Hrvatska zaklada za znanost

Strateki plan Hrvatske zaklade

za znanost 2011. 2015. godine

Hrvatska zaklada za znanost

Ilica 24, 10 000 Zagreb;

Nazorova 2, 51 410 Opatija

www.hrzz.hr

tel: 051/ 228 690

1

Sadraj

1. Uvod .................................................................................................. 2

2. Sadanje stanje potpore znanosti .......................................................... 3

3. Poloaj Zaklade u sustavu ..................................................................... 4

4. Vizija Zaklade i osnovni ciljevi ............................................................... 6

4.1. Vizija Zaklade .................................................................................. 6

4.2. Osnovni ciljevi Zaklade ..................................................................... 6

5. Dosadanji uspjesi i neuspjesi Zaklade ................................................... 7

6. Sredstva (instrumenti) za ostvarivanje ciljeva ....................................... 9

7. Potrebna financijska sredstva i instrumenti ............................................11

8. Prioritetne teme istraivanja (Strateki prioriteti Zaklade) ........................12

9. Temeljni akcijski plan: vremenski slijed zbivanja ....................................17

10. Ukljuivanje u europski istraivaki prostor ............................................18

11. Oekivanja od gospodarstva, nadlenog ministarstva - Vlade RH i Sabora.

Pitanje proraunskog ili drugog financiranja ...........................................18

12. Zakljuak ...........................................................................................19

Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost utvrdio je prijedlog Stratekog plana

Hrvatske zaklade za znanost 2011. 2015. godine na svojoj 4. sjednici odranoj 3.

oujka 2011. godine (O-586-2011).

2

1. Uvod

Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost (u daljnjem tekstu Zaklada) predlae

petogodinji plan rada u kojem se predstavlja okvir Zakladinog djelovanja u razdoblju od

2011. do 2015. godine. Zakladu je pod nazivom Nacionalna zaklada za znanost, visoko

kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske osnovao Hrvatski sabor u prosincu

2001. godine posebnim zakonom. Prvi Upravni odbor Zaklade konstituiran je 2003.

godine, kada su raspisani i prvi natjeaji. Od tada je Zaklada financirala veliki broj

projekata prijavljenih na razliite natjeaje prema naelu kompetitivnog natjecanja.

U srpnju 2010. godine Hrvatski sabor donio je izmjene i dopune Zakona o Zakladi

kojima je, izmeu ostalog, promijenjen naziv Zaklade u Hrvatska zaklada za znanost.

Izazovi s kojima e se Zaklada oekivano susresti u narednom petogodinjem

razdoblju odnose se ponajprije na njeno pozicioniranje u sustavu financiranja

znanstvenih istraivanja te osiguravanju mehanizama za ubrzanje razvoja znanstvenih

istraivanja u podrujima od nacionalne strateke vanosti. I u narednom e periodu

Zaklada nastaviti s ostvarivanjem svoje temeljne misije i svrhe podupiranjem

znanstvenih, visokoobrazovnih i tehnologijskih programa i projekata te meunarodne

suradnje na podruju znanosti i visokog obrazovanja, drei se naela transparentnog i

brzog rada te osiguravajui nezavisnu znanstvenu recenziju.

Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost (NN 117/01, 45/09 i 92/2010) istie vanost

razraivanja dugoronih stratekih pravaca razvoja RH kako bi se osigurao razvoj

prioritetnih znanstvenih podruja. Isticanjem stratekih pravaca razvoja osigurat e se

dodatno ulaganje u podruja znanstvenih istraivanja od nacionalne vanosti i u tom

kontekstu Zaklada e svoj rad usklaivati s nacionalnim prioritetima koje utvrdi dravna

politika.

Stratekim planom Zaklade potrebno je odrediti i okvirne uvjete za potporu

istraivanjima te mehanizme poticaja. Ti mehanizmi odnose se u prvom redu na

pokretanje programa i instrumenata kojima e se odgovoriti na potrebe znanstvenika,

sveuilita i javnih instituta.

Uspjean Strateki plan treba obuhvaati i sljedee:

1. sadanje stanje potpore znanosti,

2. poloaj Zaklade u sustavu,

3

3. viziju Zaklade i osnovne ciljeve,

4. dosadanje uspjehe i neuspjehe Zaklade,

5. kratkorone i dugorone ciljeve,

6. sredstva (instrumente) za ostvarivanje ciljeva,

7. potrebna financijska sredstva i instrumente,

8. prioritetne teme istraivanja,

9. temeljni akcijski plan: vremenski slijed zbivanja, kratkorone ciljeve, posebno

ulogu znanstvenih odbora u vrednovanju projekata prijavljenih na

natjeaje Zaklade,

10. nain ukljuivanja u europski istraivaki prostor (European Research Area- ERA),

11. oekivanja od gospodarstva, nadlenog ministarstva, Vlade i Sabora RH te pitanje

proraunskog ili drugog financiranja

2. Sadanje stanje potpore znanosti

Hrvatska nastoji brojne znanstvene institucije - 104 javna visoka uilita, 26 javnih

instituta i mnoga privatna veleuilita i privatne znanstvene ustanove, kao i brojne

tehnologijske i razvojno-istraivake centre - to bolje ukljuiti u europski istraivaki

prostor - European Research Area. Iako drava osigurava potporu znanstvenim,

istraivakim i razvojnim projektima, kao i znaajna ulaganja u novake, jo smo daleko

od optimalnog postotka koji bi se trebao izdvajati iz bruto nacionalnog dohotka, a koji je

preporuen Lisabonskom strategijom, Ljubljanskom deklaracijom, Zelenim dokumentom i

razraen u zakljucima Vijea Europske unije, posebno u strategiji Europe 2020. Za

znaajnija otkria koja bi imala utjecaj na rast bruto nacionalnog dohotka, razvitak

industrije i drutva openito, trebala bi postojati i kritina koliina ukupne potpore koju

Hrvatska trenutno ne moe ostvariti, kao i strategija koja bi odredila kako e se potpore

dodjeljivati i ija je zadaa osiguravanje kompetitivnih natjeaja putem kojih e se sa

znaajnim sredstvima financirati najbolji projekti. S druge strane, vano je odrati i

stabilnost sustava potporom irokom rasponu znanstvenih istraivanja.

4

3. Poloaj Zaklade u sustavu

Tradicija je europskih zemalja osnivanje neovisnih zaklada ija je osnovna zadaa

provoenje postupaka vrednovanja i kompetitivnog sustava financiranja najboljih

znanstvenih projekata. Tako i Europska znanstvena zaklada (European Science

Foundation), kao krovna organizacija koja okuplja 78 zaklada i slui kao polazna toka

razvoja znanosti i novih smjerova istraivanja u Europi, a iji je Zaklada lan od 2008.

godine, u svom Statutu istie da njene lanice mogu biti jedino ustanove koje provode

neovisnu recenziju i samostalno odluivanje o financiranju temeljem provedene

istorazinske procjene (peer review), a financirane su iz dravnog prorauna. Za

Hrvatsku zakladu za znanost, ali i znanstvenike koji jesu ili e biti korisnici njenih

programa, lanstvo u ovoj europskoj organizaciji koja je pokreta razvoja i sinergijskog

djelovanja europskih zaklada za znanost od iznimne je vanosti.

