Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
...IZ KRUGA - organizacija za za{titu prava i podr{ku `enama sa invaliditetom Srbije
@ENE SA INVALIDITETOMNEVIDQIVE @RTVE NASIQA
Studije slu~ajeva
Olivera Ilki}
Lepojka ^arevi} Mitanovski
Beograd, 2008.
Izdava~:...IZ KRUGA - organizacija za za{titu prava i podr{ku
`enama sa invaliditetom Srbije11000 Beograd, Sreda~ka 2
Tel/faks: +381-11-3448-044E-mail: [email protected]
Veb: www.izkruga.org
Za izdava~a:Sne`ana Ma|er~i}
Autorke:Olivera Ilki}
Lepojka ^arevi} Mitanovski
Lektura:Svjetlana Timoti}
Dizajn:Maja Ma|er~i}
[tampa:[tamparija "Stojanovi}"
Tira`:1000 primeraka
Izdavawe ove publikacije finansijski je podr`ao:Rekonstrukcija @enski fond
ISBN 978 - 86 - 910349 - 2 - 4
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
5
Sadr`aj:
1. Predgovor .................................................................................. 7
2. Ne{to malo o nama ................................................................... 9
3. Rodne uloge i nasiqe nad osobama sa invaliditetom .........11
4. @ena sa invaliditetom - nevidqivo bi}e ...........................13
5. Nasiqe nad `enama sa invaliditetom ..................................15
6. Principi rada sa `enama sa invaliditetom .......................19
7. Studije slu~ajeva nasiqa ........................................................25
8. Studije slu~ajeva diskriminacije .........................................47
9. Podr{ka `enama sa invaliditetom ......................................51
11. Saradwa sa institucijama .....................................................53
12. Zakoni i nasiqe nad `enama sa invaliditetom .................57
1) Me|unarodna konvencija o qudskim pravima ...................57
2) Porodi~ni zakon RS ............................................................58
3) Krivi~ni zakon RS ..............................................................59
4) Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom .........61
5) Zakon o spre~avawu diskriminacije OSI ........................63
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
7
Predgovor
Pred vama su samo neke od pri~a, koje su na{e aktivis-
tkiwe imale priliku da ~uju tokom jedanaest godina rada sa
`enama i mu{karcima sa invaliditetom koje/i su pre`ivele/i
nasiqe ili diskriminaciju. Ako Vam se u~ine poznate/i, raz-
mislite da li su neke/i od wih mogle/i biti i va{e kom{inice
ili kom{ije, prijateqice, prijateqi ili samo `ene i mu{karci
koje ste sretale/i na ulici, u prodavnici, apoteci ili bilo gde
drugde. Mo`da ste o wihovim `ivotima samo ~ule/i, ali niste
`elele/i da verujete da se tako ne{to mo`e de{avati i u va{em
gradu. Kao {to }ete videti za neke od va{ih sugra|ana/ki, nasiqe
je svakodnevna realnost.
Ovim putem `elimo da im javno iska`emo po{tovawe i
iskrenu zahvalnost za pokazanu hrabrost i poverewe koje su nam
ukazale/i, podeliv{i sa nama svoja iskustva. Koristimo pri-
liku da svima koji razmi{qaju o tome da nas pozovu uputimo
poruku da nasiqe koje im se doga|a nije samo wihov problem
i da nisu same/i. Neke od ovih pri~a su dokaz da i u naizgled
bezizlaznim situacijama postoji re{ewe. Znamo da }e ova kwiga
biti pokreta~ka snaga za izlazak iz kruga nasiqa, poni`avawa i
uvreda. Tako|e, ona }e koristi i stru~wacima koji su u svom radu
na bilo koji na~in usmereni na osobe sa invaliditetom.
Neki od ovih slu~ajeva su ostali nere{eni. Na svima nama
je da preuzmemo odgovornost za to, ali i da, svako u svom domenu,
zajedni~ki potra`imo odgovor na pitawe "za{to?"
Za nasiqe nije odgovorna `rtva, ve} po~initeq, a obaveza
je svakoga od nas da ne zatvaramo o~i pred ~iwenicama i reagujemo
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
8
na svaki mogu}i na~in u situaciji kada smo svedoci ugro`avawa
ne~ijeg prava na `ivot bez nasiqa.
Za {tampawe ove kwige posebno se zahvaqujemo
Rekonstrukciji @enski fond, donatorskoj organizaciji, za poka-
zano razumevawe i finansijsku podr{ku. Fond je i ranijih godina
podr`avao na{ rad, kao i svaki drugi rad na za{titi prava `ena
uop{te, posebno `ena iz marginlizovanih grupa.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
9
Ne{to malo o nama
...IZ KRUGA, organizacija za za{titu prava i podr{ku oso-
bama sa invaliditetom Srbije je ̀ enska, feministi~ka, nevladina
organizacija, osnovana 1997. godine s ciqem da pru`i podr{ku
osobama sa invaliditetom, a pre svega `enama koje trpe neki od
oblika nasiqa i diskriminacije. Kroz psiholo{ku, besplatnu
pravnu pomo} i zastupawe na sudu poku{avamo da na{im kori-
snicima ulijemo tra~ak nade da za sve postoji re{ewe, da svaka
situacija ima izlaz, ukoliko skupe snage i krenu daqe.
Misija organizacije je poboq{awe dru{tvenog polo`aja
`ena sa invaliditetom na teritoriji Srbije i ostvarewe qudskog
prava na `ivot bez nasiqa i diskriminacije.
Na samom po~etku rada definisale smo slede}e ciqeve
kao najva`nije i ve} vi{e od decenije radimo na wihovom
ostvarewu:
- Podr{ka i osna`ivawe osoba sa invaliditetom i wiho-
vih porodica, a naro~ito `ena kada su u situaciji nasiqa i
diskriminacije;
- Za{tita prava osoba sa invaliditetom generalno, a na-
ro~ito `ena sa invaliditetom;
- Podizawe dru{tvene svesti o polo`aju i pravima osoba
sa invaliditetom, a posebno o vi{estrukoj diskriminaciji `ena
sa invaliditetom u Srbiji.
Najva`nija aktivnost organizacije ...IZ KRUGA je SOS
telefon, koji jedini u Srbiji pru`a psiholo{ku i besplatnu
pravnu pomo} osobama sa invaliditetom, kao i informa-
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
10
cije iz oblasti socijalne politike. Pored ove, individualne
podr{ke, grupe samopomo}i su jedan od vidova grupne podr{ke.
Kroz razli~ite edukativne, zakonodavne i medijske aktivnosti,
podi`emo nivo svesti dru{tva o polo`aju i pravima osoba sa
invaliditetom, posebno `ena.
Od osnivawa do danas realizovano je 39 projekata sa
razli~itom tematikom: od psiholo{kih preko edukativnih do
radionice za ekonomsko osna`ivawe `ena sa invaliditetom.
U prethodnoj godini inicirale smo osnivawe tri lokalne
organizacije ...Iz Kruga - Vojvodina u Novom Sadu i ...Iz Kruga
u Ni{u i Kragujevcu. U toku je saradwa sa lokalnim vlastima u
tim gradovima kako bi se omogu}ilo `enama sa invaliditetom
koje tamo `ive da u kontinuitetu dobiju adekvatnu podr{ku u
situaciji nasiqa i kr{ewa wihovih qudskih prava.
Aktivno smo u~estvovale u izradi Nacionalne strategije
za unapre|ewe polo`aja osoba sa invaliditetom u Srbiji. U ovom
dokumentu su po prvi put posebno pomenuta prava `ena i dece
sa invaliditetom kao kategorije, posebno ugro`ene nasiqem u
porodici i institucijama.
Tokom jedanaest godina rada sara|ivale smo i sara|ujemo
sa `enskim nevladinim organizacijama koje pru`aju podr{ku
`enama koje su pre`ivele mu{ko nasiqe, zatim sa ve}im brojem
nevladinih organizacija koji se bave qudskim pravima, kao i sa
organizacijama osoba sa invaliditetom.
Ovom prilikom `elimo da se zahvalimo svima wima, a
posebno Incest Trauma Centru na podsticaju i podr{ci koju su
nam pru`ili tokom stvarawa kwige, koja je pred vama.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
11
Rodne uloge i nasiqe
nad osobama sa invaliditetom
U radu na SOS telefonu za `ene sa invaliditetom koje
imaju iskustvo nasiqa do{le smo do saznawa da one vrlo ~esto
ne prepoznaju nasiqe kojem su izlo`ene i uverene su da je wihov
invaliditet jedini razlog za sve {to im se de{ava.
Stepen invaliditeta `ene u patrijarhalnom dru{tvu kao
{to je na{e, meri se u odnosu na to koliko invaliditet ugro`ava
ispuwavawe wene tradicionalne uloge: da je uzorna supruga, dobra
majka, doma}ica, seksualno po`eqna, neko ko "brine" o svim
~lanovima porodice i odgovara dodeqenoj dru{tvenoj ulozi.
Invaliditet `ene je "te`eg stepena" ukoliko poga|a wen
fizi~ki izgled, sposobnost da obavqa ku}ne poslove, ra|a i
podi`e decu. Imaju}i u vidu stereotip da `ene zbog svog inva-
liditeta naj~e{}e nisu u mogu}nosti da ispuwavaju te uloge na
o~ekivani i dru{tveno prihvatqiv na~in, a nisu im omogu}eni
alternativni vidovi podr{ke, ne ~udi da su im osporavana prava
na qubav, seksualnost, brak, materinstvo i li~no potvr|ivawe.
Samim tim, one postaju dru{tveno nevidqive i kao takve, vrlo
~esto su `rtve psihi~kog, fizi~kog, seksualnog, ekonomskog i
institucionalnog nasiqa.
Kada je re~ o mu{karcima sa invaliditetom koji trpe
nasiqe u porodici, va`no je znati da se stepen wihovog invali-
diteta meri u odnosu na to koliko invaliditet uti~e na mu{kost
i intelektualne sposobnosti, a ne na fizi~ke mogu}nosti. Takav
stav je op{teprihva}en u dru{tvu u kome se o~ekuje da su mu{karci
ti o kojima `ene "brinu".
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
13
@ena sa invaliditetom
- nevidqivo bi}e
@ivimo u svetu pisanih i nepisanih pravila, o~ekivawa
od okru`ewa i "normi" pona{awa koje moramo da ispunimo i
po{tujemo da bismo bili punopravno prihva}eni ~lanovi tog istog
dru{tva. Iako su tim "normama" obuhva}eni i mu{karci i `ene,
ako se malo vi{e zamislimo, moglo bi se re}i da `ivimo u svetu
stvorenom po meri mu{karaca. Te dru{tvene uloge mu-{karaca i
`ena se u~e od najmla|ih dana i prenose se sa kolena na koleno.
Roditeqi svoju `ensku decu u~e da budu strpqiva, poslu{na i
bri`na kako bi se spremila za ulogu dobre supruge, majke i doma-
}ice. Iskazivawe individualnosti i li~nih zahteva je potisnuto
u drugi plan. I mu{ka deca se, na sli~an na~in, spremaju za
svoju budu}u ulogu "glave porodice". Tako je generacijama stva-
rano okru`ewe u kome svako ima svoje mesto. Generalno gledano,
mu{arac je tu da obezbedi sigurnost porodici, a ̀ ena da ispuwava
wegove zahteve i potrebe i da brine o deci. Pravila su posta-
vqena, najve}im delom u korist mu{karaca i potrebno je samo da
ih se svi dr`e do kraja, onako kako su nau~ili.
[ta se de{ava kada se ta ravnote`a naru{i ro|ewem deteta
sa invaliditetom? U ve}em broju slu~ajeva mu{karci odlaze,
ostavqaju}i svu odgovornost i "sramotu" na `enama. Oni obi~no
ka`u: "Ona je majka, prirodno je da ona brine o svom detetu!"
Desi li se da je dete `ensko, tim gore. Tvrdwa da "o~inski
instikt nije tolko jak" je zgodan izgovor za izbegavawe obaveza i
odgovornosti.
U slu~aju da ostane sama sa detetom koje ima invaliditet,
podr{ka od strane svoje porodice nije uvek wen mogu}i oslo-
nac. Dr`avne institucije, koje postoje da ponude pomo} u ova-
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
14
kvim situacijama, ponovo ostavqaju teret na wena le|a. Ako je
invaliditet deteta trajan i ve}eg stepena, ja~i je ose}aj krivice,
bespomo}nosti i beskorisnosti. Neke `ene nisu sposobne da
se suo~e sa svim tim problemima i zato napu{taju svoju decu,
stavqaju}i ih u institucije za trajni sme{taj. Kada porodica i
pored svih problema ostane zajedno, svakodnevna briga o detetu
koje ima invaliditet opet pada na majku.
Na~in odgajawa deteta sa invaliditetom zavisi od wego-
vog pola i stavova okoline. Devoj~ica sa invaliditetom se ne
u~i rodnim ulogama, zato {to se smatra da zbog svog invaliditeta
fizi~ki nije u stawu da ih ispuni.
Pod pritiskom drugih prema woj se tako pona{a i majka,
smatraju}i wenu invalidnost obostranim neuspehom. Veoma ~esto
ona uni{tava }erkinu samouverenost pla{e}i se da ne}e mo}i da
vodi "normalan `ivot" zbog toga {to ima invaliditet. Prenosi
joj poruke koje su woj nekada re~ene: "@ena nije ni{ta ako nije
dobra doma}ica, majka, supruga!" stavqaju}i joj do znawa da ona
nikada ne}e biti u stawu da bude to.
@ene sa invaliditetom odrastaju slu{aju}i poruke,
veruju}i da zaslu`uju uvrede, pretwe, diskriminaciju i nasiqe
koje trpe u ti{ini. Gube svoje sisteme vrednosti. Gledaju sebe
o~ima drugih, i ne svi|a im se ono {to vide. Preplavqene ste-
reotipima i predrasudama prema sebi, zaboravqaju da su `ene,
veruju da su aseksualne i da nemaju prava da vole i budu voqene.
