STUDIJA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA KAMENOLOM “MOKRI DO”, MILJKOVI ĆI

KOD MOSTARA

Naručitelj: Tempo-Vranica d.d. Mostar

Mostar, lipanj 2015.

2

OPĆI PODACI

NAZIV PROJEKTA: Studija o procjeni utjecaja na okoliša za kamenolom “Mokri Do”,

Miljkovi ći kod Mostara

NARUČITELJ: „TEMPO-VRANICA d.d. Mostar

IZVRŠITELJ: „IGH“ d.o.o. Mostar

SASTAV EKEPRTNOG TIMA ZA IZRADU STUDIJE OKOLIŠA:

Voditelj tima: Jasmina Ćatić, dipl.ing.maš. _______________________________

Konzultant: Haris Ćatić, dipl.ing.maš. _________________________________

Ostali članovi: Mr. sc. Krešimir Šaravanja, dipl.ing.građ.

Marinko Dalmatin, dipl. biolog/ekolog

Irena Leko, dipl.ing.građ.

Nada Raguž, dipl.ing.građ.

Mirjana Grubešić, dipl.ing.građ.

Suradnici ispred investitora: Davor Pehar, dipl.ing.građ.

Snježana Jurilj, ing.građ.

Vrijeme izrade: svibanj-lipanj 2015. godine

Mjesto izrade: Mostar

D i r e k t o r:

Martina Kolobara, dipl. oec.

Mostar, lipanj 2015. godine

3

9. NETEHNIČKI REZIME U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša („SN FbiH“, 33/03, 38/09) „Tempo-Vranica” d.d. Mostar, podnosi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole u vidu Studije o procjeni utjecaja na okoliš za kamenolom „Mokri Do“, Miljkovići kod Mostara, jer poduzeće nema urbanističku suglasnost, ni uporabnu dozvolu, iako je kamenolom već bio u eksploataciji od strane preduzeća Miljkovići d.o.o. S obzirom da se radi o kamenolomu veličine eksploatacijskog polja većim od 5,00 ha, a na temelju članka 3. i 4. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (‘’SN FBiH’’, broj 19/04) Federalnog ministarstva okoliša i turizma nadležnog za izdavanje okolišne dozvole. Uzimajući u obzir zakonske obveze, pristupilo se izradi Studije o procjeni utjecaja na okoliš, u skladu sa Člankom 54., a u cilju prezentacije potrebnih podataka i informacija nadležnim organima za izdavanje okolišne dozvole. Eksploatacijsko polje “Mokri Do“, Miljkovići, koje se nalazi nedaleko od Mostara, smješteno je na sjeveroistočnom dijelu Mostarskog blata, na najjužnijim obroncima planine Čabulje, koji se dosta blago i stepeničasto spuštaju prema Mostarskom blatu. Područje „Miljkovi ći“ se nalazi u uvali Dobrinja-Resnica-Grabova draga-Polog-Jasenica (s nadmorskom visinom cca 600 m n.m.). Zračna udaljenost eksploatacionog polja od najbliže tačke na plavnoj liniji Mostarskog blata je oko 1,0 km. Najnižu stepenicu prestavlja polje Mostarsko blato s nadmorskom visinom od 230 m n.m.. Naselje Miljkovići je udaljeno od eksploatacijskog polja 700 metara. Cestom Miljkovići-Gornja Kozica eksploatacijsko polje je povezano sa prometnicom Mostar-Široki Brijeg. Sa južne strane eksploatacijsko polje ¨Mokri Do¨ je povezana na prometnicu Mostar-Kruševo-Čitluk.

Slika 1. Lokalitet kamenoloma i poplavljeno obližnje Mostarsko blato unutar šireg okruženja

(Izvor: www.fgu.com.ba/hr/geoportal.html)

4

Kamenolom “Mokri Do” se nalazi na popisu kamenoloma u Federaciji Bosne i Hercegovine za koje je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije izdalo rješenja za odobrenje istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina 26.03.2008. godine. Istražni prostor-eksploatacijsko polje ¨Mokri Do¨ je površine površine 10,03 ha, a prema idejnom projektu unutar eksploatacijskog polja ¨Mokri Do¨predviđena je eksploatacija tehničko-građevnog kamena vapnenca na površini od 6,5 ha. Rješenjem Ministarstva gospodarstva HNŽ, Broj: UP/I-07-02a)-20-200-11/14 od 17.03.2014. godine potvrđene su rezerve i kvalitet mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena u ležištu vapnenca ¨Mokri Do¨, Miljkovići kod Mostara u iznosu od 1,850.703 m³. Prema idejnom projektu i potvrđenim rudnim rezervama predviđena količina mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena za eksploataciju iznosi cca 1,800.000 m³ kamena. Planiranom godišnjom proizvodnjom od 30.000 m³ u sraslom stanju, vijek eksploatacije na eksploatacijskom polju ¨Mokri Do¨ iznosit će do 60 godina. Površinska eksploatacija mineralnih sirovina, odnosno formiranje kamenoloma i otvorenih kopova predstavlja djelatnost koja negativno utječe na okoliš, jer razorno djeluje na pedosferu, odnosno na tlo, reljef, floru i faunu, te mijenja izvorni izgled krajolika. Postojeći ekosistemi se narušavaju i na tom mjestu se otvorenom eksploatacijom kamena formira antropogeni prostor sa koje je uklonjena vegetacija i humusni pokrov, te formirane udubljene terase za eksploataciju kamena, jalovište i infrastrukturni objekti. Zbog toga je u postupku rješavanja i odobravanja lokacije za kamenolom potrebno provesti proceduru identifikacije i evaluacije svih uticaja na okoliš, kao i iznalaženja najefikasnijih mjera za sprečavanje ili smanjivanje emisija u okoliš u svrhu izdavanja okolišne dozvole. Ono što je potrebno naglasiti je da je lokalitet Mokri Do, za koji se traži dozvola, već ranije bio u eksploataciji, te da su granice eksploatacijskog polja nepromjenjene. Lokalitet se već u ovom trenutku može smatrati antropogenim prostorom.