Neovisnost zaklada od dravnih struktura omoguuje neovisnost i slobodu

znanstvenih istraivanja i uklanjanje mogue pristranosti u financiranju onih istraivanja

ili ustanova gdje za dravu postoji izravna korist.

Stoga se tradicija zaklada koje osnivaju dravne

uprave s ciljem promocije i financiranja znanosti

temelji na prioritetima i potrebama u financiranju

koje odreuje drava i neovisnom sustavu

odabira najboljih projekata za tu svrhu, to

osiguravaju zaklade1. Dvije europske zaklade s

dugom tradicijom neovisnog financiranja

kompetitivnih znanstvenih istraivanja (Njemaka

znanstvena zaklada i vicarska nacionalna

znanstvena zaklada) posluile su kao primjer

stvaranja ostalih, posebice centralnoeuropskih

zaklada, primjerice Maarske znanstvene zaklade.

S takvim je ciljem osnovana i Hrvatska zaklada za znanost, koja svojim petogodinjim

planom rada predvia upravo ovakav doprinos razvoju znanosti u Hrvatskoj.

Poloaj Zaklade u sustavu odreen je u velikoj mjeri sredstvima uplaivanim iz

dravnog prorauna kako bi se njena svrha mogla ostvariti. Zaklada je ostvarivala

1 Guston D.H. (2000). Between Politics and Science. Cambridge University Press.

Hrvatsku zakladu za

znanost osnovao je 2001.

godine Hrvatski sabor s

jasnom misijom, kao

centralnu i neovisnu

ustanovu za razvoj

znanosti, visokog

obrazovanja i

tehnologijskog razvoja u

Republici Hrvatskoj s

krajnjim ciljem

osiguravanja drutvenog i gospodarskog razvoja i poticanja zapoljavanja.

5

odreene prihode oroavanjem sredstava koja su u njen fond uplaena u 2002. i 2003.

godini, no iz priloenog grafikog prikaza (slika br. 1) je vidljivo da od 2004. godine

Zaklada nije ostvarivala nikakve prihode iz dravnog prorauna, sve do 2009. godine

kada je ostvarila prihod od 1 milijuna kuna. No, vano je napomenuti da se od 2010.

godine, zbog troenja glavnice za financiranje projekata te zbog nepovoljnih trendova na

financijskom tritu, smanjuje iznos kamate koju je Zaklada ostvarivala te su kamate na

oroena sredstva bitno manje nego prethodnih godina. Zbog svega navedenog jasno je

da se financijska sredstva za ostvarivanje svrhe Zaklade smanjuju te da e do kraja

2011. biti u potpunosti potroena.

Slika 1. Financiranje Zaklade iz dravnog prorauna i prihod od kamata od

njenog osnutka.

Ulaganja iz dravnog prorauna u drugim europskim zakladama znaajno se

razlikuju. Tako je, primjerice, godinji proraun Maarske zaklade za znanost (OTKA) za

financiranje temeljnih istraivanja oko 20 milijuna eura, Austrijske zaklade za znanost

(FWF) 163 milijuna eura (za 2006. godinu), a eke zaklade za znanost (CSF) 77

milijuna eura (za 2010. godinu), to iznosi oko 8% ukupnog godinjeg javnog prorauna

za istraivanje i razvoj2. U kontekstu navedenih podataka, te podatka o razini

financiranja Hrvatske zaklade za znanost, gdje financijska podrka drave izostaje

proteklih 7 godina, razvoj strategije rada Zaklade za naredno razdoblje je upitan, a njena

budunost i odnos dravne politike prema njenoj misiji - nejasan.

2 Izvor: Erawatch

0

10

20

30

40

50

60

mil.

ku

na

prihod iz dravnog prorauna

prihod od kamata

6

4. Vizija Zaklade i osnovni ciljevi

4.1. Vizija Zaklade

Ulaganjem u ljude i zamisli te poticanjem suradnje, promiui izvrsnost i pomaui

projekte koji izravno doprinose razvoju RH Zaklada od svog osnutka ostvaruje svoju

viziju: razvitak svjetski prepoznatljivog znanstvenog istraivanja i gospodarstva

temeljenog na znanju.

Da bi ostvarila svoju viziju Zaklada e nastaviti ulaganja u sljedee strateke

vrijednosti:

Ljudi Konkurentnost u dananjem gospodarstvu koje se temelji na znanju zahtijeva

znanstvenike i strunjake svjetske klase te nacionalnu radnu snagu koja ima dobro

obrazovanje u prirodnim i tehnikim znanostima. Istraivanja i razvoj ponajprije ovise o

nadarenosti, zamislima i poduzetnikoj energiji izuzetnih pojedinaca.

Ideje Inovacija zahtijeva hrabre zamisli, kreativne vizije, strast za istraivanjem

(rezultatom) te najviu razinu organiziranosti i odgovornosti. Zaklada e podupirati

pojedince i ideje s najveim potencijalom za postizanje izvrsnosti u istraivanjima i

inovacijama.

Suradnja Produktivna istraivanja koja su okrenuta ka razvoju trebaju kombinaciju

resursa i talenata da bi se ideje bre ostvarile. Zaklada e poticati i podravati uinkovitu

suradnju i partnerstva pojedinaca, ustanova i industrije unutar Hrvatske, kao i posvuda u

svijetu, koja mogu poveati istraivaku, tehnologijsku i ekonomsku konkurentnost

Hrvatske.

Izvrsnost - Razvoj znanosti treba se temeljiti iskljuivo na naelima izvrsnosti.

Posebice je vano pojaati znanstveno-istraivake aktivnosti na sveuilitima te ih vrsto

povezivati s obrazovanjem i gospodarstvom. Izvrsnost treba graditi kroz uspjene

pojedince, ali i kroz sveope podizanje kvalitete znanstveno-istraivakog i obrazovnog

rada.

4.2. Osnovni ciljevi Zaklade

Planirane aktivnosti Zaklade u narednom petogodinjem razdoblju, a osobito u

trenutku predlaganja ovog Stratekog plana kada je financiranje znanstvenih istraivanja

7

iz dravnog prorauna smanjeno, usmjerene su ponajprije na podravanje onih

istraivanja i istraivakih skupina koje su visoko produktivne i koje se mogu natjecati na

kompetitivnim natjeajima koje e Zaklada raspisivati. U tom kontekstu potrebno je

poziciju Zaklade u sustavu financiranja znanstvenih istraivanja promatrati kao

komplementarnu, a ne zamjensku u odnosu na potpore koje e i dalje dodjeljivati

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, odnosno gospodarstvo.

Zaklada e kroz kompetitivne natjeaje osigurati potporu produktivnih istraivanja

i grupa istraivaa od kojih se mogu razviti centri izvrsnosti no financiranje po paualnom

principu (lump sum) i dalje se predvia kroz nadleno ministarstvo, stoga je naglasak u

ovom dokumentu iskljuivo na kompetitivnim istraivanjima.

