Stručni Ispit Za Građevinare i Arhitekte - Odgovori Na Pitanja s Rokova

Odgovori na pitanja s grupe Struni ispit za graevinare od 01.01.2013. do 01.03.2015.

Napomene autora vezane uz ove odgovore:

Veina odgovora preuzeta je iz skripte Paladin i Juki, jedan manji dio iz skripte Kova i velika zahvala ide njima na njihovim skriptama. Na ostala sam sam odgovarao iz literature, s interneta i iz vlastitog znanja.

Podruja koja su sadrana su osnove tehnike regulative, zatita od poara, zatita na radu, tehnika regulativa gradnje i ue podruje struke zgrade. Budui da sam polagao ue podruje struke Zgrade, nisam radio odgovore za ostala podruja jer nisam htio neto krivo odgovarati. Ali, povadio sam sva pitanja tako da netko drugi moe pronai sve odgovore. Ta pitanja potraite u drugoj polovici ovog dokumenta pod naslovom Popis pitanja s rokova od 01.01.2013. do 01.03.2015.

Pitanja unutar podruja nisu poredana po nekom posebnom redu, nego kako su se pojavljivala dok sam ih vadio iz pitanja s grupe. Zbog toga su pitanja iz slinih podruja tako porazbacana.

Neka pitanja su uestalija i javljaju se na skoro svakom roku, a neka su se pojavila samo jednom. Da bi vidjeli uestalost pojedinog pitanja pogledajte koliko se puta javljalo u dokumentu Popis pitanja s rokova od 01.01.2013. do 01.03.2015. koji se nalazi na kraju ovih odgovora.

Pitanja sam vadio i s rokova arhitekata i graevinara tako da ovi odgovori mogu pomoi i jednima i drugima. Ima nekoliko pitanja koja se ba odnose direktno na dio specifine literature za arhitekte i za njih nisam znao odgovor.

Na neka pitanja dan je opiran odgovor, zato to ima vie potpitanja vezano uz to pitanje, primjerice za energetski certifikat, vatrogasne pristupe i sl.

Neka pitanja se pojavljuju u vie poglavlja i namjerno sam ponovio odgovore u svakom poglavlju u kojem se pojavljuju.

Prema svojim iskustvima i prema iskustvima kolega, male su anse da vas se pita neto to nije obuhvaeno ovim pitanjima. Unato tomu, preporuam da ipak prvo dobro proete kroz skripte i kroz vanije zakone i pravilnike jer vam ovako pitanja nee ba puno pomoi u povezivanju i shvaanju gradiva. Pitanja vam najbolje mogu pomoi u zavrnoj fazi kad ste veinu svega nauili i kad trebate samo detaljno utvrditi ono gradivo koje se najee ispituje.

Odgovore sam pisao u najboljoj moguoj namjeri i ispriavam se ako mi se potkrala neka greka. Isto tako je i sigurno da e se s vremenom neki propisi promijeniti, a s njima i odgovori na pitanja, tako da imajte to u vidu kad uite po pitanjima.

elim vam puno sree na ispitu! Matej Mihi, mag.ing.aedif.

Osnove tehnike regulative odgovori na pitanja

1. Zgrada, graevina

Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne graevine. Graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih graevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugraenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao graenjem.

2. Temeljni zahtjevi

Mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u sluaju poara, zdravlje, higijena i okoli, sigurnost i pristupanost tijekom upotrebe, zatita od buke, gospodarenje energijom i ouvanje topline, racionalna upotreba prirodnih resursa. Dokazuju se u glavnom projektu.

3. Mehanika otpornost i stabilnost

Mehanika otpornost i stabilnost tako da optereenja koja na nju mogu djelovati tijekom izgradnje i uporabe ne mogu dovesti do: ruenja cijele graevine ili nekog njezinog dijela, velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv, oteenja na drugim dijelovima graevine, instalacijama ili ugraenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije, oteenja kao rezultat nekog dogaaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku.

4. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole

Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilae: 1. tri primjerka glavnog projekta 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s prostornim planom i drugim propisima 3. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je izraen prema stranim propisima 5. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima, i posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom 6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izraen u skladu s rjeenjem o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu 7. dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole i 8. dokaz da moe biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za graevinu za koju se izdaje lokacijska dozvola, investitor uz navedene dokumente, prilae: 1. lokacijsku dozvolu 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izraen i 3. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu posebnim uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda ako nisu izdane u roku

5. Sudionici u gradnji

Investitor, projektant, izvoa, nadzorni inenjer, revident

6. Revident

Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo. *Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u podruju kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom propisan od strane ministra, kao i poblie uvjete za davanje i oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta, a propisano pravilnikom od strane ministra. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee udovoljava zahtjevima po Zakonu, po posebnim zakonima i propisima donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

7. Kontrola projekata

Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo. *Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u podruju kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom propisan od strane ministra, kao i poblie uvjete za davanje i oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta, a propisano pravilnikom od strane ministra. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee udovoljava zahtjevima po Zakonu, po posebnim zakonima i propisima donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva Kontrola projekata se prema novom Zakonu o gradnji odnosi samo na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti.

8. Gradnja i graenje

Gradnja je projektiranje i graenje graevina te struni nadzor graenja. Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, zavrni te ugradnja graevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova graevina, rekonstruira, odrava ili uklanja postojea graevina.

Izradio: Matej Mihi, mag.ing.aedif. 1 / 15


9. Nadzorni inenjer

NADZORNI INENJER je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja. Nadzorni inenjer, odnosno glavni nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini. Kada na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke, investitor ili osoba koju on odredi duna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inenjera. *Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee. Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu radova. Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja: 1. nadzirati graenje tako da bude u skladu s graevinskom dozvolom, glavnim projektom, tipskim projektom, zakonom o gradnji, posebnim propisima i pravilima struke. 2. utvrditi ispunjava li izvoa i odgovorna osoba koja vodi graenje/pojedine radove uvjete 3. utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere 4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja odreenih dijelova graevine u svrhu provjere dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu i/ili drugih zahtjeva, i uvjeta predvienih glavnim projektom ili izvjeem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere graevnih proizvoda 5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoi, a investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije izvijestiti o poduzetim mjerama 6. sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine. Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba, odrediti nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti graenja graevine i to ako: 1. dokumentacijom nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugraenih graevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja 2. izvoa ili odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ne ispunjava propisane uvjete 3. iskolenje graevine nije obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere Provedba dunosti i nain otklanjanja nedostataka i nepravilnosti upisuje se u graevinski dnevnik. Struni nadzor graenja provodi se prilikom graenja svih graevina i izvoenja svih radova za koje se izdaje graevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. Struni nadzor graenja 4. i 5. skupine graevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti. Nain provedbe strunog nadzora graenja, obrazac, uvjete i nain voenja graevinskog dnevnika i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera propisuje ministar pravilnikom.

10. Koje dozvole sve postoje

Lokacijska, graevinska i uporabna.

11. Kako prepoznati gradilite, kako ga oznaavamo? Isto kod rekonstrukcije?

Gradilite moemo prepoznati po izvoenju graevinskih radova, ono je ograeno ogradom i oznaeno ploom. Kod rekonstrukcije je isto.

12. Kako mora postupiti nadzorni inenjer ako proizvod ne zadovoljava kvalitetom?

Upisati nedostatak u graevinski dnevnik, narediti zamjenu proizvoda i/ili uklanjanje dijela graevine. Ako ne utjee na temeljne zahtjeve moe ostati u dogovoru s investitorom za smanjenje cijene

13. Kada se moe poeti graditi? kakva mora biti gra. dozvola?

Graditi se moe na temelju pravomone graevinske dozvole ili izvrne graevinske dozvole na odgovornost investitora. Ako se ne izdaje g.d. onda prema potvrdi glavnog projekta. Prije graenja, mora se napraviti i prijava graenja.

14. to izvoa mora napraviti nakon to zavri graenje?

Mora napisati pisanu izjavu izvoaa.

