira postignute rezultate, animira ciljne skupine za usmjereno i ciljano djelovanje, inicira i sudjeluje u provedbi projekata, potvrđuje i usvaja akcijski plan.
Prima i usvaja izvješća o provedbi, nadzire i kontrolira provedbu, razmatra rezultate i učinke provedbe u odnosu na postavljene ciljeve te inicira i priprema dopune i izmjene akcijskog plana i izmjene Strategije.
NAČELNIK
Sudjeluje na sastancima Partnerskog vijeća, usvaja predložene mjere razvoja, predlaže potrebne izmjene i nadopune. Komunicira s općinskim vijećem i upoznaje članove vijeća s tijekom izrade i provedbe Strategije.
Potvrđuje akcijski i komunikacijski plan Strategije i priprema za usvajanje na sjednici općinskog vijeća, inicira i sudjeluje u pripremi i provedbi razvojnih projekata te usvaja predložene projekte. Provodi aktivnosti zadane komunikacijskim planom.
Daje prijedloge za izradu Akcijskog plana, inicira projekte i realizaciju projektnih ideja, promovira postignute rezultate, vrši monitoring nad ispunjavanjem zadanih ciljeva te predlaže dodatne mjere u slučaju neispunjavanja zadanog cilja.
OPĆINSKA UPRAVA
Organizira i sudjeluje na sastancima Partnerskog vijeća, prikuplja potrebne podatke za situacijsku i SWOT analizu, prikuplja podatke o indikatorima te u suradnji s Partnerskim vijećem izrađuje plan razvojnih prioriteta i ostale dijelove Strategije.
Zadaci u provedbi su:
redoviti pregledi stanja prema zadanim indikatorima i ocjenjivanje utjecaja provedenih mjera na razvoj
pregled, praćenje i ocjena napretka Strategije u skladu s utvrđenim ciljevima Strategije i Akcijskim planom
priprema akcijskog plana za svaku godinu
Priprema izvješća o provedbi strategija, prikuplja potrebne podatke, daje kvantitativnu i kvalitativnu ocjenu provedbe.
71
koordinacija rada Partnerskog vijeća, načelnika i općinskog vijeća.
PARTNERSKO VIJEĆE
Sudjeluje na radionicama za izradu Strategije, ukazuje na mogućnosti razvoja i otvorene prijetnje. Identificira snage i slabosti lokalnog područja, usmjerava razvoj, daje prijedlog sadržaja strateških ciljeva i mjera.
Razmatra otvorena pitanja, daje mišljenje i prijedloge o značajnim pitanjima iz područja stručnosti njegovih članova. Sudjeluje u provedbi komunikacijskog plana.
Prati rezultate i razvojne učinke predloženih mjera te priprema podloge za izradu izvješća o provedbi Strategije.
GOSPODARSKI SUBJEKTI
Ove tri skupine predstavljaju glavne dionike izrade Strategije. Sudjeluju u procesu javne rasprave, daju prijedloge i komentare.
Svojim djelovanjem i provedbom aktivnosti doprinose ostvarenju zadanih ciljeva.
Dostavljaju podatke o provedenim aktivnostima, iznosima ulaganja i sl. u skladu s postavljenim indikatorima.
OBRAZOVNE USTANOVE
ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA
72
14 PROVEDBA STRATEGIJE
Provedba Strategije temelji se na implementaciji predloženih aktivnosti / projekata unutar zadanih ciljeva i prioriteta
razvoja. Glavni dionici provedbe Strategije su: Općina Desinić, privatni i civilni sektor te ostali dionici javnog sektora.
Sukladno glavnim nositeljima aktivnosti, provedba Strategije vrši se kroz tri kanala:
1. Provođenjem aktivnosti i akcija koje inicira i implementira Općina Desinić u skladu s definiranim ciljevima
razvoja u razdoblju do 2020. godine (programsko razdoblje);
2. Implementacijom projekata, programa i akcija kojima su nositelji jedinica regionalne samouprave, javna
(državna tijela) i ustanove izvan ingerencije lokalne samouprave – dionici javnog sektora;
3. Akcijama ostalih glavnih dionika razvoja (civilnog sektora, gospodarski subjekata) koji su u skladu s
postavljenim ciljevima i doprinose ostvarenju zadanih indikatora.
Provedba Strategije vrši se pomoću Akcijskog plana provedbe Strategije te jedinstvene Baze projekata
Općine Desinić.
Akcijski plan implementacije daje pregled prioritetnih projekata i mjera, uključujući njihove veze sa strateškim i
sektorskim ciljevima, kao i najbitnije elemente za njihovu implementaciju. Akcijski plan provedbe Strategije izrađuje
se jednom godišnje i usvaja zajedno s proračunom za narednu fiskalnu godinu, a prema obrascu u PRILOGU 1. Za
aktivnosti i mjere čija realizacija započinje u prvoj godini, u odgovarajućem formatu sažeto se navode elementi važni
za planiranje i praćenje njihove implementacije: naziv programa / aktivnosti, proračunska klasifikacija, plan financijskih
sredstava za narednu godinu te projekcije za naredne dvije, pokazatelji rezultata, polazne vrijednosti u baznoj godini
(godini sastavljanja Akcijskog plana) te ciljane vrijednosti za tri godine. Akcijski plan preuzima ulogu Plana razvojnih
programa sukladno Zakonu o proračunu i predstavlja strateško-planski dokument koji stvara dobru pretpostavku za
povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem.
