Studija Prenj Cvrsnica Cabulja Vran Prezentacija

Izrada studije izvodljivosti za zaštićeno područje Čvrsnica-Čabulja-Vran-Prenj

Prezentacija dosadašnjih aktivnosti

Posušje, Konjic i Mostar, 17 i 18. februar, 2010

UVOD

Cilj radionice

• Osnovni cilj radionice je prezentacija i konsultacije u vezi sa Nacrtomstudije izvodljivosti za zaštitu područja Čvrsnice-Čabulje-Vrana i Prenja sa Parkom prirode Blidinje, naročito:

• Granice područja• Zoniranje i stepen zaštite• Ekonomsku valuaciju prostora• Koncept provedbe zaštite


Konsultanti: Bosna-S d.o.o. Sarajevo i Elektroprojekt d.d. Zagreb

Plan rada

1. Prezentacija rezultata Studije izvodljivosti

2. Rad u grupama

3. Popunjavanje upitnika

4. Diskusija i zaključci



• Vlada Federacije BiH, uz podrušku Svjetske banke, a u sklopu Projekta šumskih i planinskih zaštićenih područja, daje direktnu podršku povećanja broja zaštićenih područja

• Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Podrška uključuje izradu:

• Studije izvodljivosti za zaštićeno područje Čvrsnica-Čabulja-Vran-Prenj

• Plana upravljanja za Nacionalni park Una

Izrada povjerena Konzorciju konsultantskih kompanija Bosna-S d.o.o Sarajevo i Elektroprojekt d.d. Zagreb



O projektu

REZULTATI RADA

1. Uvod1.1. Povijest pristupa zaštiti područja razmatranja1.2. Razlozi izrade studije izvodljivosti za zaštitu područja1.3. Opseg zadaće i pristup problemu2Svrha i ciljevi zaštite područja razmatranja3 Uvjeti i ograničenja u zaštiti područja3.1 Područje i razdoblje razmatranja3.2 Prostorna ograničenja3.3 Institucionalni uvjeti3.3. Zakonski uvjeti4 Zatečeno stanje s trendovima i planovima promjena4.1. Abiotski čimbenici4.2 Biološki čimbenici4.3. Krajobraz4.4. Kulturno nasljeđe4.5. Stanovništvo i uprava4.6. Korištenje prostora



5 Određivanje granica i zona zaštite5.1 Koncepcija određivanja granica i zona zaštite5.2 Varijante granica i zona zaštite5.3. Usporedba varijanata i prijedlog rješenja6 Rješenje održivog korištenja6.1. Uvjeti zaštite po zonama6.2. Dopuštene aktivnosti po zonama6.3. Zahvati i mjere za poboljšanje stanja7 Koncepcija provedbe7.1. Organizacija zaštite7.2. Financiranje zaštite7.3. Prijedlog postupka proglašenja zaštite8 Literatura i podloge9 Grafički prilozi





Pregled područja razmatranja

• Područje Vrana, Čvrsnice, Čabulje i Prenja je identificirano kao područje od značaja za FBiH, s mogućnošću njegovog proglašenja Nacionalnim parkom.

• Ovo područje prema međunarodnim kriterijima*, a na temelju njegovih utvrđenih prirodnih osobitosti, ispunjava potrebne preduvjete te se može sa sigurnošću očekivati međunarodna prepoznatljivost budućeg zaštićenog područja.

*Međunarodna unija za zaštitu prirode – IUCN, UNESCO popis svjetske baštine, PAN Parks –WWF program mreže zaštićenih područja.



Određivanje granica i zona zaštite

• Koncepcija određivanja granica i zona zaštite unutar razmatranog područja usklađena je sa zakonodavstvom FBiH, međunarodnim standardima te s iskustvima stečenim na sličnim primjerima, a posebno se vodilo računa o slijedećem:




• održivosti ukupnog sustava zaštite,• načinu organiziranja uprave zaštićenim područjem, prijesvega s aspekta financiranja sustava zaštite.

Zbog toga u nastavku su prikazani međunarodni standardi te zakonodavstvo FBiH.