Krug se zatvara i one ostaju nevidqive unutra. Koliko dugo? Ne
znamo. Mo`da je prvi korak ka izlazu iz zatvorenog kruga, vera
u sopstvene vrednosti i samopouzdawe, nego u sliku koju drugi
prenose.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
15
Nasiqe nad `enama sa invaliditetom
Nasiqe je uspostavqawe mo}i i kontrole nad `rtvom,
stvaraju}i tako odnos "gospodar" i "rob". Ukoliko `rtva ima
mawe mogu}nosti da se fizi~ki i intelektualno usprotivi, mo} i
kontrola se lak{e i du`e odr`ava. @ene sa invaliditetom imaju
mawe mogu}nosti da se na bilo koji na~in suprotstave nasiqu,
a jo{ mawe da iz wega iza|u, pre svega zbog stereotipa i predra-
suda okoline, zbog svog invaliditeta, a zatim i zbog nepostojawa
servisa podr{ke. [to je stepen invaliditeta vi{i, to su mogu-
}nosti mawe.
Jedan od najprisutnijih stereotipa, kada je u pitawu
nasiqe nad `enama sa invaliditetom je: "Niko normalan ne bi
mogao da udari `enu u kolicima." Podaci do kojih smo do{le
vi{egodi{wim radom govore druga~ije.
Razlozi za ove brojke le`e u ~iwenici da `ene sa vi{im
stepenom invaliditeta fizi~ki zavise od tu|e pomo}i i podr{ke
pri obavqawu osnovnih `ivotnih potreba, kao {to su odlazak u
toalet, odr`avawe li~ne higijene, obla~ewe, prelazak iz kolica
u krevet, hrawewe itd. Ne samo {to su rawivije, one su i vrlo
~esto izlo`ene specifi~nijem na~inu zlostavqawa, koje se
Od 5520 poziva, 93 % su `ene sa invaliditetom koje su
bile izlo`ene raznim oblicima nasiqa. Najzastupqenije je ver-
balno sa 28%, ekonomsko sa 24,12%, fizi~ko sa 10,55%, prinudna
izolacija sa 22,14% i seksualno sa 5,5%. Kada govorimo o vrstama
invaliditeta, najrawivije su osobe koje imaju intelektualni
invaliditet sa 48,12%, zatim cerebralnu paralizu sa 31,88%,
mi{i}nu distrofiju i neuromi{i}ne bolesti sa 15,30% i osobe
sa kombinovanim invaliditetom sa 4,70%.
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
16
ogleda u uskra}ivawu pomo}i pri samozbriwavawu, izgladwi-
vawe, udaqavawe od ortopedskih pomagala i sredstava za komu-
nikaciju, pretwe da }e ostati same na ulici bez i~ije pomo}i,
da }e zavr{iti u nekom domu ili psihijatrijskoj klinici, da
}e `iveti u potpunoj izolaciji "ukoliko ne budu poslu{ne" i
sli~no.
Na ovaj na~in nasilnik/ca uspostavqa apsolutnu mo} i
kontrolu, ~ak i bez upotrebe fizi~ke sile. Ako ikada do|e do
upotrebe fizi~ke sile, nastale modrice ili ozbiqnije povrede
pripisuju se "padovima" koji su ~esta pojava kod osoba sa vi{im
stepenom invaliditeta. Ova ~iwenica mo`e biti ote`avaju}a
okolnost u procesu dokazivawa posledica pretrpqenog nasiqa.
Nasilnici su u 87% mu{karci svih stepena obrazovawa,
razli~itih zanimawa i socijalnih stale`a. Uglavnom su to
~lanovi naju`e porodice od kojih `ene sa invaliditetom u pot-
punosti emotivno, fizi~ki i ekonomski zavise. Kada govorimo
o emotivnoj zavisnosti na{e korisnice navode kako ih "niko ne
voli, nikom nisu potrebne, da treba da budu zahvalne {to brinu
o wima u suprotnom bi bile gladne i na ulici..." Vremenom gube
samopouzdawe i po~iwu da veruju u sliku o sebi, nametnutu od
najbli`ih, smatraju}i da kao "takve" i ne zaslu`uju boqi `ivot.
Nevidqive za spoqni svet, izolovane su u svojim ku}ama
iz kojih ~esto same ne mogu da iza|u zbog straha od nasilnika,
zbog liftova koji ne postoje ili nisu u funkciji, zbog stepe-
nica i uskih vrata. Upu}ene su na svoje najbli`e koji ih vre|aju,
poni`avaju, omalova`avaju, ismevaju, okrivqavaju za svoje pro-
bleme, prete, {amaraju, tuku i sl.
Svaka druga `ena sa invaliditetom koja nam se javila,
vi{egodi{wa je `rtva nasiqa i to je jedini na~in `ivota koji
im je poznat. Kada navode "razloge" za pretrpqeno nasiqe, uglav-
nom se mo`e ~uti: "Nervozan/a je, ima toliko obaveza, jo{ brine
i o meni, a ja sam nesposobna."
Ekonomska zavisnost ogleda se u nemogu}nosti da `ena sa
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
17
invaliditetom, pre svega, svojim radom stekne ekonomsku samo-
stalnost, a onda da raspola`e novcem na na~in na koji bi ona
`elela. U ve}ini slu~ajeva `ene sa invaliditetom imaju sredstva
samo od tu|e nege i pomo}i kojim tako|e ne raspola`u.
Naj~e{}e, usled arhitektonske nepristupa~nosti stambe-
nih zgrada u kojima `ive, i javnih ustanova, kao {to su banke i
po{te, `ene sa invaliditetom nisu u mogu}nosti da samostalno
podi`u svoj novac, prinu|ene su da u tu svrhu ovlaste ~lana u`e
porodice. Kada ~lan porodice preuzme kontrolu tro{ewa novca
jasno je da je mogu}nost uspostavqawa mo}i i kontrole u drugim
segmentima `ivota daleko lak{a.
Mnoge `ene, koje od ro|ewa imaju invaliditet, a javqale
su se sa iskustvom nasiqa, imale su i iskustvo preza{ti}enosti
u svojim primarnim porodicama. Po na{em iskustvu do pojave
preza{ti}enosti dolazi iz vi{e razloga.
Neki roditeqi izoluju svoju decu sa invaliditetom u
nameri da ih za{tite od izrazito negativnih komentara i otvo-
rene diskriminacije okoline. Kada je re~ o deci koja imaju
o~uvane intelektualne sposobnosti, gde postoje preduslovi za
osamostaqivawe, ~esto roditeqi iz dobre namere, rade za decu i
ono {to bi ona samostalno mogla da urade, kako bi ih po{tedeli
napora i fizi~kog bola, ali i u{tedeli vreme za neke druge
aktivnosti.
U drugom slu~aju, radi se o roditeqima koji se stide svoje
dece sa invaliditetom jer su prihvatili pogre{an stav dru{tva da
su osobe sa invaliditetom teret, nesposobne da samostalno donose
odluke i snose odgovornost za svoje postupke. Takav na~in vas-
pitawa dece sa invaliditetom dovodi do niskog samopo{tovawa,
potcewivawa svojih sposobnosti, {to je ote`avaju}a okolnost u
odlu~ivawu za samostalan `ivot.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
19
Principi rada sa
`enama sa invaliditetom
Invaliditet nije uzrok nasiquNasiqe je deo sistema patrijarhalnog obrasca, kojim mu{ki
pol odr`ava dominaciju i kontrolu nad ̀ enskim polom. Mi znamo
da svaka `ena mo`e biti diskriminisana i da to ne zavisi od
wenih osobina ili karaktera, ve} je posledica dru{tvenih uloga,
odnosno razli~itih pozicija mo}i koje imaju mu{karci i `ene.
Zato smatramo da nasiqe nad ̀ enama nije privatni problem svake
`ene, ve} je dru{tveni problem i mora se re{avati na nivou
dru{tva. Zato je va`no omogu}iti `enama da razmene iskustva sa
drugim `enama koje nemaju invaliditet, kako bi imale priliku
da shvate da je wihovo iskustvo deo `enske istorije, a ne wihova
li~na stvar.
Dostupnost slu`bi od kojih `ena tra`i podr{kuZala`u}i se za vidqivost nasiqa nad `enama sa inva-
liditetom, zala`emo se i za pristupa~an prilaz svim releva-
ntnim institucijama od kojih `ena treba da zatra`i pomo} i
podr{ku. Pre svega mislimo na centre za socijalni rad, poli-
ciju, sudstvo.
Podr{ka se prilago|ava `eni s obzirom na vrstu invaliditeta@enama sa razli~itim vrstama invaliditeta treba pri}i
na razli~ite na~ine. Telefonskim razgovorom ne mo`ete pru`iti
podr{ku `eni koja ima o{te}ewe sluha i govora. Ovakvi razgo-
vori se uvek vode li~no sa `enom. Ukoliko je to mogu}e koristi
se jezik znakova ili komunikacija u pismenoj formi. @enama sa
o{te}ewem vida mora se omogu}iti kori{}ewe Brajevog pisma
ili audio verzije za sva va`na dokumenta. @enama koje ne mogu
da do|u li~no na razgovor, ukoliko se ote`ano kre}u, korisnice
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
20
su inalidskih kolica ili zbog visokog stepena invaliditeta,
neophodno je obezbediti terensku ekipu.
Rad na prihvatawu identiteta invalidnosti, pa rad na nasiquVrlo retko se `ene sa invaliditetom javqaju zbog iskustva
nasiqa. Obi~no su usamqene, okru`ene nerazumevawem, te{ko se
mire sa svojim invaliditetom ili tra`e informacije o odre|enim
pravima i beneficijama. Tek nakon uspostavqawa odnosa pove-
rewa u kome se `ena ose}a sigurno, ona }e progovoriti o nasiqu
koje trpi. Uvek se prvo treba usredsrediti na problem koji je woj
u tom trenutku va`an, pa tek na nasiqe.
Besplatna advokatska pomo}Mnoga istra`ivawa pokazuju da su osobe sa invalidite-
tom najsiroma{nije me|u siroma{nima, a `ene su jo{ ispod te
granice. Kada se `ena osna`i i izrazi spremnost da zakonskim
putem re{i problem, jako je va`no da znamo da ona nema sredstava
da plati advokata/icu. Zbog toga joj se mora obezbediti besplatna
advokatska pomo} kroz ceo proces. Organizacija ...IZ KRUGA od
samog po~etka svog rada pru`a besplatnu pravnu pomo} i advoka-
tsko zastupawe korisnicima od po~etka do kraja postupka.
Imenovawe nasiqa je politi~ki ~inNasiqe nad `enama je deo ciklusa odr`awa patrijahalnog
sistema. To zna~i da se razli~iti oblici nasiqa kojima su `ene
izlo`ene ne defini{u kao nasiqe, ve} se do`ivqavaju kao deo
prirodnog poretka stvari. "To je normalno, ja sam invalid''. Zbog
toga razli~iti oblici nasiqa nad `enama nisu jako dugo bili
imenovani, posebno prema `enama sa invaliditetom. Potrebno
je imenovati svako nasiqe koje `ene do`ivqavaju. Tek nakon
imenovawa nasiqa nad `enama, ona mo`e planirati korake za
suprotstavqawu i izlasku iz wega.
Me{amo se u obi~aje, religiju, porodicuIdeologijom neme{awa u porodicu, religiju, obi~aje,
`rtve diskriminacije i nasiqa ostaju izolovane i bez mogu-
}nosti da iza|u iz podre|enog polo`aja. Mi podr`avamo `ene da
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
21
se suprostave diskriminaciji i nasiqu, me{aju}i se u porodicu
i religiozne tradicionalne obi~aje.
Nasiqe nad `enama je zlo~inVa`no je podse}ati `ene sa kojima radimo da je nasiqe
kojem su izlo`ene zlo~in i da su odre|ene osobe /institucije
odgovorne za wega. Dru{tvo pritiska `ene sa invaliditetom da
prihvate razli~ite oblike nasiqa kao da je to sastavni deo wiho-
vog `ivota i uloge u dru{tvu, pa su one primorane da }ute i trpe.
Svako nasiqe je oblik kr{ewa ̀ enskih qudskih prava. Ova prava
su `enama zagarantovana i me|unarodnim dokumentima po~ev{i
od Univerzalne deklaracije o qudskim pravima Ujediwenih
nacija, Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije
i nasiqa nad `enama, pa do Konvencije UN o pravima osoba sa
invaliditetom. Za sprovo|ewe ovih me|unarodnih dokumenata
odgovorna je dr`ava, pa je moramo stalno pozivati na odgovornost
i zahtevati da po{tuje obaveze koje je preuzela potpisivawem ovih
me|unarodnih dokumenata.
@enska solidarnost@enska solidarnost podrazumeva svest o pripadawu
`enskom polu kao i o diskriminaciji `enskog pola unutar
patrijarhalnog sistema. @enska solidarnost zna~i da smo svedo-
kiwe patwi drugih `ena i da nam je do wihovih ose}awa stalo.
@enska solidarnost se ogleda u prepoznavawu, priznavawu,
po{tovawu iskustva drugih `ena i u davawu podr{ke `enama
kada trpe nasiqe. @enska solidarnost se ogleda i u razumevawu
druge `ene, bez obzira na situaciju ili `ivotne okolnosti u
kojima se nalaze, na razumevawu wene `ivotne odluke i stavova,
koji su mo`da suprotne na{ima. To je na{a svesna odluka da }emo
razumeti i podr`ati drugu `enu ili `ene, bez obzira na razlike
koje postoje me|u nama.
@ene koje pre`ivqavaju nasiqe nisu neke druge `eneSvaka `ena se u svom `ivotu, na razli~ite na~ine suo~ava
sa razli~itim oblicima diskriminacije: od nasiqa u porodici,
diskriminacije na poslu, razli~itih vrsta pritisaka u ku}i od
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
22
najranijeg detiwstva do dobacivawa na ulici. Samim tim {to
su `ene sve su potencijalne `rtve diskriminacije. Zbog toga ne
postojimo "mi" s ove strane i "one" s druge strane. To mo`e biti
i na{a sestra, prijateqica, kom{inica, ali i mi same.
