STUDIJSKI PROGRAM PREDDIPLOMSKOG …old.riteh.hr/nast/novi_progr/sv_el_p/TFR_PSvSt_elektrotehnike_2014.pdf · Podjela i osnovne karakteristike visokonaponskih i niskonaponskih električnih

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

STUDIJSKI PROGRAM PREDDIPLOMSKOG SVEUILINOG STUDIJA ELEKTROTEHNIKE

Rijeka, svibanj 2014.

Studijski program preddiplomskog sveuilinog studija elektrotehnike

1

1. OPIS PROGRAMA

1.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

1. semestar

Nositelj Naziv kolegija Sati / tjedan

ECTS P aV lV kV P+V

Matematika I 3 3 6 7 Fizika I 2 2 4 5 Osnove elektrotehnike I 3 2 1 6 7 Uvod u raunarstvo 2 2 4 6

Inenjerska grafika i dokumentiranje

2 2 4 4

UKUPNO 241 301 Tjelesna i zdravstvena kultura1 2 2 1

P - predavanja, aV auditorne vjebe, lV laboratorijske vjebe, kV konstrukcijske vjebe, 1 TZK ne ulazi u fond sati tjedno, ali doprinosi sumi ECTS s 1 bodom

2. semestar


ECTS P aV lV kV P+V

Matematika II 3 3 6 7 Fizika II 2 2 4 5 Osnove elektrotehnike II 3 2 1 6 7 Programiranje 2 1 1 4 6 Tehnologija materijala 2 1 3 4

UKUPNO 231 301 Tjelesna i zdravstvena kultura1 2 2 1

3. semestar


ECTS P aV lV kV P+V

Inenjerska matematika ET 2 2 1 5 7 Mjerenja u elektrotehnici 3 2 5 7 Elektronika I 3 1 4 6 Elektrine mree 3 1 4 7 Strani jezik I2 1 1 2 3

UKUPNO 20 30

2 Engleski ili njemaki jezik slobodni izbor


2

4. semestar


ECTS P aV lV kV P+V

Digitalna logika 2 1 1 4 6 Elektronika II 2 1 1 4 6 Osnove regulacijske tehnike 2 1 1 4 6 Izborni kolegij3 4 4 Strani jezik II2 1 1 2 3 Struna praksa I 5

UKUPNO 18 30

3 Upisuje se jedan kolegij

Izborni kolegij


ECTS P aV lV kV P+V

Mehanika i elementi konstrukcija 2 1 1 4 4 Termodinamika i energetika 3 1 4 4 Osnove konstruiranja 2 1 3 4

5. semestar


ECTS P aV lV kV P+V

Elektrini strojevi 3 1 1 5 6 Energetska elektronika 2 2 1 5 6 Signali i sustavi 3 1 4 6 Izborni projekt4 3 3 5

Kolegij izborne skupine Automatika:

Elementi automatizacije postrojenja

2 1 1 4 7

Kolegij izborne skupine Elektroenergetika:

Elektroenergetske mree 3 1 1 5 7

UKUPNO 22 30

4 Upisuje se jedan od sljedeih kolegija: Digitalna logika, Elektroenergetske mree, Elektrine mree, Elektrini strojevi, Elektronika I, Elektronika II, Elementi automatizacije postrojenja, Energetska elektronika, Mjerenja u elektrotehnici, Osnove elektrotehnike I, Osnove elektrotehnike II, Osnove regulacijske tehnike, Programiranje, Signali i sustavi. Nositelj kolegija je u pravilu nositelj prethodno navedenog kolegija istog imena.


3

6. semestar


ECTS P aV lV kV P+V

Elektromotorni pogoni 2 1 1 4 5

Organizacija i ekonomika poslovnih sustava

2 1 3 4

Slobodni kolegij5 3 4 Zavrni rad 10

Kolegij izborne skupine Automatika:

Automatsko upravljanje 3 1 1 5 7

Kolegij izborne skupine Elektroenergetika:

Elektrina postrojenja 3 1 1 1 6 7

UKUPNO 16 30

5 Upisuje se jedan kolegij

Slobodni kolegij


ECTS P aV lV kV P+V

Raunalne simulacije u tehnici 2 1 3 4

Osnove primjene metode konanih elemenata

2 1 3 4

Izvori energije 3 3 4 Postupci toplinske obrade 2 1 3 4

Gradnja i odravanje malih plovnih objekata SV

2 1 3 4

Tehnoloki procesi brodogradnje 2 1 3 4 Osnove dinamike broda 2 1 3 4 Energetski sustavi 2 2 4 4 Osiguranje kvalitete 2 1 3 4 Modeliranje i simuliranje sustava 2 1 3 4 Zatita okolia 3 3 4

UKUPNO PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ ELEKTROTEHNIKE

Sati 123

ECTS 180

1.2. Opis predmeta

U nastavku je dan opis svakog predmeta po abecednom slijedu.

4

Ope informacije

Naziv predmeta Automatsko upravljanje

Studijski program Preddiplomski sveuilini studij Elektrotehnika

Status predmeta izborni

Godina 3.

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave

ECTS koeficijent optereenja studenata 7

Broj sati (P+V+S) 45+30+0

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Svrha predmeta je usvajanje teorijskih i simulacijskih znanja iz podruja automatike. Osposobljavanje studenata za samostalne simulacije pomou programa Matlab s primjenom razliitih metoda upravljanja. Razvijanje sposobnosti samostalnog rada i rada u manjim grupama (timski rad) i prikaza ostvarenih rezultata.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Osnove regulacijske tehnike.

1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet

Definirati osnovne pojmove iz automatskog upravljanja. Opisati osnovne strukture i svojstva sustava upravljanja. Analizirati linearne kontinuirane sustave upravljanja u vremenskom i frekvencijskom podruju. Analizirati stabilnost linearnih kontinuiranih sustava. Primijeniti PID regulator i iz njega izvedene regulatore. Usporediti grafoanalitike i analitike postupke sinteze linearnih kontinuiranih sustava upravljanja u vremenskom i frekvencijskom podruju. Primijeniti kaskadno upravljanje. Izvriti sintezu linearnog kontinuiranog sustava upravljanja u prostoru stanja. Analizirati upravljivost i osmotrivost linearnih kontinuiranih sustava upravljanja.

1.4. Sadraj predmeta

Osnovni pojmovi i definicije. Osnovne strukture i svojstva sustava upravljanja. Analiza linearnih kontinuiranih sustava upravljanja u vremenskom i frekvencijskom podruju. Stabilnost linearnih kontinuiranih sustava. PID regulator i iz njega izvedeni regulatori. Konvencionalni i moderni postupci sinteze linearnih kontinuiranih sustava upravljanja u vremenskom i frekvencijskom podruju: grafoanalitiki i analitiki postupci, kaskadno upravljanje - tehniki i simetrini optimum, sinteza linearnog kontinuiranog sustava upravljanja u prostoru stanja. Upravljivost i osmotrivost linearnih kontinuiranih sustava upravljanja.

1.5. Vrste izvoenja nastave

predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci

multimedija i mrea

laboratorij mentorski rad ostalo

_______________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, izrada simulacijskih vjebi, samostalno uenje.

1.8. Praenje rada studenata

Pohaanje nastave 2,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej Istraivanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja 2 Referat Praktini rad

Portfolio Simulacijske vjebe 1,5

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

5

Pismeno ili usmeno objanjenje simulacijskih vjebi, kontinuirana provjera znanja (dvije kontrolne zadae), pisani ili usmeni zavrni ispit.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

N. Peri: Automatsko upravljanje, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 2001.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

D. Matika, D. Brnobi: Osnove regulacijske tehnike, Tehniki fakultet Rijeka, 2004. Z. Vuki, Lj. Kuljaa: Automatsko upravljanje - analiza linearnih sustava, Kingen, d.o.o., Zagreb, 2005. J. D'Azzo, C. Houpis, S. Sheldon: Linear Control System Analysis and Design with Matlab: Fifth Edition, Marcel Dekker, Inc., New York, 2003.