Kategorije zaštite prema IUCN-uKategorija Opis

Strogi prirodni rezervat: Zaštićeno područje kojim se upravlja u znanstvene svrhe.Područje divljine: Zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom u svrhu zaštite ekosustava i rekreacije

IaIb

II Nacionalni park: Zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom u svrhu zaštite ekosustava i rekreacije

III Spomenik prirode: Zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom u svrhu očuvanja posebnih prirodnih karakteristika.

IV Područje upravljanja staništima/vrstama: Zaštićeno područje kojim se upravlja u svrhu očuvanja intervencijom uprave

V Zaštićeni kopneni/morski krajobraz: Zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom u svrhu očuvanja.

VI Zaštićeno područje upravljanih dobara: Zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom u svrhu održivog korištenja prirodnih ekosustava

• kategorija Ib - područje divljine, odnosno prirodno neizmjenjeno područje bez stalnog ili većeg broja stanovnika, koje zadržava svoja prirodna obilježja i utjecaj, a kojim bi se upravljalo pretežito u svrhu zaštite divljine (ograničenjem pristupa, te dopuštanjem samo znanstveno-istraživačkih, kontrolnih i nekih posebnih aktivnosti),

• kategorija II - nacionalni park,

• kategorija III - spomenici prirode, odnosno prirodna područja kojima se upravlja pretežito radi zaštite specifičnih prirodnih značajki,

• kategorija V - zaštićeni krajobraz (pejsaž), odnosno područje na kojem je međudjelovanjem ljudi i prirode vremenom nastalo karakteristično područje većih estetskih, ekoloških i/ili kulturnih vrijednosti, kojim bi se upravljalo očuvanjem cjelovitosti ovog tradicionalnog međudjelovanja.



Kategorije zaštite prirode u FBIH



Prema nacrtu ZZP FBIHKategorija Naziv kategorije Definicija

Ia Strogi rezervat prirode

Kategorija Ia obuhvaća strogo zaštićeno područje, izdvojeno za zaštitu biodiverziteta i eventualno geološko/geomorfoloških pojava, u kome su posjete, korištenje i uticaji strogo kontrolirani i ograničeni u cilju osiguranja zaštite prirodnih vrijednosti.

Ib Područje divljine

Kategorija Ib obuhvaća zaštićeno područje koje je u cjelini nepromijenjeno ili vrlo malo promijenjeno, koje je zadržalo svoj prirodni karakter, u kojem se ne nalaze ljudska naselja, a kojim se upravlja u cilju zaštite i očuvanja njegovih prirodnih uvjeta.

II Nacionalni park

Kategorija II obuhvaća prostrana prirodna ili skoro prirodna područja, izdvojena za zaštitu ekoloških procesa šireg ranga, te relevantnih vrsta i ekosistema karakterističnih za područje, koji predstavljaju osnovu za duhovne, naučne, edukacijske, rekreacijske i turističke potencijale, kompatibilne sa zaštitom kulturnog i prirodnog nasljeđa.

III Spomenik prirode i prirodnih pojava

Kategorija III obuhvaća specifične prirodne oblike, kao što su posebni oblici kopnenog reljefa, morski grebeni, pećine, druge geološke forme ili oblici života kao što su prašume. Generalno, to su manja zaštićena područja, često sa visokim turističkim potencijalom.



Prema nacrtu ZZP FBIHKategorija Naziv kategorije Definicija

IV

Područje upravljanja staništima/ vrstama

Kategorija IV je izdvojena u cilju zaštite pojedinačnih vrsta ili staništa, što je prioritet u upravljanju. Mnoga zaštićena područja ove kategorije trebaju redovnu aktivnu intervenciju u cilju ispunjenja ekoloških zahtjeva pojedinih vrsta ili za održavanje staništa, ali to ne potpada pod uslove proglašavanja zaštićenog područja.

V Park prirode

Kategorija V obuhvaća zaštićeno područje je područje nastalo kroz interakciju ljudi I prirode tokom vremena, a karakteriše se značajnim ekološkim, biološkim, kulturnim i estetskim vrijednostima. Očuvanje interakcije ljudi i prirode je od vitalnog značaja za zaštitu i održivost područja, sa pridruženim prirodnim I drugim vrijednostima.

