Za sve otprilike znati nabrojati propise, zakone i pravilnike koje treba pročitat – najviše za Tehničku regulativuOvdje je ubačen dodatak vatrogasnim pristupima novi što je izašao i novi zakon za jednostavne građevine.

GRAĐEVINSKA REGULATIVA

- Gradnja kao pojam – što obuhvaća i određuje? – Gradnja je projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina, koji se obavljaju prema odredbama zakona o PUIG-i. Odredbe za gradnju nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju i na rekonstrukciju/ uklanjanje/ održavanje građevine.

-Što je građevna čestica? – je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu, koja je izgrađena ili koju je u skladu sa prostornim planom planirano utvrditi (od jedne ili više čestica) i izgraditi.

-Koliko stambenih građevina može biti smješteno na jednoj građ. čestici? – samo jedna.

-Lokacijski uvjeti – su uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, utvrđeni lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja, a na temelju dokumenata prostornog uređenja i zakona o PUIG-i.

-Što sve spada pod lokacijske uvjete? – uvjeti utvrđeni lokacijskom dozvolom: smještaj građevine na parceli, pristup sa prometnice, brutto, horizontalni i vertikalni gabariti, zelenilo...

-Što je to obalna crta? – je crta plimnog vala na obali.

-Uređeno građevno zemljište? – je opremljeno za građenje u skladu sa prostornim planom.

-Što je elaborat iskolčenja i tko ga izrađuje? – EI je dokument kojim se iskazuje način iskolčenja građevine na terenu (geodetski prijenos vanjskog obrisa građevine) i način na koji su stabilizirane točke planirane građevine. EI izrađuje osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra.

-Što je gradilište prema ZoPUIG-i i ZNR-u? – je zemljište ili građevina na kojem se vrše građevinski radovi, gradi, rekonstruira, uklanja, odnosno izvode radovi održavanja građevine.

-Što je rekonstrukcija? – je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili s kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je sagrađena.

-Što je održavanje? – je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja binih svojstava za građevinu, s kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je sagrađena.

-Što je građevina? – je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom; također i s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora.

-Razlika između zgrade i građevine. – Zgrada je zatvorena ili natkrivena građevina, namijenjana boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatraju građevine unutar infrastrukture- trafostanice, pothodnici, mostovi...

-Koji uvjet zgrada mora zadovoljavati? – da je zatvorena ili natkrivena, i namijenjena za ljude/ životinje/ predmete.

-Što ako je do 400 m2, a što ako je do 600 m2? – Zgrada čija je brutto površina manja od 400 m2 i zgrada za poljoprivredne djelatnosti s brutto površinom manjom od 600 m2 su zgrade u čiju se brutto površinu uračunavaju i površine svih drugih građevina na istoj građevinskoj čestici.- Koji su bitni zahtjevi za građevinu? – Svaka građevina tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu, propisane zakonom o PUIG-i, drugim propisima i lokacijskim uvjetima. Bitni zahtjevi su:1. mehanička otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče: rušenje građevine ili njenog dijela, deformacije nedopuštena stupnja, oštećenja građevnog sklopa ili opreme te nesrazmjerno velika oštećenja u odnsou na uzrok zbog kojih su nastala;2. zaštita od požara tako da se u slučaju požara: očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena, spriječi širenje vatre i dima unutar građevine, spriječi širenje vatre na susjedne građevine, omogući da osobe neozlijeđene napuste građevinu te omogući zaštita spašavatelja;

3. higijena, zdravlje i zaštita okoliša tako da ih ne ugrožava: oslobađanje opasnih plinova, para i drugih štetnih stvari, opasno zračenje, onečišćenje vode i tla, neodgovarajuće odvođenje otpadnih voda, dima i plinova, nepropisno postupanje sa otpadom te sakupljanje vlage u dijelovima građevine;4. sigurnost u korištenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika;5. zaštita od buke tako da zvuk koji zamjećuju osobe u građevini ili njenoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni mir;6. ušteda energije i toplinska zaštita tako da potrošnja energije buda jednaka ili niža propisanoj razini i da budu osigurani odgovarajući toplinski uvjeti.

-Koji propisi se donose na temelju zakona o PUIG-i? – Tehnički propisi kojima se određuju i razrađuju bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva građevnih proizvoda i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građenjem. Tehničkim propisima zahtijeva se ispunjenje bitnih zahtjeva za građevinu!!!

- Tko donosi tehničke propise? – Ministar, uz mišljenja i prijedlogeOdbora za graditeljstvo. Tehnički propisi objavljuju se u Narodnim novinama.

- Koji su tehnički propisi za betone? – Pravilnik za beton i armirani beton i tehnički propis za betonske konstrukcije.

-Način udovoljenja bitnim zahtjevima? – Pridržavanjem tehničkih propisa i prethodnim istraživanjem koje obavljaju ovlaštene osobe. Ispitivanjem određenih dijelova građevine se provjerava i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu.

-Što je mehanička otpornost i stabilnost? – su svojstva građevine koja osiguravaju da predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče: rušenje građevine ili njenog dijela, deformacije nedopuštena stupnja, oštećenja građevnog sklopa ili opreme te nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

-Kojim još zahtjevima osim bitnim mora udovoljavati građevina?– mora biti estetski oblikovana, funkcionalna, racionalna za održavanje, ekonomična...

-Koji se zahtjevi kontroliraju u GP-u? – mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od buke, ušteda energije i toplinska zaštita i higijena, zdravlje i zaštita okoliša.

-Koji se zahtjevi kontrolitaju revizijom? – U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati:- da prije početka izvođenja odeđenih radova obavi kontrolu dijela IzvP-a;- da obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.

-Kad je potrebna revizija izvedbenog projekta na gradilištu? – kada revident to prethodno zatraži u izvješću o obavljenoj kontroli GP-a.

-Zaštićeni obalni pojas (ZOP). – obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini 1000 m od obalne crte, i pojas mora u širini 300 m od obalne crte. Granice ZOP-a su prikazane na Hrvatskoj osnovnoj karti- HOK-u. ZOP je nastao da bi se: sanirala i očuvala ugrožena područja, zaštitili resusrsi pitke vode, osigurao slobodan pristup obali i javni interes u korištenju obale, očuvali naneseljeni otoci i otočići, ograničilo dužobalno širenje postojećih građevinskih područja...način planiranja građevinskih područja/ građevine koje se ne mogu planirati u ZOP-u/ prostorne cjeline u izdvojenom građevinskom području izvan naselja/ ugostiteljsko-turistička namjena u izdvojenim građ. područjima izvan naselja i unutar naselja/ ugostieljsko-turistička namjena u ZOP-u/ morske plaže.

-Prostorno planiranje. – je interdisciplinarna djelatnost kojom se procjenjuju razvojne mogućnosti određenog područja, uvjeti očuvanja okoliša, određuje namjena prostora i površina, uvjeti za razvoj djelatnosti, uvjeti za urbanu obnovu...

-Dokumenti prostornog uređenja. – Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora, te smjernice za uređenje i zaštitu prostora.Državna razina: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja RH, te dio prostornih planova područja posebnih obilježja;Regionalna razina: prostorni plan županije (Grada Zagreba) te dio prostornih planova područja posebnih obilježja;Lokalna razina: prostorni plan uređenja velikog grada, grada, općine, urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja. S obzirom na namjenu mogu biti provedbeni (UPU i DPU) i strateški(svi ostali).

-Što je lokacijska dozvola? – Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju zakona o PUIG-i i propisa donesenim na temelju tog zakona, te je u skladu sa dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima.

- Da li je za sve građevine potrebno ishodili lokacijsku dozvolu? - Ne, zajednostavne i za manje od 400 m2/ 600 m2 (poljoprivredne) nije.

- Za koje građevine se izdaje lokacijska dozvola? – za sve građevine osim za zgrade čija brutto površina nije veća od 400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija brutto površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine (određuje ih ministar pravilnikom).

-Što je područje obuhvata? - Parcela (čestica).

-Tko izdaje LD-u? – LD-u izdaje nadležno upravno tijelo:županije- ako se zahvat nalazi izvan područja velikog grada;Grada Zagreba- ako je zahvat na njegovom području;velikog grada- na čijem je području planiran zahvat;Ministarstvo- za zahvate koje Vlada određuje uredbom, te za zahvat koji je planiran na području dviju ili više županija (ili županije i Grada Zagreba).

-Što se određuje lokacijskom dozvolom? – oblik i veličina građevne čestice, namjena, veličina i brutto površina građevine, smještaj građevine na čestici, oblikovanje građevine, uvjeti za pristup, kretanje i boravak osoba smanjene pokretljivosti, broj PGM-a, uređenje parcele, površina zelenila, način priključenja na komunalnu infrastrukturu, pristup na česticu, izgrađenost, visina objekta, mjere zaštite okoliša, posebni uvjeti tijela i osoba određenih posebnim propisima, uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru, privremene građevine... Sastavni dio LD je idejni projekt.

- Što se predaje u zahtjevu za lokacijsku dozvolu? – Zahtjevu za izdavanje LD-e prilažu se:1. izvod iz katastarskog plana;2. tri primjerka idejnog projekta sa situacijom na posebnoj geodetskoj podlozi;3. izjavu projekt. da je idejni projekt u skladu sa dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje LD4. potvrdu o nostrifikaciji, ako je IP izrađen prema stranim propisima;5. dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje LD-e;(tri primjerka IP-a za privremenu građevinu ako je potrebna).

-Na osnovu čega se izdaje lokacijska dozvola? – Na osnovu usklađenosti idejnog projekta sa zakonima, propisima, prostornim planom i posebnim uvjetima.

-Da li treba dokaz prava gradnje za lokacijsku dozvolu, ako ne što treba? Ne, treba dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje LD-e.

-Kad će se izdati lokacijska dozvola? – kada je IP:- u skladu sa prostornim planom i posebnim uvjetima;- uz zahtjev za izdavanje IP priložena sva dokumentacija;- osiguran pristup s prometne površine do građevne čestice;- građevna čestica uređena – što znači da ima pristup s prometne površine, adekvatnu odvodnju otpadnih voda i propisan broj PM;- (ako se radi privremena građevina i ona mora biti u skladu sa prostornim planom i posebnim uvjetima).Iznimno, Ministarstvo/ nadležno upravno tijelo zatražit će postupak procjene utjecaja na okoliš.U postupku izdavanja LD-e pribavlja se mišljenje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti IP-a.

-Tko je stranka u postupku izdavanja LD-e ( i ROUG-a)? – Podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine i nositelj drugih stvarnih prava na njoj, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja graniči sa onom na kojoj se gradi, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te nadležna jedinica lokalne samouprave.

-Javni poziv (isto kao i ROUG). – 10 stranaka-predstavnik; građevina graniči s više od 10 nekretnina-javni uvid; osoba dokazuje da ima svojstvo stranke; 8 dana rok za izjašnjenje.

-Što slijedi nakon lokacijske dozvole? – Glavni projekt, pa građevinska dozvola ili potvrda glavnog projekta.

-Kada se može raditi parcelacija građevnog zemljišta (na temelju kojih dokumenata)? – Parcelacija se može provoditi samo u skladu sa:- rješenjem o uvjetima građenja;- lokacijskom dozvolom;- rješenjem o utvrđivanju građevne čestice;- detaljnim planom uređenja.

-S čim mora biti usklađena parcelacija? - s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim planom uređenja.

- Parcelacijski elaborat. Što je i tko ga izrađuje? - je dokument koji izrađuju za to ovlaštene osobe (geodeti), a služi da bi se mogla provesti parcelacija zemljišta.

- Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta. – Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta provodi se u katastru zemljišta/ katastru nekretnina na temelju parcelacijskog elaborata, za koji je nadležno tijelo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim planom uređenja.

-Što je rješenje o utvrđivanju građevne čestice? – Kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, parcelacija se provodi u skladu sa rješenjem o utvrđivanju građevne čestice (npr. ako je na istoj čestici više građevina koje nisu cjelina, ako je građevina na parceli većoj od one nužne za redovitu uporabu).

- Urbana komasacija. – preoblikovanje čestica građ. zemljišta uz sređivanje vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu. Područje komasacije je obuhvat DPU-a.Utvrđivanje stanja/ stranke i sudionici/ komasacijsko povjerenstvo/ postupak komasacije: od zahtjeva (jedinica lok. sam.), preko zaključka kom. povjerenstva, dodjeljivanja zemljišta i naknadi u novcu, do rješenja o komasaciji kojim prestaje dotadašnje vlasništvo.

-Tko su sudionici u gradnji? – Investitor, projektant, revident, izvođač i nadzorni inženjer.

-Obaveze investitora. – Projektiranje, kontrolu, gradnju i stručninadzor mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti. Dužan je povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor građenja, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom. Dužan je pribaviti elaborat iskolčenja do početka radova i najkasnije 8 dana prije početka radova prijaviti građenje. U slučaju prekida radova mora poduzeti mjere za osiguranje građevine i susjednih građevina. Mora poslati obavijest tijelu graditeljstva u slučaju promjene investitora.

-Tko može biti projektant - koje struke? – Osoba koja ima pravoupotrebe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.

-Pojam projektnog nadzora i tko ga mora omogućiti (koji je smisao i ovlasti projektanta)? - Investitor je dužan povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor građenja, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom. Projektant je dužan paziti da građevina bude usklađena sa lokacijskom dozvolom, odredbama zakona o PUIG-i, i da ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.

-Projektni nadzor - što kada je stvarno stanje različito od predviđenog, koja je procedura? – Mišljenje o neusklađenosti projektant je dužan dostaviti investitoru, Ministarstvu (ili nadležnom upravnom tijelu) koje je izdalo građ.dozvolu ili potvrdu gl.projekta, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

-Koje su dužnosti i obveze izvođača gradnje? – Izvođač je dužan graditi u skladu sa rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom i građevinskom dozvolom i pri tome:- povjeriti izvođenje građevinskih radova osobama koje za to ispunjavaju propisane uvjete;- ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu sa zakonom o PUIG;- osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda i dokaze o sukladnosti ugrađene opreme;- radove izvoditi tako da se ispune bitni i drugi uvjeti za građevinu;- propisno zbrinuti građevinski otpad;- sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.Izvođač imenuje inženjera gradilišta (odgovorna osoba koja vodi građenje), odnosno voditelja radova (odgovorna osoba koja vodi pojedine radove). Oni su odgovorni za gorenevedene obveze.

-Što je glavni izvođač i kada se imenuje? – Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog izvođača, prije početka izvođenja radova. Glavni izvođač je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i imenuje glavnog inženjera gradilišta. Glavni izvođač odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova te koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova. Glavni izvođač mora izvoditi najmanje polovicu radova.

-Koje su obaveze izvođača s obzirom na uvjete radova? – Povjeriti obavljanje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova.

-Koji su uvjeti za voditelja radova? – Voditelj radova, inženjer gradilišta i glavni inženjer gradilišta moraju ispunjavati uvjete za obavljanje tih poslova po posebnom zakonu.

-Tko može biti proglašen glavnim inženjerom gradilišta?– može biti diplomirani inženjer sa 5 godina radnog iskustva na poslovima gradnje i položenim stručnim ispitom.

-Što je sa VŠS? – Voditelj gradilišta može imati VŠS ili SSS i 5 godina radnog iskustva na poslovima gradnje i položen stručni ispit (do 400 m2), a GNI i NI moraju imati visoku spremu.

-Odgovornost voditelja gradnje. – odgovoran je za pojedine radove; to je dipl.ing./ing. odgovarajuće struke sa najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom (iznimno, za do 400 m2 može imati SSS, 5 god.isk. i SI; za manje složene radove može imati SSS,10 god.isk. i SI).

-Uvjeti koje moraju zadovoljiti izvođači, od 4. mjeseca? – Zgrade veće od 400 m2 mogu raditi samo tvrtke sa više od 40 radnika. Za složenije građevine ograničenja su na 120, 300 i 500 radnika. Dodatni uvjeti su stručna osposobljenost poslovođa i voditelja radova.Pravilnik propisuje da se u minimalnu kvotu radnika računaju samo oni koji su zaposleni ne neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu. Zahtjev za davanje suglasnosti izvođač podnosi Ministarstvu.

-Koje poslove obavlja i koje su ovlasti nadzora gradnje? – Nadzorni inženjer je fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja. NI je dužan:- nadzirati da građenje bude u skladu sa ROUG-a, potvrđenim GP-om ili GD-om, zakonom o PUIG-i i posebnim propisima;- utvrditi je li GP u pogledu hor/ver. gabarita i namjene u skladu sa ROUG-a i lokacijskom dozvolom;- utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje djelatnosti građenja;- utvrditi je li iskolčenje obavila osoba ovlaštena za poslove državne izmjere i katastra;- odrediti kontrolu ocjenjivanja sukladnosti i dokazivanja kvalitete;- bez odlaganja upoznati investitora sa svim nedostacima i nepravilnostima, a investitora i građevinsku inspekciju o poduzetim mjerama;- sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.NI dužan je odrediti način otklanjanja nedostataka ako izvođač ne osigura dokumentaciju ili je ona nepotpuna, izvođač ili iskolčivač ne ispunjavaju propisane uvjete. To se upisuje u građevinski dnevnik.Nadzor za zgrade do 400/600 m 2 provodi se samo u smislu ispunjavanja bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite.

-Tko može biti revident? – je fizička osoba zadužena za kontrolu projekata. Revident može biti osoba koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, koja je dipl. ing. s najmanje 10 godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i na drugi način unaprijedila tehničku struku u području kontrole projekata. Ovlaštenje daje i oduzima ministar.

-Vrste projekata. - Izvedbeni projekt (1:50), glavni projekt (1:100) i idejni projekt (1:200).

-Projekti prema razini razrade. –idejni - mjerilo 1 :200, daje oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine, te smješta građevinu na česticu; glavni – mjerilo 1 : 100, tehnička rješenja i dokazuje se ispunjenje bitnih zahtjeva za građevinu; izvedbeni – mjerilo 1 : 50, razrađuju se tehnička rješenja dana glavnim projektom i služi za izvedbu.

-Idejni projekt. – u skladu kojim se izdaje ROUG ili koji je sastavni dio LD-e u skladu s kojom se izdaje potvrda GP-a, sadrži oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine, kao i smještaj građevine na građevnoj parceli. IP koji je sastavni dio LD-e u skladu s kojom se izdaje GD, osim navedenog, ovisno o

složenosti i strukturi građevine, sadrži i tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, te druge potrebne nacrte i dokumente.IP u skladu s kojim se izdaje ROUG-a mora sadržavati i podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa.

-Glavni projekt. – je skup međusobno usklađenih projekta kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu.-Kako mora biti usklađen glavni sa idejnim projektom? - GP ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti sa IP-om.

-Od čega se sastoji glavni projekt? – od arhitektonskog, građevinskog, elektrotehničkog, strojarskog projekta i troškovnika. Može sadržavati i druge projekte: geodetski, krajobrazni... GP za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša sadrži i tehničko-tehnološko rješenje.

-Sadržaj glavnog projekta, koji dio je novi dio projekta po zakonu o PUIG-i? - Po novom je sastavni dio GP-a i troškovnik radova.

-Na osnovu čega se plaća građ. pristojba? – Na osnovu izračuna iztroškovnika.

-Od čega se sastoji arhitektonski projekt? – Podaci o projektantu,firmi, investitoru, građevini, tehnički opis, nacrti, izjava projektanta o usklađenosti GP-a sa dokumentima prostornog uređenja, zakonima i propisima, lokacijska dozvola, uvjeti zaštite od požara, buka, toplinska zaštita i ušteda energija, uvjeti zaštite okoliša, procjena troškova gradnje, program kontrole i osiguranja kvalitete…

-Program kontrole i osiguranja kvalitete. Što treba popisati u tom programu? – sve materijale koje je projektant upotrijebio mora popisati, sve što će se upotrijebiti na zgradi. PKIOK je sastavni dio GP-a.

-Izvedbeni projekt. – njime se razrađuje tehničko rješenje dano glavnim projektom. IzvP mora biti u skladu sa GP-om. Na osnovu njega se izvodi građevina (iznimka: kod 400 m2/ 600 m2/ jednostavnih IzvP nije obavezan).

-Prema čemu se moraju izvoditi radovi na objektu? – Prema izvedbenom projektu, osim kod zgrada čija brutto površina nije veća od 400 m2, poljoprivrednih čija brutto površina nije veća od 600 m2 i jednostavnih građevina - za koje izvedbeni projekt nije obavezan.

-Izvedbeni projekt, što ako ga ne izrađuje osoba koja je radila glavni projekt? – Investitor je dužan projektantu GP, prije početka građenja, dostaviti IzvP radi davanja mišljenja o usklađenosti. U slučaju neusklađenosti, mišljenje projektant mora dostaviti investitoru, nadležnom upravnom tijelu (ili Ministarstvu) i Komori.

-Koje su dužnosti projektanta glavnog projekta kod kontrole izvedbenog projekta? – Dati izjavu da je IP usklađen sa GP-om.

-Što je projekt izvedenog stanja? – Izvedbeni projekt sa ucrtanim svim izmjenama i dopunama ( čuva investitor).

-Razlike između glavnog i izvedbenog projekta. – Mjerilo (1:100 – 1:50, ali ima iznimaka), GP-om se daju osnovna tehnička rješenja građevine, a IzvP-om se ona razrađuju, na osnovu GP-a se izdaje potvrda GP-a/građevinska dozvola, a na osnovu IzvP-a se izvodi građevina (osim 400 m2/ 600 m2/ jednostavnih).

-Kakav mora biti glavni projekt da bi se priznao kao original? – Izrađen na način koji osigurava njegovu jedinstvenost.

-Što se izdaje na temelju glavnog projekta? – Potvrda GP-a ili građevinska dozvola.

-Kako se zaštićuje projekt od izmjena? – Uvezivanjem i pečatiranjem.

-Što oprema projekta mora obavezno imati? – Projekti moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka, naziv građevine, podaci o investitoru, datum izrade...- sastavnica). Izrađuju se na papiru na način da je onemogućena izmjena sastavnih im dijelova ili kao elektronički zapis tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja.

-Sadržaj svakog projekta, koji su sastavni dijelovi? – Svaki projektmora sadržavati podatke o investitoru, projektantu i pravnoj osobi u kojoj je zaposlen, građevini i njezinoj namjeni, nacrte, datum izrade i sastavnicu u kojoj su nabrojani osnovni podaci.

-Podaci sastavnice? Zašto mora pisati datum na sastavnici? - ime projektanta, tvrtka, naziv građevine, podaci o investitoru, datum izrade i dr. Zato što svaki projekt mora biti obilježen sa više podataka kako bi se osigurala njegova jedinstvenost, a među ostalim i datumom izrade.

-Na temelju kojih akata se može započeti sa građenjem?Građenju zgrada čija brutto površina nije veća od 400 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija brutto površina nije veća od 600 m2 može se pristupiti na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja.Građenju građevina koje Vlada propisuje uredbom i građevina na području dvije ili više županija (ili Grada Zagreba) može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole.Građenju ostalih zgrada može se pristupiti na temelju potvrđenog glavnog projekta.

-Tko izdaje akte na temelju kojih se može početi graditi? – Nadležno upravno tijelo županije/velikog grada/ Grada Zagreba izdaje ROUG-a i potvrdu GP-a, svaki za zahvate na svom području.Ministarstvo izdaje građevinske dozvole za građevine za koje je izdalo i lokacijsku dozvolu.

-Rješenje o uvjetima građenja, što se prilaže? – Investitor u zahtjev za izdavanje ROUG-a prilaže:- 3 primjerka IP-a;- posebne uvjete tijela državne uprave za poslove kulturnih dobara (za dio - naselja koji je upisan u Registar kulturnih dobara);- izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako treba;- dokaz da ima pravo gradnje na zemljištu.

-Dokaz prava građenja. – je: izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na predmetnoj čestici/građevini, ugovor kojim je investitor stekao pravo vlasništva, ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom čestice/građevine, ugovor o koncesiji, pisana suglasnost vlasnika građevine u slučaju rekonstrukcije ili pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika nekretnine dotadašnjem vlasniku koji je investitor.

-Kad će se izdati ROUG? – u roku od 30 dana, kada je IP:- u skladu sa prostornim planom i zakonom o PUIG-i;- uz zahtjev za izdavanje ROUG priložena sva dokumentacija;- osiguran pristup s prometne površine do građevne čestice i priključak na infrastrukturu;- građevna čestica uređena – što znači da ima pristup s prometne površine, adekvatnu odvodnju otpadnih voda i propisan broj PM;- investitor platio komunalni i vodni doprinos i platio građevinsku pristojbu.

-Što treba imati prije početka gradnje za zgradu za koju se izdaje ROUG? – Glavni projekt (nepotvrđen).

- Postupak potvrde glavnog projekta. Što mu prethodi? – Lokacijskadozvola.

-Što je potvrda glavnog projekta i što se prilaže u zahtjev? – Zahtjev prilaže investitor, i on sadrži:- 3 primjerka GP-a i tekst lokacijske dozvole;- pisano izvješće o kontroli GP-a (ako je ona potrebna);- izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako treba;- elaborate: geotehničke, tehnološke, prometne i druge;- ovjereni parcelacijski elaborat i potvrdu tijela nadležnog za LD-u o usklađenosti sa lokacijskim uvjetima;- dokaz da ima pravo gradnje na zemljištu/građevini;- (3 primjerka GP-a za privremenu građevinu).

-Kada će se izdati potvrda glavnog projekta? –u roku od 30 dana, kad je GP:- u skladu sa lokacijskom dozvolom i zakonom o PUIG-i;- uz zahtjev za izdavanje PGP-a priložena sva dokumentacija;- građevna čestica uređena – što znači da ima pristup s prometne površine, adekvatnu odvodnju otpadnih voda i propisan broj PM;- investitor platio komunalni i vodni doprinos i platio građevinsku pristojbu.

Potvrda GP-a nije upravni akt- nema stranke u postupku!!!, nema uvida, - npr. dostava potvrde ili odbijenice je investitoru i građ. inspekciji (kao i kod LD-e i ROUG-a), ali ne i vlasniku nekretnine ili susjedne nekretnine (za razliku od LD-e i ROUG-a gdje su oni bili stranke).

-Građevinska dozvola. – zahtjev podnosi investitor,a u njemu je:- 3 primjerka GP-a, tekst lokacijske dozvole i posebne uvjete;- pisano izvješće o kontroli GP-a;- izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako treba;- elaborate: geotehničke, tehnološke, prometne i druge;- ovjereni parcelacijski elaborat i potvrdu Ministarstva, koje je izdaloLD-u, o usklađenosti sa lokacijskim uvjetima;- dokaz da ima pravo gradnje na zemljištu/građevini;- (3 primjerka GP-a za privremenu građevinu).Dokaz prava građenja je isti kao i u ROUG i potvrdi GP-a, plus dokaz je i odluka Vlade o utvrđivanju interesa RH ili odredba zakona kojim je utvrđen interes RH.Stranka u postupku izdavanja građ. dozvole je samo investitor.

-Za što je potrebna građevinska dozvola? – za gređevine za koje LD-u izdaje Ministarstvo: zahvati koje Vlada određuje uredbom i zahvati na području dvije ili više županija (i/ili Grada Zagreba).

-Što je pravomoćna građevinska dozvola? – stranke nemaju pravo žalbe, ali mogu pokrenuti upravni spor.

-Tko izdaje građevinske dozvole? - Isključivo Ministarstvo.

-Što pribavlja Ministarstvo u roku od 30 dana od primitka urednog zahtjeva za izdavanje građ. dozvole? – od tijela ili osoba određenih posebnim propisima, koja su sudjelovala u izdavanju LD-e za tu građevinu, pribavlja potvrdu o usklađenosti GP-a sa posebnim propisima.

-Za koje građevine ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu?Ministarstvo izdaje građevinske dozvole za građevine za koje je izdalo i lokacijsku dozvolu: za zahvate koje Vlada određuje uredbom, te za zahvate koji su planirani na području dviju ili više županija (ili županije/a i Grada Zagreba).

-Kada će se izdati građevinska dozvola? –u roku od 60 dana, kad je GP:- u skladu sa lokacijskom dozvolom i zakonom o PUIG-i;- uz zahtjev za izdavanje građ. dozvole priložena sva dokumentacija;- građevna čestica uređena – što znači da ima pristup s prometne površine, adekvatnu odvodnju otpadnih voda i propisan broj PM;- da su pribavljene potvrde tijela/osoba određenih posebnim propisima;- investitor platio komunalni i vodni doprinos i platio građevinsku pristojbu.

-Za koje građevine ne treba građevinska dozvola? - Za zgrade brutta do 400 m2, poljoprivredne do 600 m2 i jednostavne, te za zgrade za koje se radi potvrda glavnog projekta.

Jednostavne građevine(novi zakon NN 21/09):

Bez akta kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole može se graditi: 1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade i to:cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m3,podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m3,vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m2,bazen tlocrtne površine do 24 m2 i dubine do 2 m,solarni kolektor; Priključak kojim se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku električnu i telekomunikacijsku mrežu, vodovod, kanalizaciju...3. Ograda visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1,0 m, Dječje igralište;Građevina na javnoj površini koja se gradi u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo i to:kiosk i druga građevina gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 12 m2,nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu,spomeničko ili sakralno obilježje građevinske (bruto) površine do 12,00 m2 i visine do 4,0 m od razine okolnog tla,reklamni pano oglasne površine do 12 m2, komunalna oprema (klupa, koš za otpatke, tenda, jednostavni podesti otvorenih terasa i sl.);Grobnica i spomenik na groblju;Građevina koja se gradi po tipskom projektu namijenjena:mjerenju kakvoće zraka, radioloških, meteoroloških i aerosolnih veličina, vodostaja rijeke ili drugim mjerenjima prema posebnom zakonu,istražnim mjerenjima na temelju odluke tijela nadležnog za ta istražna mjerenja;Građevina protugradne obrane; Građevina za sigurnost:cestovnog prometa (vertikalna i horizontalna signalizacija),plovidbe (objekt

signalizacije),zračnog prometa (objekata za smještaj navigacijskog uređaja građevinske (bruto) površine do 12 m2);Prenosiva autoplin jedinice zapremine do 10 m3 na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje;Privremena građevine za potrebe:sajmova i javnih manifestacija s najdužim rokom trajanja do 90 dana, Pješačka staza, promatračnica, obavijesna ploče površine do 12,00 m2 i druga oprema zaštićenih dijelova , građevina unutar pružnog pojasa željezničke pruge, namijenjena osiguravanju željezničko-cestovnog prijelaza,Građevina namijenjena gospodarenju,. Građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, Građevina i oprema namijenjena biljnoj proizvodnji u zatvorenom prostoru, Građevina i oprema namijenjena držanju stoke,Čeka, hranilište, solište, mrcilište i gatar koji se grade u lovištu;Ugljenara izvan građevinskog područja do 4 m promjera i do 4 m visine.

-Za koje objekte se izdaje lokacijska dozvola, ali ne i građevinska? – za zgrade za koje se nakon lokacijske dozvole izdaje potvrda glavnog projekta.