15. Izvoa

IZVOA je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini. Graditi moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu. *Izvoa moe pristupiti graenju na temelju pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon to je prethodno izvrena prijava graenja. *Izvoa je duan graditi u skladu s graevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehnikim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome: 1. povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanje poslova 2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za graevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za graevinu 3. ugraivati graevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima 4. osigurati dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke, dokaze o sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine s temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom



izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 5. gospodariti graevnim otpadom nastalim tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom 6. oporabiti i/ili zbrinuti graevni otpad nastao tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom 7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine.

16. Treba li izvoa prisustvovati tehnikom pregledu? to radi?

Da, kao i svi ostali sudionici u gradnji. Odgovara na pitanja predstavnika javnopravnih tijela, upravnog tijela i neovisnih strunjaka.

17. Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita, voditelj radova. O emu ovisi koji je imenovan?

Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno pojedine radove. Inenjer gradilita, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu obveza iz Zakona. Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita. Glavni inenjer gradilita je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za meusobnu usklaenost provedbe obveza iz Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova. Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa, odnosno voditelj radova za odreenu vrstu radova. Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj radova mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu. Imenovanje voditelj/inenjer ovisi o skupini graevine (A do G, radovi H i I), a glavni ili ne o tome tko je glavni izvoa.

18. Akti na temelju kojih se gradi

Graevinska dozvola, potvrda glavnog projekta ili bez za jednostavne graevine i radove. Po starom je bilo i rjeenje o uvjetima graenja.

19. Rjeenje o uvjetima graenja

Prema starom zakonu, za kue do 400m2 i gospodarske do 600m2.

20. Prijava gradilita

Investitor je duan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti poetak graenja. U prijavi poetka graenja investitor je duan navesti klasu, urudbeni broj i datum izdavanja graevinske dozvole, izvoaa i nadzornog inenjera te uz prijavu priloiti dokaz da je u katastru formirana graevna estica, ako se gradi graevina za koju se odreuje graevna estica. *Prije poetka graenja investitor je duan osigurati provedbu iskolenja graevine.

21. Uporabna dozvola, za koje graevine se izdaje, to se prilae zahtjevu

Izgraena graevina, odnosno rekonstruirana graevina moe se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon te se moe donijeti rjeenje za obavljanje djelatnosti u toj graevini prema posebnom zakonu, nakon to se za tu graevinu izda uporabna dozvola. Prethodno se ne odnosi na graevine i radove na postojeoj graevini odreene pravilnikom o jednostavnim graevinama koje nisu namijenjene obavljanju djelatnosti ili se prema posebnim propisima ne evidentiraju u katastru. Graevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Izdaje se za sve graevine za koje se izdaje graevinska dozvola, za graevine za obavljanje djelatnosti i za graevine koje se moraju evidentirati u katastru. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik graevine i prilae: 1. fotokopiju graevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za graevinu koja se moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta 2. podatke o sudionicima u gradnji 3. pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine 4. zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine 5. izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s geodetskim projektom 6. geodetski elaborat za evidentiranje graevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim graevinama, ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru 7. izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina smjetena na graevnoj estici u skladu s elaboratom o iskolenju, ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt i 8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske uinkovitosti. Stranka u postupku izdavanja uporabne dozvole je investitor, odnosno vlasnik graevine na iji je zahtjev pokrenut postupak izdavanja te dozvole. Izdavanje uporabne dozvole Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na temelju graevinske dozvole izdaje se u roku od 8 dana od dana obavljenoga tehnikog pregleda ako se utvrdi da je: 1. priloena propisana dokumentacija 2. graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta odreenih graevinskom dozvolom 3. graevina prikljuena na prometnu povrinu i druge graevine i ureaje komunalne ili druge infrastrukture odreene graevinskom dozvolom i 4. su privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita dovedeno u uredno stanje.



22. Ugovor o graenju

Dio obavezne dokumentacije na gradilitu Ugovorom o djelu izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, kao to je izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakva fizikog ili umnog rada i sl., a naruitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvom zemljitu, odnosno na postojeoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. Ugovor o graenju mora biti sklopljen u pisanom obliku. Izvoa je duan omoguiti naruitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine, kakvoe i sukladnosti ugraenih proizvoda. Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova izvoa mora imati pisanu suglasnost naruitelja. Cijena radova moe se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu graevinu (ukupno ugovorena cijena)

23. Energetski certifikat

Energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji je potrebno koristiti energiju za odravanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom, osim za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu odravanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne povrine manje od 50 m te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama. Energetskim certifikatom se predouju energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela. Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva. Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasnitva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlatena osoba U energetski certifikat, kupac ili unajmljiva zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu. Ovlatenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo (Detaljnije u UPS Zgrade i TRG)

24. Tipski projekt

Za predgotovljene dijelove graevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Tipski projekt moe biti sastavni dio pojedinog projekta koji su dio glavnog projekta. Protiv rjeenja za tipski projekt i rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za donoenje tog rjeenja te rjeenja o obustavi postupka ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. Tipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio graevinske dozvole ne moe se rabiti ako se promijeni propis u skladu s kojim je tipski projekt izraen. Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim rjeenjima o tipskom projektu.

25. Razlika tipskog i glavnog projekta

Za tipski projekt je ve dokazano da zadovoljava temeljne, posebne i ostale zahtjeve i uvjete, ZoG i ostale propise pa ih nije potrebno jo jednom dokazivati dok se glavnim projektom dokazuje zadovoljavanje tih zahtjeva. Tipski projekt nije odreen lokacijom pa za razliku od glavnog projekta ne zadovoljava lokacijske uvjete.

26. Izjava o svojstvima

Proizvoa izdaje izjavu o svojstvima ako su provedene i/ili se provode skupine radnji odreene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava ako je utvrdio da je sukladnost dokazana.

27. Etapno i fazno graenje

Etapno graenje je graenje pojedinih graevina od kojih se sastoji sloena graevina odreenih lokacijskom dozvolom, a za koje se graevine izdaju posebne graevinske dozvole Fazno graenje je graenje graevine po njezinim dijelovima odreenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne graevinske dozvole

28. Skupine graevina

Graevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom razvrstavaju u pet skupina: 1. skupina graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja 2. skupina graevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu 3. skupina graevine za koje se utvruju posebni uvjeti 4. skupina graevine za koje se utvruju uvjeti prikljuenja, a ne utvruju se drugi posebni uvjeti 5. skupina graevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu. U sluaju ispunjavanja vie uvjeta ili sumnje, pri utvrivanju skupine za graevinu se primjenjuje zahtjevnija skupina.



29. Program kontrole i osiguranja kvalitete, to u njega ide, gdje nai to treba sadravati

Program kontrole i osiguranja kvalitete iz definiran je u glavnom projektu i moe se odnositi na: 1.dokazivanje uporabljivosti graevnog proizvoda izraenog na gradilitu za potrebe tog gradilita (upuuje na normu) 2.dokazivanje kvalitete proizvoda izraenog u tvornikoj proizvodnji (dokazi da je proizvod u skladu s tehnikom specifikacijom) Njegov sadraj je odreen u tehnikom propisu o graevnim proizvodima

30. Privremene graevine

Privremene graevine na gradilitu za potrebe gradilita i privremene graevine za obranu od katastrofa Privremene graevine i oprema gradilita moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zatite od poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i okolia. Gradilite mora imati ureene instalacije u skladu s propisima. Privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita u uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole U sluaju neposrednog ugroavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih dogaaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez graevinske dozvole mogu se graditi graevine koje slue sprjeavanju djelovanja tih dogaaja, odnosno otklanjanju tetnih posljedica. Graevina iz posebnih sluajeva graenja mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja dogaaja ukloniti, a u sluaju potrebe trajnog zadravanja graevine iz posebnih sluajeva graenja za istu se mora ishoditi graevinska dozvola.

