Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020. · Praćenje ostvarivanja definirane strategije omogućuje vrednovanje postignutog i kontinuirano unaprjeđivanje. Zbog

Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.

EDUCATORIUM d.o.o.

1 Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020.

SADRŽAJ

I. UVOD .................................................................................................................................................... 4

II. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE ................................................................................................................ 5

III. SOCIO – EKONOMSKA ANALIZA ......................................................................................................... 8

1. IZ POVIJESTI ..................................................................................................................................... 8

2. GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ ............................................................................................................... 10

2.1. Prostorni pokazatelji ....................................................................................................................... 10

3. NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE SIBINJ......................................................................................... 11

4. RELJEF ............................................................................................................................................ 13

5. KLIMA ............................................................................................................................................ 14

6. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA ............................................................................................................ 14

7. GOSPODARSTVO ............................................................................................................................ 17

7.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva općine Sibinj ............................................................................ 17

7.2. MSP i obrtništvo ............................................................................................................................. 20

7.4. Poduzetničke zone.......................................................................................................................... 31

7.5. Institucionalna potpora razvoju gospodarstva ............................................................................... 32

8. POLJOPRIVREDA ............................................................................................................................ 35

9. ŠUMARSTVO .................................................................................................................................. 40

9.1. Lovstvo............................................................................................................................................ 41

10. TURIZAM .................................................................................................................................... 42

10.1. Smještajni i ugostiteljski kapaciteti .............................................................................................. 45

10.2. Manifestacije i događanja ............................................................................................................ 46

10.3. Javna turistička infrastruktura ...................................................................................................... 51

11. PRIRODNI RESURSI .................................................................................................................... 52

12. KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA ............................................................................................ 56

13. INFRASTRUKTURA ..................................................................................................................... 59

13.1. Prometni sustav ..................................................................................................................... 59

13.1.1. Cestovni promet ........................................................................................................................ 59

13.1.2. Željeznički promet ..................................................................................................................... 62

13.2. Vodoopskrbni sustav .................................................................................................................... 64

13.3. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda .......................................................................... 64


13.4. Naftovodi i plinovodi .................................................................................................................... 67

13.5. Energetski sustav .......................................................................................................................... 68

13.5.1. Javna rasvjeta ............................................................................................................................ 68

13.6. Postupanje s otpadom.................................................................................................................. 68

13.7. Groblja .......................................................................................................................................... 70

14. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ............................................................................................................... 74

14.1. Društvena infrastruktura .............................................................................................................. 74

14.2. Športsko rekreacijska infrastruktura ............................................................................................ 77

14.3. Javna uprava ................................................................................................................................. 82

14.4. Odgoj i obrazovanje ...................................................................................................................... 84

14.4.1. Predškolski odgoj ....................................................................................................................... 84

14.4.2. Osnovnoškolsko obrazovanje .................................................................................................... 85

14.5. Zdravstvo i socijalna skrb.............................................................................................................. 87

15. CIVILNO DRUŠTVO ........................................................................................................................... 87

16. FINANCIJSKO POSLOVANJE OPĆINE SIBINJ ...................................................................................... 94

16.1. Prihodi Općine Sibinj .................................................................................................................... 95

16.2. Rashodi Općine Sibinj ................................................................................................................... 96

16.3. Financiranje javnih potreba .......................................................................................................... 97

17. RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA ........................................................................................................ 99

17.1. LAG POSAVINA............................................................................................................................ 101

IV. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SIBINJ DO 2020. ............................................................................. 103

1. SWOT ANALIZA ............................................................................................................................ 104

2. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SIBINJ ................................................................................................... 110

3. STRATEŠKI RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ..................................................................... 111

4. HORIZONTALNE TEME ................................................................................................................. 156

4.1. Informacijsko društvo .............................................................................................................. 156

4.2. Održivi razvoj i zaštita okoliša ................................................................................................. 159

4.3. Jednake mogućnosti i ljudska prava ............................................................................................. 160

5. USKLAĐENOST S RAZVOJNOM DOKUMENTACIJOM VIŠIH RAZINA ............................................ 162

V. PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA ....................................................................... 170

1. INSTITUCIONALNI OKVIR ............................................................................................................. 171

2. BAZA PROJEKTNIH IDEJA/RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE SIBINJ .............................................. 173

3. FINANCIJSKI OKVIR I IZVORI FINANCIRANJA ................................................................................ 176

4. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE ......................................................................................................... 187


5. AKCIJSKI PLAN ZA 2015. GODINU .................................................................................................... 189

ZAKLJUČAK ........................................................................................................................................... 191

PRILOG I ............................................................................................................................................... 192

REZULTATI ANKETNOG UPITNIKA ........................................................................................................ 192

PRILOG II .............................................................................................................................................. 221

POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA .................................................................................................... 221

IZVORI PODATAKA, KORIŠTENE PUBLIKACIJE I FOTOGRAFIJE ............................................................. 226


I. UVOD

Za razliku od gospodarski razvijenih zemalja u kojima ideja strateškog upravljanja i ciljanog

usmjeravanja razvojnih procesa na razini jedinica lokalne samouprave predstavlja opće

prihvaćenu pojavu i praksu, u Republici Hrvatskoj to još uvijek nije slučaj. U tom smislu,

današnji rast i razvoj većine općina, posebice onih u ruralnim područjima, obilježava

nedostatak strateškog promišljanja. Rezultat takve prakse vidljiv je sa svih aspekata razvoja,

ali i između glavnih razvojnih dionika – privatnog sektora, nositelja javne vlasti, te lokalnog

stanovništva.

Svjesna potencijalnih opasnosti stihijskog, nedovoljno usmjeravanog, a time i nedovoljno

kontroliranog razvoja, Općina Sibinj uvidjela je potrebu za izradom dokumenta čija će

neposredna implementacija, na dugoročno održiv i socijalno prihvatljiv način, pridonijeti ne

samo ukupnom gospodarskom rastu i razvoju općine, već i maksimiziranju vrijednosti

cjelokupnog raspoloživog prostora općine. Stoga je Općina Sibinj na čelu s načelnikom

Josipom Pavićem pokrenula izradu Strateškog razvojnog programa općine za razdoblje 2015.

do 2020. godine, kako bi kroz strateško promišljanje osmislila načine zaustavljanja

nepovoljnih razvojnih trendova, te osigurala svim stanovnicima optimalno gospodarsko,

infrastrukturno i društveno okruženje za kvalitetan život.

Ovim Strateškim razvojnim programom, Općina Sibinj želi definirati smjernice za stvaranje

kvalitetnih uvjeta za život i rad, a nizom provedbenih mjera definirati korake za poticanje

cjelovitog razvoja i prosperiteta u svim relevantnim društveno-gospodarskim kategorijama:

poduzetništvu i obrtništvu, poljoprivredi, turizmu, očuvanju kulturne baštine te zaštiti i

očuvanju okoliša.

Pred Općinom Sibinj nalazi se mukotrpan i zahtjevan zadatak, jer izrada Strateškog razvojnog

programa predstavlja tek početni korak, ali uz podršku stanovnika općine, kao i svih ostalih

relevantnih čimbenika, provedba ovoga Strateškog razvojnog programa realna je i izvodljiva.


II. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE

Strateški razvojni program općine Sibinj je dokument politike lokalnog razvoja kojim se

određuju razvojni ciljevi, prioriteti i mjere održivog socio-ekonomskog razvoja područja

općine. Strateški razvojni program obuhvaća razdoblje od 2015. – 2020. godine, te je

usklađen sa programskom dokumentacijom na nacionalnoj i europskoj razini, a sadrži

slijedeće glavne cjeline:

Socio – ekonomska analiza/ocjena stanja Ovo poglavlje sadrži najvažnija razvojna obilježja, razvojne trendove, razvojne probleme i

razvojne potrebe općine Sibinj u području prostornih obilježja, demografskih obilježja,

komunalne infrastrukture i prometnog sustava, zaštite okoliša, gospodarstva, društvenih

djelatnosti, potkrijepljenih pokazateljima, te podacima iz prethodnih analiza, strategija i

drugih dokumenata.

Strategija razvoja SWOT analiza sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar općine), te mogućnosti i prijetnji (izvan

općine) značajnih za razvoj svih releventnih područja obrađenih analizom stanja; obrazlaže i

tumači koji su i kakvi stvarni čimbenici razvoja i potencijali za razvoj, ali i ograničenja i

prepreke razvoju.

Vizija sadrži opis zamišljenog sveobuhvatnog budućnosti područja općine Sibinj u razdoblju

do 2020. godine. Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažet opis namjeravanih ishoda s jasno

izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije. Oni moraju biti:

mjerljivi ostvarivi jasno formulirani s određenim rokom ostvarenja sveobuhvatni društveno i okolišno prihvatljivi takvi da pridonose razvoju općine sukladni ciljevima Županijske razvojne strategije

Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve. Mjere su intervencije i aktivnosti u

nekom sektoru/području i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih

projekata.


Poglavlje pod nazivom „Horizontalne teme“ obuhvaća pregled horizontalnih načela koji se

primjenjuju u politikama EU, a to su informacijsko društvo, održivi razvoj i zaštita okoliša, te

jednake mogućnosti i ljudska prava. Upravo i razvojni dokument Europske Unije, Europa

2020., definiran je kao strategija za „pametan, uključiv i održiv rast”.

Provedba strategije

U okviru ove cjeline definirane su odgovornosti, te uloge u provedbi Strateškog razvojnog

programa, izrađena je baza razvojnih projekata koji se planiraju realizirati u razdoblju do

2020. godine, te je izrađen financijski okvir Strateškog razvojnog programa koji sadrži

indikativni pregled, te alokaciju financijskih sredstava po strateškim cijevima, prioritetima i

mjerama. Kako bi se pratila uspješnost implementacije definiranih mjera, te razina

ostvarenih ciljeva i prioriteta opisan je sustav praćenja i izvještavanja koji će se provoditi

tijekom provedbe Strateškog razvojnog programa.

Metodološki gledano, u procesu izrade Strateškog razvojnog programa, primjenjeno je

nekoliko pristupa/načela:

1. Partnerski pristup

Jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja je načelo partnerstva i suradnje

između javnog, privatnog i civilnog sektora. Ono podrazumijeva suradnju između tijela

općinske uprave, gospodarskih subjekata, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva.

Partnerstvo se u svom radu rukovodi sljedećim načelima:

Konsenzus – poticanjem napretka u postizanju sporazuma kroz pregovarački

konsenzus

Jednakost – niti jednom članu nije omogućen dominantan utjecaj u radu partnerstva

Transparentnost – svi sudionici potpuno su informirani i upoznati s aktivnostima koje

partnerstvo poduzima u svom radu

2. Istraživački i analitički pristup

Definiranjem vrste podataka, izvora i načina njihovog prikupljanja osigurana je kvaliteta

statističke i analitičke osnove za izradu Strateškog razvojnog programa. Temeljem kvalitetno

prikupljenih i obrađenih ulaznih podataka, te provedenog anketiranja, definirana je ocjena

stanja razvoja općine Sibinj koja daje zaključke stanja razvoja općine (SWOT), te je osnova za

daljnje utvrđivanu viziju, strateške ciljeve, prioritete i mjere razvoja.


3. „Bottom – up“ pristup (pristup odozdo prema gore)

U procesu izrade Strateškog razvojnog programa općine Sibinj primjenjen je pristup „odozdo

prema gore“ - jedno od sedam osnovnih načela LEADER programa koje za cilj ima potaknuti

sudjelovanje javnosti na lokalnoj razini u donošenju razvojnih politika. Navedeni pristup

obuhvaća uključivanje lokalnih čimbenika, gospodarske i društvene interesne skupine, te

predstavnike javnih i privatnih institucija. Pristup odozdo prema gore znači da lokalni akteri

sudjeluju u donošenju odluka, te sudjeluju u izradi Strateškog razvojnog programa kojim se

zajednički identificiraju ključni problemi i potrebe, te definiraju buduće smjernice razvoja

općine.

Pri izradi Strateškog razvojnog programa održani su radni sastanci sa svim relevantnim

dionicima s područja općine, provedeno je anketiranje svih kućanstava na području općine,

te su prikupljene projektne ideje/razvojni projekti za implementaciju strategije. Primjenom

načela „odozdo prema gore“ rezultiralo je raznovrsnim idejama i mogućim rješenjima koji će

omogućiti kvalitetan razvoj područja općine Sibinj.

4. Pristup praćenja i vrednovanja postignutog

Praćenje ostvarivanja definirane strategije omogućuje vrednovanje postignutog i

kontinuirano unaprjeđivanje. Zbog toga će se formirati Radna skupina za provedbu koja će

koordinirati implementaciju Strateškog razvojnog programa, ali i vrednovati ono što je

postignuto prema zadanim indikatorima za definirane ciljeve, prioritete i mjere.


III. SOCIO – EKONOMSKA ANALIZA

1. IZ POVIJESTI

Sibinj od XV. do kraja XVII. stoljeća pripada području Osmanskog Carstva. Prije osnutka

Budimskog, a potom i Bosanskoga ejaleta (beglerbegluka) sav je ovaj prostor pripadao

Rumelijskom ejaletu, a zapravo je bio pod kontrolom smederevskih i bosanskih

sandžakbegova. Najveći je dio zapadne Slavonije neprekidno pripadao Bosanskom sandžaku

(potom ejaletu), Srijem Budimskom, dok je prostor između njih s upravnim središtem u

Požegi bio podložan čestim promjenama vrhovne vlasti. Nakon pada Budima, vjerojatno je za

Slavoniju bio odgovoran bosanski paša, a za Srijem rumelijski. Područje Sibinja je pripadalo

Požeškom sandžaku (vilajetu) koji je organiziran oko 1540. godine.

Pisani podaci o Sibinju do kraja Osmanske okupacije prilično su šturi. Međutim, prema

povijesnim pokazateljima nazire se da je Sibinjsko područje tj. zemljište pripadalo

Brišćanskom posjedu koji se spominje 1289., 1428. i 1464. godine. Unutar Brišćanskog

posjeda 1428. i 1464. godine, spominje se selo Kloštar nedaleko Slobodnice, što govori o

postojanju samostana, vjerojatno, na području današnjeg Sibinja. Naziv Sibinj potječe od

istoimenog potoka koji izvire u obližnjim brdima, a utječe u današnji lateralni kanal. Nekada

je taj potok uvirao u Mrsunju, koja uvire u Savu. Najvjerojatnije je da hidronim Sibinj potječe

iz prajezične baštine ovoga kraja, slično kao i hidronim Mrsunja. Srednjovjekovne isprave

brodske okolice ne spominju Sibinj.

Nakon odlaska Osmanlija počinju ovamo stizati hrvatske izbjeglice iz Bosne. Popis naselja iz

1698. godine daje nam dragocjene podatke o nastanku i naseljavanju Sibinja. U popisu se

navodi da selo ima šezdeset i devet naseljenih kuća, što znači da je u to vrijeme Sibinj bio

veće naselje i od Broda. Kuće u Brodu su prije odlaska uništili ili spalili muslimani koji su u

njima živjeli prije prebjega u Bosnu, što objašnjava činjenicu da je u to vrijeme Sibinj imao i

više kuća i stanovnika. Andrija Zirdum (2001.) za ime Sibinja navodi, na temelju latinskoga

teksta kojega je prepisao i preveo Ive Mažuran, da u komorskom popisu naselja iz 1698.

godine u izvorniku stoji: utvrda Szebin (1698.), Szibin (1730.) i Sibijn (1760.). Popis nam

također donosi imena svih kućevlasnika uz napomenu da su u svim kućama stanovnici

rimokatolici, osim u tri kuće, u kojima žive pravoslavni Vlasi. Isto tako, navodi se da je

stanovništvo Sibinja pretežito doselilo iz Bosne, jer u njihovu bosanskom kraju nije bilo

dovoljno obradive zemlje, a o njihovoj sudbini se brinuo gospodar pukovnik J. F. Kyba. Osim

popisa imena kućevlasnika saznajemo i točan broj djece u obiteljima, pa je tako navedeno da

je pedeset i pet sinova i četrdeset i devet kćeri, a navodi se i točan popis konja, krava, junadi,

ovaca, koza, svinja, stogova sijena i ostalih dobara.


Za svoja zemljišta nisu plaćali nikakav porez ili namet, a nisu plaćali ni tzv. Vojnicu, jer su

uživali vojničke povlastice. Povremeno su izdržavali njemačke vojnike, ali osim toga, nisu

imali nikakvih novčanih nameta. Daljnji izvještaj popisa navodi da su Sibinjci radili na

izgradnji brodske tvrđave i da su do tada (1698.) do nje prevezli i ukopali 700 palisada za što

tijekom radova nisu dobivali ni carski kruh. Isto tako, preko godine, svaka je kuća davala

obične radnike.

Zanimljiva je činjenica da su Sibinjci međusobno bili posvađani, jer nisu znali točne granice

svojih posjeda. Takve nesuglasice je rješavala vojska koja je ponovno premjerila posjede, te

tako otklonila nesuglasice. U demografskom pogledu, Sibinj se s godinama razvijao i

povećavao, tako da broj stanovnika krajem XIX. stoljeća doseže devet stotina.

Kada je Sibinj dobio sadašnji naziv mjesta nije poznato, no kao župa se pod tim imenom

spominje za kanonske vizitacije 1695. godine, dok su matice župe sačuvane od 1730. godine.

Prvi sačuvani protokoli vizitacija provedenih na brodskom području datiraju iz 1730. i 1746.

godine, za vrijeme zagrebačkog biskupa Jurja Branjuga (1723. – 1748.).

Izvještaji vizitacija župe Sibinj kroz godine donose sljedeće: godine 1730. navodi se kako je

župna crkva sv. Ivana Krstitelja drvena, ali se trenutno gradi i druga, nova crkva s tornjem i

jednim zvonom. Oko nje je dosta veliko, ograđeno groblje. U crkvi postoje tri oltara: sv. Ivana

Krstitelja, sv. Antuna Padovanskog i oltar Začeća Bl. Djevice Marije. Svetohraništa nema,

sveta ulja se čuvaju u pozlaćenoj srebrenoj posudici, tu su i dva srebrena kaleža, tri nove

misnice i tri albe sa svojim pripadnostima.

Postoji i župni dom na kat s dvije sobe, a u prizemlju su spremište, kuhinja i štala. Dvorište je

dobro ograđeno i pored njega se nalazi vrt. Selo Sibinj bilježi sto katoličkih kuća. Župnu

dužnost vrši otac Andrija od Dubočca iz samostana i obitelji Sutjeska, star 42 godine, na

dužnosti 5 godina. Godine 1746. vizitator zagrebačkog biskupa Juraja Branjuga je zapisao

sljedeće: »Dana 3. srpnja godine Gospodnje 1746. vizitirao sam crkvu sv. Ivana Krstitelja u

Sibinju, koja je od prošle godine, na najveću duševnu utjehu poboljšana te lako nosi prvo

mjesto do svih do sada vizitiranih župa, pa čak ju treba, po mojem sudu, postaviti za primjer,

a to će moći prosuditi i vaša preuzvišenost ako se milostivim okom udostoji pregledati vizitu

ove crkve. Protokol vizitacije iz 1765. godine bilježi da je crkva dotrajala, krov je loš, temelj je

oslabio i značajno već iskočio, a samu lađu crkve, s raznim napuknućima i rupama, više nije

moguće popraviti, već ju treba iznova izgraditi, za što su već izdane naredbe. Ovo je ujedno i

zadnja vizitacija prije izgradnje današnje crkve1.

____________

1 Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti – Diplomski rad, Andrea Čudina, 2013.


2. GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ

S obzirom na izduženost Brodsko-posavske županije u smjeru zapad-istok, općina Sibinj

nalazi se u njenom sjeveroistočnom djelu. Općina na sjeveru graniči s Požeško-slavonskom

županijom, na zapadu s općinom Brodski Stupnik, na jugu s općinom Bebrina, a na istoku s

Gradom Slavonski Brod i općinom Podcrkavlje. Općina Sibinj prostire se na 104,371 km² ili

10.437 ha, što čini 5,13% ukupne površine Brodsko-posavske županije, i peta je općina po

veličini u Županiji.

Slika 1: Prikaz prostornog položaja općine Sibinj u okviru Brodsko posavske županije

2.1. Prostorni pokazatelji

U strukturi površina općine Sibinj najzastupljenije su poljoprivredne površine s udjelom od

54,57 %. Prema Prostornom planu uređenja općine Sibinj iz 2003. godine (Sl. vj. BPŽ 8/03,

17/07) poljoprivredne površine Općine prostiru se na 5.684 ha i imaju sljedeću strukturu:

oranice 40,6%, voćnjaci 1,2%, vinogradi 0,9%, livade 6,3% i ostale poljoprivredne površine

6,0%.

Šumske površine zauzimaju 3,5388 ha i čine 33,9% prostora Općine. Hrvatske šume

upravljaju sa 78% šumskih površina, dok je ostatak od 22% u privatnom vlasništvu. Prema

provedenoj analizi važećeg PPUO Sibinj koju je proveo Zavod za prostorno uređenje Brodsko-

posavske županije ukupna površina građevinskog područja naselja općine Sibinj iznosi 980,48

ha što je 9,48 % u odnosu na površinu općine Sibinj.


U ukupnoj površini građevinskog područja, zona povremenog stanovanja iznosi 143,259 ha ili

14,61%. Od vodnih površina općine Sibinj značajni su akumulacija Petnja, te ribnjak Jelas (čiji

se dio nalazi u općini Sibinj).

3. NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE SIBINJ

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne

novine br. 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka USHR, 46/10 –

ispravak, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13) u sastavu općine Sibinj se nalazi 12 naselja. Naselje

Sibinj je administrativno središte općine.

Slika 2: Prostorni položaj naselja na području općine Sibinj


S obzirom na veličinu prevladavaju mala naselja od 101-200 stanovnika (5 naselja, 41,67% od

ukupnog broja stanovnika), a slijede naselja od 501-1.000 stanovnika (2 naselja, 16,67% od

ukupnog broja stanovnika). Ostala naselja imaju jednako učešće u ukupnom broju

stanovnika. Najveće naselje je općinsko središte Sibinj, a najmanje Čelikovići.

Slika 3: Ulaz u naselje Sibinj

Po položaju u prostoru Općine, jedino je Slobodnica locirana u nizinskom području rijeke

Save. Sibinj i Gornji Andrijevci protežu se se djelomično u nizini, a djelomično na južnim

padinama Dilj gore. Bartolovci i Gromačnik se uglavnom pružaju južnim padinama Dilj gore, a

manjim dijelom nizinom.

Slika 4: Naselje Gromačnik


U brdskom dijelu Općine nalaze se naselja Brčino, Čelikovići, Grgurevići, Grižići, Jakačina

Mala, Ravan i Završje. Ova naselja nalaze se na nadmorskoj visini većoj od 100 m, pri čemu se

izdvajaju Čelikovići koji se nalaze na 324 m nadmorske visine.

4. RELJEF

Na prostoru općine Sibinj izdvajaju se dvije osnovne reljefne cjeline: prigorski i nizinski dio.

Prigorski pojas na sjeveru Općine čini uski brdsko-planinski pojas, te širi prigorski pojas koji

se pruža do kontakta s nizinskim prostorom. Prigorski pojas na sjeveru Općine je brdsko-

prigorski dio Dilja, s najvišim vrhom od 461 m. To je pretežno šumsko i nenaseljeno područje.

Prigorska pak područja su reljefno blago razvijena područja, pogodna za razvoj naselja i

gospodarske aktivnosti.

Južni dio općine Sibinj je nizinsko područje, koje je dio niskog zaravnjenog zemljišta uz rijeku

Savu. To je prostor akumulacijsko-tektonskog reljefa čije su karakteristike određene mlađim

tektonskim procesima i klimatskim promjenama u pleistocenu. U takvom širem nizinskom

prostoru mogu se izdvojiti manje morfogenetske cjeline: naplavna ravan Save (poloj), fluvio-

močvarna nizina, terasna nizina i glacis terasa.

Od nabrojanih manjih morfogenetskih cjelina na području općine Sibinj, na kontaktu s

prigorskim prostorom je nizinsko područje glacis terase. To je područje blago povišenog

prostora na kontaktu nizine s prigorjem. Nadmorske visine terena se kreću od 100-120 m. U

građi terase prevladavaju klastični sedimenti proluvijalnog i deluvijalnog porijekla.

Na glacis terasu se nastavlja uski pojas terasne nizine gdje se apsolutne visine kreću od 90-

100 m. To je prostor pokriven relativno debelim naslagama lesa i sličnih sedimenata

pleistocenske starosti. Najjužnije naselje općine, Slobodnica, pripada ovom prostoru, s

prosječnom nadmorskom visinom od 97 m. Najniže naselje je Gromačnik u jugoistočnom

dijelu Općine, na prosječnoj nadmorskoj visini od 90 m.

Od ukupno 12 naselja općine, 6 ih je na nadmorskoj visini do 200 m. Među tom skupinom je i

Sibinj, na 118 m.n.v.


5. KLIMA

Ukupne klimatske karakteristike područja općine Sibinj, kao dijela šireg područja Brodsko

posavske županije i Istočne Hrvatske, odlikuju osobine umjereno kontinentalne klime koju

karakteriziraju srednje mjesečne temperature više od 10⁰C tijekom više od četiri mjeseca

godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22⁰C, te prosječna godišnja količina

oborina od 700-800 mm.

6. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

Na prostoru općine, prema posljednjem popisu stanovništva, kućanstva i stanova Republike

Hrvatske 2011. godine koji je proveo Državni zavod za statistiku, živi 6.895 stanovnika, što

čini udio od 4,35 % u stanovništvu Brodsko posavske županije. Međutim, demografska

kretanja na području općine Sibinj nemaju pozitivna obilježja. Uspoređujući podatke s

prethodnim popisom iz 2001. godine kada je evidentirano ukupno 7.549 stanovnika, proizlazi

da je broj stanovnika u općini u padu za 654 osobe (indeks 91,34).

Promatrajući razdoblje koje obuhvaća posljednja tri popisa stanovništva koje je provodio

Državni zavod za statistiku, razvidno je da u periodu od 1991. do 2001. godine, općina Sibinj

bilježi pozitivan rast ukupnog broja stanovnika od gotovo 9%, dok je u razdoblju od 2001. do

posljednjeg popisa za gotovo identičan postotak smanjen ukupan broj stanovništva. Razlozi

navedenome ponajprije se mogu sagledati sa aspekta gospodarske krize zbog koje mladi

napuštaju ovo područje.

Tablica 1: Broj stanovnika po naseljima

Općina Sibinj - stanovništvo

Naselje 1991. 2001. 2011.

Bartolovci 765 874 737

Brčino 255 207 168

Čelikovići 120 95 60

Gornji Andrijevci 578 521 467

Grgurevići 186 175 122

Grižići 158 149 120

Gromačnik 559 610 556

Jakačina Mala 219 188 161

Ravan 170 185 161

Sibinj 2.226 2.574 2.424

Slobodnica 1.302 1.592 1.557

Završje 348 379 362

UKUPNO 6.886 7.549 6.895 Izvor podataka: DZS, 2011.


U pogledu broja stanovnika po naseljima, prema posljednjim podacima iz 2011., u odnosu na

2001. godinu razvidan je pad broja stanovnika u svim naseljima na području općine,

uključujući i naselje Sibinj kao administrativno središte općine.

Prosječna gustoća naseljenosti na području općine iznosi 66,06 stanovnika/km², što je ispod

prosjeka gustoće naseljenosti Brodsko posavske županije (77,96 stanovnika/km²) i Republike

Hrvatske (75,71 stanovnika/km²).

U općini Sibinj muškarci čine 49,24 % ukupne populacije, dok je udio žena neznatno veći i

iznosi 50,76 %.

Grafikon 1: Starosna struktura stanovništva

Od ukupnog broja stanovnika, 4.605 osoba pripada u kategoriju radno sposobnog

stanovništvo, (15 - 64 god), a prosječna starost starost stanovništva iznosi 40,1 godina. U

pogledu narodnosti i vjeroispovjesti, 6.796 stanovnika se izjasnilo kao Hrvati, a 6.727

stanovnika se izjasnilo kao katolicima. Uz katolike, najveći udio u stanovništvu čine osobe

pravoslavne vjeroispovijesti (50), dok se 41 popisana osoba nije izjasnila u pogledu

vjeroispovijesti.

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

0-14 godina 15-29 godina 30-44 godine 45-59 godina 60 i više godina


Promatrajući strukturu stanovništva na području općine Sibinj prema stupnju obrazovanja,

vidiljivo je da najveći udio u ukupnom broju stanovnika čine osobe sa završenom srednjom

školom, dok najmanji udio stanovništva čine osobe sa završena 1-3 razreda osnovne škole.

Iz grafikona koji slijedi može se zaključiti da na području općine Sibinj prevladava relativno

nepovoljna obrazovna struktura stanovništva s obzirom da čak 41% stanovništva ima

završeno ili tek dio osnovnog obrazovanja, a tek 6% stanovništva je visokoobrazovano.

Grafikon 2: Stanovništvo prema stupnju obrazovanja

3% 1%

14%

23%53%

6%

0% Bez škole i nezavršena osnovnaškola

1-3 razreda osnovne škole

4-7 razreda osnovne škole

Osnovna škola

Srednja škola

Visoko obrazovanje

Nepoznato


7. GOSPODARSTVO

7.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva općine Sibinj

Prema stupnju razvijenosti, područje općine Sibinj razvrstano je u II skupinu jedinica lokalne

samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike

Hrvatske tj. iznosi 64,65 %, te pripada potpomognutim područjima.

U razdoblju 2010. – 2012. prosječni dohodak po stanovniku na području općine Sibinj iznosio

je 17.738 Kn , dok je prosječna stopa nezaposlenosti u istom razdoblju iznosila visokih 24,9%.

Tablica 2: Broj zaposlenih prema osnovi osiguranja

Vrsta osiguranja Broj zaposlenih

Radnici kod pravnih osoba 132

Obrtnici 53

Poljoprivrednici 20

Samostalne profesionalne djelatnosti

1

Radnici kod fizičkih osoba 39

Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu

0

Osiguranici – produženo osiguranje 5

UKUPNO 250

Izvor podataka: HZMO, Sektor za ekonomske poslove, Odjel plana i analize, 2015.


Visoka stopa nezaposlenosti na području općine, svakako je jedan od značajnih problema

uzrokovanih gospodarskom krizom, koja za posljedicu ima depopulaciju područja, posebice

mladih ljudi. Promatrajući kretanje nezaposlenosti u razdoblju od 2010. – 2015. godine,

razvidno je da je nezaposlenost dosegla vrhunac 2011. godine, te da od 2013. broj

nezaposlenih kontinuirano pada.

Grafikon 3: Broj nezaposlenih u razdoblju 2010. – 2015.

U ukupnom broju nezaposlenih na području općine, najugroženiju kategoriju čine mlade

osobe u dobnoj skupini 15-30 godina od kojih je nezaposleno 152 osobe.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010.

Broj nezaposlenih


Tablica 3: Struktura nezaposlenih prema dobi

Starosna skupina Broj nezaposlenih

15-19 28

20-24 60

25-29 64

30-34 43

35-39 40

40-44 23

45-49 33

50-54 41

55-59 52

60 i više 15

UKUPNO 399 Izvor podataka: HZZ, lipanj 2015.

Grafikon 4: Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja

9%

14%

71%

3% 3%Bez škole i nezavršena osnovnaškola

Završena osnovna škola

Srednja škola

Prvi stupanj fakulteta, stručnistudij i viša škola

Fakultet, akademija, magisterij,doktorat


Promatrajući strukturu nezaposlenih prema stupnju obrazovanja na području općine Sibinj,

najveći udio u ukupnom broju nezaposlenih čine osobe sa završenom srednjom školom, te

osobe sa završenom osnovnom školom. Iz navedenog podatka nedvojbeno je da je

obrazovna struktura nezaposlenih osoba vrlo nepovoljna, s obzirom da čak 85% ukupnog

broja nezaposlenih čine navedene dvije skupine, dok je s druge strane postotak udio

visokoobrazovanih osoba vrlo nizak.

Tablica 4: Broj nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti

Trajanje nezaposlenosti Broj nezaposlenih

0-3 mj. 75

3-6 mj. 66

6-9 mj. 60

9-12 mj. 30

1-2 god. 53

2-3 god. 31

3-5 god. 28

5-8 god. 27

8 god. i više 29

UKUPNO 399 Izvor podataka: HZZ, lipanj 2015.

Prema trajanju nezaposlenosti, čak 42% nezaposlenih osoba s područja općine pripada u

kategoriju dugotrajno nezaposlenih tj. nezaposlene su duže od godinu dana.

7.2. MSP i obrtništvo

Gospodarsku osnovu općine Sibinj čine djelatnosti građevinarstva i trgovine, prometa,

poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te ugostiteljstva.

U svrhu dobivanja konkretnih informacija o stanju u gospodarstvu, tijekom procesa izrade

Strateškog razvojnog programa provedeno je anketiranje svih kućanstava na području općine

koje je obuhvatilo i poslovne subjekte uključujući i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Analizom prikupljenih podataka na uzorku od 25 ispitanika (poslovnih subjekata) razvidno je

sljedeće:

tek 12% ispitanika izvozi svoje proizvode na inozemna tržišta

od 17% ispitanika koji koriste sezonsku radnu snagu, 30% iskazalo je probleme sa

pronalaženjem istih


tek 8% ispitanika član je neke proizvođačke udruge/organizacije (zadruga, klaster i

sl.)

54% ispitanika zainteresirano je za udruživanje u proizvođačke udruge/organizacije

68% ispitanika planira nova ulaganja u poslovanje od kojih 29% planira ulaganja u

opremu i strojeve, a 24% u nabavu poljoprivredne mehanizacije

kao najveću prepreku u poslovanju, ispitanici su iskazali troškove poslovanja (13%),

financijski kapital (15%), te zastarjelu opremu (10%)

od poticajnih mjera, 24% ispitanika iskazalo je potrebu sufinanciranja nabave

opreme, dok je 15% ispitanika iskazalo potrebu sufinanciranja izrade dokumentacije

za natječaje

34% ispitanika planira povećanje postojećih kapaciteta proizvodnje

tek 4% ispitanika je do sada apliciralo za bespovratna sredstva iz EU fondova i

programa

68% ispitanika planira se prijavljivati za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU

fondova i programa

83% ispitanika smatra da nije dovoljno informirano o bespovratnim sredstvima koja

se mogu ostvariti iz EU fondova i programa

Navedeni pokazatelji upućuju da su potrebna kontinuirana ulaganja u unapređenje

poslovanja poduzetnika i obrtnika, ali i uvođenje kontinuiranih potpornih i poticajnih mjera

za poslovne subjekte kako bi se umanjile i otklonile poteškoće s kojima se isti svakodnevno

susreću, ali i doprinijelo jačanju konkurentnosti sektora malog i srednjeg poduzetništva kao

glavne osovine gospodarskog rasta i razvoja, te zapošljavanja na području općine.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Registar poslovnih subjekata, na području

općine Sibinj registrirano je aktivnih 47 poduzeća.

Promtrajući veličinu poduzeća, na području općine prevladavaju mikro poduzeća sa manje

od 10 zaposlenika koja zapošljavaju 53% ukupnog broja zaposlenih.


Tablica 5: Popis aktivnih tvrtki na području općine

R.br. Naziv tvrtke Adresa Glavna djelatnost (NKD 2007)

Broj zaposlenih

1. Palenkić d.o.o. Slobodnica 103, Sibinj

Gradnja ostalih građevina niskogradnje

0

2. Guma-Brod j.d.o.o. Braće Radić 86, Sibinj Proizvodnja ostalih proizvoda od gume

1

3. Rental d.o.o. Slavonskobrodska ulica 24, Slobodnica

Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili

nekretninama uzetim u zakup

0

4. VACOM, trgovina, promet i usluge d.o.o. u stečaju

Tiskalovci 40, Slobodnica

Cestovni prijevoz robe 0

5. Safundžić, elektrika i građenje d.o.o.

Krajačići 32a, Krajačići

Elektroinstalacijski radovi 0

6. Zavarivanje Marić d.o.o.

Kolodvorska 45, Slobodnica

Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova

1

7. Viola d.o.o. Sv. Ivana Krstitelja 20, Sibinj

Djelatnosti pripreme i usluživanja pića - I

1

8. Scudeller d.o.o. Slavonsko-brodska ulica 24, Slobodnica

Proizvodnja ostale odjeće i pribora za odjeću

37

9. Procedo Komerc turistička agencija d.o.o.


Ostali kopneni prijevoz putnika, d.n.

1

10. KF Telekom d.o.o. Hrvatskih branitelja 79, Slobodnica

Ostale telekomunikacijske djelatnosti

1

11. Abak – Konto d.o.o. Hrvatskih branitelja 79, Slobodnica

Računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske

djelatnosti; porezno savjetovanje -

1

12. Kod Roke d.o.o. Sibinjskih žrtava 158a, Sibinj

Nespecijalizirana trgovina na veliko

0

13. Maxi Specijal j.d.o.o. Hrvatskih branitelja 22, Slobodnica

Proizvodnja makarona, njoka, kuskusa i slične tjestenine

1

14. Auto usluge Staniševski j.d.o.o.


Trgovina na malo dijelovima i priborom za motorna vozila

1

15. Panteon d.o.o. Tiskalovci 34, Slobodnica

Postavljanje podnih i zidnih obloga

0

16. Halajko – commerce d.o.o. u stečaju

Slobodnica 280, Sibinj

Trgovina na veliko pićima 0

17. Devčić j.d.o.o. za prijevoz i usluge

Kralja Tomislava 62, Gromačnik


18. Eurorez d.o.o. Gornja Mala 74, Slobodnica

Piljenje i blanjanje drva 4

19. Katarina Commerce j.d.o.o.

Završje 52, Sibinj Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i

usluživanje hrane

2


20. Novi Brod d.o.o. Valentina Benošića bb, Sibinj

Uzgoj ostalih goveda i bivola 4

21. Šaran d.o.o. Ravan 13, Sibinj Cestovni prijevoz robe 2

22. Omega d.o.o. 108. Brigade ZNG 56, Sibinj

Trgovina na malo električnim aparatima za kućanstvo u

specijaliziranim prodavaonicama

3

23. Agromens d.o.o. Hrvatskih branitelja 31 B, Bartolovci

Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima,

opremom i priborom

7

24. Praxis – Vet d.o.o. 108. Brigade ZNG 50, Sibinj

Veterinarske djelatnosti 4

25. Monika j.d.o.o. 108. Brigade ZNG 3, Sibinj

Gradnja stambenih i nestambenih zgrada

6

26. Maruščak – servis d.o.o.

Braće Radića 61, Sibinj

Ostale djelatnosti čišćenja 5

27. Matek d.o.o. Gornji Andrijevci 17, Sibinj

Ostalo obrazovanje i poučavanje, d.n.

5

28. Gradnja d.o.o. Sibinj Sv. Ivana 9, Sibinj Gradnja stambenih i nestambenih zgrada

1

29. Centar za stočarstvo d.o.o.

Valentina Benošića bb, Sibinj

Pomoćne djelatnosti za uzgoj životinja

7

30. Izotehna d.o.o. Kneza Mislava 2, Sibinj

Ostali građevinski i instalacijski radovi

0

31. Stipčević Montaža d.o.o.

Ulica Sv. Bartola 16, Bartolovci

Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova

11

32. Agape Gradnja d.o.o.

Gornja Mala 63A, Slobodnica

Ostale specijalizirane građevinske djelatnosti, d.n.

13

33. Galea d.o.o. Valentina Benošića bb, Sibinj

Arhitektonske djelatnosti 6

34. Sigmat d.o.o. Gromačnik 35, Gromačnik

Proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala

37

35. Das Projekt j.d.o.o. Kneza Domagoja 10 D, Sibinj

Arhitektonske djelatnosti -

36. Moringa d.o.o. Završje 34, Završje Posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima

-

37. Lojtre d.o.o. 108. Brigade ZNG 22, Sibinj

Ostali završni građevinski radovi

1

38. Javor – promet d.o.o.

Matije Gupca 42, Sibinj


39. Alfa krovovi d.o.o. Hrvatskih branitelja 87 A, Bartolovci


1

40. Čabraja 1975 j.d.o.o. 108. Brigade ZNG 69, Sibinj

Ostali završni građevinski radovi

-

41. Agro Buzuk d.o.o. 108. Brigade ZNG 38, Sibinj

Uzgoj bobičastog, orašastog i ostalog voća

30

42. Megali Idea d.o.o. Gromačnik 93, Gromačnik

Specijalizirane dizajnerske djelatnosti

-

43. Ilak d.o.o. 108. Brigade ZNG 3, Sibinj


3


44. Horaček j.d.o.o. Gornji Andrijevci 87, G. Andrijevci

Djelatnosti pripreme i usluživanja pića

-

45. MN Kukec d.o.o. Gornja Mala 53, Slobodnica

Uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i

instalacija za grijanje i klimatizaciju

0

46. Poljoprivredna zadruga Grgurevići – Sibinj

Grgurevići 33, Sibinj Uslužne djelatnosti uređenja i održavanja krajolika

1

47. Libritor Marketing j.d.o.o.

Sibinjskih žrtava 10, Sibinj

Agencije za promidžbu -

Izvor podataka: Registar poslovnih subjekata, HGK, 2015.