Osnova za pripremu Akcijskog plana je koordinacija među glavnim dionicima lokalnog razvoja koji su navedeni u
institucionalnom okviru. Nositelj pripreme Akcijskog plana su službenici općinske uprave uz intenzivnu suradnju sa
Partnerskim vijećem i predstavničkim tijelom Općine. Akcijski plan usvaja se zajedno sa usvajanjem prijedloga
proračuna na sjednici općinskog vijeća.
Drugi i treći segment provedbe (od gore navedena tri segmenta – razina lokalne samouprave, javni sektor te privatni
i civilni sektor) prati se kroz stvaranje jedinstvene Baze projekata putem otvorenog poziva za dostavu projekata. Baza
sadrži ključne podatke o planiranim investicijama, projektima i aktivnostima koje se planiraju provesti od strane šireg
kruga dionika, a doprinijet će direktno postizanju navedenih indikatora. Pregled obrasca kojim će se prikupljati projekti
dan je u PRILOGU 3, a sistematični pregled Baze projekata koja se vodi u Excel dokumentu prikazan je u PRILOGU
4.
73
Baza projekata uspostavit će se po usvajanju Strategije od strane općinskog vijeća te će kontinuirano pratiti i
nadopunjavati tijekom cijelog programskog razdoblja. Baza se ne uspostavlja radi financiranja navedenih projekata,
već se provodi isključivo s ciljem sustavnog pregleda aktivnosti na području Općine Desinić, a vlasništvo nad
projektnim idejama će se u potpunosti poštivati. Preporučljivo je da projektni prijedlozi imaju veći krug korisnika,
odnosno širu ciljanu skupinu te veći utjecaj na razvoj zajednice.
Baza projekata analizira se s obzirom na:
► Vrstu prijavitelja projekta (privatna osoba, pravna osoba, OCD, javni sektor)
► Vrijednost projekta
►Sektor projekta
► Fazu u kojoj se projekt nalazi
Ovako pripremljena analiza Baze projekata sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi projekta.
74
15 PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE
Osim operativnog sustava provedbe i osmišljavanja alata kojima funkcionalno i koordinirano provodimo Strategiju,
potrebno je uspostaviti sustav praćenja i izvještavanja koji se temelji na bazi u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim
rezultatima te na izvještajima koji na sažet i jasan način pružaju informacije o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava
praćenja i izvještavanja je osigurati dovoljno informacija za nositelje provedbe Strategije za donošenje ocjena o
sljedećim ključnim elementima:
» uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za tekuće razdoblje,
» razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva i mogućim rješenjima,
» adekvatnosti planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva, odnosno
prijedlozima za eventualnim realokacijama resursa,
» relevantnosti planiranih prioriteta i mjera s obzirom na eventualne promijenjene okolnosti odnosno temeljem
iskustava iz provedbe,
» financijskoj učinkovitosti provedbe mjera, i
» uspješnosti procesa partnerstva s ključnim socio-ekonomskim dionicima.
Iskustvo i istraživanja pokazuju da mnogi strateški planovi nisu implementirani upravo zbog toga što nisu uloženo
kvalitetni napori da bi se oni operacionalizirali. Stoga, kako bi se maksimalno umanjila pojavnost ovog rizika, Strategija
propisuje i načine provedbe i praćenja:
1. Praćenje financijskog učinka provedenih mjera.
2. Praćenje kvalitativnog učinka provedenih mjera putem zadanih indikatora.
Praćenje financijskog i kvalitativnog učinka provedenih mjera vrši se putem pripreme godišnjeg Izvješća o provedbi
Strategije. Izvješće se sastoji od financijskog i narativnog dijela (PRILOG 5). U financijskom izvještaju se ukratko
opisuje koje su sve razvojne mjere poduzete u izvještajnom razdoblju te se daje kratak izvještaj o financiranju
provedbe skupine razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju. To znači da se opisuju ukupno planirana sredstva za
ostvarivanje skupine razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju te utrošena sredstva za provedbu skupine mjera u
izvještajnom razdoblju prema izvorima financiranja (državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun, pomoći
Europske unije, javna poduzeća, ostali izvori (javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora),
ukupno. Drugi dio financijskog izvješća sastoji se od izvještaja o pokazateljima rezultata - opisni i tablični dio. U
opisnom se dijelu ukratko opisuju postignuti konkretni rezultati provedenih razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju
pomoću pokazatelja rezultata1. Za svaku mjeru koja je identificirana u Strategiji odabrani su pokazatelji rezultata.