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

N. Peri: Automatsko upravljanje, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 2001.

0 (internet) 42

1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Kroz ustrojeni sustav osiguranje kvalitete Fakulteta.

6

Ope informacije

Naziv predmeta Digitalna logika


Status predmeta obvezatan

Godina 2.




1. OPIS PREDMETA


Razumijevanje osnovnih koncepata digitalne logike i funkcioniranja logikih sklopova. Razumijevanje osnovnih metoda analize i projektiranja kombinacijskih i sekvencijskih digitalnih sklopova i sustava. Razvijanje sposobnosti analize, sinteze i rjeavanja problema.


Nema uvjeta.


Definirati logike razine i osnovne karakteristike digitalnih signala. Primijeniti razliite brojevne sustave. Koristiti razliite kodove za prikaz digitalnih podataka. Definirati aksiome i osnovne teoreme Booleove algebra. Minimizirati logike funkcije. Razlikovati I-ILI, I-ILI-komplement, iskljuivu ILI i NILI logiku. Koristiti razliite kombinacijsko-logike sklopove i funkcije. Objasniti princip rada i primjene osnovnih sekvencijsko-logikih sklopova.


Osnovni digitalni koncepti; digitalne i analogne veliine, logike razine, digitalni signali, digitalni sustavi. Brojevni sustavi i operacije; dekadski, binarni, oktalni i heksadekadski sustav, komplement broja. Kodovi za detekciju i ispravljanje pogreaka; teinski i neteinski kodovi, Hammingov kod. Booleova algebra; aksiomi i teoremi, Booleove funkcije, kanonski oblik funkcije, logika sudova. Minimizacija logikih funkcija; Karnaughove tablice, Quine-McCluskeyeva metoda. Kombinacijsko-logiki sklopovi; I-ILI, I-ILI-Komplement, iskljuiva ILI i iskljuiva NILI logika. Univerzalna svojstva NI i NILI logikih vrata. Funkcije kombinacijske logike; zbrajala, komparatori, koderi, dekoderi, multipleksori, demultipleksori. Bistabili; S-R, D, J-K i bridom okidani bistabili, primjene. Brojila; asinkrona, sinkrona, dizajn brojila, primjene. Posmani registri; osnovni i dvosmjerni registri, primjene.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari -


Pohaanje nastave, izrada laboratorijskih vjebi, samostalno uenje.


Pohaanje nastave 2 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad


Projekt Kontinuirana provjera znanja 1,5 Referat Praktini rad 1,5

Portfolio Domae zadae


7

Kontinuirana provjera znanja (kontrolne zadae), laboratorijske vjebe, pismeni ispit.


A. P. Godse and D. A. Godse: Digital Logic Circuits, Technical Publications, 2011. U. Peruko i V. Glavini: Digitalni sustavi, kolska knjiga, 2005.


T. L. Floyd: Digital Fundamentals, 10/E, Prentice Hall, 2009. M. M. Mano and M. D. Ciletti: Digital Design, 4/E, Prentice Hall, 2007. W. Kleitz: Digital Electronics with VHDL, Prentice Hall, 2006.



A. P. Godse and D. A. Godse: Digital Logic Circuits, Technical Publications, 2011.

1 75

U. Peruko i V. Glavini: Digitalni sustavi, kolska knjiga, 2005. 5 75



http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=246782http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=246782

8

Ope informacije

Naziv predmeta Elektrina postrojenja



Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


Predmet je osnovna struna disciplina za sve studente elektrotehnike elektroenergetskog usmjerenja. Svrha mu je upoznavanje s postrojenjima i elementima za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektrine energije u industriji i elektroenergetici.


Nema uvjeta.


Podjela i osnovne karakteristike visokonaponskih i niskonaponskih elektrinih postrojenja u industriji i elektroenergetici. Opis i izvedba EP-a. Proraun i metode odreivanja struja kratkog spoja i prorauni mjerodavni za definiciju karakteristika potrebne opreme EP-a i elektrana, te sustava u cjelini.


Naponska i strujna naprezanja u EP-u. Udarne i rasklopne struje i struja kratkog spoja mjerodavna za zagrijavanje. Izbor elemenata EP-a i konfiguracije obzirom na naponski nivo i ulogu u sustavu. Simetrini i nesimetrini trofazni sustav. Nadomjesne impedancije elemenata EES-a. Pomoni ureaji u EP: upravljaki, mjerni, signalni i zatitni ureaji. Dimenzioniranje sabirnica i izbor potpornih i provodnih izolatora. Pojave pri prekidanju struja; vrste i izbor prekidaa. Rastavljai i visokonaponski osigurai. Mjerni transformatori. Odvodnici prenapona. Pogonsko i zatitno uzemljenje u EP. Pogonska mjerenja u rasklopnim postrojenjima. Izvori napajanja i pomoni pogoni razvoda napajanja.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, izrada seminarskih radova, samostalno uenje.


Pohaanje nastave 3 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad



Portfolio


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, seminar, kontinuirana provjera znanja (tri meuispita), pisani ispit.

9


H. Poar: Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. H. Poar: Elektrina postrojenja, kolska knjiga, Zagreb, 1990.


Poar, H.: Proizvodnja elektrine energije, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1962.



H. Poar: Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990.

1 20

H. Poar: Elektrina postrojenja, kolska knjiga, Zagreb, 1990. 1 20



10

Ope informacije

Naziv predmeta Elektrine mree



Godina 2.




1. OPIS PREDMETA


Stjecanje specifinih kompetencija u cilju razumijevanja odnosa elektrikih veliina unutar elektrinih mrea te sposobnost rjeavanja odziva mrea u vremenskoj i frekvencijskoj domeni i odreivanja ponaanja elektrinih mrea i sposobnost rjeavanja postavljenog zadatka u cilju odreivanja stanja u elektrinim mreama. Od opih kompetencija razvijat e se sposobnost analize i temeljne vjetine raunanja.


Matematika 1.


Nakon poloenog predmeta student e moi uiniti sljedee: Opisati elemente mrea same za sebe. Analizirati primjere mrea u cilju odreivanja vremenskih odziva. Primjeniti teoreme mrea. Analizirati frekvencijsko ponaanje mrea. Analizirati mree koje sadre etveropole. Analizirati mree koje sadre linije.


Definicija i osnovni zakoni teorije elektrinih mrea. Elementi mrea. Kirchhoffovi zakoni. Jednadbe mrea u vremenskom i frekvencijskom podruju. Odzivi mrea. Slobodni i prisilni odziv. Teoremi mrea. Funkcije mrea i njihova svojstva. Mree prvog i drugog reda. Jednadbe i parametri dvoprilaznih elemenata mrea. Zrcalni parametri. Svojstva i spajanje dvoprilaza. Filtri i njihova podjela. Mree s raspodijeljenim parametrima. Idealna linija i posebni sluajevi linija.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari


Pohaanje nastave, izrada domae zadae, pisani ispit.



Pismeni ispit 1,5 Usmeni ispit Esej Istraivanje

Projekt 0,5 Kontinuirana provjera znanja 3 Referat Praktini rad

Portfolio


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, kontrolne zadae, domae zadae.

11


N. Stojkovi, V. Nagli, N. Mijat: Teorija mrea i linija, Tehniki fakultet, Rijeka, 2005.


Ivani, I.: Funkcije kompleksne varijable i Laplaceova transformacija, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1978.



N. Stojkovi, V. Nagli, N. Mijat: Teorija mrea i linija, Tehniki fakultet, Rijeka, 2005.

10 68



12

Ope informacije

Naziv predmeta Elektrini strojevi


Status predmeta obvezatni

Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


Razumijevanje osnovnih koncepata i osnova djelovanja elektrinih strojeva i transformatora. Sposobnost odreivanja karakteristika za stacionarno stanje uz pomo matematikih modela i nadomjesnih shema. Sposobnost laboratorijskog rada u manjim grupama i pisanje izvjea.