31. Tehniki pregled

Tehniki pregled obavlja se u svrhu utvrivanja izgraenosti graevine u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za graevinu koja se moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta. Investitor/vlasnik graevine duan je omoguiti provedbu tehnikog pregleda i na tehnikom pregledu dati na uvid dokumentaciju na gradilitu, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju. Investitor/ vlasnik graevine duan je predstavniku javnopravnog tijela pozvanom na tehniki pregled koji nije prisustvovao tom pregledu omoguiti pregled graevine i uvid u dokumentaciju (glavni projekt i graevinska dozvola) i nakon tehnikog pregleda, radi davanja miljenja u propisanom roku. Na tehniki pregled pozivaju se sudionici u gradnji, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno graevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu idejnog ili glavnog projekta i po potrebi neovisni strunjaci koje odredi tijelo graditeljstva. Iznimno, na tehniki pregled graevine 4. i 5. skupine te graevina i radova odreenih pravilnikom o jednostavnim graevinama poziva se investitor i drugi sudionici u gradnji. Tehniki pregled se moe odrati bez sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se nisu odazvali pozivu. O obavljenom tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se obvezno unosi obrazloeno miljenje predstavnika javnopravnog tijela o izgraenosti graevine u skladu s graevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji je u nadlenosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjetima koje je to tijelo utvrdilo, a po potrebi i miljenja, odgovori i objanjenja sudionika u gradnji i neovisnog strunjaka s tim u vezi. Ako predstavnik javnopravnog tijela nije prisustvovao tehnikom pregledu niti je u roku od 8 dana od dana odreenog za obavljanje tehnikog pregleda dostavio tijelu graditeljstva miljenje, smatrat e se da je miljenje toga tijela dano te da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji je u nadlenosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjetima koje je utvrdilo to tijelo. Ako se na tehnikom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg graevina ne ispunjava jedan ili vie temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta ili drugih uvjeta odreenih graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, a taj se nedostatak moe otkloniti bez izmjene i/ili dopune graevinske dozvole, odnosno glavnog projekta, odreuje se primjereni rok za otklanjanje takvog nedostatka koji ne moe biti dui od 90 dana. Investitor je duan obavijestiti tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavka tehnikog pregleda.

32. to radi tijelo nakon izdane uporabne dozvole

Po novom zakonu po slubenoj dunosti alje je u katastar, a ne preputa to investitoru

33. Lokacijska dozvola, za to se izdaje, to se prilae zahtjevu

Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima. Upravni akt je akt koji podlijee upravnom sporu. Protiv upravnog akta moe se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu. Za graenje graevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju zakona koji je vaio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje se graevinska dozvola na temelju ovoga Zakona, ako to zatrai investitor i ako lokacijska dozvola nije prestala vaiti. Sastavni dio lokacijske dozvole je idejni projekt. *Lokacijska dozvola se izdaje za: 1. eksploatacijsko polje, graenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvoenja rudarskih radova, skladitenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geolokim strukturama 2. odreivanje novih vojnih lokacija i vojnih graevina 3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem 4. etapno i/ili fazno graenje graevine 5. graenje na zemljitu, odnosno graevini za koje investitor nije rijeio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlatenja.



*Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole (LD) Postupak izdavanja LD pokree se na zahtjev zainteresirane stranke kada se prilae: 1. tri primjerka idejnog projekta 2. izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom 3. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta ako isti nisu utvreni u roku propisanom ovim Zakonom 4. rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu i 5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim propisima.

34. Idejni projekt

*IDEJNI PROJEKT je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, kojima se: 1. daju osnovna oblikovnofunkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru/idejnotehniko rjeenje 2. prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i 3. odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva za graevinu. Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajui nain sadravati sve podatke potrebne za izdavanje lokacijske dozvole (lokacijske uvjete) te mora biti izraen na nain iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehnika rjeenja u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i posebnim propisima kojima se ureuje zatita okolia i prirode.

35. to je norma

Norma ili standard je pisani dokument koji sadri niz precizno i saeto danih definicija, tehnikih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuju materijale, proizvode, procese ili sustave. Norma ovisno o prihvaanju, moe imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status. Same po sebi norme nisu obavezne ali se zakonom i tehnikim propisima moe odrediti obavezno potivanje pojedinih normi. Izrauje ih hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod za norme (HZN). Norma je isprava za opu i viekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja sadri pravila, upute ili obiljeja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jami najbolji stupanj ureenosti u odreenim okolnostima. Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati. Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.

36. Komunalni doprinos

Komunalni doprinosi su novana javna davanja koja se plaaju za graenje i koritenje objekata i ureaja komunalne infrastrukture Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave Komunalni doprinos plaa vlasnik graevne estice na kojoj se gradi graevina, odnosno investitor Plaanjem komunalnog doprinosa vlasnik graevne cestice, odnosno investitor sudjeluje u podmirenju trokova izgradnje objekata i ureenja komunalne infrastrukture

37. Tehniki propis

Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju temeljni zahtjevi za graevinu (bivi bitni), tehnika svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem. Tehnike propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama. OBAVEZNI SU.

38. Iskolenje

Iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi graevine koja e se graditi, na teren unutar graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlateni inenjer geodezije sukladno posebnom propisu

39. Rekonstrukcija

Rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini kojima se utjee na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu graevinu ili kojima se mijenja usklaenost te graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.), odnosno izvedba graevinskih i drugih radova na ruevini postojee graevine u svrhu njezine obnove

40. Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe

Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oteenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao to su proklizavanje, pad, sudar, opekline, elektrini udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, graevine moraju biti projektirane i izgraene vodei rauna o pristupanosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti.

41. Zadae arhitektonske struke

Zadae arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata su: osiguravanje cjelovitosti i meusobne usklaenosti svih projekata za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, izrada arhitektonskih projekata za zgrade te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama, izrada trokovnika projektiranih radova u okviru zadaa za koje je arhitektonska struka ovlatena za projektiranje, izrada projekata krajobraznog ureenja za sve graevine, izrada arhitektonskog snimka izvedenog stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,



utvrivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, s izradom dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva u okviru zadaa za koje je arhitektonska struka ovlatena za projektiranje, izrada dijelova projekta uklanjanja za sve graevine, u okviru zadaa za koje je arhitektonska struka ovlatena za projektiranje, izrada snimka postojeeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, nostrifikacija arhitektonskih projekata.

42. Projektant

PROJEKTANT je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je graevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt. (1) Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata odgovoran je glavni projektant. (2) Glavni projektant moe biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta. (3) Glavni projektant koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom moe prilikom izrade projekta biti koordinator zatite na radu. Glavnog projektanta odreuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba odreena tim ugovorom. Projektant moe istovremeno biti i koordinator zatite na radu I, ako zadovoljava propisane uvjete.

43. Pokusni rad, kad se mora predvidjeti

Ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za graevinu pokusnim radom, investitor je obvezan poetak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje je utvrdilo posebne uvjete s tim u vezi. U sluaju pokusnog rada investitor je duan ispitivanje povjeriti osobi koja za to ispunjava uvjete propisane posebnim propisom. Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predvieni i obrazloeni glavnim projektom. Vrijeme trajanja pokusnog rada ne moe biti due od godine dana.

44. Lokacijska informacija

(Pitanje specifino za arhitekte pa nisam znao odgovor)

45. Informacijski sustav prostornog ureenja


46. U koju skupinu spada obiteljska kua u sklopu koje je frizerski salon

U 3. skupinu jer je potrebno ishoditi posebne uvjete ZNR, tonije potrebno je izraditi elaborat zatite na radu jer je to onda graevina za obavljanje djelatnosti. Inae je obiteljska kua u 4. skupini.

47. Sadraj idejnog projekta

Opi i tehniki dio. Opi dio sadri: 1. naslovnu stranicu idejnog projekta, 2. popis svih projektanata i suradnika koji su sudjelovali u izradi idejnog projekta i 3. sadraj mape. Tehniki dio idejnog projekta, ovisno o vrsti i namjeni zahvata u prostoru, sadri: 1. jedinstveni opis zahvata u prostoru koji sadri tekstualni opis i grafiki prikaz zahvata u prostoru, 2. tehniki opis zahvata u prostoru kojim se odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva za graevinu, 3. podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova, ako je potrebno, 4. geodetski projekt, ako je potreban, 5. tehniko rjeenje privremene graevine, koje sadri tekstualni i grafiki dio, ako je potrebno za provedbu zahvata u prostoru.