Promatrajući prostorni razmještaj aktivnih poduzeća na području općine, vidljivo je da je

najveći broj poduzeća koncentriran na području naselja Sibinj kao administrativnom središtu

općine, slijedi naselje Slobodnica, dok je najmanji broj poduzeća registriran na području

naselja Ravan.

Grafikon 5: Broj poduzetnika po naseljima na području općine

53%

26%

7%

4%4% 2% 2% 2%

Sibinj

Slobodnica

Gromačnik

Gornji Andrijevci

Završje

Grgurevići

Krajačići

Ravan


Iz grafikona koji slijedi vidljivo je da je najveći broj aktivnih poduzeća s područja općine

registrirano u djelatnosti građevinarstva, zatim u prerađivačkoj industriji, stručnim,

znanstvenim i tehničkim djelatnosti, te trgovini na veliko i malo, dok je najmanji udio

registriran u području obrazovanja.

Grafikon 6: Broj poduzetnika po djelatnostima

Uz poduzetništvo, na području općine Sibinj i obrtništvo ima dugu tradiciju djelovanja. Prema

podacima Obrtnog registra, na području općine registrirano je ukupno 74 aktivna obrta.

0

2

4

6

8

10

12

14


Tablica 6: Popis aktivnih obrta na području općine

R.br. Naziv obrta Pretežita djelatnost

1. ALILOVIĆ OBRT ZA ŠUMARSTVO, Sibinj Uzgoj šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu povezane s njime

2. ANDREA trgovački obrt, Gornji Andrijevci Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i

duhanskim proizvodima 3. AUTO SERVIS BARIĆ OBRT ZA ODRŽAVANJE

I POPRAVAK MOTORNIH VOZILA, Slobodnica

Održavanje i popravak motornih vozila

4. AUTOPRIJEVOZ IVIĆ - OBRT ZA PRIJEVOZ I USLUGE, Slobodnica

Cestovni prijevoz robe

5. AUTOPRIJEVOZ RADIŠIĆ, Slobodnica Cestovni prijevoz robe 6. AUTOPRIJEVOZNIK BLAŽ PAUN, Ravan 13 Cestovni prijevoz robe 7. AUTOPRIJEVOZNIK FLIGIĆ, Slobodnica Cestovni prijevoz robe 8. AUTOPRIJEVOZNIK IVIĆ - OBRT ZA PRIJEVOZ

I USLUGE, Slobodnica Cestovni prijevoz robe

9. AUTOPRIJEVOZNIK PAVO MARINIĆ, Slobodnica


10. AUTOTOKARIJA TOKARSKI OBRT, Sibinj Strojna obrada metala 11. CACO obrt za proizvodnju, trgovinu i

usluge, Sibinj Trgovina na malo u nespecijaliziranim

prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima

12. CAFFE BAR ENIGMA, Sibinj Djelatnosti pripreme i usluživanja pića 13. DALMA knjigovodstveni servis, Gornji

Andrijevci Računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske

djelatnosti; porezno savjetovanje 14. DOMA-DEL,obrt za usluge i održavanje,

Slobodnica Uslužne djelatnosti uređenja i održavanja

krajolika 15. DUPOR - AUTOPRIJEVOZNIČKI OBRT,

Slobodnica Cestovni prijevoz robe

16. E-HOLIDAYS TRAVEL za pružanje usluga u turizmu, Sibinj

Djelatnosti putničkih agencija

17. ELEKTRO - KONTAKT ODRŽAVANJE ELEKTRIČNIH POSTROJENJA , Gornji Andrijevci

Proizvodnja uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije

18. ELEKTRO KARAKAŠ, elektroinstalacijski obrt, Jakačina Mala

Popravak električne opreme

19. ELEKTROINSTALACIJE SOLDO, Sibinj Elektroinstalacijski radovi 20. ELKATE šumske usluge, Završje Uzgoj šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu

povezane s njime 21. EVA, trgovački obrt, Završje Trgovina na malo tekstilom, odjećom i obućom

na štandovima i tržnicama 22. FILIP PROMET, Slobodnica Cestovni prijevoz robe 23. FRIZERSKI SALON ANTONIA, Slobodnica Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje 24. FRIZERSKI SALON MARA, Sibinj Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje 25. GRADITELJ - JANKOVIĆ, GRAĐEVINSKI

OBRT, Jakačina Mala Gradnja stambenih i nestambenih zgrada

26. GUMA-BROD obrt za proizvodnju gumarske galantertije, Sibinj

Proizvodnja ostalih proizvoda od gume

http://or.minpo.hr/detalji.htm?id=1049097























27. IKO INSTALACIJE , VODOINSTALATERSKI OBRT, Bartolovci

Ostale specijalizirane građevinske djelatnosti, d. n.

28. INIZIO USLUGE U CESTOVNOM PRIJEVOZU, Slobodnica


29. KLAONICA, PROIZVODNJA I PRERADA MESA, Bartolovci

Trgovina na malo mesom i mesnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama

30. KOCELJEVIĆ, OBRT ZA PRIJEVOZ I POLJOPRIVREDU, Sibinj

Uzgoj ostalih jednogodišnjih usjeva

31. KOD JOKE - FRIZERSKI SALON, Sibinj Frizerski saloni 32. KONSTRUKCIJE TOMAC proizvodnja

strojeva, Slobodnica Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih

dijelova 33. KRAJAČIĆ OBRT ZA PROIZVODNJU DRVNE

GALANTERIJE, Gornji Andrijevci 3 Proizvodnja ostalih proizvoda od drva,

proizvoda od pluta, slame i pletarskih materijala 34. KRONA OBRT ZA PROIZVODNJU REZNIH

ALATA, Slobodnica Strojna obrada metala

35. LASIĆ GRADNJA obrt za usluge u građevinarstvu, Slobodnica

Gradnja cesta i autocesta

36. LIP TRGOVINA NA VELIKO I MALO, Gornji Andrijevci

Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama

37. LIPOVAC GRAĐEVINARSTVO I USLUGE, Slobodnica

Uzgoj peradi

38. LUX PRIJEVOZI, autoprijevoznički obrt, Sibinj


39. MAG - icon, obrt za proizvodnju i usluge, Sibinj

Usluge pripreme za tisak i objavljivanje

40. MATKO OBRT ZA ŠUMARSKE USLUGE, Bartolovci

Mješovita proizvodnja

41. MI MILIĆ INTERIJER, Sibinj Proizvodnja ambalaže od drva 42. MLAĐO, obrt za trgovinu, Gromačnik Trgovina na malo u nespecijaliziranim

prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima

43. MMB, obrt za ugostiteljstvo, Slobodnica Caffe barovi, noćni barovi, noćni klubovi, disco barovi i disco clubovi

44. OBITELJSKO GOSPODARSTVO DUSPARA, Slobodnica

Uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja

45. OBITELJSKO GOSPODARSTVO LASIĆ , Slobodnica


46. OBITELJSKO GOSPODARSTVO MARTINOVIĆ, Slobodnica


47. OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO EVA, Slobodnica


48. PERIĆ instalatersko bravarski obrt, Bartolovci

Uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju

49. PIKO-PRIJEVOZ, prijevoz i trgovina, Slobodnica


50. PILANA-proizvodnja piljene građe, Čelikovići

Piljenje i blanjanje drva

51. POLJOHRANA OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO , Slobodnica


52. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog


BARTOLOVCI, Bartolovci sjemenja 53. PRIVATNI AUTOPRIJEVOZNIK Hrvoje

Čeliković, Sibinj Cestovni prijevoz robe

54. PRO STONE, obrt za proizvodnju i usluge, Gromačnik

Proizvodnja ostalih proizvoda od betona, cementa i gipsa

55. RELIUS SOBOSLIKARSKI OBRT, Sibinj Soboslikarski i staklarski radovi 56. SILVER, OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJE I

SUHU GRADNJU, Sibinj Elektroinstalacijski radovi

57. SJAJ AUTOPRAONICA, Gromačnik Održavanje i popravak motornih vozila 58. STOVARIŠTE JANKOVIĆ, trgovački obrt,

Sibinj Trgovina na malo željeznom robom, bojama i staklom u specijaliziranim prodavaonicama

59. TAPETARSKI OBRT KRIJAN, Slobodnica Proizvodnja ostalog namještaja 60. TD OBRT ZA CESTOVNI PRIJEVOZ,

Slobodnica Cestovni prijevoz robe

61. THOMY TRGOVINA NA MALO I PEKARA, Sibinj

Proizvodnja kruha; proizvodnja svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača

62. TINA TRGOVINA NA VELIKO I MALO, Sibinj Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i

duhanskim proizvodima 63. TOP GRADNJA, OBRT ZA

GRAĐEVINARSTVO, Sibinj Postavljanje zidnih ili podnih keramičkih,

betonskih ili kamenih pločica 64. TRGOVAČKI OBRT KINESKI SHOP, Sibinj Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim

prodavaonicama 65. TRGOVAČKI OBRT KOD ROKE, Sibinj Trgovina na veliko drvom, građevinskim

materijalom i sanitarnom opremom 66. TRGOVAČKI OBRT LUCIJA, Sibinj Trgovina na malo hranom, pićima i duhanskim

proizvodima na štandovima i tržnicama 67. TUNJA PRIJEVOZ, OBRT ZA TRGOVINU I

PRIJEVOZ, Slobodnica Cestovni prijevoz robe

68. UGOSTITELJSKI OBRT-CAFFE BAR I DISCO CLUB AZZURO, Sibinj

Djelatnosti pripreme i usluživanja pića

69. UGOSTITELJSTVO GRGIĆ , Bartolovci Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane

70. VRŠENJE ŽITARICA, Sibinj Pomoćne djelatnosti za uzgoj usjeva 71. VULKANIZERSKI OBRT, vlasnik Antun Berić,

Sibinj Održavanje i popravak motornih vozila

72. ZAGI, AUTOPRAONICA, Sibinj Održavanje i popravak motornih vozila 73. ČABRAJA - OBRT ZA TRGOVINU, Slobodnica Trgovina na malo ostalom robom na

štandovima i tržnicama 74. ĐUKA OBRT ZA VUČU VOZILA, Gornji

Andrijevci Uslužne djelatnosti u vezi s kopnenim

prijevozom

Izvor podataka: MINPO, Obrtni registar, 2015.


Analizirajući prostornu raspodjelu obrta po naseljima, razvidno je da je najveći broj obrta na

području općine registriran na područjima naselja Sibinj i Slobodnica, dok je najmanji broj

registriran na području naselja Ravan.

Grafikon 7: Broj obrtnika po naseljima

Promatrajući strukturu obrta prema vrstama pretežite djelatnosti, najveći broj obrta

registriran je u djelatnosti trgovine na veliko i malo, slijede djelatnosti prijevoza i

skladištenja, te prerađivačke industrije, dok je najmanji broj registriranih obrta u stručnim,

znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

37%

36%

4%

8%

3% 8%

3% 1%

Sibinj

Slobodnica

Gromačnik

Gornji Andrijevci

Završje

Bartolovci

Jakačina Mala

Ravan


Grafikon 8: Broj obrtnika po djelatnostima

Mala i srednja poduzeća i obrtnici, predstavljaju vrlo značajan dio gospodarstva na području

općine Sibinj, zbog svog doprinosa zapošljavanju, stvaranju društvenog bruto proizvoda, ali i

ukupnog socio-ekonomskog razvoja i utjecaja na razinu kvalitete života. S obzirom da su

ruralna područja, pa tako i područje općine Sibinj, sama po sebi nedovoljno razvijena, a

infrastrukturni uvjeti za značajniji razvoj gospodarstva relativno loši, gospodarske aktivnosti

na području općine pretežito se odvijaju u okvirima lokalnih malih i srednjih poduzetnika i

obrtnika.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18


Glavne karakteristike sektora MSP i obrtništva na području općine Sibinj su nedovoljno

intenzivne aktivnosti u pokretanju novih poslovnih pothvata, malen udio rastućih poduzeća i

obrta, izloženost jakim administrativnim preprekama, prevelika ovisnost o tradicionalnim

bankarskim instrumentima, slaba fokusiranost na razvoj poduzetničkih znanja i vještina,

nedovoljna razvijenost i primjena neformalnih oblika obrazovanja, slaba primjena

informacijsko – komunikacijskih tehnologija, nedovoljna ulaganja u inovacije i nove

tehnologije, ali i loša percepcija poduzetništva kao poželjne karijere.

7.4. Poduzetničke zone

Kako bi se izravno potaknuo razvitak malog i srednjeg poduzetništva, te obrtništva kao i

doprinijelo povećanju zaposlenosti, od 2001. godine se, putem nadležnih ministarstava,

provode programi Vlade Republike Hrvatske za poticanje malog gospodarstva: Program

razvoja poduzetničkih zona 2004.-2007. i Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva

2008.-2012., dok je u srpnju 2013. godine donesen Zakon o unapređenju poduzetničke

infrastrukture (Narodne novine 93/13, 114/13 i 41/14).

Razvoj poduzetničkih zona prepoznat je kao uspješan model efikasnog gospodarenja

prostorom, pune funkcionalnosti za korisnike, racionalizacije u procesu izgradnje, uređenja i

korištenja prostornih resursa, te komplementarnog djelovanja proizvodnih djelatnosti,

organiziranje pratećih djelatnosti i zajedničkih službi i sl.

Vlada Republike Hrvatske 2007. godine ugovorom o darovanju ustupila je Općini Sibinj 36,54

ha državnog zemljišta za razvoj poduzetničke zone malog gospodarstva na području općine.

Iste godine, na temelju odluke Općinskog vijeća objavljena su dva javna natječaja za prodaju

zemljišta u zoni kojim je utvrđena početna cijena u iznosu 5 EUR/m2 plativo u kunama prema

srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate, (što prema podacima Hrvatske

narodne banke za srednji tečaj za EUR na koncu mjeseca u kojemu je donesena odluka iznosi

36,00 kn/m2 ili 9,00 kn/m2 manje od vrijednosti naznačene u ugovorima o darovanju).

Prije početka izgradnje infrastrukture u zoni, te donošenja odluka o prodaji i raspisivanju

natječaja za prodaju zemljišta u zoni, Općina Sibinj kao nositelj projekta i vlasnik zemljišta

nije donijela programe izgradnje i razvoja ili druge akte kojima bi se utvrdili ciljevi izgradnje

zone malog gospodarstva, strategija razvoja i izvori financiranja. Tijekom 2008. godine

Općina Sibinj je s izabranim ponuditeljima zaključila 8 ugovora i četiri dodatka ugovoru

kojima je prodano ukupno 303 821 m2 zemljišta, što je za 14.813 m2 više od površine koja je

navedena u objavljenom natječaju. Ugovorena je cijena od 5,10 EUR/m2 i 11 EUR/m2, što

iznosi ukupno 1.699.211 EUR prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan

plaćanja. Ugovori o prodaji zemljišta nisu bili u skladu sa sadržajem i uvjetima natječaja, niti

po oznaci katastarskih čestica niti po površini.


Do navedene situacije je došlo jer je parcelacija katastarskih čestica u zoni obavljena u veljači

2008., odnosno nakon objave natječaja, iz čega proizlazi da Općina nije pripremila

dokumentaciju za nadmetanje na način kojim bi se osigurali točni podaci o veličini parcela

koje su predmet prodaje.

Također, ugovorima o prodaji zemljišta u zoni nisu utvrđene međusobne obveze između

Općine kao prodavatelja i kupaca vezano za djelatnost koju će kupci razvijati u zoni, rokove

početka obavljanja djelatnosti, kao ni rok do kojega će Općina osigurati potrebnu

infrastrukturu u zoni kako bi se mogla ostvariti svrha radi koje je predmetna zona osnovana.

Isto tako, nisu utvrđena prava Općine za slučaj da kupac na kupljenom zemljištu ne započne

obavljanje gospodarske djelatnosti kada se za to osiguraju uvjeti ili ga stave u prodaju.

Prikupljena sredstva od prodaje građevinskog zemljišta utrošena su za uređenje zone malog

gospodarstva i izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture na 5,22 ha zemljišta tj.

izgrađena je cesta, elektroenergetska mreža, te sustav vodoopskrbe. Preostalo zemljište

dostupno za prodaju obuhvaća 1,89 ha.

Navedenim postupanjem, projekt razvoja poduzetničke zone malog gospodarstva dobiti će i

sudski epilog, a do donošenja pravomoćne presude, sva daljnje radnje po pitanju razvoja

zone su onemogućene. Postojeća situacija ima dalekosežne posljedice na poslovnu klimu na

području općine i onemogućava pružanje potpore Općine Sibinj jačanju gospodarskih

aktivnosti i smanjenju nezaposlenosti.

S obzirom da je vrlo teško predvidjeti vrijeme i ishod navedenog postupka, potrebno je

prostorno planskom dokumentacijom predvidjeti potencijalnu novu lokaciju za formiranje

mini gospodarske zone za koju bi se provela detaljna analiza u fazi izrade izmjena i dopuna

PPUO .

7.5. Institucionalna potpora razvoju gospodarstva

Na području općine Sibinj nema registriranih pravnih osoba za operativno provođenje mjera

za razvoj gospodarstva i poduzetništva, poticanje i privlačenje investicija, te iniciranje i

realizaciju projekata poticanja gospodarskog razvitka i poduzetništva na lokalnoj razini.

Na regionalnoj razini djeluje razvojna agencija Centar za tehonološki razvoj Brodsko

posavske županije d.o.o. u Slavonskom Brodu koja potencijalnim klijentima bez naknade

pruža usluge informiranja, savjetovanja o registraciji djelatnosti i početku poslovanja,

savjetodavne i konzultantske usluge, informranje o projektima i programima u

poduzetništvu, savjetovanja vezana za tekuće poslovanje poduzetnika, testiranje

poduzetničkih sposobnosti i ideja, informiranje o programima ministarstava Vlade RH,

pomoć inovatorima pri zaštiti, provjeri i komercijalizaciji ideje, te izdavanje info biltena.


Također, razvojna agencija pruža i beneficirane usluge poput istraživanja tržišta i marketinga

za poduzetništvo, izrada poduzetničkih projekata i elaborata za kredite, i dr., organizaciju

seminara za poduzetništvo i poduzetnike, organizaciju stručnog osposobljavanja i izobrazbe

u poduzetništvu, internet usluge i povezivanje poduzetnika, izrada kataloga, studija i

programa za lokalnu sredinu, organizaciju sajmova poduzetništva ili sudjelovanje na

sajmovima, koordinaciju poduzetničkih aktivnosti u lokalnoj sredini, te ostale potrebne

usluge i aktivnosti.

Osim razvojne agencije Brodsko posavske županije, na području Grada Slavonskog Broda

djeluje i Razvojna agencija čiji je osnivač Grad Slavonski Brod, a koja pruža usluge kako

prema Gradu Sl. Brodu tako i ostalim jedinicama lokalne samouprave:

izrada svih vrsta projekata za privlačenje sredstava fondova EU

informiranje o natječajima za financiranje projekata raspisanih od strane

Ministarstava RH, fondova RH i predpristupnih fondova EU te savjetnička podrška i

koordinacija na realizaciji projekata / programa

pružanje informacija i savjetničke podrške pri ostvarivanju poticaja

savjetodavna pomoć pri osnivanju i utvrđivanju sadržaja djelatnosti u

poduzetničkim zonama, marketinška obrada zone, privlačenje strateških partnera i

ostali oblici podrške

privlačenje stranih investitora (podrška kvalitetnim programima i promocija

gospodarstva putem brošura, promotivnih mapa, digitalnih materijala, video zapisa,

internet stranica i dr.)

Osim prema JLP(R)S, razvojna agencija pruža slijedeće usluge i poduzetnicima:

praćenje natječaja za financiranje projekata raspisanih od strane Ministarstava RH,

fondova RH i predpristupnih fondova EU te savjetnička podrška i koordinacija na

realizaciji projekata / programa

izrada gospodarskih projekata i studija

priprema poduzetnika za primjenu standarda i normativa Europske unije

prikupljanje i analiza poduzetničkih ideja

pružanje informacija i savjetničke podrške pri ostvarivanju poticaja

edukacija poduzetnika početnika i poduzetnika u fazi rasta i razvoja

informacijski konzalting i usluge info-točke o financijskom tržištu, poticajima,

mogućnostima suradnje, izobrazbama, skupovima, seminarima, tehnološkom

razvoju


Na području županije djeluje i poduzetnički inkubator Brodin d.o.o. čiji su osnivači Grad

Slavonski Brod, Brodsko posavska županija, Hrvatska gospodarska komora, Udruženje

obrtnika Slavonski Brod, te CTR d.o.o.. Poduzetnički inkubator BRODIN d.o.o. osnovan je

2001. godine s ciljem poticanja razvoja obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, na

području Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije.

Poduzetnički inkubator je poduzetnicima s područja Grada Slavonskog Broda ali i cjelokupne

Županije omogućio zakup proizvodnih prostora u posebno infrastrukturno uređenoj i

prilagođenoj vlastitoj proizvodnoj hali površine 843 m2. Hala je opremljena s komunalnom i

ostalom infrastrukturom potrebnom za nesmetan rad poduzetnika početnika i poduzetnika u

fazi rasta i razvoja, u uvjetima suvremenog poslovanja. Poduzetnički inkubator BRODIN

d.o.o. raspolaže i vlastitim uredskim prostorijama veličine 130 m2 u poslovnom tornju Đuro

Đaković, u Slavonskom Brodu.

Stanari poduzetničkog inkubatora imaju mogućnost koristiti usluge osoblja Poduzetničkog

inkubatora uz određenu naknadu. Usluge koje poduzetnički inkubator pruža obuhvaćaju

izradu poslovnih planova, investicijskih programa, provedba postupka ishođenja kredita, te

ispitivanja poduzetničkog potencijala.

Uz navedene razvojne agencije i poduzetnički inkubator aktivnosti poticanja razvoja

gospodarstva provodi i Brodsko posavska županija provedbom različitih mjera i projekata

kojima se nastoji potaknuti poduzetništvo na lokalnoj razini.

Neki od navedenih projekata su:

Projekt „Gazele“ – sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva i

obrtništva Brodsko-posavske županije za razdoblje 2014. – 2020. godine“. U okviru

navedenog projekta Brodsko-posavska županija dodijeljuje potpore za ulaganja u

novu opremu i suvremene tehnologije, proširenje proizvodnih kapaciteta

(izgradnja/dogradnja/adaptacija poslovnih objekata), uvođenje novih proizvodnih

postupaka i novih proizvoda, razvoj proizvoda s višim stupnjem prerade, uvođenje

korištenja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti. Krajnji cilj

Projekta je povećanje konkurentnosti MSPO sektora Brodsko-posavske županije na

domaćem i međunarodnom tržištu. Korisnici sredstava po ovom Projektu su mikro,

mali i srednji gospodarski subjekti (trgovačka društva i obrti) koji se bave proizvodnim

djelatnostima i čije je sjedište na području Brodsko-posavske županije.

Projekt „Izvoznik“ – sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva

i obrtništva Brodsko-posavske županije za razdoblje 2014. – 2020. godine“. U okviru

navedenog projekta Brodsko-posavska županija dodijeljuje potpore za poticanje

razvoja proizvodnih i izvozno orijentiranih subjekata malog gospodarstva s područja

Brodsko-posavske županije koji svojim poslovanjem ostvaruju tržišnu uspješnost,


povećavaju izvoz i zaposlenost. Korisnici sredstava po ovom Projektu su mikro, mali i

srednji gospodarski subjekti (trgovačka društva i obrti) koji se bave proizvodnim

djelatnostima i čije je sjedište na području Brodsko-posavske županije uz određene

uvjete koji se propisuju javnim pozivom.

Projekt „Poduzetnik u BPŽ zoni“ – sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg

poduzetništva i obrtništva Brodsko-posavske županije za razdoblje 2014. – 2020.

godine“. U okviru navedenog projekta Brodsko-posavska županija dodijeljuje potpore

za rješavanje komunalnih i infrastrukturnih zahvata na čestici unutar poduzetničke

zone, izgradnju poslovnih objekata unutar poduzetničke zone, kupnju strojeva i

opreme za poslovanje u poslovnom objektu unutar poduzetničke zone. Korisnici

sredstava po ovom projektu su mikro, mali i srednji gospodarski subjekti (trgovačka

društva, obrti i zadruge) bez obzira na sjedište, ali koji realiziraju svoje investicije u

poduzetničkim zonama na području Brodsko-posavske županije

Projekt „Inovatori“ - sastavni je dio „Programa razvoja malog i srednjeg

poduzetništva i obrtništva Brodsko-posavske županije za razdoblje 2014. – 2020.

godine“. U okviru navedenog projekta Brodsko-posavska županija dodijeljuje potpore

za poticanje razvoja inovatorstva. Krajnji cilj Projekta je povećanje konkurentnosti

MSPO sektora Brodsko-posavske županije na domaćem i međunarodnom tržištu.

Korisnici sredstava potpore po ovom projektu su fizičke osobe - inovatori, čije je

prebivalište na području Brodsko-posavske županije, te mikro, mali i srednji

gospodarski subjekti (trgovačka društva i obrti), čije je sjedište na području Brodsko-

posavske županije uz određene uvjete koji se propisuju javnim pozivom

8. POLJOPRIVREDA

Na području općine Sibinj, u ukupnoj površini općine poljoprivredno zemljište čini udio od

37,31%. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,

ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište obuhvaća 3.391 ha, od čega obradive površine

obuhvaćaju 2.709 ha. U ukupno raspoloživim površinama, oranice čine udio od čak 80%

poljoprivrednog zemljišta.

Prema bonitetnoj vrijednosti, najveći udio čine poljoprivrednog zemljišta čine obradiva tla,

ali je i značajan udio osobito vrijednog obradivog tla koje je uglavnom smješteno u nizinskom

dijelu općine, južno od ceste Gromačnik-Bartolovci-Sibinj-G.Andrijevci gdje je lociran najveći

dio ukupnih poljoprivrednih površina.


Manji dio poljoprivrednih površina nalazi se u dolinama brdskih vodotoka. U tom dijelu

Općine su parcele površinom male i ne omogućavaju racionalno korištenje, te primjenu

suvremenih načina obrade.

Slika 5: Poljoprivredno zemljište prema bonitetnoj vrijednosti


Grafikon 9: Poljoprivredno zemljište prema vrsti uporabe

U strukturi obradivog poljoprivrednog zemljišta na području općine Sibinj, najveći udio od

92% čine oranice, slijede voćnjaci sa 4% udjela, dok najmanji udio obuhvaća mješovite i

višegodišnje nasade.

U pogledu broja parcela poljoprivrednog zemljišta, na području općine registrirano je ukupno

2.347 parcela od kojih je oranicama obuhvaćeno 71%, voćnjacima 16%, dok je najmanji broj

parcela obuhvaćenim ostalim vrstama korištenja zemljišta. U odnosu na podatke iz Popisa

poljoprivrede 2003. godine kada je evidentirano 3.469 parcela korištenog poljoprivrednog

zemljišta, jasno je vidljivo smanjenje površina obradivog poljoprivredno zemljišta.

Okosnicu poljoprivrednog sektora na području općine Sibinj čine obiteljska poljoprivredna

gospodarstva koja čine 97% ukupnog broja poljoprivrednih subjekata na području općine.

0%2%

92%

0%2%0%

4%Staklenici na oranici

Livade

Oranice

Mješoviti i višegodišnji nasadi

Pašnjaci

Vinograd

Voćnjak


Tablica 7: Broj i struktura poljoprivrednih subjekata

Općina Sibinj

Vrsta PG-a Broj Obiteljsko gospodarstvo 343 Obrt 8 Trgovačko društvo 3 UKUPNO

354

Izvor podataka: APPRRR, 2015.

Područje općine Sibinj raspolaže kvalitetnom osnovom za održivom poljoprivrednom

proizvodnjom, a ratarstvo tradicionalno ima najveći udjel u poljoprivrednoj proizvodnji na

području općine. Najveći problem poljoprivredne proizvodnje u ratarstvu je usitnjenost

poljoprivrednog zemljišta, zastarjela poljoprivredna mehanizacija, primjena konvencionalne

poljoprivrede, neizgrađenost sustava za navodnjavanje, a posebice usmjerenost na primarnu

poljoprivrednu proizvodnju bez prerade koja povećava njihovu vrijednost.

Kako je vidljivo iz prethodnih pokazatelja, od ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta na

području općine Sibinj, 80% čine oranice. U ratarskoj proizvodnji najviše se proizvode

žitarice, potom krmno bilje i uljarice. Kada se govori o proizvodnji žitarica najveće površine

su pod kukuruzom i pšenicom, kojima su poljoprivredni proizvođači tradicionalno

orijentirani, ali njihova isplativost je sve manja. Kao najprofitabilnija ratarska kultura

posljednjih godina sve više izdvaja se soja, koja je vrlo tražena, posebno jer u Republici

Hrvatskoj navedena kultura nije genetski modificirana.

Jedna od mogućnosti za profitabilniju ratarsku proizvodnju svakako je prelazak na ekološki

način proizvodnje. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprirevredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju iz mjeseca lipnja 2015. godine, na području općine Sibinj nema niti jednog

registriranog ekološkog proizvođača, što jasno ukazuje ne potrebu poticanja primjene

ekoloških načela u poljoprivrednoj proizvodnji koja će omogućiti bolji plasman proizvoda na

tržište, ali i veću otkupnu cijenu.

Uz sektor ratarstva, na području općine Sibinj značajan potencijal razvoja ima i pčelarstvo s

obzirom da livade i pašnjaci, nakon oranica čine najveći udio u korištenom poljoprivrednom

zemljištu.

Koncem 2014. godine, na području općine osnovana je i udruga pčelara koja trenutno broji

42 člana, a koja raspolaže sa ukupno više od 2.100 pčelinjih zajednica. Pašne prilike na

području općine Sibinj razlikuju se u brdskom i nizinskom dijelu općine, ponajprije zbog

različite poljoprivredne proizvodnje koja se primjenjuje u navedenim područjima.


U nizinskom dijelu općine u proljeće cvjeta uljana repica koja se ne uzgaja u brdskom dijelu

općine, te amorfa, koja dolazi nakon bagrema, a koje također uglavnom nema u brdskom

dijelu općine. Glavnu ispašu čini bagrem kao i u u većini kopnenih krajeva Hrvatske, te

livadna paša koja dolazi nakon bagrema. Također, u godinama kada zamedi šuma, pčele se

vode i na šumsku ispašu, a brojni pčelari svoje košnice odvoze i na pašu kestena na području

Hrvatske Kostajnice i Dvora na Uni koja slovi za najkvalitetniju, te pašu suncokreta na

područje istočne Slavonije.

S obzirom da sektor pčelarstva posljednjih nekoliko godina bilježi porast, pojavili su se i

određeni problemi, a jedan od najznačajnijih je problem nekvalitetnih satnih osnova. Naime,

budući da se satne osnove, kao materijal koji se dodaje pčelama kako bi na njima izgradile

svoje saće, proizvode od voska, a voska je „onoliko koliko ga proizvedu postojeći pčelari“,

satne osnove trebaju i svim postojećim pčelarima, ali i novim članovima, koji tek počinju

pčelariti. Navedeno za posljedicu ima manjak satnih osnova, budući da je količina voska na

tržištu ovisna o postojećim pčelarima, a kontinuirano raste potreba za većim količinama

satnih osnova.

Zbog navedene situacije, povećan je uvoz nekvalitetnog voska iz drugih zemalja, a

proizvođači satnih osnova, kako bi zadovoljili rastuće potrebe tržišta, u prirodni pčelinji vosak

dodaju parafin i druge sastojke, kako bi umjetno povećali količine voska satnih osnova.

Uslijed toga, dolazi do opadanja kvalitete satnih osnova, koje, ako je količina parafina u njima

prevelika, pčele ne prihvaćaju i na njima ne izgrađuju saće, ili se ono, uslijed velikih

temperatura i količine legla i meda koji u njega odlažu pčele, sroza sa okvira, te uništi ono što

je u njega odloženo, a pčele koje se u tom trenutku na njemu nalaze se utope u tom

materijalu.

Jedan od problema u sektoru pčelarstva na području općine Sibinj odnosi se i na plasman

proizvoda na tržište. Naime, mnogi od pčelara med prodaju raznim otkupljivačima i

preprodavačima u veleprodaji, čime dobivaju manju cijenu za vlastiti proizvod. Prodaja na

malo uglavnom se vrši na kućnom pragu, izravnom kupnjom od pčelara, ali je u daleko

manjoj mjeri zastupljena.

Kako je pčela najznačajniji faktor stabilnosti u ekosustavu, a u svijetu je primijećen trend

odumiranja pčelinjih zajednica uslijed povećane uporabe pesticida, potrebno je intenzivno

raditi na osvještavanju poljoprivrednih proizvođača o dobrobiti koju pčele imaju za čitavi

ekosustav. S tim u svezi, potrebno je i poljoprivredne proizvođače educirati da za zaštitu

svojih poljoprivrednih kultura ne koriste sredstva koja štete pčelama, te izgraditi partnerski

odnos s njima kako bi upoznali pčelare sa vremenom namjeravanog tretiranja svojih kultura,

a sve kako bi se rizik od stradavanja pčela smanjio na minimum.


Budući da se zbog intenzivne poljoprivredne djelatnosti i sve prisutnije pojave monokultura u

poljoprivrednoj proizvodnji pčelama oduzima dio bogatstva prirodne raznolikosti u njihovoj

prehrani, što također može nepovoljno utjecati na njihovo zdravlje i život, potrebno je

djelovati na obogaćivanju i oplemenjivanju pčelinjih paša primjenom redovnih akcija sadnje

medonosnog bilja.

Uz ratarstvo i pčelarstvo, voćarstvo predstavlja poljoprivrednu granu koja posljednjih godina

bilježi porast na području općine Sibinj. Prema službenim podacima, na području općine

registrirano je ukupno 24.680 stabala, a najzastupljenije kulture u voćarskoj proizvodnji su

šljive, jabuke, orasi, breskve i nektarine, te kruške i trešnje. Najveći problemi koji muče

voćare su nesređeno tržište, otkup i plasman proizvoda, nedostatak rashladnih i smještajnih

kapaciteta za proizvode, nepostojanje sustava za navodnjavanje, te zaštite od mraza i tuče.

Sve navedeno ocrtava velike probleme s kojima se susreću voćari, no svejedno je razvidno da

postoji interes za ovom vrstom poljoprivredne djelatnosti na području Općine.

Tradicionalno, na području općine prisutna je i vinogradarska proizvodnja, te proizvodnja

vina, iako u ukupnim površinama ova proizvodnja nije značajnije zastupljena.

Daljnji razvoj poljoprivrednog sektora na području općine potrebno je osmišljavati i provoditi

u skladu s načelima održivog razvoja, a to je moguće postići prvenstveno kroz sustavnu

edukaciju poljoprivrednika, a potom i adekvatnu implementaciju stečenih znanja. Obiteljska

poljoprivredna gospodarstva temelj su budućeg poljoprivrednog razvoja koja na više načina

pozitivno djeluju na ukupnu gospodarsku sliku, prvenstveno kroz očuvanje tradicije bavljenja

ovom djelatnošću, a potom i kroz nastojanje zadržavanja, te povratka mladih ljudi na selo.

9. ŠUMARSTVO

Na području općine Sibinj nalaze se šumarije Oriovac i Slavonski Brod koje gospodare

šumama podijeljenim u gospodarske jedinice. Unutar granica Općine nalazi se dio

gospodarske jedinice "Stupničko brdo-Cerje", čitava gospodarska jedinica "Mlada vodica-

Puavice", koje pripadaju šumariji Oriovac, te dio gospodarske jedinice "Južni Dilj" koja

pripada šumariji Slavonski Brod.

Šumske površine zauzimaju 3.538 ha i čine 33,9% prostora općine. Prema kategorijama,

gospodarske šume obuhvaćaju 2.090,01 ha, zaštitna šume 95,95 ha dok ostale šume i

šumske površine obuhvaćaju 1.245,55 ha. Hrvatske šume upravljaju sa 78% šumskih

površina, dok je ostatak od 22% u privatnom vlasništvu.


Najviši prostori Općine su pod šumama bukve i jele, a u nižim dijelovima su rasprostranjene

šume hrasta, graba, jasena, topola i ostalih listača. Kako na području općine Sibinj brdski dio

čini pobrđe Dilja, na njegovim južnim padinama se prostiru šume hrasta kitnjaka i običnog

graba u subasocijacijama s dlakavim šašem, te postepeno prelaze u panonsku varijantu

brdske šume bukve. U posljednje vrijeme se na ovaj prostor unose brzorastuće četinjače

(ariš, smreka, bor).

Na krajnjim južnim obroncima Dilj gore prostiru se šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke s

rastavljenim šašem i žestiljem. Također se javlja i zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba,

koja se javlja na uzvisinama koje nisu izložene poplavama.

9.1. Lovstvo

Prostor općine Sibinj, po svojim prirodnim osobinama vrlo je kvalitetan za lov i lovno

gospodarstvo. U njemu su dijelovi tri državna lovišta, jednog uzgajališta divljači i jednog

zajedničkog lovišta. Državna lovišta formirana na području općine Sibinj su:

državno lovište br. XI/22 "Sjeverni Dilj"

državno lovište br. XII/11 "Mlada vodica-Puavice"

državno lovište br. XII/10 "Migalovci".

Državno lovište br. XI/22 "Sjeverni Dilj" ustanovljeno je na sjevernom dijelu Općine. Ukupna

površina iznosi oko 5.110 ha od kojih je općini Sibinj 1.038 ha. Državno zemljište je na 3.710

ha, a privatno na 1.400 ha. Šume i šumsko zemljište su na 3.820 ha, odnosno njihov je udjel

75% u ukupnoj površini lovišta. Od divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja

nalazi se: jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec obični i fazan. Matični proljetni fond je

slijedeći: jelen obični, 40 kom; srna obična, 100 kom; divlja svinja, 60 kom, zec obični, 150

kom i fazan, 300 kom.

Državno lovište br. XII/11 "Mlada voda-Puavice" zauzima sjeveroistočni dio općine Sibinj,

jugoistočno od državnog lovišta XI/22. Lovište je brdskog tipa s ukupnom površinom 3.760

ha. Općini Sibinj pripada 1.677 ha, odnosno 44,6%. Šume i šumsko zemljište zauzimaju 3.220

ha od kojih je cca 90% državno vlasništvo. Udio šuma i šumskog zemljišta je oko 86% u

ukupnoj površini lovišta.

U lovištu prirodno obitava divljač koja je zastupljena i u državnom lovištu br. XI/11 "Sjeverni

Dilj". Matični proljetni fond je slijedeći: jelen obični, 30 kom; srna obična, 120 kom; divlja

svinja, 40 kom; zec obični, 150 kom; fazan, 300 kom.


Državno lovište br. XII/10 "Migalovci" prostire se na južnom dijelu Općine, južno od

autoceste Zagreb-Lipovac. Ukupna površina ovog lovišta je 5.700 ha. Od ukupne površine

šume i šumsko zemljište zauzimaju 2.060 ha, odnosno oko 35%. Lovište je nizinskog tipa te u

njemu prirodno obitava: jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec obični, fazan, trčka

skvržulja, šljuka bena, patka divlja-gluhara, prepelica-pučpura, liska crna. Lovište ne

obuhvaća izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište površine do 300 m od naselja.

Uzgajalište divljači (državno lovište broj XII/2 - "Brodski ribnjaci-novi ribnjak Jelas". Ovo

uzgajalište je nizinskog tipa, a obuhvaća novo formirane ribnjačarske površine u

jugozapadnom dijelu Općine.

Zajedničko otvoreno lovište br. 11. "Sibinj" jedino je zajedničko lovište na području ove

Općine. Lovište zauzima središnji zapadni dio Općine, a proteže se od prometnice Brčino-

Ravan-Bilice (na sjeveru) do autoceste Zagreb-Lipovac (na jugu). Od divljači koja prirodno

obitava značajni su: srna obična, zec, fazan i trčka.

10. TURIZAM

Po svom značenju za turizam, turistička mjesta u Republici Hrvatskoj razvrstavaju se u četiri

turistička razreda koje se provodi na temelju službenih podataka Državnog zavoda za

statistiku prema propisanim kvanitativnim i kvalitativnim kriterijima.

Sukladno Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u

turističke razrede (NN ) područje općine Sibinj razvrstano je u „D“ razred, dok su naselja

Gromačnik i Sibinj svrstani u turistički razred „C“.