Nema uvjeta.


Analizirati magnetski krug. Objasniti teoriju rada transformatora. Opisati koncept za temeljnu jednadbu momenta, okretnog polja i pulzirajueg polja. Primijeniti teoriju za elektromehaniku pretvorbu energije. Opisati djelovanje elektrinih generatora i motora. Primijeniti koncept nadomjesne sheme. Opisati i objasniti koncept prostornog vektora. Opisati konstruktivne izvedbe elektrinih strojeva. Primijeniti jednostavnija testiranja elektromehanikih ureaja. Opisati temeljne jednadbe aktualnog stroja. Razlikovati razliite vrste elektrinih strojeva. Usporediti djelovanje razliitih vrsta elektrinih strojeva. Analizirati jednostavnije zadatke vezane za rad elektrinih strojeva. Objasniti vanjske karakteristike za aktualni stroj. Opisati temperaturne klase izolacije. Upoznati tehnoloki tijek proizvodnje energetskih transformatora.


Magnetski sustavi. Transformatori. Osnovni principi elektrinih strojeva. Sinkroni strojevi. Prostorni vektori. Sinkroni beskontaktni motor s permanentnim magnetima. Asinkroni stroj- stacionarno stanje. DC i ECM motori. Zagrijavanje elektrinih strojeva.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari -


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, uenje.


Pohaanje nastave 2,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad 1

Pismeni ispit 0.5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraivanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja 1,5 Referat Praktini rad



Pohaanje nastave, kontinuirana provjera znanja (dva meuispita), izvjea za laboratorijske vjebe, terenska nastava, pisani i usmeni ispit.

13


L. unji: Elektrini strojevi, elektroniki nastavni materijali, 2006. R. Wolf: Osnove elektrinih strojeva, kolska knjiga, Zagreb, 1991.


G.R. Slemon: Electric Machines and drives: Addison Wesley , 1992. N. Mohan: Electric Drives, MNPERE, 2003.



R. Wolf: Osnove elektrinih strojeva, kolska knjiga, Zagreb, 1991. 5 60



14

Ope informacije

Naziv predmeta Elektroenergetske mree



Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


Fizikalno razumijevanje odnosa elektrinih veliina unutar EE mrea u razliitim pogonskim stanjima. Sposobnost modeliranja, proraunavanja i odreivanja elektrinih prilika u EE mreama. Sposobnost rjeavanja postavljenog problema u cilju analize ili optimalnog razvoja EE mrea.


Nema uvjeta.


Opisati elemente EE mrea. Definirati nadomjesne modele elemenata EE mrea. Analizirati elektrine prilike u EE mreama. Napraviti proraun tokova snaga u EE mreama. Napraviti proraun kratkog spoja u EE mreama. Analizirati stanja stabilnosti u EE mreama. Napraviti proraun pouzdanosti EE mrea. Napraviti proraun padova napna i gubitaka u radijalnim mreama. Definirati uvjete razvoja EE mrea. Opisati karakteristike prijenosnih i distribucijskih mrea.


Definicija, struktura i podjela EE mrea. Povijesni razvoj EE mrea. Elementi EE mrea. Elektrine veliine elemenata mrea, Djelatni otpori, induktiviteti i kapaciteti elemenata mrea. Ekvivalentne sheme elemenata mrea. Sastavljanje ekvivalentnih shema. etveropoli. Matrini postupci kod analize EE mrea i sastavljanje matrica. Pristup proraunu EE mrea. Openito o tokovima snaga. Proraun napona i tokova snaga. Uzemljenje zvjezdita u EE mreama. Analiza i prorauni kratkih spojeva. Stabilnost EE sustava i prorauni stabilnosti. Prorauni srednjonaponskih i niskonaponskih EE mrea. Problematika prijenosnih EE mrea. Problematika distribucijskih EE mrea. Planiranje razvoja potronje elektrine energije i planiranje razvoja EE mrea.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari -


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, izrada domaih zadaa, samostalno uenje.



Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraivanje

Projekt 1 Kontinuirana provjera znanja 2 Referat Praktini rad



15

Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, domae zadae konstrukcijski projekti, kontinuirana provjera znanja (tri meuispita, etiri nenajavljena testa ), pisani i usmeni ispit.


M. Oegovi, K. Oegovi: Elektrine energetske mree I-VI, FESB Split, 1996.-2008. Nastavni materijali u elektronskom obliku.


J. Grainger, W. Stevenson: Power System Analysis, McGrow-Hill, 1994. B. Debs: Modern Power System Control and Operation, DSI, Atlanta, 1996.



M. Oegovi, K. Oegovi: Elektrine energetske mree I-VI, FESB Split, 1996.-2008.

8 24


Kroz ustrojeni sustav osiguranja kvalitete Fakulteta.

16

Ope informacije

Naziv predmeta Elektromotorni pogoni



Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


Razumijevanje zahtjeva elektromotornih pogona. Specifinosti pojedinih motora u sklopu elektromotornog pogona. Sveukupnost kriterija za odabir primjerenosti: cijena nabave i odravanja, zahtjevnost uporabe i upravljanja motora te popratnih sklopova.


Nema uvjeta.


Opisati fizikalnu sliku pogona, Opisati ope karakteristike pojedinih tipova motora i tereta, Definirati statike karakteristike standardnih pogona, Usporediti znaajke razliitih strojeva u pojedinim pogonima, Usporediti prednosti i mane razliitih naina upravljanja kod pojedinih tipova pogona, Argumentirati izbor pojedinog stroja u skladu sa zahtjevima naruitelja


Osnovni pojmovi mehanike rotacijskih strojeva i tereta. Komutatorski strojevi sa serijskom, paralelnom i neovisnom uzbudom kao dijelovi elektromotornog pogona. Regulirani pogon s istosmjernim motorom s vanjskom uzbudom. Univerzalni motori i njihove pogonske karakteristike. Asinkroni strojevi: struktura, statike karakteristike, klasini naini upravljanja. Skalarno upravljanje asinkronih strojeva u/f metodom. Frekvencijski pretvarai i naini generiranja napona promjenjive frekvencije i napona. Primjena energetske elektronike u elektromotornim pogonima, operi, pretvarai, PWM i SVM. Sinkroni strojevi kao motori i generatori: karakteristike, primjena i s tim povezana problematika.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari -


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, izrada laboratorijskih vjebi, samostalno uenje.


Pohaanje nastave 2 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad 0,5



Portfolio


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, kontinuirana provjera znanja (dva meuispita), pisani i usmeni ispit

17


B. Jurkovi: Elektromotorni pogoni, kolska knjiga, Zagreb, 1986. M. E. El-Hawary: Principles of Electric Machines with Power Electronic Applications, Prentice Hall, Inc., 1986. (2002.)


W. Leonhard: Control of Electrical Drives, Springer Verlag, 1996. V. Ambroi: Sodobne regulacije pogonov z izmeninimi stroji, Fakulteta za elektrotehniko, Ljubljana, 1996.



B. Jurkovi: Elektromotorni pogoni, kolska knjiga, Zagreb, 1986.

8 60

M. E. El-Hawary: Principles of Electric Machines with Power Electronic Applications, Prentice Hall, Inc., 1986. (2002.)

0 60

W. Leonhard: Control of Electrical Drives, Springer Verlag, 1996.

2 60

V. Ambroi: Sodobne regulacije pogonov z izmeninimi stroji, Fakulteta za elektrotehniko, Ljubljana, 1996.

1 60



18

Ope informacije

Naziv predmeta Elektronika I



Godina 2.