-Izmjene:ROUG– izmjene glavnog projekta u odnosu na idejni/ prostorni plan – izmjena i/ili dopuna ROUG;- izmjene tijekom građenja kojima se mijenjaju bitni zahtjevi, a ne mijenja se usklađenost s IP-om – izmjena i/ili dopuna GP-a.Potvrda GP-a- izmjene tijekom građenja kojima se mijenjaju bitni zahtjevi, a ne mijenja se usklađenost s lokacijskim uvjetima – izmjena i/ili dopuna potvrde GP-a;- izmjene tijekom građenja kojima se mijenja usklađenost sa lokacijskim uvjetima – izmjena i/ili dopuna LD-e, a nakon toga – izmjena i/ili dopuna potvrde GP-a.Građevinska dozvola- izmjene tijekom građenja kojima se mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima i/ili mijenjaju bitni zahtjevi– izmjena i/ili dopuna LD-e, nakon toga izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole;- izmjene tijekom građenja kojima se mijenjaju bitni zahtjevi, a ne mijenja se usklađenost s lokacijskim uvjetima –izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole.-Što je rješenje o izvedenom stanju? –Za zgradu P < 400 m2 i zgradu za obavljanje isključivo polj. djelatnosti P< 600 m2, izgrađenu bez ROUG, izdaje se rješenje o izvedenom stanju.Zahtjev: 3 primjerka arh. snimka stanja, dokaz o ispunjavanju uvjeta meh.otp.i.stab. u vrijeme građenja, dokaz prava gradnje.Utvrđuje se: usklađenost s PP-om, potpunost dokumentacije, da zadovoljava uvjet meh.otp.i.stab., da je čestica uređena, da se arh. snimak podudara sa stvarnim stanjem.

-Što je potvrda izvedenog stanja? – za građevinu za koju se izdaje PGP-a i koja je izgrađena bez te potvrde izdaje se potvrda izvedenog stanjaZahtjev: 3 primjerka arh. snimka stanja, dokaz o ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu, elaborate, dokaz prava gradnje.Utvrđuje se: usklađenost sa LD-om, potpunost dokumentacije, da zadovoljava bitne zahtjeve, da je čestica uređena, da se arh. snimak podudara sa stvarnim stanjem.

-Prijava gradilišta – što sve treba? – 8 dana prije početka građenja ili nastavka izvođenja radova nakon prekida dužeg od 3 mjeseca, pisano Ministarstvu/nadležnom upravnom tijelu prijaviti početak građenja/nastavak radova.

-Što treba nabaviti do početka radova? - Investitor zgrade 400/600 m2 do početka radova mora imati pravomoćno rješenje o uvjetima građenja, glavni projekt i elaborat iskolčenja građevine. Investitor građevine za koju se izdaje građ. dozvola do početka radova mora imati pravomoćnu građevinsku dozvolu i elaborat iskolčenja građevine. Investitor ostalih građevina do početka radova mora imati potvrdu glavnog projekta i elaborat iskolčenja građevine.

-Uređenje gradilišta– Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprečavanja neovlaštenog pristupa na gradilište. Dijelovi koji se ne mogu ograditi moraju biti označeni znakovima. Gradilište mora biti označeno pločom. Privremene građevine i oprema moraju biti stabilni i odgovarati uvjetima ZOP-a i ZNR-u, a prije izdavanja UD-e moraju biti dovedeni u uredno stanje. Onečišćenje se mora svesti na najmanju moguću mjeru. Potrebno je stalno provoditi mjere ZNR-u.

-Opisati ploču na gradilištu– Ime (tvrtka) investitora, projektant, izvođač, stručni nadzor, naziv i vrsta građevine, naziv tijela koje je donijelo akt na temelju kojeg se gradi, klasifikacijska oznaka, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnost tog akta.

-Dokumentacija na gradilištu? – Izvođač mora imati: rješenje o upisu u registar, suglasnost za obavljanje djelanosti građenja, akt o imenovanju gl.ing.gradilišta/ ing.gradilišta/ voditelja radova, akt o imenovanju nadzornog ing., akt na temelju kojeg se može početi s gradnjom, izvedbene projekte, izvješća revidenta o kontroli GP-a ako je to propisano, građevinski dnevnik, dokaze o sukladnosti za ugrađene proizvode i opremu, elaborat iskolčenja građevine i dr. (potcrtano ne mora imati izvođač za 400/600 m2)

-Kad se može početi koristiti zgrada? – 400/600 m2- nakon što investitor nadležnom tijelu dostavi završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. Ostale građevine- nakon što Ministarstvo/ nadležno upravno tijelo izdaju uporabnu dozvolu.

-Uporabna dozvola. – izdaje ju Ministarstvo za građevinu za koju je izdalo građ. dozvolu i nadležno upravno tijelo za građevinu za koju je izdalo potvrdu GP-a. Tehničkim pregledom se mora utvrditi da je građevina izgrađena u skladu sa GD-om/ potvrđ.GP-om, osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva. Privremena UD/ UD za dio građevine (mora biti predviđenja GP-om)/ UD ua složenu građevinu (mora biti predviđenja GP-om).

-Kome se predaje zahtjev za uporabnu dozvolu? – Ministarstvu/NUT-u, sastoji se od: GD-e/PGP-a, podataka o sudionicima u gradnji, pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, završnog izvješća nadz. inženjera.

-Tehnički pregled. – 30/60 dana nakon predaje urednog zahtjeva. Predsjednik povjerenstva o obavljenom pregledu sastavlja zapisnik u koji svaki član povjerenstva unosi mišljenje: ima li zgrada nedostataka, mogu li se otkloniti ili se ne može izdati UD. Investitor je dužan donijeti: svu dokumentaciju sa gradilišta, situacijski nacrt stvarnog stanja i isprave o sukladnosti i dokaze kvalitete. UD se izdaje u roku od 30 dana od obavljenog TP-a.-Tko sve sudjeluje? – povjerenstvo koje osniva Ministarstvo/NUT i sudionici u gradnji. Investitor je dužan osigurati prisutnost svih sudionika u gradnji.

-Obveza izvođača za tehnički pregled građevine? - pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

-Što od dokumentacije treba imati na tehničkom pregledu? - svudokumentaciju sa gradilišta (rješenje o upisu u registar, suglasnost za obavljanje djelanosti građenja, akt o imenovanju gl.ing.gradilišta/ ing.gradilišta/ voditelja radova, akt o imenovanju nadzornog ing., akt na temelju kojeg se može početi s gradnjom, izvedbene projekte, izvješća revidenta o kontroli GP-a ako je to propisano, građevinski dnevnik, dokaze o sukladnosti za ugrađene proizvode i opremu, elaborat iskolčenja građevine i dr.; potcrtano ne za 400/600 m2), situacijski nacrt stvarnog stanja, isprave o sukladnosti i dokaze kvalitete.

-Kad se građevina može evidentirati u katastru? – kad ima UD (građ .za koje se izdaje građ. dozvola i potvrda GP-a) ili završno izvješće nadzornog inženjera (građ .za koje se izdaje ROUG, ROIS i PIS).

-Izjava izvođača o izvedenim radovima, kada je potpuna, tko je izrađuje, što sadrži, kada se izrađuje i čemu služi? – sadrži: naziv građevine, klasifikacijsku oznaku i datum izdavanja GD-e, podatke o izvedenim radovima, podatke o glavnom i izvedbenom projektu, podatke o odgovornim osobama koje vode građenje, izvješće o ugrađivanju građevnih proizvoda, izvješće o izmjenama tokom građenja u odnosu na GP, očitovanje o neizvedenim radovima. Izjava je potpuna kad joj se priloži popis građ. dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale, te popis isprava kojima se dokazuje uporabljivost ugrađenih građ. proizvoda i sukladnost ugrađene opreme. Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju. Izjava se izrađuje prije podnošenja zahtjeva za UD-u, a do podnošenja zahtjeva je čuva odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno glavni inženjer gradilišta kad je imenovan. U slučaju da postoji glavni izvođač, on daje izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti radova, te popis svih izvođača koji su sudjelovali u gradnji. Istinitost izjava potvrđuje glavni inženjer gradilišta (inženjer gradilišta).

-Što mora sadržavati završno izvješće nadzornog inženjera? – sadrži: naziv građevine, klasifikacijsku oznaku i datum izdavanja GD-e, podatke o imenovanju nadzornog inženjera, podatke o radovima i izvedbenom projektu, izjavu o usklađenosti građenja građevine sa zakonom o PUIG-i, GD-om i propisima i izjavu o usklađenosti elaborata iskolčenja sa elaboratom, izvješće o kontroli ocjenjivanja sukladnosti i dokazivanja kvalitete, očitovanje o nepravilnostima tijekom građenja, podatke o građ. dnevniku, izvješće o izmjenama tokom građenja u odnosu na GP, očitovanje o neizvedenim radovima. Zvršno izvješće glavnog NI sadrži i izjavu o usklađenosti i cjelovitosti nadzora. Istinitost izjava potvrđuje GNI (NI) potpisom i žigom.

-Uklanjanje građevine. – može mu se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje. Iznimno, vlasnik građevine 400/600 m2 i jednostavne građevine, može ukloniti građevinu bez dozvole. Kod uklanjanja ne smije se utjecati na stabilnost okolnog zemljišta, niti na ispunjavanje bitnih zahtjeva drugih građevina, niti ugroziti javni interes na drugi način. Kod uklanjanja stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša.Zahtjev za uklanjanje podnosi se Ministarstvu/NUT-u, a sadrži: 3 primjerka projekta UG-e (nacrti i proračuni radi osiguranja od gubitka stabilnosti, tehnički opis, proračun stabilnosti okolnog zemljišta), dokaz vlasništva građevine, potvrde tijela određenih propisima ako se uklanjanjem može ugroziti javni interes.

-Gradnji se ne može pristupiti ako: ...? – nema potrebne dokumentacije na gradilištu, nema pravomoćnog akta na temelju kojeg se može graditi, se ne prijavi gradilište na vrijeme...

-Kod koga ostaje original projekta? – kod investitora.

-Građevinska inspekcija. – inspektori su ovlašteni: pregledati isprave, ući u sve prostorije i prostore, pregledati dokumentaciju, uzimati izjave, zatražiti pisano podatke, fotografirati, uzimati uzorke,... Oni donose inspekcijsko rješenje, 8 dana od završetka nadzora. U hitnim slučajevima mogu donijeti usmene mjere. Mogu zatvoriti gradilište pečaćenjem, a nastavak radova nakon toga je kazneno djelo. Mogu narediti: otklanjanje nepravilnosti, zabranu ugradnje proizvoda, otklanjanje oštećenja, obustavu svih radova, uklanjanje dijela građevine....

-Kada treba prijaviti gradilište građevinskoj inspekciji? – kada se gradnjom krše odredbe zakona o PUIG-i, te propisa donesenih na osnovu tog zakona.

-Kako moraju biti projektirane i građene građevine? – tako da ispunjavaju bitne uvjete za građevinu, i druge uvjete.

-Građevinski dnevnik. – je veza između glavnog projekta i izvedbenog stanja. Izvođač ga mora imati na gradilištu. Građevinski dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklađenost uvjeta i načina gradnje sa zahtjevima iz GP-a, IzvP-a, propisa i normi.

-Tko vodi, a tko potpisuje građevinski dnevnik? – Građevinski dnevnik vodi izvođač (glavni izvođač ako ih je više). U ime izvođača dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju (gl.ing.gradilišta, ing.gradilišta i voditelj radova) ili osoba koju upisom u dnevnik odredi odgovorna osoba. U dnevnik se upisuju: osoba koja vodi dnevnik, nadzorni inženjer (ovjerava usklađenost iskolčenja s elaboratom iskolčenja, ocjenjuje usklađenost radova s GP-om, IzvP-om i propisima, odobrava/zabranjuje nastavak radova i način otklanjanja nepravilnosti), revident, projektant i inspekcijski nadzor (upisuju podatke o pregledu i nadzoru). Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inženjer (ili nadzorni inženjer) potpisom na svakoj stranici ovjeravaju točnost upisa u dnevnik. Nakon završetka gradnje investitor trajno čuva dnevnik.

-Tko može imenovati osobu za vođenje građevinskog dnevnika i tko to ovjerava? - Odgovorna osoba koja vodi gradnju - gl.ing.gradilišta, ing.gradilišta i voditelj radova – mogu imenovati osobu za vođenje GD-a. Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inženjer (ili nadzorni inženjer) potpisom na svakoj stranici ovjeravaju točnost upisa u dnevnik.

-Razlika između građevinskog dnevnika i građevinske knjige? -Građevinsku knjigu izvođač radova vodi na gradilištu tokom čitavog procesa građevinskih radova, a u cilju evidentiranja podataka o mjerama i količinama izvršenih radova (podaci sređeni po vrstama i pozicijama) koji predstavljaju osnovu za privremeni i konačni obračun između izvođača radova i naručitelja. Građevinska knjiga vodi se u jednom primjerku. Podaci za građevinsku knjigu se prikupljaju i utvrđuju zajednički od strane voditelja gradilišta i nadzornog inžinjera. Podaci obuhvaćaju crteže i skice o radovima koji odstupaju od tehničke dokumentacije i o radovima koji se nakon izvršenja ne vide. Upisivanje vrši voditelj gradilišta, a svaki upis potpisuje i nadzorni inžinjer.Građevinski dnevnik izvođač radova vodi na gradilištu od početka do završetka radova - podaci omogućavaju da se utvrdi tok i način izvođenja radova u cjelini i po pojedinim fazama, količina izvedenih radova i činjenice koje utječu ili mogu utjecati na utvrđeni rok završetka radova. Podaci se upisuju svakog dana, kronološkim redom – podaci o svim važnim elementima, uključujući i uputstva odnosno naređenja

nadzornog inžinjera i eventulne primjedbe izvođača radova i organa inspekcije. Svaki upis potpisuje voditelj gradilišta i nadzorni inžinjer. Građevinski dnevnik vodi se u duplikatu.

-Nostrifikacija? – je postupak utvrđivanja usklađenosti idejnog, glavnog i izvedbenog projekta izrađenog u inozemstvu sa odredbama zakona o PUIG, tehničkim propisima i hrvatskim normama. Za usklađenost je odgovorna ovlaštena osoba. OPO izrađuje izvješće o nostrifikaciji, koje sadrži potvrdu o nostrifikaciji (sadrži naziv OPO, projektanta, investitora, sve podatke o građevini, izjavu OPO-e o usklađenosti te klas.oznaku, ur.broj i datum izdavanja potvrde) i druge dokumente po potrebi.

-Komunalni doprinos? – je novčano javno davanje, a plaća sa za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. KD je prihod jednice lokalne samouprave, a plaća ga investitor. Sredstvima iz komunalnog doprinosa financira se komunalna infrastruktura, kao i pribavljanje zemljišta za objete KI-e. Predstavničko tijelo lok. samouprave donosi odluku o kom. doproinosu, gdje utvrđuje zone, jediničnu vrijednost KD-a za građevinu u određenoj zoni i mogućnosti oslobađanja od KD-a. KD se kod građevine koja se uklanja, i gradi nova, obračunava na razliku u obujmu.

-Norma? – je dokument donesen konsenzusom, i odobren od mjerodavnog tijela, koji za opću i višekratnu upotrebu daje pravila ili upute, te jamči najbolji stupanj uređenosti u danim uvjetima. Međunarodna norma je ona koju je prihvatila međunarodna normirna organizacija (još postoje europska, nacionalna, hrvatska). Norme priprema i izdaje Hrvatsko normirno tijelo, i to tijelo ima sva autorska prava na njih. Hrvatske norme označuju se sa HRN. Sukladnost proizvoda sa HRN može se potvrditi izjavom, certifikatom ili oznakom sukladnosti.

-Obavezni odnosi. – Zakonom o obveznim odnosima regulira se odnos između izvođača i naručitelja; načini sklapanja ugovora, uvjeti za raskid ugovora, obaveze kooperanata, odgovornost za nedostatke, naknade, rizici u slučaju propasti ili oštećenja, itd.

-Kakve vrste ugovora o gradnji imamo? Objasniti ih. – Ugovor o djelu - kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Ugovor o građenju – izvođač se obvezuje napraviti u određenom roku neku građevinu ili izvesti neke druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu.

-Ugovor o građenju. – izvođač se obvezuje napraviti u određenom roku neku građevinu ili izvesti neke druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu. Izvođač je dužan omogućiti nadzor. Za svako odstupanje od projekta mora imati suglasnost naručitelja (osim hitnih radova). Izmjena cijene/ odredba o nepromjenjivosti cijena/ «ključ u ruke»-izvođač se obvazuje napraviti sve radove potrebne za izgradnju i uporabu građevine/nedostaci-kao u ugovoru o djelu/Izvođač odgovara za nedostatke za bitne zahtjeve za građevinu i nedostatke zemljišta 10 godina od predaje, a projektant nedostatke u projektu, nadzorni inženjer za nedostatak u provedbi nadzora/ postoji i srazmjerna odgovornost.

-Koja su prava i obaveze kooperanta? – ukoliko izvođač zaposli kooperanta za obavljanje poslova, on i nadalje odgovara naručitelju osobno, kao da je on radio. Suradnici mogu zahtijevati direktno od naručitelja da im isplati tradžbine na temelju iznosa koji ovaj duguje izvođaču.

-Imenik ovlaštenih arhitekata, uvjeti za upis? - Komora vodi Imenikovlaštenih arhitekata i imenike ovlaštenih inženjera. Pravo uporabe strukovnih naziva «ovlašteni arhitekt» i «ovlašteni inženjer» stiče se upisom u Imenik. Uvjete za upis ima osoba koja: je hrvatski državljanin, poslovno sposobna, zdravstveno sposobna, diplomirala na odgovarajućem tehničkom fakultetu u RH, je bar 3 godine radila pod nadzorom ovlaštenog arhitekta ili inženjera, je položila stručni ispit, protiv koje se ne vodi kazneni postupak, je dostojna za obavljanje arh/inž. djelatnosti i ne obavlja poslove koji su nespojivi s tom djelatnošću. Iznimno, upis u Imenik se može priznati osobi koja nije diplomirala na odgovarajućem tehničkom fakultetu u RH, ali ima najmanje 10 god. rada u struci i posebno se istaknula.

-Što je sa stranim arhitektima? – ako je osoba položila završni ispit na stranom visokom učilištu, smatra se da ispunjava uvjete, s obavezom priznavanja istovrijednosti strane svjedodžbe u skladu sa posebnim propisom. Upis se može dopustiti i stranom državljaninu ako je član Komore zemlje čiji je državljanin, uz uvjet uzajamnosti.

-Što je stručni ispit? – je ispit kojega (prema zakonu o POIG-i) moraju položiti određene osobe za obavljanje poslova prostornog uređenja, odnosno graditeljstva.

-Što je upravni akt? – Akt je svaki dokument kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida ili završava neka službena radnja. Kod upravnog akta postoji stranka u postupku i postoji mogućnost uvida, za razliku od neupravnog. Akti upravnog postupka upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka (a u urudžbeni zapisnik akti neupravnog postupka).

-Koja je razlika između upravnog i neupravnog akta? – razlika je u proceduri, u neupravnom aktu nema uvida i nema stranke u postupku.

-Koji su jedni, a koji drugi? – lokacijska dozvola, građevna dozvola i rješenje o građenju su upravni akti, a potvrda glavnog projekta je neupravni akt.

-Zašto nije potvrda glavnog projekta upravni akt? – zato što u postupku ne postoje stranke, i nema uvida.

-Tehničko dopuštenje. – Tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda:- za kojeg nije donesen tehnički propis ni hrvatska norma (sukladna načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva);- čija tehnička svojstva znatno odstupaju od svojstava određenih tehničkim propisom ili takvom normom.Tehničkim se dopuštenjem također utvrđuje:- način dokazivanja uporabljivosti građevnog proizvoda;- radnje koje treba provesti u postupku ocjenjivanja sukladnosti.TD na prijedlog proizvođača/uvoznika donosi OPO, nakon ispitivanja, na najduže 5 godina (može se produžiti još jednom za 5 godina).Strano TD - europsko i nacionalno, može se primjeniti ako postoji odluka o njegovu preuzimanju (ministar).

-Kad se mogu građevni proizvodi staviti u promet? – kad je dokazana njihova uporabljivost - odnosno kad su tehnička svojstva proizvoda sukladna svojstvima određenim normom, tehničkim dopuštenjem ili tehničkim propisom. Uporabljivost se dokazuje ispravama o sukladnosti- certifikatom ili izjavom.Građevni proizvodi za koje su donijeti tehnički propisi su uporabljivi ako imaju certifikat o sukladnosti ili izjavu o sukladnosti.Građevni proizvodi za koje nisu donijeti tehnički propisi su uporabljivi ako imaju tehničko dopuštenje ili izvještaj o ispitivanju.Oznakom sukladnosti proizvođač jamči da je proizvod projektiran i ispitan na propisani način, da zadovoljava sve zahtjeve, te da ima pisanu izjavu o sukladnosti, izvještaj o ispitivanju ili certifikat o sukladnosti.

- Čime se dokazuje sukladnost izvedenog objekta? – proizvodi moraju imati dokaze uporabljivosti, oprema dokaze o sukladnosti... i drugi dokazi kvalitete.

-Sukladnost tehničkih svojstava građevinskog proizvoda? – ispituje se točno određenim radnjama – početno ispitivanje, uzorci, slučajni uzorci, početni nadzor pogona i kontrole, stalni nadzor...

-Tko izdaje isprave o sukladnosti? – OPO (certifikat), proizvođač/ uvoznik (izjava).

-Kako proizvođač ili uvoznik označava proizvod prije stavljanja u promet? – tehničkim uputama (on izrađuje, to su podaci za uporabu), i oznakom sukladnosti.

-Čime izvođač dokazuje da je ugrađeni materijal sukladan zahtjevanim propisima? – Na tehničkom pregledu mora predočiti popis isprava kojima se dokazuje uporabljivost građ. proizvoda, sukladnost ugrađene opreme, sukladnost dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokazi kvalitete.

- Čime se dokazuje njihova ispravnost u pogledu hrvatskih normi? – ako je to određeno ugovorom, sukladnost se ne mora posebno dokazivati; inače ispravnost potvrđuje OPO za izdavanje certifikata sukladnosti.-Kakve isprave trebaju za strane proizvode u gradnji? – strana isprava o sukladnosti i znak sukladnosti važe u RH ako je to određeno međunarodnim ugovorom. Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti od strane OPO-e priznaju se u RH ako je između strane OPO-e i hrvatske OPO-e sklopljen ugovor o međusobnom priznavanju tih dokumenata. Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti koje izdaje strani proizvođač priznaju se u RH ako OPO potvrdi da su izdani u skladu sa tehničkim

propisom/specifikacijom za određeni proizvod.

-Što su građevinske norme? - Norma je dokument donesen konsenzusom i odobren od mjerodavnog tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za aktivnosti i njihove rezultate te jamči najbolji stupanj uređenosti u datim uvjetima.

-Čemu služe? – služe za:- povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštitu okoliša,– promicanje kakvoće proizvoda, procesa i usluga,– osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,– poboljšanje proizvodne učinkovitosti,– otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.

Načelna dozvola-kako se sada rade projekti nakon lokacijske dozvole kada načelna dozovla više ne postoji?

Za koje građevine treba raditi kontrolu projekata na zaštitu okoliša? – Za one za koje je potrebna Procjena utjecaja na okoliš...

ZAŠTITA OD POŽARA

- Što građevina mora zadovoljiti za zaštitu od požara prema zakonu o prostornom uređenju i gradnji? Bitni zahtjevi za građevinu iz područja o zaštiti od požara. - U slučaju požara mora se:- očuvati nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena,- spriječiti širenje vatre i dima unutar građevine,- spriječiti širenje vatre na susjedne građevine,- omogućiti da osobe neozlijeđene napuste građevinu, te- omogućiti zaštita spašavatelja.

-Što kad se ne mogu ispoštovati osnovni zahtjevi? – Kad se rekonstruira zgrada upisana u Registar kulturnih dobara RH, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se njma narušila spomenička svojstva. Ako se rekonstruira zgrada da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu. U svim slučajevima potrebna je suglasnost Ministarstva. Odstupanje od bitnog zahtjeva mora se nadomjestiti određenim tehničkim rješenjem, inače će Ministarstvo izdavanje suglasnosti odbiti.

-Zakon o zaštiti od požara – odolijevanje požaru, oznake... – Četiri kategorije ugroženosti od požara/ posebni uvjeti za izdavanje LD/ 2 skupine u pogledu mjera ZOP-a ( 1.-manje zahtjevna građevina i obiteljska kuća, 2.-zahtjevna građevina-za nijh treba u postupku izdavanja GD ili PGP pribaviti potvrdu policije o usklađenosti glavnog projekta sa zakonom/ za grupu 2. izrađuje se elaborat zaštite od požara/ vatrogasno dežurstvo i motrilačko-dojavna služba- za sprečavanje opasnosti od požara/ vatrogasne postrojbe i udruge- za sudjelovanje u gašenju požara/ inspektori i nijhova prava i dužnosti.

-Kategorije ugroženosti od požara. – u ovisnosti o tehn. procesu i materijalima: 1. obavezan je plan ZOP-a, vatrogasna postrojba i određen broj djelatnika za kontrolu provođenja mjera ZOP-a, 2. obavezan je plan ZOP-a i određen broj djelatnika radi dežurstva i preventivnih mjera ZOP-a, 3. najmanje jedan djelatnik za preventivne mjere ZOP-a i 4. jedan djelatnik za poslove ZOP-a.

-Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima. – zapaljive tekućine- gorive (temp,plamišta veća od 38 st.) i lako zapaljive -> prodaju se na benz. postajama, ulja za loženje; zapaljivi plinovi -> zemni i gradski plin/ skladištenje i držanje/ spremnici, posude i bočice/ zona opasnosti i sigurnost udaljnost- zona gdje se u slučaju požara ili eksplozije ne očekuje ugrožavanje susjednih građevina i okoliša/ oksidirajuće, reaktivne i samozapaljive tvari/ građevine za skladištenje moraju se graditi na sigurnoj udaljenosti/ posebne uvjete kod ovih građevina za izdavanje LD-e određuje PU ili Ministarstvo, a uz zahtjev se prilaže situacija sa svim građevinama, prometnicama, zonama opasnosti i sigurnosnim udaljenostima, popis zap.tek. i pl, te tehnički opis.

-Zakon o eksplozivnim tvarima. – gospodarski eksplozivi, piroteh. sredstva, streljiva, baruti.../ rukovanje- osoba koja: ima više od 18. god, nije osuđena za kaznena djela, protiv koje se ne vodi kazneni postupak-protiv RH, imovine, opće sigurnosti,..., je zdravstveno sposobna i stručno osposobljena/ proizvodnja, promet i nabava- mora imati odobrenje Ministarstva, mora poslati zahtjev/piroteh. sredstva- za zabavu (4 razreda) i tehničku namjenu (2 razreda)/ miniranja: nadzemna, specijalna, podzemna, miniranja pri razminiranju/ ministarstvo u postupku izdavanja LD-e određuje posebne uvjete.

-Sve o vatrogasnom pristupu.- 3m širine (prilaz), udaljenost od zgrade 12m (zgrade do 16 m visine) i 6m (zgrade preko 16 m visine), pad ceste max. 12%, maksimalno jedna stepenica od 8 cm svakih 10 m, sastoji se od vatrogasnog prilaza i površine za ORVV, duži od 100 m moraju imati okretište, nosivost 100 KN, označeni su, zagrađeni, prohodni i ne smije biti prepreka između njih i zgrade.

-Za koje građevine se treba osigurati i sa koliko strana građevine? Što kod zgrada javne namjene? - kod javnih zgrada, kod zgrada sa više odčetiri kata i kod zgrada sa jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama s najmanje dvije duže strane, kod zgrada visine do P+1 i kod zgrada visine do 4 kata sa obostrano orijentiranim stambenim jedinicama s jedne duže strane.

NOVE IZMJENE I DOPUNE: -»Iznimno od ovog članka stambene građevine kolektivne izgradnje, kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara nije veća od 12 m moraju imati osiguran najmanje jedan vatrogasni pristup i to s duže strane objekta ako imaju prostore ugrožene požarom pokrivene stabilnim sustavom za

gašenje požara tipa sprinkler, a jednostrano orijentirane jedinice koje nisu orijentirane prema vatrogasnom pristupu moraju imati i najmanje dva sigurnosna izlaza.«

-Koje zgrade je dovoljno štititi jednostrano? – zgrade visine do P+1 i zgrade visine do 4 kata sa obostrano orijentiranim stambenim jedinicama.

NOVE IZMJENE I DOPUNE-Građevine za koje nije potrebno osigurati vatrogasne pristupe. – kod građenja/rekonstrukcije građevina kod kojih pod najviše etaže nije viši od 4 m, kod rekonstrukcije građevina kod kojih pod naviše etaže nije viši od 8 m a imaju najmanje 2 puta za izlaženje iz svake prostorije (jedan sigurni) i kod rekonstrukcije građevina kod kojih pod najviše etaže nije viši od 12 m, imaju najmanje 2 puta za izlaženje iz svake prostorije (jedan sigurni) i ugrađen sprinkler.- Ravni vatrogasni prilaz predviden za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti širine najmanje 3 m. NOVE IZMJENE I DOPUNE: Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake širine od najmanje 1,1 m, a razmak između traka mora iznositi 0,8 m

-Kad se može odstupiti? - Ako je kulturno dobro i ako je izvan građevinskog područja.

-Što ako nema (i ne može biti) vatrogasnog pristupa do građevine, kako ju štitimo (npr. planinarski dom)-odstupanja? – povećamo bitne zahtjeve za građevinu i primjenimo dodatne mjere zaštite od požara - više puteva evakuacije, veći broj vatrogasnih aparata, veća otpornost na požar, sprinkler sustav…+ mora se pribaviti pozitivno mišljenje nadležne vatrogasne postrojbe i osigurati suglasnost policijske uprave.

-Od čega se sastoj vatrogasni pristup? – od vatrogasnog prilaza i površine za operativni rad vatrogasnih vozila.

-Vatrogasni prilaz - koje su mu dimenzije, radijus? – 3 m širine i 4 m visine (3 m i 3.80 m ako je postojeći). Radijusi za visinu do 22 m od 5 do 40 m, za visinu iznad 22 m od 7 do 48 m.

-Širina i nagib vatrogasnog prilaza? – 3 m i nagib 12%.

-Prilazne protupožarne rampe. – Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba.

-Nosivost vatrogasnog pristupa. – 100 kN.

-Površina za ORVV. – širina 5,5 m (za visinu do 40 m) i 7,0 m (visina preko 40 m), dužina 11,0 m, razmak 12 m (za visinu do 16 m) i 6 m (za visinu preko 16 m), max. nagib je 10%.

-Max. visina vatrogasnih ljestava. – prosječna 30m, maksimalna 40 m (to nije službeno pitanje).

-Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom. – sustav tehnoloških operacija: obrađivanje otpada- uključujući vode i plinove te postupanje s otpadom/ građevina za skladištenje: skladištenje otpada po vrstama, oprema za predobrađivanje, podloga s koje se može sakupljati otpad, sustav odvodnje oborinskih voda, sustav za skupljanje otpadnih voda, uređaji za vatrodojavu i sprečavanje širenja požara, uređaji za sprečavanje širenja prašine i mirisa/ građevina za obrađivanje: oprema za skladištenje, predobrađivanje i obrađivanje otpadnih voda i plinova/ odlagalište: I. (komunalni i tehnološki otpad) i II. kategorija (tehnološki otpad); mora imati sabirnu jamu za oborinske vode i SJ za procjedne vode, opažačku bušotinu za podzemnu vodu, priključak na javnu cestu, opremu za pranje kotača vozila, strojeve za sabijanje otpada, ogradu visine min. 2 m i iza nje protupožarni pojas 4-6 m, opremu za predobrađivanje, sredstva za dojavu i gašenje požara; mora se voditi dnevnik; ako se zatvori mora se pratiti 10-20 god. nakon/ komunalnom se ne određuje sastav, a tehnološkom da.