9.1. Opis okoliša Na lokalitetu gdje se planiraju izvoditi rudarski radovi eksploatacije i prerade tehničkog građevinskog kamena - vapnenca, nema izgrađenih nikakvih objekata, ali postoje građevinski ostaci povezani sa prethodnom eksploatacijom tehničko-građevinskog kamena od strane preduzeća “Miljkovi ći” d.o.o. (tj. ostaci betonskih temelja i pregradnih zidova postrojenja koje je tu ranije egzistiralo, i sl.). Najbliže naselje Miljkovići je udaljeno od eksploatacijskog polja 700 metara. U neposrednoj blizini, pored naselja Miljkovići, ne postoje drugi izgrađeni i naseljeni lokaliteti, niti objekti kulturno-historijskog značaja.

5

Prostor ležišta ne razlikuje se morfologijom od okolnog terena koji po karakterističnim humcima i docima (vrtačama) predstavlja tipičan krški krajolik kakav se može sresti u bilo kojoj drugoj oblasti krških prostora. Ležište tehničko-građevnog kamena “Mokri Do” je vapnenačke građe, postojane debljine, ujednačene kakvoće, nema izraženijih tektonskih poremećaja i pripada grupi taložnih pa prekristaliziranih karbonatnih stijena. Zbog izrazito krške razvijenosti terena na kojem ne postoji vegetacija, u ležištu praktički nema otkrivke izuzev samog površinskog sloja koji je uslijed dugotrajne izloženosti utjecaju vanjskih faktora (sunce, led i kiša) izgubio na vrijednostima fizikalno-mehaničkim osobinama. Hidrološki gledano, lokalitet Mokri Do se nalazi u Slivu Mostarskog blata (udaljeno 1 km od plavne linije) koji je je veoma teško razgraničiti od okolnih slivova, a područje se odlikuje tipičnom krškim svojstvima i mediteranskom klimom. Sve vode koje doteku u Mostarsko blato, poniru na više ponora, a u razdoblju srednjih i visokih voda plave polje. Pred ponora postoji tunel koji ima kapacitet Q=23m3/s. Kapacitet ponora je u ovisnosti o razini vode u Mostarskom blatu. Evakuacija površinskih voda u podzemlje vrši se u zonama poniranja vode u uvalama Goranci i Grabova draga-Polog-Jasenica. Sposobnost gutanja vode ovih ponora, u godinama sa prosječnim padavinama, je veća od dotoka. Izvedena bojenja na jugoistoku Mostarskog blata u ponornim zonama kod sela Čule dokazana je podzemna veza sa vrelima u dolini Neretve.

U zoni ležišta “Mokri Do” nema stalnih potoka. Stalnih i povremenih izvora nema na cijelom istražnom prostoru. Hidrogeološki uvjeti u ležištu su takvi da se eksploatacija može izvoditi nesmetano u skoro svim vremenskim uvjetima. Područje istražnoga prostora "Mokri Do" izgrađuju vapnenačke stijene koje imaju tipična krška hidrogeološka svojstva. Utjecajem tektonskih aktivnosti, ove stijene su degradirane i u njima su stvorene mnogobrojne veće ili manje pukotine i napukline. Ovi eocenski vapnenci s ovakvim inženjersko-geološkim značajkama imaju pukotinsko-kavernozni tip šupljikavosti i u cjelini gledajući oni predstavljaju kolektore - sprovodnike podzemnih voda. Ovaj kompleks vapnenačkih naslaga prima u sebe sve oborinske vode koje na njih padnu, tako da sve atmosferske padaline vrlo brzo poniru u dublje horizonte, ne stvarajući ni najmanje akumulacije na površini terena. Tijekom eksploatacije kamena situacija će biti ista, kao što je već opisana, što znači da će poslije padalina voda brzo otjecati u podzemlje. Jedino se može desiti da se manje količine vode zadrže na dnu kopova, ukoliko ovi budu zatrpani glinovitom ili zemljastom jalovinom. Lokacija krškog polja Mostarsko blato pripada Mediteranskoj regiji, jadranskoj provinciji, jer se na području osjeti znatan utjecaj mediteranske klime. Kompletno područje je pretvoreno u poljoprivredno područje. Na otvorenim poljima i u plastenicima je organizirana povrtlarska, voćarska i vinogradarska proizvodnja. Navodnjavanje se vrši pomoću sustava otvorenih kanala već preko stotinu godina, a sustav navodnjavanja je predmet rekonstrukcije i proširenja, čime se neće bitnije promijeniti ravnoteža u prirodi.

6

Poplave u Mostarskom blatu stvorile su jedinstven biljni i životinjski svijet. Posebno se ekološki cijene travnjaci sezonski izmjenjivih vlažnih i suhih tala. Priroda je od njih napravila čudo, da biljke vlažnih staništa znaju izdržati najsuša ljeta. Te su zajednice ostaci sjeverne flore koja se ovdje naselila u ledenom dobu, te prilagodila i razvila posebne endemične i reliktne oblike.