1. OPIS PREDMETA


Stjecanje zanja i vjetina za opisati s razumijevanjem fizikalna zbivanja u poluvodiima i primijeniti ih na poluvodike elemente. Opisati, objasniti i analizirati rad poluvodikih elemenata s obzirom na njihovu strukturu, podruje rada, kao i uporabiti odgovarajui nadomjestni model komponente za razna podruja rada. Stjecanje osnovnih znanja o tehnolokom postupku izrade poluvodikih elemenata.


Osnove elektrotehnike I.


Opisati svojstva poluvodia: tip, nositelji naboja, uvjeti kod niske injekcije, ivotna vremena nositelja naboja, generacijsko-rekombinacijske brzine, kvazi-neutralnost i stanje u termikoj ravnotei. Opisati i analizirati fizikalna zbivanja i principe rada, opisati i analizirati modele elektronikih elemenata za male signale. Primijeniti brzine rekombinacija i optikih generacija kod opisa rada optoelektronikih komponentata: LED, fotodiode, sunane elije. Opisati u kratkim crtama tehnoloki postupak izrade elektronikih komponenata. Definiriati vrijedosti parametara inkrementalnih lineariziranih modela elektronikih elemenata (pn dioda, bipolarni tranzistor, unipolarni tranzistori JFET i MOSFET) za male signale u ovisnosti o poznatoj strukturi, dimnezijama i narinutim naponima. Razlikovati inkrementalne linearizirane modele elektronikih elemenata za male signale kod niskih i visokih frekvencija. Argumentirati razloge razliitih naponskih i strujnih pojaanja osnovnih orijentacija bipolarnih i MOSFET tranzistora. Analizirati podruje rada nelinearnih elemenata na temelju vrijednosti parametara inkrementalnih lineariziranih modela elektronikih elemenata. Primijeniti pn diodu, bipolarni tranzistor i unipolarni tranzistor.


Fizikalna svojstva poluvodia. Struje u poluvodiima. Fermijeva energija. Fizikalna i elektrika svojstva poluvodikih PN spojeva, dioda, optoelektronikih elemenata: fotootpora, LED, fotodiode, sunane elije; bipolarnih tranzistora, unipolarnih tranzistora: MOSFET i JFET. Sekundarni efekti, tranzijentna analiza, analiza za male harmonike signale. Razvoj modela poluvodikih komponenata za velike i male signale i razumijevanje uporabe i ogranienja raznih modela. Uporaba inkrementalnih modela poluvodikih komponenata u analizi i projektiranju bipolarnih tranzistora i tranzistora s efektom polja, s naglaskom na MOS komponente. Tehnoloki postupak dobivanja poluvodikih nelineranih elemenata



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari



19

Pohaanje nastave 2 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad 0,5

Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraivanje

Projekt 0,5 Kontinuirana provjera znanja 1 Referat Praktini rad

Portfolio


Pohaanje nastave, projektni zadatak, laboratorijske vjebe, kontinuirana provjera znanja (dva meuispita), pisani i usmeni ispit.


P.Biljanovi, Poluvodiki elektroniki elementi, kolska knjiga Zagreb, 2004. J. ribar, J. Divkovi-Pukec, Elektroniki elementi, zbirka rijeenih zadataka i izvoda, I i II dio, Element, Zagreb, 1996.


S.M.Sze, Physics of Semiconductor Devices, New Jersey: J. Wiley &Sons, Inc. Publication, 2007. A.S.Sedra, K.C. Smith, Microelectronic Circuits, 5th edit, N. York, Oxford, Uni. Press, 2004.



P.Biljanovi, Poluvodiki elektroniki elementi, kolska knjiga Zagreb, 2004.

10 60

J. ribar, J. Divkovi-Pukec, Elektroniki elementi, zbirka rijeenih zadataka i izvoda, I i II dio, Element, Zagreb, 1996.

1 60

S.M.Sze, Physics of Semiconductor Devices, New Jersey: J. Wiley &Sons, Inc. Publication, 2007.

1 60

A.S.Sedra, K.C. Smith, Microelectronic Circuits, 5th edit, N. York, Oxford, Uni. Press, 2004.

1 60



20

Ope informacije

Naziv predmeta Elektronika II



Godina 2.




1. OPIS PREDMETA


Uspjenim zavretkom predmeta, studenti e biti sposobni opisati i analizirati sklopove s tranzistorima u tipino koritenim konfiguracijama.


Nema uvjeta.


Analizirati rad tranzistora u reimu velikog signala. Analizirati rad tranzistora u reimu malog signala. Analizirati tranzistorske konfiguracije pojaala. Analizirati frekvencijski odziv pojaala. Opisati pojaala s povratnim vezama. Analizirati operacijsko pojaalo. Opisati i analizirati CMOS logike sklopove.


Sklopovi s bipolarnim tranzistorima. Tranzistorske konfiguracije pojaala. Diferencijska pojaala. Kaskadiranje pojaala. Pojaala snage. Operacijska pojaala. Frekvencijski odziv pojaala. Pojaala s povratnom vezom. Stabilnost pojaala s povratnom vezom. Osnovni CMOS logiki sklopovi. ECL logiki sklopovi.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari -


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, izrada projektnih zadataka, samostalno uenje.




Projekt 1 Kontinuirana provjera znanja 2 Referat Praktini rad

Portfolio


Pohaanje nastave, rad na vjebama, izrada projekta, kontinuirana provjera znanja (tri meuispita), pismeni ispit.


. Butkovi: Elektronika 2, Zagreb 2010. P. Biljanovi: Elektroniki sklopovi, 2 iz., kolska knjiga, Zagreb, 1993.


21

R. C. Jaeger and T. N. Blalock, Microelectronic Circuit Design, 3rd ed, McGraw Hill, 2008. Sedra, A.S., Smith, K.C., Microelectronic Circuits, 5th ed, Oxford University Press, 2004.



. Butkovi: Elektronika 2, Zagreb 2010. 5 70

P. Biljanovi: Elektroniki sklopovi, kolska knjiga, Zagreb, 1993. 5 80



22

Ope informacije

Naziv predmeta Elementi automatizacije postrojenja



Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s osnovnim skupinama elemenata automatizacije postrojenja, usvajanje teoretskih i praktinih znanja za analizu sustava i rjeavanje problema iz podruja automatizacije, te praktina primjena raunala i programabilnih kontrolera u jednostavnijih sustava.


Nema uvjeta.


Definirati i razlikovati osnovne skupine elemenata automatizacije postrojenja. Objasniti principe izvedbi i matematiki analizirati fizikalne pojave u elementima automatizacije postrojenja. Odrediti i analizirati statike i dinamike karakteristike elemenata automatizacije postrojenja. Primjeniti eksperimentalne metode odreivanja paramentara elemenata automatizacije postrojenja. Definirati prijenosne funkcije elemenata automatizacije postrojenja. Opisati izvedbe i rad raunala u upravljanju postrojenja. Primjeniti raunalo i programabilni kontroler (PLC) za automatizaciju jednostavnijih sustava.


Klasifikacija tehnikih sustava i procesa. Temeljne jednadbe i svojstva sustava. Elektromehaniki sustavi, upravljanje i stabilnost. Statike i dinamike karakteristike. Princip rada i karakteristike senzora. Aktuatori: elektrini, hidrauliki, pneumatski, nekonvencionalni. Mikroraunala i PLC.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari -


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, samostalno odraivanje laboratorijskih vjebi, samostalno uenje.




Projekt Kontinuirana provjera znanja 2 Referat Praktini rad 2

Portfolio


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, samostalno odraivanje lab. vjebi, kontinuirana provjera znanja (dva meuispita), pisani ispit.