VI

Zaštićeno područje sa održivim korištenjem prirodnih resursa

Zaštićeno područje kategorije VI će očuvati ekosisteme i staništa zajedno s pridruženim kulturnim vrijednostima i sistemom tradicionalnog upravljanja prirodnim resursima. Generalno, to su široka područja, sa većinom teritorija pod prirodnim uslovima, čiji su dijelovi pod održivim upravljanjem. Održiva upotrebe prirodnih resursa neidustrijskog tipa je jedan od glavnih ciljeva upravljanja.

Postupkom određivanja granica, kategorija i zona zaštite, za područje razmatranja, odrediti će se:

• Zone stroge zaštite– područja na kojima je dozvoljeno obavljati znanstvena istraživanja (1a) – područja s minimalnom intervencijom ljudi i gdje je dozvoljen ograničen pristup

posjetitelja (1b)

• Zone aktivne zaštite• Zone korištenja

– naseljena zona ili urbana zona (3a)– zona tradicionalne poljoprivrede i drugih tradicionalnih gospodarskih djelatnosti (3b)– zona rekreacijske i turističke infrastrukture (3c)

• Prijelazne zone Određivanju ovih zona prethodi određivanje ukupne granice zaštite cijelog prostora.



Postupak određivanja granica, kategorija i zona zaštite

• dosadašnji prijedlozi granica

• topografija i pristup području

• područja velikog značaja za zaštitu biološke raznolikosti

• granice upravnih područja: županija i općina

• do sada proglašena zaštita (spomenici prirode, parkovi prirode.)

• ostali elementi zaštite (zaštita voda,…)

• isključujući elementi (velike urbane površine, prometni koridori, veliki infrastrukturni zahvati, veliki proizvodni objekti)



Polazišta za određivanja granica ukupne zaštite

Polazišta za određivanje zona stroge zaštite (kategorija Ia i Ib, te II i III po IUCN-u i važećem ZZP FBiH, kategorija posebnog rezervata prema nacrtu novog ZZP) su sljedeća:

• područja vrijednih staništa

• područja divljine

• područja vrijednih kulturnih i povijesnih sadržaja

• geološki i hidrogeološki vrijedna područja

• krajobrazno vrijedna područja



Polazišta za određivanje zona stroge zaštite

Polazišta za određivanje zona aktivne zaštite (kategorije IV i V po IUCN-u, kategorija V prema važećem ZZP, kategorija parka prirode prema nacrtu novog ZZP FBiH) su:

• granice gospodarskih šuma

• granice lovišta

• granice ribolovnih područja

Polazišta za određivanje zona korištenja (kategorija VI po IUCN-u, kategorija regionalnog parka prema nacrtu novog ZZP) su:

• naseljena područja

• područja poljoprivredne proizvodnje

• područja razvoja športsko-rekreacijsko-turističkih sadržaja

• područja razvoja većih rudarskih i proizvodnih kapaciteta

Unutar granica zaštite mogu ostati površine koje se koriste, ali njihov udio u površini ne bi smio prijeći 25% površine ukupne zaštite.



Polazišta za određivanje prijelaznih zona ili „buffer“ zona:

• područja značajne urbanizacije

• značajni gospodarski i infrastrukturni objekti uz rub zaštite koji mogu utjecati na zaštićeno područje

• Određivanje zona unutar područja razmatranja provodi se prema IUCN kategorijama, uz napomenu kako im se odmah pridodaju i četiri vrste zona zaštite i upravljanja, koje se primjenjuju kada je unutar jedinstvenog zaštićenog područja moguće uvesti nekoliko načina upravljanja.

• Početno određivanje zona provedeno je na cijelom području razmatranja, neovisno o granicama upravnih jedinica i neovisno o zatečenim granicama PP Blidinje.



Unutar područja prvo su određene zone temeljnih vrijednost(zone stroge zaštite) na temelju slijedećih kriterija:

• „Biološka raznolikost endemskih razvojnih centara na području Hercegovine“, gdje su definirani glavni tipovi staništa, središta bioraznolikosti, lokacije ugroženih staništa i vrsta, te prijedlozi zona zaštite bioraznolikosti

• nacrta prostornog plana PP Blidinje (u kojem su detaljno opisana i obrazložena vrijedna područja)

• topografije (pristupačnost, visinske zone koje određuju granice staništa vrijednih vrsta)

Zatim su izdvojena područja koja su već ranije proglašena, odnosno ranije svrstana u kategoriju spomenika prirode (kategorija III prema IUCN-u).





