PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

STVARNO PRAVOSKRIPTA

WWW.BH-PRA VNICI.COM INFO@BH-PRA VNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. POJAM I KARAKTERISTIKE STVARNOG PRAVA Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi izmeu ljudi povodom stvari. Stvarno pravo u subjektivnom smislu su ovlatenja koja subjek tima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objek tivnog prava. Karakteristike su: stvarnog prava

a) Stvarnopravnost. Neposredni objekat stvarnopravnog odnosa je stvar. b) Apsolutnost. Stvarno pravo dje luje protiv svakoga (contra omnes) c) Broj stvarnih prava odreen je propisom (numerus clausus=zatvoren broj). To znai da stranke nekom pravu ne mogu odrei stvarnopravni karakter, ukoliko je to pravo propis om odreeno kao stvarno pravo. S druge strane, stranke ne mogu svojim sporazumom stvor iti neko novo stvarno pravo, ako ono nije propis ima predvieno kao takvo. 2. OB LICI PRAVA STVARNIH

Stvarna prava mogu se klasific irati na: a) Stvarna prava na vlastitoj stvar i (pravo vlasnitva) i b) Stvarna prava na tuoj stvari ili sek torska prava (pravo slunosti, zalono pravo, stvarni tereti i pravo graenja).

X (POSSESSIO)

POSJED

1. ODNOS OVJEK STVAR

Ovisno o e lementu ovjekove volje, mogu se razlikovati ove grupe odnosa: a) Mehaniki odnos kod ovog odnosa ovjek se faktino nalazi u odnosu prema stvari, a li on tog odnosa uope nije svjestan (npr.list koji s luajno padne na eir neke osobe). Budui da u takvim sluajevima nije aktivirana ljudska volja, ova j odnos za graansko pravo nema nikakvog znaaja. Detencija je faktini odnos izmeu ovjeka i stvar i, a li je ovjek svjestan tog odnosa. Detencija znai dranje stvari sa voljom da se stvar odri (obino za drugu osobu). Posjed je kao i detencija svjestan faktiki odnos ovjeka i stvari. Razlikovanje posjeda i detencije zavis i o k onstrukciji posjeda. Poznate su 2 konstrukcije pos jeda: r imska (subjektivistika) i germanska (objektivistika).

b) c)

Prema rimskoj konstrukciji posjeda, konstitutivni elementi pos jeda su corpus possessionis i animus possidendi. Corpus je objektivni e lement i predstavlja faktiko dranje stvari, a animus je subjektivni element, odnosno volja da se stvar dri za sebe. Razlika u odnosu na detenciju je u elementu

volje. Po objektivistikoj ili modernoj konstrukciji, animus nije konstitutivni element posjeda, odnosno dovoljan je samo corpus, Te se posjed definira kao fak tika vlast na stvari. To podrazumijeva mogunost fak tikog raspolaganja sa stvari.

Posjed prvenstveno predstavlja faktiki odnos izmeu ovjeka i stvar i. Taj odnos u pravilu je sk up injenica, tj.injenino stanje koje due vremenski traje. Meutim, ima faktikih stanja koja nis u posjed.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMPosjed se od njih razlikuje po tome to pravo titi upravo faktiko stanje koje se zove posjed. Meutim, karakteristino je da se posjed, uprkos zatiti koju mu da je pravni poredak, time ne pretvara u pravo. Upravo zbog toga, u posjedovnoj parnici ne raspravlja se o pravu na posjed, ve o injenici pos ljednjeg mir nog pos jeda i o inu smetanja. Pitanje prava rjeava se u vlasnikoj parnic i, gdje se ispituje ko ima pravo na posjed. Dakle, moe se zakljuiti da je posjed faktiko stanje zatieno pravom. 2. SUBJEKTI POSJEDA U naelu, posjed mogu sticati sve f izike osobe na svim stvarima na kojima mogu ostvar iti i odravati faktiku vlast. Za osobe koje nisu u stanju samosta lno ostvar iti faktiku vlast na stvar i (djeca, s laboumni odnosno duevno bolesni) posjed stiu njihovi zakonski zastupnic i. 3. OB POSJEDA JEKTI