23


D. Matika: Elementi automatizacije postrojenja - materijali s predavanja (dostupno na web stranicama) E. Prpi: Elementi automatizacije postrojenja - materijali za auditorne vjebe (dostupno na web stranicama) Materijali za laboratorijske vjebe i vezani prezentacijski materijali (dostupno na web stranicama)


Schneiderova literatura o Twido PLC-ovima (dostupno na web stranicama predmeta)





24

Ope informacije

Naziv predmeta Energetska elektronika

Studijski program Prediplomski sveuilini studij Elektrotehnika


Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


Upoznavavanje studenata s energetskim (uinskim) elektronikim pretvaraima s teorijskog i praktinog vidika, priprema za njihovo projektiranje.


Nema uvjeta..


Opisati modele komponenata elektronikih uinskih pretvaraa. Definirati osnovne pokazatelje procesa elektronike pretvorbe. Opisati osnovne topoloke strukture elektronikih uinskih pretvaraa. Definirati osnovne funkcije elektronikih uinskih pretvaraa. Analizirati ponaanje diodnih ispravljakih spojeva. Opisati proces komutacije struje kod uinskih poluvodikih ventila. Odrediti izlazne karakteristike diodnih ispravljakih spojeva. Analizirati ponaanje tiristorskih usmjerivakih spojeva. Odrediti upravljake i izlazne karakteristike tiristorskih usmjerivakih spojeva. Odrediti naponske i strujne transformatorske jednadbe istosmjernih pretvaraa, Analizirati ponaanje autonomnih izmjenjivaa. Napraviti FFT analizu izlaznih napona i struja autonomnih izmjenjivaa. Analizirati ponaanje izravnih i neizravnih izmjeninih pretvaraa.


Podruje primjene energetske (uinske) elektronike. Tok snage u elektrinim mreama (pretvaraima). Parametri kvalitete elektrine energije. Ispravljaki (usmjerivaki) spojevi. Uvjeti za prijelaz na izmjenjivaki rad. Komutacija. Istosmjerni pretvarai s galvanskim odvajanjem i bez njega. Izmjenjivai. Izmjenini pretvarai i njihova primjena.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari Kolegij se neprekidno razvija uvoenjem novih laboratorijskih modela.

1.7. Obveze studenata:

sudjelovanje na nastavi, izrada izvjea s laboratorijskih vjebi


Pohaanje nastave 2,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad


Projekt Kontinuirana provjera znanja 1 Referat Praktini rad 0,5

Portfolio


25

Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, domae zadae, kontinuirana provjera znanja (pet meuispita), pisani i usmeni ispit.


J.G.Kassakian, M.F.Schlecht, G.C.Verghese: Osnove energetske elektronike, I dio Topologije i funkcije pretvaraa, Graphis, Zagreb, 2000.


Z. Beni, Z. Plenkovi, Energetska elektronika Poluvodiki ventili, kolska knjiga, Zagreb, 1978. T. Brodi: Osnove energetske elektronike Energetski poluvodiki pretvarai, Zigo, Rijeka 2005. D.W. Hart: Introduction to Power Electronics, Prentice Hall International Inc., 1997. J. G. Kassakian i dr., Osnove energetske elektronike II., Graphis, Zagreb, 2008.



J.G.Kassakian, M.F.Schlecht, G.C.Verghese: Osnove energetske elektronike

6 62



26

Ope informacije

Naziv predmeta Energetski sustavi

Studijski program Prediplomski sveuilini studij Elektrotehnika


Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


Stjecanje teorijskih znanja i razvijanje vjetina potrebnih za rjeavanje tehnikih problema u fazi projektiranja, izgradnje i voenja energetskih sustava. Razvijanje kompetencija za upravljanje projektima iz podruja energetike.


Nema uvjeta.


Opisati promjene stanje radnih fluida u energetskim procesima. Nacrtati dijagrame promjene stanja u energetskim procesima. Definirati i analizirati gubitke energije i eksergije u energetskim procesima. Proraunati gubitke energije i iskoristivost energetskih procesa. Proraunati glavne veliine energetskih procesa. Izraditi osnovne sheme energetskih sustava. Definirati osnovne pogonske parametre i veliine energetskih sustava. Analizirati i obrazloiti utjecajne parametre energetskih procesa. Proraunati i obrazloiti trokove rada energetskih postrojenja. Opisati naine poveanja uinkovitosti energetskih sustava. Opisati izvore i naine smanjenja oneienja okolia u energetskim postrojenjima.


Termodinamski osnovi energetskih sustava, Osnovne osobine toplinske energije, Osnovne osobine elektrine energije, Uinkovitost energetskih procesa, Efikasnost pretvorbe energije, Energetski sustavi s parnim procesom (Clausius Rankine-ov), Utjecajni faktori iskoristivosti parnih sustava, Procesi u nuklearnim elektranama, Glavni dijelovi nuklearne elektrane, Vrste nuklearnih elektrana, Usporedba klasine i nuklearne elektrane, Energetski sustavi s plinskom procesom (Joule-Brayton-ov), Iskoristivost Joule-Brayton-ova procesa, Naini poboljanja iskoristivosti energetskih sustava s plinskim procesom, Energetski sustavi s kombiniranim procesom, Plinsko-turbinski proces za pogon zrakoplova, Kogeneracijski energetski sustavi, Energetski sustavi s MHD generatorom, Energetski sustavi s gorivim elijama, Tehno-ekonomska analiza i usporedba kogeneracijskih sustava, Ekonomska analiza poslovanja energetskih postrojenja, Pomoni sustavi u energetskim procesima, Zatita okolia u energetskim postrojenjima, Ekonomina proizvodnja i racionalno koritenje energije.


X predavanja seminari i radionice

X vjebe obrazovanje na daljinu

X terenska nastava

samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari






27

Portfolio


Pohaanje nastave, Aktivnost na nastavi, Kontinuirana provjera znanja (2 meu-ispita), Pismeni ili usmeni ispit


- Prelec, Z.: Energetika u procesnoj industriji, kolska knjiga, Zagreb, 1994. - Saetak predavanja na web stranicama Fakulteta - Zapisi iz predavanja


- El-Vakil, M.: Power Plant Technology, Mc Graw Hill Book Company, 1988. - Reay, D., Wright, A,: Inovation for Energy Efficiency, Pergamon Press, 1987.



Prelec, Z.: Energetika u procesnoj industriji, k. knjiga, Zagreb, 1994.

10 90


Putem ustrojenog sustava za osiguranje kvalitete Fakulteta

28

Ope informacije

Naziv predmeta Engleski jezik I



Godina 2.




1. OPIS PREDMETA


Izraavati se na opem jeziku te na elementarnom nivou koristiti jezik inenjerske struke, a sve prema zajednikom europskom referentnom okviru za jezike (do stupnja B1).


Nema uvjeta.


Usporediti i objasniti opi jezik i jezik struke (tehnike) na temelju odabranih tekstova i tematskih cjelina. Uoiti i objasniti gramatike strukture i principe tipine za jezik struke iz primjera. Impementirati gramatike strukture i aspekte u pismenim i usmenim vjebama. Uoiti terminologiju, kljune rijei i/ili informacije u odabranim tekstovima te razlikovati i analizirati relevantne i irelevantne elemente u istome. Opisati i pravilno tumaiti dijagrame, sheme, slike i matematike formule. Prezentirati prednosti i nedostatke metoda, teorija, razliitih tehnologija, tehnikih inovacija i gledita autora odreenog teksta i filma. Pismeno formulirati saetak teksta, argumente i definicije.


Tematske cjeline: Inenjerska struka. Osnove elektrotehnike. Atomi. Vodii i izolatori. Materijali u elektrotehnici.Elektromagnetizam. Osnove energije i elektromotorne sile. Kapacitet. Lenzov zakon. Ohmov zakon. Elektrine jedinice. Ope i aktualne teme. Gramatike jezine strukture: glagolska vremena aspekti progresivnosti, trajnosti i pasiva, modalni glagoli, lanovi, imenice, gerund i infinitivni oblik.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, samostalno uenje i prezentacije.





Portfolio


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, kontinuirana provjera znanja (dvije kontrolne zadae i domai radovi), prezentacija, pisani ispit.