Rasprostranjenost rijetkih i ugroženih vrsta vaskularne flore na području planina Čvrsnice i Čabulje(izvor Redžić i sur. 2010)

Rasprostranjenost rijetkih i ugroženih vrsta vaskularne flore na području planine Prenj (izvor Redžić i sur. 2010)



Rasprostranjenost rijetkih i ugroženih zajednica /staništa na području planina Čvrsnice i Čabulje(izvor Redžić i sur. 2010)

Rasprostranjenost rijetkih i ugroženih zajednica/staništa na području planine Prenj (izvor Redžić i sur. 2010)



Zaštićene zone planine Prenj (izvor Redžić i sur. 2010)



Zaštićene zone planina Čvrsnice i Čabulje (izvor Redžić i sur. 2010):

Varijante granica i zona zaštitevarijante prema obuhvatu zaštite i razinama zaštite



• Kombinacija varijanata s najstrožijim mogućim kategorijama zaštite za sve zone

• Kombinacija varijanata s ublaženim razinama zaštite za sve zone• Kombinacija varijanata s najnižom mogućom razinom zaštite za

sve zone.

• Ostale varijante za neke od ostalih mogućih kombinacija ispitati po potrebi, nakon uvida u rezultate osnovnih varijanata

Varijante granica i zona zaštite

Koncepciju određivanja granica i zona zaštite unutar razmatranog područja usklađeno sa zakonodavstvom FBIHi sa međunarodnimstandardima i sa iskustvima stečenim na sličnim primjerima, a vodeći računa o slijedećem:

• o održivosti ukupnog sustava zaštiti• o načinu organiziranja uprave zaštćenim područjem,

prije svegasa aspekta finansiranja područjem





Pregled mogućih varijanata kategorija zaštite po zonama unutar područja razmatranjaOznaka područja

Naziv područja Varijanata 1 Varijanta 2 Varijanta 3

1 Vran-Lip-Štitar-Čabulja VI VI VI2 Istočni Vran V V V3 Posebni šumski rezervat Južni Vran Ib IV IV4 Police-Svinjača V VI VI5 Blidinje jezero III III III6 Grob Dive Grabovice III III III7 Posebni šumski rezervat Sjeverni Vran Ib IV IV8 Posebni botanič.-zoo. rezervat Masna luka-Bare III III III9 Posebni šumski rezervat Masna luka-Boričevac Ib Ib Ib10 Posebni šumski rezervat Jelinak Ia Ia Ia11 Velika Čvrsnica-Čabulja Ib II IV12 Mala Čvrsnica Ib IV IV13 Dugo polje VI VI VI14 Veliki Kuk-Zakamenje Ia Ib Ib15 Posebni geomorfološki rezervat Diva Grabovica II II II16 Kanjon Drežnica Ib Ib Ib17 Dolina Drežanke VI VI VI18 Bogodol Ib IV V



19 Raška Gora V VI VI20 Bečaruša VI VI VI21 Muarnica V VI VI22 Posebni šumski rezervat Muarnica Ib IV IV23 Visoravan iznad Bijele V VI VI24 Visoravan iznad Prigrađana V VI VI25 Visoravan iznad Podgorana V VI VI26 Prenj Ib Ib Ib27 Sjeverni Prenj Ib IV V28 Sjeverno podgorje Prenja V V V29 Borci II II II30 Crna Gora Ib IV IV31 Ruište V VI Izvan32 Boračko jezero III III III33 Vodopad Šištica III III III34 Doljanka-Jablanica-Neretva-Konjic VI izvan Izvan35 Dolina Neretve-Potoci VI izvan Izvan36 Kanjon Neretve-kanjon Doljanke V VI VI

Oznaka područja

Naziv područja Varijanata 1 Varijanta 2 Varijanta 3







REZULTATI RADA (ctd.)