5. Dosadanji uspjesi i neuspjesi Zaklade

Od poetka svoga rada Zaklada je pokrenula irok spektar programa kojima su se

podupirala podruja i pitanja u sustavu znanosti i obrazovanja koja su prepoznata kao

prioritetna. Tako je 2003. godine pokrenut niz programa kao dio potpore sustavu visokog

obrazovanja u reformama tijekom provedbe bolonjskog procesa. Tim programima

osigurana je potpora razvoju programa doktorskih studija, uspostavljanju programa

zdruenih studija, uspostavljanju mehanizama za unaprjeenje kvalitete na

visokoobrazovnim ustanovama te ishodima uenja. Zaklada je razvila i itav niz

programa namijenjenih znanstvenicima povratnicima ili znanstvenicima koji ele provoditi

istraivanja na hrvatskim ustanovama. Tim programima obuhvaeni su i stariji i mladi

znanstvenici (programi Senior i Postdoc), kratkotrajni boravci u Hrvatskoj (program

Gost) te osiguravanje istraivake infrastrukture (program Povratnik). Nakon osnivanja

Fonda jedinstvom uz pomo znanja za dio ovih programa Zaklada vie nije raspisivala

nove rokove, kako se ne bi duplirali programski ciljevi Fonda s programima Zaklade.

Takoer, Zaklada je svojim programima podupirala mlade znanstvenike i

partnerstvo s gospodarstvom. Tako je kroz program Partnerstvo u temeljnim

istraivanjima, uz ulaganja Zaklade, u ulaganja u temeljna istraivanja koja su se

provodila na hrvatskim znanstvenim ustanovama privueno i vie od 6 milijuna kuna iz

sredstava izvan dravnog prorauna. Ovaj model privlaenja izvanproraunskih sredstava

nastavit e se i u narednom razdoblju.

8

Slika 2. Financiranje projekta u programu Partner po godinama

(izraeno u milijunima kuna)

Ulaganje u mlade znanstvenike i njihovu izobrazbu kroz programe Stipendije za

doktorande i Postdoc najbolje pokazuje slika br. 2, kao i stalni porast interesa i broja

kandidata koji bili uspjeni na evaluaciji i koristili ove programe (slika br. 3).

Slika 3. Broj financiranih projekata po godinama programi Stipendije

za doktorande i Postdoc.

Kako bi se bolje integrirala u europski istraivaki prostor, Zaklada je 2008.

godine postala lanica Europske znanstvene zaklade, to je otvorilo nove brojne

mogunosti za hrvatske znanstvenike i koritenje programa ove europske organizacije.

Glavni neuspjeh Zaklade proizlazi iz stava dravne politike jer nakon uloenih

inicijalnih sredstava (2003. godine) u Zakladu nisu uloena gotovo nikakva nova

sredstva. Nacionalne zaklade razliitih zemalja Europe imaju porast financiranja od 10%

godinje! Takoer, propao je i plan osnivanja Fonda Zaklade predvien u okviru

0

1000000

2000000

3000000

4000000

5000000

6000000

7000000

8000000

2006 2007 2008 2009

Zaklada

Partner

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

2006 2007 2008 2009

Stipendije

Postdoc

9

Akcijskog plana za poticanje i ulaganje u znanost i istraivanje koji je prihvaen na

sjednici Vlade RH 18. travnja 2008. Dodatno, s postojeim sredstvima Zaklada nije

financirala projekte prema stratekim prioritetima nego se kroz razne natjeaje

podravala iroka baza temeljnih i primijenjenih istraivanja. Stoga ovaj Strateki plan

treba promatrati kao kvantitativno upitan, ali usprkos tome on nee odstupati od naela

izvrsnosti.

6. Sredstva (instrumenti) za ostvarivanje

ciljeva

Strateki plan Zaklade 2011. 2015. godine pretpostavlja nastavak dijela

uspjenih i za znanstvenu zajednicu potrebnih programa te uvoenje novih programa

kako bi se odgovorilo na suvremene potrebe i izazove. Novi programi ukljuivat e dva

nova instrumenta financiranja - dugorone suradne programe i istraivake projekte, kao

i potpore temeljnim istraivanjima i centrima izvrsnosti koji bi dodatno poveali

kompetitivnost u sustavu znanstvenih istraivanja. Pritom, u okviru svih programa

Zaklade, naglasak je na znanstvenoj izvrsnosti i meunarodnoj prepoznatljivosti.

U svom e djelovanju Zaklada kroz razne instrumente poticati razvoj istraivakih

karijera mladih perspektivnih znanstvenika, njihovu kontinuiranu izobrazbu i razmjenu

znanja. Stipendijama za doktorande i poslijedoktorskim stipendijama (Postdoc) Zaklada

e podrati izobrazbu i profesionalno usavravanje veeg broja hrvatskih doktoranda i

poslijedoktoranda s ciljem stvaranja baze mladih znanstvenika koji s vremenom mogu

razviti kompetitivna istraivanja. Samo manji broj znanstvenika moe se natjecati za

Uspostavne potpore kojima e se znaajnim sredstvima podupirati mladi znanstvenici u

uspostavljanju nezavisne znanstvene karijere i istraivanja. Ovaj instrument od posebne

je vanosti jer omoguuje odabir izvrsnih kandidata i osigurava podrku njihovim

istraivanjima i istraivakoj grupi koja se stvara oko tih istraivanja.

Uz razvoj istraivakih karijera, Zaklada e kroz svoje financijske instrumente

poticati povezivanje znanstvenih istraivanja s inovacijskim i proizvodnim procesima, kao

i programe koji potiu razvoj gospodarstva. Kao organizacija koja osigurava neovisno

vrednovanje projektnih prijedloga, s djelatnicima koji su struni i kvalificirani za

provoenje postupka vrednovanja i sa strunim tijelima koja osiguravaju visoku kakvou

i neovisnu recenziju, Zaklada moe provesti vrednovanje i nadgledanje projekata koji e

10

se provoditi za potrebe gospodarstva i koje e gospodarstvo financirati. Na ovaj se nain

sredstva koje profitni sektor eli uloiti u znanost, istraivanje i tehnologije moe

sustavno usmjeriti prema najboljim projektima i grupama istraivaa.

Kako bi osigurala kompetitivnost u sustavu znanstvenih istraivanja, Zaklada e

razviti dugorone suradne programe i istraivake projekte. Sustav neovisne recenzije

koju provodi osigurat e da se kroz ova dva programa izaberu najbolji projekti u temi

izraenoj natjeajem, a iji je cilj razvoj stratekih prioriteta Zaklade. Broj financiranih

projekata ovisit e o fondu Zaklade no Upravni e odbor teiti k tome da se prihvati do

20% najbolje vrednovanih projekata.

Slika 4. Instrumenti Zaklade

Kod ovih programa naglasak je na podravanju rada istraivakih grupa i voditelja

projekata koji mogu razviti meunarodno prepoznatljiva istraivanja i konkurirati za

europske fondove. Za ove programe izdvajat e se najvei postotak programskih

sredstava Zaklade.