29


Bartoli, Lj. :Technical English in Electronics and Electrical Power Engineering, k. Knjiga, Zagreb 1987. Mance, K.: Grammar Files I, 2011/12, MudRi.


Murphy R.: English Grammar in Use. Cambridge University press, 1994. Vince, M.: Upper-Intermediate language practice, Heinemann ELT, Oxford, 1998. www.englishpage. com



Bartoli, Lj. :Technical English in Electronics and Electrical Power Engineering, k. Knjiga, Zagreb 1987.

1 70



30

Ope informacije

Naziv predmeta Engleski jezik II



Godina 2.




1. OPIS PREDMETA


Izraavati se na opem jeziku te na elementarnom nivou koristiti jezik inenjerske struke, a sve prema zajednikom europskom referentnom okviru za jezike (do stupnja B2).


Nema uvjeta.


Usporediti i objasniti opi jezik i jezik struke (tehnike) na temelju odabranih tekstova i tematskih cjelina. Uoiti i objasniti gramatike strukture i principe tipine za jezik struke iz primjera. Impementirati gramatike strukture i aspekte u pismenim i usmenim vjebama. Uoiti terminologiju, kljune rijei i/ili informacije u odabranim tekstovima te razlikovati i analizirati relevantne i irelevantne elemente u istome. Opisati i pravilno tumaiti dijagrame, sheme, slike i matematike formule. Prezentirati prednosti i nedostatke metoda, teorija, razliitih tehnologija, tehnikih inovacija i gledita autora odreenog teksta i filma. Pismeno formulirati saetak teksta, argumente i definicije.


Tematske cjeline: Mikroelektrotehnika. Tranzistori. Fizika valova. Teorija informacija. Elektroenergetski sustavi. Provoenje i prijenos elektrine struje. Sklopke, prekidai i osigurai. Transformatori. Elektrini generatori i motori. Mjerni ureaji. Ope i aktualne teme. Gramatike jezine strukture: Ponavljanje glagolskih vremena, slaganje vremena, upravni i neupravni govor, participi (-ing, -ed form), vremenske reenice, pogodbene reenice, odnosne reenice, tvorba rijei, kolokacije, idiomi i frazalni glagoli.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, samostalno uenje i prezentacije.





Portfolio


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, kontinuirana provjera znanja (dvije kontrolne zadae i domai radovi), prezentacija, pisani ispit.

31


Bartoli, Lj. :Technical English in Electronics and Electrical Power Engineering, k. Knjiga, Zagreb 1987. Mance, K.: Grammar Files II, 2011/12, MudRi.


Murphy R.: English Grammar in Use. Cambridge University press, 1994. Vince, M.: Upper-Intermediate language practice, Heinemann ELT, Oxford, 1998. www.englishpage. com



Bartoli, Lj. :Technical English in Electronics and Electrical Power Engineering, k. Knjiga, Zagreb 1987.

1 70



32

Ope informacije

Naziv predmeta Fizika I



Godina 1.




1. OPIS PREDMETA


Usvajanje teorijskih znanja i razvijanje sposobnosti razlikovanja svojstava i pojmova klasine i moderne fizike. Formiranje pravilnog pogleda na tumaenje fizikalnih pojava i njihove primjene u tehnici.


Nema uvjeta.


Ralaniti podruja fizike u klasinoj i relativistikoj slici. Prepoznati znaajke egzaktnog pristupa prirodnim pojavama. Definirati temeljne fizikalne veliine i mjerne jedinice. Razumjeti svojstva gibanja u klasinoj i relativistikoj slici. Izraditi i samostalno argumentirati jednostavnije probleme. Primijeniti nauene spoznaje na rjeavanje problemskih zadataka.


Uvod i kratka povijest fizike. Gibanje, pravocrtno gibanje, kruno gibanje. Relativnost gibanja. Klasina i specijalna relativnost. Gibanje krutog tijela, momenti, zakoni odranja. Fluidi, tlak. Hidrostatski tlak. Bernoullijeva jednadba. Toplina i temperatura, plinski zakoni. Prijenos topline, mehanizmi prijenosa, toplinski otpor. Kinetiko molekulska teorija topline. Titranje, harmoniki oscilator, prigueno titranje, prisilno titranje. Valovi u mehanici, stojni valovi, Dopplerov efekt.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


1.6. Komentari -


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, konzultacije, samostalno uenje.


Pohaanje nastave 2 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraivanje


Portfolio


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, kontinuirana provjera znanja, pisani i usmeni ispit.


Dobrini, J.: Fizika (mehanika, titranje, toplina), Tehniki fakultet, Rijeka, 1998. Dobrini, J., Mandi, L.: Fizika 1, Tehniki fakultet, Rijeka, 2002. Dobrini, J. Mandi, L.: Zbirka rijeenih primjera iz Fizike 1, Tehniki fakultet, Rijeka, 2001.

33

Dobrini, J. Mandi, L.: Zbirka rijeenih primjera iz Fizike 1, Tehniki fakultet, Rijeka, 2010.


Dobrini, J., Bonato, J.: Fizika, Pomorski fakultet, Rijeka, 2009.



Dobrini, J.: Fizika (mehanika, titranje, toplina), Tehniki fakultet, Rijeka, 1998.

11 113

Dobrini, J., Mandi, L.: Fizika 1, Tehniki fakultet, Rijeka, 2002. 9 113


16 113


6 113



34

Ope informacije

Naziv predmeta Fizika II



Godina 1.




1. OPIS PREDMETA


Usvajanje teorijskih znanja i razvijanje sposobnosti razlikovanja svojstava i pojmova klasine, relativistike i kvantne fizike. Formiranje pravilnog pogleda na tumaenje fizikalnih pojava i njihove primjene u tehnici.


Nema uvjeta.


Ralaniti podruja klasine, relativistike i kvantne fizike. Prepoznati znaajke egzaktnog pristupa pojavama u mikrosvijetu. Usporediti pojave u mehanici kontinuuma i atomskoj fizici. Upoznati se s valnim svojstvima elektromagnetskog zraenja. Razlikovati valna i estina svojstva tvari. Opisati pojave vezane uz dualnu prirodu Svijeta. Definirati osnovne postavke grae tvari. Analizirati meudjelovanje zraenja i tvari. Izraditi i samostalno argumentirati jednostavnije probleme. Primijeniti nauene spoznaje na rjeavanje problemskih zadataka.


Elektromagnetsko titranje. Elektromagnetski valovi, brzina valova. Refleksija i lom elektromagnetskih valova. Dopplerov efekt za elektromagnetske valove. Geometrijska optika. Fizikalna optika, interferencija, difrakcija, polarizacija. Optika reetka. Elementi kvantne fizike, Planckov zakon zraenja. Struktura tvari, Bohrov model atoma. Atomski spektri. Kvantni brojevi, energijske vrpce u kristalima. Emisija i apsorpcija, stimulirana emisija zraenja. Paulijevo naelo i posljedice. Interakcija zraenja s materijom. Fotoelektrini efekt, Comptonov efekt, tvorba parova.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


1.6. Komentari -


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, konzultacije, samostalno uenje.


Pohaanje nastave 2 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad



Portfolio


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, kontinuirana provjera znanja, pisani i usmeni ispit.


35

Dobrini, J.: Fizika (valovi, optika, struktura tvari), Tehniki fakultet, Rijeka, 1998. Glavan, N., Mandi, L., Dobrini, J.: Zbirka rijeenih primjera iz Fizike II, Tehniki fakultet, Rijeka, 2004.


Hen.Bartoli, V. i sur.: Valovi i optika, kolska knjiga, Zagreb, 1998. Dobrini, J., Bonato, J.: Fizika, Pomorski fakultet, Rijeka, 2010.



Dobrini, J.: Fizika (valovi, optika, struktura tvari), Tehniki fakultet, Rijeka, 1998.