Biljne zajednice Mostarskog blata su raznovrsne, čemu je naročito doprinio čovjek unošenjem raznih biljnih kultura, te nesvjesnim širenjem korovskih vrsta. Vegetacije močvara je razvijena uz obale rijeke Lištice, a intenzivno se širi u vrijeme kada polje poplavi. Veliki utjecaj čovjeka je doprinio da se autohtone biljne zajednice, najvećim dijelom potisnu na rubna područja polja ustupajući mjesto nadolazećim invazivnim korovskim vrstama. Na Mostarskom blatu razvila se vrlo bogata entomofauna sa velikim brojem vrsta. Fauna glodavaca je također, bogata, zbog izobilja hrane koja je dostupna na svim poljoprivrednim gazdinstvima. Faunu glodavaca prati razvijenija fauna zmija. Vrlo je raznovrsna fauna ptica od kojih su najbrojnije ptice močvarice. Neophodno je istaknuti značenje krških polja kao dijelova koridora za migratorne vrste ptica. Ovdje staništa nalaze i globalno ugrožene vrste ptica. Pored ptica, zbog karakterističnih uvjeta, na Mostarskom blatu obitava i nekoliko endemičnih vrsta poput blatskih crvenih rakova, prikanaca i žaba, ali su nažalost prorijeđene zbog pretjeranog uzlova, unosa alohtonih vrsta potočne i kalifornijske pastrve, ali i onečišćenja vode. Zbog iskazanog bogatstva ribljim vrstama slivno područje rijeke Neretve, zajedno s 4 druga područja u Mediteranu, prepoznato je kao jedan je od centara endemizma Mediterana i Europe, a također ima i najveći broj ugroženih slatkovodnih vrsta riba (Smith i Darwall, 2005). Središnji dio obuhvaća rijeku Neretvu i njene desne pritoke zajedno s Mostarskim blatom i akumulacijom Ramsko jezero. Predmetni lokalitet pripada klimazonalnoj zajednici as. Carpinetum orientalis "adriaticum" (as. Querco-Carpientum orientalis). Prema biljno-geografskom raščlanjenju (cf. Trinajstić, 1995) ta zajednica je uključena u submediteransku vegetacijsku zonu (sveza Ostryo-Carpinion orientalis p.p.) mediteransko-litoralnog vegetacijskog pojasa mediteranske regije. Cijeli širi lokalitet zarubljen je kršem koji pokrivaju devastirane niske šume hrasta medunca i bijelog graba, šikare bijelog graba i crnog jasena, šibljaci šipka Punica granatum L., tilovine Petteria ramentacea Presl., zelenike Phillyrea latifolia L. i Phillyrea latifolia L. var. media L. Scheneid., i drače Paliurus spina Christi Mill. Klimatogena asocijacija izgubila je svoju tipičnu fizionomiju te kao posljednji regresivni stadiji razvitka vegetacije nalaze se krške kamenjare sa kaduljom Salvia officinalis L., vrijeskom Satureia Montana L., glavuljom Globularia bellidifolia Ten., te gole kamenjare sa bjelušinom Inula candida L., i lišajevima po kamenim gromadama.

7

9.2. Opis projekta Na osnovu svih ispitivanja kamen iz eksploatacijskog polja “Mokri Do” povoljan je za proizvodnju: • kamenog agregata za sve vrste betona prema B.B.2.009;

• proizvodnju agregata za izradu gornjih i donjih nosivih stabiliziranih slojeva na cestama svih prometnih opterećenja prema U.E.9.020 i U.E.9.024;

• proizvodnju svih agregata za izradu gornjih i donjih bitumeniziranih slojeva na cestama svih prometnih opterećenja U.E.9.021 i U.E.9.028;

• proizvodnju agregata za izradu asfalta – betonskih slojeva na cestama 3.,4. i 5. razreda prometnog opterećenja U.E4.014.

Prema idejnom projektu i potvrđenim rudnim rezervama predviđena količina mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena za eksploataciju iznosi cca 1,800.000 m³ kamena. Planiranom godišnjom proizvodnjom od 30.000 m³ u sraslom stanju, što godišnje iznosi 42.000 m³ u rastresitom stanju, vijek eksploatacije na eksploatacijskom polju ¨Mokri Do¨ iznosit će do 60 godina. Tehnološki proces eksploatacije tehničko građevnog kamena na kamenlomu provodi se u nekoliko faza: • uređenje i pripremni radovi u kamenolomu za miniranje,

• miniranje, • oplemenjivanje tehničko građevnog kamena na postrojenju za drobljenje i klasiranje

(stabilno i pokretno postrojenje),

• formiranje i održavanje jalovišta, • sanacija eksploatacijskog polja. • lomljeni kamen 60/100 mm,

• lomljeni kamen <60 mm, • frakcija 16/32 mm,

• frakcija 8/16 mm, • frakcija 4/8 mm,

• frakcija 0/4 mm. Za ostvarivanje zahtjevane koncepcije tehnološke prerade i proizvodnje naznačenih frakcija kamenih agregata, neophodno je predvidjeti nekoliko oplemenjivačkih cijelina: • primarno usitnjavanje-drobljenje, • sekundarno usitnjavanje-drobljenje ili mljevenje,

• klasiranje-sijanje.

8

Tehničko-građevni kamen koji nastaje eksplotacijom na prethodno opisan način na produktivnim etažama će se prevozit do pozicije privremenog mobilnog postrojenja za oplemenjivanje gdje će se privremeno deponirati. Deponirani usitnjeni materijal će se usipati u usipni bunker samohodnog drobiličnog postrojenja te će se isti preko vibracijskog dodavača s rešetkom dozirati u primarnu udarnu drobilicu. Na rešetki vibracijskog dodavača dolazi do klasiranja mineralne sirovine na frakcije -60mm koja se deponira na deponiju tampona –60 mm dok frakcija +60mm ulazi u primarnu udarnu drobilicu. Predrobljeni material transportira se na četveroetažno vibracijsko sito. Materijal dopremljen na sito prosijava se na frakcije 0/4, 4/8, 8/16 i 16/32. Dobivene frakcije se koriste u proizvodnji asfalta i betona a jedan veći dio se koristi kao agregat za daljnju industrijsku proizvodnju čije postrojenje investitor planira izgraditi na ovom eksploatacijskom polju. Postrojenje za sitnjenje i klasiranje koristit će vlastiti dizel pogon ili električnu energiju iz javne el. mreže. Za potrebe drobljenja, mljevenja i klasiranja kamena u komercijalne frakcije na eksplotacijskom polju “Mokri Do” poslužit će mobilno postrojenje ovakvih ili sličnih karakteristika: • Maksimalni kapacitet drobilice je oko 360 t/h (250 m3/h),