Uz navedeno, u Hrvatskoj ne postoji izvor financiranja temeljnih istraivanja ija

je osnovna znaajka izvrsnost u podrujima koja se brzo razvijaju. Razvojem programa

za poticanje projekata koje provode znanstvenici s izvanrednim znanstvenim

postignuima te oko sebe okupe i zadre grupu znanstvenika potie se stvaranje i

odravanje centara izvrsnosti.

Vaan preduvjet prilikom usmjeravanja tema Zakladinih natjeaja je i postojanje

misije javnih instituta u Republici Hrvatskoj utemeljenih na dokumentima i politici

Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje te

e Zaklada svoj rad u tom kontekstu usklaivati s nacionalnim politikama i dokumentima.

11

7. Potrebna financijska sredstva i

instrumenti

Upravni odbor istie da je za rad Zaklade i uspostavu stabilnog sustava

financiranja kompetitivnih istraivanja u Hrvatskoj nuno u to skorijem roku definirati

naine financiranja Zaklade, kako proraunske tako i neproraunske. Nakon 2011.

godine Zaklada vie nee biti u mogunosti otvarati nove programe ukoliko se

ne osiguraju dodatna, znaajna sredstva za njen rad.

Za ostvarivanje svrhe Zaklade potrebno je godinje oko 105 milijuna kuna za

provoenje kompetitivnih programa, kako bi uspjeni projekti koji su pozitivno

vrednovani bili financirani sa 225.000,00 455.000,00 kuna godinje u trajanju od

najmanje 3 godine. Ovim bi se programima potaknulo okrupnjivanje projekata, a

provoenje stroge, neovisne recenzije omoguilo bi izbor najboljih projekata. Uz

navedeno, Zaklada e i dalje podupirati razvoj istraivakih karijera putem programa

Stipendije za doktorande, Postdoc i Uspostavne potpore. Upravni odbor Zaklade

procjenjuje da je za provedbu ovih programa godinje potrebno 10 milijuna kuna (po 2

mil. kuna za programe Stipendije za doktorande i Postdoc i 6,5 mil. kuna za program

Uspostavne potpore). Za programe suradnje s gospodarstvom i lokalnom samoupravom

financiranje bi se ostvarilo po principu matching funds, pri emu Zaklada planira uloiti

dodatnih 75 milijuna kuna.

Ukoliko bi Zaklada pokrenula program

kojim bi se osiguravala potpora projektima

izvrsnosti u temeljnim istraivanjima (koji

odgovara programu IDEAS Europske komisije) u

podruju biolokih znanosti (engl. life sciences,

to ukljuuje molekularnu biologiju, genetiku,

genomiku, bioinformatiku, imunitet,

neuroznanosti, evolucijsku, populacijsku i

biologiju okolia, biomedicinska istraivanja i

bioininjerstvo kao temeljna znanja), fizikalnih i

inenjerskih znanosti te drutvenih i

humanistikih znanosti, proraun Zaklade

morao bi biti vei za dodatnih 75 milijuna kuna.

Sva programska sredstva Zaklade koja e se planirati za razne natjeaje

raspodijelit e se prema strukturi kakvu prepoznaju europske zaklade. Upravni odbor

S godinjim

proraunom Zaklade u

iznosu od 200 milijuna

kuna znatno bi se

smanjio nerazmjer

izmeu niskog postotka

bruto ulaganja u

istraivanje i znanost i

neutemeljenog uinka.

12

Hrvatske zaklade za znanost predlae europski model prema kojem se 40% programskih

sredstava dodjeljuje za bioloke znanosti, (engl. Life sciences) 45% za fizikalne i

inenjerske, a 15% za drutvene i humanistike znanosti. Zaklada e, s obzirom na

trenutne tranzicije koje prolazi hrvatsko drutvo, za drutvene i humanistike znanosti

planirati vei postotak prorauna u odnosu na europski prosjek. Na ovaj nain, a

poticanjem natjecanja za sredstva Zaklade, osnait e se i baza kompetitivnih

istraivanja u drutvenim i humanistikim znanostima na europskoj razini.

Slika 5. Raspodjela programskih sredstava Zaklade

8. Prioritetne teme istraivanja (Strateki

prioriteti Zaklade)

Hrvatska zaklada za znanost financira istraivanja u svim znanstvenim

podrujima. Financiraju se temeljna, primijenjena i razvojna istraivanja koja su u skladu

sa stratekim prioritetima Zaklade. Zakon o Zakladi3 propisuje obvezu razrade ciljeva i

3 Narodne novine 117/01, 45/09 i 92/2010

Programska sredstva Zaklade

15 % drutvene i

humanistike znanosti

45% fizikalne i inenjerske

znanosti

40% bioloke znanosti

13

programa koji su u skladu s dugoronim stratekim pravcima razvoja Republike

Hrvatske. Takoer, isti zakon istie vanost prepoznavanja i razvoja prioritetnih

znanstvenih podruja radi jaanja integracije hrvatskog znanstvenog sustava u europski

istraivaki prostor, povezivanja znanstvenih istraivanja s inovacijskim i proizvodnim

procesima te osiguravanja uvjeta za koritenje europskih fondova za znanost i inovacije.

Na temelju iskustava nacionalnih zaklada pojedinih zemalja, kao i iskustva Europskog

istraivakog vijea (European Research Council, ERC), ali i dosadanjih iskustava

potpore znanosti u Hrvatskoj, proizlazi da se strateki pravci u istraivanju mogu

podijeliti na: 1. temeljna istraivanja (basic research, blue sky research) 2. specifine

programe u okviru prioritetnih tematskih pravaca, kako je propisano Zakonom o Zakladi.

Vanost utvrivanja ostalih prioritetnih tematskih pravaca u financiranju istraivanja je

tim vea to postojei sustav financiranja koje provodi dravna uprava nije mogue

usmjeriti na prioritetne pravce. U sadanjem trenutku Zaklada moe objavljivati samo

vrlo ciljane i specifine natjeaje kojima e se kroz kompetitivan sustav financirati samo

najbolji projekti unutar prioritetnih tematskih pravaca. U ovom trenutku ne postoje novi,

jasno definirani strateki pravci na dravnoj razini, no ako se usvoje Zaklada e ih

svakako tijekom svoga rada prihvatiti i podravati.

Zbog svega navedenog prioritetni tematski pravci od nacionalnog interesa

temelje se na sljedeem:

1. dosadanjim prioritetima istaknutima u

Prvom nacionalnom istraivakom programu, kao

i Znanstvenoj i tehnologijskoj politici Republike

Hrvatske 2006-2010 i dosadanjim prioritetima

Zaklade,

2. europskim stratekim pravcima

obuhvaenim u programu FP7 i dokumentu

Europe 2020,

3. novim prioritetima koji proizlaze iz

sadanje gospodarske situacije (krize) i novih potreba u istraivanju.