48. Prostorni planovi, podjela, tko ih donosi

Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i opina. Donose se na dravnoj razini, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. Donose ih upravna tijela zaduena za poslove prostornog ureenja PROSTORNI PLANOVI: 1. Dravne razine Dravni plan prostornog razvoja Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja 2. Podrune (regionalne) razine Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja 3. Lokalne razine Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine Generalni urbanistiki plan Urbanistiki plan ureenja



49. Posebni uvjeti, koga moemo pitati koji nam trebaju

a) Utvrivanje posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola - Posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole. Javnopravno tijelo duno je na zahtjev investitora utvrditi posebne uvjete za graenje graevine prikazane u glavnom projektu, izdati potvrdu glavnog projekta ili zahtjev za njihovo utvrivanje rjeenjem odbiti u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva. Ako je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo, umjesto posebnih uvjeta, izdaje potvrdu glavnog projekta. Ako glavni projekt nije izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo duno je u posebnim uvjetima navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg pitanja projekt nije usklaen s posebnim propisom, odnosno uvjetima. b) Potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se izdaje lokacijska dozvola Potvrdom glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola potvruje se da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom. Potvrda glavnog projekta izdaje se prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole. Moemo pitati tijelo graditeljstva od kojih javnopravnih tijela moramo traiti posebne uvjete.

50. Zahvati u prostoru koji se ne smatraju graenjem

Zahvati u prostoru koji nisu graenje su svi zahvati u prostoru u kojima se nita ne gradi. Primjerice, to su objekti i ureaji za uzgoj marikulture, trajno privezani pontoni uz rijenu ili morsku obalu, sportska letilita bez graevina.

51. Geodetski projekt

Geodetskim projektom (GP) se prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te oblik i veliina graevne estice ije se formiranje odreuje lokacijskom dozvolom. GP se izrauje kao zasebni dio idejnog projekta. Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole meusobno se usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje graevne estice u katastru, iskolenje graevine i evidentiranje graevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar. Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se ureuje dravna izmjera i katastar nekretnina parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu katastarskih estica zgrada i drugih graevina. Izrauje ga ovlateni inenjer geodezije Dio je idejnog projekta ili glavnog projekta ako se ishouje lokacijska dozvola.

52. Prostorni planovi

Prostorni planovi su Dravni plan prostornog razvoja, prostorni planovi podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja, prostorni plan upanije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja, prostorni plan ureenja grada, odnosno opine, generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja.

53. Graevine prije 1968.

Smatra se da sve to je izgraeno do 1968. da je legalno izgraeno. Tad je napravljen prvi ortofoto snimak.

54. Jednostavne graevine i radovi

Jednostavne i druge graevine te radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez graevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta, graevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave poetka graenja i struni nadzor graenja tih graevina, odnosno izvoenja radova. U projektiranju i graenju graevina te izvoenju radova iz stavka 1. ovoga lanka investitor, projektant i izvoa duni su pridravati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom. (1) Glavni projekti iz lanaka 4. i 5. ovoga Pravilnika za graenje graevina za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (graevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili graevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru), osim projekta iz lanka 5. podstavka 5. ovoga Pravilnika, moraju sadravati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima. (2) Na izdavanje potvrda iz stavka 1. ovoga lanka i na utvrivanje posebnih uvjeta koje prethodi izdavanju tih potvrda, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o gradnji kojima je ureeno utvrivanje posebnih uvjeta i izdavanje potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola. (3) Investitor je duan prijaviti poetak graenja graevina iz lanka 4. ovoga Pravilnika i izvoenja radova iz lanka 5. ovoga Pravilnika sukladno Zakonu o gradnji. (4) Struni nadzor graenja provodi se nad graenjem, graevina iz lanka 4. ovoga Pravilnika i nad izvoenjem radova iz lanka 5. ovoga Pravilnika, za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (graevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili graevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru). Graevine bez GD: Pomona graevina koja se gradi na g.estici i za potrebe glavne zgrade(cisterna, septika jama, nadstrenica do 15m2), ograda do visine 2,2m, potporni zid visine do 1m, pjeaka staza, privremene graevine za potrebe gradilita (osim betonare, asfaltne baze, dalekovoda, transformatora), grobnica, graevine za stoku, kiosk, nadstrenica na stanici, pano do 12m2, komunalna oprema (klupa, ko za smee,) Radovi bez GD: radovi odravanja i hitnih popravaka, ugraivanje sustava grijanja/hlaenja do 30 kW, zamjena prozora i vrata, ureenje g.estice, radovi na prikljuku na infrastrukturu, radovi na omoguavanju pristupanosti osobama smanjene pokretljivosti.



Graevine po GP: Pomona graevina koja se gradi na g.estici i za potrebe glavne zgrade(pomona zgrada jedne etae do 50m2, podzemni spremnik goriva, bazen povrine do 100m2, sunani kolektori i fotonaponski paneli), igralita, ograda via od 2,2m, potporni zid vii od 1m, pjeaki most do 3m raspona, graevina za sigurnost prometa (signalizacija). Radovi po GP: radovi kojima se poboljava ispunjavanje temeljnih zahtjeva, radovi kojima se mijenja namjena prostora, radovi odravanja kojima se utjee na temeljne zahtjeve, izvoenje krovnih kuica, zavravanje nezavrene zgrade, zamjena dijelova vanjskog omotaa ili koji su dio tehnikog sustava zgrade.

55. Kada je potrebno definiranje graevne estice a kada obuhvata u prostoru


56. Vrste projekata

Idejni (ZoPU), glavni, tipski, izvedbeni, projekt uklanjanja (svi ostali su definirani u ZoG)

57. Glavni projekt

Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu te drugih propisanih i odreenih zahtjeva i uvjeta. a) Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrauje se u skladu s lokacijskim uvjetima odreenim tom dozvolom, posebnim uvjetima koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, posebnim propisima, ovim Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te pravilima struke. b) Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrauje se u skladu s uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima, ovim Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te pravilima struke. Glavni projekt ovisno o vrsti graevine i radova sadri: 1. arhitektonski projekt 2. graevinski projekt 3. elektrotehniki projekt 4. strojarski projekt i 5. geodetski projekt (za graevinsku dozvolu, a samo kada se ne izdaje lokacijska dozvola)

58. to je bitno za elaborate?

Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. U njima se tehnoloki ralanjuje i obrazlae neki predmet. Dijelovi glavnog projekta upuuju na podatke iz elaborata.

59. Za to se sve moe koristiti tipski projekt?

Tipski projekt moe se koristiti za dijelove pojedine graevine, sklopove graevine i za cijele graevine (primjer su tipski projekti novih kua koje se grade za ljude kojima su poplave unitile kue, jer se par stotina objekata gradi na temelju desetak razliitih projekata).

60. Upravni akt

Upravni akt znai da postoje stranke u postupku, uz mogunost uvida i mogunost albe. Upravni akt je akt koji podlijee upravnom sporu. Protiv upravnog akta moe se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu. Graevinska dozvola, lokacijska dozvola, vodopravni uvjeti i vodopravna dozvola su upravni akti.

61. Sloena graevina

Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina.

62. Uvjeti za odgovorne osobe za izvoenje radova

Za glavnog inenjera gradilita i inenjera gradilita za graevinu iz skupine A moe se imenovati osoba koja ima najmanje 5 godina radnog iskustva u struci i koja je: uspjeno zavrila preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij kojim se stjee akademski naziv magistar inenjer odgovarajue struke, uspjeno zavrila specijalistiki diplomski struni studij kojim se stjee struni naziv struni specijalist inenjer odgovarajue struke ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ilina drugi nain, propisan posebnim propisom, stekla stupanj obrazovanja koji odgovara stupnju obrazovanja iz podstavka 1. ili 2. ovoga stavka odgovarajue struke. Za glavnog inenjera gradilita i inenjera gradilita za graevinu iz skupine B, osim osobe iz stavka 1. ovoga lanka, moe se imenovati i osoba koja ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koja je uspjeno zavrila ili na drugi nain, propisan posebnim propisom, stekla stupanja obrazovanja iz stavka 1. ovoga lanka. Za glavnog inenjera gradilita i inenjera gradilita za graevinu iz skupine C, D, E, F i G, osim osobe iz stavka 1.i 2. ovoga lanka, moe se imenovati i osoba koja ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koja je: uspjeno zavrila studij kojim se stjee struni naziv struni prvostupnik (baccalaureus) inenjer ili akademski naziv sveuilini prvostupnik (baccalaureus) inenjer, odgovarajue struke, uspjeno zavrila studij kojim se stjee struni naziv struni pristupnik inenjer odgovarajue struke ili na drugi nain, propisan posebnim propisom, stekla stupanj obrazovanja koji odgovara stupnju obrazovanja iz podstavka 1. ili 2. ovoga stavka odgovarajue struke.