Na prostoru Općine postoje mogućnosti za razvitak različitih oblika ruralnog turizma poput

izletničkog i sportsko - rekreacijskog, lovnog i ribolovnog, ekološkog i kulturno-povijesnog

turizma. Ove oblike turizma, u prostornom smislu, moguće je razvijati u nizinskom području

Općine (ribnjaci), u području prijelaznog, prigorskog dijela, te u brdskom dijelu općine Sibinj

(jezero i šume-lov), što znači na pojedinačnim lokacijama, u prirodno geografski različitim

uvjetima, s ponudom različitih prirodnih resursa o kojima će ovisiti i valorizacija temeljnih

prirodnih vrijednosti prostora u turističke svrhe.


U Prostornom planu Brodsko-posavske županije, kao turistički lokaliteti županijskog značaja,

u smislu korištenja prostora i planiranja sadržaja za turizam, na području općine Sibinj

izdvojeni su:

naselja u brdskom dijelu s evidentiranom tradicijskom graditeljskom baštinom

jezero Petnja, kao turistički lokalitet izvan naselja

Jezero Petnja je umjetno jezero nastalo na južnim padinama Dilja, na potoku Petnja

(Kapravljevac) s osnovnom namjenom zaštite od poplava, te eventualno za natapanje

poljoprivrednih površina, te na kraju i za potrebe rekreacije i turizma. Jezero je nepravilnog

oblika i izduženo u pravcu istok-zapad, s nekoliko većih uvala, prosječne duljine oko 1.400 m,

te širine oko 200 m i dubine do 17 m. Vode potoka Petnja zaustavljene su izgradnjom

zemljane brane u pravcu sjever-jug. Kruna brane i strana okrenuta vodi je betonirana.

Površina tako stvorene akumulacije kreće se od 13-26 ha kod minimalnog i maksimalnog

vodostaja.

Posebnu atraktivnost čini krajolik oko jezera kojega čine brojne šumske površine, koje na

užem području oko Petnje zauzimaju površinu od oko 1.160 ha. To su, uglavnom,

bjelogorične šume u kojima je najveći udio bukve s lazarkinjom, te hrasta kitnjaka s običnim

grabom, a prisutne su i četinjače, bor i smreka. Posebnu osobitost ovom prirodnom predjelu

daje stapanje boje vode, plavetnila vode sa zelenilom šuma u okolini, što ovo područje čini

posebnim.

Slika 6: Jezero Petnja


Jezero Petnja predstavlja značajan turistički lokalitet čije je potencijale potrebno dodatno

turistički valorizirati.

Slika 7 i 8: Turistička signalizacija

To je prvenstveno izletničko i rekreacijsko područje, ali i kupališno i ribolovno područje.

Postojeći objekti u funkciji turizma na području jezera Petnja su ribolovni dom s trgovinskim

objektom, te izgrađenom terasom nad jezerom (vidikovac) i uređene staze (šetnice) oko

jezera. Do brane je izgrađena pristupna cesta, a plato ispred brane koristi se kao parkiralište

Jezero Petnja je najatraktivniji prirodni potencijal za razvitak turizma na prostoru općine

Sibinj, zajedno sa područjem šumske vegetacije „Mlada Vodica“ i lokalitetima „Livada kod Sv.

Petke, te „Livade uz akumulacijsko jezero Petnja“ koje su predložene za zaštitu u kategoriji

posebnog botaničkog rezervata. Ta su područja pogodna za razvitak izletničkog i

rekreacijskog turizma, vezanog za jezero (kupanje, veslanje, športski ribolov), kao i okolnog

prostora livada (izleti, kampiranje, rekreacija), ali i za promociju ekološkog i edukativnog

turizma, kroz organizirane posjete (škola u prirodi, izviđači) ili individualne posjete (ljubitelji

prirode, ornitolozi).

S obzirom na brdski dio općine koji karatektizira netaknuta i nezagađena priroda, vrlo

značajan turistički potencijal imaju i šumske staze i putevi, te postojeći planinarski putevi koji

prolazem područjem općine. Prema podacima Hrvatskog planinarskog saveza, Registar

planinarskih putova, na području općine Sibinj evidentirani su slijedeći planinarski putevi:

Brodski Drenovac – Pljuskara u duljini 23,5 km

(http://info.hps.hr/putovi/putovi?p[view]=302 ) od kojih 7 km prolazi područujem

općine Sibinj

Pljuskara – Čardak u duljini 26,5 km (http://info.hps.hr/putovi/putovi?p[view]=1099)

od kojih 5 km prolazi područjem općine

http://info.hps.hr/putovi/putovi?p%5bview%5d=302

http://info.hps.hr/putovi/putovi?p%5bview%5d=1099


Kao turistički lokalitet, Prostornim planom uređenja općine predviđena je i izgradnja

motodroma u naselju Slobodnica. Planirani motodrom obuhvatio bi slijedeće osnovne

skupine namjene prostora: sport, zabava, rekreacija te njihove razne prateće djelatonosti

kao što su ugostiteljstvo, turizam i trgovina. U sklopu motodroma predviđa se niz pratećih

funkcija primarnog i sekundarnog značenja kao što su: moto pista, škola vožnje, te prateća

parkirališta. S obzirom da se zemljište na kojemu je planirana izgradnja motodroma nalazi u

državnom vlasništvu, daljnje postupanje po pitanju ovoga projekta je obustavljeno dok se ne

riješe imovinsko pravni odnosi.

10.1. Smještajni i ugostiteljski kapaciteti

U pogledu smještajnih kapaciteta, na području općine Sibinj tj. naselja Gromačnik posluje

Hotel Zovko koji raspolaže sa 75 ležaja, a nalazi se u kategoriji hotela sa četiri zvjezdice.

Slika 9: Hotel „Zovko“

Jedan od objekata koji je također planiran u svrhu turističko smještajnih kapaciteta na

području općine je i vojni objekat sa pripadajućom infrastrukturom koji se nalazi iznad

naselja Gromačnik u brdskom dijelu općine. Na površini od 17 ha zemljišta smješteni su

objekti i skladišta koji se nalaze u vlasništvu Vlade Republike Hrvatske, a kojiima upravlja

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Uzevši u obzir da se navedeni objekti i zemljište ne

planiraju koristiti u vojne svrhe, Općina Sibinj planira zatražiti upravljanje nad navedenim

objektom i zemljištem. Navedena lokacija ima velike turističke potencijale s obzirom da

udaljenost do jezera Petnja iznosi 2 km zračne linije, što pruža mogućnosti razvoja i

povezivanja novih i postojećih turističkih sadržaja.


Slika 10: Položaj vojnog kompleksa MORH-a iznad naselja Gromačnik

Ugostiteljski kapaciteti zastupljeni su manjim brojem ugostiteljskih objekata. Od ukupno 7

registriranih ugostiteljskih objekata na području općine, prevladavaju objekti tipa caffe bar i

to dva objekta u naselju Sibinj, jedan objekt u naselju Slobodnica, jedan objekt u naselju

Gornji Andrijevci, te caffe bar u okviru ŠRC Rehlicki. Također, u Sibinju se nalazi i jedan

registirani objekt brze prehrane.

10.2. Manifestacije i događanja

Na području općine Sibinj nekoliko je značajnijih manifestacija i događanja koji se mogu

kvalitetno turistički valorizirati i to memorijalni maraton „Putevima sibinjskih žrtava“, zatim

tradicionalne folklorno-kulturne manifestacije „Božićni koncert“ KUD-a Tomislav iz Sibinja,

„Kukuruzijada“, te „Uskrsni ponedjeljak“ koji tradicionalno svake godine organizira KUD

Šokica iz Slobodnice.


MEMORIJALNI MARATON „PUTEVIMA SIBINJSKIH ŽRTAVA“

Memorijalni maraton po prvi puta organiziran je 2015. godine kao podsjetnik na stradanje

osmorice nevinih Hrvata, stanovnika Odvoraca - Petra Topalovića, Antuna Ercegovića, Đuke

Štimca, Ivana Katalinića, Stjepana Gunčevića, Antuna Perkovića, Mate Pejića i Ivana

Jankovića, koji su u veljači 1935. godine mučki ubijeni od strane žandarmerije Kraljevine

Jugoslavije. Upravo 2015. godine navršilo se 80 godina od pogibije mještana koja je trajno

obilježila sibinjski kraj.

Stazu u dužini 18 kilometara, od Jakačine Male, preko Bilica, Grižića, Starog Slatinika pa do

Sibinja, trčalo je više od 120 sudionika iz Slavonskog Broda, Velike Kopanice, Strizivojne,

Osijeka, Slatine, Kutine i Batrine te Sibinja.

Slika 11: Sudionici maratona „Putevima sibinjskih

žrtava

S obzirom da navedeni tragični povijesni događaj za sobom nije ostavio značajnijih pisanih

tragova, mlada autorica Nataša Travarević, profesorica povijesti u sklopu obilježavanja 80.

godišnjice stradavanja sibinjskih žrtava predstavila je monografiju „Padoše nevini, padoše od

sile“.


Od sportsko rekreativnih događanja potrebno je izdvojiti „AIRSOFT“ međunarodni susret koji

se održava u mjesecu svibnju na jezeru Petnja u organizaciji Airsoft kluba „Slavonija“ iz

Sibinja. Airsoft je vojni simulacijski šport, sličan paintballu, u kojem se upotrebljavaju

replike vatrenog oružja, a koji posljednjih godina sve više dobiva na popularnosti. Susreti

svake godine okupljaju sve veći broj sudionika, kako iz Hrvatske, tako i inozemstva.

Slika 12: sudionici AIRSOFT susreta

Uz Airsoft susrete svake godine u mjesecu lipnju/srpnju na jezeru Petnja održava se i Kup

Republike Hrvatske u kajaku i kanuu na mirnim vodama za uzraste mlađih kadeta, kadeta i

mlađih juniora u organizaciji Kajak kanu kluba "Olimpik" iz Slavonskog Broda. U sklopu

programa organizira se i atraktivno sportsko natjecanje „Dragon boat“ utrka u kojoj sudjeluje

velik broj sportskih rekreativaca.

Dragon boat je vrlo stabilan čamac prilagođen za utrke posada. U posadu se ubrajaju: 20

osoba veslača raspoređenih po 10 na lijevoj i 10 na desnoj strani čamca. Jedna osoba

(kormilar) je zadužena za upravljanje čamcem i nalazi se odostrag na kormilu čijim

pomicanjem usmjerava čamac prema određenom pravcu. Jedna osoba (bubnjar) je na

prednjoj strani čamca na kojoj se nalazi veliki bubanj, te ta osoba udarajući u bubanj zadaje

ritam svojoj posadi koja jednostranim sinkroniziranim veslanjem pokreće čamac. Dakle,

potrebne su ukupno 22 osobe za sudjelovanje u utrci, a organizator svima osigurava čamac,

vesla, bubanj i zaštitne prsluke.


Slika 13: „Dragon boat show“ na jezeru Petnja

MK Nightmares organizatori su Motorock partya koji se proteklih osam godina održava u

mjesecu rujnu na jezeru Petnja, a događanje je humanitarnog karaktera. Program Motorock

partya obuhvaća nastupe lokalnih rock bendova uz uobičajene popratne sadržaje za ljubitelje

oktanskih sportova. Ulaz za sve posjetitelje je besplatan, kao i kamp koji je iz godine u godinu

sve popularniji, te privlači sve veći broj motociklista. Uz humanitarnu i društvenu stranu,

navedeno događanje značajno je i sa turističkog aspekta, s obzirom da ovakvi susreti privlače

velik broj posjetitelja i potencijalno generiraju značajne prihode na području općine.

Tradicionalna folklorna i gastronomska manifestacija „Kukuruzijada“ održava se već sedam

godina zaredom u mjesecu kolovozu, a organizator manifestacije je KUD „Slavonija“ iz

Gornjih Andrijevaca. Cilj ove manifestacije je promoviranje i očuvanje kulturnog naslijeđa, te

njegovanje tradicijskih običaja ovoga područja. Uz organizatore koji broji više od 50 aktivnih i

20-ak podupirućih članova, u pripremu ove manifestacije uključeni su gotovo svi stanovnici

naselja Gornji Andrijevci. Uz bogat folklorni program, manifestacija obuhvaća razne

natjecateljske igre, nezaobilazne pečene i kuhane kukuruze, ali i izvorne zvuke tamburica.


Slika 14: Tradicionalna manifestacija „Kukuruzijada“

Od ostalih događanja na području općine potrebno je istaknuti Ribičke večeri koje

predstavljaju tradicionalnu gastronomsko – kulturnu manifestaciju koja se svake godine u

mjesecu kolovozu održava na području jezera Petnja. Glavni organizator manifestacije je

Udruga športskih ribolovaca Petnja, a uz brojne ribičke delicije (fiš, šaran na rašljama i sl.),

ova gastro – manifestacije svake godine okuplja sve veći broj posjetitelja.

Također, Općina Sibinj u suradnji s Udrugom športskih ribolovaca Petnja koncem mjeseca

kolovoza organizira fišijadu u parku u naselju Sibinj, a osim natjecateljskog gastro dijela, u

sklopu događanja predstaviti će se djelovanje udruge ribolovaca ali i malonogometnog kluba

s područja općine.

Od sportskih događanja na području općine potrebno je izdvojiti turnir malog nogometa pod

nazivom „Tri kralja“ koji se tradicionalno početkom mjeseca siječnja održava u organizaciji

NK Mladost iz Sibinja u dvorani OŠ Ivan Mažuranić u Sibinju. Ove godine, turnir je okupio 53

ekipe koje su se natjecale u 5 kategorija, od kojih je sudjelovalo 28 ekipa mlađeg uzrasta.

Kontinuiran rast broj sudionika i posjetitelja, svakako ukazuje na interes stanovništva za

prakticiranjem sportsko-rekreativnih aktivnosti i zdravog stila života, ali i potrebe za daljnjim

unaprjeđenjem ponude sportsko-rekreativnih sadržaja na području općine.

Jedna od planiranih manifestacija kojima će se nastojati povezati i promovirati, tradicijski

poljoprivredni proizvodi i turizam je i specifična manifestacija pod nazivom „Dani meda“ čiji

bi glavni organizator bila Udruga pčelara, a glavni cilj održavanja navedene manifestacije bio

bi popularizacija meda i pčelinjih proizvoda.


10.3. Javna turistička infrastruktura

Sukladno Pravilniku o javnoj turističkoj infrastrukturi (NN 131/09), na području općine Sibinj

ista nije značajnije razvijena. U navedenu kategoriju pripada plaža i šetnica uz jezero Petnja,

koja se proteže u dužini od tek 150 metara. Navedenu šetnicu uredila je Općina Sibinj i TZ

Brodsko posavske županije koja je i postavila klupe, te ogradu. Jedan od najvećih problema u

pogledu jezera Petnja svakako čini pristup istom s obzirom da se parkiralište i plato ispred

samog jezera nalazi u privatnom vlasništvu, što onemogućuje bilo kakva daljnja ulaganja.

Stoga je jedan od prioriteta razvoja turističke ponude na jezeru Petnja rješavanje imovinsko

pravnih odnosa kako bi se osigurali osnovni preduvjeti za daljnja ulaganja.

Slika 15: Šetnica uz jezero Petnja

Slika 16: Šetnica do jezera Petnja


S obzirom da jezero Petnja predstavlja najznačajniji turistički lokalitet na području općine,

potrebno je osigurati infrastrukturu koja će unaprijediti turističke sadržaje i to kroz uređenje

šetnice oko cjelokupnog jezera, te povezivanje pojedinih uvala drvenim mostovima sa

šetnicom u jednu cjelinu. Također, sjeverno od jezera Petnja prema Pljuskari postoje putovi

koji se koriste kao biciklističke staze, ali isti nisu uređeni, niti evidentirani kao biciklističke

staze. Kako bi se povezali postojeći sadržaji i potencijali brdskog dijela općine sa jezerom,

potrebno je urediti navedene staze, propisano ih obilježiti i promovirati kao turistički sadržaj

aktivnog turizma koji u današnje vrijeme sve više dobiva na značaju. Jedan od potencijalnih

turističkih sadržaja na području općine, svakako mogu biti vinske ceste, s obzirom da na

području općine postoji nekoliko vinara, te je potrebno usmjeriti dostupne resurse i na razvoj

ovoga sadržaja koji direktno povezuje poljoprivredne i turističke djelatnosti, te omogućava

plasiranje domaćih, tradicijskih proizvoda poljoprivrednika s područja općine.

U pogledu turističkog označavanja postojećih sadržaja, na području općine postavljeno je tek

nekoliko tabli turističke, smeđe signalizacije, te su svakako potrebna dodatna ulaganja u

označavanje i bolju valorizaciju postojećih ali i planiranih novih turističkih sadržaja.

11. PRIRODNI RESURSI

Na području općine Sibinj evidentirani su prirodni potencijali koji imaju veliki značaj i koje je

potrebno očuvati i uskladiti s ljudskim djelovanjem kako bi se maksimalno zaštitila priroda.

Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode na području općine Sibinj nalazi se dio

Jelas polja površine 2.331,86 ha koji pripada kategoriji značajnog krajobraza.

Slika 17: Prostorni položaj Jelas polja


Jelas polje značajno je jer se nastavlja na dijelove aluvijalnih staništa rijeke Save (Park prirode

Lonjsko polje) i predstavlja spoj između zapadnih i istočnih dijelova rijeke Save. Ukupna

površina Jelas polje obuhvaća 20.800 ha, a unutar njega nalazi se i posebni ornitološki

rezervat Jelas ribnjaci koji obuhvaća površinu od 125 ha. Ribnjaci su umjetna močvarna

staništa na kojim se gnijezde, hrane i odmaraju brojne vrste ptica (siva čaplja, žličarka,

bjelobrada čigra, riječni galeb, divlja guska, te brojne druge), a proglašeno je međunarodno

važnim područjem za ptice tzv. IBA područjem (Important Bird Area).

Slika 18: Prikaz dijela Jelas polja

Osim dijela Jelas polja, na području općine Sibinj u kategoriji značajni krajobraz nalazi se i

jezero Petnja. Nastalo je izgradnjom vodne brane 1968. godine, a kroz svoje postojanje

izvrsno se integriralo u okoliš tako da danas predstavlja sastavni dio ekosustava Dilj gore.

Vodu daje petnaestak diljskih izvora, a osnovni donosilac vode je potok Petnja.

Nastalo u dolini jezero ima nepravilan oblik, izduženo smjerom istok-zapad, s pet većih uvala

od kojih je najveća ona na sjeveroistoku. Sukladno obliku jezera razvijena je reljefna

struktura okružja sa šumama do samih obala. Dio livade (na sjeveroistoku), zavisno od visine

kota i razine vode, je više ili manje pod vodom, te je tako jezero duže ili kraće. Ova livada

proteže se kao zeleni nastavak dalje u brdsku reljefnu strukturu područja sa šumama.


Slika 19: Jezero Petnja iz zraka

Površina jezera kod minimalnog vodostaja iznosi 130.000 m², a kod maksimalnog 280.000

m², dok njegova dubina doseže do 17 m. Ukupna duljina jezera iznosi 1.400 m, a širina ide i

do 200 m. Duljina obale je zbog razvedenosti peterostruko veća (6.500 m). Volumen

akumulacije, ovisno o razini vode, kreće se od 500.000 m³ do skoro 1.500.000 m³. Njegovu

osobitost, osim oblikovnih crta krajolika, čini bistrina i plavetnilo vode, na kojoj se zrcali

kompozicijska slika zelenila šume i dominantna uzvišenja koji ga okružuju.

Visina brda njegove orografske razvedenosti ide do 268 m..n.v. u odnosu na 144 m.n.v.

razine vode jezera. Pokrivaju ih šume, a zavisno od uvjeta staništa ovdje se izmjenjuju: biljne

zajednici bukve s lazarkinjom, hrasta kitnjaka i običnog graba, a dijelom i šume hrasta

kitnjaka sa šašem, te nešto četinjača (bor i dr.). Sa svojih 29 hektara vodene površine, dubine

i preko 8 m i bogatsvom svih vrsta riba, jezero Petnja izuzetno je privlačna ribolovna

destinacija.

Od ostalih prirodnih resursa na području općine, potrebno je istaknuti da je tijekom mjeseca

srpnja 2012. godine, Brodsko posavska županija donijela IV. Izmjene i dopune PPU Županije

(Službeni vijesnik br.9/2012) kojim su predviđena područja za zaštitu na području općine

Sibinj temeljem Zakona o zaštiti prirode i to:

Posebni botanički rezervat - Livade uz jezero Petnja

Posebni botanički rezervat - Livade kod Sv. Petke koje obuhvaćaju površinu od 172

ha

Posebni rezervat šumske vegetacije Mlada Vodica koji obuhvaća površinu od 134 ha

kao staništa šuma hrasta kitnjaka i običnog graba


Tijekom posljednjih desetljeća, ljudski utjecaj na prirodne resurese postao je toliko snažan da

se pretvorio u ozbiljnu prijetnju opstanku najvećeg dijela prirodne baštine. Raznolikost

prirodnih i poluprirodnih staništa u naglom je opadanju, a brojne biljne i životinjske

populacije koje ovise o tim staništima smanjuju se i po brojnosti i po području svojega

rasprostranjenja. Staništa su sve jače izložena cjepkanju na izolirane «otoke» koji nisu u

stanju dugoročno opstati, naročito s obzirom na sve intenzivniji pritisak uzrokovan različitim

ljudskim aktivnostima. Stoga je zaštita prirode u Europi usmjerena na stvaranje sustava

preostalih vrijednih područja za ugrožene vrste i staništa, koja su međusobno funkcionalno

povezana. Takav sustav naziva se ekološka mreža. Ona se temelji na mreži zaštićenih

područja, ali je dopunjena, što joj daje funkcionalnost koja omogućuje maksimalno očuvanje

ugroženih vrsta i staništa na relativno malo preostalog prirodnog prostora.

Ekološka mreža Republike Hrvatske čini sastavni dio ekološke mreže Europske unije Natura

2000. Nacionalna ekološka mreža obuhvaća područja u Hrvatskoj koja su primjenom stručnih

kriterija, a na temelju dostupnih podataka ne starijih od 50 godina, utvrđena kao područja

važna za očuvanje ili uspostavljanje povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili

divljih svojti na europskoj i nacionalnoj razini. Ekološku mrežu RH čine područja očuvanja

značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih

vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za

očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i

područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i

ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih

tipova od interesa za Europsku uniju.

Slika 20: Prikaz NATURA područja u Republici Hrvatskoj


Na području općine Sibinj dio koji pripada ekološkoj mreži obuhvaća područje Jelas polja s

ribnjacima (identifikacijski broj područja HR2001326) sa staništima velikog tresetara, crvenog

mukača, barske kornjače, širokouhog mračnjaka, vidre, te amfibijska staništa Isoeto –

Nanojuncetea. Također, Jelas polje zaštićeno je i kao područje značajno za očuvanje ptica i

njihovih staništa (identifikacijski broj područja HR1000005) sa 41 vrstom ptica sa statusom

gnjezdarica, preletnica ali i značajnim selidbenim populacijama ptica. Osim Jelas polja na

krajnjem sjevernom dijelu općine nalazi se i manji dio područja koje je kategorizirano kao

područje značajno za vrste i stanišne tipove pod nazivom Južni Dilj koji također pripada

ekološkoj mreži ((identifikacijski broj područja HR2000623).

12. KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA

Od sakralnih kulturnih dobara na području općine ističe se crkva sv. Ivana Krstitelja u Sibinju

koja se nalazi pod zaštitiom Ministarstva kulture. Sagrađena u 18. stoljeću, crkva predstavlja

jednobrodnu građevinu s polukružnim svetištem i zvonikom u pročelju s baroknom

lukovicom. Uz svetište je prigrađena sakristija kvadratnog tlocrta i kapela s polukružnom

apsidom. Svojim građevnim oblicima izdvaja se od sličnih građevina slobodnom i

razvedenijom kasnobaroknom koncepcijom i naglašavanjem pročelja figuralnom plastikom.

Slika 21: Crkva sv. Ivana Krstitelja

Također, i inventar crkve sv. Ivana Krstitelja nalazi se pod zaštitom Ministarstva kulture kao

pokretno kulturno dobro. Inventar kasnobaroknog stilskog izraza iz XVIII. stoljeća čine: glavni

oltar smješten u apsidi, bočni oltari u duhu baroknog klasicizma (XIX st.) s oltarnom palom, te

propovjedaonica, sakristijski ormar, krstionica i klecala, koji su usklađeni sa ostalim

inventarom u crkvenom interijeru. Interijer u prostoru kapele upotpunjuju i zidni oslici Josipa

Muravića.


U naselju Grgurevići smještena je crkva sv. Filipa i Jakova. Crkva je jednobrodna građevina,

podignuta u baroknom slogu, s četverokutnim svetištem i crkvenim zvonikom, istaknutim

dvama vijencima naglašene profilacije. Crkvena je zgrada u prvo vrijeme bila pokrivena

šindrom, koja je kasnije zamijenjena crijepom. Crkva je posvećena u mjesecu studenom

1828. godine. Crkva ima dužinu 30 m, a širinu 15 m. Visina lađe iznosi 12 m, dok je visina

crkvenog tornja 20 m.

Inventar crkve sv. Filipa i Jakova zaštićeno je kao pokretno kulturno dobro kojega čine glavni

oltar, slika sv. Josipa, oltarna pala sv. Filipa i Jakova, orgulje, tabernakl i dvije plastike

svetaca. Glavni oltar u apsidi je u drvu sa karakterističnim pozlaćenim ukrasima,

klasicističkim aplikacijama i oltarnom palom usred retabla sa predstavom Uznesenja BDM. U

lađi uz trijumfalni luk slika je sv. Josipa sa Kristom na rukama, klasicistički rad 19. st.

Tabernakl, u niši lađe, prvotno je bio dio glavnog oltara. Oltarna pala s likovima sv. Filipa i

Jakova u sakristiji, ranije dio glavnog oltara, u rustičnoj je maniri klasicističkog izraza. Na koru

su orgulje iz 1885. godine.

Jedan od primjereka memorijalne baštine koji je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro pri

Ministarstvu kulture Republike Hrvatske je i Spomenik sibinjskim žrtvama, smješten na dijelu

javne površine pored pješačke staze u Ulici Sibinjskih žrtava ispred k.br. 112 na dijelu k.č. br.

3858, k.o. Sibinj.

Slika 22: Spomenik sibinjskim žrtvama


Radi se o spomeniku koji je izveden je na postamentu s ogradom u grubom betonu koji

obradom i izgledom podsjeća na klesani kamen. Sama spomen ploča je iz crnog kamena i na

njoj je upisan tekst koji podsjeća na događaj i spomen je na 19. veljače 1935. kada je mučki

ubijeno 8 hrvatskih seljaka od strane protuhrvatski raspoloženog režima Kraljevine

Jugoslavije.

Događaj se desetljećima obilježava kao simbol domoljubne svijesti ovdašnjeg stanovništva.

Pozadina događanja je vezana uz proslavu Papinog dana koja je u nedjelju 17. veljače 1935.

održana u Sibinju po odobrenju tadašnjih vlasti. Žandari su s puškama s bajunetima

uperenim na seljake pošli na njih. Neki iz grupe seljaka povikali su: „Ne pucajte, gospodo, mi

se nećemo tući!“. Ne obazirući se na ove pozive, žandari su zapucali u masu. Pogođeni

mecima, na poprištu je ostalo ležati 8 seljaka.

Osim navedenih nepokrenih i pokretnih kulturnih dobara, na području općine Sibinj postoji

značajan broj primjeraka tradicijske graditeljske baštine koje je potrebno očuvati i zaštiti, te

sukladno mogućnostima turistički valorizirati. Neki od navedenih objekata, spomenika i

lokaliteta navedeni su u tabeli koja slijedi:

Tablica 8: Objekti, spomenici i lokaliteti koji se planiraju zaštititi

R.br. Naziv Lokacija

1. Kameni štagalj k.br. 45 Brčino

2. Velika uzdužna kuća sa šest dvokrilnih prozora, k.br. 73

Gornji Andrijevci

Visokoprizemnica s kolnim ulazom iz 1939. god., k.br. 97 Gornji Andrijevci

Uzdužna kuća sa četiri dvokrilna prozora, k.br. 35 Grgurevići

3. Kuća u ključ, kbr. 51 Ravan

4. Spomenik sibinjskim žrtvama stradalim 1935. god., od strane žandara Sibinj

5. Tradicijska jednokatnica s kolnim ulazom sibinjskih žrtava 32. Sibinj

6. Antičko nalazište „Kikovac“ Sibinj

7. Prapovijesno nalazište „Konj-brdo“ Sibinj

8. Prapovijesno nalazište „Visovac“ Sibinj

9. Prapovijesno i srednjevjekovno nalazište „Gradište“ Završje

10. Crkva sv. Marka Slobodnica


U suradnji sa nadležnim konzervatorskim odjelom, Općina Sibinj započela je s procedurama

zaštite navedenih objekata/spomenika/lokaliteta čija je zaštita vrlo značajna za očuvanje

povijesnog identiteta i kulturne baštine.

Slika 23: Ambar i krušna peć u Grižićima Slika 24: Drveni štagalj u naselju Ravan

13. INFRASTRUKTURA

13.1. Prometni sustav

13.1.1. Cestovni promet

Sustav cestovnog prometa na području Općine Sibinj čine:

Državne ceste:

D 525 Pleternica (D49) – čvor Sl. Brod zapad (A3)– Sl.Brod (D53)

Županijske ceste:

4162 Bilice (Ž 4161) - Ravan - Brodski Zdenci - D 53 u duljini 6,76 km

4202 D 525 (Bartolovci) - Slav. Brod - Garčin - Vrpolje - granica županije u duljini 3,36

km

4206 Slobodnica - D 525 u duljini 0,88 km


Lokalne ceste:

41069 Brđani (granica županije) - Ravan (Ž 4162)

42030 Ravan (Ž 4162) - Sibinj (D 525)

42031 Grgurevići – Čelikovići (L 42030)

42032 L 32030 - Jakačina Mala

42033 Sibinj (D 525) - željeznička postaja Sibinj

42034 Petnja - Završje - Sibinj ( D 525)

42036 Slobodnica (Ž 4206) - Kaniža - Bebrina - S.Kobaš (Ž 4204

Slika 25: Prikaz cestovnog sustava na području općine


U okviru posavskog prometnog koridora položene su državna cesta D 525 i županijska cesta Ž

4202, koje su u funkciji paralelnih cesta autocesti na području Općine i koje povezuju sva

naselja na pribrežju Dilj gore. Zbog visokih cestarina na autocesti A3, navedene ceste su

opterećene intenzivnim prometom u strukturi kojeg je velik udio teretnih vozila.

Istovremeno, velika izgrađenost uz prometnu cestu izazvala je niz sigurnosnih problema,

značajan negativan utjecaj na urbane zone, a pojačani promet utjecao je i na oštećenje

kolnika. Kao rješenje gore spomenutih problema nameće se realizacija planirane trase južne

obilaznice naselja Bartolovci, Sibinj i Gornji Andrijevci.

Na trasi su planirana i dva denivelirana cestovno-željeznička prijelaza.

Južno od autoceste nalazi se samo jedno naselje koje deniveliranim prijelazom prelazi preko

autoceste A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac), a postojeću željezničku prugu M 105 (Novska-

Tovarnik-DG) prelazi u nivou, da bi došla do općinskog središta. Južnim prostorom Općine,

kroz naselje Slobodnica, prolazi cestu koja je značajna za longitudinalno povezivanje

posavskog dijela Brodsko-posavske županije.

Brdski dio Općine karakterizira sjeveroistočni dio pod šumom i zapadni dio u kome je

smješteno 6 naselja koja su prometno povezana s općinskim središtem županijskim i

lokalnim cestama.

Uz državne, županijske i lokalne ceste, sustav cestovnog prometa na području općine čine i

nerazvrstane ceste. U nerazvrstane ceste pripadaju ulice unutar pojedinih naselja, pristupni

putovi, šumski i protupožarni putevi, a za njihovu izgradnju i održavanje nadležna je Općina

Sibinj. Na području općine Sibinj postoji oko 30 km nerazvrstanih cesta, bilo da se radi o

cestama unutar naselja ili glavnim poljskim putevima.

Postojeće stanje nerazvrstanih cesta na području općine ukazuje na potrebu izgradnje novih

tj. asfaltiranje nekoliko cesta na području naselja Sibinj, Slobodnica, Bartolovci i Gromačnik,

te poboljšanja tehničkih elemenata postojećih cesta iako se redovito, sukladno

mogućnostima vrše radovi sanacije istih tj. nasipanja tucanikom/frezanim asfaltom.

Poboljšanje je potrebno i u dijelu poljoprivrednih puteva koji su mjestimično u relativno

lošem stanju, iako Općina Sibinj, sukladno financijskim mogućnostima, kontinuirano radi na

sanaciji istih i nasipanju kamenim materijalom. S obzirom na ukupnu duljinu poljoprivrednih

puteva na području općine, svakako je potrebno iznaći dodatne izvore financiranja kako bi se

navedena problematika riješila. Potrebe su vidljive i u dijelu protupožarnih puteva koje je

potrebno osposobiti/sanirati/izgraditi, kako bi se, u slučaju požara, lakše i brže moglo

pristupiti gašenju istih, radi povećanja sigurnosti ljudi i njihove imovine, usjeva i sl.


U pogledu sigurnosti u prometu, posebice pješaka, nogostupi su izgrađeni u naseljima

Slobodnica (dio naselja), Sibinj (dio naselja), Bartolovci (sjeverna strana Ulice hrv. branitelja,

koji je u vrlo lošem stanju), te Gornjim Andrijevcima. Postojeći nogostupi su dotrajali i

oštećeni, osim novog nogostupa u naselju Sibinj, u ulicama Braće Radića (ulica prema

željezničkoj stanici) i Sibinjskih žrtava (glavna ulica – južna strana, ali samo u duljini od 450

m), te nogostupa na dionici uz državnu cestu D 525 (dio između naselja Bartolovci i

Slobodnica, tzv. „Mulji“). Sve ostale nogostupe potrebno je obnoviti, te izgraditi nove u

naseljima u kojima do sada nisu izgrađeni.

Kako bi se unaprijedila sigurnost prometovanja na području općine, potrebno je postaviti

mjerače brzine u naselju Sibinj kao administrativnom središtu općine i to na lokaciji kod

centralnog parka gdje prolazi državna cesta i gdje je velika frekvencija prometa, a u blizini se

nalazi škola, te ostali društveni i uslužni sadržaji.

Također, mjerač brzine potreban je i u središnjem dijelu naselja Bartolovci, gdje vozila

nerijetko prometuju velikim brzinama iznad dopuštenih, zatim na dionici državne ceste D525

koja spaja Bartolovce i Slobodnicu (prema željezničkoj pruzi, tzv. „Mulji“), te u naseljima

Gornji Andrijevci i Gromačnik u blizini škole.

U pogledu ostalih prometnih objekata i opreme, Općina Sibinj je u postupku donošenja

Odluke o uređenju prometa u suradnji s Policijskom upravom i Županijskom upravom za

ceste Brodsko posavske županije, koja predstavlja osnovni preduvjet izgradnje nadstrešnica

za autobusna stajališta koja do sada na području općine nisu izgrađena.

13.1.2. Željeznički promet

Na području općine Sibinj nalazi se željeznička pruga za međunarodni promet M104 Novska-

Vinkovci-Tovarnik-Državna granica-(Šid) koja pripada koridoru RH1 prema Odluci o

razvrstavanju željezničkih pruga (Narodne novine 3/14).


Slika 26: Prikaz željezničke mreže na području općine

Duljina pruge prema vrsti na području općine Sibinj iznosi 7,53 km. Prema Studiji

modernizacije X. Paneuropskog koridora Željezničkog projektnog društva od 2008. god. u

kolodvoru Sibinj planira se izgradnja otočnih perona između postojećeg 1. i 3. te 4. i 6.

kolosijeka.

Navedeno će za posljedicu imati uklanjanje postojećeg 2. i 5. kolosijeka. Predviđena je

dogradnja 1a. manipulativnog kolosijeka. Kolosijeci će se produljiti kako bi mogli prihvatiti

vlakove duljine 750 m, te na izlaznoj strani prema Zagrebu dovršiti A vezu, a na strani prema

Vinkovcima dograditi V vezu. Željezničko-cestovni prijelaz u km 228+887 će se denivelirati.

Po završetku rekonstrukcije namjena kolosijeka bit će takva da će kolosijeci 1. i 4. biti

prijemno otpremni, kolosijeci 2. i 3. glavni prolazni, kolosijek 1a. krnji kolosijek. Precizniji

termini realizacije ovih bitnih poboljšanja sustava nisu navedeni u Studiji.


13.2. Vodoopskrbni sustav

Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vode na prostoru općine Sibinj nije riješena u

potpunosti i na zadovoljavajući način. Javnim vodoopskrbnim sustavom pokriven je dio

općine. Naselja nizinskog dijela spojena su na vodoopskrbni sustav gradskog vodovoda

Slavonski Brod, dok su neka naselja brdskog dijela priključena na vodoopskrbni sustav

Jakačina. Izvorište gradskog vodoopskrbnog sustava Slavonski Brod je crpilište Jelas gdje se

zahvačaju podzemni vodonosni horizonti. Kvaliteta zahvaćene vode ne zadovoljava u

prirodnom stanju, radi povišenog sadržaja željeza, mangana, nitrita i amonijaka, te se

prerađuje. Ukupna duljina izgrađene javne vodoopskrbne mreže na području općine Sibinj

iznosi 52,60 km.

Tablica 9: Izgrađenost sustava vodoopskrbe po naseljima na području općine

Općina Sibinj Vodovodna mreža Vodovodni priključci

Naselja m' kom

Bartolovci 8.010 58

Čelikovići 2.660 27

Gornji Andrijevci 5.720 15

Grgurevići 1.050 51

Grižići 1.000 44

Gromačnik 5.010 130

Jakačina Mala 1.000 60

Sibinj 10.113 113

Slobodnica 17.387 307

Ravan 0 0

Brčino 0 0

Završje 650 0

UKUPNO 52.600 808 Izvor podataka: Izvješće o stanju u prostoru Općine Sibinj 2010. – 2014.

13.3. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Stanovnici općine Sibinj otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih ili

crnih jama čime ne predstavljaju izuzetak u županijskim razmjerima. Postojeći način

zbrinjavanja otvara velike mogućnosti zagađenja podzemnih vodonosnih horizonata i manjih

tekućica. Zagađenje podzemnih vodonosnika, u uvjetima neriješene vodoopskrbe, može

utjecati na zdravlje korisnika vode. Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz

prometnice i odvode do najbližeg vodotoka ili melioracijskog kanala.


Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području općine Sibinj dio je

projekta pod nazivom BROD 2 - Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture koji obuhvaća:

Aglomeracija Brod (72.992 stanovnika)

Sustav Aglomeracije Brod obuhvaća izgradnju kanalizacije u dijelovima grada Slavonskog

Broda, rekonstrukciju kanalizacijske mreže u gradu, rekonstrukciju i/ili zamjenu dotrajalih

vodovodnih cijevi, čvorova i popravak vodospremnika u Brodskom Brdu, te izgradnju

kanalizacije u općini Sibinj i uključivanje na sustav odvodnje Brod, izuzev naselja Grižići koje

će biti sastavni dio aglomeracije Brodski Stupnik.

Slika 27: Prikaz sustava aglomeracije Brod

Izgradnja kanalizacijskog sustava na području općine Sibinj uključuje naselja Gromačnik,

Bartolovci, Sibinj, Gornje Andrijevce i Slobodnicu u dužini 34 km s pripadajućim objektima

(precrpnim stanicama).


Aglomeracija Brodski Stupnik (3.093 stanovnika)

Slika 28: Prikaz sustava aglomeracije Brodski Stupnik

Aglomeracija Garčin (4.806 stanovnika)

Aglomeracija Donji Andrijevci (3.387 stanovnika)

Nositelj projekta je tvrtka Vodovod d.o.o. Slavonski Brod, te je u tijeku izrada projektne

dokumentacije u vrijednosti 8.429.800,00 Kn. Vodovod d.o.o. s partnerima (jedinice lokalne

samouprave) snosi 15 % prihvatljivih troškova, a ostatak se sufinancira iz Kohezijskog fonda.

Predviđeni rok izrade dokumentacije je 30. lipnja 2016. godine, a procijenjena vrijednost

radova na izgradnji infrastrukture iznosi 280.000.000,00 Kn.


13.4. Naftovodi i plinovodi

Prema prostornom planu općine Sibinj (Sl. vj. BPŽ 8/03,17/07) na području općine Sibinj

izgrađen je jedan međunarodni cjevovod jadranskog naftovoda. Međunarodni cjevovod

jadranskog naftovoda (Sisak – Slavonski Brod) izgrađen je paralelno sa južne strane

autocestom A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac). Prije naselja Slobodnica odvaja se jedan odvojak

prema BIH koji je napušten.

Duljina postojećeg cjevovoda Jadranskog naftovoda na području Općine Sibinj iznosi:

trasa Sisak – Slavonski Brod 7,750 m

napuštena trasa Slobodnica – Bosanski brod 6,100 m

Sjeverno od trase jadranskog naftovoda Sisak – Slavonski Brod, u postojećem koridoru

planira se izgradnja međunarodnog naftovoda PEOP, te izgradnja višenamjenskih

međunarodnih produktovoda.