Analiza troškova i koristi treba da identificira:

• Koja su potrebna ulaganja (troškovi) društvene zajednice, odnosno javnog sektora, te koje su ukupne očekivane društvene koristi od provedbe svake od razmatranih varijanati,

• Učešće pojedinih segmenata javnog sektora u raspodjeli troškova i u podjeli koristi od provedbe mogućih varijanata rješenja očuvanja i zaštite područja,

• Da li razmatrana rješenja, uzimajući u obzir njihove ukupne koristi i troškove, osiguravaju u ekonomskom smislu provedivu, odnosno održivu zaštitu i očuvanje Nacionalnog parka,

• Koje od razmatranih rješenja uz najmanje rizike postiže najveću ukupnu društvenu korist.



Ciljevi izrade analize troškova i koristi

• Identifikacija zajedničkih i karakterističnih troškova zaštite po zonama ovisno o kategoriji zaštite,

• Određivanje specifičnih troškova po zonama ovisno o mogućim kategorijama zaštite,

• Određivanje koristi od uvođenja sustava zaštite za ukupno područje

• Određivanje sadašnje vrijednosti identificiranih troškova i koristi primjenom diskontne stope



Faze u izradi analize troškova i koristi

• Rezultati provedenih analiza proizilaze iz cijelog niza pretpostavki, raznih preliminarnih analiza i iskustvenih pokazatelja prikupljenih na sličnim problemima.

• Pretpostavke na kojima se bazira ova anliza definisane su tako da daju rezultate na strani sigurnosti, što znači da su se prilikom pripreme modela troškovi u načelu uzimali kao najviši, a koristi kao najniže moguće, te također da u analizama nisu uzimane u obzir one stavke koristi kojih realizacija nije sigurna i koje zahtijevaju posebne analize.



Analize troškova i koristi-napomena

Osnovne pretpostavke na kojima se bazira CBA:

• Za troškove i koristi za koje ne postoji tržišna informacija izvršena je procjena ili simulacija indirektnih tržišnih odnosa što je i istaknuto u obliku pretpostavke

• Analiza se bazira na granicama zona definisanim u Varijanti 1

• Identificirane su i kvantificirane sve društvene koristi i štete usljed uspostavljanja ZP

• Period razmatranja je 30 godina

• Visoka ulaganja su raspoređena na duži vremenski period

• Korištene diskontne stope su u iznosu 2%,5%, 7% i 9%



Metodologija analize troškova i koristi



Identifikacija troškova Identificirani troškovi

Troškovi i istraživanja i praćenja

Troškovi nadzora i uprave

Troškovi posjetiteljske infrastrukture

Troškovi očuvanja i poboljšanja ekološkog stanja

Troškovi prilagodbe tradicionalnih djelatnosti

Troškovi naknada

Troškovi participacije u komplementarnim djelatnostima

Troškovi istraživanja i praćenja

Troškovi nadzora i uprave

Troškovi posjetitljeskeinfrastrukture

Troškovi poboljšanja i očuvanja ekološkog stanja

Troškovi prilagodbe tradicionalnihdjelatnosti

Troškovi participacije u komplementarnim djelatnostima

Troškovi naknada

Izrada karte staništa

Organiziranje i pokretanje JU Obilježavanje

Troškovi obnove/sanacije šume

Troškovipošumljavanja Otkupni centri Otkup zemljišta

Istraživanje faune Plate uprave Ulazni centar Troškovi sanacije koridora uz puteve