63. Graevinski dnevnik

(1) Graevinski dnevnik je dokument o tijeku graenja kojim se dokazuje usklaenost uvjeta i naina graenja, odnosno izvoenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta, Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila struke. Graevinski dnevnik se vodi na hrvatskom jeziku latininim pismom. (1) O graenju graevine, odnosno o izvoenju pojedinih radova za koje je potrebna graevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, drugi akt na temelju kojeg se moe zapoeti s graenjem te prilikom graenja graevina i izvoenja radova za koje je posebnim propisom kojim su ureene jednostavne i druge graevine propisana obveza prijave poetka graenja, izvoa je obvezan voditi graevinski dnevnik. (2) Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, graevinski dnevnik vodi glavni izvoa. (1) Graevinski dnevnik se vodi tijekom graenja za cijelu graevinu od dana poetka pripremnih radova do dana zavretka graenja. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, graevinski dnevnik se vodi i za dijelove sloene graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju etapnog graenja i/ili dijelove graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju faznog graenja graevine. (1) Graevinski dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi graenje. (2) Zasebni dio graevinskog dnevnika vodi odgovorna osoba koja vodi graenje pojedinanoga tehnikoga i/ili funkcionalnog sklopa koji je sastavni dio cjelovite graevine odnosno osoba koja vodi pojedine radove. (3) Graevinski dnevnik odnosno zasebni dio graevinskog dnevnika moe voditi i osoba koju upisom u dnevnik odredi odgovorna osoba iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga lanka. (4) Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, a osim graevinskog dnevnika iz lanka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika se vode i zasebni dijelovi graevinskog dnevnika, onda graevinski dnevnik iz lanka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika vodi glavni inenjer gradilita, a zasebne dijelove graevinskog dnevnika vode inenjeri gradilita odnosno voditelji radova. (1) Osoba koja vodi graevinski dnevnik svakodnevno upisuje podatke o usklaenosti i odstupanjima od uvjeta i naina graenja, odnosno izvoenja pojedinih radova u odnosu na pretpostavke i zahtjeve iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta i tehnikih propisa, a osobito podatke o: 1. prispijeu projekata odnosno njihovih dijelova, prema kojima se gradi graevina, te o njihovim izmjenama i dopunama, 2. prispijeu i porijeklu graevnih proizvoda i opreme koje se ugrauje s dokazima o njihovoj uporabljivosti, 3. vremenskim i drugim uvjetima bitnim za izvoenje radova, 4. predloenim odnosno poduzetim mjerama usklaenja uvjeta za izvoenje radova, 5. obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame odnosno tla, skela, oplate, armature, izvedba probne dionice i dr.), ugraenih proizvoda i opreme. (2) Osoba iz stavka 1. ovog lanka obvezno upisuje u graevinski dnevnik i podatke o iskolenju graevine i dokumentu na temelju kojeg je iskolenje provedeno, te, odmah po nastanku promjene, podatke koji se odnose na izmjene i dopune graevinske dozvole, kao i podatke o promjenama sudionika u gradnji i tijeka graenja odnosno izvoenja pojedinih radova. (3) Nadzorni inenjer upisom u graevinski dnevnik: 1. utvruje usklaenost iskolenja s dokumentom na temelju kojeg je iskolenje provedeno i odobrava poetak izvoenja radova na graevini, 2. ocjenjuje usklaenost pregledanih izvedenih radova sa zahtjevima iz glavnog, tipskog i/ili izvedbenog projekta te tehnikih propisa, 3. odreuje provedbu kontrolnih postupaka i druge podatke koji su u vezi s provedbom kontrolnih postupaka, 4. podatke o rezultatima kontrolnih postupaka s komentarom o usklaenosti tih rezultata s rezultatima koji se oekuju prema glavnom projektu, 5. mjere koje poduzima u skladu s lancima 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika kojima odobrava odnosno zabranjuje nastavak radova te odobrava, odnosno odreuje nain otklanjanja utvrenih nepravilnosti. 6. odobrava nastavak radova, 7. odobrava ugradnju graevnih proizvoda i opreme ako je u skladu s posebnim propisom utvreno da su uporabljivi. (4) Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor prema posebnom propisu upisuju u graevinski dnevnik podatke o obavljenom pregledu i nalazu.

64. Pisana izjava izvoaa

Pisana izjava izvoaa sadri: naziv graevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj i datum izdavanja graevinske dozvole u skladu s kojom je graevina izgraena, podatke o izvoau (naziv i sjedite odnosno ime i adresu te OIB), podatke o inenjeru gradilita odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi graenje (ime i prezime), popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o odgovarajuem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu kojima su dana tehnika rjeenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za voenje tih radova, izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za graevinu, te lokacijskih uvjeta, izvjee o izvoenju radova i ugraivanju graevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehnike upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima odravanja graevine s obzirom na izvedeno stanje graevine, ugraene graevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviene uvjete, s uputama o provedbi radnji odravanja, podatke o izmjenama tijekom graenja u odnosu na glavni projekt, te podatke o izmjenama i/ili dopunama graevinske dozvole, oitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom gradnje, te o njihovom utjecaju na uporabljivost graevine, druge znaajne podatke, ovisno o vrsti graevine i izvedenim radovima (uvoenje u posao, podatke o dokumentu o udruivanju izvoaa koji su se u skladu s posebnim propisom udruili za izvoenje graevine, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl). (1) Pisanu izjavu izvoaa daju svi izvoai koji su sudjelovali u graenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon to zavre s izvoenjem radova na graevini.



(2) Izjave iz stavka 1. ovoga lanka do podnoenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole uva inenjer gradilita ili druga odgovorna osoba koja vodi graenje, odnosno glavni inenjer gradilita kada je imenovan. U sluaju kada je odreen izvoa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova (u daljnjem tekstu: glavni izvoa) pisana izjava glavnog izvoaa sadri podatke o graevini i graevinskoj dozvoli, podatke o glavnom izvoau (naziv i sjedite odnosno ime i adresu te OIB), podatke o glavnom inenjeru gradilita (ime i prezime), izjavu o cjelovitosti i meusobnoj usklaenosti radova, te popis pisanih izjava svih izvoaa koji su sudjelovali u graenju graevine. (1) Istinitost i tonost izjava, podataka, izvjea i oitovanja potvruje inenjer gradilita odnosno glavni inenjer gradilita potpisom pisane izjave izvoaa odnosno glavnog izvoaa. (2) Glavni inenjer gradilita supotpisuje i sve izjave izvoaa koji su sudjelovali u graenju.

65. Dokumentacija na gradilitu

1. rjeenje o upisu u sudski registar, obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja 2. ugovor o graenju sklopljen izmeu investitora i izvoaa 3. akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita, odnosno voditelja radova 4. ugovor o strunom nadzoru graenja sklopljen izmeu investitora i nadzornog inenjera 5. graevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za graevine i radove odreene pravilnikom o jednostavnim graevinama 6. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim Zakonom ili ugovoreno 7. izvjee o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano 8. graevinski dnevnik 9. dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke, dokaze o sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 10. elaborat iskolenja graevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta, odnosno idejnog projekta i 11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji ureuju gospodarenje otpadom. Dokumentaciju nakon zavretka graenja duan je trajno uvati investitor, odnosno vlasnik graevine.