-ZOP elektroenergetskih postrojenja. – elektroenergetski objekt – građevina + oprema koji su tehnološka cjelina; sa posadom i bez posade; s daljinskim i ručnim upravljanjem/ konstrukcijiski elementi ovih postrojenja mogu se graditi samo od negorivih materijala/ stubišta i vatrootporno brtvljenje otpornosti min. 60 min./ udaljenost od svakog mjesta u građ. do sigurnog prostora mora biti manja od 20 m/ građevine više od P+2 i s udalj. do sig.p.>20 m moraju imati pomoćno požarno stubište/ EO su smješteni: u posebnim zagradama, u zgradama koje služe i za druge namjene (otpornost 90 min., a ako je druga namjena stambena, škola, vrtić... 120 min.), ili na otvorenom prostoru.

-Uređaji u kojima se nanose i suše premazna sredstva. – premazna sredstva su zapaljive tekuće tvari/ lakirnica se postavlja u prizemne objekte, udaljene od drugih objekata min. 5 m (7 ako ima prozore prema tamo)/ iznimno na zadnjem katu: sprinkler, stubište otpornosti 3 h, pod vodonepropustan, udaljenost radnog mjesta do izlaza manja od 25 m/ hidranti ispred vanjskog zida/ nosiva konstrukcija objekta treba imati otpornost 2 h, pregrade, pročelja i krov 30 min, NK lakirnice 3h, unutarnja vrata 1h i 30 min, vanjska 30 min; najmanje 2 vrata.

-Pravilnik o ugostiteljskim objektima, sve o tome. – do 3k- od 3k do visokih-visoki/ nosive konstrukcije – 30 - 60 min/ veličina požarnih sektora - 1500 m2- max. 2k, do 60 m/ sigurni put/ broj izlaza – za više od 2k barem 2 izlaza; ima iznimka do 4 k visine (6 soba, udaljenost vrata do stubišta do 10 m i bilo koje točke do stubišta 15 m)/ širina stubišta – kao ulaz; za više od 30 m 1,4 m širine/ slijepi hodnici – do 10 ili 15 m / pristupni put – do 35 ili 55 m/ vrata – min. 30 min. otpornost/ >3k – barem 1 sig. stubište/tavani i pomoćne prostorije – 60 ili 30 min/ pomoćna rasvjeta – sigurnosna i panik, 1 lux, 2 h/ zaklopke – 30, 60 ili 90 min./ uređaji za uzbunjivanje (više od 250 osoba), dojavu (više od 100 osoba, 30 m udaljenosti) i gašenje požara (2 aparata po katu, 25 m udaljenosti)/ obuka zaposlenika/ upute i oznake/ dizala – ne za evakuaciju osim za invalide; okna su otpornosti do 30 min. manje od NK-e, osim za invalide – kao NK/ kotlovnice/ kampovi – preko 3000 ljudi – plan ZOP-a, očišćeno okolno tlo 30 m, hidrantska mreža; otvorena vatra, roštilji i gašenje pepela, objekti min. 15 m od pokrova....

-Vatrootporna vrata. – Vrata koja imaju određenu otpornost na požar, ali ne manju od 30 min. Ako su na putevima evakuacije, moraju imati ugrađene dimne detektore.

-Što je otpornost na požar i u čemu se izražava? – Otpornost na požar je svojstvo elemenata/konstrukcija da u uvjetima izloženosti požaru određeno vrijeme sačuvaju stabilnost i spriječe prodor plamena i toplinskog zračenja. Otpor konstrukcije na požar definiran je vremenom u kojem konstrukcija ne izgubi ni jednu od svojih bitnih funkcija za vrijeme trajanja požara – satima – od 15 do 240 min.

-Usporedi otpornosti čelika i drva. – Drvena greda u požaru izdrži cca. 15 minuta, dok čelik već za 7-8 minuta gubi skoro sva svojstva -> drvena konstrukcija je otpornija na požar nego nezaštićena čelična.

-Otpornost za ugostiteljske objekte? – Otpornost nosivih konstrukcija je minimalno 30 min (do 3 kata), 60 min (> 3kata, a nisu visoki objekti), 90 min (visoki objekti).

-Koja je razlika između pristupnog i sigurnosnog puta? – Pristupni put je dio puta za izlaženje od izlaznih vrata neke prostorije do sigurnosnog izlaznog puta ili vanjskog izlaza a sigurnosni izlazni put je dio puta za izlaženje koji je od ostalih dijelova objekta odvojen građevnim dijelovima određene otpornosti na požar.

-Sigurnosno stubište. – je stubište koje je dio sigurnosnog izlaznog puta.

-Maksimalna udaljenost bilo koje točke u zgradi od izlaza ili sigurnosnog puta/ pristupni put? – 35 m, 55 m ako postoji sprinkler.

-Da li se smiju raditi slijepi hodnici? – Da, ali ne dulji od 10 m, odnosno 15 m za sprinkler.

-Maksimalna veličina požarnog sektora? – Ugostiteljski objekti: maksimalna veličina požarnog sektora za objekte više od 3 kata je 1500 m2, može obuhvaćati najviše 2 kata a dužina dulje strane sektora mora biti manja od 60 m.

-Koliko izlaza moraju imati? – Objekti viši od 2 kata moraju imati bar 2 izlaza (osim kad je broj soba manji od 6, udaljenost vrata spavaćih soba do stubišta manja od 10 m, udaljenost bilo koje točke do stubišta manja od 15 m, stubište šire od 1,1 m). Objekti viši od 3 kata moraju imati barem 1 sigurnosno stubište.

-Minimalna širina izlaznih puteva? – min. 110 cm, i više, ovisno o najvećem predviđenom broju osoba po kat

-Čime su odvojeni elementi sigurnog izlaznog puta? – Građevnim elementima koji posjeduju zahtijevanu otpornost na požar- kao i NK, a oni manji od 3 k više od 30 min. (vrata mogu imati 30 min manju otpornost na požar, ali ne manju od 30 min).

-Da li se kod njih jedan požarni sektor može proširiti na više etaža? – Na max. dvije ili 1500 m2 (dužina dulje strane sektora mora biti manja od 60 m).

-Minimalni krak stubišta i maksimalna duljina slijepog hodnika kod ug. objekata. – Krak stubišta min. 110 cm (ovisi o katnosti i maksimalnom broju osoba koje će se koristiti stubištem), 140 cm za objekte više od 30 m; slijepi hodnik do 10m (15 m za sprinkler).

-Što su to visoki objekti? – pod najvišeg kata je najmanje 22 m iznad najniže točke terena na koji je moguć pristup vatrogasnog vozila.

-Kako im se mjeri visina? - od terena gdje je pristup vatrogasnom vozilu do najvišeg poda u građevini.

-Maksimalna veličina požarnog sektora kod VO? – prema visini- od 22-40 m do 1500 m2, od 41-75 m do 1000 m2, od 76-100 m do 800 m2 i više od 100 m do 500 m2. Dužina dulje strane sektora mora biti manja od 60 m.

-Koje su granice požarnih sektora visokih objekata? – Pregradni zidovi koji odvajaju požarne sektore presijecaju cijelu konstrukciju i minimalne su otpornosti 90 min, te nadvisuju krov najmanje 50 cm; vrata koja povezuju sektore tkđ. moraju imati otpornost 90 min, kao i vanjski zidovi i nosiva konstrukcija; pregradni zidovi moraju imati otpornost od 30 min, osim onih između stanova koji moraju imati otpornost od 90 min.

-Koliko minimalno mora biti izlaznih putova kod visokih objekata? – Svaki podrumski kat mora imati barem dva izlaza od kojih jedan vodi direktno van. Svaki požarni sektor mora imati pristup najmanje jednom sigurnosnom stubištu (za objete >40 m: tampon-zona prije stubišta, min. 5m 2 i š. 1,25 m kojoj je osigurano provjetravanje) ili dvama neovisnim stubištima. Najdulji put iz jedne točke u požarnom sektoru do stubišta ne smije biti dulji od 30 m (h<75m) odnosno 20 m (h>75m) i s obzirom na to se određuje broj stubišta. Svaki požarni sektor mora imati min. jedno dizalo koje je u zgradama h>40 m odvojeno od stubišta i otpornosti 90 min, u zgradama h>75 m mora biti bar jedno sigurnosno dizalo – 90 min, provjetravano, š min. 2,10 m, pretprostor.

-Širina stubišta kod visokih objekata. - Najmanja širina sigurnosnog stubišta je najmanje 1,25 m, a računa se tako da se za svakih 100 ljudi osigura 60 cm. Ako širina ispadne veća od 2 rade sa dva sigurnosna stubišta. Vanjska ne mogu imati korisnu širinu manju od 80 cm.

-Zahtjevi za protupožarno stubište – za jedan protupožarni sektor – širina stubišta, dužina puta do stubišta, sa i bez sprinklera. – Svaki požarni sektor mora biti pristupačan preko najmanje jednog sigurnosnog stubišta ili dvaju neovisnih stubišta. Najdulji put iz jedne prostorije do stubišta ne smije biti dulji od 30 m za objekte visine do 75 m i do 20 m za objekte više od 75 m. Najmanja širina sigurnosnog stubišta je najmanje 1,25 m, a računa se tako da se za svakih 100 ljudi osigura 60 cm. Ako širina ispadne veća od 2,20 rade sa dva sigurnosna stubišta.Vanjska stubišta ne mogu imati korisnu širinu manju od 80 cm, ne smiju biti bliže od 1,5 m otvorima, moraju imati ogradu visine min. 120 cm i ne smiju biti spiralna.Svi elementi moraju biti otpornosti od najmanje 90 min.

-Izlazni putevi. – moraju voditi direktno u vanjski prostor. Izlaz ne smije biti niži od 2,30 m. Krilo izlaznih vrata 70-120 cm. Pod s obje strane vrata mora biti u nivou, ili da je razlika max. 18 cm.

-Minimalna širina izlaznih puteva? –za svakih 100 ljudi osigurava se širina od 60 cm, s tim da izlaz ne može biti uži od 1,25 m ni širi od 2,20 m.

-Otpornost materijala kod izlaznih puteva? – 90 min.

-Kako se spriječavaju prodori vatre kod instalacija? – Vertikalni kanali moraju biti otpornosti 90 min. Otvori na kanalima za instalacije moraju biti osigurani poklopcima otpornosti od najmanje 90 min. Pristupi su im iz provjetravanih predprostora. Kod horizontalnih kanala rade se protupožarne pregrade za duljine veće od 15 m. Horizontalni kanali moraju biti provjetravani i imati otpornost od min. 60 min.

-Što se postavlja na ventilacione kanale da bi se spriječilo širenje požara? – protupožarne pregrade.

-Što kad imamo ventilacione kanale koje prolaze kroz više požarnih sektora? – klapne otporne prema požaru koje se automatski zatvaraju pri pojavi dima ili povećane topline.

-Kolika je otpornost na požar kod visokih objekata?- 90 min.

-Koja je otpornost na požar njihove nosive konstrukcije? – 90 min.

-Otpornost na granicama požarnih sektora?- 90 min.

-Otpornost pregradnih zidova unutar stana?- 30 min.

-Kako se objekti zaštićuju preko krovišta?– Vatrobranim zidom koji mora nadvisivati pokrov za bar 50 cm (ako je na krovu gorivi materijal).

-Nabroji načine kako se spriječava širenje vatre unutar građevine (po instalacijama, po fasadi) i sa jedne na drugu?- Klapne, zidovi, vrata, uređaji za automatsko zatvaranje vrata...

-Da li se kotlovnica smije nalaziti unutar visokog objekta?– Smije za zgrade visine do 40 m (ako je otpornost svih elemenata 90 min, ako ima najmanje 2 izlaza, ako jedna vrata vode direktno na van a na unutra druga- otp. 90 min i to preko tampon-zone, ako se vrata otvaraju u smjeru izlaženja, ako skladište za gorivo nije u zgradi), za zgrade preko 40 m mora biti van zgrade, a može biti prislonjena (ako zid iznad nema otvora bar 5 m iznad krova, zid ima otpornost od bar 60 min, ako je krov izrađen od negorivog materijala i ako ne postoji veza sa zgradom).

-Ako je kotlovnica na plin gdje se mora nalaziti? – na najvišem katu zgrade. U nju se mora ulaziti samo s terase. Cjevovodi se postavljaju na vanjsku stranu zida bez otvora ili bar 2 m od otvora.

-Uređaji za automatsko zatvaranje vrata. – pri promjeni neke od požarnih veličina, kad one prijeđu graničnu vrijednost, automatski zatvaraju vrata ili zaklopke - osim minimalno potrebnog vremena za brzu evakuaciju/ dimni detektori se postavljaju na putevima za evakuaciju - bočno od otvora na obje strane na udaljenosti od 50 cm, i iznad otvora max. 2 m/ moraju se moći isključiti i ručno/ dva nezavisna izvora opskrbe strujom/ aktiviraju se na max. 75 stupnjeva.

-ZOP skladišta. – u posebnom objektu ili sa drugom namjenom/ mala (do 1000 m2), srednja (1000-3000 m2) i velika (>3000 m2)/ prilaz vatrogasnih vozila: s 1 strane (mala), s 2 strane (srednja), s 3 strane (velika) i s 4 strane (silos)/ put za evakuaciju širine min 80 cm, označen zelenim trakama, vrata širine min. 80 cm/ skladišta s PO >1000 m2 moraju imati bar 2 izlaza za evakuaciju/ stube za evakuaciju – širine min. 80 cm/ zidovi stubišta i dizala: 60 min (<1300 MJ/m2) ili 90 min (>1300 MJ/m2)/ stupanj otpornosti dan je tablično/ požarni zid je iznad krova min. 50 cm/ max. površine pož. sektora dane su tablično/ nisu dopušteni pož. sektori kroz više katova/ kod opasnosti od expl: podovi, vrata, prozori negorivi, prirodno provjetravanje, uređaji za lokalno odsisavanje, oprema u protueksplozijskoj zaštiti.../ sigurnosna rasvjeta 1 h/ ukoliko za grijanje postoji kotlovnica, obavezno je izvan skladišta.

-Plinske kotlovnice. – za > 50 kW/ lokacija: do 22 m visine- proizvoljna, 22-40 m- prislonjena, na krovu, > 40 m- posebni objekt/ mogu biti u podrumu ako su ukopane < 2/3 visine/ elementi- zidovi, podovi, vrata moraju biti negorivi i otporni na požar min. 30 min/ mora imati bar 1 prozor površine min. 1/8 poda/ protupožarne zaklopke kod kanala/ mora postojati bar 1 siguran izlaz (van ili u susjednu prostoriju koja ima izlaz van); ako je P > 40 m2 ili kapacitet > 350 kW mora postojati i drugi izlaz/ oprema za gašenje požara: hidrantska mreža i mobilna oprema (do 50 m2- dva S6 aparata, > 50 m2 dva S9 aparata i jedan S6).

-Kategorije otpornosti na požar. – I.stupanj (bez otpornosti)–manje od 20 min, II.stupanj (mala otpornost)–30 min, III.stupanj (srednja otpornost)–60 min, IV.stupanj (veća otpornost)–120 min, V.stupanj (velika otpornost)–180 min.

-Požarni sektor. – Požarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se samostalno tretira s obzirom na mjere zaštite od požara, a odijeljena je od ostalih dijelova protupožarnim konstrukcijama.

-Na koji način se ta jedinica štiti? – elementi koji je omeđuju moraju biti određene otpornosti na požar.

-Dimni sektor. – prostor ispod stropa ili krova što ga tvore zavjese koje služe za sprečavanje širenja dima i topline.

-Vatreni put– Put širenje vatre; brzina širenja plamena je put plamenog ruba pređen u jedinici vremena pod normom određenim uvjetima.

-Što je to kalorična moć? – Kalorična moć je ona količina topline koju pri sagorijevanju oslobodi jedinica mase nekog materijala od trenutka zapaljenja do hlađenja

-Što je požarno opterećenje?– Požarno opterećenje je toplina koja se može osloboditi iz kalorične moći.

-Koje su vrste požarnog opterećenja?– Specifično i ukupno požarno opterećenje.

-Što je ukupno požarno opterećenje?– Ukupno požarno opterećenje je ukupna toplina koja se može osloboditi iz kalorične moći sveg zapaljivog materijala u promatranom prostoru. Z=PixSi (spec.pož.opterećenje x površina osnove na koju se odnosi). Na osnovu njega određuje se broj hidranata.

-Što je specifično požarno opterećenje? – Specifično požarno opterećenje je prosječni iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinicu površine osnove (1 m2 površine prostorije).

-Kategorije specifičnog požarnog opterećenja. – 3 kategorije- nisko, srednje i visoko.

-Čime se mjeri požarno opterećenje? – Računa se po formuli uzimajući u obzir gustoću materijala, volumen, kaloričnu moć i površinu osnove.

-Čemu služi izračun požarnog opterećenja?– Računamo ga da bi saznali koliko bi zgrada/element trebali biti otporni na požar. Požarno opterećenje je osnova za projektiranje svih mjera ZOP-a.

-Jedinica za požarno opterećenje?- kilodžul kJ; specifično kJ/m2.

-Uvjeti protupožarne zaštite za elemente – protupožarna svojstva - kako ih dokazati - izjava, certifikat? - Nostrifikacija - strana osoba, izjava – proizvođač, certifikat – ovlaštena osoba. Za ugrađene materijale izvođač radova dužan je pribaviti ispravu od ovlaštene osobe i dati je na uvid povjerenstvu za tehnički pregled. Uređaji, oprema i sredstva iz inozemstva mogu se stavljati u promet samo ako je uvoznik pribavio ispravu o ispravnosti od OPO.

-Dokaz otpornosti na požar elemenata i gotovog proizvoda (npr. zida). – Svi elementi s kojima se gradi moraju imati certifikate o sukladnosti (prozori, vrata, vent. kanali...)- to znači da ih je kontrolirala OPO, elementi koje kontrolira proizvođač moraju imati izjavu o sukladnosti, npr. beton.

-Otpornost na požar, kako se dokazuje sukladnost elementa konstrukcije, a kako vatrootpornih vrata proizvedenih u Kini? – sukladnost se dokazuje ispravama sukladnosti- certifikat ili izjava, strani proizvodi isto dobivaju certifikat nakon što ih pregleda OPO i ustvardi da su sukladni sa hrvatskim propisima i normama.

-Pravila za izradu stubišta. - bitno da je min. 3 stube....

ZAŠTITA NA RADU

-Čime se bavi zakon o ZNR-u? – Zakon o ZNR-u utvrđuje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe ZNR-u, kao i sustav pravila ZNR-u. Svrha zakona je sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u vezi s radom te zaštita radnog okoliša. Osobito se štite mladi, žene da izbjegnu rizike koji bi ugrozili ostvarivanje majčinstva, invalidi i profesionalno oboljele osobe te osobe sa umanjenim radnim sposobnostima.

-Koji su bitni zahtjevi ZNR-u? – s obzirom da se ZNR-u odnosi na radnike: čuvanje njihove sigurnosti i zdravlja.

-Koga dodatno štiti? – žene, invalide, maloljetnike; maloljetnike zato što kod njih još nije završen psihički i fizički razvoj, žene – štiti se njihova reproduktivna sposobnost, invalidi – štiti se njihova preostala radna sposobnost.

-Za koje objekte ili prostore se moraju pripisivati mjere zaštite na radu? – za radne prostore.

-Koje su dužnosti projektanta vezano za zaštitu na radu? Koje su obaveze prilikom projektiranja? – o zaštiti na radu treba voditi računa kod projektiranja, jer se elaborat ZNR-u radi nakon glavnog projekta i u njemu se ništa ne dokazuje, samo se navodi ono što je već isprojektirano. Osnovna pravila ZNR-u moraju se primijeniti prilikom projektiranja, i isprojektirati prostor tako da rad bude siguran (bez obzira što npr. nastaju plinovi- na to ne možemo utjecati, ali možemo osigurati siguran rad pri tim uvjetima).Također obaveza mu je izraditi elaborat ZNR-u.Ukratko, osigurati mogućnost primjene pravila ZNR-u i omogućiti odvijanje rada na siguran način, te u glavnom projektu građevine primijeniti odgovarajuće propise ZNR-u.

-Elaborat ZNR-u. Sadržaj elaborata. U sklopu kojeg projekta se radi elaborat ZNR-u? – Investitor ili projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa ZNR-u u glavnom projektu. EZNR-u se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine. On sadrži tehnička rješenja koja su primjenjena da bi se zadovoljila pravila ZNR-u i sadrži: opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se otklanjaju, primjenjene propise ZNR-u, predvidiv broj zaposlenika prema spolu, ergonomsku prilagodbu mjesta rada (invalidi), tehnička rješenja koja omogućuju invalidima pristup građevini, radne i tehnološke procese, popis opasnih radnih tvari, popis propisa o zaštiti na radu. Radi se za svaku građevinu namijenjenu za rad. Inspekcija rada nakon pregleda GP-a izdaje potvrdu o usklađenosti GP-a s propisima ZNR-u (bez te potvrde ne može se izdati građevinska dozvola). U povjerenstvu za tehnički pregled tkđ. sudjeluje inspekcija rada čiji predstavnik mora utvrditi je li građevina glede ZNR-u sagrađena u skladu sa GP-om (bez pozitivnog mišljenja ne može se izdati uporabna dozvola).

-Za koje građevine se radi elaborat? – Za sve građevine namijenjene za rad.

-Kada se radi u odnosu na glavni projekt?– poslije GP-a.

-Tko ga radi?- ovlaštena osoba.

-Tko može biti ovlaštena osoba? - arhitekt sa stručnim ispitom.

-Rad na siguran način? – je obavljanje poslova bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja te života i zdravlja drugih zaposlenika. Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji nisu osposobljeni za rad na siguran način (samo pod nadzorom). Osposobljavanje se mora izvršiti prije početka zaposlenika s radom, promjena u procesu rada i premještanja zaposlenika na drugo mjesto rada.

-Koja pravila ZNR-u postoje?– Osnovna, posebna i priznata pravila.

-Što su osnovna pravila ZNR-u i koja su?– to su primijenjena pravila kojima se smanjuje ili uklanja opasnost na sredstvima rada. Ona sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kad je u uporabi, a naročito glede: opskrbljenosti zaštitnim napravama, osiguranja od udara struje, sprečavanja nastanka požara i eksplozija, osiguranja potrebne radne površine, osiguranja puteva za komunikaciju i evakuaciju zaposlenika, osiguranja čistoće, temperature, vlažnosti zraka, rasvjete, ograničenja buke i vibracija… Sredstvima rada smatraju se objekti namijenjeni za rad sa svim prostorima, instalacijama i

uređajima, prijevozna sredstva, strojevi i uređaji i skele i površine sa kojih se obavlja rad. – primjenjuju se prilikom projektiranja.

-Što ako osnovna pravila ZNR-u nisu dovoljna?– Kombiniraju se sa drugim pravilima i mjerama dok se ne osigura sigurnost i zaštita zdravlja zaposlenika, tj. obavljanje rada na siguran način.

-Što znači da su primijenjena osnovna pravila ZNR?– da su primijenjena pravila kojima se smanjuje ili uklanja opasnost na sredstvima rada.

-Što spada u razna sredstva rada?- objekti namijenjeni za rad sa svim prostorima, instalacijama i uređajima, prijevozna sredstva, strojevi i uređaji i skele i površine sa kojih se obavlja rad.

-Što su posebna pravila ZNR-u i na koga se odnose?- Onda kad nisu dovoljna osnovna – kad se opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila koriste se posebna pravila ZNR-u; ona sadrže uvjete glede: 1. dobi – na nekim poslovima ne smiju raditi maloljetnici, 2. spola - na nekim poslovima ne mogu raditi žene, 3. kvalifikacije - stručna sposobnost je uvjet bez kojeg radnik ne može biti raspoređen na određeno radno mjesto, 4. psihofizičke sposobnosti. Također sadrže obvezu korištenja osobnih zaštitnih sredstava, postavljanja znakova upozorenja, korištenja napitaka, postupanja sa unesrećenim...

-Koje uvjete mora ispunjavati radnik za radno mjesto s posebnim uvjetima rada?– Radnik mora ispunjavati uvjete glede: 1. dobi (maloljetnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, noću i u prekovremenom radu), 2. spola (žene u trudnoći ne smiju obavljati poslove vatrogasca, poslove na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, buci, vibracijama, poslove u kojima su izložene zračenjima i štetnim spojevima; za vrijeme dojenja poslove u kojima su izložene zračenjima i štetnim spojevima) 3. kvalifikacije (stručna sposobnost je uvjet bez kojeg radnik ne može biti raspoređen na određeno radno mjesto), 4. psihofizičke sposobnosti (dokazuju se ispravom koju izdaje zdravstvena ustanova, odnosno specijalist medicine rada). Uvjeti su propisani radi sprečavanja štetnog utjecaja rada na život i zdravlje radnika.Poslovi s posebnim uvjetima rada: na postrojenjima za preradu nafte i plina, na postrojenjima za skladištenje i preradu zapaljivih plinova i tekućina, upravljanje dizalicama, poslovi signaliste, ronilački poslovi, punjenje i paljenje mina, poslovi vatrogasaca, čuvanje imovine i ljudi vatrenim oružjem, teško fizičko naprezanje…

-Tko može raditi na visini većoj od 3 m?– To je jedan od poslova s posebnim uvjetima rada, i mogu ga obavljati osobe koje ispunjavaju posebne uvjete u pogledu dobi, spola, stručne osposobljenosti, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti.

-Što mora zadovoljiti radnik da bi radio na određenom mjestu?– Ukoliko se radi o mjestu sa posebnim uvjetima rada, mora zadovoljiti uvjete u vezi dobi, spola, stručne osposobljenosti, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti.

-Što se radniku mora osigurati da bi radio na takvom mjestu/ s posebnim uvjetima (dodatna zaštita radnika)? – Osobna zaštitna sredstva, napitke po potrebi, treba postaviti znakove upozorenja/opasnosti, mora upoznati radnika sa svim opasnostima i načinom obavljanja pojedinih poslova,....

- Šta su to priznata pravila i kad se primjenjuju?- kad ne postoje naši propisi primjenjuju se 2 grupe principa: strani propisi i proizvodnapraksa.

-Ovlaštenik, inspektor, povjerenik, stručnjak za zaštitu na radu – definicije.Ovlaštenik – ovlašteni predstavnik poslodavca za organiziranje i provedbu ZNR-u.Inspektor rada – kontrolira primjenu propisa i pravila ZNR-u, naređuje ispitivanja kad sumnja da se ta pravila ne provode, kontrolira ozljede na radu i bolesti vezane uz rad...Povjerenik – u firmi sa više od 20 zaposlenika (i svugdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada) radnici biraju povjerenika za ZNR-u. Njegov zadatak je da djeluje u interesu zaposlenika na području ZNR-u te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite.Stručnjak za ZNR-u – u firmi sa više od 50 zaposlenika minimalno je jedan stručnjak za ZNR-u. Bira ga poslodavac i to je osoba koja ispunjava posebne uvjete za obavljanje tih poslova i s kojom poslodavac sklapa Ugovor o radu radi obavljanja tih poslova. On obavlja unutarnji nadzor, pruža stručnu pomoć poslodavcu, prati ozljede na radu i izrađuje godišnje izvješće, osposobljava povjerenika zaposlenika, surađuje sa inspekcijom rada i mediciom rada...

Služba ZNR-u – za više od 250 zaposlenika, iste obveze kao stručnjak.

-Što je propisano za strojeve i uređaje s povećanom opasnosti?– Da rad na tim strojevima/uređajima bude maksimalno siguran i da su primjenjeni propisi ZNR-u. (dizalice, preše, vozila...)

-Kakve su obaveze poslodavca u vezi tog stroja?– Da je uvijek u ispravnom stanju - dužan je redovito obavljati preglede.

-Tko vrši preglede tih strojeva?– Tvrtka koja ima ovlaštenje da se tim poslom bavi.

-U kojim slučajevima se ti strojevi ispituju i koliko često je kontrola?Poslodavac je dužan za strojeve/uređaje obavljati ispitivanja u sljedećim slučajevima: prije njihovog stavljanja u uporabu, najmanje jednom nakon dvije godine njihove uporabe, poslije rekonstrukcije a prije ponovnog korištenja, prije početka korištenja na novom mjestu uporabe. Inspektor rada ovlašten je narediti ispitivanje i izvan rokova kada opravdano pretpostavi da je to potrebno radi zaštite sigurnosti i zdravlja zaposlenika, odnosno kada pretpostavi da se ne poštuju pravila ZNR-u.

-Što se ispituje?– Jesu li na stroju/uređaju primjenjeni propisi ZNR-u i je li ispravan.

-Kada inspektor zabranjuje korištenje stroja, skele...? – kada stroj nije ispravan, kada postoji opasnost za ozljedu radnika.

-Koji su bitni zahtjevi radnog okoliša? – Građevina i radni prostor moraju osiguravati: stabilnost, odvođenje atmosferskog taloga, toplinsku i zvučnu zaštitu, zaštitu od požara, zaštitu od vibracija, danje svjetlo, provjetravanje, sigurnost kretanja osoba i vozila, odvođenje difuzne pare, odvođenje štetnosti nastalih u procesu rada (kod posebnih procesa rada i zaštitu od toplinskih i energetskih zračenja, kemijskih utjecaja i bioloških faktora).Poslodavac je dužan izvršiti ispitivanja u radnom okolišu kad proces rada uzrokuje promjenu mikroklime, pojavu buke, vibracija, gdje se koriste opasne tvari, gdje je potrebna odgovarajuća rasvjeta...

-Što su parametri radnog okoliša? – Mikroklima, rasvjeta, buka, vibracije, plinovi, pare, zračenja…

-Na koji način se dokazuje, nakon izgradnje građevine,da su te karakteristike unutar dopuštenih vrijednosti? - uporabna dozvola!

-Što je mikroklima? – 3 veličine: temperatura, vlaga i brzina strujanja zraka.

-Maksimalna brzina strujanja zraka u klimatiziranom prostoru.– 0,5 m/s u zimskom razdoblju, 0,6 m/s u prijelaznom razdoblju, 0,8 m/s u toplom razdoblju, 0,2 m/s ako se koriste uređaji za klimatizaciju.

-Prijava radilišta– Građevinski radovi, radovi na iskorištavanju šuma, radovi u brodogradilištima -> prije početka radova poslodavac je dužan organizirati uređenje radilišta i osigurati da se radovi obavljaju u skladu sa pravilima ZNR-u. Najkasnije 8 dana prije početka radova dužan je inspekciji rada dostaviti obavijest (lokacija, vrsta radova, broj zaposlenika, ovlaštenici, rok) i plan uređenja radilišta. Poslodavac nije dužan slati obavijest ako radovi traju kraće od 5 dana.

-Dokumentacija na (g)radilištu u vezi ZNR-u- dokazi o osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način, dokazi o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, dokazi o ispitivanju strojeva i uređaja s posebnim opasnostima, dokazi o ispitivanju instalacija, plan izvođenja radova...