• Mogućnost odvajanja jalovine, • Mogućnost premeljavanja,

• Usipni bunker volumena oko 10 m3, • Prosijavanje na vibracijskim sitima na frakcije -60, +32, 16/32, 8/16, 4/8 i -4 mm, • Maksimalna ulazna granulacija 50 cm,

• Dizel električni agregat je sastavni dio drobiličnog postrojenja u sklopu kojeg se i isporučuje sa svrhom napajanja električnom energijom za strojeve postrojenja,

• Ukupna dužina postrojenja kod rada je oko 40 metra, a širina 15 metara, • Visina trake tj. visina sa koje klasirani materijal pada na tlo je 4,7 metara. Drobilično postrojenje mora biti opskrbljeno sistemom rasprskavanja vode u obliku magle (prskalice su smještene na košu drobilice na presipima), ili nekim drugim sustavom otprašivanja, tako da je prašenje svedeno na minimum. S obzirom da je projektnim zadatkom određeno da će se godišnje na eksplotacijskom polju “Mokri Do” oplemeniti 42.000 m3 r.m. tehničko-građevnog potrebno godišnje radno vrijeme (h) postrojenja za oplemenjivanje obzirom na zadani kapacitet postrojenja od 250 m3/h je slijedeće: 42 000 m3 : 250 m3/h = 168 h, odnosno 28 radnih smjena u trajanju po 6 sati.

9

Na eksplotacijskom polju "Mokri Do" nisu rađena posebna ispitvivanja radne sredine za tehničko-građevni kamen. Određivanje kuta nagiba radne i završne kosine utvrđeno je osnovom analogije s drugih površinskih kopova tehničko-građevnog kamena. Slijedom analogije određeni su slijedeći parametri kopa: • visina etaže 10 m,

• kut nagiba etaže 75°, • širina završne etaže 7 m. Eksploatacijsko polje je brdskog tipa i otkopavanje će se vršiti etažno. Tehnologija otkopavanja je nakon otvaranja i formiranja pune visine svih etaža od najniže etaže prema najvišoj. Planirana visinska razlika od 40 metara će se savladati etažama od 10 metara s nagibom etaža od 75º. Tim će se formirati sljedeće etažne ravnine: • Etaža 380 m (I-osnovna radna etaža),

• Etaža 390 m (etaža II), • Etaža 400 m (etaža III),

• Etaža 410 m (etaža IV), • Etaža 420 m (etaža V). Minimalna širina etaža horizontalnih ravnina pojedinih etaža (osim osnovne radne etaže) ne smije biti manja od 10 metara. Na eksploatacijskom polju “Mokri Do” izgradit će se pristupne rudničke ceste do svake etaže. Izgradnjom pristupnih cesta do etaža omogućit će se utovar i odvoz materijala sa svake etaže. Eksploatacija će se odvijati u četiri faze, a u toku četvrte faze će se izvršiti krajobrazno uređenje kao i postavljanje zaštitne ograde oko obuhvata zahvata. U završne radove spada konačno oblikovanje otkopanog prostora, odnosno završnih kosina (oblik i nagib), radne etaže (radnog platoa) i etaža, te konačna prenamjena otkopanog prostora i njegovo uređenje. Biološku sanaciju treba provesti po uvjetima koji će biti dani projektom krajobraznog uređenja područja. Po završetku eksploatacije pojedine etaže i radnog platoa obavit će se ravnanje površine. Završna radna etaža (radni plato) površinskog kopa na koti 380 metara ostavit će se u izvedenom obliku, uz uvjet da je površina plato potpuno očišćena od eventualno odminiranog kamena, većih blokova ili nekih drugih neprirodnih nečistoća. Tako uređeni plato s južnim prilazom, širokim silaznim putem (jugozapadni dio), predstavljat će osnovno polazište za prenamjenu otkopanog prostora koja će se odrediti krajobraznim projektom.

10

Prema projektovanom kapacitetu za vršenje eksploatacijskih radova na kamenolomu, investitor bi trebao raspolagati sljedećom rudarskom mehanizacijom i strojevima: • Dizel električni agregat (1) • Hidraulična bušilica (1)

• Kompresor (1) • Hidraulični bager (2) • Utovarivač (1)

• Buldozer (1) • Kamion-Damper (2)

• Postrojenje za drobljenje i klasiranje (1) • Sitni priručni alat i pribor (1) Rudarsko-građevinske mašine koje se koriste za dobivanje, te strojevi i postrojenja koja se koriste za pripremu [usitnjavanje (drobljenje i mljevenje) i klasiranje] stijenske mase vapnenca koriste slijedeće sirovine i pomoćne materijale: • diesel gorivo, • razne vrste ulja i maziva,

• sredstva za hlađenje diesel motora, • akumulatore,

• razne vrste filtera, • gume, • električnu energiju i sl.

9.3. Analiza utjecaja na okoliš i definiranje mjera za sprječavanje i ublažavanje utjecaja na okoliš za kamenolom “Mokri Do”, Miljkovi ći kod Mostara Na lokalitetu kamenoloma „Mokri Do„ nema aktivnog naselja. Prve kuće najbližeg naselja se nalaze izvan eksploatacijskog polja na udaljenosti cca 700 m granice istražnog prostora. Predmetni lokalitet nalazi se na prostoru koji je već u ranijem periodu bio aktivni kamenolom. Planirana proizvodnja kamenoloma je 30.000 m3 na godišnjem nivou. Puštanjem kamenoloma u rad zaposlilo bi se određeni broj radnika različitih profila što bi imalo pozitivan društveno ekonomski utjecaj.