66. Rokovi za dovrenje graevina po skupinama

Zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i ureenja graevne estice biti dovrena u sljedeem roku: zgrada 1. skupine u roku od deset godina zgrada 2. i 3. skupine u roku od sedam godina zgrada 4. skupine u roku od pet godina zgrada 5. skupine u roku od tri godine. Rokovi poinju tei od dana prijave poetka graenja i ne odnose se na zgrade koje su pojedinano zatieno kulturno dobro. Izmjena i/ili dopuna graevinske dozvole nije od utjecaja na propisane rokove

67. Dokaz pravnog interesa

Dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole smatra se: 1. izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava graenja na graevnoj estici ili graevini na kojoj se namjerava graditi 2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili e stei pravo vlasnitva ili pravo graenja 3. odluka nadlene vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasnitva ili pravo graenja 4. ugovor o ortatvu sklopljen s vlasnikom nekretnine iji je cilj zajedniko graenje 5. pisana suglasnost vlasnika zemljita, odnosno vlasnika postojee graevine 6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadanjem vlasniku nekretnine koji je investitor

68. Energetsko svojstvo zgrade

energetsko svojstvo zgrade je izraunata ili izmjerena koliina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristine uporabe zgrade, a koja meu ostalim ukljuuje energiju koja se koristi za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje.

69. Kada je potreban elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom?

Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske uinkovitosti prilae se elaborate alternativnih sustava opskrbe energijom.

70. Koji su alternativni sustavi opskrbe energijom?

Dizalica topline, geotermalni izvori, fotonaponske elije,

71. Iskaznica topline

Iskaznica topline je dokument koji pokazuje kolika je potronja energije zgrade i u koju skupinu ona spada, s dodatnim podatcima o zgradi.



72. Investitor

INVESTITOR je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina. Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. Investitor je duan osigurati struni nadzor graenja graevine, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. Investitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja prema posebnom zakonu. Fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati struni nadzor graenja ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij arhitektonske ili graevinske struke i ima poloeni struni ispit prema posebnom propisu. Fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi geodetski projekt koji je sastavni dio glavnog projekta ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij geodetske struke.

73. to sve znate o hrvatskim normama

Donosi ih hrvatski zavod za norme. Imaju oznaku HRN.

74. Rad inozemnih izvoaa u hrvatskoj

Imaju pravo raditi one graevine za koje imaju ovlatenje u svojoj matinoj dravi.

75. Dravni plan prostornog razvoja


76. Zakon o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima

Ovim se Zakonom ureuje obavljanje strunih poslova prostornog ureenja, poslova projektiranja i/ili strunog nadzora graenja, obavljanje djelatnosti graenja i obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje u svrhu osiguranja kvalitetnog, strunog i odgovornog obavljanja tih poslova i djelatnosti te postizanja drugih ciljeva odreenih posebnim propisima kojima se ureuje podruje prostornog ureenja, gradnje i graevnih proizvoda. Ovim se Zakonom ureuje i temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i lanstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inenjera graevinarstva, Hrvatskoj komori inenjera strojarstva i Hrvatskoj komori inenjera elektrotehnike (u daljnjem tekstu: komora). Obavljanje strunih poslova geodetske struke u vezi s prostornim ureenjem i gradnjom ureuje se posebnim zakonom.

77. Ugradnja

Ugradnja je izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio graevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu odvojiti od graevine

78. Temeljni sigurnosni zahtjevi

To su samo oni temeljni zahtjevi koji se odnose na sigurnost same graevine i njenih korisnika. Mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u sluaju poara, higijena, zdravlje i okoli, sigurnost i pristupanost tijekom uporabe.

79. Privremena uporabna dozvola i uporabna dozvola za dio graevine

Privremena uporabna dozvola Za graevinu za koju nema konanih rezultata ispitivanja u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine, a na tehnikom pregledu je utvreno da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom te da su provedeni svi kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine za sve radove tijekom graenja kada je ta obveza propisana ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisima ili odreena glavnim projektom, moe se izdati privremena uporabna dozvola. Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije dui od devedeset dana, a istekom tog roka prestaje vaiti, a u svrhu nastavka njezina koritenja, rada pogona, evidentiranja u katastru te obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu u toj graevini potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu. Uporabna dozvola za dio graevine Uporabna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati prije dovretka graenja cijele graevine i za dio graevine: 1. ako je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (koritenje mosta za pristup gradilitu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.) 2. ako se odreeni dio graevine moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine. Potreba za uporabnom dozvolom za dio graevine mora biti predviena glavnim projektom.

80. Odravanje

Odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini radi ouvanja temeljnih zahtjeva za graevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena.



81. Elaborati uz glavni projekt

Elaborat je pismeni sastavak u kojemu se neki predmet temeljito struno ralanjuje i obrazlae. Izradi glavnog projekta i pojedinih projekata koje sadri prethodi izrada elaborata: 1. krajobraznog elaborata 2. geomehanikog elaborata 3. prometnog elaborata 4. elaborata tehnikotehnolokog rjeenja 5. elaborata zatite od poara 6. elaborata zatite na radu 7. elaborata zatite od buke 8. konzervatorskog elaborata 9. drugog potrebnog elaborata.

82. Naini osiguranja naplate izvedenih radova

Mogui naini obrauna: po stvarno izvedenim koliinama, po fazama, paualno, fiksni mjeseni iznosi. Ili se misli na naine naplate koji se definiraju ugovorom o gradnji pa bi u tom sluaju odgovor bio bankovne garancije. (nisam siguran na to se misli pod pitanjem pa nisam siguran niti u odgovor)

83. Rudarska postrojenja, kakav je postupak za njih?

Za graenje takvih objekata potrebno prvo ishoditi lokacijsku dozvolu, te e ona posluiti tijelima koja izdaju posebnu dozvolu prema posebnim propisima kojima se ureuje graenje takvih objekata

84. Pravo slunosti

Slunost je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari koje ovlauje svojega nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari (posluna stvar) ma ija ona bila, a njezin svagdanji vlasnik je duan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje neto proputati. Kako je nositelj prava slunosti ovlaten sluiti se poslunom stvari, odreuje se kod osnivanja prava slunosti. Ako se slunost osniva na temelju pravnoga posla, odreuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj ija je posluna stvar, ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti, odreuje se to tom odlukom, inae to odreuje zakon.

85. Lokacijski uvjeti

Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa odreuju lokacijskom dozvolom ili graevinskom dozvolom.

86. Graenje izvan graevinskih podruja

(1) Izvan graevinskog podruja moe se planirati izgradnja: 1. infrastrukture 2. graevina obrane 3. graevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji 4. graevina namijenjenih gospodarenju u umarstvu i lovstvu 5. podruja gospodarskog koritenja pomorskog dobra i ureenje plaa 6. istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina 7. asfaltnih baza, betonara i drugih graevina u funkciji obrade mineralnih sirovina unutar odreenih eksploatacijskih polja 8. kampova, golf igralita i drugih sportsko-rekreacijskih igralita na otvorenom s prateim zgradama 9. stambenih i pomonih graevina za vlastite (osobne) potrebe na graevnim esticama od 20 ha i vie i za potrebe seoskog turizma na graevnim esticama od 2 ha i vie 10. rekonstrukcija postojeih graevina. (2) Istraivanje ugljikovodika i geotermalne vode moe se planirati na svim prostorima na kojima za to u prostornim planovima ne postoje zapreke.

87. Kad treba biti oformljena graevna estica

Prije prijave gradilita.

88. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom i mora biti izraen u skladu s glavnim projektom. *Izvedbeni projekt se izrauje za graenje graevina 1. skupine te u sluaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta ili kada su to investitor i izvoa ugovorili ugovorom o graenju. Autorska prava na graevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i graenjem u skladu s tim projektom stjeu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

89. Stranke u postupku

Stranka u postupku graevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje graevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje graevinska dozvola.



Iznimno, stranka u postupku izdavanja graevinske dozvole za graenje graevine od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo je investitor, te vlasnik nekretnine za koju se izdaje graevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.