@ena nije kriva za nasiqe koje je pre`ivelaDiskriminacija nad `enama je prisutna u svim kulturama
i kroz sve vekove. Bez obzira {ta je `ena uradila, ona ne mo`e
biti kriva za nasiqe koje je pre`ivela. Osobe ili institucije
koje sprovode diskriminaciju i nasiqe su odgovorne i krive.
@ene obi~no tra`e krivicu u sebi jer dru{tvo i dr`ava
kroz porodicu, obrazovawe i socijalizaciju legitimizuju
razli~ite oblike diskriminacije i nasiqa nad `enama i pro-
izvode ideologiju po kojoj je `rtva kriva. Tako na primer, ako je
pre`ivela silovawe ona je kriva jer je to izazvala ili se na{la
tamo gde nije trebala da bude ili je bila pogre{no obu~ena. Ako
do`ivqava diskriminaciju kao osoba sa invaliditetom, ona se
karakteri{e kao nesposobna ili mawe vredna ili da ima mawe
znawa, a ako se buni onda je suvi{e agresivna. Na{ stav je da bez
obzira u kojoj ili kakvoj situaciji je `ena do`ivela nasiqe ona
nije kriva za to.
Ravnopravan odnos sa drugim `enama ...Iz Kruga je protiv kori{}ewa uloga mo}i i podr`avamo
politiku ravnopravnosti. To zna~i da u odnosu izme|u `ene i
konsultantkiwe trebalo bi da budu jasno podeqene uloge. @ena
je odgovorna za svoj `ivot i svoje postupke i trebala bi sama da
na|e izlaz iz situacije u kojoj se nalazi. Mi smo tu, da je u toj
odluci podr`imo, a ne da joj dajemo gotova re{ewa, niti da izi-
gravamo wenu spasiteqicu i sveznaju}u profesionalku. Va`no je
da budemo svesne ove mo}i i da je ne zloupotrebqavamo.
Iskustvo svake `ene je jednako vredno...Iz Kruga zastupa politku jednakosti. Iskustvo svake
`ene sa kojom se susre}emo ili sa kojom radimo je podjednako
vredno. Jedan od osnovnih stavova patrijahalnog sistema je da
svaka od nas vrednuje druge po odre|enim hijerarhijama (obra-
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
23
zovawe, materijalni status, porodica, profesionalni status,
fizi~ka mogu}nost). Bez obzira da li `ena riba podove ili
je politi~arka u parlamentu, ona ima sopstveno iskustvo koje
mi po{tujemo i cenimo. Va`na nam je svaka `ena, bez obzira
na godine, obrazovawe, materijalni status, etni~ku pripadnost,
seksualnu opredeqenost, invalidnost.
Svaka `ena je razli~ita i ima pravo na toIako mogu po mnogim dru{tvenim kategorijama biti iste
(kao na primer da su istog godi{ta, klase, rase, itd.) svaka `ena
se razlikuje od druge. Me|utim, svaka `ena je jedinstvena i svoja
i nije sli~na drugoj. Dve `ene u istoj situaciji razli~ito misle,
do`ivqavaju i imaju razli~ite emocije, pa prema tome donose
razli~ite odluke. Va`no je da to znamo i da ne o~ekujemo da `ene
reaguju isto kao i mi. Zbog toga ne poredimo iskustva `ena i ne
vrednujemo ih.
...Iz Kruga zastupa jednak odnos prema svim `enama bez
obzira na wihove dru{tvene karakteristike. To zna~i da jednako
ozbiqno i na jednako vrednuju}i na~in pristupamo ̀ enama koje su
siroma{ne, Romkiwe ili bilo koje druge nacionalnosti, stran-
kiwe, lezbejke, `ene sa razli~itim vrstama i stepenom inva-
liditeta, `ene bilo koje religije ili politi~kih opredeqewa,
da uva`avamo razli~ita iskustva, koje one imaju i prepoznajemo
okolnosti ili uslove koje su ih dovele u pozicije u kojima se
nalaze.
@ene sa invaliditetom treba podsticati da ne sa`aqevaju
sebe i ne dozvole da ih drugi sa`aqevaju, da slobodno potra`e
pomo} kad im je potrebna i da objasne na koji na~in im se mo`e
pomo}i, da se ne stide sebe i otvoreno govore o svojim potrebama,
jer je to na~in da ih neko upozna, da pa`qivo slu{aju druge i
tra`e da drugi slu{aju wih, da budu svesne svojih sposobnosti
ali i svojih granica.
Va`no je uvek i iznova jasno re}i `enama sa invalidi-
tetom, ali i svima drugima da je iskustvo svake `ene jednako
vredno, da su `ene sa invaliditetom jednako vredne kao i bilo
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
24
koje druge ̀ ene, da nisu krive za svoj invaliditet i da imaju prava
na razli~itost, na `ivot bez nasiqa i diskriminacije, pravo da
podr{ka koju dobijaju bude prilago|ena wihovom invaliditetu,
kao i da imaju pravo na {kolovawe i zapo{qavawe, na qubav,
seksualnost, porodicu, ra|awe i usvajawe dece. Imaju pravo na
izbor i dono{ewe odluka o svom `ivotu, koje drugi moraju da
po{tuju bez obzira na wihov invaliditet.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
25
STUDIJE SLU^AJEVA NASIQA
Ovo su samo neki od primera iskustava korisnica/ka sa
kojima su, nekada i vi{e godina, radile konsultantkiwe i advo-
katkiwe organizacije ...Iz Kruga. Kao {to }ete videti, one/i su
podigle/i svoj glas, skupile/i snagu i hrabrost da se usprotive
i zatra`e svoje pravo na `ivot bez nasiqa! Koliko daleko se ~uo
wihov glas, zakqu~ite same/i.
Studija slu~aja 1
Majka, dvanaestogodi{weg de~aka sa visokim stepenom
kombinovanog invaliditeta, pre`ivela je fizi~ko nasiqe od
strane biv{eg supruga, oca de~aka. Nezaposlena je jer nema ko da
brine o wenom sinu, s obzirom na vrstu wegovog invaliditeta.
Razvedena je, biv{i suprug daje alimentaciju, ali nije zainte-
resovan za brigu o detetu, niti je sa wima u kontaktu od dana
razvoda.
U trenutku kad nam se javqa, korisnica `ivi u zajedni~koj
prostoriji jedne zgrade koju joj je stanodavac iznajmio kao stan,
iako nije wen vlasnik. Sa wom i sinom `ivi i wena majka koja
ima psihi~kih pote{ko}a. Ukupna primawa porodice ne prelaze
sumu od 16.000,00 dinara, a vi{e od polovine mese~no potro{i
na lekove i pelene za sina. U vi{e navrata je preko nadle`nog
Centra za socijalni rad ostvarila pravo na uve}anu jednokratnu
socijalnu pomo}, neophodnu za pla}awe pristojnijeg stana. To su
bila kratkoro~na sredstva, koja nisu mogla da re{e u potpunosti
wen problem, po{to nadle`ne slu`be nisu uspele da joj obezbede
nu`ni sme{taj.
@ivi pod stalnim pritiskom da }e ostati bez sme{taja i
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
26
do`ivqava svakodnevno seksualno uznemiravawe od strane stano-
davca, koji tra`i da sa wim ima seksualni odnos ili }e je izba-
citi iz stana. Strah joj je veoma opravdan, jer nema sredstava da
iznajmi drugi stan, a stanodavci, po wenom iskustvu, vrlo ~esto
ne}e da joj iznajme stan kad vide da ima dete sa invaliditetom.
Ima izra`ene suicidalne misli, a razmi{qa i o ubistvu sina i
majke kao jedinom re{ewu situacije u kojoj se nalazi. Obra}ala se
policiji i centru za socijalni rad. Policija je dolazila na lice
mesta, ali bez rezultata.
Razlozi javqawa:Korisnica je `elela da joj pomognemo da re{i stambeni
problem.
[ta smo uradile: Konsultantkiwa dve godine u kontinuitetu radi sa kori-
snicom na psiholo{kom osna`ivawu, potenciraju}i wenu snagu,
izdr`qivost i ranije pokazanu snala`qivost u te{kim situaci-
jama. Pa`wa je posebno usmerena na izra`ene suicidalne misli
i razmi{qawa o ubistvu. Podr`avaju}i je da prona|e drugi na~in
izlaska iz situacije nasiqa, konsultantkiwa joj pru`a info-
rmacije o mogu}nostima da de~ak odlazi u dnevni boravak za decu
vi{estruko ometenu u razvoju, gde }e biti pod nadzorom lekara
i drugog stru~nog osobqa, kako bi ona imala vremena da poku{a
da prona|e posao, a time sebi i porodici omogu}i boqe uslove
`ivota.
U isto vreme kontaktiramo sa Sekretarijatom za soci-
jalnu i de~iju za{titu, Grada Beograda, u poku{aju da joj se re{i
stambeni problem. Na`alost, ni posle vi{emese~nog truda u
tome nismo uspele, jer Sekretarijat nema stanove na raspola-
gawu, ~ak ni u hitnim slu~ajevima. O svim preduzetim radwama
obave{tavale smo korisnicu i podr`avale je da iznajmi stan na
drugoj op{tini gde su cene ni`e.
Ishod slu~aja: Nakon, skoro, svakodnevnih kontakata u periodu od godinu
dana korisnica se preselila u drugi stan i upisala de~aka u
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
27
dnevni boravak za decu sa intelektualnim invaliditetom. Majka
joj je vrlo brzo ubijena, dok je bila sama u stanu. Posle smrti
majke i sin se jako te{ko razboleo. Nakon par nedeqa de~ak je
preminuo, a ona je ostala bez stana, nezaposlena i sada bez sta-
lnih primawa. Konsultantkiwa je ostala jo{ izvesno vreme u
kontaktu sa wom radi pru`awa podr{ke u procesu pre`ivqavawa
i prihvatawa vi{estrukog gubitka.
Studija slu~aja 2
Mladi}, star 27 godina sa intelektualnim invalidite-
tom. Seksualno je zlostavqan od strane kom{ije. Zlostavqawe se
de{avalo u trenucima kad je majka odlazila na pijacu i u prodav-
nicu. Mladi} je posle onoga {to mu se desilo znatno povukao u
sebe i pla{io se izlaska iz ku}e. Poseban problem predstavqala
je reakcija sredine u kojoj ̀ ivi, koja je osu|ivala wegovu porodicu
zbog toga {to je nasilnika prijavila, iako se radi o licu koje je
dobro poznato po vr{ewu upravo ovakvih krivi~nih dela. Majka
je prijavila nasiqe policiji i javnom tu`iocu, ali je postupak
vo|en lo{e i na {tetu mladi}a.
Nakon podno{ewa prijave, nisu blagovremeno ve{ta~eni
biolo{ki tragovi, {to je dovelo do komplikovawa dokaznog
postupka. Istraga je trajala preko godinu dana, bez adekvatnih
predloga nadle`nog Tu`ila{tva. Tu`ilac koji zastupa optu`nicu
nije vodio postupak kvalitetno i svojim pona{awem pokazivao
da ne shvata ozbiqnost krivi~nog dela i posledica na `ivot
mladi}a.
Razlog javqawa:Majka je tra`ila advokatsku podr{ku za nastavak krivi~nog
postupka.
[ta smo uradile:Korisnici je ponu|ena psiholo{ka i pravna pomo}.
Me|utim, ona nije `elela da joj sin ponovo prolazi kroz pri~u
o zlostavqawu, jer je ve} u stalnom kontaktu sa psiholo{kiwom.
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
28
Odlu~ila je da joj je od na{e organizacije potrebna samo pravna
pomo}. Nakon preuzimawa zastupawa o{te}enog u ovom predmetu
od strane organizacije ...Iz Kruga, Tu`ila{tvo je dodelilo pred-
met u rad drugom tu`iocu koji je korektno sara|ivao sa advo-
katom organizacije. Tokom glavnog pretresa izvedena su brojna
ve{ta~ewa i nesporno je utvr|eno da je okrivqeni izvr{io
krivi~no delo koje mu je optu`nicom stavqeno na teret.
Ishod slu~aja:Nasilnik je osu|en na 8 meseci zatvora.
Studija slu~aja 3
@ena, stara 56 godina. Zaposlena, sa jako malim pri-
mawima. Udata je za mu{karca koji je nasilan i alkoholi~ar.
Imaju sina sa kombinovanim invaliditetom. @ive u stanu koji
je mu`evqevo vlasni{tvo. Mu` ju je nekoliko puta pretukao i
naneo joj lak{e telesne povrede pesnicama po licu i {uti-
rawem nogama po telu. Prijavila je nasiqe policiji. Rekli su
joj da ode kod lekara i tra`i potvrdu o povredama da bi podnela
tu`bu. @ivi u strahu. Nema vi{e snage da izdr`i. Primetila je
da se sinovqevo zdravstveno stawe pogor{ava zbog svakodnevne
izlo`enosti stresu. Ima podr{ku roditeqa, mo`e da se doseli
kod wih ako je suprug ponovo napadne.
Razlog javqawa:Donela je odluku da se razvede.
[ta smo uradile: Tokom prvog razgovora konsultantkiwa je sa korisnicom
radila na ose}awu krivice, koje se ~esto javqa kada je `ena u
procesu dono{ewa odluke, preispitu}i da li je ne{to mogla da
uradi druga~ije “da bi o~uvala porodicu i ne bi ostavila dete bez
oca” ili “da ne izaziva napade wegove agresije”. Kao i u drugim
slu~ajevima konsultantkiwa u narednim razgovorima sa `enom,
koji su usledili, poja{wava da je odgovornost i krivica nasi-
lnikova i da ona ima pravo da za{titi i sebe i sina od daqih
napada.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
29
Korisnica napomiwe da se jako pla{i wegove reakcije
kad mu bude saop{tila svoju odluku da se razvede. Imaju}i to u
vidu, konsultantkiwa je podr`ava da napravi plan kako }e rea-
govati nakon razgovora sa wim. Re~eno joj je {ta je od dokumenata
neophodno da u svakom trenutku ima kod sebe ukoliko je suprug
ponovo napadne i bude morala hitno sa sinom da napusti stan.
Zakazan je razgovor sa na{om advokatkiwom.