Izgubljena dobit od šuma Hladnjače Prilgodba MHE

Speološka,hidrološka i meteorološka istraživanja

Troškovinadzornika Recepcija

Troškovi sanacije odlagališta i onečišćenja

Troškovi održavanja i čuvanja lovišta

Skladišta Prilagodbaribnjaka na Neretvi

Nabavka opreme za meteorološkaistraživanja, uspostavljanje GIS sistema

Biciklističke staze Sistem odvodnje otpadnih voda

Obnova hranilišta i pojilišta Marketing

Izgubljena dobit po osnovu koncesije za postojeće rudnike gipsa

Praćenje stanja Šetnice, staze i poučne staze

Protupožarna zaštita

Izgubljena dobit od lova

Odustajanje od kamenoloma Bijela

Organizacija istraživačkog centra

Odmorišta, vidikovci ,lovačke kuće i planinske kuće

Uspostava sistemagospodaranja otpadom

Upravljanje ihtio populacijom

Uređenje SRCBoračko jezero

Troškovi održavanja istraživačkog centra

Kulturno-historijeskelokacije i etno lokaliteti

Pristupni koridori Očuvanje stanja i troškovi prilagodbe

Uređenje SRCRisovac





Identificirane koristi

Direktne koristi Indirektne koristi

Direktne koristi osnivača uprave

Neupotrebne koristi

Koristi po osnovu koncesija

Povećanje vr. područja

Povećanje br. radnih mjesta

Izbjegnute štete

Direktne koristi uprave



Identificirane koristi •Koristi uprave•Koristi od upravljanja šumama •Koristi po osnovu stočarske aktivnosti •Koristi po osnovu pčelarstva •Koristi od poljoprivredne aktivnosti •Koristi travarstvo i gljivarstvo•Koristi od lova•Koristi od ribolova•Koristi od ribnjačarstva•Koristi po osnovu energetike•Koristi od vode za piće •Koristi od naučnih istraživanja•Koristi od turističkih usluga



Rezultati analize troškova i koristi

Diskontna stopa

NPV procjenjenih koristi

NPV procjenjenih

troškova

Razlika između NPV procjenjenih koristi i

troškova

2% 511.411.167,33 KM 266.867.737,79 KM 244.543.429,54 KM

5% 323.073.258,63 KM 191.648.971,00 KM 131.424.287,62 KM

7% 246.382.852,48 KM 159.143.839,13 KM 87.239.013,35 KM

9% 192.821.340,88 KM 135.246.929,92 KM 57.574.410,97 KM

• Rezultati pokazuju ne samo pozitivne već i vrlo visoke neto sadašnje vrijednosti, što znači da je zaštita ovog područja ne samo opravdana i dugoročno održiva, već može biti i vrlo značajna za širu regiju kao pokretač njenog razvoja.

• Analiza Varijante 1(u sastav zaštite ulaze i rubna područja) što značajno povećava troškove zaštite

• Ostale varijante zaštite, koje pretpostavljaju isključivanje nekih od rubnih područja, imaće još veće neto sadašnje vrijednosti.



Rezultati analize troškova i koristi

Koncepcija provedbe zaštite



Na osnovu:• analiza granica obuhvata,

• zoniranja i valorizacije prostora, kao i

• analize trenutne ekonosmko-socijalne situacije,

• interesa FBIH, lokalnog stanovništva i civilnog društva,

expertni tim predlaže koncepciju provedbe zaštite na području CCVPza koju se smatra da je najoptimalnije dugoročno rješenje zaštiteprostora.

• proglašenje Nacionalnog parka Prenj

• i Nacionalnog parka Čvrsnica-Čabulja

Koncepcija provedbe zaštite



• U široj zoni razmatranja, područja koja bi po izvršenom zoniranjnu trebala biti zaštićena manjim stepenom zaštite su trenutno izostavljena iz prijedloga za proglašenje nacionalnih parkova, te neće biti predmet nacrta zakona koji će se pripremiti u sklopu izrade studija.

• U budućnosti se predlaže formiranje tri dodatna parka prirode i to :

- Park prirode Vran – Dugopolje- Park prirode Konjic – Jablanica- Park prirode Bogodol Raška Gora Rujište

Prikaz granica Nacionalnih parkova i PP prema zoniranju



Koncept zaštite područja kroz sistem nacionalnih parkova i parkova prirode



Model upravljanja



Uvažavajući zakonodavne okvire za predmetne koncepte predlaže se slijedeći model upravljanja:

Model upravljanja za Nacionalni park Čvrsnca-Čabulja i Nacionalni park Prenj• Za svaki od dva predložena Nacionalna parka prijedlog za proglašenje daje

Federalno ministarstvo, a posebni zakon o proglašenju donosi Parlament FBIH. • Nakon proglašenja zakona, Vlada FBIH donijet će poseban plan upravljanja za

svaki nacionalni park. • U okviru svakog Nacionalnog parka integralno će se upravljati pojedinim

područjima već proglašenima ili buduće proglašenima u nekoj od kategorija zaštite (prema IUCN: Ia, Ib, III).

