Strouk i Diskaunt

Opštevaspitni metodi

• Persuazija (ubjeđivanje i uvjeravanje),• Vježbanje i navikavanje,• Podsticanje,• Sprečavanje.

Sredstva metode ubjeđivanje i uvjeravanje

• Argumenti, činjenice, nauka,• Uočavanje uzročno-posljedičnih veza,• Svijest o sistemu vrijednosti i vlastitoj ulozi u njemu,• Analiza i sinteza,• Dječiji kolektiv,• Analiza emocija,• Vaspitanje demokratijom,• Optimalizacija slike o sebi,• Savjetovanje.

Sredstva za metodu vježbanje i navikavanje

• Vježbanje i dril,• Primjena pravila ponašanja,• Igranje uloga,• Rad u malim grupama,• Povezivanje aktivnosti sa vrijednosti djece,• Participacija djece u organizaciji aktivnosti,• Vježbe samospoznaje,• Vrednovanje sebe.

Podsticanje

• Igra,• Socijalna promocija,• Kompetencija i samodeterminacija,• Flou-doživljaj,• Postignuće,• Razni vidovi spoljne motivacije: pohvala, ocjena,

nagrada, priznanje, javni nastup, ekskurzija, materijalna nagrada.

Sprečavanje• Zahtjev,• Kritika,• Kontrola,• Opomena,• Naredba,• Sniženje ocjene iz vladanja,• Osuda javnog mijenja,• Kazna.

Strouk i diskaunt

• U svim poslovima vezanim za kontakte s ljudima, a posebno u radu s djecom glavno oruđe ili sredstvo za rad su poruke, naročito one poruke koje u sebi nose neki vrijednosni momenat.

• Strouk je osnovna jedinica socijalne interakcije, odnosno jedinica socijalnog prepoznavanja (Erik Bern).

Strouk

• jedinica pažnje kojom pojedinac dobija prepoznavanje i stimulaciju;

• implicitna pretpostavka da je neko dovoljno vrijedan da bi njegovo postojanje bilo priznato i prepoznato od strane drugih.

• Bez obzira koliko ste inteligentni, lijepi ili talentovani skloni ste da sabotirate svoj trud i podrivate svoje odnose onoliko koliko sumnjate u sopstvenu vrijednost. (Millman)

Strouk• U mnogim odjeljenjima i vrtićkim grupama postoje

nevidljivi učenici ili nevidljiva djeca. Poslušni su i nenametljivi, a nemaju specijalnih potreba. Ova djeca ne bivaju primjećena i stoga dobijaju veoma malo ili nimalo poruka odnosno potvrda prepoznavanja.

Strouk

• Stroukovi su važni u životu čovjeka, a posebno djece.

• Ljudi mogu pokazati da su prepoznali naše postojanje tako što će nam se nasmiješiti, nasmijati, dati kompliment, namrštiti, ili tako što će nas kritikovati.

• Djeci trebaju stroukovi da bi bili psihički i fizički dobro.

Vrste stroukova: fizički i simbolički

• Fizički strouk se odnosi na dodir (zagrljaj, poljubac, milovanje...).

Simbolički strouk• poruke koje se razmjenjuju bez fizičkog kontakta:

1. verbalni strouk (putem riječi, pohvala, kritika isl.) 2. neverbalni strouk (klimanje glavom, namigivanje,

osmjehivanje, mahanje prilikom pozdravljanja).

Stroukvi mogu biti pozitivni i negativni• u zavisnosti od toga da li izazivaju prijatnost ili

neprijatnost. • neugodne emocije skoro duplo jače doživljavaju i

intenzivnije su od ugodnih pa su negativni stroukovi intenzivniji od pozitivnih.

Stroukovi mogu biti uslovni i bezuslovni• zavisno od toga da li su upućeni na ponašanje ili na

ličnost. • Uslovni strouk se dobija u slučaju da osoba nešto

uradi ili ispuni neki uslov• Bezuslovni strouk se dobija samo zbog toga što

osoba postoji.

Šta je diskaunt?

• Ignorisanje - odsustvo strouka je diskaunt (rana Bernova teorija).

• Ignorisanjem se šalje poruka ignorisanom da ne vrijedi, da nije dovoljno vrijedan da bi njegovo postojanje bilo priznato (ignorisanja usljed prezira).