Ishod slu~aja:Nakon drugog razgovora klijentkiwa je na kratko iza{la
iz stana. Za to vreme wen suprug, nasilnik, pozvao je broj koji je
ona zadwi okrenula. @eleo je da ispri~a svoju verziju pri~e, jer
je o~igledno ~uo prethodni razgovor. Konsultantkiwa je odbila
da ga saslu{a. @ena nije do{la na zakazani razgovor. Iz na{eg
iskustva znamo da se nasiqe pogor{ava nakon {to `ena preduzme
prve korake da iza|e iz situacije nasiqa, jer nasilnik `eli na
taj na~in da poja~a wen strah i zadr`i mo} i kontrolu nad wenim
`ivotom. Vi{e se nije javila.
Studija slu~aja 4
@ena, stara 60 godina. Kre}e se ote`ano, uz pomo} {taka.
Ima povredu kuka. Penzionerka je i udovica. @ivi u zajednici sa
sinom, koji je korisnik droga. On je ~esto {amara, gura i vi~e na
wu tra`e}i novac za drogu. Oboje `ive od wenih primawa, jer je
on nezaposlen. Zove u trenutku kad je sin izbacuje iz stana, koji
je weno vlasni{tvo i prinu|ena je da ode kod }erke.
]erka se tako|e pla{i brata i wegove reakcije, jer je i
woj nekoliko puta pretio. Ona ima svoju porodicu i nije u mogu-
}nosti da pomogne majci. @ena je imala izra`en strah za svoju
bezbednost i bezbednost }erke i wene porodice. Ose}a krivicu
za pretrpqeno nasiqe, jer misli da “nije bila dobra majka i nije
ga dobro vaspitala. Da jeste, on je nikad ne bi udario”. U neko-
liko navrata prijavqivala je nasiqe policiji u kome joj je sin
registrovan kao korisnik droga. Nisu mogli da joj pomognu.
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
30
Razlog javqawa:Tra`ila je informaciju kako da se za{titi i gde bi mogla
da se privremeno skloni.
[ta smo uradile:Konsultantkiwa je korisnici ponudila neke mehanizme
za{tite od sina, ukoliko se vrati ku}i. Re~eno joj je da mo`e da
stavi bravu na vrata svoje sobe i da uvek ima mobilni telefon
kod sebe kako bi u svakom trenutku mogla da pozove policiju.
Tako|e, va`no je da kod sebe ima neophodna dokumenta (li~nu
kartu, zdravstvenu kwi`icu, re{ewe za penziju i tu|u negu) ako
bude morala ponovo prisilno da napusti stan.
Konsultantkiwa joj je razjasnila ~iwenicu da ona nije
kriva za nasiqe i da je wen sin odgovoran za svoje postupke i
ni{ta {to ona radi ili ne radi nije “opravdawe” za po~iweno
nasiqe. Ponu|ena joj je advokatska pomo}. Kontaktiran je Centar
za le~ewe bolesti zavisnosti, ali nam je re~eno da niko ne mo`e
biti poslat na le~ewe protiv svoje voqe, ukoliko nije u~inio
krivi~no delo. Nismo mogle da joj ponudimo sme{taj u Sigurnoj
ku}i ili Skloni{tu za `ene koje su `rtve nasiqa, jer nisu arhi-
tektonski pristupa~ni za `ene sa invaliditetom.
Ishod slu~aja:Pod pritiskom nasilnika vratila se u stan, jer kako je sama
rekla: “nije mogla da dozvoli da wena }erka, zet i unuka, tako|e,
trpe posledice sinovqevog nasilnog pona{awa”. Ostavila je broj
mobilnog telefona da je pozovemo kad se vrati u stan i proverimo
kako je sve proteklo, ali nije odgovarala na pozive.
Studija slu~aja 5
@ena, stara oko 30 godina, ima potpuno o{te}ewe vida.
Nema roditeqe, `ivi u vanbra~noj zajednici sa mu{karcem, koji,
tako|e, ima potpuno o{te}ewe vida. Zajedno imaju sina starog
oko 3 godine, koji gubi vid. U istom doma}instvu sa wima `ivi
sin iz prvog braka wenog partnera, star je oko 20 godina, bez
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
31
invaliditeta je. Od trenutka kad se porodila, pastorak je svako-
dnevno vre|a i poni`ava, govore}i joj da je “nesposobna, slepica
koja mu se uvalila u ku}u”. Kada se ona pobuni desi se i da je
o{amari. Jednom ju je u toku napada seksualno uznemiravao pred
svojim ocem, zadi`u}i wenu majicu i gledaju}i u wene grudi.
Nekoliko puta se poni`avawu i vre|awu pridru`io
i vanbra~ni partner kako bi odobrovoqio sina. Kad pastorak
nije kod ku}e, partner je moli da se ne buni i da trpi wegovo
pona{awe, jer se pla{i da oni ne mogu da `ive sami. Ukoliko
i ostvare pravo na geronto-doma}icu1, pomo} bi imali samo dva
sata dnevno radnim danima, a on misli da im to nije dovoqno.
U strahu da }e je pod uticajem sina partner isterati iz ku}e
sa maloletnim detetom, prijavila je nasiqe nadle`nom Centru
za socijalni rad i policiji. U policiji su joj rekli da tu`i
pastorka, a radnici Centra, da }e, u slu~aju da se nasiqe ponovi,
wenog maloletnog sina izmestiti u drugu porodicu, jer to nije
zdrava sredina za wega
Razlog javqawa:@elela je da je za{titimo od nasiqa i da spre~imo odu-
zimawe deteta
[ta smo uradile:Konsultantkiwa je tokom tri meseca koliko su bile u kon-
taktu radila sa `enom na wenom ose}awu straha da }e joj oduzeti
dete ako se ponovo pobuni i prijavi pastorka za zlostavqawe.
Osna`ila je da razgovara sa partnerom koji tako|e ose}a strah.
Ponu|ena joj je advokatska podr{ka. Nakon par meseci javio nam
se i wen partner sa namerom da pokrene postupak udaqewa svog
sina iz stana.
Ishod slu~aja:Korisnica je javila da je pastorak do`iveo nesre}u na
poslu i da se nalazi u bolnici u te{kom stawu. Pru`ena im je
mogu}nost da se jave ukoliko se uka`e potreba za psiholo{kom
ili pravnom podr{kom.
1) Pomo} u ku}i odobrava Centar za socijlni rad
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
32
Studija slu~aja 6
@ena, stara 26 godina, ima multipla sklerozu, progre-
sivno oboqewe centralnog nervnog sistema. Simptomi ove bole-
sti mogu biti razli~iti. Stawe se pogor{ava padom imuniteta.
Karakteristi~ne su nagle promene raspolo`ewa i iznenadne
varijacije snage i fizi~kih mogu}nosti. Korisnica nema stalno
zaposlewe, radi povremene poslove i osim alimentacije nema
redovan prihod. Ima sina starog 3 godine. O detetu se brine
sama, uz podr{ku roditeqa kod kojih `ivi.
Nakon razvoda starateqstvo je dodeqeno woj. Wen biv{i
suprug pravi probleme oko na~ina i vremena vi|awa deteta.
Izvodio je dete iz vrti}a bez wenog znawa. Pretio je da }e
ponovo pokrenuti postupak i oduzeti joj starateqstvo, tvrde}i
da ona kao `ena sa invaliditetom nije u stawu da brine o detetu.
Obratila se nadle`nom Centru za socijalni rad. Radnici Centra,
tako|e, misle da bi de~aku bilo boqe pored oca s obzirom na wen
invaliditet.
Razlog javqawa:@ena se javqa zbog straha da joj biv{i suprug ne uzme
sina.
[ta smo uradile:Korisnica je podr`ana u nameri da brine o svom detetu
bez podr{ke oca jer je to u skladu sa interesima i potrebama
deteta ~inila i do trenutka kada nam se javila. Stupila je u kon-
takt sa na{om advokatkiwom. Pru`ene su joj informacije o pra-
vima deteta, na~inu na koji su u ovom slu~aju ona ugro`ena, kao i
mogu}nostima da sina u tom smislu za{titi. Donela je odluku da
se ponovo bori za starateqstvo ukoliko proces bude pokrenut od
strane wenog biv{eg supruga.
Ishod slu~aja: Ostavqena joj je mogu}nost psiholo{ke i advokatske
podr{ke u slu~aju da postupak bude pokrenut.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
33
Studija slu~aja 7
@ena, stara 43 godine. Pre pet godina ustanovqena joj je
dijagnoza jedne vrste neuromi{i}nog oboqewa, koja u kratkom
roku rezultira smrtnim ishodom. Procena lekara je da }e `iveti
najdu`e jo{ godinu ili dve. @ena ima jake bolove i koristi
lekove za umirewe, koje {tedi jer nema regulisano zdravstveno
osigurawe. U~estale su promene wenih fizi~kih mogu}nosti, od
samostalnog kretawa do nemogu}nosti da sama ode do kupatila.
Nema ostvareno pravo na invalidska kolica.
Trpela je drasti~ne oblike fizi~kog i psihi~kog nasiqa
od supruga. Nasiqe se poja~alo nakon ustanovqavawa invalidi-
teta. Suprug ju je izgladwivao, zakqu~avao je samu u stanu bez tele-
fona i po nekoliko dana, tukao je pesnicama po glavi i {utirao
nogama dok je le`ala na zemqi, govorio joj da je nesposobna i
smejao se kada je primetio da joj se zdravstveno stawe pogor{ava,
da ima bolove ili da je iskrvarila kolena i laktove u poku{aju
da ode do toaleta. Pretio joj je da }e je ubiti i jednom prilikom
je napao sekirom.
Nakon vi{e od godinu dana po utvr|ivawu invaliditeta,
suprug je napu{ta, odlazi u drugi grad ostavqaju}i je bez sredstava
za `ivot. Zbog lo{e saradwe sa radnicima Centra za socijalni
rad nije uspela da ostvari dodatak za tu|u negu i pomo}.
Godinu dana je primala milostiwu od kom{ija, koji
bi joj povremeno donosili hranu, lekove, zavoje i garderobu. U
trenucima kada se ose}ala boqe poku{avala je da od radnika
Centra za socijalni rad zatra`i pomo}. Govorili su joj da je
wen suprug “situiran i da ona ne ispuwava uslove za socijalnu
pomo}”. Gledali su je sa podsmehom, ~esto nemaju}i vremena ni
da pogledaju wenu medicinsku dokumentaciju. Tra`ili su joj da
izvadi novu neophodnu dokumentaciju za ostvarivawe prava na
materijalno obezbe|ewe porodice i tu|u negu i pomo}, {to ona
zbog zdravstvenog stawa i ~iwenice da nije imala sredstava ni
za fotokopirawe i va|ewe dokumenata, nije uspevala da odradi u
roku za {ta nisu imali razumevawa.
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
34
Me{tani koje je sretala na ulici gledali su na drugu
stranu kad je prolazila, neki su komentarisali: “Vidi, jadnica!”
ili “Pusti, pijana je, vidi kako se klati.” Ponekad su joj bacili
novac pred noge.
Roditeqi su joj umrli pre 4 godine, u periodu od dva meseca,
a ostali ~lanovi porodice nisu `eli da joj pomognu, tvrde}i da
imaju dovoqno svojih problema. Trenutno `ivi kod prijateqa,
ali ne zna koliko dugo }e mo}i da ra~una na wihovu pomo}. Le~i
se od depresije, {to je jedna od ~estih posledica pretrpqenog
nasiqa.
Razlog javqawa:Pre dve godine podnela je tu`bu za razvod braka kako bi
ostvarila pravo na alimentaciju, potrebna joj je pravna pomo}.
[ta smo uradile:Korisnica nikada nikome do sada nije pri~ala o nasiqu
i poni`ewima koje je pre`ivela. Prvi put je tokom razgovora sa
konsultantkiwom imala priliku da u sigurnom prostoru oslo-
bodi svoje emocije i radi na wima. Tokom godinu dana, uglavnom
telefonskih razgovora, ~esto bi imala pred o~ima slike svega
{to je do`ivela. Trebalo joj je mnogo vremena da se oslobodi
izra`enog ose}awa stida, mawe vrednosti, povre|enog dostoja-
nstva, krivice i straha koji je bio prisutan, iako wen suprug
nije bio u istom gradu i nije postojao na~in da sazna gde se ona
nalazi. Konsultantkiwa je dobila dozvolu od `ene da je zove je-
dnom nedeqno, a po potrebi i ~e{}e, kako bi razgovarale o wenom
zdravstvenom stawu i ose}awima koja se javqaju u vezi sa tim i
kao posledica pre`ivqenog nasiqa.
Korisnica je odlu~ila da ponovo pokrene proces za
razvod braka kako bi ostvarila pravo na alimentaciju s obzirom
na veoma te{ku materijalnu situaciju u kojoj se trenutno nalazi.
Brak je sklopqen u gradu gde na{a advokatkiwa ne mo`e da je
zastupa zbog daqine i tro{kova postupka. Uz podr{ku aktivi-
stkiwe, ~lanica mre`e organizacije ...Iz Kruga, anga`ovale smo
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
35
advokata u tom gradu koji je korisnicu besplatno zastupao u bra-
korazvodnoj parnici.
Ishod slu~aja:Konsultantkiwa povezuje korisnicu sa advokatom, koji
je preuzeo slu~aj i pru`a joj sve informacije o toku procesa
razvoda. U jednom trenutku ona dobija sudski poziv da da iskaz
o razlozima za razvod braka. Morala je da ode u grad u kome je
brak sklopqen i gde sada `ivi wen suprug. Tokom davawa iskaza
ponovo pre`ivqava traume izazvane nasiqem. Na sudu ponavqa
wegove re~i: “da `iva ne}e do~ekati wegov novac” i strahuju}i
za sopstvenu bezbednost, odlu~ila je da povu~e tu`bu za alime-
ntaciju, ostaju}i pri tu`bi za razvod braka. Proces je pozitivno
re{en.
Studuija slu~aja 8
@ena, 37 godina, majka dvoje dece, devoj~ice stare 14 i
de~aka starog 11 godina sa intelektualnim invaliditetom.