Kao objekti posjeda mogu se pojaviti stvar i i prava. Posjedovati se mogu samo stvari na k ojima se moe stei pravo vlasnitva. to se tie prava, objektom pos jeda mogu biti samo imovinska i prometna prava. Npr. statusna prava se ne mogu pos jedovati (brano pravo, rodite ljsko pravo itd). Kada je u pitanju pos jed prava, ZOVO kao mogui objekat posjeda navodi samo pravo stvarne slunosti. 4. VRSTE POSJEDA Neposredan i posredan posjed. Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno vri faktiku vlast na stvari. Posredan posjed ima osoba koja faktiku vlast na stvari vri preko druge osobe, kojoj je dala stvar u neposredan posjed po osnovu nekog pravnog posla. Samostalan i nesamostalan (izvedeni) posjed. Samostalan je posjed kada faktiku vlast na stvari vri njen vlasnik. Naziva se i vlasnik im ili vlastitim posjedom. Nesamostalan je pos jed kod koga se faktika vlast vr i na osnovu prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika (npr.pos jed zakupca, depozita ra, uzusfruktuara itd). Nesamostalan posjed moe biti neposredan (kad zakupac sam vri faktiku vlast) i posredan (kad zakupljenu stvar da u podzakup). Samosta lan pos jed takoer moe biti neposredan i posredan. Individualni posjed i suposjed. Posjed je individualan kad samo jedna osoba ima pos jed. Kod suposjeda vie osoba ima pos jed na istoj stvar i ili pravu. Supos jednic i mogu faktiku vlast vriti svi zajedno, jedan za ostale ili sukcesivno. S obzirom na objek at pos je da, pos jed moe biti posjed stvari i posjed prava. Posjed stvari je vrenje faktike vlasti na stvar i. Faktika vlast postoji kada postoji svak odobna realna mogunost raspolaganja sa stvari. Dakle, ne trai se da se stvar uvijek mora imati neposredno u rukama. Od pravila da pos jed stvar i ima svaka osoba okja vr i faktiku vlast na stvari postoje 2 izuzetka (po ZOVO): 1. Posjed se ne pr iznaje osobama koje po osnovu radnog ili slinog odnosa ili u domainstvu vre faktiku vlast na stvari za drugu osobu, a dune su postupati po uputama te dr uge osobe (npr.kuna pomonica, voza itd). 2. Nasljednik posta je posjednikom u trenutku smrti ostavite lja, bez obzira na to kad je stekao faktiku vlast na stvari. Dakle, nas ljednik stie pravo na pos jedovnu zatitu ve u trenutku smrti ostavite lja, mada e po pravilu tek kasnije stei faktiku vlast na naslijeenoj stvari. Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u zemljine knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktike vlasti. Otuda i naziv tabularni ili zemljinoknjini posjed. Tabularni pos jed ne uiva