12 113

Glavan, N., Mandi, L., Dobrini, J.: Zbirka rijeenih primjera iz Fizike II, Tehniki fakultet, Rijeka, 2004.

13 113



36

Ope informacije

Naziv predmeta Gradnja i odravanje malih plovnih objekata SV



Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


Stjecanje specifinih kompetencija iz gradnje i odravanja malih plovnih objekata. Stjecanje sposobnosti samostalnog rada i razvijanje sposobnosti prikaza ostvarenih rezultata.


Nema uvjeta.


Razlikovati materijale za gradnju malih plovnih objekata. Opisati metode za gradnju plovila od drva i drvenih materijala, plastinih materijala te metala. Opisati ugradnju porivnog motora s pripadajuim sustavima. Opisati radove na unutarnjem i vanjskom opremanju plovila. Opisati radove odravanja i popravaka malih plovnih objekata. Opisati mjesta za gradnju, odravanje i zimovanje malih plovnih objekata te ureaje za izvlaenje, podizanje/sputanje i prevoenje malih plovnih objekata.


Materijali za gradnju malih plovnih objekata: drvo, drveni laminat, puni plastini laminat, plastini laminat s jezgrom, elik, alumunijske legure, ostali materijali. Trajnost i zatita materijala. Gradnja tradicionalnog drvenog plovila. Gradnja plovila od perploe. Gradnja plovila WEST tehnikom. Gradnja plastinog plovila. Gradnja elinog plovila. Gradnja aluminijskog plovila. Gradnja plovila od ostalih materijala. Ugradnja porivnog motora i pripadajuih sustava. Unutarnje opremanje plovila. Vanjsko opremanje plovila. Opremanje jedrilice jedriljem. Radovi odravanja i popravaka malih plovnih objekata. Mjesta za gradnju, odravanje i zimovanje malih plovnih objekata. Ureaji i oprema za izvlaenje, podizanje/sputanje i prevoenje malih plovnih objekata.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari


Pohaanje nastave, izrada seminarskog rada s prezentacijom, samostalno uenje.


Pohaanje nastave 1,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 2 Eksperimentalni rad


Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Portfolio


37

Pohaanje nastave, izrada seminarskog rada s prezentacijom, pisani ispit.


du Plessis, H.: Fibreglass Boats, International Marine, Camden, 1996. ..., The Gougeon Brothers on Boat Construction-Wood and WEST System Materials, The McKay Press, Inc., Midland,

1985. Pollard, S.F., Boatbuilding with Aluminum, International Marine, Camden, 1993.


Calder, N. Boatowner's Mechanical and Electrical Manual, International Marine, Camden, 1996. Warren, N., Metal Corrosion in Boats, Adlard Coles Nautical, London, 1998.



du Plessis, H.: Fibreglass Boats, International Marine, Camden, 1996. 1 19

..., The Gougeon Brothers on Boat Construction-Wood and WEST System Materials, The McKay Press, Inc., Midland, 1985.

1 19

Pollard, S.F., Boatbuilding with Aluminum, International Marine, Camden, 1993.

1 19



38

Ope informacije

Naziv predmeta Inenjerska matematika ET



Godina 2.




1. OPIS PREDMETA


Usvajanje osnovnih znanja i vjetina iz Fourierove analize, Laplaceovih transformacija, vektorske analize. Usvajanje osnovnih pojmova iz funkcija kompleksnog argumenta i statistike.


Matematika I, Matematika II.


Definirati i pravilno tumaiti temeljne pojmove iz Fourierove analize, Laplaceovih transformacija, te iskazati osnovna svojstva Fourierovih i Laplaceovih transformacija. Izraunati Fourierove redove, Fourierove i Laplaceove transformacije nekih funkcija te odrediti rjeenja nekih diferencijalnih jednadbi pomou Laplaceovih transformacija. Definirati i pravilno tumaiti temeljne pojmove iz vektorske analize, prepoznati fizikalno znaenje gradijenta, usmjerene derivacije te divergencije i rotora. Izraunati gradijent, usmjerenu derivaciju, divergenciju i rotor te primijeniti navedene diferencijalne operatore kod rjeavanja zadataka iz vektorske analize. Definirati i interpretirati pojam krivuljnih i plonih integrala kroz njihovo fizikalno znaenje, iskazati osnovne integralne teoreme te prepoznati njihovo fizikalno znaenje. Izraunati neke krivuljne i plone integrale i primijeniti integralne teoreme. Definirati i pravilno tumaiti temeljne pojmove funkcija kompleksnog argumenta. Izraunati derivacije i neke integrale funkcija kompleksnog argumenta. Definirati osnovne pojmove deskriptivne statistike te obraditi i analizirati skup statistikih podataka.


Osnovno o redovima. Fourierov red. Fourierov integral i Fourierova transformacija. Laplaceova transformacija. Elementarna svojstva i primjena. Vektorska analiza: Skalarno i vektorsko polje, gradijent, usmjerena derivacija, rotor, divergencija, potencijal.

Operatori i . Krivuljni integrali. Ploni integrali. Trostruki integral. Integralni teoremi: formule Green-Gaussa, Stokesa i Ostrogradskog. Primjena Funkcije kompleksne varijable, derivacije, integrali. Osnove statistike analize. Uzorci i intervalne procjene.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari -


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, kontrolne zadae, testovi.




39




Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, kontinuirana provjera znanja (kontrolne zadae, testovi, provjere), pismeni i usmeni ispit.


Kamenarovi, I.: Inenjerska matematika I, Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci, 1997. Elezovi, N.: Fourierov red i integral, Laplaceova transformacija, (FER) Biblioteka Bolonja, Element, 2006. tefan Trubi M., rnjari-ic N: Inenjerska matematika ET, zbirka rijeenih zadataka, interna skripta dostupna putem e-kolegija


Kreyszig, E.: Advanced Engineering Mathematics, John Wiley & Sons, Inc., 1993. rnjari-ic N.: Interna skripta iz statistike i uzoraka. rnjari-ic N., tefan Trubi M., Interna skripta iz Laplaceovih transformacija.



Kamenarovi, I.: Inenjerska matematika I, Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci, 1997.

15 70

Elezovi, N.: Fourierov red i integral, Laplaceova transformacija, (FER) Biblioteka Bolonja, Element, 2006.

2 70

tefan Trubi M., rnjari-ic N: Inenjerska matematika ET, zbirka rijeenih zadataka, interna skripta dostupna putem e-kolegija

70 70



40

Ope informacije

Naziv predmeta Inenjerska grafika i dokumentiranje



Godina 1.




1. OPIS PREDMETA


Razvijanje sposobnosti izrade i komuniciranja tehnikom dokumentacijom usklaenom s normama, koritenjem tradicionalnih i raunalnih tehnika.


Nema uvjeta.


Tumaiti i primjeniti tradicionalne i CAD tehnike pri izradi inenjerske grafike. Usporediti i razlikovati metode opisa oblika. Usporediti jednostavna tijela i interpretirati nastanak sloenih objekata. Uoiti ulogu normizacije i normi. Prepoznati i implementirati vrste dokumentacije u elektrotehnici. Tumaiti inenjersku grafiku. Organizirati inenjersku dokumentaciju u skladu s normama. Procjeniti doprinos svog rada i rada nastavnika pri usvajanju sadraja.


Znaenje i mogunosti grafikih komunikacija. Proces konstruiranja i uloga modela. Tradicionalne, 2D i 3D CAD tehnike za izradu dokumentacije. Opis oblika. Normizacija i norme. Grafika tehnike dokumentacije. Crtena i tekstualna dokumentacija u elektrotehnici.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari -


Pohaanje i praenje nastave (predavanja i vjebe), izrada programa, domae zadae, pristup kontrolnim zadaama, samostalno uenje i prouavanje literature.





Portfolio Program 0,5 Domaa zadaa 0,5


Pohaanje nastave, domaa zadaa, 2 programa, kontinuirana provjera znanja (2 kontrolne zadae), pisani ispit.