Istraživanja vezana za ranu teoriju diskaunta

• Erik Bern je razvio svoju ranu teoriju strouka i diskaunta na osnovu razultata različitih istraživanja koja su ukazala da hronični izostanak socijalne i fizičke stimulacije ima pogubne efekte na organizme u razvoju - malu djecu.

• Istraživanje o tek rođenoj djeci razdvojenoj od majki zatvorenica Rene Spic – Spitz, 1945)• Teorija afektivnog vezivanja Džon Boulbi (Bolwby, 1999)

Istraživanje na mladim pacovima• Mladi pacovi su bili podijeljeni u tri grupe koje su

bile podjednako hranjene.• 1.grupa nagrađivana (pozitivna stimulacija ili

pozitivni stroukovi), • 2. grupa kažnjavana (negativna stimulacija ili

negativni stroukovi), • 3. grupa zanemarivana (izostanak stimulacije ili

diskaunt).

• Bern je zaključio da je ignorisanje ili zanemarivanje opasno po preživljavanje, a da je stimulacija, pa makar i negativna potrebna za preživljavanje.

• Bernov uvid da je za djecu daleko gore ignorisanje nego kazna, dovelo je do relativizacije pojma kazna i do boljeg razumijevanja rezultata bihejviorista

• Bihejvioristi su dokazali da je ignorisanje nekog ponašanja djeteta daleko efikasniji način u gašenju ponašanja od samog kažnjavanja.

Bernov uvid:

• Nije riječ o dihotomiji nagrada-kazna, već o trijadi nagrada-kazna-ignorisanje.

• Kazna je kazna u odnosu na nagradu ali je nagrada u odnosu na ignorisanje...

Primjena Bernovog uvida• objašnjenje obrasca ponašanja koji se

uspostavlja kod neke zanemarene djece nakoje roditelji ili staratelji ne obraćaju dovoljno pažnje.

• Kako ignorisano ili zanemareno dijete ne dobija nikakve pozitivne stroukove ono nauči da pažnju privlači svojim problematičnim ponašanjem.

• Uvreda ili udarac koje dobije za kaznu su za njega dobit (potvrda postojanja) koja je mnogo bolja od ignorisanja - negacija postojanja.

• Bern je uočio dječiju glad ili potrebu za stroukovima. On je iz toga izveo pogrešnu teoriju da svi ljudi imaju potrebu za stroukovima. Postoji velika razlika između potrebe i želje.

• Djeca imaju potrebu za stroukovima.• Odrasli imaju želju za stroukovima.• Dijete je zavisno od odraslog i primanje stroukova za

njega je potreba bez koje ne može preživjeti. • Dijete treba stimulaciju da bi se mozak razvijao,

odnosno da bi se uspostavili, mijelinizirali i diferencirali nervni putevi.

• Nemoguće je završiti psihički razvoj, odnosno izgraditi ličnost djeteta ukoliko dijete nije u dovoljnoj mjeri socijalno stimulisano.

Savremena teorija stroukova i diskaunta

• Strouk - realna poruka• Diskaunt - nerealna poruka ili ignorisanje

• Poruka može biti realna i nerealna... Ako je poruka realna onda je riječ o stroukovima, a ako je nerealna ili izostaje onda je riječ o diskauntima.

Savremena teorija stroukova i diskaunta

• pozitivni i negativni, • fizički i simbolički (neverbalni i verbalni), • uslovni i bezuslovni.

Fundamentalna razlika biće - ponašanje

• Sposobnost da se pravi razlika između nečijeg bića (osobe ili ličnosti) od onog šta ta osoba radi (misli, osjeća, postupa, stvara, itd.) ili je uradila, jeste od fundamentalne važnosti.

• Sve dok se osoba identifikuje s određenim neadekvatnim ponašanjem ona ima otpor prema promjeni, jer promjenu shvata kao gubitak sebe.

• U terapiji kao i u vaspitanju važno je da se osoba deidentifikuje od nekih svojih postupaka, reakcija ili emocija.


• Osoba koja ne razumije i ne pravi razliku između bića i ponašanja je nesposobna da na ispravan način shvati bilo koji konflikt.