posjedovnu zatitu. Posjed prava. Prema subjektivistikoj konstrukciji pos jeda, pos jed prava imala je svaka osoba koja je faktiki izvravala bitni sadraj nekog prava i manifestova la volju da ga izvrava za sebe kao svoje pravo.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMZa posjed prava nije bilo potrebno postojanje pravnog odnosa iz kojeg bi posjed prava rezultirao. Objekat posjeda mogla su biti samo prava iji se sadraj izvrava trajanjem (npr.pravo s lunosti, kor itenja stana itd). ZOVO pr iznaje samo pos jed prava stvarne slunosti. Taj pos jed ima osoba koja faktiki kor isti nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadraju te slunosti. Govorei o pos jedu prava kao opem pojmu, moe se rei da je posjed prava faktiko izvrenje sadraja nekog prava. S obzirom na k valitet, posjed se moe klasif ic irati prema posebnim kvalitetima koji se odnose na osnovu sticanja, nain sticanja i odreene subjek tivne momente u osobi samog pos jednika. Na toj osnovi mogu se razlikovati zakonit i nezakonit, istinit i neistinit te savjestan (poten) i nesavjestan (nepoten) posjed. Zakonit i nezakonit posjed. Zakonit je pos jed koji se zasniva na va ljanoj pravnoj osnovi. Pravna osnova na kojoj se zasniva posjed pr ibavila bi sticatelju pravo vlasnitva, ali us ljed nekih drugih nedostataka do sticanja vlasnitva ipak nije do lo. Npr.prethodnik nije bio vlasnik, pa ni sticatelj ne moe postati vlasnik ve samo zakonit pos jednik. Najea pravna osnova je pravni posao, odnosno ugovor. Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. Titulus ne da je posjed, ve samo pravo na posjed. Dakle, pravo na posjed ima onaj ko ima titulus. Za zakonitost pos jeda, os im va ljane pravne osnove potreban je i pravilan nain sticanja (npr.tradicija , predaja stvari). Nezakonit je posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Istinit i neistinit posjed. Istinit je posjed koji je steen na pravno dozvoljen nain (npr.tradic ijom). Neistinit ili viciozan je posjed koji je steen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi, clam, precario). Silom (vi) je steen posjed do kojeg je pos jednik doao protiv volje dosadanjeg pos jednika upotrebljavajui f iziku silu ili psihiku pr is ilu. U ovom s luaju radi se o direktnoj pr imjeni s ile. Posjed je steen silom na indirek tan nain u sluaju ako je posjednik doao u pos jed faktikim jednostranim zaposjedanjem stvari, a dosadanji pos jednik se tom zapos jedanju nije usprotivio samo zato to za njega nije znao. Sticanje pos jeda silom moe biti savjesno i nesavjesno. Nesavjesno je u sluaju kada sticatelj zna da uzima tuu stvar. Meutim, ako sticatelj silom oduzme stvar koju smatra svojom (npr.kupac silom oduzme kupljenu stvar jer prodava oklijeva da mu je preda), posta je ne istinit, a li savjestan pos jednik. Meutim, u ovakvom sluaju pos jednik je bez obzira na valjanu pravnu osnovu ipak nezakonit. Posjednik kome je pos jed s ilom oduzet moe odmah, takoer silom, vratiti svoj pos jed. To je samopomo i ne predstavlja smetanje pos jeda. Prevarom (clam) je steen posjed do kojeg se dolo izazivanjem zablude ili dr anjem prethodnog posjednika u zabludi. Ovdje spada i tzv.tajno sticanje kod koga se posjed stie krijui, da dosadanji posjednik ne sazna za samovoljno oduzimanje pos jeda. Tipian sluaj ta jnog sticanja je kraa. Zloupotrebom povjerenja (precario modo) se posjed stie u s luaju kad neko nastoji samovoljno pretvoriti u tra jno stanje ono to mu je dato kao us luga. To je sluaj prekariste koji na opoziv ne vraa dobivenu stvar. Naime, prekarij je ugovor po kome je jedna strana prepustila drugoj strani odre enu stvar na besplatnu upotrebu do svakodobnog opoziva. Savjestan (poten) i nesavjestan (nepoten) posjed. Savjestan ili poten pos jed je ako posjednik ne zna ili ne moe znati da stvar koju pos jeduje nije njegova. Nesavjestan ili nepoten je pos jed ka da pos jednik zna ili mora znati da stvar koju pos jeduje nije njegova. Savjestan pos jednik naziva se i pos jednik u dobroj vjer i (bonae fidei possessor), a nesavjestan je posjednik u zloj vjeri (malae fidei possessor). Savjesnost i nesavjesnost su subjektiv ne, a zakonitost i istinitost objektivne kvalitete posjeda. Zbog toga zakonit posjed moe biti savjestan i nesavjestan. Npr. osoba koja od lopova kupi ukradenu

stvar je zakonit pos jednik jer ima va ljanu pravnu osnovu (kupoproda ja) i nain sticanja (tradic ija). Meutim, ako je kupac znao ili morao znati da je stvar ukradena, on je nesavjestan posjednik. U suprotnom je savjestan.