Prema prostornom planu Brodsko-posavske županije na području općine Sibinj nalaze se

sljedeći plinovodi i produktovodi:

Postojeći:

magistralni plinovod Kutina-Slavonski Brod DN 600/75

magistralni plinovod Slobodnica-Donji Miholjac DN 800/75

magistralni plinovod OPČS Slobodnica-MRČ Slavonski Brod DN 400/50

produktovod Slobodnica-Bosanski Brod DN 400/50

Planirani:

magistralni plinovod Slobodnica-Sotin

međunarodni plinovod Slobodnica-Bosanski Brod, Kozarac-Slobodnica

magistralni plinovod Okoli-Slobodnica

Prema dostavljenim podacima distributera plina Brod-plin d.o.o. na području općine Sibinj

izgrađena je srednjetlačna polietilenska plinska mreža (ST PE PM) u dužini cca. 46 km.

Materijal cjevovoda je PE 80 u 100% količini. Jedan od glavnih ciljeva prostornog i

gospodarskog razvoja općine Sibinj je izgradnja lokanih plinoopskrbnih sustava, tako da se

omogući korištenje prirodnog plina u što većem broju naselja i što većeg broja korisnika u

plinoficiranim naseljima.


13.5. Energetski sustav

Prijenosni elektroenergetski sustav na području općine Sibinj je pod nadležnosti HOPS25

d.o.o., Prijenosno područje Osijek. Prema očitovanju HOPS d.o.o., Prijenosno područje

Osijek, sjevernim područjem Općine Sibinj prolazi trasa dalekovoda DV 110 kV TS Slavonski

Brod 1 – TS Požega. Južnim područjem Općine Sibinj prolazi trasa dalekovoda DV 110 kV TS

Slavonski Brod 1 – EVP Kapela 1 i 2.

Distribucija električne energije na području općine je u nadležnosti HEP-ODS d.o.o., Elektra

Slavonski Brod. Na području općine Sibinj zastupljeni su zračni i kabelski vodovi naponskih

razina od 35 kV do 0,4 kV, a najznačajniji energetski objekt na području općine Sibinj je

transformatorska stanica 35/10(20) kV Sibinj.

13.5.1. Javna rasvjeta

Postojeći sustav javne rasvjete na području općine Sibinj nije zadovoljavajući. Iako je javna

rasvjeta izgrađena u svim naseljima na području općine, posebno se ističu naselja u brdskom

dijelu u kojima nije izgrađen dovoljan broj pojedinačnih elemenata tj. rasvjetnih stupova i

tijela, te time nisu zadovoljene potrebe stanovništva u pogledu kvalitetnog osvjetljenja. U

pogledu tehničke izvedbe postojećeg sustava, u svim naseljima na području općine izgrađen

je sustav javne rasvjete na stupovima, izuzev u naselju Gornji Andrijevci, u kojima je javna

rasvjeta riješena putem tzv. visilica.

Generalno promatrajući, cjelokupan sustav javne rasvjete ne zadovoljava osnovne ekološke i

energetske standarde. Dotrajale svjetlosne armature ne prate današnje standarde u pogledu

minimalnog svjetlosnog zagađenja i svjetlotehnike, a s druge strane sustav nije niti

ekonomičan zbog velike potrošnje električne energije. Stoga je Općina Sibinj započela sa

zamjenom postojeće rasvjete ekološkom i energetski učinkovitom javnom rasvjetom gdje će

se postojeća rasvjetna tijela zamijeniti novima, kao i ugraditi visokotlačne natrijeve žarulje.

13.6. Postupanje s otpadom

Sukladno zakonskim propisima i vodeći se načelima održivog razvoja, općina Sibinj

usmjerena je ka unapređenju sustava gospodarenja otpadom na cjelokupnom području

općine. U tu svrhu izrađen je i „Plan gospodarenja otpadom općine Sibinj za razdoblje od

2012. do 2019. god.“


Sva naselja iz sastava Općine obuhvaćena su sustavom organiziranog prikupljanja otpada.

Nositelj aktivnosti je tvrtka „Jackob Becker“ koja prikupljeni otpad odvozi na vlastitu

deponiju. Prema podacima tvrtke „Jackob Becker“u 2010. god. na području općine

prikupljeno je 660 tona mješovitog komunalnog otpada od čega se 600 tona odnosi na

kućanstva i 60 tona na poslovne subjekte i javne površine.

Koncem 2014. godine nakon nabave kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada koje je

sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske, na

području općine započelo je odvojeno prikupljanje otpada. Postavljeno je ukupno 26

kontejnera za papir, staklo i plastiku tzv. zelenih otoka i to na 9 lokacija u općini.

Slika 29: Prikaz zelenog otoka

Zeleni otoci su postavljeni na sljedećim lokacijama:

M.O Sibinj ispred zgrade općinske uprave, te na izletištu Petnja

M.O. Slobodnica ispred mjesnog doma u Slobodnici

M.O. Bartolovci ispred mjesnog doma u Bartolovcima

M.O. Gromačnik ispred autobusnog stajališta (kraj velikog mosta)

M.O. Brčino-Ravan ispred mjesnog doma u Ravnu

M.O. Grgurevići-Čelikovići-Jakačina Mala ispred mjesnog doma u Grgurevićima

M.O. Gornji Andrijevci ispred mjesnog doma u Gornjim Andrijevcima

M.O. Grižići ispred mjesnog doma u Grižićima


Minimalno pražnjenje zelenih otoka ugovoreno je jednom mjesečno ili sukladno dinamici

punjenja istih.

Jedan od problema vezanih za sustav gospodarenja otpadom svakako je i pojava divljih

odlagališta otpada. Iako ne obuhvaćaju značajne površine, te se redovito uklanjaju, divlja

odgališta kontinuirano se pojavljuju što ukazuje na potrebu sustavnog informiranja i

edukacije stanovništva o zaštiti okoliša i propisnom zbrinjavanju otpada.

Veće divlje odlagalište za čiju su sanaciju potrebna znatna financijska sredstva nalazi se na

području k.o. Sibinj južno od istočnog lateralnog kanala i sjeverno od auto ceste A3 na kč.br.

3788. Navedeno odlagalište je više puta sanirano, međutim kontinuirano se na isto dovozi

građevinski, poljoprivredni i ostali otpad, a procjenjuje se da je odloženo od 300 do 500 m3

građevinskog i poljoprivrednog otpada.

Kako bi se prikupljeni i selektirani otpad kvalitetno zbrinuo, Općina Sibinj planira izgradnju

reciklažnog dvorišta na području općine. S obzirom da su u tijeku izmjene i dopune prostorno

planske dokumentacije koja će precizno definirati lokaciju budućeg reciklažnog dvorišta, tek

nakon izvršenog postupka izmjena i dopuna pristupiti će se izradi projektno-tehničke

dokumentacije za navedeni projekt.

13.7. Groblja

Na području općine Sibinj izgrađeno je 9 groblja i to u naseljima Gromačnik, Bartolovci –

Slobodnica, novo groblje u Slobodnici, Sibinj, Jakačina Mala, Grgurevići, Čelikovići (staro

groblje), Brčino – Ravan, te naselju Grižići. Prostorni položaj, raspored i pristup grobnim

mjestima, osim novog groblja u Slobodnici nije zadovoljavajući iz razloga što se gotovo svaki

grob nalazi „u retku i stupcu za sebe“.

Slika 30: Mrtvačnica na groblju u naselju Grižići Slika 31: Mjesno groblje u naselju Grižići


Slika 32: Mrtvačnica na mjesnom groblju u naselju Brčino - Ravan

Groblje u naselju Sibinju prošireno je na susjednu parcelu zemljišta, na kojoj se ukop

pokojnika vrši na način da je osiguran prostor za nesmetan pristup svakom grobu. Kroz

središte groblja prolazi glavna staza, koja će se račvati na lijeve i desne odvojke. Svaki

odvojak će prolaziti između dva reda grobova. Na taj način biti će kvalitetno riješen pristup

grobnim mjestima i za osobe sa invaliditetom. Trenutno su u tijeku radovi postavljanja

ograde na mjesnom groblju.

Slika 33: Mjesno groblje u naselju Sibinj


Na mjesnim grobljima u Jakačini Maloj i Grgurevićima ne postoje izgrađene mrtvačnice, a za

navedena groblja još uvijek su neriješeni imovinsko – pravni odnosi zbog neusklađenosti u

stanja u zemljišnim knjigama. Nakon njihova okončanja, Općina Sibinj planira izgradnju novih

mrtvačnica.

Slika 34: Mjesno groblje u naselju Grgurevići

Slika 35: Mjesno groblje u naselju Jakačina Mala


Na starom groblju u naselju Čelikovići nije izgrađena mrtvačnica, a izgradnja iste nije u planu,

budući da se ukopi na tom groblju više ne vrše, osim u iznimnim slučajevima, za najstarije

žitelje.

Na mjesnom groblju Bartolovci – Slobodnica ima još svega nekoliko slobodnih grobnih

mjesta, te je u skorije vrijeme izgledna maksimalnu popunjenost kapaciteta groblja. Ukopi

pokojnika s područja ovoga naselja nakon iskorištenja postojećih kapaciteta planiraju se na

novom groblju u Slobodnici koje je definirano na lokaciji južno od naselja. Iako je na

navedenom groblju izgrađena nova mrtvačnica, isto trenutno nije u funkciji jer mrtvačnica

nije priključena na elektroopskrbnu mrežu, budući da u blizini nema trafostanice.

Slika 36: Mjesno groblje Bartolovci


14. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

14.1. Društvena infrastruktura

Mjesni domovi na području općine Sibinj predstavljaju osnovnu infrastukturu namijenjenu

zadovoljavanju društvenih potreba na području općine. Na cjelokupnom području općine

izgrađeno je 9 domova, te su svi objekti izgrađeni i/ili dograđeni prije 1980. godine. Sukladno

vremenu izgradnje i korištenim materijalima, utjecaju vremenskih prilika ali i ljudskom

faktoru, većina objekata zahtijeva provedbu radova obnove. Iako je Općina Sibinj uložila

znatna sredstva u održavanje, te izmjenu stolarije na svim društvenim domovima, posljednjih

godina sve je veća potreba za izradom toplinske ovojnice objekata, ugradnje energetski

učinkovitog i ekološki prihvatljivog sustava grijanja, te sanacije krovišta na pojedinim

domovima. Posebice je kritično stanje krovišta na mjesnom domu u naselju Grgurevići koje

je potrebno što prije sanirati.

Slika 37: Mjesni dom u naselju Grgurevići


Društveni dom u Slobodnici površine je 1080 m2 od čega prizemlje obuhvaća 790 m2, a kat

290 m2. Navedeni objekt djelomično je rekonstruiran 2011. godine, ali trenutno nije u

funkciji, budući da je u tijeku izvođenje radova postavljanja elektroinstalacija, te je potrebno

provesti radove priključenja objekta na vodoopskrbnu mrežu i urediti sanitarne čvorove.

Slika 38: Mjesni dom u naselju Slobodnica

Mjesni dom u naselju Gromačnik obuhvaća površinu od 250 m2, te se nalazi u najlošijem

stanju u odnosu na ostale mjesne domove na području općine. Iako je na samom objektu

društvenog doma izmijenjeno krovište, čitavi objekt zahtijeva obnovu. Također, izvedeno

stanje objekta mjesnog doma ukazuje na nedovoljnu iskorištenog unutarnjeg prostora, a

jedna od problema čine i sanitarni čvorovi.

Slika 39: Mjesni dom u naselju Gromačnik


Ostali društveni domovi smješteni su u naseljima Sibinj (300 m2), Bartolovci (300 m2), Gornji

Andrijevci (250 m2), Grižići (150 m2), Brčino – Ravan (150 m2), Grgurevići (200 m2), te

Jakačina Mala (200 m2).

Slika 40: Mjesni dom i igralište u naselju Brčino - Ravan

Slika 41: Mjesni dom u naselju Grižići


Kako bi se osigurala kvalitetna društvena infrastruktura koja će biti na raspolaganju svim

mještanima općine, potrebno je sukladno postojećem stanju obnoviti navedene mjesne

domove, izgraditi i/ili staviti u funkciju sanitarne čvorove, te funkcionalno opremiti sve

objekte.

14.2. Športsko rekreacijska infrastruktura

U pogledu infrastrukture za bavljenje športom i rekreacijom, na području općine Sibinj stanje

nije zadovoljavajuće. U sklopu OŠ Ivan Mažuranić u Sibinju nalazi se sportska dvorana

ukupne površine 1.811,32 m². Također, u naselju Sibinj nalazi se i malonogometno igralište

kod željezničke pruge. Ulaganja u navedeno igralište prioritetna s obzirom da se isto nalazi u

željezničkom pojasu, te je prije svega potrebno riješiti imovinsko – pravne odnose.

Slika 42: Malonogometno igralište u Sibinju

U pogledu naselja Brčino – Ravan, kod mjesnog doma nalazi se jedno betonsko igralište za

mali nogomet, te jedno travnato igralište za mali nogomet. Na području naselja Grgurevići –

Čeliković kod mjesnog doma smješteno je malonogometno igrališta, te jedno igralište u

školskom dvorištu.


Slika: mS

Slika 43: Malonogometno igralište u naselju Grgurevići

U naselju Jakačina Mala nema izgrađenih terena i igrališta, no vidljivi su ostaci dječjeg

igrališta tj. elemenata za igru kod mjesnog doma.

U naselju Grižići nalazi se travnato igralište za mali nogomet kod kapelice sv. Mihovila, te

jedno igralište u dvorištu područne škole.

- G

O

R

N

J

I

Sli

Slika 44: Travnato igralište u naselju Grižići


U naselju Gornji Andrijevci smještena su tri igrališta: školsko igralište, igralište iza škole na

javnoj površini i malonogometno betonsko igralište u središtu naselja.

Slika 45: Školsko igralište u naselju Gornji Andrijevci

U naselju Sibinj uz postojeće malonogometno igralište kod željezničke pruge, te betonsko

malonogometno igralište kod škole, evidentirana su dva igrališta za djecu.

-

-

-

-

-

Slika 46: Dječje igralište u Vinogradskoj ulici u Sibinju


Slika 47: Dječje igralište u parku u naselju Sibinj

U naselju Gromačnik također je smješteno jedno dječje igralište koje se nalazi u vrlo lošem

stanju.

Slika 48: Dječje igralište u naselju Gromačnik


Na području naselja Slobodnica nalaze se dva igrališta – malonogometno betonsko igralište

kod mjesnog doma, te malonogometno igralište kod željezničke pruge. Također, nalaze se i

ostaci dječjeg igrališta koje više nije u funkciji.

Slika 49: Malonogometno igralište u naselju Slobodnica

Kako je i razvidno iz prethodnih fotografija, postojeći športsko – rekreacijski tereni na

području općine u relativno su lošem stanju, te ne zadovoljavaju potrebe za kvalitetnim

sadržajima, posebice za djecu i mlade. Isto tako, postojeća dječja igrališta su u

neodgovarajućem stanju po pitanju opremljenosti i funkcionalnosti sprava za igru.


14.3. Javna uprava

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Sibinj, utvrđenih zakonom

i Statutom, te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na općinu, u

Općini Sibinj ustrojen je Jedinstveni upravni odjel kojim upravlja pročelnik, a koji zapošljava 6

djelatnika.

Slika 50: Zgrada Općinske uprave u Sibinju

S ciljem da se omogući izravno sudjelovanje građana u donošenju odluka od svakodnevne

važnosti za njihov život i rad, statutom Općine Sibinj predviđeno je osnivanje mjesnih

odbora. Mjesni odbori mogu se osnovati za područje jednog naselja, za više manjih naselja ili

dijelove većih naselja.

Mjesni odbori imaju pravo prelagati mjere i aktivnosti za unapređenje komunalnih usluga,

vrtića, škola, zdravstvene skrbi, kulturnih i sportskih ustanova na njihovu području, a također

mogu utjecati na radno vrijeme javnih službi, objekata za opskrbu hranom i pićem, te

regulaciju prometa. Povrh toga, mjesni odbori također mogu obavljati određene poslove iz

samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave koji su na njih preneseni od strane

općine ili grada. Rad mjesnih odbora financira se iz proračuna Općine Sibinj.

Mjesni odbori imaju prvenstveno savjetodavnu ulogu – djelokrug i samostalnost mjesnih

odbora ograničena je ZLP(R)S-om i statutom općine, i oni podliježu nadzoru koji provode

tijela jedinice lokalne samouprave.


Na području općine Sibinj djeluje 8 mjesnih odbora:

MO Bartolovci

MO Ravan – Brčino

MO Gornji Andrijevci

MO Grižići

MO Gromačnik

MO Jakačina Mala – Grgurevići – Čelikovići

MO Sibinj

MO Slobodnica

Kako su transparentnost rada i otvorenost tijela JL(R)S, njihova suradnja s organizacijama

civilnog društva, te funkcioniranje mjesne samouprave prepoznati kao ključne odrednice

daljnjeg razvoja demokracije i sudjelovanje građana u političkom životu njihovih lokalnih

zajednica, u nastavku su prikazani rezultati istraživanja o transparentnosti i odgovornosti

Općine Sibinj kao jedinice lokalne samouprave.

Od konca mjeseca lipnja do početka mjeseca listopada 2014. godine, GONG i Udruga

gradova proveli su treći put zaredom istraživanje o transparentnosti i odgovornosti svih

jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja temelje se

na pregledu službenih internetskih stranica, uvidu u Poslovnike i Statute, anketnom

upitniku, zahtjevu za pristupom informacijama, te obavljenim telefonskim pozivima na

centrale gradova, općina i županija. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi aktualnu razinu

transparentnosti i odgovornosti jedinica lokalne i regionalne samouprave, usporediti nalaze

u odnosu na prethodna istraživanja i detektirati trendove, te potaknuti višu razinu

transparentnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Od ukupno 576 jedinica lokalne samouprave koje su obuhvaćene istraživanjem, Općina Sibinj

nalazi se na 348. mjestu sa ostvarenih 0,90 bodova od maksimalnih 10 bodova, čime je

općina svrstana u kategoriju izrazito netransparentne općine.

Unatoč naporima uloženim protekle tri godine da se otvorenost i transparentnost općine

poboljša, pred Općinom Sibinj evidentne su značajne promjene i primjena mjera koje će

doprinijeti učinkovitijem i transparentnijem djelovanju.


14.4. Odgoj i obrazovanje

14.4.1. Predškolski odgoj

Prema dostavljenim podacima iz općinske uprave, na području općine Sibinj ne djeluje niti

jedan dječji vrtić. Stoga su roditelji primorani djecu slati u susjedne općine i grad Slavonski

Brod. Procjenjuje se da minimalno 30-ero djece s područja općine Sibinj pohađa dječje vrtiće

u Slavonskom Brodu. Također, 9-ero djece s posebnim potrebama pohađa Polikliniku i dječji

vrtić „Zlatni cekin“ smješten u Slavonskom Brodu (Vinogorje), koji Općina dijelom financira.

Program predškole provodi se u suradnji sa OŠ Ivan Mažuranić, a istim je obuhvaćeno 67

djece sa područja općine. Program predškole odvija se u tri skupine; dvije skupine djece

pohađaju program u naselju Sibinj, te jedna skupina u naselju Slobodnica.

S obzirom na iskazanu situaciju, Općina Sibinj započela je s pripremom projekta izgradnje

novog dječjeg vrtića na području naselja Sibinj koji će omogućiti svoj djeci pohađanje

programa predškolskog odgoja i obrazovanja na području općine. Idejnim projektom

predviđena je lokacija novog dječjeg vrtića na k.č.br. 85 i 340/3, k.o. Sibinj (sa sjeverne strane

centralnog parka u Sibinju). Dječji vrtić će činiti glavna zgrada vrtića, bruto površine 785,42

m2, te odvojeno od nje zgrade kotlovnice i radionice koje će činiti funkcionalnu cjelinu.

U objektu glavne zgrade formirati će se sadržaji za predviđeno tri grupe djece (boravak +

garderoba + sanitarije), s višenamjenskom dvoranom, prostorom za odgajatelje i

administraciju i gospodarskim prostorom. Uz smještajne jedinice za djecu, predviđene su

vanjske, dijelom natkrivene terase. Ukupna vrijednost projekta izgradnje dječjeg vrtića

procjenjuje se na 3,5 milijuna kuna.

Slika 51: Idejno rješenje novog dječjeg vrtića u Sibinju

http://k.č.br/


14.4.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području Općine osnovno školstvo čine matična škola u Sibinju koja nosi ime Ivana

Mažuranića, osmogodišnja područna škola u Slobodnici i 6 područnih škola i to u Gornjim

Andrijevcima (4 razredna odijeljenja), Starom Slatiniku (4 razredna odijeljenja), Grižićima (4

razredna odijeljenja), Grgurevićima (4 razredna odijeljenja) i Ravnu (4 razredna odijeljenja).

U Gromačniku postoji područni razredni odjel koji organizacijski pripada Osnovnoj školi

„Ivana Brlić Mažuranić“ Slavonski Brod.

Slika 52: PŠ Slobodnica Slika 53: PRO Stari Slatnik

Slika 54: PRO Gornji Andrijevci Slika 55: PRO Ravan


Slika 56: PRO Grgurevići Slika 57: PRO Grižići

Prema podacima Osnovne škole „Ivan Mažuranić“ Sibinj, u školskoj godini 2014./2015.

upisano je ukupno 603 učenika u 36 razrednih odjela. Matična škola ima neto površinu

školskog prostora od 2.614,72 m², sa 14 učionica, 6 kabineta i sportsku dvoranu površine

1.811,32 m² od čega na veliku dvoranu otpada 776,02 m².

Slika 58: OŠ Ivan Mažuranić

Škola zapošljava ukupno 81 djelatnika – 23 učitelja razredne nastave, 31 učitelja predmetne

nastave, 4 vjeroučitelja, 3 stručna suradnika, te 20 ostalih djelantika. Osnovna škola „Ivan

Mažuranić“ jedna je od najvećih škola Brodsko-posavske županije i ima status EKO škole.


14.5. Zdravstvo i socijalna skrb

Na području općine Sibinj djeluju 3 ambulante. U općinskom središtu Sibinju postoji

namjenski objekt s ambulantom opće prakse i ambulantom dentalne medicine, dok se

preostale dvije ambulante nalaze u naseljima Slobodnica i Grgurevići.

Objekti socijalne zaštite ne postoje na području općine Sibinj.

Na području općine Sibinj smještena je jedna ljekarna u centru Sibinja, u zgradi Općinske

uprave. Također, na području općine djeluje i privatna veterinarska ambulanta smještena u

naselju Sibinj.

15. CIVILNO DRUŠTVO

Prema podacima Ministarstva uprave, Registar udruga Republike Hrvatske, na području

općine Sibinj registrirano je 40 organizacija civilnog društva i to:

DVD Grižići

Lovačka udruga "Šljuka"

Lovačka udruga "Kuna" Odvorci

"KLAS" udruga hrvatskih folklornih grupa

Humanitarna udruga "Sunce"

Ženski rukometni klub Slobodnica

Kulturno-umjetničko društvo "TOMISLAV" Sibinj

Hrvatsko europska liga pomoći

Udruga športskih ribolovaca "Petnja" Sibinj

Udruga za poticanje kreativnosti " Bubamara"

Hrvatski nogometni klub "Sloga 1958"

Bantam klub Hrvatske

Malonogometni klub " Redoksi ", Sibinj

Treća sreća - Udruga za zaštitu prava životinja

DVD Sibinj

KUD "Slavonija" Gornji Andrijevci

DVD Slobodnica

Pikado klub „Prvi“

Moto klub Sibinj

NK "Slobodnica" Slobodnica

Vatrogasna zajednica Općine Sibinj

Twirling klub "Aurora"


NK "Andrijevački sportski klub"

Auto klub Sibinj

Airsoft klub "Slavonija" Sibinj

Tamburaški sastav "Bećarsko srce"

Košarkaški klub "SIBINJ"

NK "Mladost" SIBINJ

Udruga Brišćani

NK "Sloga" Gromačnik

Creativo SB

Biljarski klub "SIRIUS" Sibinj

Lovačko društvo "Petnja"

Udruga za sport i rekreaciju "DILJ - M&M" Brčino – Ravan

Teniski klub "Sibinj" Sibinj

NK "Vatrogasac" Grižići

NK "Mladost" Jakačina Mala

KUD "Šokica" Slobodnica

Pčelarska udruga "Sibinj"

Stolnoteniski klub " Sibinj " – Sibinj

Od navedenih organizacija civilnog društva, najznačajniji su:

KUD Slavonija, Donji Andrijevci

Kulturno umjetničko društvo "SLAVONIJA" iz Gornjih Andrijevca osnovano je 1984. godine. U

svom postojanju KUD "Slavonija" radi na očuvanju tradicije Andrijevaca obnavljanjem običaja

kroz plesove i pjesme. Do sada su nastupali na svim poznatim folklornim smotrama, te

brojnim drugim folklornim priredbama diljem Hrvatske i inozemstva. Organizatori su

folklorne večeri pod nazivom "Kukuruzijada". Društvo broji 60 aktivnih članova, a radi u dvije

sekcije: folklorna i tamburaška.

KUD Šokica, Slobodnica

KUD "ŠOKICA" djeluje od 1915. godine na području na Slobodnica. U vremenu djelovanja

KUD-a došlo je do promjene imena, 1947. u KUD "Sloboda" da bi se nakon Domovinskog rata

i osamostaljenja Hrvatske 1994. godine vratilo ime "Šokica". KUD "Šokica" danas broji oko 90

aktivnih članova koji rade u četiri sekcije i to: dječja folklorna, starija folklorna, pučko-

pjevačka i tamburaška sekcija.


Pri KUD-u djeluje i škola sviranja koju danas pohađa 25 mladih učenika (3 generacije) od

kojih prva već svira folklorne sadržaje starijoj folklornoj sekciji a mlađi kod nastupa dječje

folklorne sekcije.

Dječja folklorna sekcija broji 30 članova, koja se svake godine pomlađuje novim članovima, a

iz koje svake godine dolazi podmladak u stariju folklornu sekciju. KUD "Šokica" je član

Družine – čuvari tradicije hrvatskih obiteljskih zadruga čije je sjedište pri Filozofskom

fakultetu u Zagrebu, kao i IGF-a (Međunarodne unije folklora).

KUD "Šokica" je organizator dvije folklorne manifestacije i to: "Uskrsni ponedjeljak" u

Slobodnici, te Božićni koncert pod nazivom "Slava Bogu na visini".

KUD "Tomislav", Sibinj

KUD Tomislav, Sibinj djeluje preko 60 godina na području sadašnje općine Sibinj, kao glavna

poveznica djelovanja i očuvanja izvornog slavonskog folklora, ponajprije sa područja sela

Sibinja. Dakako, uz izvorni folklor same Brodsko-posavske županije i sela Sibinja, njeguje i

foklorne plesove cijele Lijepe naše. Vrijedno je spomenuti plesove Međimurja, Posavine,

Baranje, Like, Zagorja te Bunjevačke plesove, Ražanac, Korčulanski plesovi i dr.

Slika 59: KUD „Tomislav“ Sibinj

Kroz dugoodišnje djelovanje, kroz KUD je prošlo mnoštvo članova koji su svojim zalaganjem,

radom a posebno ljubavlju prema folkloru i Slavoniji ostavili trag, svatko na svoj jedinstveni

način.


U sadašnjem radu KUD-a sudjeluju 40 članova, u više sekcija: folklorna, tamburaška, pjevačka

i dječija. Svoj rad i trud, te rezultate pokazuju, uspješno, na gostovanjima diljem Hrvatske, ali

i izvan nje. Vrhunac rada tijekom cijele godine je godišnji koncert, koji kao poklon svome selu

održavaju tradicionalno na Sveta tri kralja.

Članovi KUD-a posebno su ponosni na sve osvojene nagrade na natjecanjima ljepote, gdje se

ocjenjue ljepota narodne nošnje, ali i ljepota same djevojke i snaše. KUD djeluje u

prostorijama doma kulture, a najveće potrebe u djelovanju su ograničena financijska

sredstva potrebna za obnovu postojećih i/ili kupnju novih glazbenih instrumenata, te

tradicijskih narodnih nošnjih.

Od sportsko rekreativnih udruga, na području općine djeluje 6 nogometnih klubova i to:

NK Mladost – Sibinj

Povijest nogometnog kluba "Sibinj" seže u daleku prošlost. 'NK SOKOL' osnovan je 1926.

godine te je kasnije pod imenom 'SLAVONAC' djelovao do 1948. godine. Poslje toga djeluje

pod imenom 'FD MLADOST', a danas 'NK MLADOST'.

Još davne 1921. godine prvu nogometnu loptu u Sibinj je donio Braco Damić, a 1926. godine

stolarski pomoćnik Anton Šiljak osniva nogometni klub 'SOKOL'. Još prije osnutka kluba u

Sibinju ljudi su se okupljali uglavnom oko crkve da bi igrali nogomet, a kasnije na "placu" -

mjesto između potoka Kikovac i crkve. Igralište na "Placu" nije odgovaralo ni približno

uvjetima koji su Sibinjci trebali da bi se natjecali u tadašnjim ligama pa su dobili zemljište

južno od zgrade "Sokolane" (današnji dom kulture). Bilo je to koncem 1947. godine.

Dobrovoljnim radom ljudi, od voćnjaka koji je bio na tom mjestu, napravili su nogometno

igralište na kojem Sibinjci i danas igraju svoje nogometne utakmice.

Slika 60: NK Mladost Sibinj


NK „Mladost“ Sibinj danas se natječe u 2. županijskoj nogometnoj ligi centar.

NK Vatrogasac – Grižići

Nogometni klub Vatrogasac osnovan je 1980. godine, te danas broji između 50 i 60 članova.

Glavni ciljevi udruge usmjereni su ka okupljanju djece i mladih, poticanje razvoja sporta i

uključivanje mladih u sportske aktivnosti, te promoviranje zdravih stilova života na području

općine. Članovi udruge natječu se u županijskoj nogometnoj ligi, u kategorijama juniora i

seniora.

Slika 61: NK Vatrogasac


NK Sloga - Gromačnik

Davne 1948. godine pod zelenim drvetom ispred kuće Ivana Oreškovića i zgrade seoske

straže sastala se grupa tada mladih i ambicioznih ljudi sa ciljem osnutka nogometnog kluba.

Sam sastanak na kojem je nazočilo dvadesetak mještana Gromačnika inicirali su Stjepan

Kostadinović i Mijo Devčić, a nakon provedene rasprave odlučeno je kako će novoosnovani

klub nositi ime Sloga jer je ime vezano za Hrvatsku slogu ( Vjera u Boga i Hrvatska Sloga ).

Kao službeni datum osnivanje NK Sloge navodi se 01. svibanj.

Slika 62: NK Sloga

Boja kluba je zelena, a u svojoj organizaciji klub se trenutno takmiči sa juniorskim i senirskim

sastavima. Kroz svoje dugo postojanje kluba je nasupao u općinskim ligama tadašnje općine

Slavonski brod, a u današnje vrijeme klub se takmiči u Županijskim ligama Brodsko -

Posavske županije.


Pčelarska udruga Sibinj

Pčelarska udruga „Sibinj“ mlada je udruga osnovana 2014. godine, ali koja broji već 42

aktivna člana s područja općine. Osnovne djelatnosti udruge su organizacija stručnih

predavanja, sudjelovanje na pčelarskim sajmovima kao i organizacija manifestacija u svrhu

promoviranja pčelarstva i proizvoda od meda. Glavni ciljevi djelovanja udruge su usmjereni

primarno ka unapređenju sektora pčelarstva, te očuvanja ekološke ravnoteže i

bioraznolikosti.

Kao jedan od najvećih problema Pčelarska udruga Sibinj prepoznala je nedovoljnu

informiranost javnosti o dobrobiti i kvaliteti meda i ostalih pčelinjih proizvoda na ljudsko

zdravlje. Stoga je prepoznata potreba osviještavanja javnosti i poticanja konzmacije pčelinjih

proizvoda, te njihovom brendiranju i pozicioniranju na tržištu. Jedan od aktivnosti koje će

udruga kontinuirano provoditi odnosi se i na sadnju medonosnog bilja radi obogaćivanja

pčelinjih paša i produljenju pašne sezone. Također, udruga planira i nabavu stroja za izradu

satnih osnova od voska koji bi pčelari sami donosili, te na taj način imali potpunu kontrolu

kvalitete satnih osnova. Jedan od planiranih projekata udruge u doglednoj budućnosti

obuhvaća izgradnju punionice meda.

Iako mlada, udruga je već ostvarila suradnju s drugim pčelarskim udrugama s područja

Brodsko posavske županije, Hrvatskim pčelarskim savezom i drugim institucijama koje imaju

za cilj razvoj i jačanje sektora pčelarstva.

Moto klub Sibinj

Osnovan još 2008. godine, Moto klub Sibinj danas broji 15 članova koji aktivno djeluju u

području jačanja uloge moto kulture u društvu. Jedan od glavnih ciljeva udruge je

unapređenje prometne kulture i sigurnosti u prometu na području općine Sibinj. Od

redovnih aktivnosti i projekata koje udruga provodi potrebno je istaknuti kontinuiranu

organizaciju akcija koje doprinose većoj sigurnosti u prometu, posebice djece i mladih. U tu

svrhu, udruga redovno surađuje sa školama i ostalim institucijama s područja općine.

Također, članovi udruge sukladno potrebama organiziraju i humanitarne akcije u svhu

pomoći potrebitima s područja općine, te moto susrete koji se tradicionalno održavaju svake

godine na jezeru Petnja.


16. FINANCIJSKO POSLOVANJE OPĆINE SIBINJ

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave definira izvore

prihoda za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, vrste zajedničkih poreza koji

se dijele između različitih razina vlasti i njihovu diobu između središnje države, županija,

gradova i općina.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju prihode za financiranje

svojih aktivnosti i slobodno njima raspolažu. Općenito, prihodi općina, gradova i županija

trebali bi biti jednaki zadacima koje izvršavaju. Sustav financiranja lokalne samouprave

prilično je složen i obuhvaća različite izvore prihoda, uključujući poreze (vlastite poreze i

zajedničke poreze koji se dijele između lokalne samouprave, županija i države), neporezne

prihode (vlastite i zajedničke), kapitalne prihode i subvencije.

Temeljni financijski dokument kojim Općina Sibinj definira svoju financijsku, socijalnu,

investicijsku, razvojnu i opću politiku tijekom godine je općinski proračun čije su glavne

funkcije odrediti najvažnije ciljeve općine u fiskalnoj godini, alat kojim općina utječe na

ekonomsko stanje, instrument kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava

Proračun kao financijski dokument iskazuje sve prihode i rashode, te daje sveobuhvatan

prikaz cjelokupnog poslovanja Općine Sibinj kao jedinice lokalne samouprave.

Iako bi svaka općinska uprava željela financirati sve predložene projekte i investicije, te

raspolagati sa više sredstava, postoje čvrsta zakonska uporišta, jasno definirani izvori

sredstava i prioriteti u upravljanju proračunskim sredstvima.

Na izgled Proračuna Općine Sibinj, utjecaj ima široki krug tijela, ustanova, organizacija i

pojedinaca. Svaki novi proračun za nastupajuću godinu oblikuje se temeljem:

zakonskih odredaba kojima su utvrđene obveze Općine Sibinj

višegodišnjih ciljeva definiranih strateškim razvojnim dokumentima na lokalnoj,

regionalnoj i nacionalnoj razini

prijedloga proračunskih i izvanproračunskih korisnika

prijedloga građana putem mjesnih odbora i udruga civilnog društva

prijedloga Općinskog vijeća

eventualnih zaduženja

započetih projekata čija provedba je u tijeku


16.1. Prihodi Općine Sibinj

U tabeli koja slijedi prikazani su prihodi Općine Sibinj u razdoblju 2010. – 2014. godine:

Tablica 10: Prihodi Općine Sibinj

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

6 Prihodi poslovanja 5.950.273 4.570.073 5.198.308 5.673.126 6.001.064

61 Prihodi od poreza 3.700.173 3.640.475 3.737.630 4.236.710 4.095.428

611 Porez i prirez na dohodak 3.484.995 3.412.997 3.573.091 3.999.682 3.857.372

613 Porezi na imovinu 177.737 192.554 128.699 157.462 157.789

614 Porezi na robu i usluge 37.441 34.924 35.840 79.566 80.267

63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna

1.229.247 109.737 595.099 361.308 579.121

633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna

1.229.247 109.737 595.099 155.000 538.765

634 Pomoći od izvanproračunskih korisnika

0 0 0 206.308 40.356

64 Prihodi od imovine 373.760 299.593 426.193 429.432 563.734

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

647.093 520.268 439.386 645.676 762.781

652 Prihodi po posebnim propisima 128.336 74.422 124.549 63.941 84.476

653 Komunalni doprinosi i naknade 518.757 445.846 314.837 581.735 678.305

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

0 533.161 22.933 24.114 25.854

Izvor podataka: Općinska uprava, 2015.

Analizom prihoda Općine Sibinj u razdoblju 2010. – 2014., vidljivo je da najveći udio u

ukupnim prihodima, općina ostvaruje s osnove poreza i prireza na dohodak, koji je ujedno i

pokazatelj povećane zaposlenosti na području općine. Navedeni prihodi u blagom su porastu

do 2013. godine, dok je u 2014. zabilježen neznatan pad prihoda po toj osnovi. Uzrok blagih

oscilacija u navedenim prihodima je u povećanom broju prijava povrata poreza na dohodak

građana.

U pogledu prihoda od poreza na robu i usluge, stupanjem na snagu novoga Zakona o

fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12), prihodi od poreza na robu i usluge Općine

Sibinj su se i više nego udvostručili.


Prihodi iz državnog proračuna tijekom proteklog petogodišnjeg razdoblja uvelike variraju,

ponajprije iz razloga značajnih potpora ostvarenih 2010. i 2014. godine namijenjenih

saniranju šteta od elementarnih nepogoda koje su pogodile općinu Sibinj, te uzrokovale

znatne štete na poljoprivrednim usjevima. Povećanje prihoda u proteklom razdoblju vidljivo

je i sa osnova prihoda od imovine, s obzirom na primjenu Zakona o postupanju s nezakonito

izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13), te obvezu legalizacije bespravno sagrađenih

objekata i zgrada. Jedan od značajnih izvora prihoda Općine Sibinj čine i prihodi sa osnove

komunalnog doprinosa i naknade koji u proteklom razdoblju također bilježe oscilacije, a koje

su dijelom uzrokovane zbog otpisa dugova, ali i obveze legalizacije bespravnog sagrađenih

objekata i i zgrada.

Provedenom analizom može se zaključiti da su prihodi općinskog proračuna stabilni i u

kontinuiranom rastu, što omogućava kvalitetno planiranje razvoja i ulaganja u daljnje

unapređenje kvalitete života stanovništva na području općine.

16.2. Rashodi Općine Sibinj

U tabeli koja slijedi prikazani su rashodi Općine Sibinj u razdoblju 2010. – 2014. godine:

Tablica 11: Rashodi Općine Sibinj

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

3 Rashodi poslovanja 5.281.209 3.889.728 3.007.378 3.944.281 4.254.000

31 Rashodi za zaposlene 531.381 555.856 479.572 749.284 683.806

32 Materijalni rashodi 2.415.992 2.102.504 1.152.781 2.319.617 2.300.174

34 Financijski rashodi 207.865 469.258 1.189.934 163.312 130.365

35 Subvencije 0 0 0 0 0

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračun

0 0 0 0 0

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

243.271 192.080 137.091 190.566 209.691

38 Ostali rashodi 1.882.700 570.030 48.000 521.502 929.964

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

1.658.362 841.790 272.246 192.246 916.209

41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine

0 0 0 0 0

42 Rashodi za nabavu proizvedene imovine

1.655.659 438.835 0 99.700 289.618

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

2.703 402.955 272.246 92.546 626.591

Izvor podataka: Općinska uprava, 2015.


16.3. Financiranje javnih potreba

U okviru djelatnosti koje obnaša, Općina Sibinj kao jedinica lokalne samouprave obavlja

poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i unaprijedila

kvaliteta života i to osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje;

prostorno i urbanističko planiranje; komunalno gospodarstvo; brigu o djeci; socijalnu skrb;

primarnu zdravstvenu zaštitu; odgoj i osnovno obrazovanje; kulturu, tjelesnu kulturu i šport;

zaštitu potrošača; zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša; protupožarnu zaštitu i civilnu

zaštitu; promet, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

U uvjetima kontinuiranog nedostatka javnih sredstava, njihova raspodjela predstavlja

ozbiljan zadatak za svaku lokalnu samoupravu, pa tako i Općinu Sibinj. Djelotvorna

raspodjela proračunskih sredstava potvrđuje dobru namjeru vlasti da odgovorno upravlja

javnim sredstvima, uključujući transparentnu javnu potrošnju, što podrazumijeva da iza

svake kune poreznih obveznika stoje jasno definirani ciljevi i prioriteti, u skladu sa

potrebama građana.

1. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području općine

Sibinj

U 2015. godini, ovim programom obuhvaćena je:

Izgradnja i uređenje poljskih puteva, nerazvrstanih cesta i sličnih objekata

niskogradnje. U 2015. godini ukupno planirana sredstva za realizaciju programa

iznose 2.100.000,00 Kn.

Uređenje i izgradnja poslovnih i ostalih građevina. Predviđena financijska sredstva za

realizaciju iznose 600.000,00 Kn

Izgradnja i ulaganje u objekte javne rasvjete. Predviđena financijska sredstva za

realizaciju iznose 1.000.000,00 Kn

Nabava opreme i nematerijalne imovine u vrijednosti 555.000,00 Kn

2. Program održavanja komunalne infrastrukture na području općine Sibinj

Ovim programom financira se:

Odvodnja atmosferskih voda

Održavanje javnih površina

Održavanje nerazvrstanih cesta

Održavanje javne rasvjete

Sanacija komunalnog otpada

U 2015. godini ukupno planirana sredstva za realizaciju programa iznose 1.362.850,00 Kn.


3. Program javnih potreba u području kulture, športa, obrazovanja, socijalne skrbi i

religiji na području općine Sibinj

U 2015. godini planirana su slijedeća financijska sredstva:

Javne potrebe u kulturi – 172.000,00 Kn

Javne potrebe u športu – 360.000,00 Kn

Javne potrebe u obrazovanju – 150.000,00 Kn

Javne potrebe u socijalnoj skrbi – 321.000,00 Kn

Vjerske zajednice – 50.000,00 Kn

Ostale javne potrebe – 155.000,00 Kn


17. RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA

Europska unija, ruralnu Europu prepoznaje kao područje koje se prostire diljem regija

različitih država, a obuhvaća područja netaknutog krajobraza te poljoprivrednog i šumskog

zemljišta, sela, male gradove i naselja koja okružuju industrijske i regionalne centre.

(http://www.hmrr.hr/hr/naslovna/)

Definiranje ruralnog prostora temelji se na dva kriterija:

Administrativni kriterij

Razlika između ruralnih i urbanih područja se temelji na teritorijalnoj podjeli prema kojoj su

manje administrativne jedinice - općine, ruralna područja, dok su gradovi urbana područja.

Kriterij prema gustoći naseljenosti odnosno definicija OECD-a

OECD kriterij je najčešći međusobno priznat i korišten kriterij za razlikovanje ruralnih i

urbanih područja. Temelji se na gustoći naseljenosti stanovništva. Na lokalnoj razini područja

se klasificiraju kao ruralna ili urbana temeljem praga od 150 stanovnika na km2. Na

regionalnoj razini OECD definira tri skupine područja, ovisno o udjelu stanovništva u regiji

koje živi u ruralnim lokalnim područjima: pretežito ruralne regije (više od 50 % stanovništva

regije živi u lokalnim ruralnim područjima), značajno ruralne regije (15 – 50 % stanovništva

regije živi u lokalnim ruralnim područjima) i pretežito urbane regije (manje od 15 %

stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima).

Primjenom OECD kriterija razvidno je slijedeće:

91,6 % ukupnog područja Republike Hrvatske klasificira se kao ruralno područje, a 8,4

% kao urbano područje

88,7 % naselja smješteno je u ruralnim područjima, a 11,3 % u urbanim područjima sa

35 % stanovništva u 14 gradova sa više od 30.000 stanovnika

47,6 % ukupnog stanovništva živi u ruralnim područjima, a 52,4 % stanovništva u

urbanim područjima.

Iz navedenih podatka, može se zaključiti, da prema OECD kriteriju Republika Hrvatska

pripada u kategoriju visokog stupnjua ruralnosti. U razvoju ruralnih područja Europska Unija

od 1992. godine razvija i potiče specifični model ruralnog razvoja pod nazivom LEADER, te

kroz istoimenu inicijativu, financira različite aktivnosti.

http://www.hmrr.hr/hr/naslovna/


Temelj LEADER-a predstavlja suradnja između državne uprave, lokalne samouprave,

nevladinih organizacija i privatno-komercijalnog sektora s ciljem definiranja razvojnih

smjernica na lokalnoj razini, razvijanja kapaciteta te razmjene znanja i iskustava ruralnih

zajednica. Navedena suradnja realizira se kroz tzv. lokalne akcijske grupe (LAG) koje

predstavljaju oblik partnerstva kojeg čine predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, privatnog

sektora, te civilnog društva.

Prednosti primjene modela lokalnih akcijskih grupa u razvoju ruralnih područja su:

članovi LAG-a predstavljaju sve dijelove društva s partnerskog područja, uključujući

žene i mlade

članstvo u LAG-u otvoreno je za sve nove organizacije i pojedince koji mogu

doprinijeti aktivnostima

ključni interesi zajednice uključeni su u partnerski proces

stavljanje naglaska na lokalno stanovništvo koje je glavni čimbenik ruralnih područja

poboljšanje ruralnih životnih i radnih uvjeta

iskorištavanje i razvijanje postojećih potencijala za ruralni razvoj

potecnijali stvaranja dodane vrijednosti domaćim proizvodima, posebice olakšavajući

ulazak na tržište malim proizvodnim jedinicama kroz zajedničke aktivnosti

osiguravanje protoka informacija i znanja za napredak u razvoju ruralnog

gospodarstva i lokalne zajednice

promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva

korištenje strukturnih i ostalih fondova EU

jačanje financijskih i ljudskih kapaciteta za provedbu projekata ruralnog razvoja

Primjena LEADER pristupa i osnivanje lokalnih akcijskih grupa započelo je u predpristupnom

razdoblju u Republici Hrvatskoj, te je do sada u RH službeno registriran 61 LAG.


17.1. LAG POSAVINA

S obzirom da područje općine Sibinj pripada ruralnim područjima u Republici Hrvatskoj,

zajedno sa još četiri jedinice lokalne samouprave, Općina Sibinj bila je inicijator i jedan od

osnivača LAG-a „Posavina“ koji obuhvaća pet JLS smještenih zapadno od Grada Slavonskog

Broda. Po formalno – pravnom obliku LAG Posavina predstavlja udrugu koju čine

predstavnici lokalne zajednice iz neprofitnog sektora, gospodarstvenici, jedinica lokalne

samouprave, javne institucije i druge organizacija koje djeluju na ovom području. Cilj

osnivanja LAG-a je umrežavanje navedenih dionika i osnaživanje razvojnih kapaciteta.

Osnovan 2011. godine, LAG Posavina nalazi se u središnjem dijelu Brodsko -posavske

županije, odnosno u najjužnijem dijelu Slavonske nizine. Na istoku graniči sa gradom

Slavonskim Brodom, a na zapadu s općinom Staro Petrovo Selo. Na sjeveru se prostire

padinama Požeške i Dilj gore, a južna granica mu je rijeka Sava koja je granica između

Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Danas, LAG Posavina obuvaća prostor 7 jedinica lokalne samouprave i to: općine Bebrina,

Brodski Stupnik, Nova Kapela, Čaglin, Podcrkavlje, Oriovac i Sibinj, te obuhvaća površinu od

759,49 km2.

Slika 63: Prostorni obuhvat LAG-a „Posavina“


Kroz prepoznavanje i mobliziranje lokalnih resursa, cilj LAG-a Posavina je stvoriti

perspektivnu lokalnu zajednicu za kvalitetan život ovdašnjeg stanovništva, te podići

konkurentnost i unaprijediti sveobuhvatni razvoj ovoga područja.

2013. godine kroz mjeru 202 IPARD programa u Republici Hrvatskoj pod nazivom „Priprema i

provedba lokalnih strategija ruralnog razvojga“ LAG Posavina od odobrenih 450.000,00 Kn

odobrenih sredstava kroz navedenu mjeru iskoristio je 81% ili 363.821,90 Kn. Sukladno

Pravilniku o provedbi mjere 202 navedena sredstva utrošena su za prezentiranje i

promoviranje LAG-a, organizaciju i provedbu edukativnih radionica na području LAG-a,

sudjelovanje na sajmovima, za stručna usavršavanja i programe obrazovanja članova i

zaposlenika LAG-a iz područja upravljanja projektima u ruralnom razvoju i poslovnog

planiranja, te sudjelovanje na tematskim seminarima i radionicama.

LAG Posavina do sada je bio nositelj i/ili partner na nekoliko projekata:

„LAG Posavina - model razvitka ruralnog područja RH po uzoru na slične primjere u

EU” koji se provodio u sklopu obilježavanja EU tjedna u Brodsko-posavskoj županiji

“Aktivni roditelji za aktivnu zajednicu” – partner na projektu koji se financira iz

Europskog socijalnog fonda, ukupne vrijednosti 1.032.559,00 kn

“Pokreni sebe u svojoj lokalnoj zajednici”- projekt Bebrinske udruge mladih koji se

financira iz Europskog socijalnog fonda, a u kojemu je LAG Posavina partner; ukupna

vrijednost projekta iznosi 533.290,00 Kn


IV. STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE SIBINJ DO 2020.


1. SWOT ANALIZA

Svaki plan i program koji uključuje razvojnu komponentu, odnosno analizira problematiku i

definira ciljeve razvoja, sadrži u svom programskom dijelu SWOT analizu.

SWOT je akronim nastao od engleskih riječi:

Strenghts - snage

Weaknesses - slabosti

Opportunities - mogućnosti

Threats - prijetnje

SWOT analiza je analitički okvir za dobivanje relevantnih informacija o Općini Sibinj i o okolini

u kojoj djeluje sada i u budućnosti. Svrha analize je utvrđivanje mogućnosti i prijetnji u

okolini i vlastitih snaga i slabosti. Temelji se na pretpostavci da se najveći uspjeh postiže

maksimiziranjem vlastitih snaga i prilika u okolini uz istodobno minimiziranje prijetnji i

slabosti.


SWOT ANALIZA KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE

SNAGE

Izrađena prostorno planska dokumentacija kao temelj razvoja infrastrukturnih projekata

Povoljan geoprometni položaj općine razvijena mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta Dobra prometna povezanost unutar područja općine Željeznička pruga za međunarodni promet Djelomično izgrađen sustav vodoopskrbe Kontinuirana ulaganja u izgradnju cestovne i

komunalne infrastrukture Sustav odvodnje otpadnih voda kao dio projekta

Aglomeracije Brod i Aglomeracije Brodski Stupnik Kontinuirana ulaganja u poboljšanje sustava javne

rasvjete Iskustvo u provedbi infrastrukturnih projekata Izgrađenost odgojno-obrazovnih objekata (matična

osnovna škola i područne škole) na području općine Zadovoljavajuć broj društvenih objekata (mjesnih

domova) Zadovoljavajući broj športsko – rekreacijskih objekata

i terena Uređenost javnih prostora

SLABOSTI

Neriješeni imovinsko pravni odnosi Nedovoljna razina sigurnosti u prometovanju na

području općine Nezadovoljavajuće tehničko stanje prometnica na

području općine Oštećeni i dotrajali nogostupi Nedovoljno izgrađen broj protupožarnih puteva Neizgrađen sustav odvodnje otpadnih voda Neizgrađen pročišćivač otpadnih voda Korištenje septičkih/sabirnih jama za odvodnju otpadnih

voda Visoka investicijska ulaganja za izgradnju sustava

odvodnje Neizgrađenost lokalne plinoopskrbne mreže Nedovoljna izgrađenost mrtvačnica na grobljima Dotrajalost i neopremljenost postojećih mrtvačnica Nedostatak financijskih sredstava potrebnih za

financiranje i realizaciju infrastrukturnih projekata Visoki troškovi izgradnje i održavanja komunalne

infrastrukture Dotrajali i oštećeni mjesni domovi na području općine Nedovoljno iskorišten potencijal mjesnih domova na

području općine Nepostojanje dječjeg vrtića na području općine Znatni financijski izdaci za roditelje predškolske djece Relativno loše stanje športsko rekreacijskih terena Nedovoljan broj dječjih igrališta na području općine Loša kvaliteta i opremljenost postojećih dječjih igrališta

MOGUĆNOSTI

Usklađivanje zemljišnih i katastarskih knjiga Korištenje financijskih sredstava iz EU fondova za

realizaciju infrastrukturnih projekata Dodatna ulaganja u poboljšanje sigurnosti prometa na

području općine Jačati potencijal mjesnih domova s ciljem

obogaćivanja društvenog života lokalne zajednice

PRIJETNJE ograničena proračunska sredstva općine nedovoljno efikasna administracija državne uprave spora modernizacija željezničke infrastrukture usporenost državne administracije u ishođenju potrebnih

dozvola i suglasnosti za infrastrukturne projekte visoka financijska ulaganja potrebna za realizaciju

projekata izgradnje komunalne infrastrukture


SWOT ANALIZA ZAŠTITE OKOLIŠA

SNAGE

Kontinuirana ulaganja u poboljšanje sustava javne rasvjete

Primjena mjera energetske učinkovitosti u javnim objektima

Organiziran sustav prikupljanja i selektiranja otpada Postavljeni zeleni otoci Iznimni prirodni resursi Planiranje zaštite značajnih prirodnih lokaliteta

SLABOSTI

Nedovoljno izgrađen sustav javne rasvjete u brdskim dijelovima općine

Energetski neučinkovit sustav javne rasvjete Značajna potrošnja energije i visoki troškovi održavanja

sustava javne rasvjete koji u većini koristi ne-ekološka rasvjetna tijela

Svjetlosno zagađenje okoliša uslijed korištenja neekološke javne rasvjete

Energetski neučinkoviti javni i društveni objekti Pojava divljih odlagališta otpada na području općine Nedostatak lokacija za odlaganje građevinskog i

poljoprivrednog otpada Nedovoljno informirano i educirano stanovništvo o zaštiti

okoliša i pravilnom gospodarenju otpadom Neizgrađenost reciklažnog dvorišta Nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije Nedovoljna realizacija projekata zaštite i obnove javnih

objekata s ciljem uvođenja energetske učinkovitosti Nedovoljno poticanje korištenja obnovljivih izvora

energije Nedovoljna informiranost i educiranost stanovništva o

obnovljivim izvorima energije i mjerama energetske učinkovitosti

MOGUĆNOSTI

Korištenje nacionalnih programa i EU fondova za realizaciju infrastrukturnih projekata

Edukacija lokalnog stanovništva s ciljem razvoja ekološke svijesti

Promoviranje EE i OIE Poticanje primjene energetske učinkovitosti u

stambenim objektima Poticanje uvođenja i korištenja OIE Poticanje sudjelovanja javnosti u donošenju odluka iz

područja zaštite okoliša Poticanje osnivanja udruge za zaštitu okoliša Održivo korištenje prirodnih lokaliteta u turističke

svrhe

PRIJETNJE Ograničena proračunska sredstva općine Visoka financijska ulaganja potrebna za realizaciju

projekta izgradnje reciklažnog dvorišta


SWOT ANALIZA SEKTORA GOSPODARSTVA

SNAGE

Značajan broj aktivnih poduzetnika i obrtnika na području općine (173)

Najveći udio poduzetnika u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji

Osnovana poduzetnička zona Institucionalna podrška gospodarskim subjektima

(JLS, razvojne agencije) Kvalitetna poljoprivredna i šumska zemljišta Značajan broj poljoprivrednih subjekata Tradicija bavljenja poljoprivrednim djelatnostima Iznimni prirodni resursi (šumsko i nizinsko

područje općine) Turistički atraktivan i očuvan prirodni krajobraz Sibinj i Gromačnik – turistički razred „C“ Jezero Petnja Bogata kulturna i povijesna baština (tradicijska

graditeljska baština, sakralni objekti) Zaštićena kulturna dobra – pokretna i nepokretna Tradicija u organizaciji prepoznatljivih lokalno-

tradicijskih manifestacija i događanja Državna lovišta Njegovanje tradicijskih običaja i vrijednosti;

očuvan kulturni identitet područja Ekološki čisto i nezagađeno područje Članstvo u LAG-u „Posavina“

SLABOSTI

Stagnacija gospodarskih aktivnosti Neriješeni imovinsko pravni odnosi Nedovoljno razvijena proizvodnja proizvoda s visoko

dodanom vrijednošću Mali broj novootvorenih radnih mjesta Nedovoljan broj poduzetničkih inicijativa na lokalnoj

razini Nedovoljan broj visokostručnih kadrova Nedostatak finalizacije proizvodnje Nedovoljna educiranost poduzetnika i obrtnika Nedovoljno korištenje inovacija i novih tehnologija Nedovoljno razvijeno „zeleno gospodarstvo“ Nedovoljna informiranost i educiranost poduzetnika i

obrtnika za korištenje EU fondova Nedovoljna konkurentnost poduzetnika na tržištu Slabo korištenje suvremenih informacijsko –

komunikacijskih tehnologija Visoka stopa nezaposlenosti Značajan udio mladih u ukupnoj nezaposlenosti Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva – nizak

udio visokoobrazovanih Nedovoljno motivirana i fleksibilna radna snaga Depopulacija područja općine, posebice mladih Primjena konvencionalne poljoprivrede Rascjepkanost i usitnjenost poljoprivrednog zemljišta Nedovoljno uređeni pristupni putevi do

poljoprivrednog zemljišta Nedovoljno izgrađena otresišta blata na izlazu sa

poljoprivrednih površina Zastarjela poljoprivredna mehanizacija Nedovoljna izgrađenost sustava navodnjavanja Nedovoljan broj skladišnih kapaciteta za

poljoprivredne proizvode Nedovoljna informiranost i educiranost

poljoprivrednih proizvođača Zapuštena poljoprivredna zemljišta Mali proizvodni kapaciteti poljoprivrednih

gospodarstava Nedovoljna umreženost poljoprivrednih subjekata Nedovoljno poticanje poljoprivredne proizvodnje na

lokalnoj razini Nedovoljno razvijen dijalog između gospodarskih

subjekata i lokalne samouprave


Slabi financijski kapaciteti poljoprivrednih proizvođača za ulaganja u proširenje proizvodnje te usklađivanje s nacionalnim i EU standardima

Nedostatak umreženosti i organiziranosti poljoprivrednih proizvođača

Nedostatak kapaciteta za preradu i doradu poljoprivrednih proizvoda

Nedovoljna ulaganja u marketing i promidžbu Nedostatak tržnice na području općine Nedovoljno korištenje prepoznatljivosti tradicionalnih

eno-gastronomskih proizvoda s područja općine Nedovoljna iskorištenost prirodnih i kulturno-

povijesnih resursa za razvoj selektivnih oblika turizma Nedovoljno razvijena suradnja lokalnih dionika u

svrhu unaprjeđenja turističke ponude Nedovoljno izgrađena javna turistička infrastruktura

(šetnice, biciklističke staze, vinske ceste, vidikovci i sl.) Nedovoljno poticanje razvoja selektivnih oblika

turizma na lokalnoj razini Nedovoljna ulaganja u marketing i promidžbu u

turizmu

MOGUĆNOSTI

Jačanje konkurentnosti poslovanja gospodarskih subjekata

Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poduzetnika i obrtnika

Umrežavanje s drugim LAG-ovima na području Republike Hrvatske i Europske unije

Korištenje europskih fondova i programa Korištenje programa za poticanje razvoja malog i

srednjeg poduzetništva Razvoj novih poduzetničkih zona – mini

gospodarske zone Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta Razvoj sustava za navodnjavanje Razvoj ekološke poljoprivrede Razvoj pčelarstva, voćarstva Razvoj selektivnih oblika turizma – sportsko

rekreacijski, lovni i ribolovni, izletnički, eno-gastronomski, kulturni

Osnivanje TZ kao institucionalne potpore razvoju selektivnih oblika turizma

Izgradnja javne turističke infrastrukture Obilježavanje turističkih lokaliteta i sadržaja

(smeđa signalizacija) Prenamjena vojnog objekta u Gromačniku u

turističke svrhe Izgradnja motodroma u naselju Slobodnica Povećanje investicija na području općine

PRIJETNJE Učestale promjene zakonske regulative Nedostatak domaćih i stranih investicija Spora realizacija kredita Siva ekonomija Neučinkovita državna administracija Neotklanjanje pravnih, financijskih, i administrativnih

zapreka Tradicionalni sektori suočeni s jakom konkurencijom

proizvođača iz EU Prirodne nepogode (suše, poplave)


SWOT ANALIZA UPRAVLJANJA, DRUŠTVENOG I SOCIJALNOG RAZVOJA

SNAGE

Aktivni Mjesni odbori kao tijela neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima

Zadovoljavajući broj zaposlenih djelatnika u JUO Financiranje programa predškole Stipendiranje učenika i studenata Zadovoljavajuća razina zdravstvene zaštite Zadovoljavajuć broj ambulanti primarne zdravstvene

zaštite Veliki broj udruga koje pokrivaju sva područja

društvenog života Značajan udio zastupljenosti sportskih udruga i

klubova Kontinuirana financijska potpora općine radu udruga Članstvo u LAG-u Posavina Aktivno sudjelovanje u provedbi Strategije LAG-a Tradicija organizacije kulturnih događanja Očuvanje kulturnog identiteta područja općine Stabilno financijsko poslovanje općine

SLABOSTI Nedovoljna transparentnost i otvorenost rada Općine Nedovoljna promocija zdravih životnih stilova Nedostatak edukacija o zdravom načinu života, mjerama

prevencije bolesti Nedovoljno razvijen sustav socijalnih usluga Nedovoljna informiranost lokalnog stanovništva o

mogućnostima formalnog i neformalnog obrazovanja Nedovoljno razvijena svijest o potrebi cjeloživotnog

obrazovanja Nedostatak sadržaja i adekvatnih prostora za okupljanje

mladih Nedovoljno razvijena svijest o važnosti sporta Nedovoljno iskorišten potencijal velikog broja udruga Nedovoljno razvijeni kapaciteti rada udruga Nedovoljna umreženost i suradnja između udruga Nedovoljna educiranost udruga i građana o izradi

projekata Nedovoljna informiranost udruga o mogućnostima

korištenja fondova EU i nacionalnih programa Nedovoljno razvijeno volonterstvo na području općine Nedovoljno razvijena suradnja između privatnog, javnog i

civilnog sektora Slaba uključenost stanovništva u formalne i neformalne

oblike obrazovanja

MOGUĆNOSTI

Korištenje mogućnosti financiranja projekata iz EU fondova i nacionalnih programa iz područja kulture i sporta

Jačanje kapaciteta civilnog društva Promoviranje i poticanje cjeloživotnog učenja Razvoj izvaninstitucionalnih oblika socijalne i

zdravstvene skrbi i usluga Podizanje informatičke kulture stanovništva Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva na

području općine Umrežavanje i suradnja na lokalnoj/regionaloj razini

PRIJETNJE

Ograničena financijska sredstva općine Depopulacija područja, posebice mladih Financijska nestabilnost organizacija civilnog društva Nezainteresiranost građana za jače uključivanje u

procese odlučivanja Nedostatak kvalitetnih razvojnih projekata


2. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SIBINJ

Vizija se pojavljuje kao polazište i odredište u procesu strateškog planiranja i u

implementaciji strateškog razvojnog programa. Smjer i putokaz kojim putem treba krenuti,

da bi se u definiranom vremenskom razdoblju stiglo na odredište. Vizija razvoja općine Sibinj

definirana je temeljem održanih sastanaka s ključnim sudionicima iz javnog, privatnog i

civilnog sektora s područja općine kao i predstavnicima Općine Sibinj.

S nastojanjem da se što realnije projicira buduće stanje koje se planira ostvariti do 2020.

godine, vizija razvoja općine glasi:

Općina Sibinj svoj razvoj temelji na na povoljnom geoprometnom

položaju i bogatstvu prirodnih resursa. Stabilno i konkurentno

gospodarstvo, razvijena ekološka poljoprivreda, te razvoj turizma koji se

temelji na uređenim i očuvanim prirodnim ljepotama, glavne su strateške

odrednice održivog razvoja područja općine.

Kroz sinergijsko djelovanje svih potencijala, sa osviještenim i aktivnim

stanovnicima, općina Sibinj je mjesto za kvalitetan i skladan život

stanovništva sa visokim stupnjem socijalne osjetljivosti


3. STRATEŠKI RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Ciljevi su temeljna pretpostavka za ostvarenje vizije razvoja Općine Sibinj. U tu svrhu,

definirano je 5 strateških razvojnih ciljeva, s pripadajućim prioritetima i mjerama:

Vizija Općine Sibinj

SC 1: Planiranje razvoja i izgradnja

infrastrukture

SC 2: Održivo upravljanje okolišem

SC 3: Razvijeno

gospodarstvo temeljeno na

lokalnim resursima

SC 4: Odgovorno,

aktivno i održivo

upravljanje

SC 5: Visoka razina kvalitete

života


U nastavku je dan pregled strateških ciljeva, prioriteta i mjera općine Sibinj za razdoblje

2015. – 2020. godine.

Razvojni su prioriteti hijerarhijski najviša operativna razina koja će se operacionalizirati

putem prioritetnih područja djelovanja koji sadrže mjere provedbe. Svaka pojedina mjera se

dalje operacionalizira do najnižeg nivoa, te provodi kroz aktivnosti, programe i projekte.

Strateški razvojni cilj 1: Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture

P1 Održivo prostorno i strateško planiranje

P2 Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata

P3 Unapređenje javne i društvene infrastrukture

P1 – M1 Rješavanje imovinsko pravnih odnosa

P2 – M1 Izgradnja/modernizacija

komunalne infrastrukture

P3 – M1 Odgojno obrazovna infrastruktura

P1 – M2 Izrada prostorno planske dokumentacije

P2 – M2 Izgradnja/ modernizacija prometne

infrastrukture

P3 – M2 Športsko – rekreacijska infrastruktura

P1 – M3 Izrada sektorske strateške dokumenatacije

P2– M3 Izgradnja/modernizacija

energetskih sustava

P3 – M3 Društvena infrastruktura i javni prostori


PRIORITET P1 Održivo prostorno i strateško planiranje

MJERA M1 Rješavanje imovinsko pravnih odnosa

CILJ I SVRHA MJERE Usklađivanje stanja u zemljišnim knjigama i katastru; omogućavanje

održivog prostornog planiranja i realizacije novih investicija

SADRŽAJ

Provedba gedetsko – katastarske izmjere Poticanje lokalnog stanovništva i pravnih osoba na rješavanje

imovinsko-pravnih odnosa Rješavanje imovinsko pravnih odnosa nad nekretninama i

zemljištem od interesa za lokalnu samoupravu

REZULTAT Zemljišne knjige usklađene s katastrom

RAZVOJNI UČINCI Brže i jednostavnije privlačenje investicija, te kupoprodaja nekretnina

NOSITELJ Državna geodetska uprava/Općina Sibinj, fizičke i pravne osobe

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015-2017.

KORISNICI Općina Sibinj, fizičke i pravne osobe, investitori

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj imovinsko pravnih sporova

Broj riješenih imovinsko pravnih sporova



MJERA M2 Izrada prostorno planske dokumentacije

CILJ I SVRHA MJERE Racionalno korištenje i zaštita prostora, skladan demografski razvoj na

području općine, te unaprjeđenje uređenja naselja i komunalne

infrastrukture

SADRŽAJ Izrada/izmjene i dopune dokumenata prostorno planskog

uređenja

Izrada detaljne prostorne dokumentacije (DPU)

Poticanje očuvanja postojećeg vizualnog prostora općine i

tradicijskih obilježja

REZULTAT Unaprijeđen sustav planiranja i provedbe prostornog razvoja općine;

racionalni i svrhoviti prostorni planovi

RAZVOJNI UČINCI Poboljšan vizualni identitet općine; povećana turistička atraktivnost

općine

NOSITELJ Općina Sibinj/Zavod za prostorno planiranje BPŽ


KORISNICI Općina Sibinj, fizičke i pravne osobe

POKAZATELJI Broj izrađenih/ažuriranih prostorno planskih dokumenata

Broj izrađenih detaljnih planova uređenja



MJERA M3 Izrada sektorske strateško-razvojne dokumentacije

CILJ I SVRHA MJERE Srednjoročno planiranje razvoja općine; integralni razvitak područja

općine

SADRŽAJ Ažuriranje postojećih strateških programa i planova

Izrada sektorskih razvojnih programa i planova

REZULTAT Definirani socio-ekonomski razvojni pravci, te aktivnosti za ostvarenje

ciljeva

RAZVOJNI UČINCI Održivo upravljanje razvojem područja općine

NOSITELJ Općina Sibinj


KORISNICI Općina Sibinj, dionici iz javnog, privatnog i neprofitnog sektora

POKAZATELJI Broj izrađenih sektorskih razvojnih programa

Broj ažuriranih strateških razvojnih programa

Broj članova radne skupine

Broj održanih radnih sastanaka

Broj projekata uključenih u sektorske razvojne programe


PRIORITET P2 Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata

MJERA M1 Izgradnja/modernizacija komunalne infrastrukture

CILJ I SVRHA MJERE Unapređenje kvalitete života stanovništva; stvaranje preduvjeta za jačanje gospodarskih aktivnosti

SADRŽAJ Izrada projektno – tehničke dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti

Izgradnja/modernizacija sustava vodoopskrbe i odvodnje

Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Jačanje kapaciteta za unaprjeđenje, održavanje i upravljanje sustavom odvodnje otpadnih voda

Zaštita izvorišta pitke vode

Uređenje i opremanje groblja na području općine

Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za EU fondove i programe

REZULTAT Osigurana kontinuirana, kvalitetna i dostatna opskrba pitkom vodom, izgrađena mreža sustava odvodnje, smanjeno onečišćenje okoliša

RAZVOJNI UČINCI Ravnomjerniji razvoj ruralnog područja kroz stvaranje pretpostavki za gospodarski razvoj i poboljšanje kvalitete života

NOSITELJ Vodovod d.o.o. Slavonski Brod/Općina Sibinj


KORISNICI Općina Sibinj, poslovni subjekti, lokalno stanovništvo, turisti/posjetitelji

POKAZATELJI/INDIKATORI m/km mreže vodoopskrbe

m/km mreže otpadnih voda

Broj izgrađenih pročišćivača

Broj priključaka na sustav vodoopskrbe

Broj priključaka na sustav odvodnje

Količina obrađenih otpadnih voda

m2 uređenih groblja

broj izgrađenih mrtvačnica



MJERA M2 Izgradnja/modernizacija prometne infrastrukture

CILJ I SVRHA MJERE Kvalitetnija prometna povezanost, povećanje sigurnosti sudionika u

prometu, poboljšanje kvalitete života stanovništva

SADRŽAJ Izrada projektno – tehničke dokumentacije i ishođenje

potrebnih dozvola i suglasnosti

Sanacija/modernizacija postojećih nerazvrstanih i lokalnih

prometnica

Izgradnja novih prometnica

Izgradnja ostalih prometnih objekata (mostovi, parkirališta i sl.)

Sanacija/modernizacija poljoprivrednih puteva na području

općine

Izgradnja novih poljoprivrednih puteva

Sanacija/obnova postojećih i izgradnja novih protupožarnih i

šumskih puteva

Sanacija/modernizacija postojećih i izgradnja novih nogostupa

Nabava i postavljanje mjerača brzine na kritičnim prometnim

lokacijama

Nabava i postavljanje nadstrešnica za autobusna stajališta

Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za EU fondove

i programe

REZULTAT Poboljšana protočnost prometa; olakšan tranzit roba i usluga u svim

dijelovima općine, povećana sigurnost sudionika u prometu

RAZVOJNI UČINCI Kvalitetna prometna infrastruktura i povezanost područja kao preduvjet

gospodarskog razvoja i poboljšanja kvalitete života stanovništva

NOSITELJ Općina Sibinj/Županijska uprava za ceste/ Hrvatske ceste


KORISNICI Općina Sibinj, lokalno stanovništvo, turisti i posjetitelji

POKAZATELJI/INDIKATORI m/km novo izgrađenih prometnica

m/km moderniziranih prometnica

m/km izgrađenih/obnovljenih protupožarnih i šumskih puteva

m novo izgrađenih/moderniziranih nogostupa

broj parkirališnih mjesta

broj postavljenih mjerača brzine

broj postavljenih nadstrešnica

ukupan broj prometnih nesreća

broj ozlijeđenih/smrtno stradalih u prometnim nezgodama



MJERA M3 Izgradnja/modernizacija energetskih sustava

CILJ I SVRHA MJERE Poboljšanje kvalitete života stanovništva; stvaranje infrastrukturnih

pretpostavki za jači gospodarski razvoj

SADRŽAJ Izrada projektno – tehničke dokumentacije, ishođenje

potrebnih dozvola i suglasnosti; energetsko certificiranje

Izgradnja lokalnog sustava plinoopskrbe

Izgradnja novog i modernizacija postojećeg sustava javne

rasvjete

Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za EU fondove

i programe

REZULTAT Smanjena potrošnja energije, smanjeni troškovi potrošnje električne

energije, smanjeno svjetlosno zagađenje okoliša

RAZVOJNI UČINCI Ravnomjerniji razvoj ruralnog područja kroz stvaranje pretpostavki za

gospodarski razvoj i poboljšanje kvalitete života

NOSITELJ Općina Sibinj/Koncesionar za obavljanje djelatnosti distribucije plina


KORISNICI Općina Sibinj, pravni subjekti, lokalno stanovništvo, turisti/posjetitelji

POKAZATELJI/INDIKATORI m/km izgrađenog sustava plinoopskrbe

broj kućanstava priključenih na sustav plinoopskrbe

broj gospodarskih subjekata priključenih na sustav plinoopskrbe

broj postavljenih ekoloških/energetski učinkovitih rasvjetnih

tijela


PRIORITET P3 Unapređenje javne i društvene infrastrukture

MJERA M1 Odgojno – obrazovna infrastruktura

CILJ I SVRHA MJERE Osigurati kvalitetne infrastrukturne uvjete za provedbu formalnog

odgoja i obrazovanja na područu općine, te popratnih sadržaja u funkciji

obrazovanja

SADRŽAJ Izrada projektne dokumentacije za izgradnju novih odgojno-

obrazovnih ustanova

Ulaganje u obnovu, izgradnju i opremanje dječjih vrtića, škola i

sportskih dvorana

Priprema projekata za apliciranje na EU fondove i programe

REZULTAT Poboljšani uvjeti, te podignuta razina kvalitete usluga u odgojno-

obrazovnim ustanovama

RAZVOJNI UČINCI Kvalitetni ljudski potencijali koji će u budućnosti doprinijeti

gospodarskom rastu i razvoju lokalne zajednice

NOSITELJ Općina Sibinj, odgojno – obrazovne institucije


KORISNICI Djeca predškolske dobi, učenici osnovnih škola, odgojno-obrazovni

djelatnici, roditelji/skrbnici

POKAZATELJI/INDIKATORI m2 izgrađenih/obnovljenih odgojno – obrazovnih ustanova

broj djece uključenih u odgojno-obrazovne programe

broj prijavljenih projekata

broj odobrenih projekata za financiranje



MJERA M2 Športsko rekreacijska infrastruktura

CILJ I SVRHA MJERE Povećati uključenost stanovništva u športsko-rekreacijske programe,

posebice djece i mladih; poticanje stanovništva na zdravije stilove života

SADRŽAJ Izgradnja, rekonstrukcija i obnova sportskih objekata i terena

Izgradnja/modernizacija dječjih igrališta

Priprema i apliciranje projekata na natječaje nacionalnih i EU

fondova i programa

REZULTAT Unaprijeđena postojeća i izgrađena nova infrastruktura za bavljenje

sportom i rekreacijom; osmišljeno i sadržajno provođenje slobodnog

vremena

RAZVOJNI UČINCI Poboljšanje kvalitete života stanovništva kroz rekreativno ili

profesionalno bavljenje sportom


RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2018.

KORISNICI Sportski klubovi i organizacije, djeca i mladi, lokalno stanovništvo,

turisti/posjetitelji

POKAZATELJI/INDIKATORI m2 obnovljene/uređene športsko – rekreacijske infrastrukture

m2 izgrađene nove športsko – rekreacijske infrastrukture

broj sadržaja u okviru športsko rekreacijskih objekata

broj korisnika sadržaja



MJERA M4 Društvena infrastruktura

CILJ I SVRHA MJERE Unaprijediti infrastrukturu u funkciji razvoja društvenih, kulturnih i

zabavnih sadržaja

SADRŽAJ Adaptacija/sanacija postojećih društvenih domova

Opremanje postojećih društvenih domova

Priprema i apliciranje projekata na natječaje EU fondova i

programa

REZULTAT Osigurana infrastruktura za provedbu raznolikih društvenih sadržaja

RAZVOJNI UČINCI Unaprijeđenje kulture življenja; jačanje uloge civilnog društva u lokalnoj

zajednici



KORISNICI Neprofitne udruge i organizacije, mjesni odbori, lokalno stanovništvo

POKAZATELJI/INDIKATORI m2 obnovljenih društvenih domova

broj nabavljene opreme

broj prijavljenih projekata

broj projekata odobrenih za financiranje


Strateški razvojni cilj 2: Održivo upravljanje okolišem

P1 Učinkovito korištenje energije

P2 Racionalan i održiv sustav gospodarenja otpadom

P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa

P1 – M1 Primjena mjera energetske učinkovitosti

P2 – M1 Poboljšanje sustava prikupljanja, selektiranja i

zbrinjavanja otpada

P3 – M1 Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti

P1 – M2 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

P2 – M2 Jačanje svijesti stanovništva o odgovornom

odnosu prema okolišu

P3 – M2 Zaštita i turistička valorizacija specifičnih

prirodnih područja

PRIORITET P1 Učinkovito korištenje energije

MJERA M1 Primjena mjera energetske učinkovitosti

CILJ I SVRHA MJERE Potaknuti veće korištenje mjera energetske učinkovitosti

SADRŽAJ Promoviranje mjera energetske učinkovitosti

Informiranje građana o primjeni mjera EE

Provedba energetskih pregleda javnih objekata i ishođenje

energetskih certifikata

Obnova javnih objekata i prostora u svrhu povećanja energetske

učinkovitosti

Ugradnja/modernizacija energetski učinkovitih sustava grijanja/

hlađenja u javnim objketima

Subvencioniranje mjera povećanja energetske učinkovitosti u

stambenim objektima i poslovnim prostorima

REZULTAT Educirani građani o mjera energetske učinkovitosti, smanjena potrošnja

energije u zgradarstvu, smanjeni troškovi potrošnje energije, smanjena

emisija CO2 i ostalih štetnih plinova u okoliš

RAZVOJNI UČINCI Zaštita i očuvanje okoliša, smanjenje utjecaja fosilnih goriva na okoliš


RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. – 2020. KORISNICI Općina Sibinj, fizičke i pravne osobe

POKAZATELJI/INDIKATORI broj provedenih mjera povećanja energetske učinkovitosti

broj obnovljenih javnih objekata

broj izrađenih energetskih certifikata za javne objekte i prostore

broj obnovljenih stambenih objekata

broj obnovljenih poslovnih prostora

broj edukacija/javnih tribina o primjeni mjera energetske

učinkovitosti

broj izrađenih informativno-promotivnih materijala

broj korištenih poticaja za povećenje energetske učinkovitosti


PRIORITET P1 Učinkovito korištenje energije

MJERA M2 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

CILJ I SVRHA MJERE Potaknuti veće korištenje obnovljivih izvora energije

SADRŽAJ Informiranje građana i promoviranje korištenja obnovljivih

izvora energije

Poticanje ugradnje solarnih kolektora u kućanstvima i

poslovnim objektima

Izgradnja solarnih kolektora na javnim objektima

Poticanje izgradnje infrastrukture koja koristi OIE (toplane,

fotonaponske elektrane i sl.)