-Projektna dokumentacija u vezi ZNR-u– u tehničkom opisu GP-a treba nabrojati poduzete mjere ZNR-u, elaborat ZNR-u.

-Dužnosti poslodavca. – provoditi mjere ZNR-u, poduzeti mjere da do požara ne dođe a ako dođe da se opasnost po sigurnost i zdravlje radnika smanji na minimum, osigurati pružanje prve pomoći, provoditi zaštitu nepušača od dima, raditi ispitivanja u radnom okolišu kad je to potrebno, imati svu potrebnu dokumentaciju (o ispitivanjima, zaposlenicima, opasnim tvarima, ozljedama), osigurati da rade samo oni radnici koji su osposobljeni za rad na siguran način, osigurati da na poslovima s posebnim uvjetima rade samo osposobljeni, surađivati sa medicinom i inspekcijom rada...

-Što poslodavac osigurava za prvu pomoć?– Na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje istovremeno radi do 20 zaposlenika najmanje jedan mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći te još

po jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika. Poslodavac im mora staviti na raspolaganje potrebnu opremu- osnovni sanitetski materijal za 20 radnika, a dodatni za po daljnih 50 radnika.

-Odbor za zaštitu na radu.– kod poslodavca koji zapošljava više od 50 radnika osniva se Odbor za ZNR-u kao savjetodavno tijelo. Odbor čine: poslodavac (ili ovlaštenik), stručnjak za ZNR-u (ili rukovoditelj službe), specijalist medicine rada te povjerenik zaposlenika. Sastaju se najmanje jednom u 3 mj. Inspektor rada mora biti obaviješten, a pojavljuje se kad ocijeni da je potrebno. U slučaju smrtne ili kolektivne ozljede sjednica se mora sazvati u roku od 48 h.

-Povjerenik zaposlenika, obveze i prava.– Kad poslodavac zapošljava više od 20 zaposlenika, ili gdje to zahtijevaju uvjeti rada, bira se povjerenik. Njegov zadatak je da djeluje u interesu zaposlenika: unapređuje uvjete rada, prima primjedbe zaposlenika, surađuje s inspektorom rada i poziva ga kad smatra da su ugroženi život i zdravlje zaposlenika, prigovara na inspekcijski nalaz, potiče na rad na siguran način,... On također prenosi zaposlenicima poslodavčevo izvješće o stanju mjera ZNR-u koje je ovaj dužan donijeti savkih 3 mjeseca.

-Koja je obaveza poslodavca prema tijelima nadzora (prema zakonu o državnom inspektoratu)?– Poslodavac je dužan inspektoru rada omogućiti obavljanje nadzora i neometan rad. On treba osigurati inspektoru pristup u sve radne i pomoćne prostorije, proizvode, pružiti mu svu dokumentaciju i potrebne isprave, provesti ga osobno radnim prostorijama ili mu osigurati čovjeka koji će ga provesti. Mora u roku od 8 dana izvijestiti inspektora o izvršenju rješenja. Poslodavac je dužan privremeno obustaviti poslovanje ako IR ne može na drugi način utvrditi činjenično stanje. Poslodavac mora imati ispitane parametre radnog okoliša, dovoljan broj osoba za pružanje prve pomoći...

-Kada inspektor može narediti da se radnika udalji s radnog mjesta?– ako ne ispunjava uvjete za rad na svom radnom mjestu, ako ne koristi osobna zaštitna sredstva, ako ne poštuje pravila ZNR-u te ako je pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava.

-Koja je obaveza poslodavaca u slučaju ozljede na radu?– Mora to prijaviti inspekciji rada odmah telefonom, a u roku od 48 sati pismenim putem.-Knjiga nadzora.– Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuju svoje odluke: ovlaštenici poslodavca, stručnjak za ZNR.u, ovlaštena fizička ili pravna osoba i inspektor rada. Poslodavac je dužan podnijeti inspekciji rada godišnje izvješće o ozljedima i bolestima ako ih je bilo.

-Kada radnik može odbiti rad, i na koji način?– Zaposlenik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena pravila ZNR-u, i zbog toga ne smije biti doveden u nepovoljni položaj. On je dužan o tome obavijestiti poslodavca. Poslodavac je dužan neodložno obavijestiti inspektora rada koji u roku od 48 h utvrđuje činjenično stanje.

-Čemu služi medicina rada?– za procjenu rizika štetnosti za zdravlje na mjestu rada, savjetovanje poslodavca, sudjelovanje u unapređivanju načina rada, praćenje zdravstvenog stanja zaposlenika, unapređivanje prilagođenosti rada zaposlenicima, suradnju u stručnom osposobljavanju i obrazovanu, analizu ozljeda na radu...

-Liječnički pregled (medicina rada)– Poslodavac zaposlenika upućuje na pregled specijalistu medicine rada, s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja, da bi ga mogao rasporediti na posao s posebnim uvjetima rada. Psihičke sposobnosti zaposlenika dokazuju se ispravom koju izdaje zdravstvena ustanova koja se bavi medicinom rada.

-Vrste ozljeda na radu– Povrede: rane, oštećenja kosti, krvarenja iz nosa, uha, zuba i usta, povrede oka, potres mozga, opekotine, oštećenja uzrokovana djelovanjem kiselina i lužina, smrznuća.Bolesti: otrovanja, toplotni udar i sunčanica, udar strujom, bolest dekompresije, oštećenja od ionizacijskog zračenja, utapanje, nagli prestanak disanja, nagli prestanak rada srca, šok, gušenje, napadaj epilepsije, nesvjestica, otrovanje hranom i ugriz kukac/zmije.

-Koje ozljede na radu se smatraju teškim a koje lakim?– teže su smrtne, skupne...

-Pružanje prve pomoći na radu.– Za rane: odstranjivanje odjeće, zaustavljanje krvarenja, zavijanje, postavljanje ozlijeđenog u pravilan položaj; oštećenja kosti: odstranjivanje odjeće i obuće, imobilizacija (u zatečenom položaju), osiguranje jezika od upadanja u grlo (za viličnu kost); krvarenje iz nosa: postavljanje povrijeđenog u sjedeći položaj s glavom prema natrag, postavljanje hladnog obloga na potiljak, pritiskanje nosnica; krvarenje iz uha: pokrivanje uha sterilnom gazom; krvarenje iz zuba: stavljenje sterilnog tampona, postavljanje povrijeđenog u ležeći položaj; povrede oka: postavljanje

povrijeđenog u sjedeći položaj s glavom prema natrag, ispiranje oka čistom vodom, pokrivanje oka sterilnom gazom; potres mozga: stavljanje povrijeđenog u bočni položaj, kontrola prolaza zraka kroz dišne puteve povrijeđenog; opekotine: skidanje odjeće sa oštećenog dijela tijela (osim ako je zalijepljena- u tom slučaju omatanje vlažnom tkaninom), uranjanje ODT u hladnu vodu do prestanka boli a najmanje 10 min, pokrivanje ODT sterilnom gazom, zagrijavanje povrijeđenog prekrivačem, davanje povrijeđenom bezalkoholnih napitaka; oštećenja od kiselina i lužina: odstranjivanje odjeće polivene kiselinom ili lužinom, čišćenje, ispiranje tog dijela tijela vodom i razrijeđenom lužnatom otopinom (ako je poliveno kiselinom) ili ispiranje tog dijela tijela vodom i razrijeđenom kiselom otopinom (ako je poliveno lužinom), pokrivanje ODT sterilnom gazom, davanje odgovarajućeg lijeka; smrznuća: prenošenje povrijeđenog u prostor s temp. oko 15 C, skidanje zamrznute odjeće, zagrijavanje ODT, pokrivanje ODT sterilnom gazom, zagrijavanje povrijeđenog pokrivačem i masažom, davanje bezalkoholnih napitaka, (primjena umjetnog disanja); otrovanja: iznošenje otrovanog na svjež zrak, skidanje odjeće i obuće, ispiranje očiju i usta, odstranjivanje otrova s kože, davanje odgovarajućeg lijeka, (primjena umjetnog disanja), davanje kisika; toplotni udar i sunčanica: prijenos oboljelog na hladnije mjesto i postavljanje u ležeći položaj, rashlađivanje, masaža kože; udar strujom/gromom: isključenje unesrećenog iz strujnog kruga, primjena umjetnog disanja, vanjska masaža srca, nakon povratka svijesti zagrijavanje tijela i davanje napitaka; bolest dekompresije: podvrgavanje oboljelog povećanom atm. tlaku i postepenu dekompresiju u komori; oštećenja od ionizacijskog zračenja: odstranjivanje odjeće i obuće, ispiranje kože, stavljanje sterilne gaze; utapanje: skidanje odjeće, umjetno disanje, (vanjska masaža srca), prebacivanje unesrećenog preko koljena ili pritisak na trbuh radi izbacivanja vode; nagli prestanak disanja: polaganje oboljelog u ležeći položaj, raskopčavanje odjeće, odstranjivanje sadržaja iz dišnih puteva, umjetno disanje; nagli prestanak rada srca : polaganje oboljelog u ležeći položaj, vanjska masaža srca; šok: polaganje oboljelog u ležeći položaj, osiguranje mirovanja oboljelog, zagrijavanje tijela, davanje bezalkoholnih napitaka; gušenje: odstranjivanje sadržaja iz usta, postavljanje unesrećenog u odgovarajući položaj (svijest-sjedeći, nesvijest-bočni); napadaj epilepsije: polaganje oboljelog u ležeći položaj, pridržavanje udova, otkapčanje odjeće, odstranjivanje sadržaja iz usne šupljine i postavljanje mekanog predmeta između zubi, davanje bezalkoholnih napitaka; nesvjestica: iznošenje oboljelog na svjež zrak, olabavljenje odjeće, rashlađivanje lica i prsa, davanje bezalkoholnih napitaka; otrovanje hranom: izazvati povraćanje, osigurati unesrećenom mirovanje; ugriz otrovnih kukaca : mjesto ugriza premazati amonijakom, ugriz otrovnih zmija: stezanje trakom 10 cm od mjesta ugriza, imobilizacija uda, izazivanje krvarenja na mjestu ugriza rasijecanjem kože u obliku križa, osiguranje mirovanja unesrećenog, davanje dovoljno tekućine.

-Radne i pomoćne prostorije– Radne prostorije su one u kojima se obavljaju proizvodni ili drugi radni procesi i u kojima se pretežni dio radnog vremena zadržavaju osobe na radu. Pomoćne prostorije su prostorije koje služe za higijensko-sanitarne i druge potrebe osobama na radu.

-Najveća dopuštena dužina puta za evakuaciju– Maksimalna dužina puta evakuacije radnika do sigurnog prostora može iznositi 50 m, a u katnim objektima 30 m. Građevine duže od 30 m i više od 3 kata moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubišta sa izlazima u slobodni prostor.Smatra se da su ta stubišta sigurna mjesta.

-Sigurni prostor– je dio puta za izlaženje koji je od ostalih dijelova građevine odvojen elementima propisane otpornosti na požar. Do njega moraju voditi putevi evkuacije (ili direktno do vanjskog prostora).

-Po pravilniku za radne i pomoćne prostorije koja je minimalna veličina radne prostorije?– Veličina radne prostorije ovisi o vrsti posla, broju radnika i dužini trajanja procesa rada. Na svaku zaposlenu osobu minimalno dolazi najmanje 10 m3 slobodnog zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda.

-Koliko prostora treba osigurati po zaposleniku?- najmanje 10 m3 slobodnog zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda.

-Minimalne visine prostorija– 3,00 m (prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni i štetni plinovi, pare ili prašine, odnosno u kojima vladaju nepovoljni toplinski uvjeti); 2,80 m (prostorije u kojima su ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta- temperatura, vlažnost, brzina kretanja zraka, toplinsko zračenje, odnosno u kojima se pri radu ne razvijaju štetni plinovi/para/prašina); 2,50 m (prostorije za administrativne poslove, tihe obrtničke poslove, projektni biroi, skladišta robe, prostorije u kojima se radnici jedne smjene zadržavaju manje od 2 h dnevno).Iznimno, u zgradama koje su zaštićeni spomenici kulture ili koje nisu rađene po važećim standardima, kojima izgled, veličinu i visinu nije moguće mijenjati, visina prostorija može biti manja od 2,50 m ali ne manja od 2,20 m- uz uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju štetnosti, da je ispunjen uvjet minimalne veličine prostorije i normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta.

Kod galerija - minimalna visina svake etaže je 2,20 m, a tlocrtna površina gornje etaže ne smije biti veća od 1/2 tlocrtne površine donje etaže.

-Kontejneri, koje uvjete moraju zadovoljiti?– Ako su za privremenu namjenu moraju imati visinu od min. 2,20 m i moraju zadovoljiti uvjete minimalne veličine prostorije (volumen i površina poda po radniku) te normative mikroklimatskih uvjeta. Ako su za stalnu namjenu moraju zadovoljiti sve uvjete propisane za radne prostorije u građevinama

-Vanjska vrata po ZNR. – Vanjska vrata moraju osiguravati zaštitu od oborina, rasvjetu, provjetravanje i toplinsku zaštitu. Moraju se moći zaključati iznutra i biti osigurana ogradama.

-Zahtjevi za vrata (za pomoćne i radne prostorije)?– Vanjska vrata moraju osiguravati zaštitu od oborina, rasvjetu, provjetravanje i toplinsku zaštitu. Moraju se moći zaključati iznutra i biti osigurana ogradama.Unutarnja vrata moraju osiguravati povezivanje prostorija, toplinsku i zvučnu zaštitu i provjetravanje. Moraju mjerama odgovarati frekvenciji prolaza osoba, ne smiju se kriviti i mogu se zaključavati/ otključavati.Ostakljena vrata moraju biti posebno obilježena.Vrata na evakuacijskim putevima moraju biti primjereno označena. Požarna vrata moraju biti od negorivog materijala i moraju se otvarati u smjeru prema van.Prolaz u izlaznim vratima ne može biti uži od 70 cm. Izlazna vrata mogu biti od terena viša max. 20 cm ili za jednu stepenicu.Automatska vrata- u slučaju evakuacije moraju se moći ručno otvoriti bez ikakvih drugih sredstava.

-Stubišta – Unutarnja: moraju jasno ukazivati na smjer izlaza iz građevine, moraju biti bez suženja duž izlaznog puta, ne smiju se stavljati stvari koje mogu zbuniti osobe, moraju biti dobro osvijetljena, krak za podrum mora biti odvojen. Širina kraka ovisi o broju osoba koje koriste stubište, a ne smije biti manja od 1,10 m. Krak mora imati između 3 i 18 stepenica. Rukohvat mora biti bar s jedne strane. Širina podesta ne smije biti manja od širine kraka, a dužina je min. 1,10 m. Materijal gazišta i odmorišta ne smije biti klizav. Visina stepenice je 13-19 cm, a širina gazišta 26-36 cm. Sve stepenice moraju biti jednake po visini i širini gazišta.Zavojito stubište se postavlja samo izuzetno i ne može se koristiti kao izlaz u slučaju evakuacije. Na najužem dijelu širina gazišta ne smije biti manja od 13 cm.Vanjska: visina zaštitne ograde je minimalno 120 cm, moraju biti zaštićena od atmosferilija i korozije, te protuklizna.

-Kako se postiže protukliznost?- Materijalom, utorima, ...

-Kada se može projektirati zavojito stubište?- Zavojito stubište se postavlja samo izuzetno i ne može se koristiti kao izlaz u slučaju evakuacije. Ne smije se raditi kao jedino stubište u građevini.Na najužem dijelu širina gazišta ne smije biti manja od 13 cm.

-Stepenice– širina/visina/širina odmorišta? – 26-36/13-19/min. 110.

-Ograde na subištima– S otvorene strane stubišta obavezno se postavlja ograda s rukohvatom (s jedne strane za stubišta sa do 10 stepenica, a s obje za stubišta s više od 10 stepenica). Sva mjesta rada kod kojih je h>1,20 m moraju biti ograđena. Visina ograda je minimalno 100 cm od poda, na unutarnjim stubištima min. 100 cm od površine gazišta, na vanjskim stubištima min. 120 cm od površine gazišta. Popuna: dužinske međuprečke - max. razmak 25 cm, okomite prečke – max. razmak 14 cm. Na mjestima gdje je opasnost od pada predmeta s visine, ograda na donjem dijelu mora biti puna bar 15 cm

-Vertikalni prilazi/ penjalice– čvrste metalne ljestve, vertikalne ili kose sa kutem većim od 75 stupnjeva prema horizontali. Prečke moraju biti od okruglog željeza promjera min. 16 mm, na razmaku od max. 30 cm. Širina ljestava ne smije biti manja od 45 cm.Kod ljestava čija je visina veća od 3 m mora se postaviti leđna zaštita počevši od sedme prečke (cca. 2 m iznad zemlje). Leđna zaštita izrađena je u obliku lukova od plosnatog željeza, s unutarnjim radijusom od 70 do 80 cm, pričvršćenih na ljestve na razmacima od max. 140 cm. Lukovi su povezani vertikalama na razmaku do 25 cm.Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom na razmacima ne većim od 3 m. Razmak između ljestava i zida je 70-80 cm (kad se penje između ljestvi i zida) i min. 16 cm (kad su ljestve pričvršćene na zid).

Kod ljestava viših od 20 m, svakih 6-8 m moraju se ugraditi odmorišta. Rukohvati ljestava moraju se iznad nastupnog poda produžiti najmanje 75 cm, a leđna zaštita najmanje 1 m.

-Što ako se stavlja leđna zaštita? Koliki je radijus? - Leđna zaštita izrađena je u obliku lukova od plosnatog željeza, s unutarnjim radijusom od 70 do 80 cm, pričvršćenih na ljestve na razmacima od max. 140 cm. Lukovi su povezani vertikalama na razmaku do 25 cm.

-Od koje visine počinje zaštita?– Kod ljestava čija je visina veća od 3 m mora se postaviti leđna zaštita počevši od sedme prečke (cca. 2 m iznad zemlje).

-Koliko moraju stršati penjalice iznad nastupne plohe? Koliko se nastavlja leđna zaštita a koliko rukohvat? – Leđna zaštita 100 cm, a rukohvat 75 cm.

-Zahtjevi za pokretne stepenice– Pokretne stepenice moraju imati uređaj za isključenje u nuždi. One ne smiju biti jedini izlaz iz građevine u slučaju opasnosti. Ne smiju se neprekinuto penjati više od jedne etaže. Njihova gazišta su širine od 40 do 110 cm, a dubine min. 38 cm. Pokretne stepenice moraju sa strane imati čvrste, glatke ograde, visine od 85 do 110 cm.

-Potrebna površina otvora za osvjetljenje u radnim prostorima?- 1/8 površine poda radne prostorije.

-Koliko izmjena zraka treba biti u radnom prostoru?- u uredu 1,5 izmjena/h, u kupaonici 5, u nužniku 4....

-Garderobe– U pravilu su garderobe projektrirane posebno za muškarce i žene, ali moguće su i zajedničke. Za radnu odjeću radnika koji rade sa otrovnim/zaraznim/štetnim tvarima moraju se predvidjeti posebne garderobe. Izuzetno se u ovu svrhu mogu koristiti hodnici/radne sobe ako je manje od 20 radnika kojima ne treba obvezna kupaonica.S obzirom na smještaj: centralne i pojedinačne.S obzirom na opremanje: sa ormarima, klinčanicama, vješalicama.Mogu se izvesti kao: suhe garderobe, garderobe-umivaonice, crno-bijele garderobe.- za čiste poslove i normalne uvjete – garderobe sa klinč./vješalicama- za prljave poslove kod kojih se razvija neotrovna prašina – jednostruki gard. ormari- za poslove kod kojih se razvija prašina/plinovi/para opasni po zdravlje – dvostruki gard. ormari- za poslove u vlazi bez štetnih tvari – garderoba s uređajem za sušenje odjeće- za poslove u vlazi sa štetnim tvarima – jedna garderoba za civilna, druga za radna odijela.Garderobni ormari: 35/35/150; 15 cm od poda; s ključem, otvorima za ventilaciju, vješalicama, gornjom policom za kape i donjom za cipele.

-Najveća udaljenost sanitarija od mjesta rada– 100 m ako su sanitarije unutar zgrade, 200 m ako su sanitarije izvan zgrade.

-Dimenzioniranje sanitarija– Za 30 muškaraca – 1 WC školjka i 1 pisoar, za 20 žena – 1 WC školjka. WC-i moraju imati predprostor ( 1 lavabo na max. 4 WC školjke). Dimenzija kabine je min. 0,90 x 1,20 m. Pregrade su min. visine 2 m od poda.

-Kod dimenzioniranja sanitarija, minimalne dimenzije su građevinske ili svijetle?– Svijetle.

-Minimalna veličina zahoda– 0,90 x 1,20 m.

-Projektiranje kuhinje prema osnovnim pravilima ZNR-u?– v = 300, materijali, oprema, zaštita života i zdravlja radnika, izmjena zraka- ventiliranje, zaštita od udara groma i napona, sigurno kretanje, grijanje i hlađenje.

-Dokumentacija na gradilištu i projektna dokumentacija– O uređenju gradilišta i radovima izvođač sastavlja poseban elaborat koji sadrži u vezi ZNR: osiguranje granica gradilišta, prometnice, skladištenje materijala, opasna mjesta, mjesta gdje se pojavljuju štetni plinovi/para/prašina, instalacije, strojevi, skele, načini zaštite od pada, radna mjesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravlje radnika, sanitarije...

-ZNR u rovovima i razupore– Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se poduzeti zaštitne mjere protiv urušavanja zemlje.

Razupore se izvode na osnovu normativa ili proračuna. Razupore nisu potrebne ako su bočne strane iskopa pod kutom unutarnjeg trenja tla. Rovovi se izvode u širini koja omogućuje nesmetan rad. Najmanja širina rovova do 100 cm je proizvoljna, a preko te dubine je najmanje 60 cm.Za silaženje u iskop moraju se osigurati ljestve koje vire iznad zemlje min. 75 cm. Oplata mora izlaziti iznad ruba iskopa min. 20 cm. Kod izbacivanja zemlje, za dubine preko 200 cm, moraju se upotrebljavati međupodovi.

-Što služi da bi se spriječio pad radnika u dubinu?– Ako postoji mogućnost da radnici padnu, moraju se postaviti zaštitne nadstrešnice tako da visina s koje se može pasti ne prelazi 300 cm, i radnici se moraju vezati zaštitnim pojasom. Širina zaštitne nadstrešnice je: za vertikalnu udakjenost od 200 cm- 130 cm, a za v.u. 300 cm- 150 cm. Iznimno, ako se ne mogu postaviti nadstrešnice, radnici moraju biti privezani zaštitnim pojasom i konopcem dužine do 150 cm. Te radove smiju vršiti samo radnici zdravstveno sposobni za rad na visini.

-ZNR kod rada na dimnjaku?– Radove mogu vršiti samo osobe kvalificirane za taj rad i zdravstveno sposobne za radove na visini. Ljestve za penjanje- min. promjer 18 mm, razmak prečki max. 30 cm, širina ljestava min. 45 cm, udaljenost od zida 16 cm. Za leđnu zaštitu su dvostruki lukovi s razmakom od 20 cm, čija je sredina udaljena od prečki 60-80 cm. Iznad radnih mjesta oko dimnjaka mora se postaviti nadstrešnica za zaštitu radnika od pada materijala. Ako se dimnjak radi sa unutarnje strane, na svakih 2 m postavlja se radna platforma/zaštita od pada materijala.

-Na što paziti u vezi sigurnosti pri radovima na krovovima?– Radove na krovovima mogu vršiti samo stručno osposobljeni i zdravstveno sposobni radnici. Osiguranje se vrši privezivanjem radnika na zaštitni pojas i zaštitno uže, ili pomoću prihvatnih skela.Na krovovima koji ne podnose veća opterećenja, moraju se prije početka radova provesti mjere radi sprečavanja loma krovnog pokrivača. Na takvim kosim,a i svim ravnim krovovima, moraju se postaviti sigurni prijelazi (široki najmanje 80 cm i po potrebi sa zaštitnom ogradom). Osim toga, svi industrijski krovovi moraju imati siguran pristup i stalne sigurne prijelaze.

- Skele :pomoćne konstrukcije koje služe za vršenje radova u građevinarstvu na visini većoj od 150 cm iznad tla.Skele moraju biti građene i postavljene prema planovima koji sadrže:dimenzije skela i svih njenih dijelova,dimenzije sredstava za spajanje,način pričvršćivanja skele za objekt odnosno tlo,najveće dopušteno opterećenje,vrste materijala i njihovu kvalitetu,statički proračun nosivih elemenata iuputstvo za montažu i demontažu skele.Skele mogu postavljati, popravljati, dopunjavati i demontirati samo stručni radnici i to pod nadzorom stručne osobe.Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo tipska sredstva ili sredstva predviđena normama.Udaljenost poda skele od zida ne smije biti veća od 20 cm.Čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.Skela na objektima postavljena neposredno pored ili iznad prometnica mora biti na vanjskoj strani po cijeloj dužini i visini biti pokrivena pokrivačima.Ispravnost skele mora se provjeravati najmanje jedanput mjesečno, a naročito poslije vremenskih nepogoda, prepravaka, oštećenja i sl. Provjeravanje skele upisuje se u kontrolnu knjigu skele, uz ovjeru određene osobe na gradilištu.Skele na nogarimaNogari na koje se postavlja radni pod moraju biti izrađeni tako da mogu sa sigurnošću podnositi vertikalna i horizontalna opterećenja.Nastavljanje nogu nogara se smije se vršiti elementima istog presjeka, uz povezivanje odgovarajućom vezom. mogu se postavljati jedne iznad druge u najviše dva reda, s time da visina poda gornje skele ne prelazi 400 cm od podloge na kojoj stoje nogari.Nogari se smiju postavljati samo na čvrstu i vodoravnu podlogu.Skele na ljestvamaZa lakše građevinske radove na održavanju I popravcima objekata s upotrebom malih količina materijala.Nastavljanje ljestava vrši se samo pomoću preklopa dužine najmanje 150 cm, koji je osiguran čvrstim zategama.

Konzolne skelesamo za vršenje lakših građevinskih radova i ako postoji mogućnost sigurnog učvršćenja skele za objekt ili njegovu konstrukciju i ako je to crtežima i proračunom dokazano.Upotreba fosni za konzolne skele nije dopuštena.Skele na stupovimaUdaljenost između nosivih stupova skele mora odgovarati dimenzijama stupova i predviđenom opterećenju skele, ali ne smije biti veća od 250 cm kod zidarskih skela, niti veća od 350 cm kod skela za popravke i održavanje, ako statičkim proračunom odnosno projektom skele nije drugačije određeno.

Promjer oblog stupa drvenog skele na stupovima ne smije biti manji od 80 mm.Nastavljanje stupova se smije vršiti pomoću preklopa dužine 2 m, uz sigurno povezivanje odgovarajućim sredstvima.Viseće skele:samo za radove na popravcima i održavanju građevinskih objekata.Nosači koji služe za nošenje odnosno vješanje odnosno vješanje visećih skela moraju biti položeni pod pravim kutom na zid objekta.Upotreba vreća s pijeskom ili drugim materijalom i nagomilavanje kakvog drugog nekompaktnog materijala radi opterećenja i održavanja ravnoteže nosača viseće skele zabranjeno je.Vješanje radnog poda skele za nosače mora se vršiti pomoću dva noseća i dva sigurnosna čelična užeta istog presjeka. Sigurnosno uže mora biti na gornjem kraju dobro pričvršćeno za nosače skele, a na donjem kraju usidreno u tlo.Najveće dopušteno opterećenje nosivog i sigurnosnog užeta ne smije prelaziti 1 / 10 jačine na kidanje užeta.Vitla i nosiva užad moraju u pogledu zaštitnih mjera odgovarati odredbama postojećih propisa o zaštiti na radu.Prije upotrebe viseće skele se moraju ispitati pokusnim statičkim i dinamičkim opterećenjem.Pokusno statičko opterećenje skele vrši se teretom za 50 % većim od nosivosti skele, sa ravnomjerno raspoređenim teretom na radnom podu, tako da se skela podigne na visinu od 10 cm iznad tla najmanje 10 minuta.Pokusno dinamičko opterećenje viseće skele vrši se teretom za 10 % većim od maksimalne nosivosti tako da se skela podigne od tla do najviše točke dizanja, a potom se spusti.Radni pod skele mora biti sa svih strana ograđen čvrstom i, u pravilu, puno izvedenom zaštitnom ogradom.Noseće skele:Noseće skele za izvođenje betonskih, armiranobetonskih i sličnih radova kao i skele za oblaganje fasada, zidova i stropova kamenom i drugim materijalom, ne smiju se koristiti ako nisu izgrađene prema odredbama točke 5.Ako se za podupirače koristi obla građa, njihov promjer na smije biti manji od 80 mm.Broj nastavljenih podupirača za podupiranje oplate betonske ploče na smije prelaziti ½, a kod nosive betonske grede 1/3 ukupnog broja potrebnih podupirača.Pri postavljanju nosive skele za podupiranje oplate na visini većoj od 300 cm iznad terena, treba po potrebi, postaviti zaštitne prihvatne skele, mrežu i ostalo.Zaštitne nadstrešnice i zaštitne prihvatne skele:Zaštitne nadstrešnice i zaštitne prihvatne skele moraju biti izrađene i postavljene tako da u potpunosti zaštićuju radnike od pada u dubinu i od pada materijala, alata i drugih predmeta sa visine.Postavljaju se na visinu od 300 cm ispod mjesta izvođenja radova odnosno eventualnog padanja materijala.Širina zaštitne nadstrešnice, odnosno zaštitne prihvatne skele određuje se zavisno od vertikalne udaljenosti između skele i mjesta pada, i treba iznositi:za udaljenosti 200 cm najmanje 130 cm,za udaljenosti 300 cm najmanje 150 cm.Kod višekatnih objekata ne smije se vršiti demontaža zaštitne nadstrešnice odnosno zaštitne prihvatne skele dok se na izgradi nova na odgovarajućoj udaljenosti.Ako pri radovima na visini ne postoji mogućnost upotrebe prihvatnih skela, a rad se ne vrši pojedinačno, moraju se ispod ugroženih radnih mjesta postaviti mreže.Metalne skele mogu se postaviti i upotrebljavati samo u skladu s predviđenom namjenom i u skladu s odredbama točke 5.Sastavni dijelovi metalnih skela moraju biti međusobno čvrsto vezani u stabilnu i jedinstvenu konstruktivnu cjelinu.Svi vertikalni štapovi stupova skele moraju biti u uzdužnom i poprečnom pravcu vezani i učvršćeni pomoću dijagonalnih veza postavljenih pod kutom od 45 u oba pravca.Vertikalnost i horizontalnost čeličnih štapova mora se provjeravati u toku postavljanja skele i nakon završetka skele.Samostojeće metalne skele i metalne skele čija je visina veća od objekta u gradnji ili susjednog objekta, moraju biti zaštićene od udara groma.

-Kojim propisom je regilirana zaštita od ionizirajućeg zračenja i da li potoje podakti/pravilnici?– Zakonom o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja; postoje pravilnici.

-Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje.Ionizirajuće zračenje: elektromagnetsko i čestično zračenje čijim prolazom u tvari nastaju parovi pozitivno i negativno nabijenih čestica-iona.Radioaktivne tvari- sadrže atome sa nestabilnim jezgrama koje svojim raspadom proizvode ionizirajuće zračenje.Izvori: rendgeni, radioaktivni otpad, svi predmeti nuklearnog gorivnog ciklusa, radioaktivne tvari...Načelo opravdanosti/ načelo optimalizacije zaštite od IZ/ načelo ograničenja ozračenja za djelatnosti sa izvorima IZ/ mjere sigurnosti izvora IZ/ pojedini stanovnik ne smije u 1 g primiti efektivnu dozu višu od 1 megasiverta od izvora IZ/ ef. doza radnika je do 100 megasiverta u 5 g/ Državni zavod za zaštitu od zračenja daje odobrenja/ nositelj odobrenja imenuje osobu za zaštitu od IZ/ Vlada donosi Državni plan i

program mjera zaštite od IZ te intervencija u slučaju inzvarednog događaja/ inspekcijski nadzor vrše sanitarni inspektori.Neionizirajuće zračenje: su elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije niže od 3 000 000 Ghz ili ultrazvuk frekvencije niže od 500 MHz, koji u međudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione.Načelo opravdanosti/ načelo optimalizacije zaštite od NZ/ mjere zaštite od NZ-mjerenja razine zračenja, vremensko ograničavanje izloženosti ljudi, označavanje izvora, uporaba zaštitne opreme, stručno usavršavanje.../ bitni zahtjevi za uređaje- izvore elektromagnetskih polja/ uvjeti koje moraju ispunjavati osobe kod korištenja izvora NZ/ Hrvatski zavod za zaštitu od zračenja/ Vlada imenuje Povjerenstvo sa 11 članova radi praćenja stanja zaštite od NZ i mjere u inzvarednim događajima/ inspekcijski nadzor vrše sanitarni inspektori.

-Ime pravilnika koji regulira količinu osvjetljenja u radnom prostoru i njegov broj?– Dnevno i električno osvijetljenje prostorija u zgradama, HRN U.C9.100/62.

-Zaštita okoliša.– domino efekt/ održivi razvitak/ okoliš/ sanacija/ sastavnice okoliša/ standard kakvoće okoliša/ štetna tvar/ velika nesreća.

-Kada se mora raditi procjena utjecaja na okoliš?– za zahvate određene Uredbom, prije izdavanja LD-e. Izuzeće – obrambene svrhe, ili zbog reagiranja na neposredne opasnosti za ljude ili okoliš.

-Zaštita okoliša – procjena - procedura. – zahtjev nositelja zahvata – studija o utjecaju zahvata na okoliš – 4 mjeseca od primitka zahtjeva se mora provesti postupak – rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

-Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša– prije početka gradnje i puštanja u rad, kao i prije značajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenja u kojem se obavljaju djelatnosti koje mogu onečistiti okoliš, tvrtka je obavezna ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša. Rješenje o OUZO sadrži sve uvjete

koje postrojenje mora postići, te način na koji se treba provesti provjera ispunjavanja OUZO-a u pokusnom radu postrojenja. Ministrastvo svakih 5 god. razmatra prvobitno utvrđene OUZO-a, a

osobito ukoliko su se dogodile bitnije promjene na postrojnju.

-Kulturna dobra– su pokretne i nepokretne stvari od umjetničkog, povijesnog, arheološkog i dr. značaja, arheološka nalazišta, nematerijalni oblici čovjekovog stvaralaštva, zgrade... Vlasnici su odgovorni za zaštitu. Svrha je zaštite: očuvanje KD-a u izvornom stanju i prenošenje budućim

naraštajima, nadzor nad iznošenjem i uvozom KD-a, uspostavljanje uvjeta da KD služe općem interesu...

-Vrste kulturnih dobara– Pokretna (zbirka predmeta, crkveni inventar, filmovi, novac, knjige...), nepokretna (grad, dio naselja, građevina, područje, arh. nalazište, krajolik, park...) i nematerijalna kulturna dobra (jezik, dijalekti, folklor, obrti...).

-Nepokretna kulturna dobra– mora biti utvrđen vlasnik; ako ga nema vlasnik je RH. Štite se odredbama: vlasnik mora KD održavati, provoditi mjere zaštite, o svim promjenama obavijestiti nadležno tijelo, dopustiti istraživanja, omogućiti dostupnost KD-a javnosti. Vlasnik ima pravo naknade radi ograničenja prava vlasništva, na porezne povlastice i stručnu pomoć u vezi zaštite. Država može zahtijevti pravo prvokupa.Koncesijom se stječe pravo na gospodarsko korištenje nepokretnog kulturnog dobra. Ona se dodjeljuje na temelju natječaja.-Kako se štite NKD-a?– ako se naiđe na arh. nalazište, izvođač je dužan prekinuti radove i obavijestiti nadl. tijelo. Za NKD poduzimaju se istraživanja kako bi se stvorili uvjeti za zaštitu i očuvanje. Stanje NKD-a se utvrđuje najmanje jednom u 5 god.Dokumenti prostornog uređenja obavezno sadrže podatke iz konz. podloge sa sustavom mjera zaštite NKD-a na području obuhvata.Za radnje na NKD-u potrebno je, u postupku izdavanja LD-e, pribaviti posebne uvjete.Radnje na NKD-u mogu se poduzimati samo uz odobrenje nadležnog tijela.

-Kako se zove pravilnik koji određuje razine buke u prostorijama di ljudi rade? Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu

-Max dopuštene razine buke u radnim prostorijama?-Siguronosni znakovi, što određene boje znače?

-Za ionizirajuće zračenje, kako se zove pravilnik, propis, zakon? zakon o zaštiti od ionizirajućih zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja

TEHNIČKA REGULATIVA

-Zakon o akreditaciji– akreditacija/ akreditacijsko tijelo/ postupci akreditiranja, u skladu sa statutom i međunarodnim normama/ potvrda o akreditaciji/ ugovor sa p.i f. osobama.

-Uvjeti za ovlaštene osobe za ispitivanje sukladnosti (akreditiranje stručnih osoba)?– Akreditacija je postupak kojim neovisno akreditacijsko tijelo službeno potvrđuje pravnoj ili fizičkoj osobi da je sposobna obavljati određene poslove. Sposobnost obavljanja poslova na području ocjenjivanja sukladnosti se potvrđuje potvrdom o akreditaciji. Akreditacijsko tijelo vrši akreditiranje: ispitnih i umjernih laboratorija, pravnih i fizičkih osoba za potvrđivanje proizvoda, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju tehnički nadzor (obuhvaća provjeru tehničke dokumentacije proizvoda, ispitivanje proizvoda i određivanje njegove sukladnosti s posebnim zahtjevima). Akreditacija se obavlja na temelju zahtjeva pravne ili fizičke osobe, nakon kojeg se sklapa ugovor između akreditacijskog tijela i p/f osobe. Akreditacija je vremenski ograničena.

-Odgovorna osoba za akreditiranje kakva treba biti?- neovisna, sa opremom, osposobljena.

- Ocjenjivanje sukladnosti građevnih proizvoda– je svaka djelatnost kojom se neposredno ili posredno ocjenjuje jesu li ispunjeni određeni zahtjevi.

-Zakon o mjeriteljstvu– se uređuje radi: poticanja slobodne trgovine, ujednačavanja sustava zakonitih mjernih jedinica sa međunarodnim sustavima, uspostave mjernog jedinsta u RH, financiranja mjeriteljstva... Zakonsko mjeriteljstvo i temeljno mjeriteljstvo. Etalon– referencijska tvar ili mjerilo, državni etalon- priznat od mjerodavnog tijela koji služi kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima. Poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju: Državni zavod za mjeriteljstvo, HMI, ovlaštene pravne osobe, servisi i umjerni laboratoriji. Zavod donosi zakone i podzakonske akte iz mjeriteljstva, ovlašćuje pravne osobe za potvrđivanje sukladnosti mjerila i predpakovina, propisuje tehničke zahtjeve za postupke ocjenjivanja sukladnosti, ispituje pretpakovine i boce, nadzire rad OPO-a, ovl. servisa i bavi se zakonskim mjeriteljstvom... Ovl. servisi ispituju i popravljaju mjerila, a OPO-e ovjeravaju zakonita mjerila. HMI proglašava državne etalone i bavi se temeljnim mjeriteljstvom, osigurava sljedivost mjerila u RH, obavlja poslove umjernih laboratorija i nadzire one UL.-e izvan HMI-a... Umjerni laboratoriji razvijaju i primjenjuju državne etalone. Službena mjerenja provodi isključivo Zavod, radi mjerodavnog dokaza u određenom postupku.Zakonita mjerila/ pakovine/ ovlašćivanje/ inspektori.

-Umjerni laboratorij– pravna osoba koja razvija, održava i primjenjuje državni etalon. HMI usklađuje rad umjernih laboratorija.

-Mjeriteljstvo – dvije grupacije. – zakonsko i temeljno.

-Što je to zakonsko mjeriteljstvo, i mjerne jedinice?– je dio mjeriteljstva uređen zakonom i propisima – radi uspostave povjerenja u rezultate mjerenja. ZM osigurava primjenjivanje mjeriteljstva u praksi. Zakonite mjerne jedinice su one čija je upotreba propisana zakonom o mjeriteljstvu, a to su: SI jedinice, decimalne jedinice, iznimno dopuštene jedinice izvan SI i složene mjerne jedinice. Zakonita mjerila moraju se rabiti u prometu roba i usluga, za zaštitu zdravlja, sigurnosti, okoliša, za provjeru zapakiranih proizvoda i boca kao mjernih spremnika. Zakonita mjerila moraju biti ovjerena (Zavod ili OPO).

-SI sustav– međunarodni sustav jedinica.

Osnovne SI jedinice: metar (duljina), kilogram (masa), sekunda (vrijeme), amper (struja), kelvin (termodinam. temperatura), mol (količina tvari), kandela (svjetlosna jakost), njutn (sila), om (el. otpor), paskal (tlak), simens (el. vodljivost), tesla (mag. ind.), vat (snaga) i volt (el. potencijal).

-Što je cilj temeljnog mjeriteljstva?– uspostava državnih etalona, mjernih jedinica, uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u RH, usporedba sa međunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda.

-Što je (pret)pakovina?– (Pret)pakovina je proizvod upakiran bez prisutnosti kupaca, a sastav i količina mu se ne mogu promijeniti bez otvaranja i nastanka vidnog oštećenja. Mora imati znak sukladnosti sa mjeriteljskim zahtjevima. Boca može biti mjerni spremnik za pakovine.

-Mjeriteljski inspektori– VSS, 5 god. iskustva i stručni ispit. Poslove inspekcije obalja Zavod – nad izvršavanjem zakona i nad radom ovlaštenih mjeritelja, OPO, OS-a. Inspektor nadzire zakonitost i stručnost mjeriteljskih poslova, uporabu zakonitih mjernih jedinica i mjerila, ispravnost pakovina i boca,...

-Kojim ispravama se dokazuje sukladnost određenih građevinskih proizvoda i dijelova konstrukcije?– Certifikatom o sukladnosti i izjavom o sukladnosti

-Ocjenjivanje sukladnosti– Proizvodi mogu biti stavljeni na tržište samo ako su sukladni sa propisanim bitim zahtjevima, ako je njihova sukladnost utvrđena prema propisanom postupku i ako su označeni u skladu sa propisima. Bitni zahtjevi su: sigurnost, zaštita života i zdravlja ljudi, zaštita okoliša i imovine.Tehničkim se propisima propisuju postupci ocjenjivanja sukladnosti. Kod donošenja tehničkih propisa uzimaju se u obzir međunarodna načela i obveze iz međunarodnih ugovora.Osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti mora ispunjavati uvjete glede osoblja, sredstava i opreme, tehničke sposobnosti, samostalnosti, nepristranosti i čuvanja poslovne tajne. Ona mora imenovati odgovornu osobu- stručnjaka za proizvod, za ispitivanje proizvoda, za nadzor unutarnje kontrole te za izdavanje dokumenta o provedbi tih radnji. Iste uvjete mora ispunjavati i osoba ovlaštena za izdavanje certifikata sukladnosti, a uz ostalo je dužna imenovati i certifikacijski odbor. Tkđ. ta osoba imenuje jednog ili više zaposlenika kao odgovornu osobu- stručnjaka za proizvod.

-Koje su obveze proizvođača (ili njegovog ovlaštenog zastupnika, ili druge osobe koja stavlja proizvod u uporabu)?- osigurati provedbu postupaka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda sa bitnim zahtjevima;- izdati (osigurati) izjavu o sukladnosti, izvještaj o ispitivanju te certifikat sukladnosti;- izraditi i čuvati tehničku dokumentaciju proizvoda;- osigurati označavanje proizvoda s propisanim oznakama sukladnosti

-Isprave o sukladnosti za strane proizvode?– U RH vrijede isprave o sukladnosti izdane u inozemstvu ako su izdane u skladu sa međunarodnim ugovorima koje je sklopila RH. U državnoj upravi u kojoj se donio tehnički propis može se priznati valjanost isprave o sukladnosti iz inozemstva ako ona pokazuje sukladnost sa hrvatskim tehničkim propisima

-Što mora imati proizvođač, u svrhu provedbe radnji za ocjenjivanje sukladnosti?– Ispitni laboratorij i/ili stalnu unutarnju kontrolu proizvodnje, odgovornu osobu, sustav pisanih pravila u postupku ocjenjivanja sukladnosti – a može to sve povjeriti i drugoj osobi.

-Kome se daje ovlaštenje za ocjenjivanje sukladnosti/ izdavanje certifikata?– Pravnoj osobi koja ispunjava uvjete, na 2 godine.

-Ispitivanje građ. proizvoda– početno ispitivanje (proizvođač), početno ispitivanje (OPO), ispitivanje uzoraka iz proizvodnje (proizvođač/OPO), ispitivanje slučajnih uzoraka (OPO). -> izvještaj o ispitivanju građ. proizvoda.

- Nadzor građ. proizvoda– stalna unutarnja kontrola (proizvođač), početni nadzor pogona i unutarnje kontrole (OPO), stalni nadzor unutarnje kontrole (OPO). -> izvještaj o provedenom nadzoru

-Certifikati, tko izdaje i za što?– CS izdaje osoba ovlaštena za obavljanje poslova izdavanja CS-i, na zahtjev proizvođača/uvoznika, ako su provedene skupine radnji određene za pojedini proizvod, te ako je sukladnost dokazana.CS sadrži: tvrtku ovlaštene osobe, podatke o ovlaštenju, tvrtku proizvođača/uvoznika, opis proizvoda, oznaku sustava ocjenjivanja sukladnosti, klasu, urbbroj i datum izdavanja certifikata...

-Čemu služi Izjava o sukladnosti?– IoS proizvođač/uvoznik potvrđuje da su provedene skupine radnji odrđene za pojedini proizvod, te da je dokazana sukladnost proizvoda sa tehničkom specifikacijom.IoS sadrži: tvrtku proizvođača/uvoznika, opis proizvoda, oznaku sustava ocjenjivanja sukladnosti, izjavu da je građ. proizvod sukladan tehničkoj specifikaciji, klasu, urbbroj i datum izdavanja izjave...

-Koje radnje obavlja osoba (i tko je ta osoba) da bi se mogla izdati izjava o sukladnosti?– ta osoba je proizvođač/uvoznik, mora obavljati stalnu unutarnju kontrolu proizvodnje- uvijek, a nekad i ispitivanje uzoraka i početno ispitivanje proizvoda.

-Označavanje proizvoda– Proizvodi za koje je dokazana sukladnost sa hrvatskom normom (koja je sukladna načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva) označavaju se na propisani način- bez C-a, prazna kućica. Nakon stupanja na snagu međunarodnog ugovora sa EU, oznaka je CE u kvadratu.Proizvodi za koje je dokazano da su sukladna drugim tehničkim specifikacijama ili teh. propisom označavaju se prema Pravilniku o izgledu i upotrebi certifikacijkog znaka- C u kućici (stari pravilnik).

-Certifikacijski znak, dvije vrste– prazna kućica (novo), C u kućici (staro).

-Kako će izgledati certifikacijski znak kad budemo u EU?- CE u kvadratu

-Tko ih i kada izdaje, certifikate proizvoda?– OPO, nakon što je sukladnost sa zahtjevima dokazana. Označavanje samih proizvoda obavlja proizvođač/uvoznik utiskivanjem, bojom ili naljepnicom, i time on jamči da je proizvod bio ispitan na odgovarajući način.

-Protumači tabelu (procjenjivanje sukladnosti proizvoda)– Prije izdavanja certifikata sukladnosti i izjave o sukladnosti, moraju se provesti skupine radnji određene u tablici. Skupine radnji označene su kao sustavi ocjenjivanja sukladnosti, 1+,1,2+,2,3 i 4. Te radnje su podijeljene na one koje provodi proizvođač, i one koje provodi OPO.-c je… certifikat o sukladnosti-i je…izjava o sukladnosti-Koja je oznaka za izjavu,a koja za certifikat?– i, c.-Koji su sustavi ocjenjivanja?- 1+,1,2+,2,3 i 4.-Gdje se nalaze betonske konstrukcije u tablici? – u sustavu 2+.-U kojem je sustavu cement?– 1+-Što se za cement izdaje, certifikat ili izjava?– certifikat.-Što znači ta oznaka?- U tablici pogledamo red u kojem je ta oznaka, i to su skupine radnji koje je potrebno izvršiti prije izdavanja certifikata ili izjave o sukladnosti

-Koji materijali trebaju imati certifikate? – Cement, čelik, drveni proizvodi, protupožarna vrata, proizvodi od stakla,...

-Koju ispravu o sukladnosti mora imati beton?– izjavu o sukladnosti.

-Da li se za beton izdaje certifikat? – ne.

-S kojom ispravom on dolazi na gradilište?– sa proizvođačevom izjavom o sukladnosti.-Što mora imati betonara da bi beton koji ugrađuje bio sukladan pravilima?– ispitni laboratorij i/ili stalnu unutarnju kontrolu proizvodnje, odgovornu osobu koja to kontrolira, sustav pisanih pravila u postupku ocjenjivanja sukladnosti.

-Što se ipak certificira u betonari?– certifikat unutarnje kontrole proizvodnje – izdaje ga OPO nakon što provede početni nadzor pogona i unutarnje kontrole, te stalni nadzor unutarnje kontrole.

-Što ako se element proizvodi na licu mjesta, ugrađuje u konstrukciju, kakve isprave trebaju? – Izjava o sukladnosti.

-Tehničko dopuštenje?– Tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda:- za kojeg nije donesen tehnički propis ni hrvatska norma (sukladna načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva);- čija tehnička svojstva znatno odstupaju od svojstava određenih tehničkim propisom ili takvom normom.Tehničkim se dopuštenjem također utvrđuje:- način dokazivanja uporabljivosti građevnog proizvoda;- radnje koje treba provesti u postupku ocjenjivanja sukladnosti.TD na prijedlog proizvođača/uvoznika donosi OPO, nakon ispitivanja, na najduže 5 godina (može se produžiti još jednom za 5 godina).Strano TD- europsko i nacionalno, može se primjeniti ako postoji odluka o njegovu preuzimanju (ministar)

-Sa čime mora biti usklađen projekt neke građevine? – sa zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, tehničkim propisima,.normama..

-Isprave koje dokazuju svojstva materijala kao dokaze kvalitetei tko ih izdaje? – izjava o sukladnosti i certifikat o sukladnosti.

-Ocjenjivanje sukladnosti.Prije tehničkih propisa što je postojalo?– Naredba o atestaciji.

-Naredba o atestaciji, za šta se radi?- Za preuzete propise, za koje nije donesen tehnički propis.

-7 naredbi o atestaciji (preuzeti propisi)? - 1.- atestacija cementa, 2.-atestacija dodataka betonu, 3.- atestacija frakcioniranog kamenog agregata, 4.-atestacija prefabriciranih elemenata od ćelijastog betona, 5.-atestacija hidroizolacijskih materijala impregniranih bitumenom i bitumenskih traka, 6.-atestacija betonskih kanalizacija cijevi duljih od 1m, 7.- atestacija vijaka, matica i podložaka za spojeve nosivih čeličnih konstrukcija.Stari propis - atestacija cementa, novi - tehnički propis za cement.

-Što se utvrđuje tehničkim projektima građevine?– tehnička svojstva koja moraju ispunjavati građevni proizvodi, te drugi zahtjevi u vezi njihova ugrađivanja i održavanja.

-Tehnički propis za beton– propisuju se tehnička svojstva betona, zahtjevi za projektiranje i izvođenje radova te održavanje.Tehnička svojstva BK moraju biti takva da tijekom trajanja ona podnese sve utjecaje uobičajane uporabe, tako da predvidiva djelovanja ne prouzroče: rušenje, deformacije nedopuštenog stupnja, oštećenja,...(meh.OiS) te da se u slučaju požara očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena.

-Što je beton?– je građevni proizvod sastavljen od cementa, agregata, dodatka betonu i vode. Konzistencija mu može biti kruta, slaboplastična, plastična, tekuća.

-Koji su posebni zahtjevi za betonske površine?– zahtjevi određeni projektom betonske konstrukcije i Tehničkim propisom, određena tehnička svojstva

-Na što se odnose poglavlja A,B,C,D,E…?A- betonB- armaturaC- cementD- agregatE- dodaci betonu i mortu za injektiranje nategaF- vodaG- predgotovljeni betonski elementiH- Projektiranje BK-a u skladu sa priznatim tehničkim pravilimaI- projektiranje BK-a u skladu sa hrvatskim normamaJ- izvođenje i održavanje BK-aK- proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak BK-a

-Vrste betonske konstrukcije?– od armiranog, nearmiranog ili prednapetog betona (s obzirom na način armiranja); s laganim, običnim ili teškim betonom (s obzirom na težinu)

-Vrste/ tipovi betona?– obični, lagani i teški; projektirani (sa zadanim tehničkim svojstvima – mora biti specificirana tlačna čvrstoća!), beton zadanog sastava (samo do razreda čvrstoće c 16/20), beton normiranog zadanog sastava (samo do razreda čvrstoće c 16/20).

-Rekonstrukcija/adaptacija BK-a.– nakon r/a BK mora imati meh. otpornost i stabilnost, te otpornost na požar i ispunjavati zahtjeve posebnih propisa. Iznimno, BK mora imati najmanje tehnička svojstva koja je imala prije r/a. Smatra se da r/a nemaju utjecaj na BK-u ako su zatečena svojstva zadovoljavajuća, a mijenjaju se do 5%.

-Kad se beton smije ugraditi?– proizveden u tvornici – ako ispunjava uvjete iz Tehničkog propisa i ima ispravu o sukladnosti; proizveden na gradilištu – ako je dokazana uporabljivost u skladu s projektom i Tehničkim propisom. Svaki isporučeni proizvod mora imati oznaku, tehničku uputu i svojstva zahtijevana projektom!

-Uporabni vijek građevine prema Tehničkom propisu za beton?– 50 god.

-Što sadržava projekt BK-e?– tehnički opis (utjecaj okoliša na BK-e, podaci iz elaborata, opis BK-e, izvođenje...), proračun nosivosti i uporabljivosti ( predviđena djelovanja na građevinu, temeljno tlo,

nosivost...), program kontrole i osiguranja kvalitete BK-e (proizvodi koji se ugrađuju u BK-u, dokaz njihove uporabljivosti, uporabljivost

BK-e...). Prema pravilniku za BIAB, u projektu BK-e naznačuje se klasa betona (marka+druga svojstva).

-Tko određuje svojstva betona?– svojstva očvrslog betona – projekt BK, svojstva svježeg betona – izvođač betonskih radova.

-Što mora pregledati nadzor prije betoniranja?– ugradnju građevnog proizvoda mora odobriti nadzorni inženjer, i to se zapisuje u građevinski dnevnik.

-Zašto nije dobro da se beton raspuca?– Proračun prema graničnim stanjima pukotina (da bi se spriječilo raspucavanje) se radi da bi se osigurala potrebna trajnost i funkcionalnost konstrukcije objekta, te posebno radi zaštite armature od korozije i osiguranja nepropusnosti elemenata za tekućine i plinove.

-Beton, +2, što znači?– Oznaka sustava ocjenjivanja sukladnosti. Potvrđivanje sukladnosti betona provodi se dva puta godišnje.

-Kakvu ispravu ima?- Izjavu o sukladnosti.

-Što treba imati certifikat kod betona?– Početni nadzor pogona i početni nadzor unutarnje kontrole, te stalni nadzor unutarnje kontrole.

-Označavanje betona– Oznaka projektiranog betona obavezno sadrži poziv na pripadajuću normu i razred tlačne čvrstoće. Betoni zadanog sastava i zadanog normiranog sastava umjesto oznakom tlačne čvrstoće su označeni tipom i količinom cementa u m3 ugrađenog betona, te podacima o ostalim svojstvima.

-Koliko je vremenski najviše predviđeno za transport betona od betonare do ugradnje na gradilištu?- Maksimalno 2 sata od kad se doda voda.

-Od kojeg do kojeg točno trenutka se mjeri to vrijeme?– od kada se doda voda.

-Koji su mogući uzroci razaranja betona?– mogući uzroci oštećenja betona: projektantsko-izvođački propusti, propusti održavanja, povećanje volumena betona uslijed korozije vodi do razaranja, povećana vlažnost u kapilarama prilikom smrzavanja također razara beton a svaki novi ciklus

smrzavanja i odmrzavanja produbljuje razaranje....

-Kako se provjerava kvaliteta betona?– stalnom kontrolom proizvodnje, početnim ispitivanjem proizvoda i ispitivanjem uzoraka – proizvođač, početnim nadzorom pogona i unutarnje kontrole i daljnjim stalnim nadzorom unutarnje kontrole – OPO.

-Zašto je bitna njega betona?– da bi se, neposredno nakon betoniranja, beton zaštitio od prebrzog isušivanja, od brze izmjene topline između betona i zraka, od oborina, od visokih i niskih temperatura i od vibracija. Ako projektom BK-e nije drugačije određeno, njegovanje mora trajati min. 7 dana ili ne manje od vremena koje je potrebno da beton postigne 60% prredviđene tlačne čvrstoće.

-Agregati, razredi agregata te što se kod njih ispituje?– sitni, krupni, nefrakcionarni; ispituje se: sadržaj sitnih čestica, oblik zrna, otpornost na drobljenje, gustoća zrna, upijanje vode... Učestalost ispitivanja tablično je određena. Broj uzoraka do 5000t godišnje- 1 uzorak svaka 2 mjeseca, preko 5000t godišnje- jedan uzorak mjesečno. Ispituju i proizvođač i OPO- traži se aritmetička sredina. Mora zadovoljavati više od 16,6% (6 i više uzoraka) ili max. 1 smije ne zadovoljavati (više od 4 uzorka). -> OPO izdaje certifikat sukladnosti koji vrijedi 6 mjeseci. Neseparirani agregat može se upotrijebiti samo za nearmirani beton do MB 15. Najveće zrno je do 1/4 najmanje dimenzije presjeka betonskog elementa.

-Ovlaštena pravna osoba što mora ispunjavati?- Mora imati stručno osoblje, sredstva za rad, opremu, neovisnost i samostalnost, čuvati poslovne tajne, odgovornost...

-Koje aditive za beton poznajete?– kemijski- za modificiranje svojstava svježeg ili očvrslog betona (plastifikator, superplastifikator, ubrzivač vezivanja, usporivač vezivanja, dodatak za vodonepropusnost, dodatak za betoniranje po niskim temperaturama...) i mineralni-poboljšanje svojstava ili dobivanje specijalnih svojstava (fileri, pigmenti, leteći pepeo i silicijska prašina).

-Čemu služi zaštitni sloj betona?– Radi zaštite armature od korozije; ovisi o elementu, agresivnosti okoline, promjeru armature... U slabo agr. okolini je 1,5 (ploče, stijene) i 2,0 (grede, stupovi) i povećava se za 0,5 i 1,5 cm u agresivnijim okolinama. Tkđ. se povećava kad je element teško dostupan, za male MB-a, za konstrukcije s kliznom oplatom... Zaštitni sloj do armature ne smije biti manji od promjera te armature.

-Ugradnja armature– prema projektu BK-e ili tehničkoj uputi/normi. Izvođač prije ugradnje mora provjeriti je li armatura u skladu sa zahtjevima BK-e, te je li oštećena. Nadzorni inženjer mora provjeriti postoji li isprava o sukladnosti, je li armatura postavljena prema projektu BK-e, i sve to zapisati u građevinski dnevnik.

- Ugradnja betona– Beton se ugrađuje prema projektu BK-e. Izvođač mora prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta BK-e i je li tijekom transporta došlo do promjene njegovih svojstava. Za beton projektiranog sastava nadzorni inženjer određuje provedbu kontrolnih postupaka za utvrđivanje svojstava svježeg betona (minimalno vizualnom kontrolom, po potrebi ispitivanjem konzistencije nakon uzimanja uzoraka) i utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrslog betona na mjestu ugradnje (uzorci se uzimaju prije ugradnje, min. 1 uzorak za istu turu betona unutar 24 h).

-Ugradnja predgotovljenih bet. elemenata– prema projektu BK-e ili tehničkoj uputi/normi. Izvođač prije ugradnje mora provjeriti je li PBE u skladu sa zahtjevima BK-e, te je li oštećen. Nadzorni inženjer mora provjeriti postoji li isprava o sukladnosti (proizvedeni) ili je dokazana njegova uporabljivost (gradilište), je li PBE postavljen prema projektu BK-e, i sve to zapisati u građevinski dnevnik.

-Naknadno ispitivanje čvrstoće betona?- Ako se vide pukotine, uzimaju se uzorci- izrazuju probna tijela- valjci, ili aparatima- ultrazvuk (nerazorna metoda- iz brzine širenja zvuka određuje se modul elastičnosti pa iz toga čvrstoća), metoda sklerometra (nerazorna metoda- pusti se da šipka udari u bet. podlogu i odskoči, iz veličine odskoka mjeri se kakvoća betona)...

-Poglavlje o održavanju betona– Površine se moraju održavati u stanju sigurnosti i funkcionalnosti. Ako dođe do oštećenja poduzimaju se popravci i sanacija. Rokovi pregleda: 10 god (stambene i javne zgrade), 5 god (industrijske zgrade), 2 god (mostovi). Pregledi se sastoje od vizualnog pregleda (pukotine i oštećenja bitna za sigurnost konstrukcije), kontrole progiba glavnih nosivih elemenata konstrukcije i utvrđivanja sloja betona do armature (za agresivni okoliš).

-U tehničkom propisu za betonske konstrukcije spominje se pravilnik. Koje poglavlje?–H (poglavlje H postrožuje seizmiku). Kako se zove?– Pravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton.

-Koje je to preuzeto pravilo o betonu i primjenjuje se do kraja lipnja?– Pravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton.

- Ispitivanje tlačne čvrstoće betona?- kockom brida 20 cm koja je čuvana u vodi ili 95-postotnoj vlazi, na temp. od oko 20 stupnjeva – karakteristična tlačna čvrstoća je 10-postotni fraktil (po novom 5-postotni!).

-Tehnički propis za beton–proračun–2 načina?– Proračun presjeka prema graničnim stanjima nosivosti i proračun prema graničnim stanjima upotrebljivosti.

Proračun presjeka prema graničnim stanjima nosivosti/lomuMomenti savijanja i uzdužne sileproračunavaju se deformacije i veličine pukotina. Raspodjela napona je prema dijagramu napon/deformacija. Sigurnost pri graničnom stanju loma je zadovoljena ako je granična nosivost presjeka >/= nosivosti tog presjeka za granične utjecaje. Nu>/=Ns.Proračunska čvrstoća betona je karakteristična/ koef.sigurnosti.Beton - oblik dijagrama kvadratna parabola ( napon = računska čvrstoća/4 x (4 - rel.def.betona).