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNezakonit pos jednik takoer moe biti savjestan i nesavjestan. Osoba koja kupi stvar od pos lovno nesposobnog (npr.rasipnika) , a ne zna za nedostatak pos lovne sposobnosti prodavca, je nezakonit posjednik jer je pravni posao nitav, odnosno pravna osnova ne postoji. Meutim, kupac je istovremeno i savjestan posjednik. Savjesnost se prezumira, tj. suprotno se mora dokazati. Savjesnost pravne osobe prosuuje se prema savjesnosti njenih or gana koji su ovlateni da je zastupaju. Posjed koji je istovremeno zakonit, istinit i savjestan naziva se kvalificiranim posjedom. 5. STICANJE POSJEDA I GUBITAK

Posjed se moe stei or iginarno i derivativno. Originarno sticanje je sticanje pos jeda mimo volje ili protiv volje prethodnog pos jednika, tj.sticanje bez obzira na prethodnika. Za originarno sticanje potrebna je aprehenzija, tj. jednostrani f iziki akt kojim se dolazi do faktike vlasti na stvari. Danas aprehenzija obuhvata svaki akt kojim se stie faktika vlast na stvari. Posjed se kod nekretnina na or iginaran nain stie po pravilu tako da se stupi na zemljite. Meutim, ponekad je os im stupanja potrebno da se zemljite ogradi, obiljei obradi i s l. Kao sluaj or iginarnog sticanja pos jeda smatra se i samovoljno pr otivpravno oduzimanje tueg pos jeda, ukoliko su ispunjene pretpostavke da akt oduzimanja istovremeno omoguuje sticatelju i onemoguuje prethodniku faktiko raspolaganje sa stvari. Derivativno sticanje je sticanje pos jeda sa voljom prethodnog pos jednika. Kod derivativnog sticanja se radi o prenosu posjeda. Nain na koji se pos jed stie naziva se tradicija. Tradicija je prenos posjeda sa prethodnog na novog posjednika. Tradicijom se u stvari prenose pravni uinci vezani za injenicu posjeda. Skup tih pravnih uinaka naziva se pravo posjeda. U dananjem pravu postoji nekoliko vrsta tradicije : 1. Fizika predaja ili predaja iz ruke u ruku (traditio de manu ad manum) je najea vrsta tradicije kod prenosa posjeda pokretnih stvari. Meutim, nije uvijek potrebno da prenos ilac i sticatelj stvar fiziki zahvate rukom. Dovoljno je da se stvar stavi u takav poloa j da sticatelj nad njom moe vr iti faktiku vlast. Poseban oblik f izike predaje je tzv.predaja dugom rukom (traditio longa manu). Tu se sticatelj sa dozvolom prenosite lja sam stavlja u posjed. Npr. prenosilac sa neke uzvis ine sticatelju pokae zemlji nu parcelu i dopusti mu da se sam stavi u posjed. 2. Predaja znacima ili simbolika tradicija (traditio symbolica) je vrsta tradicije kod koje se prijenos obavlja pomou orua, znakova, isprava, izdvajanjem stvari i s l. Simbolika tradic ija prvenstveno dolazi u obzir kod stvar i koje su prostorno uda ljene i od prenosite lja i od sticatelja , pa sama ta prostorna udaljenost spreava da se izvr i predaja iz ruke u ruku. Kod s imbolike tradicija , sama tradicija isprave, znaka, izdvojene stvari i sl. zamjenjuje fiziku preda ju stvari (npr.preda ja kljua od stana). 3. Tradicija oitovanjem (traditio per declarationem) javlja la se u 2 osnovna oblika , kao traditio brevi manu (tradicija kratkom rukom) i constitutum possessorum. Traditio brevi manu. Prema subjektivistikoj konstrukc iji pos jeda, prenos se vrio tako to se dosadanji detentor sporazumno sa posjednikom od detentora pretvarao u posjednika. Fizika predaja nije potrebna jer corpus ve postoji. Oitovanjem detentor stie animus. Npr. podstanar kupi stan u kome stanuje. Po objektivistikoj konstrukciji praktino se brie razlika izmeu detencije i pos jeda, te prenos pos jeda oitovanjem sa posrednog na neposrednog pos jednika nije mogu. Constitutum possessorum je s luaj obrnut od tradic ije brevi manu. Prema subjektivistikoj konstrukc iji, ovdje dosadanji pos jednik gubi animus, a stvar zadrava kao detentor. Npr. vlasnik proda kuu, a nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. Prema objektivistikoj konstrukc iji, constitutum possessorum moe doi u obzir samo za prenos posjeda od pos jednika na detentora. Constitutum possessorum nije mogu kod prenosa posjeda izmeu neposrednog i posrednog