• (ako se ja ne slažem s tobom u vezi nekog stava, ako ne smatram da si nešto dobro uradila... to ne mora da znači da ja tebe ne volim i ne cijenim kao osobu).

Fundamentalna razlika biće - ponašanje• Nerazlikovanje sopstvenog bića od sopstvenog ponašanja je normalni

razvojni stav koji pokazuje dijete početkom druge godine života. • Kognitivno nezreo dvogodišnjak nije u stanju da shvati da ga mama

koja odbija ispunjenje neke njegove želje može tog trenutka voljeti. • Ne shvata da ljubav i ljutnja idu skupa i da ga mama kažnjava upravo

zato što ga i voli. • Jedan od osnovnih razvojnih zadataka koje dijete treba da ispuni u

godinama koje su pred njim je da nauči da razlikuje sebe od nekih svojih misli, ponašanja, osjećanja, želja i postupaka.

• Tek kad dijete shvati ovu razliku ono postaje sposobno za razumijevanje konflikta, tj. frustracije, ljutnje, kritike i misli da je neprihvaćeno i nedovoljno vrijedno.

• Dijete koje ne shvati ovu fundamentalnu razliku ne može da uči na osnovu svojih socijalnih iskustava.


• Dijete neće naučiti da pravi ovu razliku ako ni roditelj, pedagog ili vaspitač tokom vaspitanja ne prave i jasno ne pokazuju ovu razliku, verbalno i neverbalno.

• Svako ko vaspitava djecu bilo privatno ili profesionalno raščisti s razlikom biće i ponašanje, a zatim i da jasno upućuje poruke na biće i na ponašanje.

+BS

• Bezuslovne poruke (usmjerene na biće druge osobe) su posebno važne zbog toga što su povezane s definisanjem nečije ličnosti, identiteta i uloge.

• U vaspitanju djece bezuslovna poruka ima moć da konstruiše djetetovu sliku o sebi, odnosno da utvrđuje i potvrđuje njegov identitet.

• U sebi nosi poruku VRIJEDIŠ KAO BIĆE!• +BS - gradi pozitivnu sliku o sebi.

+BS

• Putem ovih stroukova se najbolje ostvaruje odnos između dvije osobe na nivou JA vrijedim Ti vrijediš.

• Sposobnost upućivanja +BS je povezana sa sposobnošću izgradnje pozitivnog odnosa između dvije osobe.

• Ovim stroukovima se izražava emocija kao što je ljubav, poštovanje, pažnja, povjerenje i vjera u sposobnosti.

• Upućivanje +BS je veoma važno u interakciji s djecom

-BS

• -BS je realna negativna izjava o nečijem biću.

• Npr. Jako si lijen. • Ovakve poruke, iako su realne, treba izbjegavati jer

u sebi nose nemogućnost promjene. Budi vrijedan lijenčino! - paradoks.

• U vaspitanju uvijek bolje -BS zamijeniti -US. Nisi se dovoljno potrudio. Hajde sada to uradi!

+BD -BD

• Pozitivna nerealna poruka upućena ličnosti djeteta često dovodi do formiranja grandiozne slike o sebi.

• Negativne nerealne poruke usmjerene na ličnost su povezani sa formiranjem patološke negativne slike o sebi (negativne nerealne poruke usmjerene na ličnost djeteta).

Primjeri bezuslovnih poruka

• +BS (lijepa si, pametna si, dobra osoba, dobar drug, osjećajna...)

• -BS (debela si, imaš krive noge, lijena si, komplikovana si osoba, bezobrazna si)

• +BD (najljepša si, najpametnija si, najmilija si)• -BD (glupane, konju, odvratna kozo, manijače,

debilu)

Bezuslovne i uslovne poruke

• Jedna od osnovnih razlika između bezuslovnih i uslovnih poruka , tj. poruka adresiranih na ličnost i na ponašanje je u mogućnosti promjene.

• Poruke koje su usmjerene na biće definišu biće kao takvo i ne ostavljaju prostor za promjenu npr. Ti si glup!

• Opameti se glupane jedan!?????• To što si rekao je čista glupost!• Uslovne poruke su te koje se dovode u vezu s

promjenom i modifikacijom ponašanja.