Tablični dio sumarno prikazuje pokazatelje rezultata, njegov opis, jedinicu mjere, izvor podatka, polaznu vrijednost u
baznoj godini te trenutnu vrijednost u izvještajnom razdoblju i ciljanu vrijednost za naredno razdoblje.
1 Pokazatelj rezultata najčešće mjeri konkretno postignuće u fizičkim ili monetarnim jedinicama kao npr., broj osoba koje su prošle trening.
75
Narativni dio izvješća o provedbi sastoji se od sumarnog prikaza provedenih mjera i ocjeni izvršenja planiranih
sredstava. U narativnom dijelu opisuju se glavni dionici koji su sudjelovali u provedbi i sastavljanju izvješća te
realizacija planiranih sredstava i postignuti zadani pokazatelji rezultata prema grupama razvojnih mjera. Narativnom
dijelu dodaje se i izvješće o statusu projekata unutar Baze projekata.
U sljedećoj tablici dan je pregled indikatora po pojedinim prioritetima – tablica je sastavni dio narativnog izvješća.
Izvješće (financijsko i narativno) se sastavlja temeljem izvršenja proračuna za godinu za koju se sastavlja se temeljem
prikupljenih podataka o investicijama i pokazateljima rezultata, a ne kasnije od 30.09. tekuće godine za prethodnu
godinu. Izvješće usvaja Partnersko vijeće za pripremu i provedbu Strategije te općinsko vijeće.
76
CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINCIA
MJERE IZVOR
PODATKA
TRENUTNA VRIJEDNOST
(2014.)
CILJANA VRIJEDNOST
(2020.)
PO
LJO
PR
IVR
ED
A, T
UR
IZA
M I
PO
DU
ZE
TN
IŠT
VO
KA
O P
OK
RE
TA
ČI G
OS
PO
DA
RS
TV
A 1.1. Područje
ekološke poljoprivredne proizvodnje
Prosječna veličina zemljišta
po kućanstvu ha APRRR 0,41 0,43
Površina obrađenog
poljoprivrednog zemljišta
ha APRRR 1.069,81 1.070,00
Broj projekata u sektoru
poljoprivrede i promocije
Broj Općina Desinić
0 1
1.2. Prepoznatljiva
destinacija ruralnog turizma
Smještajni kapaciteti
Broj Općina Desinić
4 sobe, 8 kreveta
30 soba, 60 kreveta
Broj noćenja Broj Općina Desinić
263 800
Broj posjetitelja manifestacija
Broj Općina Desinić
30.000,00 50.000,00
Broj manifestacija Broj Općina Desinić
20 30
Broj obnovljenih objekata kulturne
baštine uključenih u
turističku ponudu
Broj Općina Desinić
3 4
Broj turističkih proizvoda
uvrštenih u ponudu KZŽ
Broj Općina Desinić
0 2
1.3.
Poduzetništvo u korak s
vremenom
Broj novih investitora
Broj Općina Desinić
1 5
Broj novoregistriranih
tvrtki Broj
Općina Desinić
2 5
Broj novozaposlenih
mladih ljudi Broj
Općina Desinić
74 120
Broj poduzetnika u Općini
Broj Općina Desinić
35 40
77
CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINCIA
MJERE IZVOR
PODATKA
TRENUTNA VRIJEDNOST
(2014.)
CILJANA VRIJEDNOST
(2020.)
OČ
UV
AN
I PR
OS
TO
R P
RIL
AG
OĐ
EN
SU
VR
EM
EN
IM Z
AH
TJE
VIM
A S
TA
NV
NIŠ
TV
A
2.1. Osmišljeno upravljanje prostorom kao zalog za buduće generacije
Broj projekata u sektoru zaštite
okoliša Broj
Općina Desinić
1 2
Izrađen plan gospodarenja
šumama DA / NE
Općina Desinić
NE NE
Broj radionica za zaštitu prirode
Broj Općina Desinić
0 1
Broj kućanstava koja koriste
obnovljive izvore energije
Broj Općina Desinić
1 10
Broj dokumenata prostornog planiranja
Broj Općina Desinić
4 5
2.2. Suvremena komunalna
infrastruktura dostupna svakom
stanovniku
Broj priključaka na kanalizacijsku
mrežu Broj
Općina Desinić,
0 200
Dužina kanalizacijske
mreže km
Općina Desinić
0 7,5
Broj zelenih otoka Broj Općina Desinić
1 6
2.3. Moderne prometnice koje povezuju
Broj saniranih klizišta
Broj Općina Desinić
5 10
Dužina moderniziranih /
saniranih županijskih cesta
km Općina Desinić,
ŽUC
20,46
15
Dužina moderniziranih /
saniranih lokalnih cesta
km Općina Desinić,
ŽUC 8,45 15
Dužina izgrađene / modernizirane nerazvrstane
ceste
km Općina Desinić
45 65
Dužina nogostupa km Općina Desinić
3 6
78
CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINICA
MJERE IZVOR
PODATKA
TRENUTNA VRIJEDNOST
(2014.)
CILJANA VRIJEDNOST
(2020.)