Upravni odbor Zaklade prepoznaje prioritete koji su relevantni na europskoj razini

te smatra vanim podupirati istraivanja hrvatskih grupa znanstvenika u tim podrujima,

ponajprije iz nacionalnih fondova kako bi se ojaale kapaciteti hrvatskih istraivaa za

koritenje europskih fondova za znanost i inovacije. S obzirom na europski i

svjetski trend poticanja ponajprije globalno primjenjivih istraivanja (koja pogoduju

"velike" jezike, drutva i kulture), Zaklada e se u podruju drutvenih i humanistikih

znanosti usmjeriti na potporu temeljnih (povijesnih, socio-psiholokih, etnolokih,

filolokih, pravnih, ekonomskih, arheolokih, informatolokih i dr.) te interdisciplinarnih

Svojim programima

Zaklada e podravati:

1. temeljna istraivanja

2. specifine programe u

okviru prioritetnih

tematskih pravaca, kako

je propisano Zakonom o

Zakladi.

14

istraivanja hrvatskog drutva i kulture, pri emu e naglasak biti na istraivanjima

problema razvoja i rizika, organizacije i proizvodnje, vrijednosti i identiteta, ideologije i

kritike. Vano je pritom naglasiti da su prioritetne teme istraivanja prilagodljive i da e

Zaklada prihvatiti i uvaiti nacionalne prioritete koje donosi Vlada RH, ali se nee

odstupiti od izvrsnosti u procesu nezavisne recenzije (Prilog 1).

Svojim programima Zaklada e poticati:

I. Temeljna istraivanja u podruju

a) Biolokih znanosti (Life-science): molekularna celularna i razvojna biologija;

genetika, genomika, bioinformatika, fiziologija organskih sustava i imunitet;

neuroznanosti, evolucijska, populacijska i biologija okolia; biomedicinska istraivanja;

biotehnologija i bioininjering.

b) Fizikalnih znanosti i inenjerstva: ista i primijenjena matematika, struktura

materije na subatomskoj i atomskoj skali, eksperimentalna i kompjuterska kemija, novi

materijali na molekularnoj i nano skali, informacijske i komunikacijske tehnologije,

geoznanost i okoli.

c) Drutvenih i humanistikih znanosti: pojedinci i organizacije; institucije

ponaanja, vrijednosti i vjerovanja; ljudski um; kulture i kulturne raznolikosti; studije ili

istraivanja prolosti i kulturnih artefakata.

II. Zaklada istie sljedee specifine programe u okviru prioritetnih

tematskih pravaca za naredno razdoblje, unutar kojih e se raspisivati natjeaji:

1. Ekosustavi (ume, kr, vode, zrak i td.), Jadransko more, obalni dio i

kopno:

a) zagaenje i rizici,

b) odrivo upravljanje resursima Hrvatske,

c) tehnologija i okoli,

d) promatranje zemlje i alati za procjenu,

e) ukljuivanje ekonomskih i drutvenih ciljeva u ciljeve zatite okolia u

europskoj perspektivi; put k odrivom razvoju

2. Nove energije, obnovljivi izvori energije:

a) proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora,

b) nekonvencionalna leita nafte i prirodnog plina,

c) vodik i gorive elije, proizvodnja goriva iz obnovljivih izvora,

15

d) emisija CO2 u RH,

e) nuklearna energija u Hrvatskoj,

f) uinkovito koritenje resursa Hrvatske.

3. Materijali i nove proizvodne tehnologije:

a) materijali,

b) nove proizvodne tehnologije,

c) nanoznanosti i nanotehnologije.

4. Informacijske i komunikacijske tehnologije

a) proirenje mrea i infrastrukture,

b) kognitivni sustavi i robotika,

c) komponente, sustavi i inenjering,

d) digitalne knjinice i ostali digitalni sadraji,

e) primjena ICT tehnologija u okoliu, energiji i transportu.

5. Hrana i voda (hrana, poljoprivreda, ribarstvo i biotehnologija)

a) odrivost,

b) transfer znanja i tehnologije u proizvodnji hrane,

c) istraivanja u stanici, organizmu i u populaciji,

d) ribarstvo i akvakultura,

e) lovstvo.

6. Zdravlje

a) biotehnologija za ljudsko zdravlje,

b) istraivanje kroninih degenerativnih bolesti,

c) istraivanje drugih velikih (kroninih) bolesti (kardiovaskularne bolesti,

dijabetes i pretilost, rak, posljedice traume),

d) zarazne bolesti,

e) istraivanja kognitivnih, neurolokih i duevnih bolesti,

f) humana reprodukcija; razvitak i starenje ovjeka,

g) optimalizacija zdravstvene skrbi za graane Hrvatske.

16

7. Uenje, izobrazba

a) obrazovanje i zapoljavanje,

b) modusi uenja,

c) obrazovanje i politika kultura.

8. Odrivi razvoj drutva, nacionalna i regionalna sigurnost

a) geostrateki poloaj Hrvatske kao mediteranske i srednjoeuropske

zemlje,

b) sigurnost graana,

c) drutveno-ekonomski i znanstveni pokazatelji nacionalne politike

(iskoristivost i vrijednost indikatora na mikro i makro razini).

9. Hrvatski identitet

a) vrijednosti i identiteti,

b) drutveni i kulturni aspekti i rizici razvoja,

c) demografski procesi i transformacija obitelji,

d) obrasci kulturnog stvaralatva i razmjene,

e) povijest i suvremenost.

Upravni odbor Zaklade provoenje ove strategije zapoinje raspisivanjem

sljedeih tematskih cjelina na proljee 2011. godine: Kronine degenerativne bolesti,

materijali, proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora, transfer znanja i

tehnologija u proizvodnji hrane, geostrateki poloaj Hrvatske kao

mediteranske i srednjoeuropske zemlje, vrijednosti i identiteti, zagaenje i

rizici, primjena ICT tehnologija u okoliu, energiji i transportu.

17

9. Temeljni akcijski plan: vremenski slijed

zbivanja

U prvoj godini predvienoj ovim planom radit e se na uspostavi sustava

vrednovanja koji ukljuuje novo tijelo koje predvia Zakon o Zakladi (NN 117/01, 45/09 i

92/2010), a to su znanstveni odbori. Uvoenjem Znanstvenih odbora u organizacijsku

strukturu Zaklade bilo je nuno mijenjati i postupak vrednovanja tako da omogui

prijelaz dijela ovlasti Upravnog odbora na znanstvene odbore. U prvoj godini provest e

se prvi veliki natjeaji za istraivake projekte i suradne programe. Oekuje se

provoenje brzog postupka utemeljenog na naelima neovisnosti i transparentnosti.

U narednim godinama oekuje se daljnje irenje raznolikosti instrumenata kojima

Zaklada ostvaruje svoju svrhu. Natjeaji za instrumente opisane u ovom tekstu raspisivat

e se dvaput godinje, a teme natjeaja bit e unaprijed najavljene i razliite za svaki rok

prijave. Ovisno o proraunu kojim Zaklada bude raspolagala, planirat e se broj tema i

projekata koji se mogu podrati po temi. U osmiljavanju tema natjeaja i fokusa

prioritetnih podruja, temeljnu e ulogu imati znanstveni odbori. Naglasak svih natjeaja

koje e Zaklada raspisivati bit e na kompetitivnim projektima koji e se financirati

znaajnim sredstvima. Pritom je potrebno istaknuti da je za osiguranje napretka drave i

drutva nuno odreivanje nacionalnih prioritetnih pravaca razvoja koje e Zaklada

preuzeti i u koje e ulagati dodatna sredstva putem odgovarajuih instrumenata i

natjeaja. Uvjeti za daljnji razvoj Zaklade ve su istaknuti u ovom tekstu, a odnose se

ponajprije na osiguravanje stabilnog izvora financiranja.