Zaposlena je. Sama brine o deci. Biv{i mu` koristi nekontro-
lisano tablte sa smirewe, le~en je na psihijatrijskoj klinici.
Poku{ao je da je ubije naletev{i kolima na wu. Osu|en je na
8 meseci uslovne kazne zbog izazivawa op{te opasnosti, ali i
daqe nastavqa sa nasilni~kim pona{awem. Poku{ao je da otme
de~aka zato {to ne radi i nema primawa, a de~ak prima dodatak
za tu|u negu i pomo}.
Policija ne reaguje jer je wegovo pona{awe nepredvidivo
i ne `ele da mu se zameraju. Radnici Centra za socijalni rad
su otmicu de~aka i wegovo dr`awe u stanu bez hrane i u nehigi-
jenskim uslovima tuma~ili kao prekora~ewe dogovora o vi|awu
deteta. Ni oni ne `ele da mu se zameraju. Oba deteta imaju zdra-
vstvene probleme zbog stalne izlo`enosti stresu. Devoj~ica ne
`eli da vi|a oca. Nekoliko puta je i sama i{la u policiju i pri-
javqivala da otac tu~e majku. De~ak pokazuje strah, povra}a, ima
niz psihosomatskih smetwi kad je u prisustvu oca. Drasti~no
mu se pogor{ava zdravstveno stawe, nekoliko puta je morala da
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
36
interveni{e i hitna pomo}. @ena zbog toga ne dozvoqava da otac
vi|a decu bez prisustva radnika Centra za socijalni rad. Biv{i
suprug je tu`io zbog ometawa vi|awa dece.
Razlog javqawa:Javqa se zato {to je stalno izlo`ena uznemiravawu od
strane biv{eg supruga, a ne mo`e da dobije za{titu policije,
radnika Centra za socijalni rad i suda, uprkos ~iwenici da ju je
u nekoliko navrata napadao i na ulici. Niko nije reagovao.
[ta smo uradile:Korisnici je pru`ena psiholo{ka podr{ka u kori{}ewu
svojih mehanizama za{tite, a podr`ana je i u nameri da iskori-
sti ukqu~ivawe ~lanova primarne porodice i wihovu podr{ku
u ostvarivawu wenih namera da za{titi sebe i decu od daqeg
nasiqa. Isti~e da joj veoma zna~i podr{ka brata, koji je zajedno
sa wom do{ao na razgovor kako bi prona{ao adekvatan na~in da
reaguje ukoliko wegova sestra ili deca ponovo budu ugro`eni na
bilo koji na~in. U re{avawe slu~aja ukqu~ena je i advokatkiwa.
Ishod slu~aja:Advokatkiwa je preduzela niz pravnih radwi kako bi
korisnica i wena deca bili zakonski za{ti}eni od nasiqa.
Istovremeno se vodi i postupak oko regulisawa prava oca da
vi|a decu. Ostavqena joj je mogu}nost kontakta sa konsulta-
ntkiwom kada joj je to potrebno. Slu~aj je jo{ u toku.
Studija slu~aja 9
@ena stara oko 30 godina sa fizi~kim invaliditetom.
Nije zaposlena. Kao devoj~ica je bila `rtva nasiqa u porodici.
Majka je osmogodi{we devoj~ice. Prvi put se javila pre 5 godina.
zbog zlostavqawa od strane supruga, koji nema invaliditet. Tukao
ju je pesnicama po glavi i {utirao nogama kada bi pala. Vre|ao je
govore}i joj: “Niko te ne bi hteo da te ja nisam o`enio. Niko te
ne voli, svi su te ostavili, pogledaj se kakva si.”
Zlostavqao je i }erku. Kada bi devoj~ica stajala izme|u
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
37
wih u poku{aju da za{titi majku od batina, hvatao ju je za ruke i
bacao na krevet. @ena trenutno `ivi sa }erkom u jednoj sobici
bez mokrog ~vora i osnovnih uslova za `ivot. U proteklih dve
godine korisnica sebe i }erku izdr`ava od uve}ane jednokratne
socijalne pomo}i, koju mo`e da dobije samo jednom u 6 meseci.
Razlog javqawa:Tra`i pravnu pomo} jer `eli da se razvede i za{titi sebe
i }erku od daqeg zlostavqawa.
[ta smo uradile:Konsultantkiwa je sa wom radila na izra`enom ose-
}awu straha od mu`evqevih napada i podr`ava je da napravi plan
kako }e za{tititi sebe i }erku. S obzirom na ~iwenicu da nije
mogla biti sme{tena (arhitektonske barijere) u Sigurnu `ensku
ku}u, iako je `rtva nasiqa i ima malo dete, korisnica ostaje u
kontaktu sa konsultantkiwom putem mobilnog telefona, kriju-
}i se par meseci od svih koji bi mogli da ka`u wenom suprugu gde
se ona i }erka nalaze.
[est meseci je prinu|ena da mewa mesto boravka, jer nije
u situaciji da pla}a visoke kirije, a stanodavci su je nekoliko
puta odbijali kad bi do{la na razgovor, videli da je `ena sa
invaliditetom i da ima dete. U razgovoru sa konsultantkiwom
pomiwe da je najte`e do`ivqavala re~enice koje bi u takvim tre-
nucima ~ula: “Izvinite, vi ne mo`ete da odr`avate stan.” ili
“Ku~i}i mogu, deca ne!”. Konsultantkiwa sa wom radi na ose}awu
mawe vrednosti i qutwe, koji se javqaju nakon ovakvih komen-
tara. Prolazi sa wom kroz ranije slu~ajeve kada su joj govorili
sli~ne re~enice u nameri da je podseti kako se svojom snagom i
uporno{}u uspe{no suo~avala sa pedrasudama drugih.
Uprkos strahu korisnica donosi odluku da pokrene
postupak za razvod braka. Advokatkiwa je preuzela zastupawe na
sudu. Tokom procesa mu` je u nekoliko navrata {amarao nakon
ro~i{ta. Starateqstvo nad }erkom dodeqeno je majci. Od trenutka
razvoda prolazi 4 godine. Biv{i suprug ne pla}a alimentaciju za
izdr`avawe wihove }erke, retko je vi|a i pita za wu. Korisnica
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
38
uz podr{ku advokatkiwe podnosi tu`bu protiv biv{eg supruga za
nepla}awe alimentacije.
U nekoliko navrata obra}ala se nadle`nom Centru za
socijalni rad zbog toga {to je nezaposlena i nema stalna pri-
mawa. Dobija odgovor da po presudi o dodeqenoj alimentaciji ne
ispuwava uslove da ostvari pravo na socijalnu pomo}. Radnici
Centra za socijalni rad joj odgovaraju da su im “vezane ruke” i da
su svesni te`ine situacije u kojoj se ona i dete nalaze i napora
koje ona ~ini da ostanu zajedno, ali da uprkos `eqi da joj pomo-
gnu nemaju zakonske mogu}nosti da to i u~ine.
Ishod slu~aja:Konsultantkiwa je u kontaktu sa `enom zbog pru`awa
psiholo{ke podr{ke i pronala`ewa na~ina za poboq{awe uslova
`ivota za wu i }erku do okon~awa sudskog procesa po krivi~noj
tu`bi za nepla}awe alimentacije u kojoj je zastupa advokatkiwa
organizacije. Slu~aj je re{en u korist klijentkiwe. Biv{i suprug
je osu|en na uslovnu kaznu, ali jo{ uvek ne pla}a alimentaciju.
O~ekujemo da uskoro bude upu}en na izdr`avawe zatvorske kazne.
Studija slu~aja 10
@ena stara oko 50 godina. @ivi u malom mestu. Kre}e se
veoma ote`ano, uz pomo} {tapa, jer ima posledice {loga. @ivi
u istom doma}instvu sa biv{im suprugom, jer nema gde da ode i
nema ko da joj pomogne u svakodnevnom funkcionisawu. On je
svakog dana vre|a i poni`ava. Uvrede se ~esto zavr{avaju bati-
nama. Naj~e{}e je udara pesnicom u glavu ili stomak da se ne bi
videle masnice. Nasiqe traje preko petnaest godina. Uzima sav
wen novac, nekad joj i po nekoliko dana ne kupuje ni hleb. Odbija
da se iseli iz ku}e.
Prijavqivala je nasiqe policiji, ali se pla{i da pod-
nese tu`bu jer misli da bi se nasiqe pogor{alo. Ima suicidalne
misli. Tra`ila je pomo} od porodice, odnosno majke i svoje dve
}erke, zna da je to wihova zakonska obaveza. Re~eno joj je da ga je
sama birala i da ne `ele da se me{aju.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
39
Razlog javqawa:@eli da kontaktiramo Centar za socijalni rad u poku{aju
da prona|emo re{ewe problema.
[ta smo uradile: Konsultantkiwa joj pru`a informacije o merama za{tite
od nasiqa koje mo`e da zatra`i uz pravne savete na{e advoka-
tkiwe. Korisnica veruje da ni mera iseqewa ne bi pomogla jer bi
se on vratio, a ona ne mo`e da mu se fizi~ki suprotstavi. Nakon
vi{emese~nih bezuspe{nih poku{aja da sa Centrom za socijalni
rad postignemo neki dogovor, ona trpi pritiske od strane rad-
nika centra zato {to je ume{ala “nekoga sa strane” (u ovom slu~aju
bila je to organizacija ...Iz Kruga). Od wih je dobila ponudu da
ode u dom za stara lica, ali korisnica je mi{qewa da to za wu
nije adekvatno re{ewe.
Ishod slu~aja:Nekoliko meseci konsultantkiwa je u kontaktu sa `enom,
nekada i po dva puta u toku dana. Razgovaraju o wenim emocijama,
qutwi {to se sve to ba{ woj de{ava, ose}awu da je porodica
ne voli i ne `eli da joj pomogne. Imaju}i u vidu da korisnica
ima suicidalne misli, konsultantkiwa u razgovorima je podse-
}a na wenu snagu, kao i na mehanizme odbrane koje je godinama
izgra|ivala, vra}aju}i je na situacije u kojima je uspevala da se
za{titi. Razmatraju mogu}nosti fizi~ke deobe ku}e u kojoj zajedno
`ive, kako bi imala prostor u koji on ne bi imao pristup i
mogu}nostima da se i na taj na~in za{titi. Uprkos postignutom
dogovoru prestala je da se javqa.
Studija slu~aja 11
@ena stara oko 40 godina, sa fizi~kim i lak{im inte-
lektualni invaliditetom. Koristi invalidska kolica i `ivi u
Domu za trajni sme{taj telesnih invalida. Silovana je od strane
pomo}nog radnika u toj ustanovi. Nakon silovawa odlazi u bol-
nicu gde su je pregledali i ustanovili dokaze o silovawu.
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
40
Razlog javqawa:Tra`i pomo} advokata.
[ta smo uradile:Advokatkiwa i konsultantkiwa odlaze na mesto gde se silo-
vawe desilo i obavqaju prvi razgovor sa `enom. Advokatkiwa je
pokrenula krivi~ni postupak za delo Obquba nad nemo}nim licem,
a konsultantkiwa daqe razgovore sa ̀ enom obavqa u prostorijama
organizacije jer se korisnica tu ose}a sigurnijom. Znaju}i da je
~eka te`ak sudski proces tokom koga }e biti u situaciji da pri~a
o svim detaqima silovawa koje je do`ivela, konsultantkiwa u
sigurnom prostoru pru`a mogu}nost `eni da iska`e svoje emo-
cije, imaju}i u vidu da je potrebno sa wom raditi na na~in da u
potpunosti razume {ta }e se de{avati i {ta }e se od we tra`iti
na sudu. Korisnica ~esto pomiwe da mu je rekla da je ne dira, ali
je nije slu{ao. Boji se da }e je ponovo povrediti jer ulazi u zgradu
i svakodnevno ga vi|a.
Tokom sudskog procesa nasilnik je pu{ten da se brani sa
slobode i nastavio je da svojim prisustvom u navedenoj ustanovi
uznemirava, kako `enu koju je silovao tako i sve ostale stanarke.
Osu|en je na godinu i osam meseci uslovno ili 8 meseci zatvora
ukoliko prekr{i uslovnu kaznu.
Nakon presude nastavqa da dolazi u dvori{te i neometano
{eta zgradom. Konsultantkiwa odlazi na razgovore sa direktorom
Doma tra`e}i da nasilnika udaqe iz zgrade i zabrane mu pristup
u bli`oj okolini. Direktor nasilnikovo prisustvo tuma~i kao
svoj “poku{aj da ga prevaspita” i ne reaguje na usmena i pismena
upozorewa. Konsultantkiwa je paralelno u stalnom kontaktu sa
`enom pru`aju}i joj psiholo{ku podr{ku. Advokatkiwa o svemu
obave{tava sud i pokre}e novi sudski proces zbog kr{ewa uslovne
kazne. Za to vreme organizacija o slu~aju silovawa i pona{awu
direktora ustanove obave{tava nadle`no Ministarstvo i pokre-
}e inicijativu za wegovu smenu.
Ishod slu~aja:Nasilnik je osu|en na bezuslovnu kaznu zatvora u trajawu
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
41
od 8 meseci, koju je i odslu`io. Direktor ustanove je smewen. Sa
novopostavqenim direktorom, osobqem i stanarima te ustanove,
na{a organizacija je uspostavila saradwu koja i daqe traje na
obostranu korist i zadovoqstvo. Tokom akcije preispitivawa
odgovornosti direktora za nasiqe u institucijama socijalne
za{tite, koju je organizacija ...Iz Kruga pokrenula, a podr`alo je
Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalne politike, uo~ene
su nepravilnosti u radu jo{ ~etiri Doma za decu ometenu u razvoju
u Srbiji, {to je rezultiralo smenom direktora tih ustanova od
strane nadle`nog Ministarstva.
Studija slu~aja 12
Na SOS telefon javqa se sestra mu{karca, starog oko 50
godina, koji ima amputirane obe noge kao posledicu dijabetesa.