pos jednika. Npr, vlasnik proda kuu, a zatim je uzme u najam od novog vlasnika. I prije i pos lije proda je on je neposredni

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMposjednik. Razlika je u tome to je pr ije prodaje imao posjed kao vlasnik, a nakon pr odaje kao zakupac stvari. Dakle, tu nema prenosa posjeda. 4. Tradicija transportom (traditio per transmissionem). Ovdje se predaja smatra izvrenom ur uenjem stvari prevozniku ili osobi koja or ganizira otpremu. Ova odredba ZOO-a je dispozitivnog karaktera, pa stranke mogu ugovorom dr ugaije odrediti. Pos re dni pos je d stvari takoer se moe sticati derivativno i or iginarno. Derivativno se posredni pos jed stie prenosom tog pos jeda sa jedne na drugu osobu putem pravnog pos la, ex lege, ili odlukom nadlenog dravnog organa. Derivativno sticanje posrednog pos jeda mogue je i u konstitutivnom obliku. Npr. kad vlasnik stana proda stan, pa u njemu ostane odreeno vrijeme kao na jmopr imac. Kupac stana je posta o posrednim posjednikom, a prodava je ostao neposredni posjednik predmetnog stana. Originarno sticanje posrednog posjeda mogue je jedino preko zastupnika, naravno samo onda kad je zastupnik or iginarnim putem stekao neposredni pos jed. Posjed prava stvarne slunosti moe se stei originarno ( izvorno) ili der ivativno (izvedeno). Originarno se posjed prava afirmativne stvarne slunosti stie otpoinjanjem sadraja te slunosti, npr. prelaenjem preko neije livade. Posjed negativne stvarne slunosti izvorno se stie zabranom vlasniku, odnosno pos jedniku slunog dobra da se njime kor isti na odreeni nain (npr. da podie zgradu iznad odreene vis ine), a kada se posjednik s lunog dobra pokor i toj zabrani. Derivativno se posjed prava stvarne slunosti stie kad se njegov sadraj vri uz pr istanak vlasnika ili posjednika slunog dobra. O pristanku se moe govor iti samo ako je zasnovan na pravno valjanom oitovanju volje. Pored ovoga, pos jed prava stvarne slunosti se derivativno stie i tradic ijom, te nasljeivanjem dobra u iju kor ist je stvarna slunost uspostavljena. Gubitak posjeda. Posjed se gubi kad pos jednik prestane vriti faktiku vlast na stvari. Pri tome se gubitkom pos jeda ne smatra sluaj kada je pos jednik samo pr ivremeno spr ijeen da vr i faktiku vlast na stvari, neovisno o svojoj volji. Gubitak pos jeda moe biti apsolutan i re lativan. Apsolutan gubitak posjeda je kad posjednik gubi pos jed, a niko drugi ga ne stie (npr.propast ili naputanje stvari). Relativan gubitak je kada dosadanji pos jednik gubi pos jed, a istovremeno ga neko drugi stie. Takav gubitak javlja se kod prenosa posjeda. Posredni posjed apsolutno prestaje apsolutnim prestankom neposrednog pos jeda za koji je vezan, ili prestankom graanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je nastao (npr.zakup, posudba i sl). Posjed prava stvarne slunosti apsolutno prestaje prestankom vrenja njenog sadraja. Relativno prestaje prenosom posjeda dobra u iju kor ist je s lunost ustanovljena, jer vai pr incip da stvarna slunost prati dobro u iju kor ist je ustanovljena. 7. PRAVNI POSJEDA UINCI