Primjenom mjera zaštite na radu i zaštite okoliša, ljudsko zdravlje i sigurnost zaposlenih kao i okolnog stanovništva neće biti ugroženo. Imajući u vidu navedene činjenice, može se konstatirati da ovaj projekt neće negativno utjecati na stanovništno, a predviđaju se i pozitivni društveni i ekonomski efekti.

11

Aktivnosti koje će se provoditi u tehnološkom procesu eksploatacije tehničkog građevinskog kamena – vapnenca, dovesti će do promjene u konfiguraciji i obliku terena prirodnog okoliša. Tehnološki proces eksploatacije obuhvatit će fazu otkrivanja ležišta i fazu dobivanja mineralne sirovine. Budući da sloj jalovine na ovom lokalitetu nema značajnu debljinu (od 0,05 m do 0,20 m), ona se neće posebno odstranjivati. Sa te pozicije, promatrana površinska eksploatacija vapnenca može biti procjenjena kao djelatnost koja utječe na oštećenje zemljišta na samom lokalitetu, ali taj proces teče sporo i zahvata relativno male površine. Jedan od značajnih utjecaja na tlo su moguće promjene u topografiji, nestanku sitnozrnog i humusnog tla i vegetacije. Trenutno stanje na lokalitetu ukazuje na već izražen antropogeni utjecaj uslijed aktivnosti kamenoloma koji je već bio aktivan u prethodnom periodu. Kamenolomi i separacije agregata mogu između ostalih učinaka utjecati na oblikovnu kakvoću prostora, koja proizlazi iz vizualnog doživljavanja i raspoznavanja. S obzirom da je na istom lokalitetu u ranijem periodu bio aktivan kamenolom, neće doći do značajnog negativnog uticaja na oblikovnu kakvoću prostora, u odnosu na postojeće stanje. Dospjevanjem naftnih derivata u tlo dolazi do kontaminacije tla što predstavlja okolišni problem. Prirodni okoliš postaje onečišćen i neupotrebljiv dugi niz godina. Kontaminacijom tla naftnim derivatima dolazi do degradacije i uništenja biljnog pokrova, a samo tlo gubi biološku vrijednost. Kruti otpad, te razne vrste ambalaže, ako se na vrijeme ne dislociraju na sanitarnu deponiju, također mogu imati nergativne učinke na tlo jer se ovi materijali jako sporo razgrađuju. Općenito, kamenolomi nisu potencijalni izvori zagađujućih tvari koje bi mogle imati značajan utjecaj na vode, pa se ne očekuje niti da kamenolom “Mokri Do” ima značajnu emisiju u vodu. Ipak, s obzirom na blizinu lokaliteta Mostarsko Blato, te poroznost tla, posebnu pažnju potrebno je obratiti na izlijevanje goriva, maziva i ulja u tehnološkim procesima, te tretman otpadnih i feklanih voda (male količine). Otpadne i fekalne vode moraju biti na vrijeme dislocirane iz septičke jame kako ne bi došlo do kontaminacije podzemnih vodotoka, koji su opet u izravnoj vezi sa izvorima vode za piće u nižim zonama. Područje zahvaćeno eksploatacijom zbog svoje ograničenosti ne utječe bitno na kvalitet površinskih i podzemnih voda.

Utjecaji na kvalitet zraka uslijed površinske eksploatacije vapnenca, potencijalno su vezani samo kao mogući, jer se mjerama ublažavanja i sprečavanja takvi utjecaji mogu otkloniti ili u značajnoj mjeri ublažiti:

• Emisije prašine (transport, miniranje, drobljenje i oplemenjivanje). • Emisije plinova od motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. • Emisije plinova uslijed miniranja.

12

Rad u kamenolomu i na separaciji agregata uzrokuje emisije prašine koje se pojavljuju: • pri bušenju minskih bušotina, • pri sekundarnom miniranju,

• pri utovaru i prijevozu, • na drobilani i klasirnici, • pri presipavanju,

• s linije za proizvodnju frakcija agregata, • s odlagališta gotovih proizvoda na oba objekta. Udaljenost do koje se prašina može taložiti ovisi o brzini vjetra i o postojanju prepreka poput vegetacije. Količina čestica pada eksponencijalno s porastom udaljenosti. Tako je za aerosolne čestice koje su mnogo sitnije od čestica kamene prašine te su sposobne prevaliti veće udaljenosti utvrđeno da daleko najveći dio biva istaložen unutar 100 m od izvora bez postojanja fizičkih prepreka. Ljudski faktor ima izuzetno značajna ulogu u vođenju tehnološkog procesa površinske eksploatacije, a samim time i za pojavu pojačane zaprašenosti i njezine emisije u okoliš kamenoloma. Utjecaj emisije prašine sa kamenoloma na okolno područje, mogao bi dobiti karakter značajnog utjecaja, ukoliko bi potpuno izostale mjere za ublažavanje te emisije. Na objektom za eksploataciju tehnološko-građevnog kamena na površinskom kopu “Mokri Do” Miljkovi ći atmosferu onečišćuju ispušni plinovi iz otkopnih strojeva (utovarivači, bageri, dozeri, bušilice za bušenje minskih bušotina), te iz transportnih sredstava, kao i postrojenja za preradu i separaciju. Izgaranjem tekućeg goriva stvaraju se ugljični i dušični oksidi, aromati koji uzrokuju stvaranje fotokemičkog smoga, te razni aerosoli i još oko dvije stotine spojeva zastupljenih u manjim količinama. Ovaj utjecaj se ipak svodi na mikrolokalitet i nema trajne negativne efekte na okoliš.