MIR
NA
OA
ZA
SR
EĆ
E I
ZA
DO
VO
LJS
TV
A
3.1. Odgojno obrazovni sustav prilagođen potrebama tržišta rada
Broj učenika kojima se
sufinanciraju troškovi prijevoza
Broj Općina Desinić
130 160
Visina materijalnog ulaganja u
osnovnu školu
000 kuna Općina Desinić, KZŽ, OŠ
22.000,00 40.000,00
Broj danih pomoći za studente
Broj Općina Desinić
12 24
Broj danih pomoći za učenike
srednjih škola Broj
Općina Desinić
16 46
Broj članova knjižnice
Broj
Općina Desinić, Knjižnica OŠ Đure Prejca Desinić
262 320
Veličina knjižnog fonda
Broj građe
Općina Desinić, Knjižnica OŠ Đure Prejca Desinić
4022 5000
3.2. Socijalno osvješteno društvo jednakih mogućnosti
Broj korisnika socijalnih usluga
Broj Općina Desinić
52 52
Broj mobilnih timova
Broj Općina Desinić
2 3
Broj pomoćnika / asistenata u
nastavi Broj
Općina Desinić
2 4
Broj udruga koje pružaju pomoć u sektoru socijalne
potpore
Broj Općina Desinić
0 0
Broj osoba u domovima za
starije i nemoćne osobe
Broj Općina Desinić
29
29
3.3. Brza i efikasna javna uprava
Broj edukacija za službenike javne
uprave Broj
Općina Desinić
1 2
79
Broj polaznika edukacija za javnu
upravu Broj
Općina Desinić
1 2
Broj službenih prigovora na rad
javne uprave Broj
Općina Desinić
0 0
Brzina izlaska na intervenciju DVD-
a minuta
DVD Općine Desinić 5 5
3.4. Očuvanje kulturnog naslijeđa i vlastitog identiteta
Broj obnovljenih objekata kulturne
baštine Broj
Općina Desinić
3 4
Broj novo-uspostavljenih
kulturno-umjetničkih institucija
Broj Općina Desinić
0 1
Broj turističkih paketa koji
uključuju posjet uspostavljenim
kulturnim objektima
Broj Općina Desinić
5 10
Broj projekata udruga u sektoru
kulture Broj
Općina Desinić
0 1
Broj kulturnih manifestacija
Broj Općina Desinić
6 10
Broj posjetitelja kulturnih
manifestacija Broj
Općina Desinić
300-500 1000
Veličina knjižnog fonda
Broj građe
Općina Desinić
4022 5000
Broj članova knjižnice
Broj Općina Desinić
262 320
3.5. Zdrav i proaktivan način života
Broj sportskih objekata
Broj Općina Desinić
5 6
Dužina biciklističke staze / planinarske rute /
šetnice
m
Općina Desinić,
TZ Općine Desinić
700 bic. staza / 7500 šetnica
3000/ 7500
Broj dječjih igrališta
Broj Općina Desinić
4 6
Broj projekata udruga u sektoru
zdravstva / zdravlja
Broj Općina Desinić
0 1
80
KOMUNIKACIJSKI AKCIJSKI PLAN
Komunikacijski akcijski plan sastavni je dio Strategije, a odnosi se na koordinirane aktivnosti promocije i širenja
svijesti o strateškim ciljevima razvoja Općine Desinić. Zajedničkim djelovanjem, koncentracijom sredstava,
partnerstvom, suradnjom te uključivanjem cjelokupne zajednice, osigurat će se postizanje zadane misije i vizije
razvoja Općine Desinić.
Kako bi se diseminirali rezultati Strategije te ojačala svijest o samom postojanju strateškog okvira razvoja, osmišljen
je Komunikacijski akcijski plan. Glavni nositelj aktivnosti unutar Akcijskog plana je Općina Desinić i općinska uprava.
Osnovna svrha ovog Akcijskog plana je davanje informacija i promoviranje programa i operacija. Informacije su
upućene lokalnoj zajednici, glavnim dionicima i nositeljima razvoja.
Komunikacijski akcijski plan izrađen je sa svrhom:
» podizanja svijesti u javnosti o izrađenoj Strategiji;
» informiranja nositelja razvojnih mjera o njihovoj ulozi u provedbi Strategije;
» razvijanja administrativne sposobnosti za učinkovitu komunikaciju u okviru Strategije;
» osiguranja transparentnosti u provedbi Strategije;
» povezivanja osoba koje rade na informiranju i promidžbi programa i projekata kako bi se informacije što
kvalitetnije kanalizirale kao i definirati ovlasti i odgovornosti osoba zaduženih za isto u pojedinim
institucijama, a sukladno ulogama koje te institucije imaju u strukturi provedbe projekata.
Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije pridržavat će se načela transparentnosti u
komunikaciji:
» informacije će biti prezentirane u jasnom, pristupačnom i razumljivom obliku
» aktivnosti će se temeljiti na usmjeravanju svih relevantnih poruka ciljanim skupinama
» ciljane skupine bit će uzete u obzir već prilikom razvijanja i korištenja komunikacijskih alata
» sve će aktivnosti biti komplementarne i konzistentne, te će težiti uspostavljanju dopunjujućih
komunikacijskih alata i odašiljanju cjelovite poruke;
» uspostavit će se sistem praćenja i ažuriranja informacija, kako bi iste bile u tijeku s vremenom i
potencijalnim promjenama situacije.
Ciljne skupine na koje su usmjerene komunikacijske aktivnosti su dionici koji imaju aktivnu ulogu u ostvarenju
ciljeva i mjera razvoja područja Općine Desinić, a to su:
» Javnost – važno je javnost upoznati sa predviđenim ciljevima razvoja te dodanom vrijednosti koja će se
stvoriti implementacijom predviđenih aktivnosti. Ova interesna skupina bit će upoznata sa Strategijom
putem internetskih stranica Općine, društvenih mreža i medija.
81
» Mediji će također imati značajnu ulogu u prijenosu informacija ciljnoj skupini, posebno kroz objavu u
regionalnom i lokalnom tisku te putem emisija i promidžbi na radiju i televiziji. Mediji predstavljaju
komunikacijski kanal za prijenos informacija, ne samo široj javnosti, nego i potencijalnim korisnicima.
Komunikacija s medijima bit će proaktivna i uključivat će priopćenja za novinare, brošure, letke i obavijesti
za novinare, za čiju pripremu će biti zadužen tim unutar općinske uprave.
» Šira zajednica / potencijalni korisnici - osim institucija izravno uključenih u upravljanje i provedbu
Strategije, potrebno je u provedbu uključiti širu zajednicu: privatni sektor i poslovne organizacije, sindikate,
obrazovni, znanstveni i istraživački sektor, nevladin sektor. Ovo je ciljna skupina čiji članovi mogu imati
značajnu ulogu kod određivanja uspjeha provođenja Strategije. Za svaku podgrupu koja je uključena u
ovaj segment ciljne skupine, razvija se prilagođena metoda komunikacije.
» Partneri u provedbi – partneri u provedbi su obrtnička i gospodarska komora, Zavod za zapošljavanje,
Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Zagorska razvojna agencija d.o.o., Centar za
socijalnu skrb, Crveni križ, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-
zagorske županije, Krapinsko-zagorska županija te svi ostali nosioci mjera definirani unutar pojedinog
prioritetnog cilja.
Aktivnosti koje će se provoditi unutar Komunikacijskog akcijskog plana prikazane su u nastavku.
Aktivnost Ciljana skupina
Metoda Trošak Izvor
troška Vrijeme
implementacije
Uspostava komunikacijske strukture koja doprinosi širenju informacija
Javnost, mediji, šira zajednica, potencijalni korisnici, partneri u provedbi
Definirati vizualni identitet Strategije u skladu s brandingom Općine, implementirati ga na Internet stranicu, imenovati osobu za kontakt u slučaju upita
15.000,00 kuna
Lokalni proračun
prosinac 2015. – ožujak 2016.
Predstavljanje Strategije
Javnost, mediji, šira zajednica, potencijalni korisnici, partneri u provedbi
Organizirati javno predstavljanje strategije nakon njezina usvajanja, jednom polugodišnje organizirati sastanak vijeća za izradu radi utvrđivanja potrebe za izmjenama
0,00 n/a kontinuirano
Osigurati da sva tijela uključena u provedbu Strategije posjeduju potrebne alate kako bi mogla odgovoriti na sve komunikacijske i promidžbene zahtjeve
Javnost, mediji, šira zajednica, potencijalni korisnici, partneri u provedbi
Osigurati kanale komunikacije sa partnerima u provedbi Strategije koji će osigurati protok svježih informacija vezanih za razvoj i postizanje ciljeva, prioriteta i mjera navedenih u Strategiji, organizirati jednu radionicu godišnje za predstavnike partnera kako bi ih se informiralo o novim metodama i komunikacijskim alatima
0,00 n/a kontinuirano
82
Kreirati sažetak strategije kako bi bila čitljivija i dostupnija javnosti
Javnost, mediji, šira zajednica, potencijalni korisnici, partneri u provedbi
Kreirati sažetak strategije s glavnim ciljevima razvoja koja će se lako diseminirati prema krajnjim korisnicima čime će se direktno utjecati na jačanje svijesti o zajedničkim ciljevima
5.000,00 kuna
Lokalni proračun
Srpanj – rujan 2015.
83
Prilog I – Partnersko vijeće za izradu Strategije razvoja Općine Desinić
Članovi Partnerskog vijeća za izradu strategije razvoja Općine Desinić:
1. Zvonko Škreblin
2. Lidija Paš
3. Vladimir Ljubić
4. Friderik Hajdinjak
5. Milan Kladnički
6. Damir Podboj
7. Velimir Šlogar
8. Karmenka Blažun
9. Krunoslav Kučiš
10. Tanja Filipčić
11. Dražen Ljubić
12. Rajko Šurbek
13. Mateja Rumiha
14. Anica Karažija
15. Josip Čefko
16. Miljenko Ljubić
17. Božo Brundić
Stručno vodstvo u izradi Strategije pružila
Zagorska razvojna agencija d.o.o.
