Strategija zaštitežitarica od korova

Kada i zaštoAlister® New:

Promjena klimatskih uvjeta zadnjih godina (blage jeseni i blage zime sa dovoljno vlage) utječe na to da korovi već niču skupa s usjevima. Upravo zbog toga prva briga proizvođačima pšenice ili ječma, nakon jesenske sjetve, treba biti zaštita od korova.

U zadnjih 15 godina svjedoci smo i promjene u korovskoj flori, prema najnovijim istraživanjima tvrtke Bayer d.o.o. od 2015. pa sve do sada najučestaliji širokolisni korov koji se javlja je poljska ljubica (Viola arvensis). Osim navedenog korova od drugih širokolisnih korovo najčešće se javljaju mrtva kopriva (Lamium sp.), čestoslavice (Veronica sp.), mišjakinja (Stelaria media), poljski mak (Papaver rhoeas), kamilice (Matricaria sp.), ambrozija (Ambrosia elatior), priljepača (Galium aparine) i poljski osjak (Cirsium arvense). Nadalje, na drugom mjestu po dominaciji se javlja slakoperka (Apera spica venti) te mišji repak (Alopecurus myosuroides) (najčešće ga nalazimo na području od Nove Gradiške do Slavonskog Broda).

Od ovih navedenih korova većina ih niče već u jesen, zajedno s usjevima. Zbog blagih jeseni i zima, nastavljaju rast tijekom zime i već u proljeće znaju biti u većem razvojnom stadiju, te je njihovo suzbijanje problematično. Upravo zbog toga je bitno zaštitu napraviti u jesen ili u rano proljeće.

!

Sada još bolji.

// Kada nismo sigurni koji korovi se nalaze na parceli gdje planiramo sijati pšenicu (širok spektar)

// Kada radimo reduciranu pripremu tla, odnosno kada izostavljamo oranje (rani porast korova i jak pritisak na pšenicu)

// Kada si želimo rasteretiti proljeće, bolja raspodjela vremena

// Antirezistentna strategija, spriječavanja nastanka rezistentnih korova promjenom aktivnih tvari

// Fleksibilnost

// Sigurnost