Pri manipulaciji naftom i naftnim derivatima, tj. prilikom pretakanja goriva, dolazi do njihovog isparavanja. Isparavanjem goriva stvaraju se pare ugljikovodika - parafini i olfeni (s kancerogenim benzolom i olovnim tetraetilom), djelimično i sa C6 i C7 spojevima i aromatima, koji onečišćuju atmosferu, a s obzirom na količine nafte i derivata koji će se trošiti na lokalitetu kamenoloma, također se može konstatirati da se ovaj utjecaj svodi na na mikrolokalitet i nema trajne negativne efekte na okoliš.

Emisija polutanata nastalih od eksplozivnih sredstava prilikom miniranja, po količini upotrijebljenih sredstava kao i učestalosti nastajanja, ne mogu imati štetan utjecaj na kvalitet zraka u zoni kamenoloma, a niti u bližoj i široj okolini kamenoloma, s obzirom na udaljenost kamenoloma od naseljenih mjesta i Mostarskog blata.

13

Rad u kamenolomu i na separaciji agregata oslobađa određenu količinu kamene prašine. Ta se prašina taloži na svim nadzemnim organima biljaka. Najveći utjecaj na vegetaciju prašina ima na listovima, na kojima stvara sloj koji smanjuje fotosintezu, a isto se tako može očekivati da će i određeni broj pući na listovima biti začepljen. Time biva smanjena i izmjena plinova između listova i okolne atmosfere. Sve to zajedno rezultira, svakako, u nekoj mjeri smanjenjem količine sintetizirane organske tvari i smanjenim prirastom biomase i drveća i prizemnog rastinja. Kada se radi o prašini koja potječe od vapnenca (najveći broj kamenoloma i separacija agregataa) ona redovito djeluje tako da povećava pH-vrijednost tla. S obzirom na karakteristike taloženja kamene prašine, može se konstatirati da će najveći dio biti istaložen ili na samom eksploatacijskom polju ili u najgorem slučaju na udaljenost od oko 100 m od granice eksploatacijskog polja.

Također, buka može imati utjecaj na faunu. Treba napomenuti da je Mostarsko blato udaljeno oko 1,0 km zračne linije od ekplotacijskog polja. Imajući u vidu činjenice da mikrolokacija nema posebnih bioloških sadržaja koji bi zahtijevali naročiti režim zaštite okolice, mikrolakacija nema evidentiranih rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, lokalitet nema status zaštićenog prirodnog područja, odnosno nacionalnog parka, može se konstatirati da planirani intenzitet eksploatacije vapnenca neće dovesti do većih negativnih utjecaja na floru i faunu šireg područja. Površinska eksploatacija i prerada vapnenca predstavlja skup sistemski organiziranih i međusobno uvjetovanih tehnoloških operacija u kojima se ne stvaraju štetne ni opasne tvari niti nastaje kruti otpad, a nema ni nus proizvod niti u fazi eksploatacije niti u fazi prerade vapnenca.

Radi lakšeg spoznavanja utjecaja rada kamenoloma, prilaže se tablica s pregledom aktivnosti i mogućih neželjenih utjecaja na okoliš.

Aktivnost Mogući utjecaj na okoliš Bušenje minskih bušotina prašina, buka Miniranje stijenske mase seizmički efekti, prašina, zvučni udarni val Sekundarno miniranje zvučni udarni val, prašina Utovar u primarni oplemenjivački uređaj prašina Mobilno oplemenjivačko postrojenje prašina Utovar i transport do stacionarnog oplemenjivačkog postrojenja prašina, buka

Proces oplemenjivanja kamena, drobljenje i klasiranje

prašina, buka

Oplemenjivanje, presipna mjesta prašina Izlaz iz uređaja za otprašivanje prašina Deponije i utovar gotovih proizvoda prašina Linija za proizvodnju griza i filera, sušenje, mljevenje, transport trakama, presipna mjesta, izlaz iz vrećastog filtra i pretovara proizvoda

prašina, buka

Radionice za održavanje vozila

u slučaju havarije (razlijevanje masti i ulja i požar)

Rezervoari goriva u slučaju havarije (izlijevanje ili požar) Prilazni putovi i interne prometnice prašina Navoz za pranje vozila eventualno izlijevanje masti i ulja

14

Smanjenje emisija se omogućava pravilnim održavanjem sredstava rada, tehnološkom disciplinom i urednim manipuliranjem sa čvrstim, tekućim i plinovitim otpadom. Opće preporuke date referntnim BAT dokumentom Management of Tailings and Waste – Rock in Mining Activities, za smanjenje emisije prašine su:

• Vlaženje vodom prilikom utovara u kamion, • Vlaženje vodom tovarnog prostora kamiona, • Vlaženje vodom puteva kamiona,

• Direktno prskanje mlaznicama kamiona duž puta, • Ograničenje brzine kretanja kamiona na 30 km/h,

• Također mogu se postaviti i mali bazeni sa vodom prije izlaska vozila izvan kruga kamenoloma koji služe za kvašenje pneumatika vozila.

BAT preporuke za smanjenje emisija buke: • Smanjiti nagib komunikacijskih putova unutar kamenoloma, • Izvršiti sadnju brzo rastuće vegetacije na rubnim dijelovima kamenoloma,

• Održavati opremu. BAT preporuke monitoring: • Mjerenje emisije prašine, • Mjerenje nivoa buke.