Planira se i daljnje jaanje suradnje s gospodarstvom kako bi se odgovorilo na

njegove gorue potrebe i pitanja te pojaala konkurentnost. Hrvatska je javnost

nedovoljno osvijetena o povezanosti znanosti i gospodarstva i vanosti znanosti za

razvoj ekonomije. Stoga e Zaklada dodatno raditi na promociji i poticanju ove

meusektorske suradnje, kao i na privlaenju izvanproraunskih sredstava za

financiranje znanstvenih istraivanja.

18

10. Ukljuivanje u europski istraivaki

prostor

Zaklada e i dalje svojim aktivnostima poticati integraciju hrvatskog znanstvenog

sustava u europski istraivaki prostor (European Research Area, ERA) i to na sljedei

nain:

1. Jaanjem znanstvenog potencijala, posebno meunarodno kompetitivnih skupina.

2. Razvijanjem instrumenata koji postoje u FP7 programu, npr. start-up projekti i

napredni projekti ili suradni projekti, projekti mree Marie Currie.

3. Podupiranjem dosadanjih projekata s Europskom znanstvenom zakladom.

11. Oekivanja od gospodarstva,

nadlenog ministarstva, Vlade RH i

Sabora. Pitanje proraunskog ili drugog

financiranja

Uz dodatnu, veu potporu znanosti iz privatnog sektora i gospodarstva, ali i od

jedinica lokalne samouprave oekuje se i vea financijska potpora od drave uz stroe

kriterije vrednovanja, kao i potrebne prilagodbe zakona. Nakon vie godina malih, slabo

financiranih znanstvenih projekata znanstvenici oekuju bolje uvjete za istraivanje koji

su preduvjet ispunjenja njihovog ivotnog poziva - kompetitivno financiranje projekata s

dovoljnim sredstvima, ulaganje u infrastrukturu i kapitalnu opremu, nastavak

financiranja sustava znanstvenih novaka, kao i poticanje razvoja centara izvrsnosti.

Uz veu dravnu i privatnu potporu uvenom trokutu znanja - istraivanje, inovacija i

obrazovanje - oekuje se postizanje to vee osposobljenost istraivaa i institucija za

veu konkurentnost u istraivakom prostoru Europe.

19

Zakljuak

Ovim dokumentom Upravni odbor predlae strategiju Hrvatske zaklade za znanost u

sljedeem petogodinjem razdoblju kao i tri kljune postavke za provedivost ciljeva

predvienih Zakonom: 1. Procjenu sadanjeg stanja potpore Zakladi, 2. Prioritetne pravce

istraivanja i 3. Nove kompetitivne instrumente za financiranje istraivanja.

Sadanje stanje financiranja Zaklade krajnje je zabrinjavajue obzirom da od 2004.

Zaklada nije ostvarila nikakve prihode iz dravnog prorauna (ako se ne rauna 2 milijun kuna

to je iznos potreban za jedan projekt mladog znanstvenika!).

Prioritetni pravci istraivanja odreeni su temeljem dosadanjih strategija Vlade RH,

oekivanih prioritetnih pravaca istraivanja u europskom istraivakom prostoru i novih

prioriteta koji proizlaze iz sadanje gospodarske situacije. Zaklada je od konstituiranja

Upravnog odbora u prosincu 2010. godine provela sve korake predviene novim Zakonom, a

koji su podrazumijevali izmjenu temeljnih dokumenata, doradu procedure vrednovanja,

provoenje natjeaja i izbora lanova znanstvenih odbora i izvrnog direktora te objavu

natjeaja za nove programe (suradniki i istraivaki projekti). Za naredne aktivnosti i

ostvarivanje ciljeva, a to je financiranje 20 posto najbolje ocijenjenih projekata (meunarodna

recenzija) u prioritetnim pravcima istraivanja, kao i nastavak uspjenih programa Zaklade

(Stipendije za doktorande, Postdoc, Partnerstvo, Uspostavne potpore i Nazivlje) potrebno je

ukupno 200 milijuna kuna. Time bi se donekle zadovoljile preporuke navedene Lisabonskom

strategijom, Ljubljanskom deklaracijom, Zelenim dokumentom i zakljucima Vijea Europe,

posebno u strategiji Europe 2020.

Smatramo da je odgovornost svih dionika u drutvu te ponajprije Hrvatskoga sabora da

se osigura rad Zaklade prema Zakonu kojega je Hrvatski sabor donio u srpnju 2010. godine

definiranjem stabilnog proraunskog financiranja. Upravni odbor Zaklade e pokretanjem

natjeaja u prioritetnim temama razvoja koje Republika Hrvatska utvrdi kroz neovisnu i

strunu recenziju osigurati financiranje najboljih projekata ouvati i razvijati centre izvrsnosti i

uspjene znanstveno-istraivake skupine u Hrvatskoj te time doprinijeti razvitku znanstvenih

ustanova. Prvi je korak ve uinjen pokretanjem natjeaja u prioritetnim temama.

Upravni odbor istie da strategija nema smisla ukoliko se istodobno ne osiguraju

minimalna sredstva, posebno za projekte s gospodarstvom. Stoga pozivamo Sabor da podri

nastojanje Upravnog odbora za razvitak Zaklade u centralnu ustanovu za financiranje

znanstvenih istraivanja u skladu s europskom praksom i na taj nain omogui njeno

ukljuivanje i ukljuivanje hrvatskih znanstvenika u Europski istraivaki prostor.

Predsjednik Upravnog odbora

akademik Ivica Kostovi

Prilog mogue teme u okviru prioritetnih pravca

I. Temeljna istraivanja u podruju:

a) Biolokih znanosti (Life-science): molekularna celularna i razvojna biologija;

genetika, genomika, bioinformatika, fiziologija organskih sustava i imunitet;

neuroznanosti, evolucijska, populacijska i biologija okolia; biomedicinska istraivanja;

biotehnologija i bioininjerstvo,

b) Fizikalnih znanosti i inenjerstva (ista i primijenjena matematika, struktura

materije i svemira na subatomskoj i atomskoj skali, eksperimentalna i raunalna kemija,

novi materijali na molekularnoj i nano skali, geoznanost i okoli)

i

c) Drutvenih i Humanistikih znanosti: pojedinci i organizacije; institucije

ponaanja, vrijednosti i vjerovanja; ljudski um; kulture i kulturne raznolikosti; studije ili

istraivanja prolosti i kulturnih artefakata.