REZULTAT Energetska održivost područja općine

RAZVOJNI UČINCI Zaštita i očuvanje okoliša, smanjenje utjecaja fosilnih goriva na okoliš



KORISNICI Fizičke i pravne osobe, Općina Sibinj

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj izrađenih promotivnih materijala

Broj ugrađenih solarnih kolektora na stambenim objektima

Broj ugrađenih solarnih kolektora na poslovnim objektima

Broj ugrađenih solarnih kolektora na javnim objektima

kWh električne energije proizvodeni iz obnovljivih izvora

energije


PRIORITET P2 Sustav gospodarenja otpadom

MJERA M1 Poboljšanje sustava prikupljanja, selektiranja i zbrinjavanja otpada

CILJ I SVRHA MJERE Stvoriti infrastrukturne uvjete koji će omogućiti kvalitetno zbrinjavanje

otpada

SADRŽAJ Izgradnja infrastrukture i nabava opreme za zbrinjavanje otpada

(reciklažna dvorišta, zeleni otoci, spremnici za za posebne vrste

otpada)

Uvođenje naprednih sustava naplate u svrhu poticanja

selektiranja i recikliranja otpada

Sanacija divljih odlagališta otpada

REZULTAT Smanjene količine proizvodenog otpada na području općine; smanjeno

zagađenje okoliša

RAZVOJNI UČINCI Zaštita i očuvanje okoliša

NOSITELJ Općina Sibinj/koncesionar za prikupljanje i zbrinjavanje otpada


KORISNICI Lokalno stanovništvo, privatni sektor, javni sektor

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj nove komunalne opreme (kanti, kontejnera, zelenih otoka)

Ukupna količina prikupljenog i selektiranog otpada

Ukupna količina recikliranog otpada

Broj postavljenih informativnih tabli

Broj provedenih radionica/edukacija/javnih tribina

Broj izrađenih promotivnih materijala

Broj divljih odlagališta


PRIORITET P2 Sustav gospodarenja otpadom

MJERA M2 Jačanje svijesti stanovništva o odgovornom odnosu prema okolišu

CILJ I SVRHA MJERE Senzibiliziranje stanovništva o potrebi očuvanja okoliša

SADRŽAJ Organiziranje promotivnih kampanja za podizanje razine svijesti

o problemima okoliša, te mjerama za očuvanje okoliša

Informativno – edukativne radionice i programi za sve dobne

skupine stanovništva

Provedba akcija i inicijativa iz područja zaštite okoliša

Poticanje interesa javnosti za trajan pristup obavijestima o okolišu

Poticanje sudjelovanja javnosti u procesu donošenja odluka iz

područja zaštite okoliša

REZULTAT Osviješteni građani o pravilnom gospodarenju otpadom i odgovornom

odnosu prema okolišu

RAZVOJNI UČINCI Zaštita i očuvanje okoliša

NOSITELJ Općina Sibinj/odgojno-obrazovne ustanove, organizacije civilnog

društva


KORISNICI Lokalno stanovništvo, privatni sektor, javni sektor

POKAZATELJI/INDIKATORI broj održanih edukacija/radionica/programa

broj sudionika na edukacijama

broj provedenih akcija zaštite okoliša

broj sudionika u akcijama zaštite okoliša

broj izrađenih informativno-promotivnih materijala


PRIORITET P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa

MJERA M1 Zaštita i turistička valorizacija specifičnih prirodnih područja

CILJ I SVRHA MJERE Identificirati značajna prirodna područja općine u svrhu razvoja

selektivnih oblika turizma i održivog razvoja područja općine

SADRŽAJ Izrada liste specifičnih prirodnih područja općine Sibinj

Pokretanje postupka zaštite specifičnih prirodnih područja

Uvrštenje specifičnih prirodnih područja u prostorno plansku i

stratešku razvojnu dokumentaciju

Adekvatno korištenje specifičnih prirodnih područja u turističke

svrhe

REZULTAT Osigurani mehanizmi za očuvanje prirodnih resursa na području općine

RAZVOJNI UČINCI Dugoročno održivi razvoj područja općine

NOSITELJ Općina Sibinj/ Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima Brodsko posavske županije – Natura Slavonica


KORISNICI Lokalno stanovništvo, turisti/posjetitelji

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj uvrštenih lokaliteta na listi specifičnih prirodnih područja

Broj podnesenih zahtjeva za zaštitu

Broj prirodnih lokaliteta uključenih u turističku ponudu


PRIORITET P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa

MJERA M2 Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti

CILJ I SVRHA MJERE Razvoj cjelovitog sustava zaštite okoliša na području općine

SADRŽAJ Zaštita prirodnih resursa

Zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta

Poticanje uzgoja autohtonih sorti i pasmina

Razvoj sustava praćenja i nadzora zaštite prirode

REZULTAT Unaprijeđeni mehanizmi zaštite biološke raznolikosti; očuvano stanje

prirodne ravnoteže, održivo korištenje prirodnih dobara, zaštićene

izvorne sorte kultiviranih biljaka i pasmine domaćih životinja

RAZVOJNI UČINCI Zadržan visok stupanj biološke i krajobrazne raznolikosti i na području

općine

NOSITELJ Općina Sibinj/ Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima Brodsko posavske županije – Natura Slavonica


KORISNICI Lokalno stanovništvo, poljoprivredni subjekti, turisti/posjetitelji

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj istraženih prirodnih lokaliteta

Broj uređenih izvorišta vode

Broj izrađenih studija zaštite

Broj dodijeljenih poticaja za uzgoj autohtonih sorti i pasmina

Broj izrađenih izvješća o stanju prirode


Strateški razvojni cilj 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim

resursima

P1 Unapređenje poduzetničke i

investicijske klime

P2 Jačanje konkurentnosti

MSP i obrtništva

P3 Održivi razvoj poljoprivrednih

djelatnosti

P4 Razvoj selektivnih oblika turizma

P1 – M1 Izgradnja poduzetničke infrastrukture

P2 – M1 Umrežavanje i

suradnja

P3 – M1 Osiguranje uvjeta za

učinkovitu i održivu poljoprivrednu

proizvodnju

P4 – M1 Izgradnja/modernizacija turističke infrastrukture

P1 – M2 Institucionalna

podrška

P2 – M2 Cjeloživotno obrazovanje

P3 – M2 Modernizacija

poljoprivrednih gospodarstava

P4 – M2 Unapređenje postojećih i razvoj novih

turističkih sadržaja

P1 – M3 Promidžba i marketing

područja općine kao privlačnog investicijskog

područja

P2– M3 Zeleno gospodarstvo, istraživanje i

inovacije

P3 – M3 Poboljšanje

kvalitete poljoprivrednih

proizvoda

P4 – M3 Marketing turističke destinacije i

edukacija dionika u turizmu

P4 – M4 Održivo korištenje kulturne baštine i prirodnih

resursa u turističke svrhe


PRIORITET P1 Unapređenje poduzetničke i investicijske klime

MJERA M1 Izgradnja poduzetničke infrastrukture

CILJ I SVRHA MJERE Stvaranje poticajnog okruženja za jačanje gospodarskih aktivnosti kroz

osiguranje poduzetničke infrastrukture

SADRŽAJ Priprema/izrada projektne dokumentacije za izgradnju

poduzetničkih zona i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti

Izgradnja/komunalno opremanje poduzetničkih zona

Priprema projekata za apliciranje na EU fondove i programe

REZULTAT Organizirane zone obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, osigurana

potpora razvoju poduzetništva i obrtništva, povećane investicijske

aktivnosti na području općine

RAZVOJNI UČINCI Povećana atraktivnost i konkurentnost područja općine s investicijskog

aspekta



KORISNICI Mali i srednji poduzetnici, obrtnici, poljoprivredni subjekti

POKAZATELJI/INDIKATORI m/km izgrađene komunalne infrastrukture

Broj izgrađenih poslovnih objekata/proizvodnih pogona

Broj poduzetnika/obrtnika u poduzetničkim zona

Broj prodanih parcela zemljišta



MJERA M2 Institucionalna podrška

CILJ I SVRHA MJERE Kreirati poticajno okruženje za jačanje gospodarskih aktivnosti; potaknuti novo zapošljavanje i samozapošljavanje

SADRŽAJ MJERE Potpora pri osnivanju poduzeća i obrta

Potpora pri otvaranju novih radnih mjesta

Sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za izgradnju/proširenje proizvodnih kapaciteta, sufinanciranje nabave strojeva iopreme i sl.)

Potpora u penetraciji na nova tržišta (sufinanciranje marketinških aktivnosti, nastupa na gospodarskim sajmovima)

Pružanje tehničke potpore poduzetnicima/obrtnicima pri apliciranju na javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava iz nacionalnih i EU fondova i programa

Podizanje razine poduzetničke kulture (dodjela nagrada za uspješne poduzetnike, natjecanje u poslovnim idejama i sl.)

Iniciranje lokalnih medijskih kampanja kao oblik potpore lokalnim poduzećima i obrtima (promoviranje kupovine lokalnih proizvoda)

REZULTAT Funkcionalan sustav potpore poslovnim subjektima

RAZVOJNI UČINCI Jačanje gospodarskih aktivnosti, povećana investicijska ulaganja

NOSITELJ Općina Sibinj/razvojne agencije


KORISNICI Mali i srednji poduzetnici, obrtnici

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj novoosnovanih poduzeća/obrta

Broj novootvorenih radnih mjesta/broj novozaposlenih

Broj zahtjeva za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije

Broj ostvarenih potpora

Broj zahtjeva za sufinanciranje marketinških aktivnosti

Broj novih projekata



MJERA M3 Promidžba i marketing područja općine kao privlačnog

investicijskog područja

CILJ I SVRHA MJERE Promocija općine Sibinj kao područja pogodnog za investiranje

SADRŽAJ Razvoj marketinškog koncepta

Uspostava sustava poticajnih mjera za ulagače (fiskalni,

financijski i ostali poticaji)

REZULTAT Povoljno poslovno okruženje, ekonomski stabilno i privlačno

investitorima

RAZVOJNI UČINCI Brendiranje općine Sibinj kao poduzetničke općine; aktivno upravljanje

ulaganjima koji će doprinijeti održivom socio-ekonomskom razvoju

općine



KORISNICI Mali i srednji poduzetnici, obrtnici, investitori

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj održanih sastanaka s potencijalnim ulagačima

Broj zaprimljenih pisama namjere

Broj tiskanih promidžbenih materijala

Broj definiranih poticajnih mjera


PRIORITET P2 Jačanje konkurentnosti poduzetništva i obrtništva

MJERA M1 Poticanje umrežavanja i suradnje MSP i obrtnika

CILJ I SVRHA MJERE Poboljšati učinkovitost, fleksibilnost i održivost poslovanja; povećati

prepoznatljivost na tržištu

SADRŽAJ Poticanje prijenosa znanja

Poticanje udruživanja u nova strateška partnerstva, klastere,

proizvođačke organizacije

Poticanje razvoja novih proizvoda i usluga

Poticanje zajedničkog promoviranja i nastupa na tržištu

REZULTAT Smanjeni troškovi poslovanja, podijeljeni rizici i troškovi, olakšan pristup

financiranju

RAZVOJNI UČINCI Rast kvalitete proizvoda i usluga, primjena inovacija, novo zapošljavanje




POKAZATELJI/INDIKATORI Broj održanih zajedničkih radnih sastanaka

Broj sudionika na radnim sastancima

Broj sklopljenih partnerstava/osnovanih klastera i organizacija

Broj novih proizvoda i usluga

Broj izrađenih promidžbenih materijala, mrežnih stranica, broj

nastupa na sajmovima

Broj novo zaposlenih



MJERA M2 Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poduzetnika i obrtnika

CILJ I SVRHA MJERE Jačanje kompetencija malih i srednjih poduzetnika i obrtnika

SADRŽAJ Promoviranje cjeloživotnog obrazovanja

Uspostavljanje partnerstva i suradnje s ustanovama koje

provode formalne i neformalne programe obrazovanja

Organizacija i provedba formalnih i neformalnih programa

obrazovanja za MSP i obrtnike (računovodstvo, knjigovodstvo,

financijsko upravljanje, marketing i prodaja, informacijsko

komunikacijske tehnologije, razvoj proizvoda i usluga, internet

marketing)

REZULTAT Informirani i educirani MSP i obrtnici; stečena osnovna menadžerska

znanja i vještine

RAZVOJNI UČINCI Kvalitetni i motivirani ljudski resursi koji doprinose rastu i razvoju;

prilagođavanje trendovima i novim načinima poslovanja

NOSITELJ Općina Sibinj/ obrazovne ustanove



POKAZATELJI/INDIKATORI Broj održanih radionica, seminara, edukacija

Broj malih i srednjih poduzetnika, te obrtnika uključenih u

programe obrazovanja



MJERA M3 Zeleno gospodarstvo, istraživanje i inovacije

CILJ I SVRHA MJERE Povećanje učinkovitosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika i

obrtnika

SADRŽAJ Poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije

Poticanje primjene energetske i resursne učinkovitosti

Inovacije i uvođenje novih tehnologija u proizvodnji

Poticanje korištenja ICT tehnologija

Poticanje uvođenja nacionalnih i europskih standarda u proizvodne procese

Poticanje certificiranja, zaštite i standardizacije proizvoda

REZULTAT Unaprijeđena razina tehnoloških kapaciteta malog i srednjeg

poduzetništva i obrtništva

RAZVOJNI UČINCI Održivo gospodarstvo zasnovano na znanju i inovacijama; povećan stupanj uključivanja u izvozno orijentirane aktivnosti

NOSITELJ Mali i srednji poduzetnici, obrtnici


KORISNICI Općina Sibinj/mali i srednji poduzetnici, obrtnici

POKAZATELJI/INDIKATORI broj poduzetnika/obrtnika koji primjenjuju metode energetske

učinkovitosti u poslovanju

broj poduzetnika/obrtnika koji koriste OIE u poslovanju

broj nabavljenih novih strojeva i opreme

broj nabavljenih novih software-a

broj ishođenih certifikata

broj ishođenih standarda kvalitete proizvoda


PRIORITET P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti

MJERA M1 Osiguranje uvjeta za učinkovitu i konkurentnu poljoprivrednu

proizvodnju

CILJ I SVRHA MJERE Unapređenje uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju; poticanje razvoja

ruralnih gospodarstava

SADRŽAJ Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta

Kultiviranje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta

Izgradnja hidromelioracijskih objekata i uređaja

Izgradnja infrastrukture za obranu od elementarnih nepogoda

Izgradnja/uređnje objekata i prostora za trženje poljoprivrednih proizvoda

REZULTAT Zadovoljene osnovne prostorne i infrastrukturne pretpostavke za razvoj

i daljnje unapređenje poljoprivrednog sektora; povećane parcele

poljoprivrednog zemljišta, povećana površina obradivog

poljoprivrednog zemljišta, izgrađeni osnovni objekti i sustavi za razvoj

poljoprivrednih djelatnosti

RAZVOJNI UČINCI Osiguravanje povoljnih uvjeta za optimalni uzgoj poljoprivrednih kultura, povećanje prinosa uzgajanih kultura

NOSITELJ Općina Sibinj/Agencija za poljoprivredno zemljište


KORISNICI Poljoprivredni subjekti

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj parcela poljoprivrednog zemljišta većih od 5 ha

ha obradivog poljoprivrednog zemljišta

ha navodnjavanih površina

broj postavljenih zaštitnih mreža od tuče



MJERA M2 Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava

CILJ I SVRHA MJERE Povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

SADRŽAJ Izgradnje novih i modernizacija postojećih poljoprivrednih objekata za proizvodnju, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda

Poticanje usvajanja standarda dobrobiti životinja, sigurnosti hrane i standarda kvalitete u proizvodnom procesu

Izgradnje/modernizacije i opremanja objekata za izravnu prodaju proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima

Modernizacija poljoprivredne mehanizacije

Poticanje ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti u sinergiji sa postojećim djelatnostima

Informiranje i educiranje poljoprivrednih proizvođača

REZULTAT Osigurane primarne pretpostavke za održivu i konkurentnu

poljoprivrednu proizvodnju, unapređenje kvalitete u proizvodnji,

usklađivanje sa EU standardima i propisima

RAZVOJNI UČINCI Povećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, te proizvodnje s visokom dodanom vrijednošću

NOSITELJ Općina Sibinj/poljoprivredni subjekti



POKAZATELJI/INDIKATORI Broj moderniziranih poljoprivrednih objekata za proizvodnju, skladištenje i preredu

Broj novo izgrađenih poljoprivrednih objekata za proizvodnju, skladištenje i preradu

Broj izgrađenih/moderniziranih objekata za izravnu prodaju na poljoprivrednim gospodarstvima

Broj nabavljene nove poljoprivredne mehanizacije



MJERA M3 Unaprijeđenje kvalitete poljoprivrednih proizvoda

CILJ I SVRHA MJERE Jačanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda i proizvođača i

pozicioniranje na nacionalnom i EU tržištu

SADRŽAJ Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje

Poticanje inovacija i uvođenja novih tehnologija u proizvodnji i

preradi

Poticanje korištenja informacijsko – komunikacijskih

tehnologija

Certificiranje, zaštita i standardizacija poljoprivrednih

proizvoda

Poticanje umrežavanja i suradnje poljoprivrednih proizvođača

u svrhu razvoja novih proizvoda i plasmana na tržište

Poticanje uspostave novih poljoprivredno – proizvođačkih

organizacija

Promoviranje, usvajanje i primjena zakonskih propisa i

standarda EU

Promoviranje tradicionalnih poljoprivredno – prehrambenih

proizvoda

REZULTAT Modernizirani i konkuretni poljoprivredni proizvođači, povećana

proizvodnja visokodohodovnih poljoprivrednih proizvoda; veći broj

proizvoda s oznakom kvalitete; održivost poslovanja poljoprivrednih

subjekata; veća prepoznatljivost na tržištu, povećanje udjela

poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, povećanje

broja ekoloških proizvođača

RAZVOJNI UČINCI Unaprijeđena kvaliteta proizvoda, smanjena degradacija

poljoprivrednog zemljišta, očuvana ekološka ravnoteža

NOSITELJ Općina Sibinj/poljoprivredni subjekti

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015. -2020.


POKAZATELJI/INDIKATORI Kg/l utrošenih organskih gnojiva i bioloških sredstava

Broj registriranih ekoloških proizvođača

Broj certificiranih eko-proizvoda

Broj ishođenih certifikata i standarda kvalitete

Broj novih poljoprivredno proizvođačkih organizacija

Broj članova novih poljoprivredno proizvođačkih organizacija


PRIORITET P4 Razvoj selektivnih oblika turizma

MJERA M1 Izgradnja turističke infrastrukture

CILJ I SVRHA MJERE Stvoriti preduvjete za razvoj kvalitetne i raznovrsne turističke ponude,

te poticati privatne inicijative i investicije u području turizma

SADRŽAJ Modernizacija postojeće turističke infrastrukture

Razvoj/izgradnja i opremanje nove javne turističke infrastrukture

Izgradnja i uređenje šetnica, biciklističkih, planinarskih, vinskih i

drugih tematskih staza i puteva, vidikovaca, odmorišta,

promatračnica i ostale javne infrastrukture

Izgradnja i uređenje izletišta

Izgradnja i uređenje ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta

Unapređenje sustava turističkih informativnih i interpretativnih

sadržaja

Uspostavljanje turističko-informativne točke

REZULTAT Izgrađena turistička infrastruktura u svrhu unapređenja turističke

ponude

RAZVOJNI UČINCI Povećanje turističke atraktivnosti destinacije, povećanje broja turističkih

dolazaka i noćenja

NOSITELJ HCR/Općina Sibinj/privatni subjekti u turizmu


KORISNICI

Lokalno stanovništvo; turisti i posjetitelji

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj modernizirane turističke infrastrukture

Broj izgrađene turističke infrastrukture

m/km uređenih šetnica, bicklističkih i drugih tematskih staza i

puteva

broj izgrađenih ugostiteljsko – smještajnih kapaciteta

broj novozaposlenih na upravljanju/održavanju turističke

infrastrukture

broj postavljene turističke signalizacije

broj postavljenih informativnih i interpretativnih sadržaja



MJERA M2 Unapređenje postojećih i razvoj novih turističkih sadržaja

CILJ I SVRHA MJERE Kreiranje i unapređenje turističkih sadržaja u svrhu raznolikosti

turističke ponude

SADRŽAJ Razvoj novih i unaprjeđenje postojećih turističkih proizvoda u

područjima sportsko rekreacijskog, kulturnog, lovnog i ribolovnog,

izletničkog turizma, cikloturizma, gastronomije i enologije

Rekonstrukcija i adaptacija stambenih i gospodarskih objekata

tradicijske arhitekture i njihovo uključivanje u turističku ponudu

Poticanje komplementarnog djelovanja poljoprivrednih i turističkih

djelatnosti

Jačanje i promoviranje tradicijskih i kulturnih manifestacija

Jačanje ljudskih potencijala u turizmu

Poticanje umrežavanja turističkih dionika

REZULTAT Razvijeni novi turistički sadržaji, povećana razina kvalitete i

raznovrstnost turističke ponude; povećan broj dionika koji se bave

turizmom; obnovljeni i zaštićeni objekti tradicijske arhitekture, te

kulturno – povijesne baštine

RAZVOJNI UČINCI Jačanja gospodarskih aktivnosti i zapošljavanja u sektoru turizma

NOSITELJ Općina Sibinj/fizičke osobe, poljoprivrednih subjekti, udruge


KORISNICI Lokalno stanovništvo; turisti i posjetitelji, turističke agencije,

poljoprivredni subjekti

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj novih turističkih sadržaja

Broj obnovljenih objekata tradicijske arhitekture

Broj novih turističkih sadržaja temeljenih na kulturno –

povijesnoj baštini

Broj turističkih dolazaka i noćenja

Prihodi ostvareni od dolazaka i noćenja turista



MJERA M3 Marketing turističke destinacije i edukacija dionika u turizmu

CILJ I SVRHA MJERE Pozicioniranje područja općine kao prepoznatljive i atraktivne

destinacije na turističkom tržištu kako bi se povećao broj turista i

posjetitelja

SADRŽAJ Osnivanje turističke zajednice

Izrada turističkog marketing plana

Poticanje razvoja i izrade tradicijskih suvenira općine

Izrada turističkih promotivnih materijala

Edukacija stanovništva o mogućnostima razvoja novih turističkih sadržaja i poticanje privatnih inicijativa u turizmu

Provedba formalnih i neformalnih edukativnih programa/radionica za turističke dionike

REZULTAT Kreiran prepoznatljiv identitet područja općine kao poželjne turističke

destinacije posebnih oblika turizma

RAZVOJNI UČINCI Prepoznatljivost destinacije i turističkih proizvoda kroz porast broja

turista i prihoda od turizma



KORISNICI Lokalno stanovništvo, turisti i posjetitelji

POKAZATELJI/INDIKATORI broj zaposlenih u TZ

broj izrađenih turističko-promotivnih materijala

broj održanih edukativnih programa/radionica

broj polaznika edukativnih programa/radionica



MJERA M4 Valorizacija i uključivanje kulturne baštine i prirodnih resursa u

turističke svrhe

CILJ I SVRHA MJERE Pozicioniranje područja općine kao prepoznatljive i atraktivne

destinacije na turističkom tržištu

SADRŽAJ Obnove i adaptacija objekata kulturne, povijesne, graditeljske i

sakralne baštine

Izgradnja/unapređenje kulturno-turističkih objekata i sadržaja

Zaštita materijalne i nematerijalne kulturne baštine

Promoviranje kulturnog identiteta općine

REZULTAT Očuvani tradicijsko – autohtoni elementi lokalnog graditeljstva; kreirani

novi turistički lokaliteti i sadržaji

RAZVOJNI UČINCI Prepoznatljivost destinacije i turističkih proizvoda kroz porast broja

turista i prihoda od turizma

NOSITELJ Općina Sibinj/Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu


KORISNICI Općina Sibinj, pravne i fizičke osobe

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj obnovljenih objekata kulturne/povijesne /sakralne baštine

Broj novoizgrađenih kulturno-turističkih objekata

Broj novih kulturno-turističkih sadržaja

Broj zaštićene materijalne i nematerijalne baštine


Strateški razvojni cilj 4: Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje

P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski

razvoja

P2 Umrežavanje, partnerstvo i suradnja svih dionika lokalne

zajednice

P3 Povećanje učinkovitosti javnih funkcija i usluga

P1 – M1 Unapređenje kapaciteta civilnog društva

P2 – M1 Poticanje unutar sektorske suradnje

P3 – M1 Poboljšanje funkcioniranja lokalne

samouprave

P1 – M2 Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva

P2 – M2 Poticanje međusektorske suradnje

P3 – M2 Poboljšanje otvorenosti i transparentnosti

rada lokalne samouprave

P1 – M3 Poticanje razvoja volonterizma

P2 – M3 Jačanje djelovanja LAG-a Posavina

PRIORITET P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj

MJERA M1 Unapređenje kapaciteta civilnog društva

CILJ I SVRHA MJERE Jačanje sposobnosti upravljanja organizacija civilnog društva, te financijske samoodrživosti

SADRŽAJ Osiguranje prostornih i materijalnih uvjeta za nesmetano funkcioniranje

Kontinuirana edukacija i usavršavanje članova OCD-a u područjima upravljanja, financija, pripremi i izradi projekata, te upravljanja projektima

Promoviranje značaja i uloge OCD-a u socio-ekonomskom razvoju

REZULTAT Povećana neovisnost i profesionalnost u radu

RAZVOJNI UČINCI Ravnopravni dionici zajednice koji aktivno doprinose društvenom i gospodarskom razvoju

NOSITELJ Općina Sibinj/organizacije civilnog društva


KORISNICI Organizacije civilnog društva, građanske inicijative

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj uređenih prostora/nabavljene opreme za OCD

Broj članova OCD-a koji su sudjelovali na radionicama podizanja kapaciteta OCD-a

Broj provedenih projekata koje su vodili/sudjelovali OCD-a



MJERA M2 Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva

CILJ I SVRHA MJERE Ulaganje u lokalnu zajednicu; zapošljavanje marginaliziranih skupina

stanovništva, pomoć najsiromašnijim i najugroženijim skupinama

stanovništva

SADRŽAJ Promoviranje modela socijalnog poduzetništva

Stvaranje poticajnog okruženja za rad socijalnih poduzetnika

Poticanje socijalnih poduzetničkih inicijativa

Obrazovanje udruga iz područja socijalnog poduzetništva

Poticanje poslovnog sektora na aktivnije uključivanje u programe

socijalnog poduzetništva

REZULTAT Brže i efikasnije suočavanje poduzetnika s novim potrebama, pokrivene

socijalne potrebe u zajednici

RAZVOJNI UČINCI Stvaranje novih ekonomskih i socijalnih vrijednosti



KORISNICI Poslovni subjekti, organizacije civilnog društva


Broj utvrđenih subvencija za razvoj socijalnog poduzetništva

Broj korisnika subvencija

Broj pokrenutih socijalnih poduzetničkih inicijativa

Broj edukacija iz područja socijalnog poduzetništva

Broj sudionika edukacija iz socijalnog poduzetništva

Broj poslovnih subjekata koji provode programe/inicijative

socijalnog poduzetništva



MJERA M3 Poticanje razvoja volonterizma

CILJ I SVRHA MJERE Razvoj pozitivnog stava stanovništva, posebice mladih prema

volontiranju

SADRŽAJ Promicanje volonterizma i volonterskih aktivnosti kao društvene

vrijednosti

Motiviranje i uključivanje mladih u volonterske aktivnosti

Poticati uvođenje volonterstva u sustav odgoja i obrazovanja

Pružiti raznovrsnu pomoć socijalno osjetljivim skupinama

stanovništva kroz volonterske aktivnosti

Provedba radionica o ulozi i značaju volontiranja u razvoju društva

i same zajednice za različite skupine (nastavnike osnovnih škola, za

građane, zaposlenike u lokalnoj samoupravi, za predstavnike

privatnog sektora, o njihovoj ulozi u promoviranju i razvoju

volonterstva u zajednici)

REZULTAT Stečena nova znanja i vještine, povećan udio društveno korisnog rada

RAZVOJNI UČINCI Doprinos formiranju demokratskih promjena, razvoj civilnog društva

NOSITELJ Općina Sibinj/organizacije civilnog društva


KORISNICI Općina Sibinj, lokalno stanovništvo, poslovni subjekti, mladi, udruge

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj osoba uključenih u volonterske aktivnosti

Broj volonterskih sadržaja

Broj održanih radionica

Broj sudionika na radionicama

Broj mladih uključenih u volontiranje


PRIORITET P2 Umrežavanje, partnerstvo i suradnja svih dionika lokalne zajednice

MJERA M1 Poticanje unutar sektorske suradnje

CILJ I SVRHA MJERE Sinergijsko djelovanje unutar svakog sektora pojedinačno u svrhu

održivog socio-ekonomskog rasta

SADRŽAJ Poticanje umrežavanja dionika privatnog sektora

Poticanje umrežavanja dionika javnog sektora

Poticanje umrežavanja dionika civilnog sektora

Informiranje i edukacija dionika o mogućnostima i prednostima

umrežavanja te potencijalnim modelima suradnje

Promicanje umrežavanja i suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini

REZULTAT Informirani i educirani dionici svih sektora o mogućnostima i

prednostima umrežavanja i drugim modelima suradnje; uspostavljena

suradnja na lokalnoj i regionalnoj razini

RAZVOJNI UČINCI Povećanje gospodarske i socijalne konkurentnosti područja općine



KORISNICI Javne ustanovne/institucije, poslovni subjekti, organizacije civilnog

društva

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj informiranih i educiranih javnih, privatnih i dionika civilnog

sektora

Broj javnih, privatnih i dionika civilnog sektora uključenih u

različite oblike umrežavanja i suradnje



MJERA M2 Poticanje međusektorske suradnje

CILJ I SVRHA MJERE Unapređenje suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora na području

općine Sibnj u svrhu sveobuhvatnog razvoja područja općine

SADRŽAJ Educiranje predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora o

potencijalnim oblicima međusobne suradnje

Prijenos znanja i iskustava

Poticanje zajedničkog korištenja resursa (ljudski, infrastrukturni)

Provedba zajedničkih projekata javnog, privatnog i civilnog sektora

REZULTAT Jačanje uloge svih sektora u razvoju društva, ubrzani razvoj zajednice

RAZVOJNI UČINCI Unapređenje razvojnih potencijala općine Sibinj



KORISNICI Dionici iz javnog, privatnog i neprofitnog sektora

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj održanih edukativnih radionica

Broj sudionika edukativnih radionica

Broj pripremljenih zajedničkih projekata

Broj provedenih zajedničkih projekata



MJERA M3 Jačanje djelovanja LAG-a Posavina

CILJ I SVRHA MJERE Poticanje lokalnog održivog razvoja, jačanje dijaloga i suradnje između ruralnih dionika

SADRŽAJ Poticanje uključivanja organizacija civilnog društva i gospodarskih subjekata u djelovanje LAG-a

Aktivno sudjelovanje u provedbi strategije LAG-a Aktivno sudjelovanje u osmišljavanju i provedbi zajedničkih

projekata LAG-a Poticanje zajedničkih sektorskih projekata na području LAG-a Poticanje suradnje s drugim LAG-ovim na nacionalnoj i europskoj

razini

REZULTAT Uspostavljena partnerstva na svim razinama djelovanja

RAZVOJNI UČINCI Sinergijsko djelovanje svih razvojnih dionika u svrhu održivog razvoj

ruralnih područja



KORISNICI Dionici iz javnog, privatnog i neprofitnog sektora

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj članova LAG-a Posavina

Broj OCD-a u LAG-u

Broj gospodarskih subjekata u LAG-u

Broj pripremljenih sektorskih projekata LAG-a

Broj realiziranih sektorskih projekata

Broj inicijativa/projekata/programa u suradnji sa drugim LAG-

ovima


PRIORITET P3 Povećanje učinkovitosti javih funkcija

MJERA M1 Poboljšanje funkcioniranja lokalne samouprave

CILJ I SVRHA MJERE Profesionalizacija i modernizacija rada lokalne samouprave

SADRŽAJ Unaprijediti materijalne uvjete rada

Osigurati primjenu modernih informacijsko – komunikacijskih

tehnologija

Poboljšati upravljanje ljudskim resursima

Treninzi i radionice za predstavnike lokalne vlasti

Unaprijediti elektroničko poslovanje i pružanje elektroničkih

usluga za građane i poslovne subjekte

REZULTAT Povećana razina kvalitete javnih usluga, poboljšane ključne

kompetencije ljudskih resursa, opseg i kvaliteta javnih usluga

prilagođeni stvarnim potrebama korisnika

RAZVOJNI UČINCI Demokratska stabilnost i održivi razvoj



KORISNICI Odgovorne osobe JLS; djelatnici JUO, članovi Općinskog vijeća, članovi

Mjesnih odbora

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj nove opreme

Broj novih računala, računalne opreme i software-a

Broj održanih treninga i radionica

Broj sudionika treninga i radionica


PRIORITET P3 Povećanje učinkovitosti javih funkcija

MJERA M2 Poboljšanje otvorenosti i transparentnosti rada lokalne

samouprave

CILJ I SVRHA MJERE Jača uključenost građana u procese odlučivanja

SADRŽAJ Informiranje i poticanje građana na aktivnije uključivanje u

procese odlučivanja

Primjena modela parcitipativnog budžetiranja

Primjena softverskih alata

Unapređenje suradnje sa organizacijama civilnog društva

REZULTAT Učinkovite i pravedne javne financije, lakši prijenos informacija, bolja

komunikacija s građanima

RAZVOJNI UČINCI Jačanje povjerenja građana u institucije, privlačenje ulagača



KORISNICI Lokalno stanovništvo, organizacije civilnog društva

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj uspostavljenih on line servisa

Broj posjeta on line servisima

Broj građana/udruga uključenih u procese odlučivanja


Strateški razvojni cilj 5: Visoka razina kvalitete života

P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale

P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja

P3 Poboljšanje kvalitete i dostupnosti društvenih

sadržaja

P1 – M1 Poticanje obrazovanja za zapošljivost i

konkurentnost na tržištu rada

P2 – M1 Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne

sigurnosti

P3 – M1 Kultura i programi u kulturi

P1 – M2 Podizanje razine informatičke pismenosti i korištenja IT tehnologija

P2 – M2 Integracija osoba u nepovoljnom položaju na

tržište rada

P3 – M2 Unapređenje sportskih sadržaja i kulture u

sportu

PRIORITET P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale

MJERA M1 Poticanje obrazovanja za zapošljivost i konkurentnost

CILJ I SVRHA MJERE Stjecanje novih znanja , vještina i sposobnosti svih dobnih skupina

stanovništva

SADRŽAJ Informiranje građana o cjeloživotnom obrazovanju

Promoviranje cjeloživotnog obrazovanja

Iniciranje i održavanje edukativnih programa

Potpora programima dokvalifikacija, prekvalifikacija i stručnog

usavršavanja

Stipendiranje učenika i studenata

Subvencioniranje prijevoza za učenike i studente

Sufinanciranje darovitih učenika i studenata za odlazak na natjecanja

Subvencioniranje nabavke knjiga i informatičke opreme za učenike i

studente

REZULTAT Unaprjeđena obrazovna struktura stanovništva; povećana mobilnost radne

snage

RAZVOJNI UČINCI Smanjenje broja nezaposlenih, povećana zapošljivost stanovništva, razvoj

kulture učenja



KORISNICI Učenici, studenti, zaposleni i nezaposleni građani


POKAZATELJI/INDIKATORI Broj izrađenih informativno – promotivnih materijala

Broj održanih edukativnih programa

Broj sudionika edukativnih programa

Broj polaznika programa dokvalifikacija/prekvalifikacija/ stručnog

usavršavanja

Broj stipendista

Broj primatelja subvencija za prijevoz

Broj sudionika učeničkih i studentskih natjecanja

PRIORITET P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale

MJERA M2 Podizanje razine informatičke pismenosti i korištenja IT

tehnologija

CILJ I SVRHA MJERE Razvoj informatičkih i digitalnih kompetencija

SADRŽAJ Informiranje građana i promoviranje IT tehnologija i programa

Podizanje informatičke kulture stanovništva

Promoviranje i poticanje E-učenja

Poticanje građana na uključivanje u programe razvoja

informatičkih i digitalnih kompetencija

REZULTAT Informatički pismena i konkurentna radna snaga, razvijene digitalne

kompetencije građana

RAZVOJNI UČINCI Prilagodba i praćenje trendova suvremenog informacijskog doba,

jačanje konkurentnosti lokalnog gospodarstva



KORISNICI Učenici, studenti, nezaposleni i zaposleni građani, lokalno stanovništvo


Broj provedenih programa razvoja informatičkih vještina

Broj polaznika programa razvoja informatičkih vještina


PRIORITET P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja

MJERA M1 Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti

CILJ I SVRHA MJERE Olakšati integraciju socijalno isključenih skupina stanovništva u

zajednicu

SADRŽAJ Izgradnja novih i modernizacija postojećih objekata socijalne i

zdravstvene infrastrukture prilagođenih osobama s invaliditetom

Opremanje i modernizacija socijalne i zdravstvene infrastrukture

Razvoj programa socijalne uključenosti za ranjive skupine

stanovništva

Poticanje razvoja izvaninstitucionalnih oblika socijalne/ zdravstvene

skrbi i usluga

Sufinanciranje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženim

građanima

REZULTAT Poboljšani uvjeti i podignuta razina kvalitete za pružanje usluga

socijalne/zdravstvene skrbi

RAZVOJNI UČINCI Jačanje socijalne kohezije

NOSITELJ Ustanove zdravstvene i socijalne skrbi/Općina Sibinj


KORISNICI Skupine u nepovoljnom položaju: stariji i nemoćni, osobe s

invaliditetom, djeca i mladi, nezaposleni, hrvatski branitelji, lokalno

stanovništvo

POKAZATELJI/INDIKATORI broj obnovljenih/novih objekata socijalne i zdravstvene

infrastrukture

broj izgrađenih rampi/sanitarnih čvorova za osobe s invaliditetom

broj nabavljene opreme za objekte

broj provedenih projekata i programa iz područja socijalne skrbi

broj korisnika usluga socijalne skrbi

broj razvijenih izvaninstitucionalnih usluga skrbi

broj korisnik izvaninstitucionalnih usluga skrbi


PRIORITET P1 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja

MJERA M2 Integracija osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada

CILJ I SVRHA MJERE Jačanje kompetencija i poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom

položaju na tržištu rada

SADRŽAJ Poticanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada na

sudjelovanje u programima doškolovanja i prekvalifikacija i

stručnog usavršavanja

Subvencije za samozapošljavanje za osobe u nepovoljnom

položaju na tržištu rada

Subvencije za poslodavce koji zapošljavaju osobe u nepovoljnom

položaju

REZULTAT Poboljšane vještine i znanja osoba u nepovoljnom položaju

RAZVOJNI UČINCI Smanjenje rizika od socijalne isključenosti i siromaštava



KORISNICI Osobe sa smanjenom sposobnošću za rad, osobe s invaliditetom, žene,

mladi bez radnog iskustva, starije osobe, dugotrajno nezaposleni,

hrvatski branitelji, osobe kojima prijeti socijalna isključenost i

siromaštvo)

POKAZATELJI/INDIKATORI Broj osoba u nepovoljnom položaju sa završnim programima

doškolovanja, prekvalifikacija, stručnog usavršavanja

Broj zatraženih subvencija

Broj dodijeljenih subvencija


PRIORITET P3 Poboljšanje kvalitete i dostupnosti društvenih sadržaja

MJERA M1 Kultura i programi u kulturi

CILJ I SVRHA MJERE Unaprijediti kvalitetu kulturnog života na području općine

SADRŽAJ Poticanje stvaranja novih kulturnih programa i sadržaja

Kontinuirano organiziranje kulturnih događanja

Modernizacija postojećih i osiguravanje novih adekvatnih prostora

za provedbu kulturnih programa i djelatnosti

Motiviranje građana, posebno mladih za sudjelovanje u kulturnom

životu općine

Omogućiti dostupnost kulturnih sadržaja osobama s posebnim

potrebama

Sufinanciranje projekata i programa u kulturi

REZULTAT Razvijeni novi kulturni sadržaji

RAZVOJNI UČINCI Očuvanje i promicanje kulturnog identiteta, poticanje kulturnog

stvaralaštva i inovativnosti u kulturi

NOSITELJ Općina Sibinj/kulturne ustanove i organizacije


KORISNICI Organizacije i udruge građana u kulturi, posjetitelji kulturnih događanja,

djelatnici u kulturi, djeca i mladi, osobe s posebnim potrebama

POKAZATELJI/INDIKATORI broj novih kulturnih sadržaja

broj održanih kulturnih događanja

broj obnovljene/izgrađene infrastrukture za potrebe u kulturi

broj posjetitelja kulturnih događanja


PRIORITET P3 Poboljšanje kvalitete i dostupnosti društvenih sadržaja

MJERA M2 Unpređenje sportskih sadržaja i kulture u sportu

CILJ I SVRHA MJERE Povećanje uključenosti stanovništva u sportsko-rekreacijske programe,

posebice djece i mladih, poticanje zdravih stilova života

SADRŽAJ Informiranje građana i podizanje svijesti o važnosti rekreacije i

zdravog života

Poticanje organizacije sportskih događanja i natjecanja

Poticanje razvoja kulture navijanja i ponašanja gledatelja

Sufinanciranje rada sportskih klubova i programa

REZULTAT Podignuta svijest javnosti o značaju sporta kroz osmišljeno i sadržajno

korištenje slobodnog vremena, posebice djece i mladeži

RAZVOJNI UČINCI Poboljšano zdravstveno stanje stanovništva



KORISNICI Djeca i mladi, sportski klubovi, lokalno stanovništvo


Broj članova sportskih udruga i klubova

Broj aktivnih sportaša

Broj rekreativaca

Broj održanih sportskih događanja

Broj sudionika sportskih događanja

Broj dodijeljenih financijskih potpora sportskim klubovima i

programima


4. HORIZONTALNE TEME

U procesu izrade Strateškog razvojnog programa općine Sibinj posebna pozornost usmjerena

je usklađenosti ciljeva, prioriteta i mjera s tzv. horizontalnim načelima dobre prakse EU-a u

lokalnom gospodarskom razvoju. Ova načela razvila su se iz dugog iskustva u bavljenju

gospodarskim promjenama na lokalnoj i regionalnoj razini, a to su: ƒ

Informacijsko društvo

Održivi razvoj i zaštita okoliša

Jednake mogućnosti i ljudska prava

4.1. Informacijsko društvo

„Informacijsko društvo“ kao pojam je uveden početkom 1990-ih godina kao odgovor

Europske unije na revoluciju u društvu potaknutu ubrzanim razvojem komunikacijskih

tehnologija. Budući da tehnološki napredak omogućuje obradu, pohranjivanje, pristup i

prijenos informacija u bilo kojem obliku i neovisno o udaljenosti, vremenu i količini, razvoj

informacijske tehnologije uvelike mijenja način na koji živimo i radimo. U tom kontekstu, cilj

informacijskog društva je jačanje gospodarske konkurentnosti EU i poboljšanje ekonomskih i

društvenih struktura. Prvi strateški dokument o informacijskom društvu, „Put Europe u

informacijsko društvo“, predstavljen je 1994. godine i u njemu su predložene mjere za

stvaranje standarda i okvira za informacijsko društvo. Budući da je adekvatna tehnologija

ključna za to, EU je odonda veliku pozornost posvetila otvaranju tržišta i ulaganju u

tehnologiju. U Lisabonu je 2000. godine pokrenuta inicijativa eEurope za razdoblje do 2005.

godine, kojom se građanima nastojalo omogućiti kvalitetnije, brže i transparentnije usluge

(primjerice elektroničko zdravstvo, elektroničko učenje i elektroničke vladine usluge). Za

razdoblje od 2005. do 2010. godine donesena je strategija i2010, koja je za cilj imala

potaknuti razvoj i korištenje digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu, s posebnim

naglaskom na uvođenje širokopojasnog interneta.