90. Uvid u spis predmeta


91. Suglasnost za obavljanje djelatnosti graditeljstva i koji su iznosi ugovorenih radova za koju kategoriju

Izvoa moe zapoeti obavljati djelatnost graenja samo ako ima suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja (u daljnjem tekstu: suglasnost), osim ako ovim Zakonom nije propisano drukije. Suglasnost za graenje graevina razvrstane u skupine A, B, C, D, E, F i G, odnosno za izvoenje radova razvrstane u skupine H i izdaje Ministarstvo. Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti. Izvoa ispunjava uvjete strune osposobljenosti i broja zaposlenika za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja odreene skupine graevina i za izvoenje radova na tim graevinama ako zapoljava: za skupinu A graevine javne namjene ija je ugovorena vrijednost vea od 7.000.000,00 eura, najmanje 300 zaposlenika, od kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 1. ovoga Zakona, za skupinu B graevine koje nisu javne namjene ija je ugovorena vrijednost vea od 7.000.000,00 eura, najmanje 200 zaposlenika, od kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 2. ovoga Zakona, za skupinu C graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 7.000.000,00 eura, najmanje 120 zaposlenika, od kojih najmanje 3 zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona, za skupinu D graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 6.000.000,00 eura, najmanje 80 zaposlenika, od kojih najmanje 2 zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona, za skupinu E graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 5.000.000,00 eura, najmanje 60 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona, za skupinu F graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 3.000.000,00 eura, najmanje 30 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona, za skupinu G graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 1.500.000,00 eura, najmanje 15 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona.

92. Tko moe graditi

Pravna osoba upisana u sudski registar, fizika osoba obrtnik, privatna osoba za svoje potrebe prema zakonima o poslijeratnoj obnovi i o podrujima posebne dravne skrbi.

93. Gospodarenje energijom i ouvanje topline

Gospodarenje energijom i ouvanje topline graevine i njihove instalacije za grijanje, hlaenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i izgraene tako da koliina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajui u obzir korisnike i klimatske uvjete smjetaja graevine. Graevine takoer moraju biti energetski uinkovite, tako da koriste to je mogue manje energije tijekom svoje izgradnje i razgradnje.

94. Odriva uporaba prirodnih izvora

Odriva uporaba prirodnih izvora graevine moraju biti projektirane, izgraene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora odriva, a posebno moraju zajamiti sljedee:

ponovnu uporabu ili mogunost reciklae graevine, njezinih materijala I dijelova nakon uklanjanja, trajnost graevine, uporabu okoliu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u graevinama.

95. Uklanjanje graevine i projekt uklanjanja

Projekt uklanjanja graevine je projekt kojim se tehniki razrauju rjeenja, odnosno postupak i nain uklanjanja graevine i sadraja u graevini, uz prethodno rjeavanje pitanja odvajanja prikljuaka graevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz graevine i otpada nastalog uklanjanjem graevine, te odvoz i zbrinjavanje graevinskog materijala nastalog uklanjanjem graevine. Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela sadri: 1. nacrte, proraune i/ili druge inenjerske dokaze da nee doi do gubitka stabilnosti konstrukcije 2. tehniki opis uklanjanja graevine/dijela i nain gospodarenja graevnim materijalom i otpadom 3. proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina ako uklanjanje utjee na stabilnost tog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih graevina. Projekt uklanjanja graevine podlijee kontroli projekata u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih graevina. Tijelu graditeljstva uputiti prijavljen poetak radova na uklanjanju graevine pisanim putem. Iznimno, projekt uklanjanja graevine nije potreban za uklanjanje graevina i radova odreenih pravilnikom o jednostavnim graevinamaili ako graevinu uklanja graevinska inspekcija na temelju rjeenja kojim je nareeno uklanjanje graevine. *Na uklanjanje graevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH primjenjuje se i zakon kojim se ureuje zatita i ouvanje kulturnih dobara.



Uklanjanjem graevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih graevina niti ugroziti ivot i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s graevnim otpadom nastalim uklanjanjem graevine mora se postupati sukladno Zakonu i posebnim zakonima kojima se ureuje gospodarenje otpadom.

96. Oznaavanje gradilita i jako velikih gradilita

Gradilite se oznaava ploom. Ploa se postavlja na vidljivom mjestu na ulazu u gradilite. Na gradilitu koje se protee na velikim prostranstvima (eljeznike pruge, ceste, dalekovodi i sl.) ploa se postavlja na poetku i na kraju trase te po potrebi i na drugim prikladnim mjestima (npr. ulaz u gradilite na dijelu trase). Gradilite na kojem se gradi na temelju graevinske dozvole mora biti o oznaeno ploom koja obvezno sadri: naziv i vrstu graevine koja se gradi broj katastarske estice i katastarske opine na kojoj se graevina gradi te adresa (ako je poznata) ime, odnosno tvrtku investitora, ime odnosno tvrtku projektanta, ime odnosno tvrtku izvoaa, ime odnosno tvrtku osobe koja provodi struni nadzor graenja, naziv tijela koje je izdalo graevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj, datum izdavanja i pravomonosti, odnosno izvrnosti dozvole, datum prijave poetka graenja, naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na graevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

97. Odstupanje od temeljnih zahtjeva

Odstupanje od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu: (1) Ako se rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih dobara RH, moe se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti nadlenog Ministarstva. Suglasnost nije upravni akt. (2) Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, moe se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti nadlenog Ministarstva. Suglasnosti za navedena odstupanja (1) i (2) vrijede ako u svrhu ispunjavanja temeljnog bitnog zahtjeva za graevinu nije mogue izvesti odgovarajue tehniko rjeenje ili je mogunost izvoenja rjeenja takva da bi uloena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist, te ukoliko se odreenim postupkom, zahvatom ili mjerom moe uvjetovati na odgovarajui nain djelomino nadomjetanje cjelovitog tehnikog rjeenja.


Zatita od poara odgovori na pitanja

1. to mora biti zadovoljeno da bi se ispunio temeljni zahtjev zatite od poara

Prilikom projektiranja i graenja graevine mora se osigurati zatita od poara, kao jedan od temeljnih zahtjeva za graevinu propisanih posebnim propisom kojim se ureuje podruje prostornog ureenja i gradnje, tako da se u sluaju poara: 1. ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim propisom, 2. sprijei irenje vatre i dima unutar graevine (protupoarni sektori i druge mjere), 3. sprijei irenje vatre na susjedne graevine (protupoarni razmaci i vanjski protupoarni zidovi), 4. omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo spaavanje (evakuacijski putovi unutar graevine i vatrogasni izlazi) 5. omogui zatita spaavatelja (protupoarna oprema, instalacije, alarmi i dr.).

2. Odstupanje od temeljnog zahtjeva zatite od poara

Odstupanje od bitnog zahtjeva zatite od poara doputeno je samo u postupku propisanom propisom kojim se ureuje podruje prostornog ureenja i gradnje uz prethodno pribavljeno miljenje Ministarstva, odnosno nadlene policijske uprave.

3. Otpornost na poar i oznake reakcije na poar

Otpornost na poar je sposobnost dijela graevine da kroz odreeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo oekivano svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na poar.

4. Reakcija na poar

Reakcija na poar je doprinos materijala razvoju poara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog materijala odreenim ispitnim uvjetima.

5. Sigurnosna udaljenost

Sigurnosna udaljenost je najmanja udaljenost izmeu graevine za smjetaj eksplozivnih tvari i graevina u tienom smjeru, koja u sluaju eksplozije odnosno iniciranja eksplozivne tvari osigurava te graevine, prometnice i dr. od utjecaja eksplozivnog vala te doleta predmeta izbaenih eksplozijom. Sigurnosna udaljenost se moe odrediti raunski ali se ne smiju usvojiti vrijednosti manje od definiranih u ovom Pravilniku. Ukoliko su graevine smjetene na kosom terenu sigurnosna udaljenost je udaljenost u vodoravnoj projekciji sigurnosna udaljenost je razdaljina u graevini ili oko nje, preko koje se u sluaju poara ili eksplozije ne oekuje ugroavanje susjednih graevina. Posebne uvjete graenja iz podruja zatite od poara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju graevina i postrojenja utvruje nadlena PU/ MUP.

6. Zona opasnosti

Zona opasnosti je ugroeni prostor u graevini ili oko nje, dijela graevine ili prostora gdje se nalaze zapaljive tekuine i/ili plinovi, u kojem je prisutna ili se moe oekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili plinova i/ili eksplozivne praine. U zonama opasnosti zabranjeno je: 1. dranje i uporaba alata, ureaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti, 2. puenje i koritenje otvorene vatre u bilo kojem obliku, 3. dranje oksidirajuih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari, 4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnolokom procesu, 5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog ureaja mogu iskriti, 6. uporaba elektrinih ureaja koji nemaju protueksplozijsku zatitu, 7. noenje odjee i obue koja se moe nabiti statikim elektricitetom i uporaba ureaja i opreme koji nisu propisno zatieni od statikog elektriciteta.