Zaštita tijekom otvaranja i iskorištavanja kamenoloma, te rada separacije agregata: • Nužno je izraditi projekt zaštite od buke odnosno osigurati razinu buke u dopuštenim

granicama; • Nužno je poduzimati zaštitne mjere u kamenolomu i na separaciji koje će spriječiti

onečišćenje atmosfere u okolini; • Osigurati prijevoz kamenog materijala pod nadzorom, odnosno spriječiti

prekomjerno punjenje vozila; • Po potrebi vlažiti unutarnje ceste radi sprječavanja širenja prašine;

• Nadzorom i održavanjem strojeva i vozila izvoditelj je dužan osigurati koncentracije ispušnih plinova u dopuštenim vrijednostima;

• Za zaštitu podzemnih voda od procjeđivanja, moraju se asfaltirati radni prostori oko radionica, spremnika i pretakališta goriva. Asfaltirani prostor valja omeđiti rubnjacima, a oborinske vode s tih prostora usmjeriti prema mastolovu;

• Oborinske vode kontroliranim sustavom kanalizacije prije ispusta provesti kroz taložnik;

15

• Otpadne vode iz sanitarnih prostorija te radionica sistemom zatvorene kanalske mreže prikupiti u sabirnu jamu, koja će se prema potrebi prazniti cisternom nadležnog komunalnog poduzeća;

• Otpadne tvari moraju se prema vrstama prikupljati u zatvorene posude, te svaki dan ili svaki tjedan, ovisno o količini, odvoziti na najbliže odlagalište otpada, u skladu sa vodnim aktima;

• Ulja i masti prikupljeni u mastolovu, te zauljene krpe iz radionica, također treba skupljati u zatvorene spremnike i odvoziti na spaljivanje u skladu s Pravilnikom o vrstama otpada;

• Odlagališta jalovine urediti i zatraviti, radi zaštite od ispiranja oborinskim vodama; • Zaštita flore i faune postići će se vodeći računa o emisijama buke i prašine.;

• Potrebno je oko radnog prostora osigurati ogradu kako bi se spriječio ulazak divljači. Oko objekta za eksploataciju tehnološko-građevnog kamena u kamenolomu “Mokri Do” i objektu za separaciju agregata atmosferu treba štititi od emisije spojeva koji nastaju pretakanjem goriva za potrebe objekta (parafini, olfeni itd.) i izgaranjem naftnih derivata (ugljični i dušikovi oksidi, aromati i aerosoli). Zaštita se sastoji prvenstveno u primjeni zatvorenog sustava istakanja goriva iz autocisterni koji onemogućuju da dođe do emisije parne faze u atmosferu. Dovođenje stanja u sklad s propisima u prvom redu se podrazumjeva uvođenje sustava za otprašivanje na pojedinim dijelovima drobiličnog postrojenja, kako bi se eliminirao utjecaj kamene prašine na okoliš. Kao perspektivni sistemi zaštite okoliša oko uređaja i postrojenja za pripremu [usitnjavanje (drobljenje i mljevenje) i klasiranje] stijenske mase vapnenca na površinskom kopu ‘Mokri Do” su: • Ugradnja sistema za otprašivanje sa filterima; • Intenzivno polivanje (tuširanje) stijenske mase vapnenca na tračnim transporterima,

sitima i sl.; • Zaštita strojeva i postrojenja (transportne trake, drobilice, mlinovi i sita) sa

plastificiranim platnom i haubom na mjestu otprašivanja;

• Deponiranje sitnih frakcija granulacije (-4 +0 mm) u zatvorene bunkere ili pak prekrivanje otvorenih deponija ovih frakcija sa plastificiranim ceradama u periodu intenzivnih vjetrova i sl.

U cilju prevencije dospijevanja ostataka goriva i ulja u oborinske vode u toku dopunjavanja goriva, strojevi se mora nalaziti na asflatiranom prosotru, a koji se valja omeđiti rubnjacima, a oborinske vode s tih prostora usmjeriti prema mastolovu (separatoru).

16

Moguće zagađenje voda predstavljaju i otpadne fekalne vode koje se cijevima odvode u septičku jamu čiji kapacitet odgovara broju uposlenih radnika. Ona treba biti izgrađena tako da otpadne vode ne dolaze u kontakt s površinskim i podzemnim vodama. Ona se mora povremeno prazniti cisternama i odvoziti na odgovarajuće mjesto. Oborinske vode (krovne i s asfaltiranog radnog prostora usmjeravaju se prema mastolov (separatoru), a nakon prečišćavanja se ispuštaju u okoliš (šaht). Po potrebi izgraditi i kanale oborinskih voda kako bi se sprječilo ugrožavanje terasa površinskog kopa u periodu intenzivnih padavina. Mjere zaštite tla podrzumijevaju i upravljanje krutim otpadom. Kruti otpad koji nastaje na objektu sakuplja se u kontejnere. Otpad se razdvaja po vrstama ambalaže (staklo, plastika, limenke, itd), tj. vrši se odvajanje organskog od anorganskog otpada. Ovako sakupljeni otpad odvozi ovlašteno komunalno poduzeće na sanitarnu deponiju. Poseban tretman će imati otpad koji se može smatrati sekundarnom sirovinom (neopasni otpad), a koji se može skladištiti u kontroliranom dijelu radnog prostora, a potom prodati otkupljivačima sekundarnih srovina. Ukoliko dođe do rasipanja goriva i ulja na manipulativnim površinama odmah izvršiti njihovo sakupljanje posipanjem inertnog materijala i odstranjivanje zagađenog tla. Sakupljeno gorivo i ulje sa posutim materijalom i odstranjeno zagađeno tlo se uklanjaju i deponiraju na posebno vodonepropusno mjesto na odlagalištu. Izvjesne količine sredstava za prikupljanje trebaju biti raspoređene na radnim prostorima. Za vrijeme eksploatacije, posebice u završnoj fazi rada, treba osigurati dovoljno materijala (uglavnom jalovine) za izvođenje završnog izgleda. Također u završnoj fazi rada moraju se postići i završne kosine, u skladu s odobrenim, odnosno, revidiranim Glavnim rudarskim projektom. Rekultivacija podrazumijeva dvije aktivnosti: Tehničku rekultivaciu i biološku rekultivaciju. Tehnički dio rekultivacije izvodit će se u toku izvođenja rudarskih radova ekploatacije tehničko građevinskog kamena, što će otkopanom prostoru dati formu kamenih terasa. Tehničkom rekultivacijom će se završne kosine kamenoloma dovesti u stabilno i sigurno stanje bez obrušavanja i klizanja terena i time će biti stvoreni uvjeti za izvođenje biološkog rekultivacije, odnosno saniranja zemljišta. Na objektu za eksploataciju tehnološko-građevnog kamena “Mokri Do”, Miljkovići , buku stvaraju otkopni strojevi, kompresori, transportni kamioni, kao i česta miniranja radi eksploatacije kamena. Primjenom odgovarajućih zaštitnih mjera ne očekuje se povišenje razine buke oko prostora kamenoloma i separacije agregata iznad dopuštenih. U cilju smanjena buke potrebno je mehanizaciju redovno održavati, a prilikom miniranja obavijestiti lokalno stanovništvo.