@ivi sa sinom koji je korisnik droga i za to tro{i sva wegova
primawa. Upla{ena je za bratov `ivot. Wen bratanac zatvara oca
u stanu i to bez invalidskih kolica, pa on ne mo`e da ode ni do
kupatila i prinu|en je da fiziolo{ke potrebe obavqa u krevetu.
Danima ni{ta ne jede, jer mu sin ne donosi hranu, a ~lanovima
porodice ne dozvoqava da ga obilaze, niti da sa wim kontakti-
raju telefonom.
Razlog javqawa:Tra`i od nas da omogu}imo wenom bratu sme{taj u nekom
od domova za osobe sa invaliditetom ili domova za stara lica i
na taj na~in spre~imo daqe zlostavqawe.
[ta smo uradile:Konsultantkiwa svo vreme kontaktira sa sestrom kori-
snika i sa wom se dogovara oko svih neophodnih koraka kako
bi wen brat iza{ao iz situacije nasiqa, jer on li~no nikada
nije mogao da do|e do telefona. Telefonskim i pismenim putem
o ~iwenicama obave{tavamo nadle`ni Centar za socijalni rad.
Problem smo re{avali oko mesec dana. U saradwi sa nadle`nim
Centrom i direktorom Doma za stara lica, obezbe|ujemo trajni
sme{taj za korisnika po hitnom postupku.
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
42
Ishod slu~aja: Sestra obave{tava konsultantkiwu da je wen brat u Dom
primqen jako iscrpqen, zdravstveno i higijenski zapu{ten, ali
da se posle lekarske intervencije ose}a dobro. Sna{ao se u novoj
sredini.
Studija slu~aja 13.
@ena stara 58 godina sa fizi~kim i intelektualnim
invaliditetom. Trenutno `ivi u prihvatnom centru za sme{taj
lica raseqenih sa Kosova. @rtva je fizi~kog nasiqa od strane
kom{ije, tako|e, stanara prihvatnog centra. Napao ju je dok je sa
kom{inicom ~istila papriku u dvori{tu centra “zato {to je
glasno pri~ala dok je on poku{avao da spava”. Ima modrice po
licu i rase~enu usnu kao posledicu udaraca pesnicom. Tako|e,
ju je gu{io i oborio na zemqu i tom prilikom je zadobila bla`i
potres mozga. Policija je izlazila na lice mesta, a ona ima i
potvrdu lekara o nanesenim povredama. Wena bra}a i sestra koji
ne `ive u kolektivnom sme{taju nisu upoznati sa doga|ajem zato
{to se ona boji da ne do|e do sukoba.
Razlog javqawa:Iako je javni tu`ilac po slu`benoj du`nosti podneo
krivi~nu prijavu ona `eli da podnese tu`bu protiv kom{ije zbog
pretrpqenog nasiqa.
[ta smo uradile:Tokom prvog susreta na korisnici su bile jo{
vidqive povrede na licu, bila je jako uznemirena i upla{ena.
Konsultantkiwa je prvo obave{tava da ukoliko ̀ eli mo`e dobiti
pomo} advokata. Zatim sa wom razgovara o detaqima doga|aja,
mogu}im svedocima i wenom trenutnom zdravstvenom stawu.
@ena navodi da se jako boji jer kom{iju svakodnevno vi|a
i, mada joj se trenutno ne obra}a i ne prilazi joj, ona strahuje da
}e je ponovo napasti. Kada je pri~ala o mogu}im na~inima za{tite
od novih napada, tvrdila je da ne mo`e da zakqu~a vrata sobe u
kojoj `ivi jer ne postoje brave.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
43
Imaju}i to u vidu konsultantkiwa je ponudila mogu}nost
da kod sebe uvek ima mobilni telefon kako bi mogla da pozove
policiju ukoliko joj ponovo pri|e, preti ili bilo {ta sli~no.
Korisnica je ponavqala da “on nema pravo da je udari, nije mu
ni{ta uradila... Mora da bude ka`wen...” Konsultantkiwa je
obja{wavala da ne postoji wena krivica, da niko nema prava da je
udari, isticala je wenu hrabrost i istrajnost u nameri da tra`i
da on bude ka`wen za postupak koji je u~inio.
Ishod slu~aja:Nakon nekoliko dana korisnica ponovo dolazi, u strahu,
odlu~uje da ipak ne podnese tu`bu. Kako je sama rekla “wena poro-
dica nije nikad bila na sudu i sramota je da sad ona bude ta koja
}e nekoga tu`iti”. Sa druge strane upla{ena je da }e kom{ija
hteti da joj se osveti. Konsultantkiwa joj ponavqa da sve {to se
desilo nije ni wena krivica ni wena sramota ve} da je za sve {to
se desilo odgovoran ~ovek koji je napao. Uprkos svemu, korisnica
ostaje pri odluci da ga ne tu`i jer se uskoro seli u svoj stan i
veruje da }e tada biti na sigurnom. Ostavqena joj je mogu}nost da
anga`uje advokatkiwu u procesu koji tu`ilac vodi po slu`benoj
du`nosti jer ima izra`en strah da na su|ewe ide sama. Jo{ uvek
se ne javqa.
Studija slu~aja 14
Devojka sa fizi~kim invaliditetom, ima posledice cere-
bralne paralize. Studentkiwa je i `ivi u zajednici sa ocem i
wegovom vanbra~nom suprugom. Ima polubrata sa o~eve strane
koji je nedavno oti{ao od ku}e i trenutno `ivi sa devojkom.
@rtva je nasiqa od strane oca koji je izbacio iz stana. Otac ju je
u nekoliko navrata udarao pesnicama po telu. Kada je poku{ala
da be`i u svoju sobu provalio je vrata. Ekonomski je zavisna od
wega, a kod majke ne mo`e da ode jer je ona nezaposlena i nema
sredstava da izdr`ava i wu. Zbog nasiqa je nekoliko puta kontak-
tirala policiju koja je dolazila na lice mesta i tokom posledweg
dolaska otac je upozoren da }e biti uhap{en, ali on je nastavio
sa nasilni~kim pona{awem.
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
44
Razlog javqawa:Tra`i pravnu pomo} kako bi se ponovo vratila u stan iz
koga je izba~ena.
[ta smo uradile:Konsultantkiwa se prvo raspituje da li korisnica u
trenutku kada se javqa ima fizi~ke povrede, da li se nalazi na
sigurnom mestu i da li ima kod koga da ode. Saznaje da nema
povrede, da se javqa od o~eve majke kod koje ne}e mo}i dugo da
ostane i da `eli da se vrati u stan u kome je `ivela. Upla{ena je,
ali i odlu~na da svoj `ivot uzme u svoje ruke.
Konsultantkiwa je podr`ava u wenim odlukama i zajedno
prolaze kroz mogu}e korake, ali je istovremeno upozorava na mogu-
}e posledice kao {to je pogor{awe nasiqa ukoliko se ponovo
vrati u stan. Tako|e joj pru`a mogu}nost anga`ovawa advokata i
podno{ewa tu`be protiv oca za nasiqe u porodici kao i mogu-
}nost pokretawa procesa za utrvr|ivawe mera za{tite od nasiqa
u porodici.
Ishod slu~aja:Nije se vi{e javila.
Studija slu~aja 15
@ena, stara 57 godina, sa fizi~kim invaliditetom. Ima
sina koji je korisnik droga i trenutno je na odslu`ewu zatvor-
ske kazne zbog trgovawa narkoticima. U nekoliko navrata je bio
fizi~ki nasilan prema woj, {amarao je, krao i preprodavao
stvari iz ku}e kada bi imao krizu, a ona nije imala da mu da novac
za drogu. Nije ga nikad prijavila jer kako sama ka`e: “misli da je
sve {to se de{ava wena krivica, da nije bila dobra majka jer da
jeste, ni on ni ona se ne bi na{li u toj situaciji.”
Razlog javqawa:Boji se da }e sin ponovo biti nasilan prema woj kad iza|e
iz zatvora. @eli da zna kako mo`e da se za{titi.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
45
[ta smo uradile:Konsultantkiwa u individualnim razgovorima sa kori-
snicom saznaje da se ona sama brinula o sinu, bez pomo}i wegovog
oca i ~lanova porodice. Razgovaraju i o wenoj qutwi prema sebi,
ose}aju da “...ni u ~emu nije uspela, sin je ne po{tuje, stidi je se
i nema nikakav autoritet u odnosu na wega, pogre{ila je i nema
pravo da sad tra`i ne{to za sebe...”
Kosultantkiwa isti~e da je ona u tim okolnostima ura-
dila sve {to je mogla i znala za svog sina. Ukazuje joj na to da
mnogo dece `ivi u siroma{tvu i te{kim okolnostima, pa ne
krenu stranputicom i da nije wena krivica {to je postao ovi-
snik droga. Obja{wava joj da ne postoji ni{ta {to bi ona mogla
da uradi ili ne uradi {to bi moglo biti “opravdawe” za nasiqe
kome je izlo`ena. Podr`ava je u odluci da promeni bravu, pozove
policiju i sebe za{titi od sina ukoliko je ponovo napadne po
povratku iz zatvora. Ostavqa joj mogu}nost ponovnog kontakta i
anga`ovawa advokatkiwe ukoliko bude potrebe.
Ishod slu~aja:Klijentkiwa se povremeno javqa. Sin je jo{ uvek u zatvoru
na izdr`avawu kazne. Uz podr{ku i informacije koje dobija od
konsultantkiwe `ena je pokrenula postupak za procenu telesnog
o{te}ewa i ostvarivawe prava na nadoknadu za tu|u negu i pomo}.
Posle niza godina to je prva stvar koju je uradila za sebe.
Studija slu~aja 16
@ena, stara 41 godinu, sa fizi~kim invaliditetom, ima
multipla sklerozu. Udata je i ima dvoje dece od kojih je jedno
maloletno. Suprug ju je izbacio iz ku}e koja je wegovo vlasni{tvo,
a u ~ije renovirawe su tokom 20 godina braka zajedni~ki ulagali.
Nije dozvolio da deca krenu sa wom. Trenutno `ivi u iznajmqe-
nom stanu.
Razlog javqawa:Uznemirena je jer suprug spre~ava svaki wen poku{aj da
kontaktira sa decom. [aqe joj prete}e poruke na mobilni tele-
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
46
fon. Ho}e da zna kako mo`e da se za{titi i kako da kontaktira
sa decom.
[ta smo uradile:Konsultantkiwa predo~ava korisnici da prvo treba da
obavesti policiju o pretwama, zatim da ~uva prete}e poruke kao
dokaz protiv supruga za nasiqe u porodici. Tako|e je povezuje
sa advokatkiwom jer je odlu~ila da podnese tu`bu. Korisnica
obave{tava policiju o pretwama, patrola dolazi na lice mesta
i nakon utvr|ivawa ~iwenica po slu`benoj du`nosti podnosi
krivi~nu prijavu protiv wenog supruga, a sud izdaje nalog za
zabranu prilaska.
Ishod slu~aja:Korisnica je u nekoliko navrata poku{avala da konta-
ktira sa decom, ali su wihovi telefonski brojevi bili nedostu-
pni i ona veruje da im je otac naredio da promene brojeve, kako
ne bi mogla da kontaktira sa wima. Jako je potre{ena i boji se da
bilo koga po{aqe da vidi {ta se de{ava sa decom, a sama ne mo`e
i ne sme da ode do ku}e iz koje je izba~ena. U posledwem kontaktu
obave{tava konsultantkiwu da napu{ta grad zato {to je wen brat
u strahu za wenu bezbednost. Ne `eli da ka`e gde ide, ali ostavqa
mogu}nost daqeg kontakta. Jo{ uvek se nije javla.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
47
STUDIJA SLU^AJEVA DISKRIMINACIJA
Studija slu~aja 1
Otac mladi}a, starog 27 godina sa fizi~kim i intele-
ktualnim invaliditetom, sa posledicama cerebralne parali-
zom. Zbog invaliditeta mladi} koristi invalidska kolica, ne
mo`e da govori, ni da se potpi{e. Poseduje li~ne isprave, nije
mu produ`eno roditeqsko starawe i upisan je u bira~ki spi-
sak. Zaposleni u Po{ti Srbije su odbili da omogu}e mladi}u
da ostvari pravo na upis besplatnih akcija uz obrazlo`ewe da ne
mo`e da se potpi{e, a odbili su i da mu uzmu otisak prsta {to
je praksa kada se radi o osobama koje nisu pismene. Tra`ili su
od oca da sinu sudskim putem oduzme poslovnu sposobnost, sebe
proglasi starateqem, kako bi umesto sina potpisao papire.
Razlog javqawa:Tra`i pomo} advokata jer `eli da podnese tu`bu protiv
diskriminacije.
[ta smo uradile:Advokatkiwa podnosi tu`bu protiv PTT Srbije na osnovu
Zakona o spre~avawu diskriminacije osoba sa invaliditetom.
Ishod slu~aja:Nakon podno{ewa tu`be, sud je jako brzo privremenom
merom nalo`io upis besplatnih akcija, a postupak pred sudom
}e se nastaviti zbog naknade {tete. Mladi} je upisao akcije, a
proces je jo{ u toku.
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
48
Studija slu~aja 2
Dva mu{karca sa potpunim o{te}ewem vida konkurisali
su na javnom konkursu za zapo{qavawe, koji je objavqen od strane
organizacije osoba sa invaliditetom. Od prijavqenih kandidata,
samo jedan kandidat je osoba bez invaliditeta. Organizacija je
odabrala upravo osobu bez invaliditeta, iako nije ispuwavala
uslove konkursa. Ostali kandidati nisu bili pozvani na ra-
zgovor. Nakon vi{esatnih poku{aja da dobiju odobrewe da pre-
dmetnu dokumentaciju fotokopiraju kako bi im bila pro~itana
od strane nekog tre}eg lica, jer sami nisu u mogu}nosti da to
u~ine, zbog potpunog o{te}ewe vida, zahtev im je odbijen i odo-
breno im je samo da anga`uju tre}u osobu koja bi rukom prepisala
sadr`aj dokumentacije.
Razlog javqawa:Oba korisnika su tra`ila pomo} advokata zbog toga {to
su bili izlo`eni diskriminaciji od strane organizacije osoba
sa invaliditetom.