7. Elaborat zatite od poara, to sadri, tko ga izrauje, emu slui

Elaborat ZOPa predstavlja skup podataka (zahtjeva i/ili ogranienja) o sustavnoj zatiti od poara graevine, a sastoji se od tekstualnog dijela i grafikih priloga. Podaci iz elaborata slue za projektiranje mjera zatite od poara pri izradi glavnog projekta graevine glede ispunjavanja bitnog zahtjeva zatite od poara. Sustavna zatita od poara graevine podrazumijeva organizacijske, tehnike i druge mjere i radnje za otklanjanje opasnosti od nastanka poara u graevini, rano otkrivanje poara u graevini, obavjeivanje korisnika graevine o izbijanju poara, sprjeavanje irenja poara i dima u graevini te uinkovito gaenje poara u graevini, sigurno spaavanje ljudi i ivotinja ugroenih poarom graevine, sprjeavanje i smanjenje tetnih posljedica poara u graevini. Elaborati izraeni u skladu s odredbama ovoga propisa prilau se zahtjevima za izdavanje potvrde glavnog projekta ili graevinske dozvole Prema zahtjevnosti mjera zatite od poara graevine se dijele na: graevine skupine 1 manje zahtjevne graevine i graevine skupina 2 zahtjevne graevine. Podaci za projektiranje mjera zatite od poara u glavnom projektu, koji je sastavni dio potvrde glavnog projekta, graevinske dozvole, odnosno rjeenja za graenje prema propisima kojima se ureuje podruje graenja, dobivaju se iz elaborata zatite od poara koji je posluio kao podloga za njegovu izradu. Elaborat zatite od poara izrauje se samo za graevine skupine 2.



Elaborat zatite od poara izrauje osoba ovlatena za izradu elaborata zatite od poara i ovjerava ga svojim potpisom i igom. Ovlatenje za izradu elaborata zatite od poara daje MUP rjeenjem osobi koja: 1) ima visoku strunu spremu tehnikog smjera i poloen struni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu te koja u skladu s tim zakonom upotpunjava i usavrava svoje znanje u podruju zatite od poara te ima * najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, odnosno strunog nadzora zatite od poara graevina ili * najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno strunog nadzora graevina glede zatite od poara i zavren poslijediplomski i/ili specijalistiki studij iz podruja poarnog inenjerstva i/ili zatite od poara u graevinama s min. 60 ECTS, ili 2) ima najmanje visoku strunu spremu tehnikog smjera i poloen dravni struni ispit iji ispitni program sadri podruje zatite od poara te ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora zatite od poara graevina.

8. Evakuacijski put

Evakuacijski put (ili izlazni put) iz graevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje toke u graevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u graevini, ije znaajke (otpornost i reakcija na poar, irina, visina, oznaavanje, protupanina rasvjeta i dr.) omoguuju da osobe zateene u poaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomo spasitelja) napustiti graevinu. Putovi za izlaenje (evakuacijski putovi) Put za izlaenje je dio ugostiteljskog objekta kojim se u sluaju poara obavlja evakuacija ljudi u otvoren (slobodan) prostor, a sastoji se od vanjskog izlaza, sigurnosnog izlaznog puta i/ili od pristupnog prostora, Evakuacijski putevi definirani su dijelovima evakuacijskog puta i duljinom.

9. Evakuacijski put u ugostiteljskim objektima

irina putova za izlaenje u najuem dijelu ne smije biti manja od: (prema tablici, ovisno o broju ljudi 1,1m 220 ljudi po katu, 1,8m 360 ljudi po katu) duina pristupnog prostora max.35m (do 55m uz sustav za gaenje poara tipa sprinkler) Graevni elementi kojima je omeen sigurni izlazni put iz ugostiteljskih objekata, a koji nisu vii od tri kata, moraju imati otpornost na poar najmanje 30 minuta. u ugostiteljskim objektima, koji su vii od tri kata, graevni elementi koji omeuju sigurni izlazni put (zidovi, podovi, stropovi) moraju imati otpornost na poar najmanje jednaku otpornosti na poar nosivih konstrukcija objekta. ugostiteljski objekt vii od 2 kata put za izlaenje mora biti sa svakog kata i imati min. dva smjera (iznimno se primjenjuje za objekte ne vie od 4 kata ako je na jednom katu max. 6 spavaih soba, udaljenost vrata soba do vrata stubita max.10 m, udaljenost bilo kojeg javnog prostora max.15 m do stubita, stubite irine min.1,1 m) na svim ulazima i izlazima u sigurnosni izlazni put moraju biti ugraena vrata koja mogu imati najvie za 30 minuta manju otpornost na poar od graevinskih elemenata sigurnog izlaznog puta u koji su ugraena ali ne manju od 30 minuta.

10. Evakuacijski put u skladitima

Skladita poarnog sektora do 300 m ili poarnim optereenjem do 1000 MJ/m moraju imati najmanje jedan izlaz (kod dvoetanih skladita odnosi se na svaku etau skladita) Skladita poarnog sektora iznad 300 m ili poarnim optereenjem iznad 1000 MJ/m moraju imati najmanje dva izlaza meusobno udaljena najmanje za pola dijagonale poarnog sektora (kod dvoetanih skladita odnosi se na svaku etau skladita) Izlazi i evakuacijski putovi smiju biti udaljeni od bilo koje toke skladita max. 40m (uz sprinkler max. 60m) Put za evakuaciju irine min. 0,8 m, uvijek slobodan i nezakren Vrata na putu za evakuaciju irine min. 0,8 m, okretati se prema van, bez praga

11. Evakuacijski put u visokim objektima

Najdulji put iz jedne prostorije sektor do stubita ne smije biti dulji od 30 m za zgrade visine do 75 m, odnosno dulji od 20 m, za zgrade visine iznad 75 m.

12. Gdje bi na gradilite smjestio skladite s zapaljivim i eksplozivnim tvarima?

Na sigurnu udaljenost.

13. Vatrogasni pristupi, sve o njima

Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do graevine kako bi se vatrogasnoj tehnici omoguio dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spaavanja osoba i gaenja poara. Vatrogasni pristupi su vrste povrine koje svojim parametrima (irina, radijus, nosivosti i dr.), omoguavaju da vatrogasna i spasilaka vozila i oprema dou do ugroene graevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spaavanja ljudi i gaenja poara. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od vatrogasnih prilaza i povrina za operativni rad vatrogasnih vozila. Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti povrine kolnika javnih prometnica, kolnika pristupnih putova do graevine, kolnika prolaza kroz graevinu, rampi, plonika i trgova predvienih za pjeake te sve ostale povrine na terenu ija nosivost omoguuje prolaz i rad vatrogasnih vozila. Oblikovanje vatrogasnih pristupa tako da u pravilu omoguavaju kretanje vatrogasnog vozila vonjom naprijed, oko visokih graevina tako da je kretanje vatrogasnih vozila mogue iskljuivo vonjom naprijed; slijepi vatrogasni pristupi dui od 100 m moraju na svom kraju imati okretita koja omoguavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila. Nosivost vatrogasnih pristupa takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN. Vatrogasni prilazi su povrine koje se direktno nastavljaju na javne prometne povrine, a omoguavaju kretanje vatrogasnih vozila do povrina za operativni rad.



Ravni vatrogasni prilaz predvien za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti irine najmanje 3 m. Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake irine najmanje 1,1 m, a razmak izmeu traka mora iznositi 0,8 m. Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m i visine iznad 22 metra odreuje se prema tablici u ovisnosti o irini vatrogasnih prilaza Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz graevinu, tada on treba biti u pravcu, a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m. Postojei kolni prilazi kroz graevinu, mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi, ako su u pravcu, te ako njihov slobodni profil iznosi najmanje 3 x 3,80 m. Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba. Prijelaz iz uspona u pad ili iz pada u uspon treba se izvesti okomitom krivinom, iji radijus mora iznositi najmanje 15 m. Stepenica na vatrog

Documents

Stručni Ispit Za Građevinare i Arhitekte - Odgovori Na Pitanja s Rokova