17

Radi utvrđivanja utjecaja seizmičkog efekta zbog miniranja u kamenolomu, treba provesti probna miniranja radi mjerenja intenziteta oscilacija na najbližim stambenim objektima. Pošto su najbliži stambeni objekti udaljeni cca 700 m, što je znatno više od izračunate minimalne udaljenosti koja iznosi 300 m, masovna miniranja koja se izvodila već dugi niz godina nisu imala nikakvih štetnih posljedica ne samo na udaljene stambene objekte, već i na proizvodne objekte unutar kamenoloma, odnosno separacije agregata jer je zračni udarni val bio znatno kraćeg dometa od dometa mogućeg dobacivanja, odnosno znatno kraćeg dometa od sigurnosne zone radijusa 150 m. Za svako masovno miniranje izrađuje se Plan miniranja prema Pravilniku o tehničkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu i Pravilniku o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralne sirovine. Prije svakog masovnog miniranja moraju se pravovremeno provesti mjere obavješćivanja, najave i osiguranja područja djelovanja, a tijekom izvođenja miniranja potrebno je odgovarajućim mjernim instrumentima vršiti redovita kontrola mjerenja potresnog djelovanja u tlu i djelovanja zračnog udarnog vala na najbliže građevinske objekte izvan eksploatacijskog polja.

U skladu sa Zakonom o zastitu od buke (“SN FBiH, broj 110/12) granične vrijednosti su slijedeće: • Dopušteni nivo buke na radnim mjestu koji potiče od oruđa za rad: 90 dB; • Dopušteni nivo vanjske buke – kod najbližih stambenih objekata.

Rastinje i vegetaciju na prostoru površinskog kopa sačuvati što je moguće više. Uklanjanje vegetacije vršiti samo onda kada je to neophodno. Održavati lokalni pristupni put, koji koriste mještani, u smislu saniranja oštećenja transportom kamionom.

18

9.4. Zaključak Nakon analize tehničke dokumentacije, opservacije lokacije i njene okoline, kao i analize mogućih utjecaja na okoliš i mjera za sprečavanje i ublažavanje utjecaja na pojedine komponente okoliša za predmetni kamenolom „Mokri Do“, Miljkovi ći kod Mostara, sa pripadajućim kamenolomskim postrojenjem, može se zakljućiti slijedeće:

• Na predmetnom lokalitetu ne postoji smetnja oko vlasništva nad zemljištem – neće doći do izmjene vlasništva zemljišta;

• Projekt ne zahtjeva izmještanje stanovništva sa predmetnog lokaliteta a ni šireg lokaliteta, ali može imati negativan utjecaj na najbliže naselje Miljkovići, koje se primjenom propisanih mjera zaštite mogu minimizirati ili potpuno odstraniti;

• Tehnološki proces eksploatacije tehničkog građevinskog kamena vapnenca, odnosno, aktivnosti koje se provode u procesu narušavanja i degradacije terena pri eksploataciji izvršit će se promjene u konfiguraciji i obliku terena prirodnog okoliša, međutim time se neće narušiti prirodna ravnoteža.

Definirani obim i način izvođenja radova, angažiranje planiranog broja ljudi, mehanizacije i opreme, uz poduzimanja svih mjera ublažavanja utjecaja na okoliš, kamenolom:

• neće imati značajan negativan utjecaj na okoliš na predmetnom lokalitetu i šire;

• neće imati značajniji negativan utjecaj na stabilnost i sigurnost životnog okoliša okolnih naselja i šire;

• neće dovesti do onečišćenja zemljišta, vode i zraka, ugrožavanja biljnog i životinjskog svijeta (kratkoročni nekontiniurani uticaji su mogući);

• neće imati negativnih utjecaja na klimu i hidrološki ciklus kako u periodu eksploatacije, tako ni nakon prestanka eksploatacije;

• neće imati nepovoljan socio-ekonomski utjecaj na region u kom se nalazi; • neće bit izvor stvaranja nusprodukata, ostataka materijala i otpada koji zahtjevaju

rukovanje i odlaganje na način koji nije reguliran zakonom. Nakon izgradnje, projekt neće zahtjevati dodatne razvojne aktivnosti koje mogu imati negativan utjecaj na okoliš. Menadžment ovog gospodarskog društva planira u sklopu svojih aktivnosti na zaštiti okoliša poduzeti aktivnosti na tehničkoj i biološkoj rekultivaciji zemljišta u toku i nakon okončane eksploatacije.