84
Prilog II – Akcijski plan
CILJ PRIORITET
PROGRAM / AKTIVNOST
FINANCIJSKA SREDSTVA POKAZATELJ REZULTATA
Šifra aktivnosti / programa
Naziv Plan 2015.
Projekcija 2016.
Projekcija 2017.
Naziv Jedinica
mjere Trenutna
vrijednost 2014. Ciljana vrijednost
2015. Ciljana vrijednost
2016. Ciljana vrijednost
2017.
1.
1.1.
1.2.
1.3.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
Prilog III – Prijedlog obrasca za prikupljanje projekata
1. OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU
Naziv projekta:
Lokacija projekta:
Očekivano trajanje projekta:
Procjena vrijednosti projekta u HRK:
2. Informacije o prijavitelju
Naziv prijavitelja:
Osoba ovlaštena za zastupanje:
Kontakt osoba:
Adresa:
Telefon/fax kontakt osobe:
e-mail kontakt osobe:
Web stranica:
3. Opis projektne ideje
Kratak opis projektnih aktivnosti:
Ciljevi projekta:
Očekivani rezultati projekta
(kvantificirati):
Ciljane skupine:
Krajnji korisnici projekta:
86
4. Sektor projekta
Sektor projekta:
(odaberite jedno od ponuđenog)
gospodarstvo
poljoprivreda
turizam
infrastruktura
obrazovanje
zaštita prirode i okoliš
kultura
sport
razvoj civilnog društva
ostalo (navesti što): ____________________
5. Projektni partneri
Naziv partnera:
Uloga partnera u projektu:
6. Sufinanciranje projektne ideje
Planirana struktura financiranja projekta:
vlastita sredstva (___%)
gradski/općinski proračun (___%)
županijski proračun (___%)
sredstva iz državnog proračuna i državnih ustanova (___
%)
EU fondovi (___ %)
sredstva iz drugih inozemnih izvora
zajam/kredit (___ %)
zaklade (___%)
ostali izvori (___ %) (navesti koji)
_______________________________________________
87
7. Tehnička pripremljenost projektne prijave
Faza zrelosti projekta:
(odabrati jedno od ponuđenog)
provedba projekta je u tijeku
u tijeku je priprema za provedbu projekta
projekt je u potpunosti pripremljen za prijavu na izvore
financiranja i provedbu
projekt je tek u fazi idejnog rješenja – prijedlog
Zemljište/objekt je u vlasništvu prijavitelja
Da
Ne
Ako nije, objasniti:
________________________________________
PROJEKTNA DOKUMENTACIJA – označiti sa „DA“ ukoliko postoji, označiti sa „NE“ ako ne postoji ili
sa „n/p“ ukoliko nije potrebna
Projektni zadatak
Idejno rješenje
Idejni projekt
Lokacijska dozvola
Glavni projekt
Građevinska dozvola/potvrda glavnog
projekta2
Izvedbeni projekt
Tehničke specifikacije
Troškovnik za radove
2-5 nacrta
2 Ukoliko prijavitelj ne posjeduje građevinsku dozvolu/potvrdu glavnog projekta mora dokazati da je kod ovlaštenog tijela podnio zahtjev za njeno izdavanje.
Prijavitelj navedeno dokazuje zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta kojeg je podnio ovlaštenom tijelu iz kojeg mora biti jasno vidljivo da je zahtjev zaprimljen kao i datum zaprimanja zahtjeva.
88
Zahtjev za izdavanje građevinske
dozvole/potvrde glavnog projekta
Studija izvedivosti
Analiza troškova i koristi
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
Akt nadležnog tijela o provedenom
postupku ocjene prihvatljivosti za
ekološku mrežu
Dokument kojim se dokazuje da je kod
nadležnog tijela pokrenut postupak
ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu
Mišljenje konzervatora
NAPOMENE:
- Prilikom ispunjavanja ovog obrasca koristite elektronski format
- Obrazac je nužno popuniti za svaku projektnu ideju (jedan prijavitelj može prijaviti više projektnih ideja)
- Poželjno je da projektni prijedlozi uključuju širi krug dionika i pozitivno utječu na razvoj zajednice
- Popunjene obrasce poslati na e-mail:
PRILOG IV - Minimalni sadržaj Baze projekta
Red. br.