Pojednostavljeni dijagram – u obliku pravokutnika (napon = računska čvrstoća).

Dijagram u obliku kvadratne parabole- tjeme parabole je određeno graničnom deformacijom i računskom tlačnom čvrstoćom betona.

Čelik – bilinearni dijagram – deformacija = napon/ modul elastičnosti.

Poprečne sile i momenti torzijeNominalan posmični napon (za popr.sile) = poprečna sila / širina popr. presjeka x krak unutarnjih sila. U tablici su računske posmične čvrstoće i ako su dobivene manje, nije potrebna nikakva armatura za preuzimanje utjecaja od poprečnih sila.Nominalan posmični napon (za torziju) = moment torzije za granična opterećenja / 2xpovršina omeđena torzijskom armaturomxdebljina stijenke presjeka.Proračun vitkih elemenata prema graničnoj nosivostiVitkost = efektivna duljina izvijanja / polumjer inercije betonskog dijela poprečnog presjeka za os oko koje se presjek okreće pri izvijanju. Ne provjerava se za manju od 25, te manju od 75 ako je ekscentričnost uzdužne sile/visina presjeka >/= 3,5. Vitkosti veće od 140 ne dopuštaju se.Lokalni tlačni naponi

Proračun presjeka prema graničnim stanjima upotrebljivostiRadi osiguranja trajnosti i funkcionalnosti konstrukcije. Temelji se na dokazu da maksimalne širine pukotina i najveće deformacije nisu veće od graničnih. Granični progibi = raspon/k; k=300(grede), 150(konzole).

-Dužina sidrenja, razmak, šipke u snopu, zaštitni sloj?– Najmanji zaštitni sloj ovisi o elementu, agresivnosti okoline, tlačnoj čvrstoći betona, promjeru armature... U slabo agresivnoj okolini – 1,5 cm (ploče, stijene) i 2,0 cm (grede, stupovi); u srednje AO povećavaju se za 0,5 cm, a u jako AO za 1,5 cm. Povećavaju se i ako je element nakon betoniranja teško dostupan, ako se površina naknadno može jače oštetiti, za konstrukcije sa kliznom oplatom... zaštitni sloj ne smije biti manji od promjera armature (šipke koja zamjenjuje snop).Čisti hor./ver. razmak šipki ne smije biti manji od 3 cm ili manji od promjera armature.Kad se šipke postavljaju u snop može ih biti najviše 4. Mogu se grupirati šipke raznih promjera. Za najmanji zaštitni sloj mjerodavna je šipka koja zamjenjuje snop. Najveći dopušteni promjer šipke koja zamjenjuje snop je 44 mm.

Armatura se sidri ravnim dijelom s kukom, savijanjem šipki u petlju i pomoću šipki sa zavarenim poprečnim šipkama. Duljina sidrenja ovisi o položaju šipki u betonu, o vrsti čelika, promjeru armature... GA se sidri isključivo sa kukama, RA bez kuke ili sa pravokutnom kukom , MA bez kuka.

-Maksimalni razmak šipaka kod stupa– Razmak uzdužne armature ne smije biti veći od 40 cm. Vilice moraju biti na razmaku manjem od 15 promjera najtanje šipke ili 30 cm. U okruglim stupovima mora biti najmanje 6 šipki armature.

-Propis za cement određuje 5 stvari–kojih?- tehnička svojstva cementa, potvrđivanje sukladnosti, označavanje, ispitivanje i statističku obradu i održavanje svojstava.

-Što znate o cementu?– sastavni je dio betona. Mora ispunjavati tehnička svojstva dana Tehničkim propisom i imati certifikat o sukladnosti. U betonsku konstrukciju se može ugrađivati CEM i CEM II ako ima odgovarajući razred tlačne čvrstoće. CEM III, CEM IV i CEM V se smiju ugrađivati ako imaju određen razred tlačne čvrstoće, ako je to određeno izvedbenim projektom te ako je tim projektom utvrđeno da je uporabljiv, te ako njegova ugradnja nije zabranjena (u okolinama gdje je opasnot od korozije uzrokavana karbonatizacijom i kloridima).

-Podjela cementa prema tehničkom propisu?Tipovi: CEM I,II,III,IV,V;Vrste: cement opće namjene, cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća, cement opće namjene niske topline hidratacije, posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije, bijeli cement, sulfatno otporni cement, aluminatni cement.

-Kako se određuje kvaliteta cementa?– Ocjenjivanjem sukladnosti cementa i izdavanjem certifikata sukladnosti cementa.Ispitivanja: tlačna čvrstoća i čvrstoća na savijanje: statistički;Kem/fiz/meh. karakteristike koje se ne obrađuju statistički: 3 uzorka +, od 3 uzorka jedan -, a svaki sljedeći +.

-U tablici za sukladnost cement je 1+, koja ispitivanja mora proći?– stalnu unutarnju kontrolu proizvodnje i ispitivanje uzoraka iz proizvodnje (proizvođač), početno ispitivanje proizvoda, ispitivanje slučajnih uzoraka, te početni i stalni nadzor pogona i unutarnje kontrole proizvodnje (OPO).

-Što mora biti provedeno u postupku kontrole cementa? - Statistička ispitivanja tlačne čvrstoće i čvrstoće na savijanje nakon 28 dana, te njihova statistička obrada; ispitivanje uzoraka proizvođača i OPO-e, dnevno ispitivanje vode potrebne za standardnu konzistenciju, vremena vezivanja, stalnosti obujma i čvrstoće od strane proizvođača; sve se unosi u kontrolne knjige; OPO mora izdati (prije certifikata) izvještaj o ispitivanju.

-Koju ispravu dobiva cement?– Certifikat o sukladnosti.

-Što zamjenjuje naredbe o atestiranju koje više ne vrijede? Tehnički propisi.

-Koja je razlika u odnosu na stari propis, prije su bile klase a sada...?- razredi tlačne čvrstoće cementa; u Tehničkom propisu ima usporedna tablica klasa i razreda tlačne čvrstoće; klase od 25 do 55, razredi od 32,5N do 52,5R.

-Certifikacijski znak na vreći cementa. – C u kućici - prema Pravilniku o izgledu i upotrebi potvrdbenog znaka/ stari; bez C-a (prazna kućica) – novi; C u kvadratu – kad budemo u EU.

-Koji tehnički propis regulira grijanje?- Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

(NOVI ZAKON IZAŠAO O O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMAnn 110/08, sad se tako zove, i ispitivač prihvaća da mu se odgovar apo novom i starom)

-Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. – Određuju se:1. tehnički zahtjevi glede uštede energije i toplinske zaštite2. sadržaj projekta zgrade3. iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade4. održavanje zgrade u odnosu na UE i TZ.(razlikujemo stambene i nestambene zgrade/ grijana prostorija- t>12°C/ faktor oblika zgrade-fo=A/Ve/ toplinski most-toplinski tok povećan/ Qh-ukupna godišnja potrebna toplina za grijanje- ovisi o faktoru oblika zgrade i namjeni- kod proračuna gleda se da li je uveden sustav za klimatizaciju ili ne (pretp.temp.20°C)/ Ht, Hv, n/ c-efektivni toplinski kapacitet/ učešće površine prozora (>20%-IZ,>30%S,>15% krovni)- got(stupanj propuštanja sunca kroz ostakljenje)xf < 0,2-0,25/ omotač grijanog

prostora zgrade mora biti zrakonepropustan/ mora biti osigurano minimalno provjetravanje: 0,5 izmjena/h-za boravak ljudi/ u-koeficijent prolaska topline/ delta u-0,05 w/m2K-katalog dobrih rješenja toplinskih mostova/ za ob.kuću se gleda samo da je U manji od vrijednosti u tablicama/ kod rek./adapt.- novi V>30m3->propisi za nove zgrade/ kod rekonstrukcije zidova i prozora-više od 20%, krovova i vrata- više od 30%- U mora biti manji od tablično određenog- ista je tablica kao i za ob.kuće/ mora se spriječiti nastajanje štete uslijed kondenzacije vodene pare koja difuzijom ulazi u građevni dio/ uporabni vijek zgrade prema ovom propisu 50 god.)

-Na koje zgrade se odnosi propis, da li se odnosi na hladnjače, da li se odnosi na zgrade koje se griju do 8 stupnjeva, na one koje se hlade?Tehnički propis odnosi se na zgrade koje se griju na temperaturu višu od 12°C. U dijelu koji se odnosi na topl. zaštitu tijekom ljeta, i na sprečavanje nastanka štete od kondenzacije vodene pare, primjenjuje se i na ostatak zgrada- koji se ne grije ili grije na temp. do 12°C. Propis se ne primjenjuje na: prostore otvorene više od polovice svog radnog vremena, staklenike, šatore,...

-Za koje zgrade se radi izračun toplinske uštede?– za zgrade koje se griju na temperaturu veću od 12°C.

-Kako izgleda dio projekta koji se odnosi na toplinsku zaštitu?Dio GP-a koji se odnosi na UE i TZ-u sadrži:1. Tehnički opis: lokacija/namjena/meterološki parametri/toplinske zone/energenti/obnovljiva energija…,2. Proračun fizikalnih svojstava: dokazi o ispunjavanju zahtjeva Propisa/ ulazni podaci,3. Program kontrole i osiguranja kvalitete: popis proizvoda koji se ugrađuju u zgradu/opis kontrolnih ispitivanja/uvjeti građenja/uvjeti održavanja zgrade/ tehničke specifikacije,4. Nacrti: shematski prikaz tlocrta i presjeka/ucrtane granice/elementi zaštite od pregrijavanja,5. Iskaznica potrebe topline za grijanje zgrade.

-Toplinska iskaznica– Dio dokumentacije za održavanje i unaprijeđenje bitnih zahtjeva za građevinu. Za sve zgrade koje se griju na više od 12 °C. U njoj se upisuju A, V, fo, Ak, obnovljiva energija, temperature, Qh, Ht, Hv,…Sadrži:- iskaz potrebne topline za grijanje- izjavu izvođača radova o izvedenim radovima.Mora biti dostupna kupcima/najmoprimcima… Izrađuju je projektant glavnog projekta (jamči istinitost i točnost podataka) i izvođač radova (jamči sukladnost izgrađene zgrade sa glavnim projektom).

-Toplinska iskaznica -> zašto su dvije?- i projektant i izvođač potpisuju.- Održavanje u smislu uštede energije i toplinske zaštite. – pregledi u razmacima i na način određen projektom zgrade, izvođenje radova kojima se zgrada održava u skladu sa projektom. Dokumentira se izvješćima o pregledima i zapisima o radovima održavanja.

-Rekonstrukcija stare fasade, projekt? – Kod rekonstrukcije stare fasade/> 12°C, kad se volumen grijanog dijela povećava za više od 30 m3, primjenuje se propis za nove zgrade. Kod rekonstrukcije zidova i prozora za više od 20%, krovova i vrata za više od 30% -> U mora biti manji od tablično određenog - ista je tablica kao i za ob. kuće. Projekt, uz uobičajen sadržaj, ima i detaljan opis tehničkih karakteristika postojeće zgrade.

-Osiguranje pristupačnosti za zgrade javne, poslovne, gospodarske namjene– Pristupačnost je rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju i gradnji građevina kojima se osobama s invaliditetom ili smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. Obaveza osiguranja pristupačnosti je za: građevine ugostiteljske i trgovačke namjene (robne kuće, samoposluživanja P>400 m2, restorani i caffe barovi s više od 80 mjesta, hoteli s 50 i više soba,...), pošte, banke, građevine upravne namjene, građevine zdravstvene namjene (ljekarne, ambulante, domovi zdravlja, bolnice...), građevine u kojima učestalo borave osobe sa invaliditetom, građevine odgojno-obrazovne namjene (dječji vrtići, škole, studentski domovi s 50 i više soba...), građevine kulturne namjene (muzeji, galerije, kina i kazališta sa više od 100 mjesta u gledalištu...), građevine prometne namjene (kolodvori, zračne luke...), zatvori, trgovi, ulice, javni WCi, stambene i stambeno-poslovne zgrade sa 10 i više stanova...

-Taktilna površina– Reljefna obrada do visine od 5 mm na način da ne otežava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa, i da se lako održava.

-Taktilna crta vođenja– Taktilna obrada hodne površine namijenjena usmjeravanju kretanja slijepih i slabovidnih osoba, na kraju puta i pri promjeni smjera se mijenja struktura reljefa.

-Taktilna crta upozorenja– opasnost od prometa.

-Taktilno polje upozorenja– promjena razine kretanja.

-Pristupačnost za invalide, kako se osigurava?– elementima osiguranja pristupačnosti.

-Koja su tri elementa osiguranja pristupačnosti?- EP za svladavanje visinskih razlika, EP neovisnog življenja, EP javnog prometa.

-Što je vertikalni element o.p.?– Za svladavanje visinskih razlika: rampa (za visine do 120 cm, nagib do 5%-iznimno do 8,3%, svijetla širina min. 120 cm vani a 90 cm unutra, podest od 150 cm na svakih 6 m dužine, rukohvati na 60 i 90 cm visine), stubište (visina stube max. 15 cm, širina stube min. 33 cm, svijetla širina vani min. 120 cm a unutra 110 cm, rukohvati po cijeloj dužini- produženi na početku i kraju za 30 cm, krakovi širi od 250 cm sa središnjim rukohvatom, prostor ispod početnog kraka ograđen, taktilno polje upozorenje kod 1. i zadnje stube), dizalo (za visinske razlike veće od 120 cm, unutarnje dimenzije min. 110x140 cm, vrata min. 90 cm prema van, upravljačka ploča na visini od 90-120 cm na Braillu, rukohvat na visini 90 cm, vizualno-svjetlosna i zvučna najava katova, od ulaznih vrata građevine taktilna crta vođenja 40 cm), vertikalno podizna platforma (za visinske razlike veće od 120 cm, nastupna ploha min. 110x140 cm, bočne stranice zatvorene do 120 cm, ulazna vrata min. 90 cm prema van) i koso podizna sklopiva platforma (za visinske razlike veće od 120 cm, postavlja se na bočne stubišne zidove, nastupna ploha min. 90x100 cm, bočna preklopna zaštita visine 20 cm i zaštitni rukohvat).

-Što je element neovisnog življenja?– Radi omogućavanja neovisnog življenja osoba sa invaliditetom: ulazni prostor (vrata min. 110/210 cm ili 2x90/210 cm prema van, prag manji od 2 cm, kad glavna vrata nisu zokretna ili posmična uz njih zaokretna ili posmična od 90 cm, za staklene plohe >1,5 m2 uočljiva oznaka, vjetrobran duljine 240 cm, osvjetljenje od 200 lx), komunikacije (širina hodnika min. 150 cm, sve hodne površine u istoj razini ili povezane EPzsVR, vrata na hodnicima min. 90 cm, prag manji od 2 cm, za staklene plohe >1,5 m2 uočljiva oznaka, osvijetljenje od 100 lx, oprema šira od 10 cm u nišama), WC (vrata min. 90 cm, mehanizam za otvaranje izvana i alarm, WC školjka visine 45-50 cm, držači za ruke duljine 90 cm od kojih je jedan preklopni, konzolni umivaonik na visini od 80 cm, uporabni prostor ispred WCa i umivaonika 90 cm, prostor za okret promjera 150 cm, ogledalo, vješalica, taktilna crta vođenja za javni WC), kupaonica (kada visine ruba max. 50 cm ili prostor za tuš 90x90 cm, dizalo za kadu, držač za ruke uz kadu/tuš, preklopno sjedalo u kadi/tušu visine 45-50 cm, vrata min. 80 cm, oprema kao WC), kuhinja (slobodna radna ploha dužine min. 90 cm, plohe konzolne s dubinom pristupa 50 cm na visini od 70-85 cm, viseći elementi sa donjim rubom na 120 cm od poda, prostor za okret promjera 150 cm, prostor za kretanje 120 cm, vrata min. 80 cm), soba/učionica/radni prostor (prostor za okret promjera 150 cm, prostor za kretanje 120 cm, konzolni radni stol visine 70-85 cm s dubinom pristupa 50 cm, vrata min. 80-90 cm), stan (JPS je u prizemlju odnosno na etaži s koje je najlakše osigurati evakuaciju- kod njega je moguće postići zahtijevane uvjete preinakama koje ne utječu na lokacijske uvjete i bitne uvjete za građevinu, ulazna vrata min. 110 cm a ostala min. 80 cm, hodnici min. 120 cm i svi ostali uvjeti za prostorije zadovoljeni), kavana/restoran (prolaz između stolova min 100 cm a šank 70-85/50 cm za min. 20% prostora, za staklene plohe >1,5 m2 uočljiva oznaka), tuš kabina (min. 230x230 cm, vrata min. 90 cm, tuš min. 90x90 cm, vješalica na visini 120 cm, 10% pristupačnih kabina), ulaz u vodu (rampa koja doseže dno na 60-80 cm, sunačalište min. 90x200 cm- 1% broja sunčališta), mjesto u gledalištu (min. 90x140 cm), šalter i pult (70-85/50 cm za invalide, sa komunikacijskim pomagalom i taktilnom crtom vođenja od ulaza za gluhe, slijepe... kad je više od 3 šaltera/pulta jedan mora biti za invalide a jedan za gluhe, slijepe...), kvake (na visini od 90 cm za vrata, za prozore 90-120 cm), kabina za presvlačenje, bankomat, telefon, instalacije, induktivna petlja (P>500 m2), plan građevine (Braille, taktilna crta vođenja...).

-Što je element pristupačnosti javnog prometa?– radi osiguranja neovisnog kretanja osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti u prometu. Stajalište i peron (širina stajališta min. 200 cm, visina nogostupa u razini ulazne stube prometnog sredstva- iznimno može biti niži ali ne više od 18 cm, do mjesta prvih vrata taktilna crta vođenja širine min. 40 cm i dužine 150 cm, na peronu vlaka 80 cm od ruba čitavom dužinom perona taktilna crta upozorenja sa užljebljenjima okomitim na vlak), parkirališno mjesto (najbliže ulazu, min. 370x500 cm, 590x500 cm za dva automobila, izlaz na nogostup sa ukošenim rubnjakom do 10% širine min. 120 cm), javna pješačka površina (uzdignuta min. 3 cm ili fizički odvojena od ceste/ bic. staze/ parkirališta, min. širine 150 cm, zaštićena ogradom od 90 cm u području pojačanog prometa, svi istaci širi od 10 cm u punoj dužini ili sa povišenom površinom ispod), semafor (kod više od 2 trake po smjeru- taktilni plan prijelaza, zvučna signalizacija kod raskrižja i kod građevina gdje često borave slijepe osobe), pješački prijelaz (sa ukošenim rubnjakom do 10% širine min. 120 cm na kojem je taktilno polje upozorenja čepaste strukture, kad je izvan raskrižja taktilna crta vođenja do prijelaza širine min. 40 cm a dužine min. 110 cm), pješački otok (kao i prijelaz, ako je u razini sa kolnikom 15 cm od početka i

kraja ima taktilnu crtu upozorenja širine min. 40 cm međusobno povezane taktilnom crtom vođenja širine min. 40 cm) i raskrižje (mora sadržavati sve nabrojane elemente, kod zgrada za boravak slijepih mora imati zvučnu signalizaiju i takt. crtu vođenja šir. min. 40 cm, taktilnu crtu upozorenja u dužini od najmanje 110 cm).

-Prilagodbe stanova invalidima?– zgrade sa više od 10 stanova, na svakih deset je barem 1 jednostavno prilagodljiv stan, zaokruživanje na prvu višu deseticu. Tkđ. za 50 i više apartmana/studentskih mjesta u domu i 20 i više mjesta u domu za starije osobe.

-Odstupanje od EP-i?– zgrade upisane u Registar kulturnih dobara.

-Što kaže glavni projekt o pristupu za invalide?– prikazuje se u arhitektonskom i građevinskom projektu (po potrebi i strojarskom/elektrotehničkom). Tehnički opis; u arh.: opis rješenja pristupačnosti, opis radova kojima se osigurava pristupačnost priladodljivim stanovima, opis načina ugradnje proizvoda za osiguravanje pristupačnosti... ; u građ.: opis konstrukcije uključene u rješenje pristupačnosti, opis radova potrebnih za prilagodbu stanova...; u el./str.: opis opreme i priključenja. Proračuni; u arh.- duljina rampi broj EP-i ovisno o namjeni, nagibi staza i putova; u građ.: proračun nosive konstr. uključene u rješenje pristupačnosti, proračun EP-i; u el./str.: proračun instalacija za opremu. Nacrti- rješenja pristupačnosti u tlocrtima, presjecima, situaciji, označena PM, oznake prilagodljivih stanova...

-Vrste opterećenja (djelovanja)– neposredna (koncentrirana i raspodijeljena) i posredna (sistemske i prisilne deformacije).Prema promjeni u vremenu i prostoru: stalna, promjenjiva i udesna (po Eurokodu 1 – stalna, promjenjiva i inzvaredna).Prema načinu ponašanja konstrukcije: statička i dinamička.Prema značajkama: osnovna, dopunska i iznimna.Stalna- promjena vrijednosti u odnosu na srednju vrijednost je mala-vlastita težina konstrukcije, težina nenosivih dijelova, tlak tla, sile od prednaprezanja, skupljanje betona...Promjenjiva- vrijednosti u vremenu znatno odstupaju od srednje vrijednosti- korisno opterećenje, sile od temp. promjena, konstrukcije prisutne u vrijeme gradnje, snijeg, led, vjetar...

-Što znate o inzvarednim opterećenjima?– oznaka A (accident) – kratkog su vremena trajanja, a vjerojatnost njihovog nastupanja u planiranom vijeku građevine je mala. To su: potres, udar vozila, požarno opterećenje, eksplozija, tornado,...

-Opterećenja s obzirom na vrijeme?- stalna, promjenjiva i udesna (po Eurokodu 1 – stalna, promjenjiva i inzvaredna).

-Ispitivanje tla, in situ i u laboratoriju?– svojstva tla ispituju se prije izrade tehničke dokumentacije, na poremećenim i neporemećenim uzorcima u laboratoriju i pokusima na terenu. Građa i svojstva tla ispituju se inženjersko-geološkim kartiranjem, istražnim jamama, oknima, rovovima (za plitko temeljene objekte), bušotinama (ispod razine podzemnih voda, promjeri 45-90 mm, udarno/ne može se koristiti za neporemećene uzorke ili rotacijsko), sondiranjem (penetracijsko/ako nije moguće vaditi neporemećene uzorke ili krilno/glinoviti materijal, nije moguće vaditi NU-e), pokusnim opterećenjem...

-Načini ispitivanja tla– Inženjersko-geološkim kartiranjem terena, istražnim jamama, oknima, rovovima, zasjecima, jezgrama istražnih bušotina, penetracijskim sondiranjem, krilnim sondama, presiometrima, pokusnim opterećenjima, geofizičkim i drugim metodama.

-Bušotine– Bušenje se odvija na većim dubinama ili ispod razine podzemnih voda. Promjer bušotine- veći od 46/89 mm. Bušenje može biti udarno ili rotacijsko. Udarno se bušenje primjenjuje samo ako se ne vade uzorci tla i nije dopušteno za identifikaciju materijala.

-Ispitivanje glinovitog tla– krilnom sondom, tu vađenje neporemećenih uzoraka nije moguće.

-Metoda ispitivanje tla na kamenjaru?- In situ- presiometrom i penetracijom, sonda je za mekša tla (krilna sonda za glinu gdje nije moguće vaditi neporemećeni uzorak).

-Ispitivanje tla u idejnom i glavnom projektu radi temeljenja.Idejni – definiraju se: moguća rješenja temeljenja, reljef, sastav tla, prisutnost podzemnih voda, stabilnost terena, fizikalno-mehanička svojstav terena, te (za P<1000m2) se rade - min. 1 istražna bušotina i 3 terenska istražna rada do projektirane dubine.

Glavni – radi se – min. terenski istražni radovi: broj čvornih mjesta pravokutne mreže čija dužina stranica iznosi 20 do 30 m.

-Što se sve ispituje u laboratoriju i do koje dubine treba ispitati tlo?- U laboratoriju se pokusima određuju svojstva poremeć. i neporemeć. uzoraka: sadržaj vode, obujamna masa tla, zbijenost tla, granulometrijski sastav tla, granice plastičnosti tla, stišljivost, otpornost na posmik, sadržaj pojedinih tvari.– Dubina se određuje u ovisnosti o slojevima, načinu temeljenja, opterećenju tla, veličini objekta i drugim podacima o terenu. Ds(dubina u m) = p(prosječno specif. opterećenje tla, kN/m2) x Bo(širina objekta u m) /100. U principu se ispituje do projektirane dubine.

-Kako ispitujemo podzemnu vodu?– Piezometrom se ispituje razina podzemnih voda. Uzorak podzemnih voda uzima se za određivanje agresivnosti na temelje.

-Što je neporemećeni uzorak, kako se vadi i gdje se šalje?– kod njega prostorna raspodjela čestica i prirodan sadržaj vlage ostaju nepromijenjeni. NU ne može biti mani od 45/180 mm. Postupak se izvodi valjkom rotacijom, i nakon toga nosi pažljivo zapakiran, najkraćim putem, u laboratorij i tamo se ispituje.

-Vrste tla– Materijali: koherentni-vezani (prah, glina), nekoherentni-nevezani (obluci, šljunak, pijesak), stijene-monolitne i trošne.

-Oznake tla– Simbolima od dva slova (GW, ML… prvo slovo se odnosi na samo tlo-šljunak, pijesak, glina, a drugo na njegove dodatne karakteristike-plastičnost, granuliranost...).

-Koherentno/ nekoherentno tlo?– Koherentno: prah, glina- dijele se u materijale male, srednje i visoke plastičnosti/čvrsti, polučvrsti,teško, lako gnječivi i žitki/vrlo malo, malo, srednje, jače i vrlo porozni; nekoherentno: obluci, šljunak, pijesak-dobro granulirani i jednolični/suhi, malo vlažni i zasićeni/ vrlo zbijeni, zbijeni, srednje zbijeni i rastresiti.

-Stanja gline– Puzanje i bubrenje (samo na glinovitom tlu).

-Oznaka gline?–CL, CI, CH, ovisno da li je male, srednje ili visoke plastičnosti.

-Slijeganje građevine– Kod većih opterećenja promatraju se i slijeganja susjednih objekta, horizontalno pomicanje temelja,... Promatra se osobito kod povećavanja opterećenja, kod gradnje novih susjednih objekata, nakon jače oscilacije podzemnih voda, nakon inzvarednih događaja...Za proračunato slijeganje veće od 5 cm- treba ga pratiti.Ukupna slijeganja računaju se izvodima iz teorije elastičnosti.Za određivanje slijeganja uzimaju se u obzir ravnomjernost sastava tla, raspodjela opterećenja, statički karakter objekta, krutost i način armiranja temelja...Ako se proračuna slijeganje od npr. 8 cm, bira se drugi sistem temeljenja.

-Slijeganje tla, o čemu ovisi?– O težini objekta. Za proračunato slijeganje veće od 5 cm- treba ga pratiti.

-Faktori slijeganja?- Vrsta i zbijenost tla, raspored opterećenja i krutost cijele konstrukcije.

-Što je modul stišljivosti i što mjerimo njime?– Modul stišljivosti je deformacijski modul opterećenog tla.Zbog opterećenja građevine dolazi do elastične i plastične deformacije temeljnog tla. Elastične deformacije nastaju uglavnom promjenom volumena čestica tla, a plastične deformacije nastaju kao posljedica promjene volumena pora u tlu. U nevezanim tlima dolazi do slijeganja odmah po opterećenju, a u vezanim tlima kroz određeno vremensko razdoblje što ovisi u prvom redu o koeficijentu pro-pusnosti k. Vezana zasićena tla mogu se slijegati samo otjecanjem porne vode jer su čestice tla i voda praktično nestlačivi.Stlačivost odnosno stišljivost temeljnog tla opisuje se modulom stišljivosti E, koji ovisi uglavnom o naponu u tlu tj. za svaku vrijednost modula stišljivosti mora se definirati pripadno područje naprezanja.

-Što se događa povećanjem modula stišljivosti?– povećanjem modula stišljivosti smanjuje se stišljivost, tj. stlačivost tla i postižu se bolja svojstva tla.

-Gdje možemo saznati koliki je modul stišljivosti?– tako da se iz krivulje ukupnog slijeganja odrede moduli deformacije. Pokusnim opterećenjem se određuje stišljvost i otpornost na posmik, na

nekoherentnom tlu. Na koherentnom tlu pokusnim se opterećenjem mogu dobiti podaci o moći nošenja samo ako su opterećenja kratkotrajna. Na osnovi rezultata terenskog pokusa,.zaključuje se o parametrima tla kao što su modul stišljivosti i čvrstoća.

-Što ako je modul stišljivosti manji nego je potreban prema projektu?- Poboljšanje nevezanih i mješovitih tala tj. povećanje modula stišljivosti, a time i smanjenje stišljivosti tla može se postići:• zbijanjem, čime se smanjuje volumen pora• ispunjavanjem pora injektiranjem• smrzavanjem porne vode.Poboljšanje vezanih tala tj. povećanje modula stišljivosti, atime i smanjenje stišljivosti tla može se postići:• dreniranjem koje se najčešće prati predopterećenjem• dovođenjem u više konzistentno stanje npr. iz mekanog u tvrdo uz istovremeno smanjenje pora• izvođenjem kostura od nosivog nekoherentnog materijala koji se sa strane oslanja na okolno nenosivo tlo.

-Vrste opterećenja na temelje.– glavna opterećenja (vlastita masa, hidrostatički tlak i uzgon, hidrodinamički tlak, otpor tla...), dopunska (kapilarni tlak, tlak od zaleđivanja...) i posebna (svodno, lučno djelovanje).Dopušteno opterećenje pravokutnog temelja: Pa = Q(ukupno vert.op.) x A(korisna površina temelja). - za glavna+dopunska opt., za samo glavna vrijednosti se smanjuju za 20%, za glav.+dop.+pos. povećavaju se za 20%.- Temeljenje – seizmičnost – horizontalna sila. – H / V </= tg kuta između temelja i tla/ F (koeficijent sigurnosti).

-Koje načine temeljenja poznajete?– Plitko temeljenje- trake, samci, nosači i ploče, temeljenje u otvorenoj jami, temeljenje na pilotima, duboko masivno temeljenje- zdenci, kesoni.

-Zaštitni sloj od vlage kod temeljnih ploča- U zaštitni sloj betona postavlja se zaštita od vlage i to u obliku čvrste folije ili u obliku bitumenskih elemenata (bitumenska ljepenka). Kod postavljanja ove zaštite iznimno treba pripaziti da ne dođe do pucanja ili kakvog drugog štećenja folije ili bitumenskih elemenata. S obzirom na vrstu i nadiranje podzemnih voda ugrađuje se crni zaštitni sloj (bitumenska zaštita) ili bijeli

zaštitni sloj (folija). Bitumenska zaštita uobičajena je zaštitna mjera od vlage, a folija se koristi samo kao zaštita od potisnog pritiska podzemne vode, odnosno da podzemna voda uslijed pritiska ne dospije na površinu.

-Opterećenja na temelj uronjen u vodu? – ako se temelj radi u podzemnoj vodi, treba ispitati je li voda agresivna na temelj; ako je temelji se moraju zaštititi na odgovarajući način.???