U prosjeku, 93% Europljana koristi širokopojasni Internet, ali je potrebno istaknuti da samo

pojedine zemlje nude tu vrstu pristupa Internetu i u ruralnim područjima. Europski statistički

ured EUROSTAT je u prosincu 2012. godine objavio rezultate istraživanja o korištenju

informatičkih tehnologija među pojedincima i tvrtkama na europskoj razini. U navedeno

istraživanje bili su uključeni i hrvatski građani i tvrtke.

*Izvor: Erste banka, EU šalabahter br. 12


Istraživanje je pokazalo da su hrvatske tvrtke u okviru europskog prosjeka po pitanju

korištenja informatičkih tehnologija – 96% hrvatskih tvrtki ima pristup internetu (95% u EU),

41% koristi razne mobilne uređaje za pristup internetu (47% u EU), dok 66% hrvatskih tvrtki

ima mrežnu stranicu (69% u EU). Po pitanju korištenja mrežnih alata za ispunjavanje obveza

prema javnim tijelima, hrvatske tvrtke uglavnom ne zaostaju znatno za ostatkom Europske

unije – 78% hrvatskih tvrtki preuzima sve potrebne obrasce s interneta (76% u EU), 72%

pronalazi potrebne informacije i propise na internetu (74% u EU) dok ih 63% koristi Internet

za slanje ispunjenih obrazaca javnim tijelima (69% u EU).

Digitalna agenda za Europu je jedna od sedam tematskih inicijativa stvorenih unutar

strategije Europa 2020, i definira ulogu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u

dostizanju ciljeva zacrtanih u strategiji Europa 2020. Glavni cilj ove inicijative je maksimizirati

društveni i ekonomski potencijal informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a posebice

interneta, u svim sferama poslovnog i društvenog života, i to kroz poticanje inovacija i

ekonomskog rasta, kao i poboljšanja u dnevnom životu građana i tvrtki. Veća primjena

digitalnih tehnologija će povećati kvalitetu života Europljana kroz bolju zdravstvenu skrb,

sigurniji i učinkovitiji promet, čišći okoliš, nove medijske mogućnosti i lakši pristup javnim

uslugama i kulturnim sadržajima. U skladu s tim, metode ostvarivanja informacijskog društva

su sljedeće:

poticanje istraživanja, razvoja i korištenja novih informacijskih i komunikacijskih

tehnologija (IKT)

stvaranje regulatornog okvira i standarda koji će omogućiti tržišno natjecanje

poticanje razvoja aplikacija, sadržaja i inicijativa koje građanima omogućuju

sudjelovanje u informacijskom društvu i korištenje njegovih prednosti.

Najveći izvori financiranja informacijskog društva u financijskoj perspektivi EU od 2014. do

2020. godine će biti program Horizont 2020 i financijski instrument Connecting Europe.

Program Horizont 2020 će objediniti sve postojeće europske programe financiranja na

području istraživanja i inovacija, kao npr. CIP i FP7. Istraživanja i inovacije u okviru

informacijskih i komunikacijskih tehnologija u okviru programa Horizont 2020 će donijeti

napredak europskim građanima i poduzetnicima te odgovoriti rastućim potrebama u

zdravstvu, prometu, zaštiti okoliša i informatičkoj sigurnosti.

Connecting Europe će u financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. godine biti jedan od

ključnih instrumenata za promicanje rasta, zapošljavanja i konkurentnosti kroz ciljana

infrastrukturna ulaganja na europskoj razini, i to na području prometa, energije i

informatizacije. EU planira uložiti novac u projekte koji će privući dodatne privatne i javne

izvore financiranja koristeći inovativne financijske instrumente, poput europskih projektnih

obveznica, što bi u konačnici moglo značiti investicije višestruko vrjednije od sredstava

uloženih od strane EU.


Od 50 milijardi €, koliko je predviđeno za cijeli instrument, 9,2 milijarde € će biti namijenjene

ulaganjima u brži Internet i europske digitalne usluge od kojih će preko 100 milijuna

Europljana imati izravne koristi.

Kao i u većini drugih ruralnih područja, gospodarstvo na području općine Sibinj ovisno je o

tradicionalnim tehnologijama, te je nedovoljan broj proizvoda s većom dodanom

vrijednošću. Ujedno, još je relativno slabo korištenje suvremenih informacijsko-

komunikacijskih tehnologija od strane poduzetnika, primarno onih malih i srednjih, u

svakodnevnom poslovanju. Jednako tako, još uvijek je relativno mali broj korisnika

suvremenih informacijskih tehnologija i među lokalnim stanovništvom, što dovodi i do

smanjenih mogućnosti pristupa informacijama, a time i do nepovoljnijeg položaja u odnosu

na korisnike IKT-a. Vrlo je značajno da primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija

(IKT) ne ostane ograničena na poslovni sektor već da ima snažne implikacije na dobro

upravljanje Općinom kao i na cjelokupno civilno društvo. Prioriteti i mjere iz Strateškog

razvojnog programa podržavaju projektne prijedloge vezane za informacijsko-komunikacijske

tehnologije u smislu izobrazbe, razvoja ljudskih resursa i osiguranja komunikacijske

infrastrukture. Suvremena dostignuća informacijsko-komunikacijskih tehnologija koristit će

se za razvoj novih mogućnosti u različitim gospodarskim sektorima (u uslužnim

djelatnostima, posebice turizmu za kojega suvremene informacijske tehnologije

predstavljaju izuzetno značajan medij promidžbe kao i distribucije), te poboljšanje logističke

konkurentnosti.

Sve aktivnosti/projekti definirani Strateškim razvojnim programom usmjereni su da u

poticanju gospodarskih aktivnosti uzmu u obzir značenje koje informacijsko-komunikacijske

tehnologije imaju za rast konkurentnosti:ƒ

pomažu društveno izoliranim osobama i zajednicama kako bi se riješio problem

njihove isključenosti, odnosno kako bi ih se uključilo u razvojne procese

koriste se u strateškim mogućnostima zaposlenja te da se osigura adekvatna i

održiva infrastruktura za podršku takvih mogućnosti;

na odgovarajući način pomažu boljoj i uspješnijoj promociji kulturno-povijesnog

nasljeđa i baštine radi razvoja turizma i podizanja kvalitete života lokalnog

stanovništva.

Dugoročne implikacije u svim sektorima poslovanja i kvalitete života – jačanje

konkurentnosti poslovnih subjekata, jača prisutnost zajednica u javnosti, razvoj novih

individualnih vještina kod pojedinaca koje doprinose otvaranju novih mogućnosti.

Da bi se navedeno i ostvarilo, mora postojati i svijest i razumijevanje o tome što se sve može

postići uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije, a to zahtijeva široku edukaciju

na svim razinama.


4.2. Održivi razvoj i zaštita okoliša

Intenzivan industrijski razvoj tijekom 20. stoljeća izazvao je niz problema vezanih za okoliš

kao što su klimatske promjene, oštećenje ozonskog omotača, pojava elementarnih

nepogoda i uništenje šuma. Pod utjecajem tih saznanja ojačala je svijest o važnosti zaštite i

očuvanja okoliša, te su Ujedinjeni narodi 1983. godine osnovali Svjetsku komisiju za zaštitu

životne sredine i razvoj (poznatu pod nazivom „Brundtland komisija“) koja je imala zadatak

ispitati stanje životne okoline i načine izravnog uključivanja zaštite i očuvanja okoliša u

planove razvoja. 1987. godine u izvještaju „Brundtland komisije“ pod naslovom "Naša

zajednička budućnost" po prvi puta se spominje pojam održivog razvoja koji je definiran kao

razvoj koji zadovoljava potrebe današnjih generacija ne ugrožavajući buduće generacije u

zadovoljavanju njihovih potreba.

Na ovoj se definiciji temelje sveobuhvatna nastojanja međunarodne politike po pitanju

zaštite životne sredine. Ta su nastojanja formulirana na konferenciji u Rio de Janeiru

održanoj 1992. godine pod nazivom "Skup o Zemlji" u okviru koje je usvojena Agenda 21

(Akcijski plan za 21. stoljeće) koja daje snažnu potporu integriranju održivog razvoja u

sveoubuhvatne procese razvoja. U tom globalnom planu prepoznati su problemi ljudskog

odnosa prema okolišu, ustanovljeni njihovi uzroci, te predložene aktivnosti za njihovo

rješavanje. Naglašeno je da se problemi moraju rješavati aktivnostima na svim razinama, od

globalne do lokalne razine, te da ključnu ulogu u ostvarivanju održivog razvoja moraju imati

lokalne vlasti, kojima je upućen poziv da zajedno sa svojim stanovnicima potaknu razgovor o

održivom razvoju i naprave pojedinačne nacrte djelovanja na tom putu, specifične za svoje

područje - lokalne Agende 21.

Danas u modernom svijetu postoji tendencija da probleme zaštite okoliša analiziraju

stručnjaci, koji predlažu svoja rješenja. Razna se "rješenja" usvajaju i raspravljaju u okviru

različitih razvojnih strategija koje promiču političari. Tada rješenja ugrađena u razvojne

strategije administriraju i provode službenici ili od vlade određene organizacije civilnog

društva. Građani (javnost) često, u najboljem slučaju, imaju izbor između prije određenih i

suprotstavljenih rješenja iza kojih se kriju različiti interesi, a ne opće dobro.

Proces planiranja uz sudjelovanje javnosti u kojem lokalna zajednica ima proaktivnu ulogu

još uvijek nije uobičajena praksa u Hrvatskoj. Iz tog razloga često nastaju neprovedivi planovi

i projekti, koje građani ne vide kao „svoje“. Građani nisu bili uključeni u planiranje i proces

odlučivanja, a njihova mišljenja, pristupi, vrijednosti i ideje nisu uzeti u obzir.


Mnoge su lokalne samouprave kolebljive ili se boje poticati sudjelovanje građana, jer

smatraju da će ono dodatno opteretiti njihove već ionako oskudne resurse, osobito

proračun. Lokalne su samouprave u strahu da će građani, ako ih se pita za mišljenje, odmah

tražiti od lokalne samouprave veću brigu za okoliš i skuplje načine rješavanja problema u

okolišu.

Uvriježeno je mišljenje da je sudjelovanje građana ponajprije poželjno za lokalne

samouprave sa stabilnijom financijskom osnovicom. Međutim, ta je predodžba u potpunosti

kriva. Pravi smisao sudjelovanja građana ne sastoji se samo u tome da se od građana traže

njihovi odgovori o tome što žele da bude učinjeno ili koje usluge trebaju, već ono donosi

brojne prednosti poput povećanje razumijevanja građana o mogućnostima poboljšanja

kvalitete okoliša; povećanje brige zajednice za rješavanje problema okoliša, što pomaže pri

društvenom povezivanju i osjećaju društvene odgovornosti; jačanje osjećaja kod građana da

njihovo sudjelovanje ima pozitivan utjecaj na uvjete života u njihovoj zajednici; povećanje

znanja i svijesti o utjecaju poslovnog sektora na okoliš i zajednicu u kojoj djeluje; smanjenje

prostora za potencijalne sukobe s lokalnom samoupravom; donošenje kreativnih rješenja

koja odgovaraju lokalnim potrebama; kompetentnije donošenje kvalitetnijih odluka,

uvažavanjem različitih mišljenja i pristupa, vrijednosti i ideja te prikupljanje izravnih spoznaja

o okolini u kojoj žive članovi zajednice; unaprjeđenje svijesti građana o pitanjima zaštite

okoliša i razumijevanje javnosti za projekte i pitanja koja su utjecala na donošenje odluka, što

je uvjet za povećanje povjerenja građana u institucije vlasti.

Stoga je ovim Strateškim razvojnim programom obuhvaćeno uključivanje zajednice u ciljeve

planiranja zaštite okoliša na lokalnoj razini koje će omogućiti lokalnom stanovništvu

izražavanje potreba i problema, sudjelovanje u izradi i provođenju programa zaštite okoliša,

unaprijeđenje znanja i vještina lokalnog stanovništva, ali i aktivan doprinos stvaranju

dugoročnog partnerstva unutar same zajednice.

4.3. Jednake mogućnosti i ljudska prava

Već Ugovor EU iz Amsterdama 1989. naglašava važnost jednakih mogućnosti u programima

koje financira EU. Promicanje jednakih mogućnosti odnosi se ne samo na ravnopravnost

spolova nego i na jednake mogućnosti, odnosno ravnopravnost za sve socijalno isključene

osobe kao što su invalidne osobe, odnosno osobe smanjih radnih sposobnosti, etničke

skupine, bivši ovisnici o narkoticima, bivši prijestupnici, starije nezaposlene osobe,

samohrani roditelji, ruralne periferne zajednice slabijih obrazovnih mogućnosti itd.

Promicanje jednakih mogućnosti zahtijeva uklanjanje prepreka kako strukturalno tako i u

ponašanju, a koje ograničavaju sposobnost pojedinca da sudjeluje u socioekonomskom

životu zajednice.


Definiranje strateških razvojnih ciljeva i prioriteta Strateškog razvojnog programa općine

Sibinj temeljeni su na pretpostavci da svi dionici društva moraju imati pozitivnu ulogu u

budućem razvoju područja općine. Stoga “jednake mogućnosti” prožimaju cijeli proces

izrade Strateškog razvojnog programa, od osnovne analize do izbora projekata. Jednakost

spolova i osiguranje pristupa mogućnostima za sve članove zajednice, ima velike

gospodarske implikacije za općinu Sibinj.

Premda svi prioriteti i mjere u Strateškom razvojnom programu polaze od načela “jednakih

mogućnosti”, posebno ističemo slijedeće prioritete i mjere:

SRC 4 – P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj; M2 Poticanje

razvoja socijalnog poduzetništva, M3 Poticanje razvoja volonterizma

SRC 5 - P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale; M1 Poticanje obrazovanja za

zapošljivost i konkurentnost na tržištu rada

SRC 5 – P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja; M1 Unapređenje zdravstvene

zaštite i socijalne sigurnosti, M2 Integracija osoba u nepovoljnom položaju na tržište

rada


5. USKLAĐENOST S RAZVOJNOM DOKUMENTACIJOM VIŠIH RAZINA

Prepoznavanje i uvažavanje šireg planskog konteksta ključan je element svakog razvojnog

plana. Širi planski kontekst ove Strategije razvoja su županijski razvojni planovi i strategije,

nacionalni razvojni planovi i strategije, te politike, strategije i programi EU-a. Prilikom

pripreme Strateškog razvojnog programa općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020. vodilo se

računa o njezinoj usklađenosti s navedenim širim okvirom na način da slijede opće razvojne

smjernice zadane strateškom dokumentacijom više razine.

Županijska razvojna strategija Brodsko posavske županije

Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020.

Strateški cilj 1: Jačanje gospodarstva na način koji vodi značajnom i kontinuiranom povećanju zaposlenosti i kvalitete radnih mjesta Prioritet 3: Aktivnosti za privlačenje investitora iz Hrvatske i inozemstva Prioritet 4: Gospodarska i prometna infrastruktura kao preduvjet razvoja sektora distribucije i logistike Prioritet 5: Poticanje razvoja prerađivačke industrije, poljoprivrede i turizma Prioritet 6: Poticanje razvoja obrtništva

SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursma P1 Unapređenje poduzetničke i investicijske klime M1 Izgradnja poduzetničke infrastrukture M2 Institucionalna podrška M3 Promidžba i marketing područja općine kao privlačnog investicijskog područja SRC 1: Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture P2 Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata M2 Izgradnja/modernizacija prometne infrastrukture P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti P 4 Razvoj selektivnih oblika turizma P2 Jačanje konkurentnosti MSP i obrtništva

Strateški cilj 2: Zaštita prirode i okoliša kao temelja održivog razvoja i gospodarskih aktivnosti Prioritet 1: Komunalna infrastruktura Prioritet 2: Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost Prioritet 3: Ruralni razvoj Prioritet 4: Očuvanje biološke raznolikosti

SRC 1: Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture P2 Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata M1 Izgradnja/modernizacija komunalne infrastrukture SRC 2: Održivo upravljanje okolišem P1 Učinkovito korištenje energije P2 Racionalan i održiv sustav gospodarenja otpadom P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa M1 Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursima P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti M1 Osiguranje uvjeta za učinkovitu i održivu poljoprivrednu proizvodnju


Strateški cilj 3: Kontinuiran razvoj obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarstva Prioritet 1: Praćenje potreba tržišta rada Prioritet 2: Povezivanje obrazovnih institucija s gospodarstvom Prioritet 3: Provedba programa cjeloživotnog obrazovanja koji će poticati stvaranje znanja i vještina

SRC 5: Visoka razina kvalitete života P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale M1 Poticanje obrazovanja za zapošljivost i konkurentnost na tržištu rada SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursima P2 Jačanje konkurentnosti MSP i obrtništva M2 Cjeloživotno obrazovanje

Strateški cilj 4: Poboljšanje kvalitete života, razvoj društvene infrastrukture i unapređenje položaja socijalno osjetljivih skupina Prioritet 1: Podrška sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Prioritet 2: Unapređenje kvalitete života Prioritet 3: Podrška razvoju civilnog društva

SRC 1: Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture P3 Unapređenje javne i društvene infrastrukture M1 Odgojno – obrazovna infrastruktura M2 Športsko rekreacijska infrastruktura M3 Društvena infrastruktura i javni prostori SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursima P4 Razvoj selektivnih oblika turizma M4 Održivo korištenje kulturne baštine i prirodnih resursa u turističke svrhe SRC 4: Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj SRC 5: Visoka razina kvalitete života P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja P3 Poboljšanje kvalitete i dostupnosti društvenih sadržaja

Strategija razvoja turizma Republike

Hrvatske do 2020. Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje

2015. – 2020.

Glavni cilj - povećanje atraktivnosti i

konkurentnosti hrvatskog turizma, što će

rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih

destinacija u svijetu po kriteriju

konkurentnosti

SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursma P4 Razvoj selektivnih oblika turizma M1 Izgradnja turističke infrastrukture

Strateški ciljevi

1. Poboljšanje strukture i kvalitete

smještaja

2. Novo zapošljavanje

3. Investicije

4. Povećanje turističke potrošnje


Strategija regionalnog razvoja RH 2011. – 2013. Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020.

SC 1: Razvoj županija i statističkih regija Prioriteti:

Poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i slatkovodno ribarstvo

Razvoj regionalne infrastrukture Povećanje konkuretnosti gospodarstva Zaštita okoliša Jačanje ljudskih potencijala

SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursma P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti P2 Jačanje konkurentnosti MSP i obrtništva SRC 2: Održivo upravljanje okolišem P1 Učinkovito korištenje energije P2 Racionalan i održiv sustav gospodarenja otpadom P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa SRC 5: Visoka razina kvalite života P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale

SC 2: Razvoj potpomognutih područja

SC 3: Razvoj pograničnih područja

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020. Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020.

Opći cilj – povećanje konkurentnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj

SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursma P2 Jačanje konkurentnosti MSP i obrtništva M1 Umrežavanje i suradnja M3 Zeleno gospodarstvo, istraživanje i inovacije

SC 1: Poboljšanje ekonomske uspješnosti Pružanje potpore poduzećima u modernizaciji postrojenja i

opreme, uvođenju tehnologija, postupaka i normi te mjere za unapređenje učinkovitosti sektora proizvodnje

Promicanje usvajanja i uporabe informacijske te komunikacijske tehnologije i potpora ulaganju u digitalnu tehnologiju

Pružanje pomoći pojedinačnim poduzećima i skupinama poduzeća u procesu internacionalizacije poslovanja

Razvoj klastera, udruga, vrijednosnih lanaca i poslovnih mreža koje obuhvaćaju malo gospodarstvo, PPI-ja i javnih istraživačkih organizacija za jačanje konkurentnosti pojedinačnih poduzeća

Pružanje potpore poduzećima za ulaganje u R&D i inovacije te povezivanje s visokoškolskim ustanovama i javnim istraživačkim organizacijama za jačanje konkurentnosti razvojem novih proizvoda i usluga

Pružanje potpore poduzećima u primjeni tehničkih normi i sustava kvalitete

SC 2: Poboljšan pristup financiranju Povećanje ponude mikrofinanciranja i ostalih inicijativa za bolji

pristup financijama za otvaranje novih poduzeća te olakšavanje problema u ranom životnom ciklusu s kojima se suočava malo gospodarstvo

Razvijanje novih oblika financiranja za novoosnovana poduzeća i razvoj maloga gospodarstva (ulaganje temeljnoga kapitala,

SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursma P1 Unapređenje poduzetničke i investicijske klime M2 Institucionalna podrška


fondovi rizičnoga kapitala i poslovni anđeli) te pružanje potpore malom gospodarstvu za osiguravanje korištenja financijskih mogućnosti

Pružanje potpore za jačanje kapaciteta u sektoru maloga gospodarstva za pripremanje održivih i profitabilnih investicijskih projekata te razvoj kapaciteta poduzetnika za pripremanje projekata i upravljanje projektima, posebice onima koji imaju potporu Strukturnih fondova EU i ostalih donatora

M3 Promidžba i marketing područja općine kao privlačnog investicijskog područja

SC 3: Promocija poduzetništva Inicijative kojima je cilj promijeniti postojeće dominantne stavove

prema poduzetništvu Poticanje otvaranja novih poduzeća te pružanje potpore

novootvorenim poduzećima i samozaposlenima Jačanje izobrazbe za poduzetništvo i poduzetničke kompetencije u

sklopu kurikuluma školskih i visokoškolskih ustanova te na sveučilištima i znanstvenim ustanovama

Poboljšanje kvalitete i kvantitete usluga pružanja poslovne potpore Poboljšanje ponude poduzetničke infrastrukture, posebno one namijenjene poduzetnicima početnicima i onima koji se bave djelatnostima baziranim na znanju

Stvaranje povoljna utjecaja na ulagačku klimu i osiguranje konkurentnosti za natjecanje za strane ulagačke projekte te proaktivno privlačenje izravnih stranih ulaganja

SC 4: Poboljšanje poduzetničkih vještina Podupiranje modernizacije poslovanja kroz izobrazbu za

poduzetnike u Hrvatskoj Potpora unapređenju strukovnih kompetencija poduzetnika i

njihovih zaposlenika uključivanjem u različite oblike neformalnog obrazovanja (seminari, tečajevi i dr.) i informalnog obrazovanja

Pružanje stručne potpore ključnim aspektima poslovnog upravljanja, kao što su inovacije, upravljanje kvalitetom i marketing

Razvijanje novih modela pristupa i usvajanja „najbolje prakse“ upravljanja te promicanje uspješnih priča za poticanje širenja inovativnog upravljanja u sektoru maloga gospodarstva

Potpora razvoju opće svijesti o potrebi edukacije i usavršavanja te većem usvajanju cjeloživotnog učenja u malom gospodarstvu u Hrvatskoj.

SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursma M2 Cjeloživotno obrazovanje

SC 5: Poboljšano poslovno okruženje


Program ruralnog razvoja RH 2014. -2020. Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020.

Opći ciljevi: Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednog i

prehrambenog sektora Promicanje okolišno učinkovitog poljoprivrednog

sustava Poboljšana učinkovitost resursa, te pomaka ka

klimatskih elastičnoj poljoprivredi, prehrambenoj industriji i šumarstvu

Smanjenje ruralne depopulacije i povećanje kvalitete života, te gospodarski oporavak

SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursma P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti

Prioriteti: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi,

šumarstvu i ruralnim područjima Jačanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i

konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama

Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi

Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom

Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

P3 – M1 Osiguranje uvjeta za učinkovitu i održivu poljoprivrednu proizvodnju P3 – M2 Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava P3 – M3 Poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda


Nacionalna strategija zaštite okoliša Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020.

Globalni, opći dugoročni ciljevi: Održavati i poboljšavati sveukupnu kakvoću života Održavati trajan pristup prirodnim izvorima Izbjeći svaku trajnu štetu okolišu Smatrati da k održivom ide onaj razvoj koji zadovoljava

sadašnje potrebe, a bez ugrožavanja budućih naraštaja i mogućnosti da zadovolje vlastite potrebe

SRC 2: Održivo upravljanje okolišem P1 Učinkovito korištenje energije M1 Primjena mjera energetske učinkovitosti M2 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije P2 Racionalan i održiv sustav gospodarenja otpadom M1 Poboljšanje sustava prikupljanja, selektiranja i zbrinjavanja otpada M2 Jačanje svijesti stanovništva o odgovornom odnosu prema okolišu P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa M1 Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti M2 Zaštita i turistička valorizacija specifičnih prirodnih područja

Dugoročni nacionalni ciljevi: Sačuvati i unaprijediti kakvoću voda, mora, zraka i tla u

Republici Hrvatskoj Održati postojeću biološku raznolikost u Republici

Hrvatskoj sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i značajke

područja posebnih prirodnih vrijednosti (more, obala i otoci, planinski dio Republike Hrvatske itd.)

Opći prioriteti: Striktna provedba propisa zaštite okoliša Podizanje svijesti o potrebi zaštite okoliša, to jest,

obrazovanje za okoliš Integralni pristup u borbi protiv zagađivanja (osobito

zraka, mora, voda i tla) i djelovanje usmjereno k prevenciji nastanka otpada (sustav gospodarenja otpadom)

Održivo gospodarenje prirodnom baštinom i prirodnim resursima: tlom, vodama, morem, krajolikom te Jadranskom obalom i otocima

Reduciranje potrošnje energije iz neobnovljivih izvora Unapređenje kakvoće okoliša urbanih sredina Unapređenje zdravlja i sigurnosti, osobito kroz

upravljanje industrijskim hazardima


Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. –

2016.


Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnog društva

SRC 4: Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj M1 Unapređenje kapaciteta civilnog društva

Civilno društvo i sudionička demokracija

Osnaživanje uloge OCD-a za društveno ekonomki razvoj

Djelovanje i daljnji razvoj civilnog društva u međunarodnom kontekstu

Nacionalna strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014. – 2020.


Strateško područje: Obrazovanje i cjeloživotno učenje

SRC 5: Visoka razina kvalitete života P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale M1 Poticanje obrazovanja za zapošljivost i konkurentnost na tržištu rada M2 Podizanje razine informatičke pismenosti i korištenja IT tehnologija P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja M2 Integracija osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada M1 Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti

Strateško područje: Zapošljavanjei pristup zapošljavanju

Strateško područje: stanovanje i dostupnost energije

Strateško područje: pristup socijalnim naknadama i uslugama

Strateško područje: pristup zdravstvenom sustavu

Strateško područje: skrb o starijim osobama

Strateško područje: borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost

Strateško područje: uravnoteženi regionalni razvoj


Tematski ciljevi EU 2014. – 2020. Strateški razvojni program općine Sibinj za razdoblje 2015. – 2020.

Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursma P2 Jačanje konkurentnosti MSP i obrtništva M3 Zeleno gospodarstvo, istraživanje i inovacije SRC 2: Održivo upravljanje okolišem P1 Učinkovito korištenje energije P2 Racionalan i održiv sustav gospodarenja P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa SRC 5: Visoka razina kvalitete života P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale M1 Poticanje obrazovanja za zapošljivost i konkurentnost na tržištu rada M2 Podizanje razine informatičke pismenosti i korištenja IT tehnologija P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja SRC 4: Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje P1 – M2 Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva P3 Povećanje učinkovitosti javnih funkcija i usluga M1 Poboljšanje funkciniranja lokalne samouprave M2 Poboljšanje otvorenosti i transparentnosti rada lokalne samouprave

Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeda,poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakultura

Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima

Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima

Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi

Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage

Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva

Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava


V. PROVEDBA STRATEŠKOG

RAZVOJNOG PROGRAMA


1. INSTITUCIONALNI OKVIR

Uspješan i održiv razvoj općine Sibinj predstavlja kompleksan proces u kojemu je

koordiniranost institucija u procesu provedbe Strateškog razvojnog programa ključna. Dobro

kapacitirane, lokalne institucije moraju biti organizirane i dostupne tako da pomognu u

identificiranju i mobiliziranju svih resursa u svrhu implementacije SRP-a. Kako bi se Strategija

uspješno provela potrebna je suradnja između središnje državne, regionalne i lokalne vlasti,

ali i različitih tijela uprave, institucija i poduzeća, te svih drugih dionika na lokalnoj razini.

Navedeno najviše dolazi do izražaja kod velikih kapitalnih projekata, kod koji se isprepleću

nadležnosti državne, regionalne i lokalne razine, te financiranje i provedba aktivnosti

projekata.

Provedba Strateškog razvojnog programa općine Sibinj u najvećoj je mjeri u nadležnosti

javnog sektora. Javni sektor uključuje Općinu i institucije, odnosno organizacije i ustanove

javnog sektora s područja općine Sibinj kao što su škole i sl. Ključnu ulogu u provedbi

Strateškog razvojnog programa ima Općina Sibinj, odnosno Jedinstveni upravni odjel.

USPJEŠNA IMPLEMENTACIJA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA

Civilni sektor

Javni sektor

Privatni sektor


Planskim dokumentima koje donosi, Općina će osigurati provedbu Strateškog razvojnog

programa, te poduzimati mjere/aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se što uspješnije

implementirale sve definirane razvojne mjere. U okviru svoga djelokruga rada Jedinstveni

upravni odjel prati provedbu, priprema i provodi općinske razvojne projekte te obavlja i

druge poslove od značaja za provedbu Strateškog razvojnog programa.

Vrlo značajan dionik u provedbi Strateškog razvojnog programa je i privatni sektor kao

pokretač razvoja i zapošljavanja. Jedan od ciljeva Strateškog razvojnog programa je potaknuti

i afirmirati dijalog s poslovnim sektorom, te ukloniti zapreke i stvoriti što kvalitetnije

okruženje za djelovanje i realizaciju poduzetničkih inicijativa kojima se ostvaruje razvoj

gospodarstva i novo zapošljavanje, te dugoročno poboljšava kvaliteta života stanovništva.

Stoga su strategijom definirane mjere koje trebaju osigurati povoljniju poduzetničku klimu,

osnovnu poduzetničku infrastrukturu, ali i kontinuiranu institucionalnu potporu jačanju

gospodarskih aktivnosti. Provedbom strategije treba omogućiti jače sudjelovanje privatnog

sektora i u tradicionalno „javnim“ funkcijama: obrazovanju, kulturi, sportu, te zdravstvu i

socijalnoj skrbi.

Kako u samoj izradi, tako i u provedbi Strateškog razvojnog programa općine Sibinj, civilni

sektor ima značajnu ulogu. Organizacije civilnog društva su važan sudionik u procesu razvoja

općine i cjelokupne lokalne zajednice. Uspostavljanjem kvalitetne suradnje s ostalim

dionicima i proaktivnim djelovanjem, organizacije civilnog društva mogu ne samo doprinijeti

poboljšanju kvalitete života na području općine, nego i utjecati na povećani dotok

financijskih sredstava iz nacionalnih i EU fondova i programa namijenjenih financiranju

inicijativa i projekata iz različitih područja djelovanja.

Stoga, kako bi se osigurala uspješna provedba Strateškog razvojnog programa formirat će se

Radna grupa za provedbu, koja će biti zadužena za koordinaciju i praćenje provedbe

Strateškog razvojnog programa, a činiti će je četiri člana. Radna grupa za provedbu biti će

odgovorna za koordinaciju i praćenje provedbe i realizaciju definiranih prioriteta i mjera, te

komunikaciju s dionicima i prikupljanje razvojnih projekata. Članovi Radne grupe za

provedbu sastajat će se jednom svaka četiri mjeseca kako bi razmijenili informacije o

odrađenim aktivnostima i dogovorili konkretne aktivnosti za naredno razdoblje.


2. BAZA PROJEKTNIH IDEJA/RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE SIBINJ

R.br. Naziv projekta

Ukupna vrijednost

projekta (Kn sa PDV-om)

Razina pripremljenosti projekta Usklađenost projekta sa strateškim ciljevima i

prioritetima Projektna

ideja U

pripremi Spreman za

financiranje/ provedbu

1. Izgradnja pješačke staze u naselju Bartolovci

1.000.000,00

SRC 1 P2 - M2

Izgradnja/modernizacija prometne infrastrukture

2. Sanacija krovišta na društvenom domu u naselju Bartolovci

100.000,00

SRC 1 P3 – M3

Društvena infrastruktura i javni prostori

3. Društveni dom u naselju Gromačnik

100.000,00

SRC 1 P3 – M3


4. Društveni dom u naselju Grgurevići

100.000,00

SRC 1 P3 – M3


5. Društveni dom u naselju Slobodnica

100.000,00

SRC 1 P3 – M3


6. Nabava komunalnog vozila

360.000,000

SRC 2 P2 – M1

Poboljšanje sustava prikupljanja, selektiranja i

zbrinjavanja otpada

7. Sanacija komunalnog otpada

1.000.000,00

SRC 2 P2 – M1


zbrinjavanja otpada

8. Izgradnja dječjeg vrtića

3.500.000,00

SRC 1 P3 – M1

Odgojno – obrazovna infrastruktura

9. Izgradnja javne rasvjete u ulici A. Stepinca u naselju Sibinj

500.000,00

SRC 2 P1 – M1

Primjena mjera energetske učinkovitosti

10. Izgradnja javne rasvjet e u ulici Braće Radića u naselju Sibinj

700.000,00

SRC 2 P1 – M1


11. Uređenje dječjih

200.000,00 SRC 1 P3 – M2


igrališta Športsko – rekreacijska infrastruktura

12. Uređenje parkova

200.000,00 SRC 1 P3 – M3


13. Opremanje društvenih domova

500.000,00

SRC 1 P3 – M3


14. Uređenje izletišta Petnja

500.000,00

SRC 3 P4 – M1

Izgradnja/uređenje turističke infrastrukture

15. Sanacija nerazvrstanih cesta

2.000.000,00

SRC 1 P2 - M2


16. Sanacija odlagališta otpada

2.000.000,00

SRC 2 P2 – M1


zbrinjavanja otpada

17. Izgradnja tržnice u Sibinju

500.000,00

SRC 3 P3 – M1

Osiguranje uvjeta za učinkovitu i održivu poljoprivrednu

proizvodnju

18. Izgradnja reciklažnog dvorišta

750.000,00

SRC 2 P2 – M1


zbrinjavanja otpada

19. Izgradnja mrtvačnica na području općine Sibinj

600.000,00

SRC 1 P2 – M1

Izgradnja/modernizacija komunalne infrastrukture

20. Uređenje mjesnog groblja u Slobodnici

500.000,00

SRC 1 P2 – M1


21. Izgradnja vodovodne i kanalizacijske mreže

250.000.000,00

SRC 1 P2 – M1


22. Izgradnja kolnika u u naselju Slobodnica (Vukovarska, Ribarska, Diljska, ulica Livade i Đurine)

1.500.000,00

SRC 1 P2 - M2


23. Izgradnja kolnika u ulici

300.000,00

SRC 1 P2 - M2


I. Mažuranića u Slobodnici


24. Izgradnja kolnika u ulici Bagrema u Sibinju

450.000,00

SRC 1 P2 - M2


25. Izgradnja kolnika u ulici fra Luke Ibrišimovića u Sibinju

750.000,00

SRC 1 P2 - M2


26. Izgradnja javne rasvjete u Vinogradskoj ulici u Sibinju

350.000,00

SRC 2 P1 – M1


27. Nabava i postavljanje turističke signalizacije

65.000,00 SRC 3 P4 – M1

Izgradnja turističke infrastrukture

28. Uređenje turistčkih odmorišta

20.000,00 SRC 3 P4 – M1


29. Izrada turističke brošure općine

6.000,00 SRC 3 P4 – M3

Marketing turističke destinacije i edukacija dionika u turizmu

30. Redizajn službenih web stranica općine i uspostava on-line servisa za građane

35.000,00 SRC 4 P3 – M2 Poboljšanje

otvorenosti i transparentnosti rada lokalne samouprave

31. Izrada investicijskog kataloga općine

15.000,00 SRC 3 P1 – M3

Promidžba i marketing područja općine kao privlačnog investicijskog područja

32. Izgradnja motodroma u Slobodnici

5.000.000,00 SRC 1 P3 – M2

Športsko-rekreacijska infrastruktura

33. Izgradnja doma za starije i nemoćne

2.000.000,00 SRC 5 P2 – M1

Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti

34. Uređenje izvorišta pitke vode

300.000,00 SRC 2 P3 – M1

Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti


3. FINANCIJSKI OKVIR I IZVORI FINANCIRANJA

Implementacija Strateškog razvojnog programa općine Sibinj do 2020. godine ovisiti će o

osiguranju i privlačenju sredstva potrebnih za provedbu definiranih mjera. Pribavljanje i

održavanje dugoročnih izvora financiranja za SRP općine Sibinj predstavlja značajan izazov

uzevši u obzir da izrada i provedba SRP-a nije zakonom propisana na razini lokalne

samouprave.

Financijski okvir Strateškog razvojnog programa općine Sibinj, izrađen je na temelju baze

projektnih ideja/razvojnih projekata, proračuna i planova nabave Općine Sibinj, procjene

mogućnosti povlačenja sredstava iz fondova nacionalne razine, fondova i programa EU, kao i

drugih međunarodnih izvora.

Bitno je napomenuti da su prilikom izrade, a u svrhu dobivanja što realnijeg okvira, iz

procjene bili isključeni veliki investicijski projekti za čiju implementaciju je odgovorna

nacionalna razina. Također vodilo se računa i o tome da kod velikih infrastrukturnih

projekata kojima je nositelj Općina, ne uzimaju cjelokupni iznosi projekata, već samo onaj

dio za koji se pretpostavlja da će se zaista i utrošiti u implementacijskom periodu. Ukupna

planirana financijska sredstva za provedbu SRP-a do 2020. godine iznose 183.636.000,00 Kn

ili 24.130.880,42 EUR.