Naziv projekta Nositelj
Procijenjena vrijednost projekta u kunama
Izvori financiranja
Procijenjeni početak i kraj
projekta
Usklađenost sa strategijom
Faza
90
PRILOG V – FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PROVEDBI
R. Br.
PODRUČJE RAZVOJA
PRIORITET LRS
Planirana sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju Utrošena sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju
Državni proračun
Županijski proračun
Lokalni proračun
Pomoći Europske
unije
Javna poduzeća
Ostali izvori
Sveukupno Državni
proračun Županijski proračun
Lokalni proračun
Pomoći Europske
unije
Javna poduzeća
Ostali izvori
Sveukupno
1. Gospodarstvo
1.1. 0 0
1.2. 0 0
1.3. 0 0
UKUPNO 1. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2. Komunalna
infrastruktura
2.2. 0 0
2.3. 0 0
UKUPNO 2. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
3. Društvene djelatnosti
3.1. 0 0
3.2. 0
3.5. 0 0
UKUPNO 3. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
4.
Zaštita okoliša, prostor i priroda
2.1. 0 0
3.4. 0 0
UKUPNO 4. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
5. Institucije 3.3. 0 0
UKUPNO 5. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
UKUPNO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1. + 2. + 3. + 4. + 5.
91
Izvještaj o pokazateljima rezultata
CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINCA
MJERE IZVOR
PODATKA
TRENUTNA VRIJEDNOST
(2014.)
Ostvarena Vrijednost
2015.
Ostvarena Vrijednost
2016.
Ostvarena Vrijednost
2017.
Ostvarena Vrijednost
2018.
Ostvarena Vrijednost
2019.
CILJANA
VRIJEDNOST (2020.)
PO
LJO
PR
IVR
ED
A, T
UR
IZA
M I
PO
DU
ZE
TN
IŠT
VO
KA
O
PO
KR
ET
AČ
I GO
SP
OD
AR
ST
VA
1.1. Područje ekološke poljoprivredne proizvodnje
Prosječna veličina
zemljišta po kućanstvu
ha APRRR 0,41
0,43
Površina obrađenog
poljoprivrednog zemljišta
ha APRRR 1.069,81
1.070,00
Broj projekata u sektoru
poljoprivrede i promocije
Broj Općina Desinić
0
1
1.2. Prepoznatljiva
destinacija ruralnog turizma
Smještajni kapaciteti
Broj Općina Desinić
4 sobe, 8 kreveta
30 soba, 60
kreveta
Broj noćenja Broj Općina Desinić
263
800
Broj posjetitelja manifestacija
Broj Općina Desinić
30.000,00
50.000,00
Broj manifestacija
Broj Općina Desinić
20
30
92
Broj obnovljenih objekata
kulturne baštine uključenih u
turističku ponudu
Broj Općina Desinić
3
4
Broj turističkih proizvoda
uvrštenih u ponudu KZŽ
Broj Općina Desinić
0
2
1.3.
Poduzetništvo u
korak s vremenom
Broj novih investitora
Broj Općina Desinić
1
5
Broj novoregistriranih
tvrtki Broj
Općina Desinić
2
5
Broj novozaposlenih
mladih ljudi Broj
Općina Desinić
74
120
Broj poduzetnika u
Općini Broj
Općina Desinić
35
40
93
CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINICA
MJERE IZVOR
PODATKA
TRENUTNA VRIJEDNOST
(2014.)
Ostvarena Vrijednost
2015.
Ostvarena Vrijednost
2016.
Ostvarena Vrijednost
2017.
Ostvarena Vrijednost
2018.
Ostvarena Vrijednost
2019.
CILJANA
VRIJEDNOST (2020.)
OČ
UV
AN
I PR
OS
TO
R P
RIL
AG
OĐ
EN
SU
VR
EM
EN
IM Z
AH
TJE
VIM
A
ST
AN
VN
IŠT
VA
2.1. Osmišljeno upravljanje prostorom kao zalog za buduće generacije
Broj projekata u sektoru zaštite
okoliša Broj
Općina Desinić
1
2
Izrađen plan gospodarenja
šumama DA / NE
Općina Desinić
NE
NE
Broj radionica za zaštitu prirode
Broj Općina Desinić
0
1
Broj kućanstava koja koriste
obnovljive izvore energije
Broj Općina Desinić
1
10
Broj dokumenata prostornog planiranja
Broj Općina Desinić
4
5
2.2. Suvremena komunalna
infrastruktura dostupna svakom
stanovniku
Broj priključaka na kanalizacijsku
mrežu Broj
Općina Desinić,
0
200
Dužina kanalizacijske
mreže km
Općina Desinić
0
7,5
Broj zelenih otoka
Broj Općina Desinić
1
6
94
2.3. Moderne
prometnice koje
povezuju
Broj saniranih klizišta
Broj Općina Desinić
5
10
Dužina moderniziranih /
saniranih županijskih
cesta
km Općina Desinić,
ŽUC
20,46
15
Dužina sanirane / modernizirane lokalne ceste
km Općina
Desinić / HC
8,45
15
Dužina izgrađene /
modernizirane nerazvrstane
ceste
km Općina Desinić
45
65
Dužina nogostupa
km Općina Desinić
3
6
95
CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINICA
MJERE IZVOR
PODATKA
TRENUTNA VRIJEDNOST
(2014.)
Ostvarena Vrijednost
2015.
Ostvarena Vrijednost
2016.
Ostvarena Vrijednost
2017.
Ostvarena Vrijednost
2018.