+US +US potkrepljuje i učvršćuje ponašanja koja pohvaljuje. (procesni i finalni)• Dobro si to uradila. (finalni)• Procesni: Dobro ti ide, samo nastavi (ohrabljenje i

podrška, smanjenje neugodnih osjećanja nesigurnosti, treme, srama i veoma važna u razvoju i radu s djecom).

• jasan fidbek o pozitivnom ponašanju, povećavaju ponavljanje poželjnog ponašanja i pomažu tokom procesa savladavanja i usvajanja znanja, vještina i navika.

-US• -US je kritika aktivnosti. • Cilj je korekcija tj. promjena ponašanje. • Izaziva neprijatnost koja motiviše osobu da promijeni

ponašanje. • Intenzitet neugode: potrebno je izazvati onoliku neprijatnost

koja je dovoljna da izazove promjene u ponašanju. • Prejaka neugoda može blokirati komunikaciju i izazvati ljutnju. • Poruka treba da izazove osjećaj krivice. • Osoba koja osjeća krivicu se distancira od ponašanja i tako ima

šanse da ga promijeni. • Osjećaj krivice vezan je sa procesom učenja. • Osoba koja osjeća krivicu treba osjećati razliku između sebe

kao osobe i svoga ponašanja.

Vještine upućivanja kritika (-US):

• Djeca ne mogu razdvojiti biće od ponašanja i zato su dobre one poruke koje razdvajuju biće od ponašanja jer pomažu djeci da nauče ove razlike.

• Kritika je usmjerena na ponašanje a ne na biće (princip bihevijoralnosti)

• Ponašanje koje kritikujemo treba biti strogo odvojeno i razgraničeno od drugog ponašanja (princip specifičnosti)

• Informacija o ponašanju mora biti saopštena jasno (princip jasnoće)

Vještine upućivanja kritika (-US):

• Uobličiti kritiku kao subjektivni doživljaj (smeta mi, meni je veoma neprijatno)... Ovakav SUBJEKTIVNI strouk je manje intenzivan od objektivnog strouka.

• Što je kraće vrijeme između kritikovanog (stroukovanog) ponašanja i strouka veća je vjerovatnoća da će drugi promijeniti ponašanje (princip uvremenjenosti).

• Bitno je odrediti intenzitet strouka. Bolje je uputiti strouk slabijeg intenziteta nego jačeg. Slabiji strouk ako ne da rezultate uvijek se može ponoviti snažnijim intenzitetom (princip minimalno dovoljnog intenzitetom).

+BD• +BD Ti si najpametniji na svijetu (upućeno osobi

normalne inteligencije) – • Najčešče neće biti prihvaćena od strane osobe kojoj je

upućena jer osoba neće povjerovati u nju. • može upotrebljavati kod male djece na predškolskom

uzrastu. Kod djece na predškolskom uzrastu kognitivne sposobnosti još nisu u potpunosti razvijene, te djeca razmišljaju konkretno u isključivim kategorijama sve ili ništa.

• +BD utiču na naduvavanje djetetove slike o sebi, (grandiozne i omniopotentne slike o sebi) što će biti smetnja djetetu prilikom susreta s vršnjacima.

-BD

• -BD Kravo! Idiote! Imbecilu! (nerealna negativna etiketa nečijeg bića)

• One dehumanizuju i opasne su u vaspitanju djece • dijete tada formira sliku i na osnovu poruka ove

vrste koje mu upućuje autoritet može da zaključi da ništa ne vrijedi (prauzrok svih psihopatoloških poremećaja).

+UD -UD

• +UD Pretjerana i nerealna pohvala nečijeg ponašanja čini je vjerovatnom da je osoba neće prihvatiti. Nije dobar feed back(predškolci izuzeci)

• -UD Pretjerana, neadekvatna i nerealna kritika ili druga poruka koja diskvalifikuje i obezvređuje nečije ponašanje. Vjerovatno neće biti prihvaćena. Kvari pozitivan odnos među ljudima.

Zlatna strouk trijada

• Za dobru komunikaciju i uspješno vaspitanje potrebno je koristiti zlatnu strouk trijadu koja predstavlja najefikasniji način slanja poruka.

+BS

-US+US

Documents

Strouk i Diskaunt