M. Kljajin, M. Opali: Inenjerska grafika, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2010. G. Maruni, J. Butorac, S. Troha: Inenjerska grafika, Zbirka zadataka iz opisa oblika, Zigo Rijeka, Rijeka, 2008.

41

L. Padovan: Inenjerska grafika i dokumentiranje, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 1999.


D.K. Lieu, S. Sorby: Visualization, Modeling, and Graphics for Engineering Design, Delmar Cengage Learning, 2009. G. Scott Oween et al. : Hypergraph (on line), ACM SIGGRAPH Education Committee, http://www. siggraph.org/education/materials/HyperGraph/hypergraph.htm, 2005.



M. Kljajin, M. Opali: Inenjerska grafika, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2010.

10 106

G. Maruni, J. Butorac, S. Troha: Inenjerska grafika, Zbirka zadataka iz opisa oblika, Zigo Rijeka, Rijeka, 2008.

10 106

L. Padovan: Inenjerska grafika i dokumentiranje, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 1999.

6 106



42

Ope informacije

Naziv predmeta Izborni projekt



Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


Primjena usvojenih znanja i vjetina na rjeavanje praktinog problema iz podruja koje obrauje predmet iz kojeg je izabran Izborni projekt.


Upisan predmet iz kojeg je izabran Izborni projekt.


Primijeniti usvojena znanja i vjeitne iz strunih sadraja pripadnog predmeta. Rijeiti praktini zadatak. Stei kompetencije za samostalno rjeavanje konkretnog strunog zadatka.


Izabrano poglavlje iz predmeta iz kojeg je izabran Izborni projekt.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari -


Pohaanje konzultacija, samostalno rjeavanje zadatka i izrada projektnog zadatka u pisanom obliku.


Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraivanje

Projekt 2 Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Portfolio Samostalno rjeavanje zadatka

3


Ocjenjuje se i vrednuje tonost i cjelovitost izrade projektnog zadatka te njegova prezentacija.


Literatura navedena za pripadajui predmet iz kojeg je izabran Izborni projekt.


43

Literatura navedena za pripadajui predmet iz kojeg je izabran Izborni projekt.





44

Ope informacije

Naziv predmeta Izvori energije



Godina 3.




1. OPIS PREDMETA


Usvajanje osnovnih teoretskih znanja iz podruja energetike. Stjecanje osnovnih informacija potrebnih za praenje predmeta iz podruja termotehnike i energetike.


Osnovna znanja iz termodinamike.


Opisati naine pretvorbe energije te usporediti konvencionalne izvore energije. Opisati naine dobivanja elektrine energije. Opisati nain koritenja nuklearne energije i protumaiti nain rada nuklearne elektrane. Definirati i opisati vrste obnovljivih izvora energije. Opisati osnovne karakteristike koritenja vodne energije. Opisati naine i osnovne karakteristike koritenja suneve energije. Opisati osnovne karakteristike koritenja energije vjetra. Opisati naine i osnovne karakteristike koritenja geotermalne energije i energije biomase. Opisati i usporediti naine koritenja topline okolia pomou toplinskih crpki. Opisati naine dobivanja i iskoritavanja vodika kao energenta. Definirati i opisati osnovne postavke energetskog planiranja i energetske politike.


Potronja energije u svijetu. Konvencionalni izvori energije: ugljen, nafta, prirodni plin. Pretvorba energije. Elektrina energija. Nuklearna energija. Obnovljivi izvori energije. Energija vode: rijeke i jezera, snaga valova. Suneva energija: toplinska i fotonaponska pretvorba suneva+e energija. Snaga vjetra. Geotermalna energija. Energija iz biomase. Toplina okolia - toplinske crpke (dizalice topline) kao sustavi za koritenje obnovljivih izvora energije. Vodik i gorive elije: tehnologija i uporaba. Energetsko planiranje. Energetska politika.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari -


Pohaanje nastave, pohaanje terenskih vjebi, izrada seminarskog rada, samostalno uenje.


Pohaanje nastave 1,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 0,5 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit 1 Esej Istraivanje




45

Pohaanje nastave i terenskih vjebi, kontinuirana provjera znanja (dva meuispita), seminarski rad, pisani i usmeni ispit.


Udovii, B.: Energetika, kolska knjiga Zagreb, 1993. Knapp, V.: Novi izvori energije, kolska knjiga Zagreb, 1993. Vie autora: Obnovljivi izvori energije, Energetika marketing, Zagreb, 2002.


Duffie, J.A., Beckmann, W.A.: Solar Engineering of Thermal Processes, John Wiley & Sons, NY, 1991. Grani, G., ... : Nacionalni energetski programi, EIHP, Zagreb, 1998.



Udovii, B.: Energetika, kolska knjiga Zagreb, 1993. 1 62 Knapp, V.: Novi izvori energije, kolska knjiga Zagreb, 1993. 1 62 Vie autora: Obnovljivi izvori energije, Energetika marketing, Zagreb, 2002.

0 62



46

Ope informacije

Naziv predmeta Matematika I



Godina 1.




1. OPIS PREDMETA


Usvajanje osnovnih znanja i vjetina iz podruja linearne algebre, diferencijalnog i integralnog rauna.


Nema uvjeta.


Definirati i pravilno tumaiti temeljne pojmove linearne algebre, funkcija jedne varijable, te diferencijalnog i integralnog rauna funkcija jedne varijable. Iskazati i pravilno tumaiti temeljne rezultate iz linearne algebre, diferencijalnog i integralnog rauna funkcija jedne varijable. Provesti osnovne raunske operacije s matricama, vektorima, determinantama, odrediti rjeenja proizvoljnih linearnih sustava. Izraunati primjenom vektorskog rauna neke plotine, obujme, odrediti jednadbe ravnina i pravaca. Izraunati granine vrijednosti, derivacije funkcija jedne varijable. Primijeniti pravila integriranja i izraunati neodreene i odreene integrale nekih funkcija.


Rjeavanje sustava linearnih jednadbi. Matrice. Determinante. Vektori i analitika geometrija u prostoru. Funkcije jedne varijable. Granine vrijednosti i neprekidnost funkcije. Elementarne funkcije. Derivacije. Neodreeni i odreeni integrali.



samostalni zadaci

multimedija i mrea


_______________

1.6. Komentari -


Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, kontrolne zadae, testovi.







Pohaanje nastave, aktivnost u nastavi, kontinuirana provjera znanja (kontrolne zadae, test), pismeni ispit.


47

Slapniar I.: Matematika 1, Sveuilite u Splitu FESB, Split 2002., online udbenik Slapniar I.: Matematika 1 zbirka zadataka, Sveuilite u Splitu FESB, Split 2010., online udbenik Jurasi, K.-Drai, I.: Matematika I, zbirka zadataka, Tehniki fakultet, Rijeka, 2008. tefan Trubi M., Sopta L., rnjari-ic N., Maei S.: Matematika, zbirka zadataka: integrali, obine diferencijalne jednadbe, funkcije vie varijabli, Rijeka 2012.


Elezovi N., Agli A., Linearna algebra zbirka zadataka, Element, Zagreb 1999. Demidovi, B. P.: Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike, Tehnika knjiga, Zagreb, sva izdanja Devide, V. i grupa autora: Rijeeni zadaci iz vie matematike, 1-4, kolska knjiga Zagreb, 1990



Slapniar I.: Matematika 1, Sveuilite u Splitu FESB, Split 2002., online udbenik

100 100

Slapniar I.: Matematika 1 zbirka zadataka, Sveuilite u Splitu

Documents

STUDIJSKI PROGRAM PREDDIPLOMSKOG …old.riteh.hr/nast/novi_progr/sv_el_p/TFR_PSvSt_elektrotehnike_2014.pdf · Podjela i osnovne karakteristike visokonaponskih i niskonaponskih električnih