[ta smo uradile:Advokatkiwa zastupa korisnike u odvojenim procesima
poni{tewa izbora kandidata zbog neispuwewa uslova konkursa
na osnovu Zakona o spre~avawu diskriminacije osoba sa invali-
ditetom, kao i u procesu podno{ewa zahteva za nadoknadu {tete,
saglasno odredbama Zakona o radu zbog diskriminacije prilikom
zapo{qavawa.
Ishod slu~ajaSud je izveo potrebne dokaze, izvr{io uvid u Statut orga-
nizacije, kojim je kao jedno od osnovnih ciqeva organizacije
navedeno unapre|ivawe polo`aja osoba sa invaliditetom i doneo
presudu kojom nala`e obarawe konkursa. Proces je jo{ u toku, jer
je tu`ena strana ulo`ila `albu.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
49
Studija slu~aja 3
Maloletna devoj~ica sa intelektualnim invaliditetom,
`ivi u unutra{wosti Srbije, `rtva je seksualnog zlostavqawa od
strane daqeg ro|aka.
Radi se o krivi~nom delu Nedozvoqene polne radwe u
vezi sa krivi~nim delom Obquba nad nemo}nim licem. Po{to se
gowewe za ovo krivi~no delo preduzima po optu`nom predlogu,
javni tu`ilac nema obavezu da u~estvuje u postupku, pa je `rtva
prepu{tena sama sebi i bez bilo kakve pomo}i ostavqena da sama
zastupa svoje interese pred sudom. Devoj~ici je dodeqen advokat
po slu`benoj du`nosti, koji je savetovao roditeqima da odustanu
od krivi~nog postupka, jer je to velika sramota za wih, a i za
nasilnika koji va`i za uglednog porodi~nog ~oveka.
Razlog javqawa:Nakon diskriminatornog stava advokata po slu`benoj
du`nosti, porodica devoj~ice mu je otkazala daqe zastupawe i
obratila se na{oj organizaciji.
[ta smo uradile:Tokom postupka advokatkiwa upoznaje Sud sa odredbama
Zakona o spre~avawu diskriminacije osoba sa inaliditetom,
a posebno skre}e pa`wu na ~lanove Zakona koji se odnose na
zabranu direktne diskriminacije, jer je u ovom slu~aju devoj~ica
stavqena u nepovoqni polo`aj samo zbog svoje invalidnosti.
Tako|e, ukazuje sudu na obavezu dr`avnih organa da preduzmu mere
za obezbe|ewe ravnopravnosti osoba sa invaliditetom u postu-
pcima koji se pred wim vode.
Saslu{awe svedoka i majke zlostavqane devoj~ice izvedeno
je uz vre|awe i dobacivawe nasilnika, bez opomene suda, a prva
opomena izre~ena je tek nakon desete intervencije advokatkiwe,
ali ipak nije uneta u zapisnik.
Nasilnik je imao advokata koji je tokom postupka konsta-
ntno insistirao na tome da je devoj~ica mentalno “retardirana"
i da je zbog toga sklona la`ima i lo{em pona{awu.
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
50
Ishod slu~aja:Tu`eni je progla{en krivim za krivi~no delo Obquba
nad nemo}nim licem i osu|en je na izdr`avawe zatvorske kazne u
trajawu od 8 meseci. Presuda jo{ nije pravosna`na.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
51
Podr{ka `enama sa invaliditetom
koje imaju iskustvo nasiqa
Nasiqe nad `enama sa invaliditetom u na{em dru{tvu
je jo{ uvek tabu tema. Naj~e{}i razlog zbog koga `ene sa invali-
ditetom ostaju u situaciji nasiqa je ~iwenica da ne prepoznaju
nasiqe kao takvo, uverene su da "zaslu`uju" sve {to im se de{ava
i “krivicu" za pretrpqeno nasiqe pripisuju svom invaliditetu.
Svakodnevno slu{aju od svojih zlostavqa~a da su nesposobne, da
bez wihove pomo}i ne bi mogle da `ive i da se ne zavaravaju da }e
neko o wima brinuti ako oni odu i ostave ih same. Veruju}i u ono
{to ~uju, poquqanog samopouzdawa, ~esto izolovane i bez infor-
macija o mogu}nostima koje su im na raspolagawu, ̀ ene koje nam se
javqaju ose}aju veliku dozu straha pri pomisli da bi morale same
da se nose sa te{ko}ama koje ih o~ekuju u samostalnom `ivotu,
bez adekvatnih slu`bi podr{ke. S druge strane, socijalni i eko-
nomski faktor, kao i fizi~ka zavisnost od asistencije drugih
prilikom zadovoqavawu najosnovnijih `ivotnih potreba, tako|e,
su zna~ajni razlozi za neprijavqivawe nasilnika.
Smatramo da je zna~ajno ista}i i podatak da osobe sa inva-
liditetom spadaju u najsiroma{nije slojeve dru{tva i samo mali
procenat wih nisu socijalno ugro`eni.2 Na`alost, na{ SOS
telefon je jedini u Srbiji na koji `ene bez obzira na vrstu inva-
liditeta, kao i majke dece sa invaliditetom koje trpe nasiqe
mogu dobiti neophodne informacije, besplatnu psiholo{ku i
pravnu podr{ku i zastupawe na sudu.
Alternativni vidovi podr{ke, kao {to su sigurne ku}e,
skloni{ta za `ene koje su `rtve nasiqa, nisu dostupne `enama
sa invaliditetom. Servis personalnih asistenata je jako zna~ajan
2) Strategija za smawewe siroma{tva Vlade Republike Srbije,
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
52
vid podr{ke za `ene sa invaliditetom i jedan od osnovnih pre-
duslova za izlazak iz situacije nasiqa.
Uprkos zalagawu nevladinih organizacija, prevashodno
Centra za samostalni `ivot invalida Srbije, koji je {est godina
aktivno sprovodio projekat Servisa personalnih asistenata
(SPAS) i koji radi na podizawu svesti {ire javnosti o zna~aju
servisa podr{ke za samostalan `ivot osoba sa invaliditetom,
formirawe ovakvih servisa pod pokroviteqstvom dr`ave jo{
uvek je daleko od realizacije. Na`alost, po mi{qewu stru~waka
iz nadle`nih ministarstava, finansirawe ovih servisa je eko-
nomski neisplativo, iako je na osnovu istra`ivawa Instituta
za ekonomska istra`ivawa dokazano da je SPAS isplativiji od
institucionalnog na~ina zbriwavawa osoba sa invaliditetom.
Svesne smo da na{a dr`ava nije ekonomski jaka, ali
moramo da podsetimo na ~iwenicu da ekonomski momenat mo`e
biti samo jedan, ali nikako iskqu~uju}i faktor kada je u pitawu
za{tita qudskih prava. Sagledavaju}i celu situaciju iz ugla ̀ ene
sa visokim stepenom invaliditeta kada donese odluku da ne `eli
vi{e da trpi nasiqe i poku{ava da prona|e izlaz iz te situacije
u kojoj se ne svojom krivicom nalazi, a ne mo`e samostalno da
zadovoqava najosnovnije `ivotne potrebe bez odgovaraju}eg ser-
visa podr{ke, jasno je koliko je ozbiqan problem sa kojim se
suo~ava.
Znaju}i da se invaliditet mo`e u svakom trenutku dogoditi
svakom od nas i da je pravo na `ivot bez nasiqa qudsko pravo,
podse}amo da dr`ava i donosioci odluka imaju odgovornost i
obavezu da {tite prava svih gra|ana i gra|anki koji/e u woj `ive
uz puno po{tovawe wihovih razli~itosti.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
53
Saradwa sa institucijama
U toku jedanaest godina rada sa osobama sa invaliditetom,
posebno sa `enama i majkama dece sa invaliditetom, sara|ivale
smo i sara|ujemo sa svim relevantnim dr`avnim institucijama u
nastojawima da na{im korisnicima pru`imo informacije kako
da iskoriste sve zakonske i druge mogu}nosti da za{tite svoja
prava.
Iskustva koja smo stekle tokom saradwe sa centrima za
socijalni rad su razli~ita. Primeri dobre saradwe su kada soci-
jalni radnici, sa na{om organizacijom kao partnerom u procesu
za{tite korisnika/ca koji/e trpe nasiqe, ~ine sve {to je u wiho-
voj ingerenciji, imaju pozitivan stav prema `enama sa invalidi-
tetom, veruju wihovom iskustvu i obra}aju im se sa po{tovawem.
Zahvaquju}i takvom pristupu, `ene sa invaliditetom ose-
}aju da mogu da im veruju, da nisu krive za nasiqe koje su do`ivele
i znaju da nisu same. One koje su imale pozitivna iskustva sa rad-
nicima Centra za socijalni rad isti~u da im je takav odnos veoma
va`an u procesu wihovog oporavka od trauma izazvanih nasiqem
i u dono{ewu odluke da iz te situacije iza|u.
Problemi se javqaju i u primerima dobre prakse kad rad-
nici centra za socijalni rad imaju pozitivan stav, svesni su
ozbiqnosti situacije u kojoj se korisnik/ca nalazi, ali nemaju
zakonske mogu}nosti da pomognu.
Nasuprot ovim primerima, pojedini Centri za socijalni
rad generalno do`ivqavaju nevladin sektor kao rivale u pro-
cesima za{tite od nasiqa u porodici. Ovakav odnos, koji na
kraju najvi{e {teti `rtvama nasiqa na koje radnici centra za
socijalni rad vr{e pritisak da ne tra`e podr{ku i informacije
“sa strane”, naro~ito je izra`en u ju`noj Srbiji gde je patrijarhat
dominantniji, a nasiqe u porodici i prema ̀ enama sa invalidi-
tetom, mawe prepoznatqivo.
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
54
Preko dve tre}ine korisnica/ka na pitawe da li se
obratila/o nekoj instituciji za pomo}, navodi da ima strah od
radnika u institucijama. Pla{e se wihove reakcije, imale/i su
lo{a iskustva, niko ih nije saslu{ao u potpunosti, minimizi-
rali su wihova iskustva i nametali re{ewa koja su korisnici
smatrali neadekvatnim.3
Imaju}i u vidu sva ova iskustva, mi{qewa smo da je
neophodno uneti izmene i dopune Zakona o socijalnoj za{titi
kojima bi se regulisali partnerski odnosi nevladinih organiza-
cija i centara za socijalni rad i to na na~in da {tite interese
svih zainteresovanih strana, posebno onih koji su u situaciji
nasiqa.
Kako bi smo zajedni~ki do{li do tog ciqa mislimo da je
neophodno Zakonom predvideti slede}e:
- Sistem licencirawa, standardizacija usluga;
- Uvo|ewe kodeksa pona{awa svih pru`alaca usluga, kako
onih iz dr`avnih institucija tako i iz nevladinog sektora;
- Obezbediti finansirawe nevladinih organizacija koje
pru`aju alternativne vidove socijalne podr{ke i to na na~in da
kvalitet usluga bude prioritet;
- Obezbediti kontinurianu edukaciju osobqa koje je
anga`ovano u sistemima socijalne za{tite;
- Uvo|ewe novih i prilago|avawe postoje}ih slu`bi
podr{ke. Osim postoje}ih na~ina podr{ke, neophodno je ostaviti
izbor korisniku /ci kroz princip “direktne kupovine usluge”,
kada osoba sa invaliditetom sama bira i pla}a uslugu, a ne kao
{to je sada dominantan medicinski pristup u komunikaciji sa
osobama sa invaliditetom kada drugi donose odluke umesto wih.
Uvo|ewe servisa personalne asistencije direktno dovodi do
primene socijalnog modela u pru`awu usluga i omogu}ava osamo-
staqivawe i smawewe zavisni~ke pozicije u odnosu na porodicu,
ostvarivawe prihoda i preuzimawe kontrole i odgovornosti za
sopstveni `ivot;
3) Podaci iz Baze SOS ...Iz Kruga, 1998-2006.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
55
- Omogu}iti kontinuirani pristup informacijama i raz-
menu primera dobre prakse izme|u institucija i nevladinih orga-
nizacija koje su pru`aoci usluga iz oblasti socijalne za{tite;
- Ukqu~iti nevladine organizacije koje u svojim ciqe-
vima imaju za{titu prava osoba sa invaliditetom kao partnere u
izradu i primenu strategija i zakona.
Na{ stav je da je dr`ava u obavezi da ravnopravno ukqu~i
predstavnike korisnika usluga iz oblasti socijalne za{tite u
dono{ewe odluka o tome kako i na koji na~in }e se pru`ati
usluge. Smatramo tako|e da je neophodno delovati istovremeno
na sve segmente dru{tva kroz primenu osnovnih standarda za
izjedna~avawe polo`aja osoba sa invaliditetom, posebno `ena
koje se suo~avaju sa vi{estrukom diskriminacijom i poja~ati
mehanizame kontole i sankcije za neprimewivawe postoje}ih
zakona.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
57
Zakoni i nasiqe nad
`enama sa invaliditetom
Po statistikama Svetske zdravstvene organizacije u svakoj
zemqi sveta `ivi oko 10% gra|ana i gra|anki sa invaliditetom
~ija se osnovna qudska prava, na razli~ite na~ine i u razli~itom
obimu svakodnevno kr{e. Smatra se da je procenat osoba sa inva-
liditetom u zemqama u razvoju, a naro~ito u onim zemqama koje su
direktno ili indirektno ugro`ene ratom, kao {to je bila Srbija
proteklih decenija, daleko ve}i. Preko 50% ukupne populacije
osoba sa invaliditetom ~ine `ene.
Ova kwi`ica je jo{ jedan podsetnik svima kojih se to
na bilo koji na~in ti~e i na koje se sve na~ine dr`ava Srbija
obavezala da {titi prava svih gra|anki i gra|ana na `ivot bez
nasiqa:
Me|unarodna Konvencija o qudskim pravima
******
^lan 5.Niko se ne sme podvrgnuti mu~ewu ili svirepom,
ne~ove~nom ili poni`avaju}em postupku ili ka`wavawu.