Za provedbu operativnog modela, moguća su dva modela:



Za provedbu operativnog modela, moguća su dva modela:

Model 1. Zasebna ustanova za svaki NP

• Zakonom o proglašenju Parlament FBIH propisat će mjere upravljanja i tehnike koje će se primjeniti u svakom od nacionalnih parkova te za svaki NP zasebno nadležno tijelo za provedbu mjera upravljanja kao autonomnu pravnu osobu sa svim funkcijama i službama.

• U operativnom funkcioniranju na teritoriju svakog NP takva će ustanova putem svojih službi obavljati stručne i upravne poslove zaštite prirode (inventarizacija, monitoring, ekološka edukacija, informacijski sustav), poslove marketinga i turizma, opće poslove (tajništvo, računovodstvo) te nadzorno-tehničke službe.

Model upravljanja



Model 2. Jedinstvena uprava za dva NP sa zajedničkom upravljačkom ustanovom

• Zakonom o proglašenju Parlament FBIH propisuje mjere upravljanja i tehnike koje će se primjeniti u svakom od nacionalnih parkova te zajedničko nadležno tijelo (jedinstvenu upravu) za provedbu mjera upravljanja.

• U operativnom funkcioniranju na teritoriju svakog NP formira se ispostava nadzorno-tehničke službe, dok se stručni i upravni poslovi zaštite prirode (inventarizacija, monitoring, ekološka edukacija, informacijski sustav), marketing i turizam, opći poslovi (tajništvo, računovodstvo) obavljaju putem zajedničkih službi središnje ustanove.

Model upravljanja

Koncepcija provedbeOrganizacija zaštite

Ustanova zadužena za upravljanje nacionanim parkovima



• Zakonodavni okvir institucionalnog upravljanja zaštićenim područjima u BiH proizlazi iz federalnog Zakona o zaštiti prirode (čl. 30. i 31.,SL FBIH 33/03) prema kojima se načelno utvrđuje obveza da se posebnim propisom odredi nadležno tijelo za provedbu mjera upravljanja koje će se primjeniti na zaštićenom području. Istim bi se propisom trebala definirati obveza osnivača za osiguranjem inicijalnih sredstava za početne aktivnosti formiranja upravljačke ustanove. Najvažnije početne aktivnosti su:

Koncepcija provedbe – najvažnije početne aktivnosti



• formiranje i rad upravljačkog tijela (npr. upravnog vijeća),

• registracija ustanove,

• obilježavanje granica zaštićenog područja,

• rješavanje pitanja sjedišta (zgrada i oprema),

• donošenje provedbenih akata ustanove

• raspisivanje natječaja za prve zaposlenike i dr.

Koncepcija provedbe – funkcije ustavnove zadužene za upravljanje nacionalnim parkovima



• funkcija organizacije posjećivanja zaštićenog područja,• funkcija korištenja zaštićenog područja (npr. poljoprivreda,

šumarstvo, lovstvo, rekreacija, turizam i ugostiteljstvo),• funkcija tehničkog održavanja zaštićenog područja• funkcija zajedničkih poslova u upravljanju zaštićenim područjem

• Provedba svake od navedenih funkcija realizira se putem odgovarajuće službe.



HVALA NA PAŽNJI!

Rad po grupama

• 3 radne grupe• Voditelj grupe

• Sredstva za rad:• Mape• Olovke i sticker papirići

• Zaključci, preporuke Grupe1• Zaključci preporuke Grupe 2• Zaključci preporuke Grupe 3



Upitnici

• Uptinik projekta• Upitnik o zadovoljstvu sa radionicom



Zaključci

• Izrada finalne verzije Studije izvodljivosti

• Kontakti:

• Bosna-S: • Amra Šehovic, [email protected]• Elektroprojekt:• MajaKerovec, [email protected]



mailto:[email protected]�

mailto:[email protected]�

HVALA NA PAŽNJI!

Documents

Studija Prenj Cvrsnica Cabulja Vran Prezentacija