-Koji podaci su potrebni u vezi tla i za koje proračune?– glavna i dopunska opterećenja tla, slijeganje- je li manje od 5 cm ili ga treba stalno pratiti, ugraditi piezometre, insitu metode istraživanja, laboratorijska ispitivanja...

-Ako se iskopom dođe do kaverne?– procjenjuje se sposobnost nošenja svodova iznad kaverni, ako nemaju dobru nosivost procjenjuje se mogućnost ispunjavanja kaverni injektiranjem.

-Duktilnost tla– Krhost tla

-Visokogradnje u seizmičkim područjima- (7./ 8./ 9. područje seizmičnosti- pokriva Pravilnik/ objekti visokogradnje svrstani su u kategorije: izvan kategorije- nuklearke, skladišta zapaljivih i toksičnih materijala, zgrade više od 25 katova,..; I. kategorija- javne zgrade, fakulteti, škole, bolnice...; II. kategorija- stambene zgrade, hoteli, restorani,...; III. kategorija: pomoćno-proizvodne zgrade, IV. kategorija: privremeni objekti/ seizmološke karte/kategorije tla: dobro zbijeno, zbijeno i malo zbijeno tlo/ proračunske metode- teorija graničnih stanja i teorija elastičnosti/ dopušteno opterećenje za tlo-> koef. sigurnosti na pojavu sloma u tlu-1.5 (elastičnost) i 1.15-1.5 (metoda graničnih stanja)/ max.hor.progib=H/600(elastičnost)/ proračun za seizmičnost/seizmičke dilatacije/armiranobetonske konstrukcije –okviri, zidovi i kombinacija / ekvivalenti/ koeficijenti/ duktilnost)

-Seizmička područja?- 7./ 8./ 9. područje seizmičnosti- pokriva pravilnik, 10.-posebna istraživanja. Objekti se projektiraju tako da potresi najjačeg intenziteta mogu izazvati oštećenja, ali ne smije doći do rušenja.

-Seizmičko područje – visokogradnja – kakve karte postoje?– seizmološke karte.

-Seizmika i izračun horizontalnih sila– Konstrukcije se proračunavaju na djelovanje hor. sila najmanje u dvije međusobno ortogonalne ravnine.Metoda ekvivalentnog statičkog opterećenja – izračun u dva okomita smjera - hor.sila S = K(ukupni seizmički koeficijent) x G(stalno+korisno opt.+opt.snijegom); K = ko(kategorija objekta) + ks(seizmički intenzitet) + kd(dinamičnost) + kp(duktilitet i prigušenje); ver. seizmička sila S = Kv x G, Kv=0,7K.Metoda dinamičke analize – ponašanje konstrukcije u elastičnom i neelastičnom području rada za vrijeme potresa. Utvrđuje se stanje napona i deformacija za vrijeme potresa i prihvatljivi stupanj oštećenja. Pomak katova (linearno ponašanje konstrukcije)< hi/350, nelinearno<hi/150. Ovaj proračun obavezan je za sve objekte izvan kategorije.

-Četiri koeficijenta: Ko, Ks, Kd i Kp - što označava koji, brojčano?– (pitanje gore); Ks (VII-0,025, VIII-0,05, IX-0,1), Kd (između 0,33 i 1, ovisi o tlu), Kp (AB i drvo-1, zidane konstrukcije sa serklažima-1,6, konstrukcije s naglom promjenom krutosti-2).

-Raspodjela seizmičkih sila– U dvije, međusobno okomite, horizontalne ravnine.

-Podjela zidanih konstrukcije s obzirom na Pravilnik o seizmici?obične (zidovi od opeke s produžnim mortom min. M25), zidane konstrukcije sa vertikalnim serklažima i armirane zidane konstrukcije (u produžnom mortu min. M50 pojačani armaturom).

-Zahtjevi za projektiranje zidanih objekata u seizmičkim područjima– otvori, serklaži, mort. – Podjela-gore; presjek vertikalne armature je bar 0,3% horizontalne površine zida; presjek horizontalne armature je bar 0,1% vertikalne površine zida. Zidovi se ujednačeno raspoređuju. Nosivi zidovi su debljine min. 19 cm (po novom 25 cm). Ver. serklaži- vez na zub, min. 19/19 cm, na razmaku od max. 5m. Hor. serklaži su na svim zidovima debljim od 19 cm, širina im je širina zida, a visina min. 20 cm. Vert. serklaži se armiraju sa min. 4 Ø14, po novom 4 Ø10, horizontalni s 4 Ø12. Najveća širina otvora je 2,50 m (IX. i VIII. st.), 3,50 m (VII. st.), može se povećati 30% ako je prozor uokviren AB elementima. Konzole nisu dopuštene. U područjima VII. i VIII. st. mort min. M25, u područjima IX. st. mort min. M50, za armirane ZK u svim područjima mort M50. Nije dopuštena upotreba čistog cem. morta.

-Kojim mortom se smije zidati zidana konstrukcija?- U područjima VII. i VIII. st. mort min. M25, u područjima IX. st. mort min. M50, za armirane ZK u svim područjima mort M50. Nije dopuštena upotreba čistog cem. morta.

-Ograničenje katnosti (seizmika) – P+1 (VIII. st.), P+2 (VII. st.).

-Kako se provjerava čvrstoća zida? – nekakvi uzorci od 100 cm, širine kao i pravi zid...

-Čelične konstrukcije– Tehnička dokumentacija: statički proračun, nacrti, tehnički opis i posebni tehnički uvjeti/ opterećenja: osnovno, dopunsko i iznimno (podjela po zančajkama)/ dimenzioniraju se metodom graničnih nosivosti i metodom dopuštenih naprezanja/ izvode se računski dokazi: nosivosti (naprezanja), nosivosti s obzirom na umor, stabilnosti, deformacija, sigurnosti pri iznimnom opterećenju i sigurnosti protiv prevrtanja, klizanja i podizanja konstrukcije na ležajevima/ vlačni štapovi se kontroliraju na izvijanje (ekscentrični i na osnu silu i na savijanje); tlačni na izvijanje/ nosači: osnovne grade, kontinuirani nosači, Gerberove grede, ukliještene grede.../ČK moraju se zaštititi od korozije!

-Minimalna debljina stijenke kod čeličnih konstrukcija?- 4 mm.

-Koje metalne konstrukcije poznajete?– Eiffelov toranj u Parizu, stanica nadzemne željeznice u Hamburgu, centar Georges Pompidou u Parizu, bivši WTC u New Yorku, Calatravin kolodvor u Lyonu, piramida u Louvreu...

-Navedi neku čeličnu građevinu u zemlji– pješački most Vrata Jadrana u Rijeci, hala za obradu profila - 3. maj brodogradilište u Rijeci, Paški most (čelik-beton)…

-Podjela armature?– Glatka, rebrasta, zavarene armaturne mreže i BI-armatura.

-Čelici za armaturu – koje vrste postoje?– GA se radi od mekog čelika kvalitete 240/360, RA od visokovrijednog prirodno tvrdog čelika kvalitete 400/500, MAG od hladnovučene žice od glatkog čelika 500/560 i orebrenog čelika 500/560, BI-armatura od hladnovučene žice 680/800.

-Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija– uzroci korozije/ tri klase ČK/ tri stupnja čišćenja čeličnih površina/ postupci čišćenja: abraziv, plamen, kemijsko sredstvo, mašinsko, ručno/ prethodna zaštita: wash- primeri, etch-primeri i sredstva za ispiranje površina/ zaštita od korozije: premaznim sredstvima, pocinčavanjem, metalizacijom i katodnom zaštitom/1. premazna sredstva-osnovna i pokrivna, ručni, automatski i mašinski postupci, prvi premaz najkasnije 8h od čišćenja;2. toplo pocinčavanje-prevlaka cinka po toplom postupku, prije pocinčavanja odmašćivanje, čišćenje, ispiranje te se ČK umaču u otopinu za flusiranje,debljina cinka je određena tablično;3. metalizacija-prskanje rastopljenog metala (cink, aluminij, olovo) pištoljem, ČK čiste se do 3.stupnja, debljina metala je određena tablično, postupak se provodi najkasnije 4h od čišćenja, ispituje se prianjanje uz podlogu zarezivanjem kvadrata;4. katodna zaštita-katodna polarizacija ČK u prisutstvu elektrolita, u vodi i zemlji, pomoću vanjskog izvora jednosmjerne struje ili vezanjem ČK za metal čiji je elektrokemijski potencijal negativniji.Sredine sa: normalnim, industrijskim, primorskim, ekstremno agresivnim atmosferskim uvjetima, konstrukcije u vodi, zemlji i u dodiru s drugim materijalima.

-Zaštita čeličnih konstrukcija od korozije - s čim se sve vrši? Premaznim sredstvima, toplim pocinačavanjem, metalizacijom i katodnom zaštitom.

-Što može uzrokovati koroziju?- Uzroci korozije: zrak, voda, zemlja i druge tvari.

-Koje radnje vršimo u postupku zaštite?– Odmaščivanje, čišćenje, otprašivanje, prethodna zaštita .

Čišćenje čeličnih konstrukcija?– Čišćenje mlazom abraziva (2. i 3. stupanj čišćenja, u radionici ili na gradilištu, primjenjuje se za bitne, teško pristupačne konstrukcije, u visokokorozivnoj atmosferi, jako zarđale ili koje će se štititi metalizacijom), čišćenje plamenom (1-3 puta, 2. stupanj čišćenja, u radionici ili na gradilištu, posebno se primjenjuje kad je hladno i vlažno), čišćenje kemijskim sredstvom (čelične površine se potapaju u otopine neorganskih ili organskih kiselina, tako se štite one koje se mogu potapati), mašinsko čišćenje (pomoću mašinskog alata, ako nema jake rđe) i ručno čišćenje (čekići, strugalice).

-3. stupanj čistoće?– Potpuno uklanjanje, nečistoće, kovarine, rđe i stranih tvari (pjeskarenje-abraziv).

-Način pripreme konstrukcije za nanošenje zaštite?– Uklanja se masnoća, nečistoća, rđa, kovarina i strane tvari. Postoje 3 stupnja čišćenja: 1.-potpuno uklanjanje nečistoća i uklanjanje dijelova kovarine, rđe i stranih tvari, 2.-potpuno uklanjanje nečistoća i djelomično uklanjanje K,R i ST, 3.-potpuno

uklanjanje, nečistoće, K, R i ST.

-Čelična konstrukcija u zemlji (u bitumenu,u betonu)? - ČK u zemlji se zaštićuju bitumenom/katranom kamenog ugljena + 20 cm iznad zemlje. Tkđ. se mogu upotrebljavati betonske ili antikorozivne trake kad se ČK postavljaju direktno u zemlju. Za važnije ČK u zemlji istodobno se koristi i katodna zaštita.

Gornja površina betonskih temelja mora imati najmanje 1 zaštitni premaz bitumena/katrana.

-Antikorozivna zaštita što se tiče projektiranja?– kod projektiranja vodi se računa o sistemu zaštite od korozije, koji se izabire u ovisnosti o vrsti čelika, vrsti i načinu oblikovanja konstrukcije, vrsti opterećenja, izloženosti konstrukcije vanjskim utjecajima... Također se definira vanjska sredina što se tiče vrste atmosfere- je li normalna, industrijska, ekstremno agresivna ili primorska.

- Pravilnik o završnim radovima u graditeljstvu. Nabroji završne radove (bar 11). - Teracerski, fasaderski, kamenorezački, gipsarski, keramičarski, ličilački, tapetarski, podopolagački, parketarski, izolaterski, bravarski, limarski, stolarski, roletarski, staklorezački radovi, radovi na antikorozivnoj

zaštiti i izradi spuštenih stropova i lakih pregrada (18 ih je).

-Koji su opći zahtjevi (ima ih 10)?- Izvođenjem završnih radova mora se osigurati: funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, preciznost, trajnost, estetski izgled, ekonomičnost, higijensko-tehnički uvjeti i kvaliteta.

-Završni radovi prema položaju gdje se izvode?- Prema mjestu ugradnje: krov, fasade i obodni zidovi, prozori i vanjski otvori, unutrašnja vrata, laki pregradni zidovi, ugrađeni namještaj, pod, završna obrada i zaštita površina.

-Koji su posebni zahtjevi - ovisno o položaju?– Krov: zaštita od oborina, protupožarna zaštita, odvod atm. taloga, odvod difuzne pare, toplinska zaštita, sigurnost od ulaza neovlaštenih osoba, sigurnost kretanja; fasada i vanjski zidovi: zaštita od oborina, protupožarna zaštita, odvod atm. taloga, odvod difuzne pare, toplinska zaštita, zvučna zaštita, svjetlo, sigurnost od ulaza neovlaštenih osoba, sigurnost pri korištenju i stabilnost svih dijelova; prozori i vanjski otvori: osvijetljenost, provjetravanje, toplinsku zaštita, zvučna zaštita, zaštita od oborina (vodonepropusnost i brtvljenje), sigurnost; unutrašnja vrata: protupožarna zaštita, toplinska zaštita, zvučna zaštita, zaštita od nepovoljnih utjecaja (npr. zračenja), provjetravanje; laki pregradni zidovi; odvajanje prostora, protupožarna zaštita, toplinska zaštita, zvučna zaštita, zaštita od prodora svjetlosti, zaštita od

nepovoljnih utjecaja (npr. zračenja); ugrađeni namještaj i oprema: higijenski i tehnički uvjeti korištenja, povezanost s objektom (i instalacijama ako treba), lako održavanje; pod: stabilnost, ravna površina, sigurnost, toplinska i zvučna zaštita, zaštita od zračenja, zaštita od difuzne pare, održavanje, vodonepropusnost, protupožarna zaštita; završna obrada i zaštita površina: zaštita od atmosferskih utjecaja, kukaca, nepromjenjivost svojstava i lako održavanje.

-Eurokodovi – popis.1 Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije2 Projektiranje betonskih konstrukcija3 Projektiranje čeličnih konstrukcija4 Projektiranje spregnutih konstrukcija5 Projektiranje drvenih konstrukcija6 Projektiranje zidanih konstrukcija7 Geotehnička projektiranja8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potres9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija- Proračunski vijek trajanja za zgradu? – 5O god (Teh. propis za beton), 50 god (Teh. propis o tolinskoj zaštedi...), 100 god (POS),....Zakon o javnim cestama, što određuje, tko upravlja javnim cestama, radovi u pojasu ceste, održavanje?

Vodopravni akti, vodopravna dozvola?

Zemljišni pojas ceste, zaštitni pojas ceste (pokaže poprečni profil), zemlja koju je potrebno kupiti za

izgradnju ceste, otkud se računa zaštitni pojas ceste?

Podjela voda, 4 podjele, vodopravni akti?

Što uređuje zakon o vodama, 4 vrste vodopravnih akata?

- Vodopravni akti- Vodopravna dozvola.- Što je autocesta?-Koliki je zaštitni pojas autocesta?

-Koliko traka ima autocesta, minimalna širina trake?

-Kako se riješava križanje autocesta?

-Koja je min brzina koja se mora postići na autocesti?

- Javne ceste.

- Zakon o zaštiti okoliša?– Postoje tri vrste procjene: Strateška procjena, Procjena utjecaja na okoliš (za one zahvate koji mogu utjecati na okoliš, tek će se donijeti neka uredba)…

- Zaštićena područja i planovi koji se odnose na njih?– Nacionalni park, park prirode, PP područja posebnih obilježja, regionalni park.

-Tko je zadužen za brigu nad tim područjima?– Javne ustanove.

-Ako nešto tamo hoćemo graditi, što bi trebali tražiti u lokacijskoj dozvoli? Posebne uvjete .- Zaštita zraka, granične i tolerantne vrijednosti– 4 kategorije.

-Što znači druga zona zaštite?

- Da bi radili UPU, npr. Zadra, što kultura mora utvrditi?– Konzervatorske podloge.

- Sva moguća ograničenja po šumi i šumskom zemljištu?

- Javne ceste – kako ulaze u plan s koridorima i koliki su koridori?Autoceste, županijske, lokalne ceste…

- O čemu vodi računa plan kad se radi o poljoprivrednom zemljištu?- Poljoprivreda je u fazi izrade plana- oni daju na plan mišljenja, moramo ih otpočetka uključiti u planiranje.

-Korištenje mineralnih sirovina- 2 tipa (rudarski, istraživački).

ZGRADARSTVO

-Koje proizvode obuhvaća tehnički propis za betonske konstrukcije?Beton, armaturu, cement, agregat, dodatke betonu i mortu za injektiranje natega, vodu i predgotovljene betonske elemente.

-Vrste betonskih konstrukcija?– od armiranog, nearmiranog ili prednapetog betona (s obzirom na način armiranja); s laganim, običnim ili teškim betonom (s obzirom na težinu).

-Gdje se proizvode betonski proizvodi?– u tvornicama; iznimno beton, armatura i predgotovljeni betonski element mogu biti proizvedeni i na gradilištu.

-Što kod adaptacije BK?– BK mora nakon adaptacije imati mehaničku otpornost i stabilnost i otpornost na požar, te ispunjavati zahtjeve posebnih propisa. Iznimno, ona mora nakon adaptacije imati najmanje tehnička svojstva koja je imala prije adaptacije. Smatra se da adaptacija nema bitan utjecaj na teh. svojstva ako su zatečena svojstva zadovoljavajuća i ako se mijenjaju do 5%.

-Beton – kako u projektu definiramo kako ćemo ga ugraditi u zgradu?U glavnom projektu, u građevinskom projektu – projektu betonske konstrukcije-u tehničkom opisu, opisuje se način izvođenja BK-e i ugradnje građevnih proizvoda.

-Što se još u projektu određuje?– Projekt BK-e sastoji se od tehničkog opisa, proračuna i programa kontrole i osiguranja kvalitete. Projektom se definiraju svi utjecaji na betonsku konstrukciju. Projektom se mora dokazati i da će građevina tijekom građenja i uporabnog vijeka ispunjavati meh. otp. i stab. (dokazuju se proračunima nosivosti i uporabljivosti), otpornost na požar i druge bitne zahtjeve. U projektu BK-e tkđ. moraju biti specificirana svojstva očvrslog betona (svojstva svježeg specificira izvođač). Još se određuju i definiraju: temeljno tlo, seizmičnost,....

- Program osiguranja kvalitete/beton.– definiraju se svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u BK-u, ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti proizvoda koji se izrađuju na gradilištu, ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivost BK-e, uvjeti građenja..

- Vrste betona– obični, lagani i teški; projektirani beton, beton zadanog sastava i beton normiranog zadanog sastava

-Beton zadanog i normiranog zadanog sastava– uvjetuje se zadanim sastavom. Samo do razreda čvrstoće c 16/20. Umjesto razredom tlačne čvrstoće označen je tipom i količinom cementa u m3 ugrađenog betona. Proizvođač odgovara samo za isporuku zadanog sastava, dok za svojstva odgovara naručitelj. Specifikacije: sadržaj cementa, tip i razred čvrstoće cementa, konzistencija svježeg betona, svojstva agregata, max. zrno agregata,...

-Projektirani beton– uvjetuje se tehničkim svojstvima – mora biti specificirana tlačna čvrstoća! Oznaka obavezno mora sadržavati razred tlačne čvrstoće. Za svojstva je odgovoran proizvođač betona. Specifikacije: razred tlačne čvrstoće, razred izloženosti agresivnom okolišu, max. zrno agregata,

sadržaj klorida, gustoća, konzistencija, razred čvrstoće cementa, temp. svježeg betona, vodonepropusnost,...

-Tlačna čvrstoća betona, kako se ispituje?– Ispituje se kockama brida 20 cm koje su čuvane u vodi ili 95 postotnoj vlazi. Karakteristična tlačna čvrstoća je vrijednost ispod koje se može očekivati najviše 10% (po novom 5%) svih tlačnih čvrstoća ispitanog betona. (Marka betona je normirana tlačna čvrstoća, mjeri se za beton star 28 dana. Za armirani beton ne smije se upotrijebiti MB niža od MB 15. -> nema više marke betona, samo karakteristična tlačna čvrstoća.)

-C 20/25 – što znači oznaka?– oznaka razreda tlačne čvrstoće betona- c. Nakon nje su brojevi koji označavaju: prvi- tlačna čvrstoća dobivena na probnim uzorcima valjka, drugi- tlačna čvrstoća dobivena na probnim uzorcima kocke.

-Što znači karakteristična čvrstoća?– 5% fraktil -> da samo 5% uzoraka može imati nižu čvrstoću od te.

-Tko sve vrši kontrolu kvalitete betona? – Sastojke betona ispituje proizvođač - granulometrijski sastav, vlažnost agregata, standardnu konzistenciju, tlačnu čvrstoću... dakle on vrši početno ispitivanje proizvoda, također ispituje i uzorke iz proizvodnje, te vrši stalnu unutarnju kontrolu proizvodnje. Na kraju svega toga izdaje izjavu o sukladnosti/sustav 2+. Ovlaštena pravna osoba vrši početni nadzor pogona te početni i stalni nadzor unutarnje kontrole, te o tom izdaje certifikat. OPO tkđ. 4 puta godišnje nenajavljeno uzima uzorke betona.Potvrđivanje sukladnosti obavlja se dva puta godišnje na temelju:

- nadzora unutarnje kontrole, koji provodi OPO

- ispitivanja proizvođača

- ispitivanja slučajno uzetih uzoraka.

-U betonari- tko vrši kontrolu i tko izdaje certifikat?– kontrolu unutarnje kontrole vrši OPO, te o tom izdaje certifikat.

-Na gradilištu - tko uzima uzorke i vrši kontrolu tih uzoraka? – uzorke uzima ovlaštena pravna osoba- nenajavljeno, a izvođač to mora omogućiti.

-Ugradnja betona: s koje visine najviše?– Visina slobodnog pada ne smije biti veća od 1,5 m.

-Način ugradnje betona– prema projektu betona. Temperatura betona koji se ugrađuje je između 5 i 30 stupnjeva. Ugrađuje se beton takve konzistencije da se može kvalitetno ugraditi i zbijati. Visina slobodnog pada betona ne smije biti veća od 1,5 m. Beton se unosi u slojevima ne višim od 70 cm (50 cm po novom?), vibriranjem.

-Vibriranje– Razastiranje betona u oplati vibriranjem nije dopušteno. Kad se radi betoniranje u slojevima (debljina preko 70 cm, 50 cm po novom?,) gornji sloj se vibrira, a donji revibrira.

-Najdeblji sloj?– betoniraju se slojevi debljine do 70 cm (50 cm po novom?). Idući sloj mora se ugraditi za vrijeme koje osigurava spajanje betona sa prethodnim slojem.

-Koliko prije ugradnje smije stajati beton?– mora se ugraditi brzo nakon pripreme, prije nego počne vezati. Smije stajati najviše 1 sat.

-Vremenski najduži transport betona– ukoliko se beton ne proizvodi na gradilištu, doprema se iz centralne betonare udaljene do 30 km, i u vožnji se stalno miješa automiješalicama-mikserima.

-Vrijeme njegovanja?– Njegovanje: zaštita od isušivanja, oborina, visokih i niskih temperatura, vibracija. Njegovanje betona mora trajati najmanje 7 dana (14 dana prema nekim podacima???) ili ne manje od vremena koje je potrebno da beton postigne 60% predviđene marke betona.

-Beton-koji eurokod? -2.

-Na šta se odnosi eurokod 2? – Na projektiranje betonskih konstrukcija.

-Što mora pregledati nadzor prije betoniranja?– Pripremu za betoniranje, obavezno utvrđuje svojstva svježeg betona (na uzorcima koji se uzimaju prije ugradnje, najmanje vizualno a u slučaju sumnje ispitivanjem konzistencije) i utvrđuje tlačnu čvrstoću očvrslo betona na mjestu ugradnje (bar 1 uzorak za istovrsne elemente unutar 24h od istih svojstava i stog proizvođača).

-Razlika PBAB i Tehnički propis za BK? Poglavlje H u Tehničkom propisu.U prilogu H Teh. propisa dana su poglavlja PBAB-a koja se mogu rabiti za projektiranje pojedinih građevina. Razlike su u stanju agresivnosti okoliša i zaštitnim slojevima betona (pojačano u odnosu na PBAB) i proračunu betonskih konstrukcija za potres.

-Što je cement, na kojem se principu veže, što znači da je hidrauličko vezivo?– Cement je vezivo u betonskim konstrukcijama.Kada se voda doda cementu dolazi do reakcije koja stvara čvrsti gel koji veže agregatne čestice. Poslije hidratacije cement stvara vezu između agregatnih čestica. Zbog toga se dovoljno cementa mora dodati kako bi se pokrile sve agregatne čestice. Sastav cementa određuje brzinu očvršćivanja i konačna svojstva betona. Povećanjem količine cementa u odnosu na ostale sastojke povećava se čvrstoća, nepropusnost, modul elastičnosti i sposobnost obrade betona, ali se povećava veličina utezanja i bujanja, te poskupljuje konstrukcija.Hidraulička veziva su ona koja stvrdnjavaju i pod vodom.

-Tehnički propis za zidane konstrukcije– razrađuje tehnička svojstva zidane konstrukcije, te zahtjeve za projektiranje, izvođenje, uporabu i održavanje.Vrste ziđa: armirano, nearmirano, omeđeno, prednapeto/ ZK mora ispunjavati zahtjev meh. otp. i stab., ZOP i zahtjeve posebnih propisa, rekonstrukcija isto, osim ako nema bitan utjecaj na konstrukciju- ako se svojstva mijenjaju do 10%/ proizvodnja u tvornicama (isprava o sukladnosti), osim mort, beton, armatura, prirodni kamen i predgotovljeno ziđe mogu biti proizvedeni i na gradilištu (dokaz uporabljivosti)/ uporabni vijek 50 god./ meh. otp. i stab. dokazuju se u GP-u proračunima graničnog stanja nosivosti i uporabljivosti/ projekt ZK-e: teh.opis (utjecaj okoliša, podaci iz elaborata, opis ZK-e,...), proračun GSN-i i GSU-i (djelovanja, temeljno tlo, proračun,...), program kontrole i osiguranja kvalitete (razred nadzora, svojstva proizvoda, dokazivanje uporabljivosti...)/ proizvod se ne može ugraditi bez oznake, tehničke upute za ugradnju i upotrebu i ako nema svojstva zahtjevana projektom/ održavanje: redoviti i inzvaredni pregledi i radovi; izvješća o pregledima i zapisi o radovima/ zidni elementi: opečni, vapnenosilikatni, betonski, od porastog betona, od umjetnog i prirodnog kamena; razredi proizvodnje I(2+, svojstva se vrednuju kao 95%fraktil) i II(4, svojstva se vrednuju kao srednja vrijednost)/ veziva: vapna: zračno (kalcijsko, živo, hidratizirano...), hidraulično (prirodno hidraulično i hidraulično) i cement/ dodaci mortu: kemijski (aerant, usporivač i ubrzivač vezivanja, plastifikator,...) i mineralni (fileri, leteći pepeo, kamena prašina, pigmenti,...)/ agregat- do veličine zrna 4 mm, srednjezrnati i finozrnati/ predgotovljeno ziđe- moraju projeravati i izvođač i nadzor.

-Koji su tipovi zidanih zidova? Obični (s mortom M>25), sa vertikalnim serklažima, armirani (s mortom M>50) – prema pravilniku o seizmici; armirani, nearmirani, omeđeni, prednapeti – prema Tehničkom propisu za zidane konstrukcije.-Mort za ispunu– mješavina veziva, agregata, vode i dodataka. Može biti tvornički proizveden i mort zadanog sastava (tvornica/gradilište, ako je zahtijevana tlačna čvrstoća veća od 5N/mm2 mora biti proizveden u tvornici). Vrste morta su mort opće namjene G, tankoslojni mort T i lagani mort L. Mora se miješati strojno i ne smije stajati dulje od 3 mj. Temperatura između 5 i 35 stupnjeva.

-Da li se u potpunosti ispunjavaju reške između opeke ili ne?– da, osim kod mortnog džepa.

-Mortni džep– vertikalne sljubnice se ispunjavaju u punoj visini zidnog elementa i u punoj širini mortnog džepa; širina mortnog džepa mora biti određena projektom i mora iznositi barem 40% širine zidnog elementa.

-Serklaži. Kolika je minimalna debljina serklaža?– vertikalni min. 19/19 cm, horizontalni- širina jednaka debljini zidova, vis. min. 20 cm.

Horizontalni se betoniraju zajedno sa stropom, vertikalni nakon izvedbe ziđa, s tim da ne smije u serklažima biti ravno završen zid, mora biti vez «na zub» zida i serklaža, ili veza mehaničkim spojnim sredestvima.

Površina serklaža je 4 Ø10, 12 ili 14 (ovisno o katnosti).

-Preklop zidnih elemenata kod zidanih konstrukcija. Koliki je minimalni, iznimno?– preklop je 1/2 dužine elementa, iznimno 0,4 visine elementa (ali nikad manje od 4.5 cm).

-Kada se zid od opeke smatra nosivim po starim normama i po EC?- Zidane konstrukcije -> debljina zida min. 19 cm, 4Ø14, a po novom debljina zida min. 25 cm, 4Ø10.

-Širina otvora?– 2,50 m(VII i IX stupanj), 3,50 m(VII stupanj).

-Vertikalna i horizontalna otpornost zidanog zida- Ziđe opterećeno u jednoosnom tlaku postiže slom uglavnom razvojem vlačnih pukotina paralelnih pravcu djelovanja opterećenja, koja su kao rezultat vlačnih naprezanja okomita na glavna tlačna naprezanja. Čvrstoća ziđa u tlaku je značajno manja nego nominalna tlačna čvrstoća bloka, od kojeg je iđe izvedeno. Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) je čvrstoća ispod koje se bez utjecaja ekscentričnosti, vitkosti i spriječenih očnih deformacija ne očekuje više od 5%

rezultata. Karakterističnu tlačnu čvrstoću ziđa (fk) treba odrediti eksperimentalno ili izračunom.Vlačna čvrstoća ziđa zidanog sa standardnim mortom (cement/vapno/ pijesak) je relativno mala i promjenjiva. Ako je blok suh i ima visoku vodoupojnost, postojat će djelimično hidratizirane zone u cementnoj pasti debljine nekoliko milimetara, te zbog toga smanjena mehanička čvrstoća. Zato treba naglasiti da je količina vlage u trenutku zidanja od velike važnosti pri određivanju vlačne čvrstoće veze bloka i morta. Zidane konstrukcije su često podvrgnute posmičnom djelovanju, istovremeno s tlačnim opterećenjem. Poznato je da posmična čvrstoća pada s povećanjem visine zida, dok raste s porastom debljine. Također, dokazano je da stupanj zasićenosti vodom punih glinenih blokova zavrijeme zidanja ima utjecaj na početnu posmičnu čvrstoću, čvrstoća je vrlo mala i promjenjiva ovisno da li je opeka zasićena vodom ili je suha. Karakteristična čvrstoća ziđa na savijanje – određuje se eksperimentalno ili tablično.Za djelovanje potresa potrebno je osigurati otpornost građevine u oba glavna pravca.Minimalna čvrstoća zidnog bloka:normalizirana tlačna čvrstoća – u vertikalnom smjeru [fb=2.5 MPa]normalizirana tlačna čvrstoća – u horizontalnom smjeru, u ravnini zida[fbh=2.0 MPa].