II. U kontekstu europskih prioriteta, Zaklada istie sljedee prioritetne tematske

pravce od nacionalnog interesa za naredno razdoblje:

1. Ekosustavi (ume, kr, vode, zrak i td), Jadransko more, obalni dio i kopno

a) Zagaenje i rizici

- Pritisci na okoli i klimu;

- Okoli i zdravlje;

- Sprjeavanje promjene klime.

b) Odrivo upravljanje resursima

- uvanje i odrivo upravljanje prirodnih i stvorenih resursa i biorazliitosti;

- Upravljanje morem i vodenim tokovima.

c) Tehnologije i okoli

- Tehnologije za promatranje, stimulaciju, prevenciju, ublaavanje, adaptaciju i

obnavljanje prirodnih i stvorenih okolia i razvoj kulturne batine;

- Procjena tehnologije, verificiranje i provjera.

d) Promatranje zemlje i alati za procjenu

- Prouavanje zemlje i mora, metode nadgledanja okolia i odrivi razvoj;

- Metode predvianje i metode procjene za odrivi razvoj;

e) Ukljuivanje ekonomskih i drutvenih ciljeva sa ciljevima zatite okolia u

europskoj perspektivi; put k odrivom razvoju

2. Nove energije, obnovljivi izvori energije:

a) Proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora;

- Unaprjeenje tehnologija izvedbe vjetroagregata i nove tehnologije iskoritavanja

energije vjetra; koordinirani rad u vjetroparkovima, integracija vjetroparka u

elektroenergetski sustav;

- Analiza i projektiranje vjetroelektrana na moru ("offshore" vjetroparkovi);

- Izbor optimalnih lokacija te ukljuivanje naih brodogradilita u realizaciji takvih

projekata i to izgradnjom temelja, platformi te specijalnih brodova za opskrbu takvih

vjetroparkova, bilo kod nas ili u inozemstvu;

- Geotermalna energija u RH za proizvodnju elektrine i toplinske energije;

- Projektiranje iskoritavanje i pretvorbe te energije i to izgradnjom elektroagregata na

uu geotermalnih buotina, suara, staklenika, balneologija, rekreacija, grijanja itd.;

- Fotonaponska proizvodna postrojenja; kombinirana proizvodnja elektrine i toplinske

energije foto-pretvornicima;

- Mikromree obnovljivih izvora energije analiza, projektiranje i upravljanje

mikromreom; integracija distribuiranih izvora sa sustavima pohrane elektrine

energije; otoni i mreni rad.

b) Nekonvencionalna leita nafte i prirodnog plina

- Istraivanje i otkrivanje nekonvencionalnih leita (glinoviti kriljevci, slabopropusni

pjeenjaci, naslage ugljena s metanom);

- Tehnologija izrade buotina, razrade leita, te stimulacije protoka fluida u takvim

leitima;

- Tehnologija proizvodnje nafte i plina iz takvih leita.

c) Vodik i gorivne elije, proizvodnja goriva iz obnovljivih izvora

- Proizvodnja vodika iz biomase;

- Solarna termokemijska proizvodnja vodika;

- Hibridni (solarno-fosilni) procesi;

- Projektiranje i upravljanje mikromreama obnovljivih izvora energije u kojima se

koristi vodik kao medij za pohranu napredni sustavi elektrolizatora i gorivnih

lanaka;

- Upotreba vodika u transportnim sredstvima; vodikove crpne stanice u sustavu s

obnovljivim izvorima energije.

d) Emisija CO2 u Hrvatskoj

- Analiza tehnolokih procesa s kojima se proizvodi CO2 (naftno-plinska postrojenja,

rafinerijska postrojenja, termocentrale na fosilna goriva i dr.);

- Tehnologija kaptiranja, pripreme za transport i utiskivanje CO2 u duboke geoloke

formacije, bilo da ga se koristi za poveanje iscrpka nafte iz leita, bilo da ga se

pohranjuje u izolirane geoloke formacije;

- Umjetna fotosinteza i napredne energetske mree sa sekvestracijom CO2.

e) Nuklearna energija u Hrvatskoj

- Novi reaktori i njihove karakteristike;

- Analiza i kriteriji za opravdanost izgradnje nuklearne elektrane u RH;

- Uloga nuklearne energije u bilanci ukupne energije u RH do 2030.

f) Uinkovito koritenje resursa Hrvatske

- Napredne energetske mree, koncept sustava visoke razine sloenosti (systems-of-

systems).

3. Materijali i nove proizvodne tehnologije

a) Materijali

- Dizajn, sinteza, modifikacija i karakterizacija materijala ciljanih svojstava (materijali

za pohranu energije, optikih, optoelektronikih, magnetskih, supravodljivih svojstava,

materijali za zatitu, ouvanje i/ili restauriranje kulturne batine i sl.);

- Materijali i procesi za "zelene" tehnologije (nove generacije baterija, solarnih elija,

katalizatora, sensora i sl.);

- Inteligentni materijali-samoorganizirajui sustavi;

- Biomaterijali i biorazgradivi materijali;

- Nanomaterijali;

- Multifunkcionalni organski, metalni, hibridni, keramiki, polimerni, i kompozitni

materijali;

- Istraivanje mikrostrukture i nanostrukture materijala strukturnim, spektroskopskim i

mikroskopskim metodama.

b) Nove proizvodne tehnologije

- Primjena novih znanja u odrivoj proizvodnji;

- Nano i biotehnologija;

- Eko-inovacije i zelene tehnologije;

- Uinkovito upravljanje industrijskim i komunalnim otpadnim vodama;

c) Nanoznanosti i nanotehnologije

- Sinteza i karakterizacija nanostrukturnih materijala;

- Nanomedicina i bio-nanotehnologija (dijagnostika, snimanje i terapija, ciljano

doziranje i otputanje lijekova, regenerativna medicina, biomimetiki pristup);

- Nanoelektronika;

- Samoorganizirani sustavi na nano skali;

- Nanomembrane za efikasno tretiranje voda;

- Nove metode mjerenja, detekcije, identifikacije i zbrinjavanja nanoestica u okoliu.

4. Informacijske i komunikacijske tehnologije

a) Proirenje mrea i infrastrukture

- Konvergencija i interoperabilnost heterogenih mrenih tehnologija;

- Raunalni oblaci, Internetske usluge i napredno programsko inenjerstvo;

- Sigurnost u umreenim uslugama i raunalnim okruenjima;

- Umreeni mediji i sustavi pretraivanja.

b) Kognitivni sustavi i robotika

- Autonomni i kooperativni robotski sustavi za rad u sloenim okruenjima;

- Interakcijski sustavi ovjek-robot;

- Inovativni kognitivni i robotski sustavi za razne scenarije primjena u domainstvu;

uredima, industriji, zdravstvu, medicini, logistici i transportu, graditeljstvu,

poljoprivredi, traganju i spaavanju, istraivanju i nadzoru, obrazovanju, zabavi itd.

c) Komponente, sustavi i inenjering

- Mikro i nanoelektronike tehnologije, mikrosustavi i inteligentni minijaturizirani

sustavi te njihove primjene;

- Ugraeni raunalni sustavi i beine senzorske mree te njihove primjene;

- Autonomni energetski uinkoviti elektroniki sustavi;

- Viekriterijsko upravljanje i odluivanje u sloenim sustavima.

d) Digitalne knjinice i ostali digitalni sadraji

- Semantike i socijalne tehnologije u digitalnim knjinicama;

- Bibliografske ontologije i metapodaci;

- Linked data - semantiki WEB;

- Konceptualizacija i znanje u informacijskim sustavima.

e) Primjena ICT tehnologija u okoliu, energiji i transportu

- ICT sustavi u motrenju okolia, prevenciji zagaenja i upravljanju posljedicama

zagaenja;

- ICT sustavi za poveanje energetske uinkovitosti zgrada, javne rasvjete i sl., te za

napredne energetske mree (smart grids);

- ICT sustavi za poveanje sigurnosti i/ili energetske uinkovitosti te smanjenje

zagaenja okolia transportnim sustavima.