^lan 25. st.1.Svako ima pravo na standard ̀ ivota koji obezbe|uje zdravqe
i blagostawe, wegovo i wegove porodice, ukqu~uju}i hranu, ode}
u, stan i lekarsku negu i potrebne socijalne slu`be, kao i pravo
na osigurawe u slu~aju nezaposlenosti, bolesti, onesposobqewa.
******
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
58
Porodi~ni zakon RS
******
^lan 197.(1) Nasiqe u porodici u smislu ovog Zakona, jeste pona{awe
kojim jedan ~lan porodice ugro`ava telesni integritet, du{evno
zdravqe ili spokojstvo drugog ~lana porodice.
(2) Nasiqe u porodici, u smislu stava 1. ovog ~lana sma-
tra se naro~ito:
1. Nano{ewe ili poku{aj nano{ewa telesne povrede;
2. Izazivawe straha pretwom ubistva ili nano{ewa tele-
sne povrede ~lanu porodice ili wemu bliskom licu;
3. Prisiqavawe na seksualni odnos;
4. Navo|ewe na seksualni odnos ili seksualni odnos
sa licem koje nije navr{ilo 14, godinu `ivota ili nemo}nim
licem;
5. Ograni~avawe slobode kretawa ili komunicirawa sa
tre}im licima;
6. Vre|awe, kao i svako drugo drsko, bezobzirno i zlona-
merno pona{awe.
^lanovima porodice u smislu stava 1. ovog ~lana smatraju
se:
1. Supru`nici ili biv{i supru`nici;
2. Deca, roditeqi i ostali krvni srodnici, te lica u
tazbinskom ili adoptivnom srodstvu, odnosno lica koja vezuje
hraniteqstvo;
3. Lica koja ̀ ive ili su ̀ ivela u istom porodi~nom doma-
}instvu;
4. Vanbra~ni partneri ili biv{i vanbra~ni partneri;
5. Lica koja su me|usobno bila ili su jo{ uvek u emotiv-
noj ili seksualnoj vezi, odnosno koja imaju zajedni~ko dete ili
je dete na putu da bude ro|eno iako nikada nisu `ivela u istom
porodi~nom doma}instvu.
******
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
59
Mere za{tite od nasiqa u porodici:
^lan 198.Protiv ~lana porodice koji vr{i nasiqe sud mo`e odre-
diti jednu ili vi{e mera za{tite od nasiqa u porodici, kojom se
privremeno zabrawuje ili ograni~ava odr`avawe li~nih odnosa
sa drugim ~lanom porodice.
1. Izdavawe naloga za iseqewe iz porodi~nog stana ili
ku}e bez obzira na pravo svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
2. Izdavawe naloga za useqewe u porodi~ni stan ili ku}u
bez obzira na pravo svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
3. Zabrana pribli`avawa ~lanu porodice na odre|enoj
udaqenosti;
4. Zabrana pristupa u prostor oko mesta stanovawa ili
mesta rada ~lana porodice;
5. Zabrana daqeg uznemiravawa ~lana porodice;
******
Krivi~ni zakonik RS
******
^lan 137.(1) Ko zlostavqa drugog ili prema wemu postupa na na~in
kojim se vre|a qudsko dostojanstvo, kazni}e se zatvorom do jedne
godine.
^lan 179.(1) Ko nad drugim izvr{i obqubu ili sa wom izjedna~en
~in iskoristiv{i du{evno oboqewe, zaostali du{evni razvoj,
drugu du{evnu poreme}enost, nemo} ili kakvo drugo stawe tog
lica usled kojeg ono nije sposobno za otpor, kazni}e se zatvorom
od jedne do deset godina.
^lan 194.(1) Ko primenom nasiqa, pretwom da }e napasti na
`ivot ili telo, drskim ili bezobzirnim pona{awem ugro`ava
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
60
spokojstvo, telesni integritet ili du{evno stawe ~lana svoje
porodice, kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je pri izvr{ewu dela iz stava 1. ovog ~lana
kori{}eno oru`je, opasno oru|e ili drugo sredstvo podobno da
telo te{ko povredi ili zdravqe te{ko naru{i, u~inilac }e se
kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nastupila
te{ka telesna povreda ili te{ko naru{avawe zdravqa ili su
u~iwena prema maloletnom licu, u~inilac }e se kazniti zatvo-
rom od jedne do osam godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nastupila
smrt ~lana porodice, u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri do
dvanaest godina.
(5) Ko prekr{i mere za{tite od nasiqa u porodici koje
mu je sud odredio na osnovu zakona, kazni}e se nov~anom kaznom
ili zatvorom do {est meseci.
^lan 195.(1) Ko ne daje izdr`avawe za lice koje je po zakonu du`an
da izdr`ava, a ta du`nost je utvr|ena izvr{nom sudskom odlukom
ili izvr{nim poravnawem pred sudom ili drugim nadle`nim
organom, u iznosu i na na~in kako je to odlukom odnosno porav-
nawem utvr|eno, kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do
jedne godine.
(2) Ne}e se kazniti u~inilac dela iz stava 1. ovog ~lana,
ako iz opravdanih razloga nije davao izdr`avawe.
(3) Ako su usled dela iz stava 1. ovog ~lana nastupile te{ke
posledice za izdr`avano lice, u~inilac }e se kazniti zatvorom
od tri meseca do tri godine.
(4) Ako izrekne uslovnu osudu, sud mo`e odrediti oba-
vezu u~iniocu da izmiri dospele obaveze i da uredno daje
izdr`avawe.
******
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
61
Dru{tveni polo`aj i prava osoba sa invaliditetom u
na{oj zemqi, kako na lokalnom tako i na me|unarodnom nivou,
regulisani su na slede}e na~ine:
Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom
Konvencija Ujediwenih nacija o pravima osoba sa inva-
liditetom usvojena je u decembru 2006, o~ekuje se ratifikacija u
Parlamentu Republike Srbije.
Osnovna na~ela Konvencije:
1) Po{tovawe dostojanstva, autonomije i samostalnosti
osoba sa invaliditetom
2) Nediskriminacija
3) Puno i efektivno u~e{}e i ukqu~enost u sve svere
dru{tvenog `ivota
4) Po{tovawe razli~itosti i prihvatawe invalidnosti
kao dela qudske raznovrsnosti
5) Jednakost mogu}nosti
6) Pristupa~nost
7) Jednakost mu{karaca i `ena
8) Po{tovawe razvojnih kapaciteta dece sa inva-
liditetom. ******
^lan 6.@ene sa invaliditetom
1. Dr`ave potpisnice priznaju da su `ene i devoj~ice sa
invaliditetom izlo`ene vi{estrukoj diskriminaciji i u tom
smislu preduze}e mere radi osiguravawa punog i ravnopravnog
u`ivawa svih qudskih prava i osnovnih sloboda od strane `ena
i devoj~ica sa invaliditetom.
2. Dr`ave potpisnice preduze}e sve odgovaraju}e mere
kako bi osigurale pun razvoj, napredak i osna`ivawe `ena, radi
garantovawa vr{ewa i u`ivawa wihovih qudskih prava i osnov-
nih sloboda iz ove Konvencije.
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
62
^lan 16.Sloboda od eksploatacije, nasiqa i zlostavqawa
1. Dr`ave potpisnice preduze}e sve odgovaraju}e zakono-
davne, administrativne, socijalne, obrazovne i druge mere kako
bi za{titile osobe sa invaliditetom od svih oblika eksploata-
cije, nasiqa i zloupotreba, ukqu~uju}i wihove rodno zasnovane
aspekte i manifestacije, kako u wihovim domovima, tako i izvan
wihovih domova.
2. Dr`ave potpisnice preduze}e tako|e sve odgovaraju}e
mere kako bi spre~ile nasiqe i zlostavqawe obezbe|uju}i oso-
bama sa invaliditetom, wihovim porodicama i licima koja se
staraju za wih, izme|u ostalog, odgovaraju}e oblike asistencije i
podr{ke koji }e voditi ra~una o specifi~nostima uzrasta i roda
osoba, ukqu~uju}i pru`awe informacija kako da izbegnu, prepo-
znaju i prijave slu~ajeve nasiqa i zlostavqawa. Dr`ave potpi-
snice osigura}e da servisi za{tite vode ra~una o invalidnosti,
rodu i uzrastu osoba.
3. Dr`ave potpisnice }e osigurati da svi programi,
objekti i ustanove za osobe sa invaliditetom budu efektivno nad-
zirani od strane nezavisnih vlasti kako bi spre~ili slu~ajeve
eksploatacije, nasiqa i zlostavqawa.
4. Dr`ave potpisnice preduze}e sve odgovaraju}e mere
kako bi promovisale fizi~ki, kognitivni i psiholo{ki opora-
vak, rehabilitaciju i socijalnu reintegraciju osoba sa invali-
ditetom koje su bile `rtve eksploatacije, nasiqa i zlostavqawa,
ukqu~uju}i pru`awe za{titnih usluga. Ovaj oporavak i rein-
tegracija odvija}e se u okru`ewu koje podsti~e zdravqe, blago-
stawe, samopo{tovawe, dostojanstvo i autonomiju li~nosti i
vodi ra~una o posebnim potrebama vezanim za uzrast i rod.
5. Dr`ave potpisnice }e usvojiti efikasno zakonodavstvo
i politiku, koji }e izme|u ostalog uzeti u obzir rod i uzrast,
kako bi osigurale identifikovawe, istragu i, kada je to pri-
mereno, procesuirawe slu~ajeva eksploatacije, nasiqa i zloupo-
treba osoba sa invaliditetom.
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
63
Zakon o spre~avawu diskriminacije osoba sa invaliditetom
******
^lan 11.(1) Organ javne vlasti ne sme svojom radwom ili
propu{tawem vr{iti diskriminaciju osoba sa invaliditetom.
(2) Diskriminacija osoba sa invaliditetom od strane
organa javne vlasti obuhvata:
1. uskra}ivawe prava osobi sa invaliditetom, ako se ovo
pravo u istim okolnostima priznaje osobama bez invaliditeta;
2. postavqawe posebnih uslova za ostvarivawe prava osobi
sa invaliditetom, osim ako takve uslove ne opravdavaju razlozi
op{te, li~ne i imovinske bezbednosti, koje organ javne vlasti
mora posebno nazna~iti;
3. uskra}ivawe prava u okviru diskrecionog ovla{}ewa,
ako je do uskra}ivawa do{lo zbog invalidnosti podnosioca
zahteva;
4. vo|ewe postupka ostvarivawa prava osoba sa invali-
ditetom na na~in koji fakti~ki onemogu}uje ili znatno ote`ava
ostvarewe prava.
(3) Posebno te`ak oblik diskriminacije zbog invalidno-
sti jeste uznemiravawe, vre|awe i omalova`avawe osoba sa inva-
liditetom od strane nosilaca javnih funkcija i lica zaposlenih
u organima javne vlasti u toku postupka ostvarivawa prava osoba
sa invaliditetom, zbog wene invalidnosti.
^lan 13. (1) Zabrawena je diskriminacija na osnovu invalidnosti
u pogledu dostupnosti usluga i pristupa objektima u javnoj upo-
trebi i javnim povr{inama.
(2) Pod uslugom, u smislu ovog zakona, smatra se svaka
usluga koju, uz naknadu ili bez we, pravno ili fizi~ko lice
pru`a u okviru svoje delatnosti, odnosno trajnog zanimawa.
(3) Pod objektima u javnoj upotrebi, u smislu ovog zakona,
smatraju se: objekti u oblasti obrazovawa, zdravstva, socijalne
Студија случајева
Жен
е са
инв
алид
итет
ом -
Нев
идљ
иве
жрт
ве н
асиљ
а
64
za{tite, kulture, sporta, turizma ili objekti koji se koriste za
za{titu `ivotne sredine, za{titu od elementarnih nepogoda i
sli~no.
(4) Pod javinim povr{inama, u smislu ovog zakona, sma-
traju se: parkovi, zelene povr{ine, trgovi, ulice, pe{a~ki pre-
lazi i druge javne saobra}ajnice i sli~no.
(5) Diskriminacija na osnovu invalidnosti u pogledu
dostupnosti usluga naro~ito obuhvata:
1. odbijawe pru`awa usluga osobi sa invaliditetom, osim
ako bi pru`awe usluge ugrozilo `ivot i zdravqe osobe sa inva-
liditetom ili drugog lica;
2. pru`awe usluge osobi sa invaliditetom pod druga~ijim
i nepovoqnijim uslovima od onih pod kojima se usluga pru`a
drugim korisnicima, osim ako bi pru`awe usluge pod redovnim
uslovima ugrozilo `ivot ili zdravqe osobe sa invaliditetom
ili drugog lica;
3. odbijawe da se izvr{i tehni~ka adaptacija objekta neo-
phodna da bi se usluga pru`ila korisniku sa invaliditetom.
^lan 30. (1) Zabrawena je svaka diskriminacija u ostvarivawu
prava iz bra~nih i porodi~nih odnosa zbog invalidnosti.
(2) Diskriminacijom iz stava 1. Ovog ~lana smatra se:
1. uskra}ivawe prava na brak osobama sa invaliditetom;
2. postavqawe posebnih uslova za sklapawe braka osoba sa
invaliditetom;
3. postavqawe posebnih uslova osobama sa invaliditetom
za vr{ewe roditeqskog prava.
******
Студијe случајева
Жене са инвалидитетом
- Невидљ
иве жртве насиљ
а
65
CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, BeogradILKI], Olivera@ene sa invaliditetom: nevidqive `rtve nasiqa: studije slu~ajeva / Olivera Ilki}, Lepojka ^arevi} Mitanovski. - Beograd: Iz Kruga - organizacija za za{titu prava i podr{ku `enama sa invaliditetom, 2008 (Beograd:
[tamparija "Stojanovi}"). - 65 str.:30 sp.
Tira` 1.000
ISBN 978 - 86 - 910349 - 2 - 41. ^arevi} Mitanovski Lepojka (autor)a) @rtve nasiqa - @ene sa invaliditetom -Srbija b) Diskriminacija osoba sa invaliditetom - Spre~avawe - Srbija
COBISS.SR - ID 153411084