Ostvarena Vrijednost
2019.
CILJANA
VRIJEDNOST (2020.)
MIR
NA
OA
ZA
SR
EĆ
E I
ZA
DO
VO
LJS
TV
A
3.1. Odgojno obrazovni sustav prilagođen potrebama tržišta rada
Broj učenika kojima se
sufinanciraju troškovi
prijevoza
Broj Općina Desinić
130
160
Visina materijalnog ulaganja u
osnovnu školu
000 kuna Općina Desinić, KZŽ, OŠ
22.000,00
40.000,00
Broj danih pomoći za studente
Broj Općina Desinić
12
24
Broj danih pomoći za
učenike srednjih škola
Broj Općina Desinić
16
46
Broj članova knjižnice
Broj
Općina Desinić, Knjižnica OŠ Đure Prejca Desinić
262
320
Veličina knjižnog fonda
Broj građe
Općina Desinić, Knjižnica OŠ Đure Prejca Desinić
4022
5000
96
3.2. Socijalno osvješteno društvo jednakih mogućnosti
Broj korisnika socijalnih
usluga Broj
Općina Desinić
52
52
Broj mobilnih timova
Broj Općina Desinić
2
3
Broj pomoćnika / asistenata u
nastavi
Broj Općina Desinić
2
4
Broj udruga koje pružaju
pomoć u sektoru
socijalne potpore
Broj Općina Desinić
0
0
Broj osoba u domovima za
starije i nemoćne
osobe
Broj Općina Desinić
29
29
3.3. Brza i efikasna javna uprava
Broj edukacija za službenike javne uprave
Broj Općina Desinić
1
2
Broj polaznika edukacija za javnu upravu
Broj Općina Desinić
1
2
Broj službenih prigovora na
rad javne uprave
Broj Općina Desinić
0
0
97
Brzina izlaska na intervenciju
DVD-a minuta
DVD Općine Desinić 5
5
3.4. Očuvanje kulturnog naslijeđa i vlastitog identiteta
Broj obnovljenih
objekata kulturne baštine
Broj Općina Desinić
3
4
Broj novo-uspostavljenih
kulturno-umjetničkih institucija
Broj Općina Desinić
0
1
Broj turističkih paketa koji
uključuju posjet uspostavljenim
kulturnim objektima
Broj Općina Desinić
5
10
Broj projekata udruga u
sektoru kulture Broj
Općina Desinić
0
1
Broj kulturnih manifestacija
Broj Općina Desinić
6
10
Broj posjetitelja kulturnih
manifestacija Broj
Općina Desinić
300-500
1000
98
Veličina knjižnog fonda
Broj građe Općina Desinić
4022
5000
Broj članova knjižnice
Broj Općina Desinić
262
320
3.5. Zdrav i proaktivan način života
Broj sportskih objekata
Broj Općina Desinić
5
6
Dužina biciklističke
staze / planinarske
rute / šetnice
m
Općina Desinić, TZ
Općine Desinić
700 bic. staza / 7500 šetnica
3000/ 7500
Broj dječjih igrališta
Broj Općina Desinić
4
6
Broj projekata udruga u sektoru
zdravstva / zdravlja
Broj Općina Desinić
0
1
Narativno izvješće o provedbi Lokalne razvojne strategije Općine Desinić:
1. Uvod
- Razdoblje za koje se izvještava
- Metodologija pripreme izvješća
- Izvori podataka
2. Sažetak financijskog učinka provedenih mjera
- Kratak prikaz financijskog učinka provedenih mjera / aktivnosti u izvještajnom razdoblju prema grupama
razvojnih mjera i izvorima financiranja
- Opis odstupanja od definiranog financijskog okvira
- Preporuke za drugo financijsko razdoblje
3. Sažetak izvješća o pokazateljima rezultata provedbe aktivnosti
- Ocjena provedbe obzirom na postavljeni akcijski plan te aktivnosti koje provode glavni dionici (definirani
institucionalnim okvirom)
- Odnos zadano / ostvareno – u odnosu na postavljene indikatore
- Preporuke za naredno financijsko razdoblje
4. Ocjena potrebe za revizijom strateškog dokumenta
- Identifikacija odstupanja u financijskoj i kvalitativnoj provedbi Strategije
- Opis glavnih prepreka u provođenju Strategije i prijedlog otklanjanja prepreka
- Obzirom na postignute indikatore, ocjena potrebe promjene Strategije
5. Ocjena suradnje glavnih dionika
- Provedene aktivnosti glavnih dionika definiranih Institucionalnim okvirom
- Osvrt na održane sastanke / radionice
- Popis provedenih aktivnosti / mjera sukladno Komunikacijskom akcijskom planu
6. Izvješće o Bazi projekata prema zadanim parametrima analize
- Izvješće o statusu Baze projekata u izvještajnom razdoblju sukladno definiranim parametrima u Strategiji
7. Popis imena i prezimena osoba koje su sastavile izvješće
- Navesti osobe koje su sudjelovale u pripremi izvješća
100