5. Hrana, voda i bioenergija (hrana, poljoprivreda, ribarstvo i biotehnologija)

a) Odrivost

- Odriva proizvodnja i upravljanje biolokim resursima (tlo, ume i vodni resursi);

- Odrivi sustavi proizvodnje (unapreenje postojeih sustava, nove tehnologije;

- Prerade i konzerviranja, netermike metode, i dr.);

- Kvaliteta, sigurnost i zdravlje biljaka i ivotinja;

- Dobrobit ivotinja;

- Iskoritenje otpada.

b) Transfer znanja i tehnologije u proizvodnji hrane

- Postupci za uvoenje relevantnih strategija, politika i zakona na europskoj razini;

- Integritet i kontrola u preradi, proizvodnji i uvanju hrane;

- Inovacije (proizvodi s dodanom vrijednosti, novi tehnoloki postupci, nova otkria i

spoznaje);

- Bioloke znanosti i biotehnologija za odrive proizvode i procese neprehrambenih

proizvoda (ume, okoli, tehnologija biomasa za energije i sl.);

- Transfer tehnologije.

c) Istraivanja u stanici, organizmu i u populaciji

- Genetika;

- Genomika;

- Molekularna biologija.

d) Ribarstvo i akvakultura

- Nove tehnologije ulova.

e) Lovstvo

6. Zdravlje

a) Biotehnologija i medicinske tehnologije za zdravlje

- Tehnologija visoke propusnosti;

- Prikladnost, sigurnost i uinkovitost lijeenja;

- Inovativni terapijski pristupi i intervencije;

- Suvremeni dentalni materijali;

- Presadba gena, matinih stanica, tkiva i organa.

b) Istraivanja kroninih degenerativnih bolesti (arterioskleroza,

neurodegenerativne bolesti i druge degenerativne bolesti)

c) Istraivanje velikih (kroninih) bolesti; (kardiovaskularne bolesti, dijabetes i

pretilost, rak, posljedice traume)

d) Infektivne bolesti

e) Istraivanja kognitivnih, neurolokih i duevnih bolesti

f) Humana reprodukcija; razvitak i starenje ovjeka

g) Optimalizacija zdravstvene skrbi za graane Hrvatske:

- Prijenos klinikih ishoda u kliniku praksu, ukljuujui bolje koritenje medicine;

- Kvaliteta, uinkovitost i solidarnost sustava medicinske skrbi;

- Promocija zdravlja, pristup rijetkim bolestima, prevencija bolesti;

- ICT, beine i mobilne tehnologije u poboljanju zdravstvene skrbi.

7. Uenje, izobrazba

a) Obrazovanje i zapoljavanje

- Trite rada i socijalna i regionalna mobilnost;

- Obrazovanje i meunarodna mobilnost hrvatskih graana.

b) Modusi uenja

- Obrazovanje i cjeloivotno uenje;

- Razvoj obrazovnog sustava;

- Modernizacija kurikuluma, poboljanje kvalitete obrazovanja;

- Iskustva primjene bolonjskog sustava, te programa sveuiline meunarodne

razmjene;

- Dugoroni efekti privatnih kola.

c) Obrazovanje i politika kultura

8. Odrivi razvoj drutva, sigurnost

a) Geostrateki poloaj Hrvatske kao mediteranske i srednjoeuropske zemlje

b) Sigurnost graana

- Razvijanje tehnologija i znanja, te stvaranja uvjeta potrebnih da bi se osigurala

sigurnost graana od prijetnji kao to su terorizam, (organizirani) kriminal, prirodne

katastrofe i industrijske nesree (upravljanje krizom), uz potivanje temeljnih ljudskih

prava;

- Osigurati optimalne i usklaene upotrebe postojeih tehnologija kao i onih u razvoju, u

svrhu dobrobiti graanske sigurnosti EU;

- Poticanje suradnje stvaranja odnosno koritenja rjeenja vezana za sigurnost

graana.

c) Drutveno-ekonomski i znanstveni pokazatelji odluka nacionalne politike

(iskoristivost i vrijednost indikatora na mikro i makro razini)

9. Hrvatski identitet

a) Vrijednosti i identiteti

- nacionalni, rodni, dobni, klasni i manjinski identiteti u transformaciji;

- konstrukcija i dekonstrukcija drutvenih vrijednosti i kulturnih obrazaca;

- longitudinalna i komparativna istraivanja vrijednosti i socijalnih identiteta;

- jezik kao temeljni nositelj identiteta;

- masovni mediji i transformacija vrijednosti i identiteta;

- manjinske skupine u hrvatskome drutvu (nacionalne i vjerske manjine, marginalne i

socijalno ugroene skupine, skupine koje su u sukobu sa zakonom i dr.;

- hrvatska pravna batina i identitet.

b) Drutveni i kulturni aspekti i rizici razvoja

- menadment, upravljanje i razvoj;

- trite rada, obrazovanje i socijalna struktura;

- proizvodnja znanja, inovacija i znanstveno-tehnoloki potencijal;

- znanstveno-tehnoloki i ekoloki rizici;

- upravljanje resursima i odrivi razvoj;

- upravljanje prostorom i akteri urbanog i ruralnog razvoja;

- transformacija institucija, politikog sustava i politike kulture;

- drava blagostanja i kvaliteta ivota;

- drutvena i ekonomska nejednakost u suvremenoj i povijesnoj perspektivi.

c) Demografski procesi i transformacija obitelji

- imbenici prirodnog kretanja stanovnitva;

- populacijske politike i njihova uinkovitost;

- migracije: povijesni, socioloki, antropoloki, psiholoki, pravni aspekti;

- transformacija obitelji i obiteljske uloge;

d) Obrasci kulturnog stvaralatva i razmjene

- ideologija drutvenih, umjetnikih, lingvistikih i izvedbenih obrazaca i praksi;

- jezik, umjetnost i knjievnost u transformaciji;

- suvremeno hrvatsko kulturno stvaralatvo i kreativne industrije u europskom i

globalnom kontekstu.

e) Povijest i suvremenost

- povijesne i dananje granice drava i naroda;

- odraz povijesti i drutvene stvarnosti povijest stanovnitva;

- povijesni procesi i suvremeni izazovi;

- kulturna batina i suvremeni identitet.

popratno.pdf7.3.2011_Strateki plan HRZZ 2011lekt za print.pdf17.03.2011_prilog Straekom planu.pdf