U tabeli koja slijedi prikazan je indikativni pregled i alokacija financijskih sredstava po

ciljevima, odnosno prioritetima za razdoblje primjene Strateškog razvojnog programa:

STRATEŠKI RAZVOJNI CILJ

PRIORITETI MJERE PROCIJENJENA FINANCIJSKA

SREDSTVA (kn)

SRC 1: Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture

P1. Održivo prostorno i strateško planiranje

Rješavanje imovinsko pravnih odnosa

200.000,00

Izrada prostorno planske dokumentacije

Izrada sektorske strateške dokumentacije, programa i planova

P2. Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata


156.350.000,00 Izgradnja/modernizacija prometne infrastrukture

Izgradnja/modernizacija energetskih sustava

P3. Unapređenje javne i društvene infrastrukture

Izgradnja/modernizacija odgojno obrazovne infrastruktura


Izgradnja/modernizacija športsko –rekreacijske infrastrukture

4.800.000,00

Izgradnja/modernizacija društvene infrastrukture i javnih prostora

SRC 2: Održivo upravljanje okolišem

P1 Učinkovito korištenje energije


1.550.000,00

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

P2 Racionalan i održiv sustav gospodarenja otpadom

Poboljšanje sustava prikupljanja, selektiranja i zbrinjavanja otpada

4.110.000,00 Jačanje svijesti stanovništva o odgovornom odnosu prema okolišu

P3 Zaštita i očuvanje prirodnih resursa

Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti

300.000,00

Zaštita i turistička valorizacija specifičnih prirodnih područja

SRC 3: Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursima

P1 Unapređenje poduzetničke i investicijske klime

Izgradnja poduzetničke infrastrukture

10.000.000,00 Institucionalna podrška MSP i obrtnicima

Promidžba i marketing područja općine kao privlačnog investicijskog područja

P2 Jačanje konkurentnosti MSP i obrtništva

Umrežavanje i suradnja 200.000,00 Cjeloživotno obrazovanje

Zeleno gospodarstvo, istraživanje i inovacije

P3 Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti

Osiguranje uvjeta za učinkovitu i održivu poljoprivrednu proizvodnju

500.000,00 Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava

Poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda

P4 Razvoj selektivnih oblika turizma


591.000,00

Unapređenje postojećih i razvoj novih turističkih sadržaja

Marketing turističke destinacije i edukacija dionika u turizmu

Održivo korištenje kulturne baštine i prirodnih resursa u turističke svrhe


SRC 4: Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje

P1 Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj

Unapređenje kapaciteta civilnog društva

500.000,00 Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva

Poticanje razvoja volonterizma

P2 Umrežavanje, partnerstvo, i suradnja svih dionika lokalne zajednice

Poticanje unutar sektorske suradnje

300.000,00 Poticanje međusektorske suradnje

Jačanje djelovanja LAG-a Posavina

P3 Povećanje učinkovitosti javnih funkcija i usluga

Poboljšanje funkcioniranja lokalne samouprave

35.000,00 Poboljšanje otvorenosti i transparentnosti rada lokalne samouprave

SRC 5: Visoka razina kvalitete života

P1 Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale

Poticanje obrazovanja za zapošljivost i konkurentnost na tržištu rada

1.000.000,00

Podizanje razine informatičke pismenosti i korištenja IT tehnologija

P2 Uspostava poticajnog socijalnog okruženja

Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti

3.000.000,00 Integracija osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada

P3 Poboljšanje kvalitete i dostupnosti društvenih sadržaja

Kultura i programi u kulturi

200.000,00 Unapređenje sportskih sadržaja i kulture u sportu

Na nacionalnoj razini financiranje predviđenih mjera i projekata u okviru predloženih mjera

moguće je putem bespovratnih sredstava nadležnih ministarstava, fondova i programa i to:

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Program poticanja poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls

Tijekom 2015. godine, Poduzetničkim impulsom putem javnih poziva obuhvaćena je dodjela

bespovratnih sredstava za:

Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije (Hrvatske agencije za malo

gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO))


Jačanje konkurentnosti uslužnih djelatnosti (Hrvatske agencije za malo gospodarstvo,

inovacije i investicije (HAMAG-BICRO))

Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike

Sudjelovanje na međunarodnom sajmu INTEROP Las Vegas 2015 i za posjet Silicijskoj

dolini

Sudjelovanje na predstavljanju pred inozemnim ulagačima, „Investors meet

innovations“ Bloomberg, London, Velika Britanija

Domaće sajmove, međunarodne sajmove i manifestacije

Revitalizaciju poslovnih prostora

Ministarstvo poljoprivrede

Državne potpore – stočarstvo, mljekarstvo, pčelarstvo, drvna industrija

Program izravnih plaćanja 2015. – 2020.

Program izravnih plaćanja uključuje program osnovnog plaćanja, zeleno plaćanje

(poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš – raznolikost usjeva, ekološki značajne

površine, čuvanje trajnih travnjaka i pašnjaka), dodatno preraspodijeljeno plaćanje, dodatno

plaćanje za mlade poljoprivrednike, program potpore za male poljoprivrednike

IAKS mjere ruralnog razvoja za 2015. godinu – iz državnog proračuna se isplaćuju

potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, te očuvanje izvornih i

zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja

Potpore male vrijednosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Kao i svaka druga država članica Europske Unije i Republika Hrvatska sukladno obvezama iz

Ugovora o pristupanju Hrvatske u EU osnovala je Agenciju za plaćanja u poljoprivredi,

ribarstvu i ruralnom razvoju. U okviru djelatnosti koje obnaša, APPRRR provodi nacionalne

mjere potpora u poljoprivredi i ribarstvu, mjere Zajedničke poljoprivredne politke EU

(izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja), mjera Zajedničke organizacije tržišta EU

(intervencije u stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna

ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba

Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka), mjere IPARD programa (6 mjera), provodi

Nacionalni program pomoći sektoru pčelarstva,

Nacionalni program pomoći sektoru vinarstva, provodi mjere Zajedničke ribarstvene politike

EU, mjere potpora osiguranja usjeva, te provodi programe kapitalnih ulaganja.


U okviru Programa ruralnog razvoja moguće je financiranje slijedećih projekata:

Ulaganja u fizičku imovinu (potpore ulaganjima u restrukturiranje, modernizaciju i

povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava; zbrinjavanje, rukovanje i

korištenje stajskog gnojiva s ciljem smanjenja štetnog utjecaja na okoliš; te korištenje

obnovljivih izvora energije)

Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja (potpore za pokretanje poslovanja

mladim poljoprivrednicima; ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u

ruralnim područjima i potpore za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava)

Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima (potpore za sastavljanje i

ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih

usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i

druga područja visoke prirodne vrijednosti; ulaganja u izradu, poboljšanje ili

proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore

energije i uštedu energije; ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih

temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne

aktivnosti te povezanu infrastrukturu)

LEADER – CLLD (korisnici potpora su Lokalne akcijske grupe)

Ministarstvo turizma

Razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda i poboljšanje postojećih koji doprinose

razvoju turističkih destinacija

Podizanje konkurentnosti turističkih gospodarstava

Sufinanciranje strukovnih udruga u turizmu i ugostiteljstvu

Promocija i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja za turizam

Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova

Program održivog razvoja lokalne zajednice

U okviru Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. javnim pozivima na

dostavu projektnih prijedloga, sufinancirati će se:

Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija (PPI) za pružanje visokokvalitetnih

usluga za MSP

Razvoj poslovne infrastrukture

Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganja u opremu

Ulaganja u proizvodnu tehnologiju MSP

Podrška razvoju hotela s dodatnim sadržajima


Podrška poduzećima u zadovoljavanju zahtjeva norma, ocjeni sukladnosti i

certifikaciji u svrhu poboljšanog pristupa tržištima i povećanja konkurentnosti

Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti poduzeća u potpomognutim područjima

putem IKT–a

Energetska obnova zgrada i poticanje OIE u javnim ustanovama koje obavljaju

djelatnost odgoja i obrazovanja

Priprema i provedba programa razvoja kulturne baštine

Promicanje održivog korištenja prirodne baštine

Proširenje, modernizacija i unapređenje studentskog smještaja

Ministarstvo gospodarstva

Poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i komunalnog standarda

Razvoj hrvatskih klastera konkurentnosti

Regionalne potpore kapitalnih ulaganja

Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i

razvoja

Ministarstvo kulture

Izgradnja/adaptacija/opremanje kulturnih objekata

Sanacija/adaptacija sakralnih objekata

Istraživanja i zaštita kulturno povijesnih lokaliteta i objekata

Projekti razvoja novih kulturnih programa i sadržaja

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Izgradnja/modernizacija/opremanje odgojno – obrazovnih objekata

Izgradnja/modernizacija/opremanje školsko- sportskih dvorana

Projekti izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja

Ministarstvo socijalne politike i mladih

Izgradnja/modernizacija/opremanje objekata socijalne skrbi

Projekti razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga socijalne skrbi

Projekti socijalnog uključivanja marginaliziranih skupina stanovništva

Ministarstvo zdravlja

Projekti zdravstvenih organizacija

Projekti iz područja ovisnosti

Projekti iz područja psihosocijale

Projekti iz područja zdravstva


Hrvatske vode

Projekti izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje

Projekti iz područja upravljanja vodama

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Fond dodjeljuje sredstva pravnim i fizičkim osobama radi financiranja programa, projekata i

drugih aktivnosti, utvrđenih sukladno odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, putem zajmova, subvencija, financijske pomoći i donacija za

slijedeće:

sufinanciranje istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena

sufinanciranje građenja (radove i opremu) i stručni nadzor građenja reciklažnog

dvorišta

izradu projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole u cilju građenja

reciklažnog dvorišta

sufinanciranje međunarodnih projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije

sufinanciranje ostalih mjera energetske učinkovitosti u prometu

sufinanciranje trgovačkih društava i fizičkih osoba (obrtnika) za provedbu projekata

edukacije vozača o elementima eko vožnje

sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina i uvođenja sustava

gospodarenja (upravljanja) energijom u skladu sa normom HRN EN ISO50001 u malim

i srednjim poduzećima i kod fizičkih osoba (obrta)

sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina i uvođenja sustava

gospodarenja (upravljanja) energijom u skladu sa normom HRN EN ISO50001 u

velikim poduzećima

sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru

Javni poziv za neposredno sufinanciranje (EnU-1/2015) energetskih pregleda sustava

javne rasvjete

Javni poziv za neposredno sufinanciranje (EnU-2/2015) izrade projektne

dokumentacije za projekte energetski učinkovite i ekološke javne i vanjske rasvjete

subvencije trgovačkim društvima za poticanje obrazovnih i informativnih programa i

projekata u području zaštite okoliša i prirode

sufinanciranje kupnje električnih i hibridnih vozila (kategorija l1, l3, l6, l7, m1, n1)

trgovačkim društvima i fizičkim osobama (obrtnicima) dodjelom subvencija

sufinanciranje poticanja obrazovnih, istraživačkih, razvojnih studija, projekata i

programa u području zaštite okoliša i prirode

sufinanciranje provedbe obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti


sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva (udruga) u području zaštite

okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije

sufinanciranje izrade programa i planova energetske učinkovitosti jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave

sufinanciranje projekata zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

sufinanciranje kupnje električnih i hibridnih vozila l1,l3,l6,l7,m1 i n1 kategorija

građanima dodjelom donacije

sufinanciranje nabave komunalnih vozila

sufinanciranje energetske obnove nestambenih zgrada

sufinanciranje provedbe projekata energetski učinkovite i ekološke javne i vanjske

rasvjete

sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada

sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za projekte povećanja energetske

učinkovitosti u višestambenim zgradama

sufinanciranje nabave opreme za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu

obračuna naplate komunalne usluge odvoza otpada po volumenu ili masi

sufinanciranje nabave mobilnih reciklažnih dvorišta

sufinanciranje nabave komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpada

sufinanciranje nabave i ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u

postojećim višestambenim zgradama

sufinanciranje energetskih pregleda i energetskog certificiranja postojećih

višestambenih zgrada

Fond za razvoj turizma

Program razvoja javne turističke infrastrukture

Hrvatska turistička zajednica

Potpore turističkim događanjima

Potpore za programe razvoja i uvođenja na tržište složenih turističkih proizvoda za

tržište posebnih interesa

Hrvatske autoceste, Županijska uprava za ceste Brodsko posavske županije

Projekti izgradnje/modernizacije državnih i županijskih prometnica i prometnih objekata

Brodsko posavska županija

svi projekti u skladu sa Županijskom razvojnom strategijom


Osim prethodno navedenih potencijanih izvora financiranja na nacionalnoj razini, za

provedbu mjera i projekata definiranih Strateškim razvojnim programom općine Sibinj na

raspolaganju su i Strukturni fondovi Europske unije iz kojih se financiraju razvojni projekti

koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU, kao i

promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva i to:

1. Europski socijalni fond (ESF) - European Social Fund predstavlja glavni financijski

instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond

osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti.

2. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) - European Regional Development Fund - ima

za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije, te smanjivanje razlika u razvoju između regija

unutar EU. Većinom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju

otvaranja radnih mjesta, te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Sredstva iz ovog fonda usmjeravaju se na statističke prostorne jedinice prema EU

klasificikaciji tzv. NUTS regije. U okviru kohezijske politike EU te regije služe kako bi se

utvrdila razina i vrsta pomoci kojom EU financira kohezijsku politiku, tj. razvojne aktivnosti

zemalja članica sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU.

3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural

Development, EAFRD) - ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i

pojednostavljivanje njezine provedbe. Konkretno, poboljšava upravljanje i kontrolu nad

politikom ruralnog razvoja. Pravo na korištenje sredstva iz ovoga fonda imaju poljoprivredni

gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu

okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena,

poljoprivrednike, šumare i mlade. Aktivnosti koje se podupiru povezane su s mjerama

grupiranim oko 4 osi:

Konkurentnost (strukovno osposobljavanje i informativne aktivnosti, programi koji

promiču pomaganje mladim poljoprivrednicima, aktivnosti čiji je cilj modernizacija

poljoprivrednih i šumskih posjeda i povećavanje njihove komercijalne uspješnosti,

aktivnosti koje potiču poljoprivrednike da sudjeluju u programima koji promiču

kvalitetu hrane itd.)

Okoliš

Kvaliteta života (aktivnosti usmjerene na obnavljanje i razvoj sela te očuvanje i

najbolje korištenje ruralne baštine)

LEADER - poticanje ruralnog stanovništva i lokalnih čimbenika, uključujući i lokalnu

upravu, na mobilizaciju u svrhu razmatranja potencijala područja u kojem žive te

njihovo pretvaranje u izradu i primjene razvojnih strategija


4. Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF) - instrument je koji financira

zajedničku ribarsku politiku. Fond je koncipiran tako da osigurava održivo ribarstvo i

industriju akvakulture u EU. Financira industriju koja prilagođava svoju flotu radi postizanja

konkurentnosti, kao i mjere zaštite okoliša. Također pomaže ribarskim zajednicama

pogođenim promjenama da diverzificiraju svoju ekonomsku bazu.

Uz strukturne fondove Republici Hrvatskoj dostupan je i Kohezijski fond (Cohesion Fund- CF)

koji je namijenjen za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području

prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije,

te poticanja održivog razvoja. Kohezijski fond financira intervencije na području:

Okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zaštite okoliša

Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije

Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks)

Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže), koja doprinosi okolišno održivom

urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU, te

potiče inter-modalne prometne sustave.

Iako je u Kohezijskom fondu uglavnom riječ o financiranju velikih nacionalnih projekata čiji su

korisnici tijela javne vlasti, prilike za poslovni sektor otvaraju se kroz sudjelovanje u

postupcima javne nabave za isporuku dobara i usluga, te obavljanje radova kao što su

različite studije, građevinski radovi i slično.

Od ostalih potencijalnih izvora finanicranja projekata obuhvaćenih Strateškim razvojnim

programom, nositeljima definiranih projekata na raspolaganju su i specifične kreditne linije

poslovnih banaka, poput kreditnih linija Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR):

Kreditna linija za financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje (HBOR i njemačka

razvojna banka „Kreditanstalt für Wiederaufbau“ – KfW)

Program kreditiranja projekata Europskih strukturnih i investicijskih fondova javnog

sektora

Program kreditiranja komunalne infrastrukture

Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih

izvora energije

Program kreditiranja energetske obnove zgrada

Kreditiranje EU projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice

Program kreditiranja projekata Europskih strukturnih i investicijskih fondova

privatnog sektora

Program kreditiranja mikro poduzetnika

Program kreditiranja turističkog sektora

Kreditiranje pripreme poljoprivredne proizvodnje


Program kreditiranja gospodarstva

Program kreditiranja nove proizvodnje

Program kreditiranja brodarstva

Program kreditiranja ženskog poduzetništva

Program kreditiranja poduzetništva mladih

Program kreditiranja poduzetnika početnika

Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetništva

HAMAG BICRO:

Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije

Jačanje konkurentnosti uslužne industrije

Program TEHCRO - Glavni cilj Programa za razvoj tehnološke infrastrukture (TEHCRO)

je povećanje konkurentnosti hrvatske ekonomije kroz razvoj učinkovitih potpornih

institucija koje će svojim djelovanjem stvoriti povoljno okruženje za transfer

tehnologije i povećati mogućnosti rasta i održivosti inovativnih tehnoloških poduzeća,

naročito onih koja nastaju kao tzv. «start-up» ili «spin-off» poduzeća utemeljena na

znanju, rezultatima znanstvenog istraživanja i korištenju novih tehnologija. U sklopu

programa TEHCRO razlikuju se četiri programske linije: tehnologijski inkubatori,

tehnologijsko-poslovni centri, Centri kompetencije, Razvojno-istraživački centri

Kreditni program „Mikro kreditiranje – Prvi korak u poduzetništvo“

Uz navedene oblike financiranja koriste se i ostali izvori, medu kojima posebno model javno

privatnog partnerstva. Javno privatno partnerstvo je model financiranja koji je u primjeni u

razvijenim ekonomijama više od desetljeca i sve više zauzima ucešca u financiranju kapitalnih

investicija javnog sektora. Ono pokazuje brojne prednosti: brža gradnja infrastrukture, brža

provedba, manji ukupni troškovi, bolja alokacija rizika, kvalitetnija usluga, stvaranje dodatnih

prihoda, ucinkovitije upravljanje. Javno privatno partnerstvo, odnosi se na oblike suradnje

izmedu javnih i privatnih partnera čiji je cilj osigurati financiranje, izgradnju, obnovu,

upravljanje ili održavanje infrastrukture ili pružanje usluga.

Jedan od dostupnih oblika financiranja projekta obuhvaćenih Strateškim razvojnim

programom temelji se na društveno odgovornom poslovanju. Društveno odgovorno

poslovanje je koncept u kojem poslovni subjekt odlučuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi

društvenom razvoju, zaštiti okoliša a u interakciji s ostalim dionicima. Biti društveno

odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obaveze, već korak više od toga, investirati

u ljudski kapital, okoliš i odnose sa dionicima.

Primjenom društveno odgovornog poslovanja tvrtke se integriraju u okruženje u kojem

djeluju i doprinose razvoju lokalnih zajednica ne samo kroz osiguranje radnih mjesta ili

plaćanje poreza.


Primjer osiguranja financijskih sredstava za projekte kroz društveno odgovorno poslovanje

razvidno je kroz brojne natječaje u Republici Hrvatskoj kojima se tvrtke nastoje uključiti u

život lokalne zajednice, čime doprinose rastu socijalnog kapitala.

Neke od najvećih tvrtki koje kontinuirano razvijaju i potiču društveno odgovorno poslovanje

su:

INA d.d.

HEP d.d.

Zagrebačka banka

Privredna banka d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Holcim

Hrvatska pošta

Hrvatska lutrija d.o.o.

Hrvatski telekom

RTL pomaže djeci

Karlovačka pivovara

Natječaji koje provode navedene tvrtke, ali i brojne druge usmjerene su na financiranje

projekata udruga i organizacija mladih, projekata iz područja kulture i sporta, obrazovanja,

zaštite okoliša, ljudskih prava, te humanitarnih i drugih akcija.

4. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Kako bi se osiguralo kontinuirano procjenjivanje Strateškog razvojnog programa i provedbe

projekata u odnosu na planirano razdoblje, inpute, infrastrukturu i korisnike projekta,

potrebno je vršiti nadzor provedbe. Nadzor osigurava kontinuirane povratne informacije o

provedbi, te rano identificira stvarne ili potencijalne uspjehe i probleme kako bi se omogućila

pravodobna prilagodba razvojnih mjera i projekata. Provedba Strateškog razvojnog

programa općine Sibinj podrazumijeva uspostavu sustava za praćenje i vrednovanje

postignutih ciljeva, a temelj za praćenje uspješnosti implementacije strategije čine zadani

indikatori.


Svrha sustava praćenja je osigurati dovoljno informacija za nositelje provedbe Strateškog

razvojnog programa za donošenje ocjena o sljedećim ključnim elementima:

uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za tekuće razdoblje

razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva i mogućim rješenjima

adekvatnosti planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje

planiranih ciljeva, odnosno prijedlozima za eventualnim realokacijama resursa

relevantnosti planiranih prioriteta i mjera s obzirom na eventualne promijenjene

okolnosti

financijskoj učinkovitosti provedbe mjera

uspješnosti procesa partnerstva s ključnim razvojnim dionicima

Dosadašnja iskustva pokazuju da mnogi strateški razvojni planovi nisu implementirani

upravo iz razloga što isti nisu kvalitetno i operacionalizirani. Stoga, kako bi se maksimalno

umanjili potencijalni rizici, Strateški razvojni program općine Sibinj propisuje i načine

provedbe i praćenja koji će se vršiti na način praćenja financijskog učinka provedenih mjera,

te praćenja kvalitativnog učinika provedenih mjera putem zadanih indikatora.

Praćenje financijskog i kvalitativnog učinka provedenih mjera vršiti će se putem pripreme

godišnjeg Izvješća o provedbi Strateškog razvojnog programa. Izvješće će se sastojati od

financijskog i narativnog dijela. Financijski dio obuhvatiti će kratak pregled koje su sve

razvojne mjere poduzete, te opis o financiranju provedbe razvojnih mjera u izvještajnom

razdoblju. Navedeno uključuje opis ukupno planiranih sredstava za ostvarivanje razvojnih

mjera u izvještajnom razdoblju, te utrošena sredstva za provedbu prema izvorima

financiranja (državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun, pomoći Europske unije,

javna poduzeća, ostali izvori (javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog

sektora), ukupno.

Narativni dio izvješća obuhvatiti će sumarni prikaz provedenih mjera, te opis postignutih

rezultata provedenih razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju pomoću definiranih

pokazatelja. Također, narativni dio obuhvatiti će i opis glavnih dionika koji su sudjelovali u

praćenju, te sastavljanju izvješća, ali i izvješće o statusu projekata definiranih unutar Baze

razvojnih projekata.

Baza razvojnih projekta kontinuirano će se nadopunjavati, što će omogućiti „integrirano“

upravljanje razvojem.

Uspostavljen sustav praćenja i izvještavanja omogućiti će brzo i učinkovito ažuriranje, kako

baze projekta, tako i ostalih dijelova Strateškog razvojnog progrma, a u svrhu postizanja

očekivanih rezultata.


5. AKCIJSKI PLAN ZA 2015. GODINU

Strateški cilj/Prioritet Aktivnosti/projekti Iznos (Kn) Izvor financiranja

1. Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture

Prostorno i strateško planiranje

Program ukupnog razvoja

75.000,00 Općinski proračun

Razvoj infrastrukturnih sustava i objekata

Uređenje i izgradnja cesta, puteva i ostalih objekata niskogradnje

2.515.000,00 Općinski proračun

Uređenje i izgradnja javne rasvjete


Unapređenje javne i društvene infrastrkuture

Uređenje dječjih igrališta


Izgradnja dječjeg vrtića (izrada projektne dokumentacije)


Uređenje poslovnih i ostalih zgrada u vlasništvu Općine Sibinj


UKUPNO 5.310.000,00

2. Održivo upravljanje okolišem

Učinkovito korištenje energije

Energetska učinkovitost obiteljskih kuća

1.623.333,34 Općinski proračun, Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost

Racionalan i održiv sustav gospodarenje otpadom

Sanacija divljih odlagališta na području općine


Nabava komunalne opreme i vozila


UKUPNO

3.178.333,34

3. Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursima


Održivi razvoj poljoprivrednih djelatnosti

Odmuljivanje kanala 90.000,00

Razvoj selektivnih oblika turizma

Promidžba i informiranje


UKUPNO 115.000,00

4. Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje

Jače uključivanje civilnog društva u socio-ekonomski razvoj

Donacije udrugama građana u kulturi


Donacije sportskim društvima


Ostale donacije neprofitnim organizacijama


Umrežavanje, partnerstvo i suradnja svih dionika lokalne zajednice

LAG Posavina 30.000,00 Općinski proračun

Povećanje učinkovitosti javnih funkcija i usluga

Uredski namještaj, komunikacijska i ostala oprema i uređaji


UKUPNO 715.000,00

5. Visoka razina kvalitete života

Ulaganja u obrazovanje i ljudske potencijale

Odgoj i obrazovanje – program predškolskog odgoja, sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola


Javni radovi 127.850,00 Općinski proračun

Uspostava poticajnog socijalnog okruženja

Socijalna skrb 321.000,00 Općinski proračun

Poboljšanje kvalitete i dostupnosti društvenih sadržaja

Obilježavanje obljetnice Sibinjskih žrtava


UKUPNO 700.850,00

SVEUKUPNO

10.019.183,34


ZAKLJUČAK

Općina Sibinj tijekom 2015. godine je uz stručnu pomoć konzultanata, te uz suradnju

relevantnih lokanih razvojnih dionika i članova radne skupine izradila Strateški razvojni

program općine Sibinj za razdoblje od 2015. do 2020.

Strateški razvojni program analizira stanje u svim sektorima na području općine, ali i

uključuje prijedloge kako unaprijediti kvalitetu života na području općine, kako izgraditi

osnovnu infrastrukturu i ojačati obrtništvo i poduzetništvo, te osigurati preduvjete koji će

ojačati gospodarske aktivnosti i zaustaviti negativne razvojne trendove.

Općina Sibinj definirala je razvojne ciljeve za razdoblje do 2020. godine:

SRC 1 Planiranje razvoja i izgradnja infrastrukture

SRC 2 Održivo upravljanje okolišem

SRC 3 Razvijeno gospodarstvo temeljeno na lokalnim resursima

SRC 4 Odgovorno, aktivno i održivo upravljanje

SRC 5 Visoka razina kvalitete života

Svrha izrade Strateškog razvojnog programa općine Sibinj je odrediti gdje općina želi i može

biti u gospodarskom, društvenom i kulturnom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini,

te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja. Kako bi se Strateški razvojni program

uspješno implementirao, neophodno je ovaj dokument redovno pratiti i ocjenjivati, razvijati i

unaprijeđivati.

Odgovornost za implementaciju Strateškog razvojnog programa je najvećim dijelom na

Općini Sibinj kao lokalnoj samoupravi, ali ne i isključivo na njoj. Bez podrške javnosti,

poduzetnika, obrtnika, predstavnika svih društvenih grupa i interesnih skupina teško će biti

provesti definirane mjere i prioritete, te ostvariti strateške ciljeve i razvojnu viziju područja

općine. Implementacija Strateškog razvojnog programa nedvojbeno je zahtjevan, ali i jedini

mogući način za integrirani razvoj područja općine.


PRILOG I

REZULTATI ANKETNOG

UPITNIKA


69; 50%70; 50%

Spol ispitanika

M

Ž

0

10

20

30

40

50

60

70

0-2020-30

30-4040-50

50-

3

14

26 29

67

Broj ispitanika

Starost

Dob ispitanika


0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

bezsss

všsvss

mr-dr

28

88

9 13

1

Razina obrazovanja

0

5

10

15

20

25

30

35

12

21

25

32

21

17

9

1

Broj članova domaćinstva

domaćinstva


21%

79%

Da li ste vlasnik, suvlasnik, član tvrtke, obrta...

da

ne

24%

76%

Da li želite pokrenuti vlastito poslovanje

da

ne


0

5

10

15

20

25

30

35

40 36

1

14

5

1

9

13

2

13

Područje interesa

Otvaranje doo17%

Izrada poslovnog plana10%

Knjigovodstvo10%

Pronalazak tržišta16%

Financijska pomoć32%

edukacija15%

Koji oblik stručne pomoći smatrate da bi vam bio potreban...

Otvaranje doo Izrada poslovnog plana Knjigovodstvo

Pronalazak tržišta Financijska pomoć edukacija


0

2

4

6

8

10

12

14

0 - 5 5 - 10 10 - 20 20 -

Godina osnutka poduzeća, obrta...

opg69%

obrt16%

d.o.o.15%

Pravni oblik

opg

obrt

d.o.o.

d.d.

j.d.o.o.

javno društvo

zadruga

ostalo


24; 96%

1; 4%

Da li je sjedište vašeg obrta/tvrtke na području općine

da

ne

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

1 - 5 5 - 10 10 - 20 20 - 50 50 -

26

120

40

170

Trenutni broj zaposlenih u tvrtki/obrtu


3%

58%

39%

Struktura zaposlenih

nkv

sss

vss

17%

83%

Da li koristite sezonsku radnu snagu

da

ne


75%

0%

25%

Da li sezonska radna snaga dolazi ..

općina

županija

rh

30%

70%

Da li ste imali probleme u pronalaženju zaposlenika..

da

ne


33%

67%

Da li planirate novo zapošljavanje

da

ne

62%

38%

Da li raspolažete vlastitim proizvodnim/poslovnim prostorom

da

ne


5; 28%

6; 33%

4; 22%

3; 17%0; 0%

Površina proizvodnog/poslovnog prostora

do 50 m2

do 100 m2

do 500 m2

do 1000 m2

više

39%

61%

Da li posjedujete objekte koji nisu u funkciji

da

ne


22%

33%

45%

0%0%

Površine objekta koji nisu u funkciji

do 50 m2

do 100 m2

do 500 m2

do 1000 m2

više

25%

50%

25%

Koja vam je opcija raspolaganja objektima koji nisu u funkciji prihvatljiva

prodati

iznajmiti

javno privatno


0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

0 - 1 1 - 5 5 - 10 10 - 50 50 -

1,7 21,5 21 12

3700

Ukupn površina polj. zemljišta kojim raspolažete

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

0 - 1 1 - 5 5 - 10 10 - 50 50 -

1,6 23 16 12

2600

Površina polj. zemljišta koje obrađujete


0%

100%

Da li raspolažete polj. zemljištem za prodaju ili iznajmljivanje

da

ne

8%

92%

Da li ste član udruge/zadruge /klastera

da

ne


12%

88%

Da li vaša tvrtka/obrt izvozi svoje proizvode

da

ne

68%

32%

Planirate li nova ulaganja u poslovanje

da

ne


12%

12%

29%24%

9%

14%

Vrsta planiranog ulaganja

gradnja

nova tehnologija

oprema strojevi

polj mehanizacije

IT

certifikate

financijski kapital15%

nedostatak kapaciteta

8%

3%

ljudski resursi5%

certificiranje7%

troškovi poslovanja13%

naplata potraživanja9%

zastarjela oprema10%

nedostatak informacija

5%

menadžerske vještine

4%

porezi i doprinosistručna

pomoć8%

Nedostatak stručne pomoći

8%

inspekcijje5%

Prepreke u poslovanju

financijskikapital

nedostatakkapaciteta

ljudski resursi

certificiranje


10%

14%

14%

7%10%

14%

31%

Da li želite unaprijediti vlastita znanja i vještine

organizacijske vještine

tehnologija

prodajne vješ

prezentacijske ikomunikacijske

financije račun

izrada projekata

marketing

12%

24%

15%10%

10%

12%

10%

7% 0%

Koju vrstu potpore smatrate da bi vam bila od pomoći

sufinanciranje projektnotehnološke dokumentacije

sufinanciranje nabave opreme

suf. Dokumentacije za natječaje

certificiranje

poticanje novog zapošljavanja

edukacije

subv trošak obrazovanja

subv kamate za projekte

ostalo


54%

46%

Da li ste zainteresirani za udruživanje

da

ne

34%

25%

16%

25%

Planovi u razvoju poslovanja

Povećanje kapaciteta

razvoj novih proizvoda

izvoz

ništa


4%

96%

Da li ste aplicirali za besp. sredstva iz EU fondova

da

ne

68%

32%

Da li planirate aplicirati za besp. sredstva iz EU fondova

da

ne


17%

83%

Smatrate li da ste dovoljno informirani o EU fondovima

da

ne

6%

13%

37%

22%

22%

Općina kao mjesto za vođenje poslovanja

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5


4%12%

40%21%

23%

Proces izdavanja suglasnosti

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5

6%

14%

32%

26%

22%

U usporedbi sa drugim grad..

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5


8%

16%

23%

29%

24%

Općinski sustav prikupljanja poreza je praveden i učinkovit

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5

9%

9%

30%

25%

27%

Općina odgovorno koristi javna sredstva

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5


5%10%

25%

33%

27%

Zaštita okoliša

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5

2% 7%

28%

33%

30%

Stanovanje

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5


6%

17%

26%

21%

30%

Komunalne usluge

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5

7%

11%

37%14%

31%

Upravljanje nekretninama i zemljištem u općinskom vlasništvu

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5


2% 3%

14%

33%

48%

Zaštita od požara

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5

2% 5%

18%

32%

43%

Odlaganje otpada

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5


6%

20%

21%27%

26%

Održavanje cesta

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5

3% 8%

26%

24%

39%

Zdravstvena zaštita

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5


3% 9%

27%

24%

37%

Socijalna skrb

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5

7%

14%

27%

21%

31%

Briga o djeci

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5


5%

12%

20%

24%

39%

Obrazovanje

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5

5%

20%

25%20%

30%

Kultura i šport

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5


5%

15%

38%

19%

23%

Prostorno i urb. planiranje

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5

4% 6%

29%

26%

35%

Izdavanje potrebnih suglasnosti i dozvola

OC 1

OC 2

OC 3

OC 4

OC 5


PRILOG II

POPIS SLIKA, TABLICA I

GRAFIKONA


Slika 1: Prikaz prostornog položaja općine Sibinj u okviru Brodsko posavske županije

Slika 2: Prostorni položaj naselja na području općine Sibinj

Slika 3: Ulaz u naselje Sibinj

Slika 4: Naselje Gromačnik

Slika 5: Poljoprivredno zemljište prema bonitetnoj vrijednosti

Slika 6: Jezero Petnja

Slika 7 i 8: Turistička signalizacija

Slika 9: Hotel „Zovko“

Slika 10: Položaj vojnog kompleksa MORH-a iznad naselja Gromačnik

Slika 11: Sudionici maratona „Putevima sibinjskih žrtava

Slika 12: sudionici AIRSOFT događanja

Slika 13: „Dragon boat show“

Slika 14: Tradicionalna manifestacija „Kukuruzijada“

Slika 15: Šetnica uz jezero Petnja

Slika 16: Šetnica do jezera Petnja

Slika 17: Prostorni položaj Jelas polja

Slika 18: Prikaz dijela Jelas polja

Slika 19: Jezero Petnja iz zraka

Slika 20: Prikaz NATURA područja u Republici Hrvatskoj

Slika 21: Crkva sv. Ivana Krstitelja

Slika 22: Spomenik sibinjskim žrtvama

Slika 23: Ambar i krušna peć u Grižićima

Slika 24: Drveni štagalj u naselju Ravan

Slika 25: Prikaz cestovnog sustava na području općine


Slika 26: Prikaz željezničke mreže na području općine

Slika 27: Prikaz sustava aglomeracije Brod

Slika 28: Prikaz sustava aglomeracije Brodski Stupnik

Slika 29: Prikaz zelenog otoka

Slika 30: Mrtvačnica na groblju u naselju Grižići

Slika 31: Mjesno groblje u naselju Grižići

Slika 32: Mrtvačnica na mjesnom groblju u naselju Brčino – Ravan

Slika 33: Mjesno groblje u naselju Sibinj

Slika 34: Mjesno groblje u naselju Grgurevići

Slika 35: Mjesno groblje u naselju Jakačina Mala

Slika 36: Mjesno groblje Bartolovci

Slika 37: Mjesni dom u naselju Grgurevići

Slika 38: Mjesni dom u naselju Slobodnica

Slika 39: Mjesni dom u naselju Gromačnik

Slika 40: Mjesni dom i igralište u naselju Brčino – Ravan

Slika 41: Mjesni dom u naselju Grižići

Slika 42: Malonogometno igralište u Sibinju

Slika 43: Malonogometno igralište u naselju Grgurevići

Slika 44: Travnato igralište u naselju Grižići

Slika 45: Školsko igralište u naselju Gornji Andrijevci

Slika 46: Dječje igralište u Vinogradskoj ulici u Sibinju

Slika 47: Dječje igralište u parku u naselju Sibinj

Slika 48: Dječje igralište u naselju Gromačnik

Slika 49: Malonogometno igralište u naselju Slobodnica

Slika 50: Zgrada Općinske uprave u Sibinju

Slika 51: Idejno rješenje novog dječjeg vrtića u Sibinju


Slika 52: PŠ Slobodnica

Slika 53: PRO Stari Slatnik

Slika 54: PRO Gornji Andrijevci

Slika 55: PRO Ravan

Slika 56: PRO Grgurevići

Slika 57: PRO Grižići

Slika 58: OŠ Ivan Mažuranić

Slika 59: KUD „Tomislav“ Sibinj

Slika 60: NK Mladost Sibinj

Slika 61: NK Vatrogasac

Slika 62: NK Sloga

Slika 63: Prostorni obuhvat LAG-a Posavina


Tablica 1: Broj stanovnika po naseljima

Tablica 2: Broj zaposlenih prema osnovi osiguranja

Tablica 3: Struktura nezaposlenih prema dobi

Tablica 4: Broj nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti

Tablica 5: Popis aktivnih tvrtki na području općine

Tablica 6: Popis aktivnih obrta na području općine

Tablica 7: Broj i struktura poljoprivrednih subjekata

Tablica 8: Objekti, spomenici i lokaliteti koji se planiraju zaštititi

Tablica 9: Izgrađenost sustava vodoopskrbe po naseljima na području općine

Tablica 10: Prihodi Općine Sibinj

Tablica 11: Rashodi Općine Sibinj

Grafikon 1: Starosna struktura stanovništva

Grafikon 2: Stanovništvo prema stupnju obrazovanja

Grafikon 3: Broj nezaposlenih u razdoblju 2010. – 2015.

Grafikon 4: Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja

Grafikon 5: Broj poduzetnika po naseljima na području općine

Grafikon 6: Broj poduzetnika po djelatnostima

Grafikon 7: Broj obrtnika po naseljima

Grafikon 8: Broj obrtnika po djelatnostima

Grafikon 9: Poljoprivredno zemljište prema vrsti uporabe


IZVORI PODATAKA, KORIŠTENE PUBLIKACIJE I FOTOGRAFIJE

Državni zavod za statistiku; Popis stanovništva 2011.

Državni zavod za zaštitu prirode, www.dzzp.hr

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Ministarstvo poduzetništva i obrta, Obrtni registar, or.minpo.hr

Ministarstvo gospodarstva, www.mingo.hr

Ministarstvo kulture, www.min-kulture.hr

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Ministarstvo turizma, Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09, 09/10, 61/10, 82/10, 36/11, 89/11, 146/11, 141/12, 144/12, 38/13, 153/13), www.mint.hr

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, www.mzoip.hr

Ministarstvo uprave, Registar udruga u RH

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, www.fzoeu.hr

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Sektor za ekonomske analize

Hrvatski zavod za zapošljavanje, www.hzz.hr

Hrvatska turistička zajednica

Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata, www.biznet.hr

Hrvatska mreža za ruralni razvoj, www.hmrr.hr

Hrvatski planinarski savez, Registar planinskih putova, www.hps.hr

Brodsko posavska županija, Prostorni plan uređenja Brodsko posavske županije, www.bpz.hr

Zavod za prostorno planiranje Brodsko posavske županije, Izvješće o stanju u prostoru Općine Sibinj 2010. – 2014.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim vrijednostima Brodsko posavske županije – Natura Slavonica, www.natura-slavonica.hr

Turistička zajednica Brodsko posavske županije

CTR d.o.o., razvojna agencija Brodsko posavske županije

Vodovod d.o.o. Slavonski Brod

Općina Sibinj, Prostorni plan uređenja Općine Sibinj, Plan gospodarenja otpadom Općine Sibinja za razdoblje od 2012. – 2019. godine, www.sibinj.hr

LAG Posavina; Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe Posavina 2012. – 2014.

Erste&Steiermärkische Bank d.d., Šalabahter EU 12, www.erstebank.hr

Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti – Diplomski rad, Andrea Čudina, 2013.

www.eunis.eea.europa.eu

www.radioslavonija.hr

www.sbplus.hr

www.hoteli-zovko.com

www.ask-slavonija.com

www.brodportal.hr

www.panoramio.com

hr.wikipedia.org

www.035portal.hr

http://www.slideshare.net/turistickakultura/grgurevii-prezentacija

http://www.dzzp.hr/

http://www.mingo.hr/

http://www.min-kulture.hr/

http://www.mint.hr/

http://www.mzoip.hr/

http://www.fzoeu.hr/

http://www.hzz.hr/

http://www.biznet.hr/

http://www.hmrr.hr/

http://www.hps.hr/

http://www.bpz.hr/

http://www.natura-slavonica.hr/

http://www.sibinj.hr/

http://www.erstebank.hr/

http://www.eunis.eea.europa.eu/

http://www.radioslavonija.hr/

http://www.sbplus.hr/

http://www.hoteli-zovko.com/

http://www.ask-slavonija.com/

http://www.brodportal.hr/

http://www.panoramio.com/

hr.wikipedia.org

http://www.035portal.hr/

http://www.slideshare.net/turistickakultura/grgurevii-prezentacija


www.varossb-zupa.hr

http://os-imazuranic-sibinj.skole.hr/

https://www.facebook.com/NkVatrogasacGrizici/photos/

http://www.varossb-zupa.hr/

http://os-imazuranic-sibinj.skole.hr/

https://www.facebook.com/NkVatrogasacGrizici/photos/

Documents

Strateški razvojni program općine Sibinj 2015. – 2020. · Praćenje ostvarivanja definirane strategije omogućuje vrednovanje postignutog i kontinuirano unaprjeđivanje. Zbog