- Na koje se zgrade odnosi propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti? Tehnički propis odnosi se na zgrade koje se griju na temperaturu višu od 12°C. U dijelu koji se odnosi na topl. zaštitu tijekom ljeta, i na sprečavanje nastanka štete od kondenzacije vodene pare, primjenjuje se i na ostatak zgrada- koji se ne grije ili grije na temp. do 12°C. Propis se ne primjenjuje na: prostore otvorene više

od polovice svog radnog vremena, staklenike, šatore,...

-Što je toplinska ušteda energije?– smanjenje toplinskih gubitaka, pravilno rješavanje toplinskih mostova, zrakonepropusnost omotača zgrade, i sve radnje s kojima se spriječava rasipanje energije te smanjuje ukupna godišnja potrebna toplina za grijanje(moja definicija). Da bi se uštedilo na energiji potrebno je što više smanjiti ukupne toplinske gubitke zgrade.a) Dopušteni spec. transmisijski gubitak </= 7+14fo; fo=A/V

b) Dopušteni spec. ventilacijski gubitak </= 0,25 (tunut-tvan).

Ukupni dopušteni spec. gubici su a)+b).

-Toplinski most– je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela. Zgrada koja se grije na temp. višu od 12 °C mora biti projektirana i izgrađena na način da je utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za grijanje što manji. Ako je toplinski most projektiran u skladu sa HRN koja sadrži katalog dobrih rješenja TM- a U se povećava za delta U-0,05 w/m2K, bez proračuna. Ako nije. delta U je 0,10 w/m2K.

- Projekt rekonstrukcije u smislu uštede energije i toplinske zaštite. Sanacija toplinske fasade. Šta kad saniramo zgradu koja je rađena po drugim propisima? Kakvim onda propisima mora udovoljavati: propisima po kojima je zgrada rađena ili današnjim propisima? Npr. prije se tražilo 3 cm toplinske izolacije, danas 8 cm. Da li mijenjamo toplinsku izolaciju na cijeloj fasadi ako saniramo samo dio?– 30% površine -> ako saniramo do tog postotka oštećeni dio možemo popravljati po starim propisima, sve više od toga po novim.

-Kako se zove dokument koji iskazuje utrošak energije po m2 u razdoblju od 1 godine?– Iskaznica potrebne topline za grijanje.

-Iskaznica topline- Kako se iskazuje količina utrošene energije, za koje razdoblje? – za razdoblje od godine dana.

-Grijanje zgrada: tablice, iskaznice topline, gubitak topline (energetski gubici)... - U tablicama su dani podaci stupnja propuštanja energije kroz stakla, kategorizirani su razredi zrakopropusnosti reški prozora i balkonskih vrata (2 ili 3), dane su najveće vrijednosti koeficijenta prolaza topline U, toplinska provodljivost za pojedine materijale; posebno su izdvojene najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta U za zgrade malog obujma (< 100 m3), obiteljske kuće i nakon rekonstrukcija.Toplinska iskaznica je dio dokumentacije za održavanje i unaprijeđenje bitnih zahtjeva za građevinu. Za sve zgrade koje se griju na više od 12 °C. U njoj se upisuju A, V, fo, Ak, obnovljiva energija, temperature, Qh, Ht, Hv,…Sadrži:- iskaz potrebne topline za grijanje- izjavu izvođača radova o izvedenim radovima.Mora biti dostupna kupcima/najmoprimcima… Izrađuju je projektant glavnog projekta (jamči istinitost i točnost podataka) i izvođač radova (jamči sukladnost izgrađene zgrade sa glavnim projektom).

-Zaštita od visokih temperature ljeti? Pričati o faktoru prigušenja amplitude oscilacije temperature– Pregrijavanje prostorija potrebno je spriječiti tehničkim rješenjima. Ako je učešće prozora veće od 20% (Z-J-I), 30% (S) ili 15% (krovni prozori) tad produkt stupnja propuštanja energije kroz ostakljenje i učešća prozora u ukupnoj površini mora biti manji od 0,2/0,25. Ukoliko postoji naprava za zaštitu od sunčeva zračenja, tad i ona ulazi u proračun: stupnaj propuštanja = 0,9 x stupanj propuštanja kod okomitog upada zraka x faktor umanjenja naprave.Faktor prigušenja amplitude oscilacije temperature – ravni krov- 25, sve vanjske konstrukcije, osim sjevernih- 15, sjeverne- 10.Za vanjske građevne konstrukcije s vent. fasadama, ravne i kose krovove s ventiliranim oblogama, ne postavljaju se zahtjevi u pogledu vrijednosti faktora prigušenja amplitude oscilacije temperature, s tim da površinska masa tih konstrukcija ne smije biti manja od 100 kg/m3.Projekti zgrada moraju sadržavati proračune toplinske stabilnosti vanjskih građ. konstrukcija za ljetno razdoblje, iz kojih je vidljivo da one udovoljavaju zahtjeve u području toplinske stabilnosti. Sve ostakljene površine, osim sjevernih, moraju imati zaštitu od direktnog sunčeva zračenja u ljetnom periodu.

Ljetna toplinska stabilnost konstrukcije je svojstvo konstrukcije da se na unutarnjoj plohi zadrži ujednačena temperatura.

-Koja se vrše ispitivanja kod prozora i vrata?– da li u pogledu otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnost, propusnost zraka, prolazak topline, zvučnu izolaciju i otpornost na požar ispunjavaju zahtjeve iz projekta ili tehničke specifikacije, Tehničkog propisa i posebnih propisa.

- Kojim osnovnim uvjetima moraju udovoljavati prozori i vrata da bi se gradila građevina?– Moraju biti u skladu sa normom ili tehničkim dopuštenjem, imati izjavu o sukladnosti ili certifikat o sukladnosti (različiti protupožarni sektori) ili dokaz uporabljivosti (ako su rađeni prema projektu građevine), zadovoljavati koeficijente toplinske provodljivosti, imati odgovarajuću otpornost na pritisak vjetra,otpornost na buku…

- Kako se određuje zidarska mjera, a kako stolarska?– Kod npr. vrata u

nacrtima središnja crta s krugom- stolarska mjera, a na kotnoj liniji je zidarska.

-Ugradnja vratiju- Ugradnja namokro danas se primjenjuje gotovo isključivo pri ugradnji metalnih dovratnika. Mokri postupak predviđa ugradnju dovratnika u strukturu zida zalijevanjem betonom ili žbukom, pa drveni dovratnici danima upijaju vlagu zida pri sušenju, što ostavlja loše posljedice na postojanost izmjera i kvalitetu materijala. Pri takvoj ugradnji dovratnik se osigurava ugradnjom pracni - metalnih spojnica ili obicne žice - koje poput sidara ostaju ulivene u betonskoj ispuni oko dovratnika. Suhi postupak predviđa ugradnju nakon grubih radova, kad je zgrada gotova i suha. Drveni dovratnici od

umjetnih materijala spajaju se sa zidom čeličnim vijcima i sidrima, a zračna se reška zapunjuje građevinskom pjenom koja ne ekspandira prejako, a brzo se stabilizira. Pjena popunjuje sve praznine između zida i dovratnika, može se kitati i bojiti već dan nakon ugradnje, a nudi i dodatnu kvalitetu: pri lupanju vratima u krutim spojevima dovratnika i zida obično nastaju pukotine dok je pjena amortizer između tih dvaju elemenata, prigušuje vibracije, pa čak djeluje kao zvučni i toplinski izolator. U mnogim kućama ova se reška prekriva letvicom, a nesavjesni je izvođači ostavljaju bez pjene i ikakvog brtvila. Tu se stalno osjeća propuh, prolazi buka, a zimi se pojavljuje i kondenzat koji natapa i drvo i zid. Ipak, pri ugradnji građevinskom pjenom treba postaviti razupore između vertikala dovratnika kako

pjena pri širenju ne bi promijenila geometriju otvora. Naime, pri bujanju i povećanju volumena pojavljuju se značajne sile koje ravnu vertikalu mogu povinuti prema unutra. Ako se to dogodi, krilo se više ne može zatvoriti.

- Pur pjena kod ugradnje vratiju. – sastaviti štok, ugraditi spojke, pur- pjenom napuniti prostor između okvira vrata i zida, nakon 20 min odstraniti višak pjene.

-Nabroji obvezne elemente pristupačnosti– EP za svladavanje visinskih razlika, EP neovisnog življenja, EP javnog prometa.

-Taktilna crta vođenja– Taktilna obrada hodne površine namijenjena usmjeravanju kretanja slijepih i slabovidnih osoba, na kraju puta i pri promjeni smjera se mijenja struktura reljefa.

-Što je taktilna površina i kakva ona može biti, dimenzije?– reljefna obrada do visine od 5 mm, na način da ne otežava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa, i da se lako održava. Može biti izbrazdana, čepasta… Dimenzije- 40 cm širine, dužina po potrebi.

-Na što upozorava taktilno polje upozorenja?– na promjenu razine kretanja.

-Što se od toga izvodi na stubištima?- na vrhu i dnu 40 cm u širini stubišta je taktilno polje upozorenja, na svakoj stepenici 2cm u širini stubišta moraju biti kontrastno obrađena.

-Maksimalna visina stepenice po Pravilniku– 15 cm.

- Prilazna rampa za invalida?– rampe se koriste za visine do 120 cm. Nagib im je do 5% - iznimno do 8,3%. Svijetla širina je min. 120 cm vani, a 90 cm unutra. Podest od 150 cm se postavlja na svakih 6 m dužine rampe. Rukohvati su na 60 i 90 cm visine. Vanjska rampa mora biti termički i protuklizno obrađena.

-Eurokod – koji je koji?1 Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije2 Projektiranje betonskih konstrukcija3 Projektiranje čeličnih konstrukcija4 Projektiranje spregnutih konstrukcija5 Projektiranje drvenih konstrukcija6 Projektiranje zidanih konstrukcija7 Geotehnička projektiranja8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potres

9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija.

-Na što se odnosi Eurokod 2?– na projektiranje betonskih konstrukcija.

-Koja je, prema Eurokodu 2, metoda proračuna?– metoda graničnih stanja.

-Kakva granična stanja postoje, i šta je koje?– GS loma (nosivost presjeka mora biti manja od nosivosti na granične utjecaje, provjeravaju se uzdužne i poprečne sile, momenti savijanja, lokalni tlačni naponi i vitkost elemenata) i GS uporabljivosti (maksimalne širine pukotina i najveće deformacije moraju biti manje od graničnih).-Proračunska situacija prema Eurokodu. Npr. radimo vijadukt, koje ćemo proračune raditi? – postoje stalna situacija i prolazna situacija.

-Koja bi bila prolazna situacija za vijadukt? – Skela (stavlja se samo jednom), montaža (samo jednom). Bez obzira što se te stvari događaju samo jednom, moramo proračunati takvu situaciju.

-Opterećenje, podjela s obzirom na vrijeme i na prostor– Vrijeme: stalna, promjenjiva, udesna; prostor/ponašanje konstrukcije: statička, dinamička.

-Proračunski vijek trajanja zgrade, prema Eurokodu i prema POS-u?– prema Eurokodu 50 god., prema POS-u 100 god.

-Što je proračunski vijek trajanja zgrade? – vijek u kojem će konstrukcija zadržati svoja bitna svojstva, uz predviđeno održavanje.

-Tko piše izjavu u vezi održavanja i kad?– izvođač, za tehnički pregled.

-Osnovna razina buke– Razina buke okoline kada ispitivani izvor buke ne radi (u 95% vremena mjerenja).

-Izvor buke– svaki stroj, uređaj, instalacija, aktivnost ljudi i životinja.... od koje se širi zvuk.

-Razina buke?– osnovna, ekvivalentna (stalna buka koja na čovjeka jednako djeluje kao promjenjiva istog vremena trajanja), rezidualna (ukupna buka na nekom mjestu prije nego se dogodi neka promjena), ocjenska (za ocjenu udovoljavanja dopuštenim razinama).

-Zaštita od buke– Mjere zaštite od buke obuhvaćaju: odabir strojeva koji ne proizvode veliku buku, lociranje izvora buke, izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina, primjenu akustičkih zaštitnih mjera, akustička mjerenja i povremeno ograničenje emisije zvuka. Zaštita od buke provodi se danonoćno.

-Mjerenje buke– Sanitarni inspektori i inspektori Državnog inspektorata mogu narediti akustička mjerenja. Mjerenja moraju proći i svi strojevi koji proizvode buku prije nego im se dopusti rad. Buka u otvorenim i zatvorenim prostorima ne smije prijeći vrijednosti utvrđene pravilnikom.

-Maksimalna buka u vanjskom prostoru– 55 dcb dan, 40 dcb noć.

-Maksimalna dopuštena razina buke u prostorijama gdje borave ljudi – 45 dcb za dan, 35 dcb za noć – stacionarni izvori buke, 60 dcb za dan – nestacionarni izvori buke.

-Što zovemo bučnim objektima?– objekti koji rade noću između 23,00 i 6,00 sati, u kojima se obavlja ugostiteljska djelatost, u kojima je predviđena glazba (max. dopušteno 90 dcb).

-POS – minimalna širina hodnika– 1,90 m (ulazni prostor), 1,10 m (zajednički), 1,00 m (u stanu).

-POS - lift, kad se ugrađuje,a kad se samo ostavlja otvor za njega?– U stambenim građevinama od 4-7 katova mora biti izgrađen prostor za ugradnju dizala sa mjerama kabine min. 100x210x220 cm (od 8 katova za 2 dizala) i vratima prilagođenima za invalide; ako se gradi građevina sa >10 stanova - gdje su stanovi za invalide na katovima - dizalo se mora ugraditi (gdje se svladava veća visinska razlika koja ne može biti riješena drugim visinkim elementima osiguranja pristupačnosti).

-POS – visina prostorije, kod ravnog stropa i kod kosog krova- Svijetla visina kod ravnog stropa > 2,60 m. Kod kosog krova - kod nagiba manjeg od 30 stupnjeva - min. 2,20 m, a kod nagiba većeg od 30 stupnjeva – min. 1,50 m. Garaže i pomoćne prostorije – min. 2,20 m.

-POS – minimalna širina sobe- Ne može biti manja od polovice svoje dužine, niti manja od 190 cm.

-POS - omjer prostorija– Manji od 1:2 – širina sobe ne smije biti manja od1/2 dužine. Dubina sobe mora biti manja od 2,5 svijetle visine sobe.

-POS - minimalno osvjetljenje prostorije (minimalna staklena površina)– Minimalno 1/7 površine poda te prostorije (ne uzimaju se u obzir staklene površine do 50 cm iznad poda).

-Ventiliranje prostorija– svaka kuhinja ili kupaonica ili WC koji nemaju prozor ili vanjska vrata, mora imati kanal za provjetravanje.

-Sitnorebrasti strop– osni razmak rebara nije veći od 75 cm. Debljina ploče ne smije biti manja od 4 cm. Kod razmaka rebara >40 cm predviđa se armatura okomita na pravac rebara. Razdjelna armatura je najmanje 1 šipka između rebara. SR stropovi imaju rebra za ukrućenje: 1 za raspone do 6m, 2 za raspone od 6 do 9 m, 3 za raspone od 9 do 12 m.

-Kada je sitnorebro, kada je ploča s gredom?– PSG je kad je razmak veći od 75 cm.

-Fert strop– polumontažni strop. Gredice su na rasponu od 40 cm, visine su 16 cm, moraju na nosivi zid nalijegati najmanje 15 cm. Ako je raspon gredica 4,5 m treba na sredini potaviti poprečno rebro za ukrućenje, širine 12 cm i armirano sa 4 žice fia 8. Tlačna ploča je debljine min. 4 cm.

-Siporex, čime se veže?- Zidanje se izvodi s izmaknutim sudarnicama (mali formata), s vodilicom na stropu a prostor ispod se ispuni cem. mortom (veliki format), blokovi imaju sistem pera i utora, koristi se građevinsko ljepilo ili mort.

-Zašto nije dobro raditi zid od siporexa između dva stana?– zato što su siporex elementi debljina 7,5, 10, i 12,5 cm, pretanki su i ne zadovoljavaju zvučnu izolaciju.

-Parna brana, čemu služi i gdje se postavlja, gdje kod stropa; difuzija vodene pare; što ako nema parne brane na krovu - da li dolazi do kondenzacije?Parna brana je materijal male debljine i velikog otpora prolazu vlage. Vrste: apsolutne (limovi, staklo, bit. traka); djelomične (asfaltni premaz, PVC folija, polietilenska folija....). Parna brana sprječava da u slojeve krova prodire vodena para i da se stvara kondenzat.Parna brana se ne smije žbukati ni probiti.Difuzija vodene pare je prolaz vodene pare kroz građevnu pregradu, sa mjesta višeg pritiska na mjesto nižeg pritiska. Ispravnim sastavom pregrade treba omogućiti difuziju bez kondenzacije i navlaženja konstrukcije koje bi izazvalo građevinsku štetu.

Kod projektiranja vanjskih elemenata zgrade, ako se želi izbjeći kondenzacija difuzijske vodene pare, treba relativne otpore difuziji vodene pare pojedinih slojeva smanjiti idući u smjeru iz zgrade prema van. Nekada se u praksi ipak dozvoljava ograničena količina kondenzata.

-Što su to ventilirane fasade?– su dobro rješenje za rješavanje problema difuzije vodene pare. Slojevi su npr. u-v: zid, toplinska izolacija, dobro ventilirana zračna šupljina (s kojom se para odvodi prema gore, a ne kroz slojeve) te na kraju paronepropusan sloj (keramičke pločice, fasadna opeka, lim, azbest-cementne ploče, staklo...). Ukoliko je TI sloj unutar konstrukcije: s vanjske strane se radi tanji sloj osnovne konstrukcije, on se radi od materijala sa što manjim difuznim otporom, ili se parna brana ugradi sa vanjske strane TI.

-Koliki je sloj zraka između?– min. 4 cm.

-Vanjska obrada – kamen. Kako idu slojevi zida?– u-v: zid, TI, provjetravani zračni sloj, kamene ploče.

-Kako se kamen veže na zid?– sidri se. Sidro ulazi u rupu u nosivom zidu koja se nakon toga zapuni cementnim mortom. Za debljinu ploče od oko 35 kg odgovara sidro debljine 3 mm. Četiri sidra su, na razmaku od cca 5 cm odnosno 1/5 od rubova ploče. Dimenzije ploča su do 0,7 m2, debljine su od 3-6 cm.

-Koliko sidara ide po ploči?– 4, koja su smještena ili u horizontalnim ili u vertikalnim reškama.

-Kakve su vrste sidara?– dvije vrste, donja dva su nosiva sidra (od nerđajućeg čelika, dubine usidrenja min. 8 cm), gornja su sidra za prihvaćanje.

-Ako je razmak između ploča 4 mm, gdje se to mjeri? Što znači da treba biti omogućen rad pločama od 4 mm? – 4 mm je čisti razmak na najužem dijelu, tamo gdje je nosač, odnosno: 4mm + debljina nosača.

-Projektiranje kamenog opločenja - koji načini postoje?– unutarnje (ploče debljine 2 cm, ploče se zalijevaju cem. mortom debljine 1 cm ili se pričvršćavaju sidrima ili se stavljaju na roštilj od letava), vanjsko (klesanci debljine 8-10 cm sa šupljinom ili bez- u drugom slučaju TI mora biti obostrano zaštićena od vlage; ploče – od 3cm, vješaju se sidrima).

-Vrste žbuka i mortova?- vapnena, cementna, cementno-vapnena (produžna), kamena, plemenita žbuka; mortovi su: mort opće namjene, tankoslojni mort i lagani mort.

-Što je to plivajući pod?– hodna obloga + cementni mort + zvučna izolacija- to se naziva plivajući pod. Ima zadatak da priguši udarce i vibracije; štiti od udarnog zvuka.

-Da li se on odvaja od zidova?– da.

-Kako se žbuka - što se prvo radi - pripremni radovi...–Zid prvo treba zaliti. Nakon toga ide cementni špric (preko rabitz mreže) koji se suši najmanje 21 dan. Nako tog ide podložni sloj koji se suši za svaki mm debljine 1 dan, obično je 1,5 cm debljine, u dva sloja. Zatim nanosimo žbuku u 2-3 sloja rukom ili strojem.Žbuka se nanosi direktno na podlogu ili na podložnu žbuku. Žbuka se 4- 6 tjedana nakon što je izveden zid. Da bi se žbuka što bolje povezala sa zidom, reške kamenih i ciglenih zidova moraju biti neispunjene barem 1-2 cm. Nosači žbuke su – pletivo od trske, rabitz pletivo,... rabe se ukoliko podloga i žbuka nemaju jednak koeficijent rastezanja. Postoje vapnena, cementna, cementno-

vapnena (produžna), kamena, plemenita žbuka.Sastav žbuke: oko 15% vapna!

-Zašto se opločenje zidova i podova treba odmaknuti?– Horizontalni dio se odmiče od vertikalnog, a vertikalni ide do poda, zato što pod mora imati mogućnost horizontalnog pomaka -> zato se i zove plivajući pod.

-Koji pod je u prostoriji? Ako je npr. parket – način postavljanja parketa.- Ugradnja na betonsku podlogu dozvoljene vlage betona max. 2%, koristiti bezvodna dvokomponentna ljepila ili još bolje poliuretanska elastična. Bilo bi dobro impregnirati podlogu sa poliuretanskim premazima da se podloga očvrsne i dodatno zaštiti od zaostale vlage. Zbog dimenzija potrebno je koristiti montažne gurtne tj. stegače koji imaju funkciju da zadrže lamelice sljubljene dok ne stegne ljepilo, jer u betonsku podlogu nije moguće zakucati čavliće.Suha ugradnja, tj. ugradnja na pripremljeni suhi estrih preko kojeg su položene ploče (podne parootporne iverice sa utorom i perom ili iste OSB ploče minimalne debljine 18mm) montirane sukladno uputama proizvođača korištenih materijala. Takav način omogućava ugradnju u kratkom roku. Podovi se učvršćuju zabijanjem čavlića u pero pod kutom od 45°, a može se vršiti i montaža u kombinaciji sa lijepljenjem dvokomponentnim ljepilom što je bolja varijanta (čavlić privuče i drži lamelice dok lijepilo ne stegne).Smjerovi bubrenja kod pojedinih tipova polaganja parketa:

Neki načini polaganja parketa:

1. - u obliku brodskog poda2. - u obliku dijagonalno položenog brodskog poda3. - u obliku dijagonalno položenog brodskog poda s međuprugama4. - u obliku vodoravnog pletiva5. - u obliku dijagonalnog brodskog poda sa svim sudarima na pravcu6. - u obliku dijagonalnoga, letvasto složenog brodskog poda7. - u obliku riblje kosti8. - u obliku riblje kosti, s tri spojene daščice9. - u obliku riblje kosti, s dvije spojene daščice10. - u obliku riblje kosti, s daščicama različitih vrsta drva nejednake dužine11. - u obliku dijagonalnih kocaka s međuprugama12. - u obliku kosog pletera s jezgrastim kockama

- Načini pričvršćenja parketa za podlogu, postotak vlažnosti podloge– suha i mokra ugradnja; ako je mokra max. vlažnost podloge je 2%.

-Što se radi kod teraca-nakon 7 dana...poanta je da se premazuje lanenim uljem (kako kaže zakon), a to je zapravo loše jer laneno ulje daje žućkastu boju, a ti ne želiš da ti pod uvijek bude žućkast.

-Koliko mora biti težak nosivi zid, po m2?- 300 kg najmanje.

-Norme, koliko su obavezujuće?– Minimalni kriteriji ispod kojih se ne ide.

-Dizala– su za prijevoz: osoba, tereta ili osoba i tereta. Ugraditelj dizala je OF/PO odgovorna za projektiranje, izradu i upotrebu lifta i koja sastavlja Izjavu o sukladnosti.Uzorak dizala (referencijsko dizalo u odnosu na koga se mjere odstupanja)/ dizala ne smiju ugrožavati zdravlje i sigurnost ljudi i imovine, moraju ispunjavati zdravstvene i sigurnosne zahtjeve/ povlačenje dizala s tržišta ili zabrana stavljanja na tržište/ postuci ocjene sukladnosti:a) sigurnosne komponente- uzorak komponente se podnosi na pregled + OPO vrši provjeru proizvodnje, ili, uzorak komponente se podnosi na pregled + provodi se sustav osiguranja kvalitete, ili, provodi se potpun sustav osiguranja kvalitete;b) dizala- dizalo može biti projektirano u skladu sa dizalom podvrgnutom pregledu, uzorkom dizala podvrgnutom pregledu, ili u skladu s dizalom za kog je primjenjen potpun sustav osiguranja kvalitete, a postupci su: završna inspekcija, ili, sustav osiguranja kvalitete proizvoda, ili, sustav osiguranja kvalitete proizvodnje, ili, postupak pojedinačne ovjere, ili, potpuni sustav osiguranja kvalitete..Nakon ovih postupaka ugraditelj sastavlja Izjavu o sukladnosti. Na dizalo/sig.komp. se postavlja oznaka sukladnosti.Postojeća dizala, zahtjevi: vrata kabine, oznaka položaja kabine, nosiva sredstva moraju biti kontrolirana, obloge kočnica ne smiju sadržavati azbest, strojarnica mora biti lako pristupačna; ako se na zgradi vrši rekonstrukcija postoje i dodatni uvjeti: senzori za detekciju kretanja, rasvjeta, alarmni uređaj, prilagodba za invalide,..../ inzvaredni pregled- OPO, provodi se nakon nezgode ili osnovnih promjena (brzina, visina,

nosivost, težina kabine, zamjena vrata, vodilica, sig. komponenata...)/ redovni pregled- ovlaštena organizacija, namanje jednom godišnje, provjerava se sigurnost, postavljene oznake,.../ redovno održavanje- moraju postojati upute, obuhvaća: pregled postrojenja i kontrolu rada, otklanjanje nedostataka, zamjenu neispravnih elemenata, najmanje jednom mjesečno/ spašavanje osoba iz dizala- za max. 60 min./ knjiga održavanja dizala sa općim i osnovnim podacima, podacima o održavanju i održavatelju, identifikacijski broj dizala/ dvostruka užad i lanci za sigurnost kabine/ graničnici brzine/ zabrava dok sva vrata nisu zatvorena/ u slučaju prekida el. napajanja mora se aktivirati uređaj koji sprječava kretanje i slobodan pad/ otpornost na požar vratiju/ ventilacija kabine/ pregled tipa sig.komp. ili dizala -> tijelo za ocjenu suglasnosti pregledava teh. dokumentaciju, sig.komp. ili dizalo, te vrši dodatne provjere i ispitivanja, a nakon toga izdaje certifikat o pregledu tipa/ završna inspekcija -> ugraditelj izjavljuje da dizalo udovoljava zahtjevima, stavlja oznaku o sukladnosti i sastavlja Izjavu o sukladnosti, a tijelo za ocjenu sukladnosti provodi završnu inspekciju i izdaje certifikat o završnoj inspekciji/ osiguravanje kvalitete -> proizvođač izjavljuje da dizalo udovoljava zahtjevima, stavlja oznaku o sukladnosti i sastavlja Izjavu o sukladnosti, a tijelo za ocjenu sukladnosti provodi ocjenu sustava osiguranja kvalitete/ pojedinačna ovjera -> ugraditelj izjavljuje da je dizalo koje je stavljeno na tržište i dobilo certifikat o sukladnosti sukladno sa zahtjevima, stavlja oznaku o sukladnosti i sastavlja Izjavu o sukladnosti, a tijelo za ocjenu sukladnosti obavlja ispitivanja/ sukladnost sa tipom iz slučajne provjere.-O čemu ovisi nagib krova?– o nadmorskoj visini, funkciji krova -> granične vrijednosti su određene za 1. klimatsku zonu, za 2. primjenjuju se nagibi druge i treće trećine, a za 3. samo treća trećina između graničnih vrijednosti. Crijepovi- od 22 stupnja, limovi od 6 stupnjeva...Iznimno mogu imati i veći nagib ako je dokazana sigurnost krovnog pokrivača i sigurnost okolnih objekata, ljudi...

-Pravilnik o završnim radovima. Nabroji završne radove- Teracerski, fasaderski, kamenorezački, gipsarski, keramičarski, ličilački, tapetarski, podopolagački, parketarski, izolaterski, bravarski, limarski, stolarski, roletarski, staklorezački radovi, radovi na antikorozivnoj zaštiti i izradi spuštenih stropova i lakih pregrada (18 ih je).

-Šta su to ROHBAU prostori?– završeni su grubi građevinski radovi, ugrađeni svi konstruktivni elementi, ali nije potpuno uređen. Stupanj izvedbe roh-baua varira.

- Podna konstrukcija

- Dodatni izlaz iz skloništa – izvan zone urušavanja (h/2 vidine građevine)

-Dijelovi skloništa (ulaz, rezervni izlaz, boravak, instalacije...)

-Topli/ Hladni krov– Topli krov je bez zračnog sloja, Hladni sa zračnim slojem

-Karte buke – rade se u prostornim planovima, na kojima se označavaju zone prema jakosti buke na određenom prostoru

-Koliko zona buke ima? 5 zona prema namjeni objekata, određuje se koja je max razina buke za određenu zonu za dan i za noć (u pravilniku o max dopuštenim razinama buke u prostorijama di ljudi rade i borave)

-Kako se koristi prirodno lomljeni kamen u zgradarstvu? (priklesan radi lakše ugradnje)

-Što je referentna(ekvivalentna) razina buke? Kako se mjeri i kada? (mjeri se 3x15min tokom dana) Kojim propisima je regulirana razina buke?

-Kad se prema Eurokodu skida oplata sa stropova (inače 28 dana, ali prema Eurokodu za 10)

NEKA PITANJA

GRAĐEVNA-Da li troškovnik treba imati navedene cijene? Od čega se sastoji, za koje se građevine radi, čemu služi?-Uvjeti za građenje građevine? Što su osnovni pokazatelji uvjeta? – jesu to oni lokacijski uvjeti?-Koje su obveze šefa gradilišta? Šta mora sve imati na gradilištu? – tko je šef, jel to glavni ing, ing, voditelj gradilišta ili netko 4. i je li odgovor na što sve treba imati- treba nabrojati dokumentaciju na gradilištu?-Plan uređenja gradilišta, što mora biti predviđeno količinski u opisnom dijelu?

ZGRADARSTVO-Koliki je maksimalni broj etaža kod betonskih konstrukcija?-Eurokod 6. Usporedi stari pravilnik s Eurocodom 6, koja je razlika?-Razlika propisa i pravilnika?- Maksimalna dopuštena razina buke u prostorijama gdje borave ljudi. – 45 dcb za dan, 35 dcb za noć – stacionarni izvori buke, 60 dcb za dan, za noć ??? – nestacionarni izvori buke. –šta su jedni, a šta drugi?- Postavljanje terazza.- Kad se nešto smatra obiteljskom kućom? (mada novi zakon OPUIG više to ne spominje)?- Gdje piše da je zid sagrađen sukladno pravilima?

TEHNIČKA- Kako izgleda certifikat unutarnje kontrole?-Koje su temeljne razlike između tehničkog propisa i PBAB i Eurokoda?- Koliko je predvidivo gdje je voda, je li voda agresivna ili ne?-Duktilnost tla.- Nesavršenosti štapa.

RAD- Koje ozljede na radu se smatraju teškim a koje lakim?- Tko vrši osposobljavanje za prvu pomoć (medicina rada i crveni križ)?-Popis propisa ZNR.