Skup pravnih uinaka pos jeda naziva se pravom posjeda. Pravni uinci mogu se podijeliti na u inke stvarnopravnog i u inke obaveznopravnog karaktera. U uinke stvarnopravnog karaktera spadaju: 1. Uinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka sticanja stvarnih prava: kao nain sticanja prava vlasnitva i zalonog prava na pokretninama, pr i sticanju prava vlasnitva od pos jednika koji nije vlasnik (samo izuzetno) , te kao pretpostavka sticanja prava vlasnitva i prava stvarne slunosti dos jelou. 2. Uinci kod kojih se pos jed javlja kao presumpcija o postojanju stvarnih prava. Npr, prezumira se da je zakonit, istinit i savjestan posjednik odreene stvari, istovremeno i vlasnik te stvari i naziva se prezumiranim vlasnikom stvari. Presumpcija je u vezi sa public ijanskom tubom. 3. Uinci kod kojih se posjed javlja kao objekat pravne

zatite.

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMNajvaniji uinci obaveznopravnog karaktera su: 1. Prava i obaveze savjesnog i nesavjesnog pos jednika pr ilikom povrata stvari vlasniku kod reivindikacije ; 2. Odgovornost posjednika stvari za tetu. Zatita posjeda u sluaju samovoljnog i protupravnog smetanja je najvaniji pravni uinak pos jeda. Pravno se titi svaki posjed. Vic iozni posjednik takoer ima pravo na zatitu, os im pr otiv osobe od koje je doao do pos jeda na viciozan nain. I ovo uskraivanje ogranieno je na subjektivni rok od 30 dana (od saznanja za smetanje) i objektivni od godinu dana (od uinjenog smetanja). Smetanje posjeda je samovoljno uznemiravanje ili oduzimanje posjeda. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktike vlasti prethodnog pos jednika i uspostavu faktike vlasti od strane oduzimaoca. Uznemiravanje posjeda obuhvata radnje i ponaanja kojima se faktika vlast posjednika ograniava, ometa i osporava. Smetanje pos jeda moe se izvr iti injenjem, neinjenjem (prekarist), f iziki i verbalno (u sluaju ozbiljne prijetnje kada pos jednik opravdano, u potpunosti ili dje limino, odusta je od vrenja faktike vlasti na stvari). Prema ZOVO-u postoje 2 oblika zatite : samopomo i sudska zatita. Samopomo je pravo pos jednika da pr imjerenom s ilom ili na drugi pr ikladan nain odbije neovlateno smetanje posjeda. Moe se koristiti pod s lijedeim pretpostavkama : 1. Da je opasnost od smetanja neposredna; 2. Da je samopomo nuna jer bi sudska zatita stigla prekasno; 3. Da nain vrenja samopomoi odgovara prilikama u kojima postoji opasnost, to podrazumijeva da preduzete mjere po vrsti i intenzitetu ne smiju prei granicu koju nalae svrha njihovog poduzimanja. Pravo na samopomo se gasi 30 dana nakon saznanja za smetanje i njegovog po inite lja (subjektivni rok) , a svakako godinu dana od uInjenog smetanja (objektivni rok). Sudska zatita ostvaruje se posjedovnom tubom (tubom zbog smetanja posjeda). Aktivno je legitimiran posljednji mir ni posjednik i to i neposredni i posredni pos jednik prema treim lic ima, ali i meusobno. Aktivno je legitimiran i nasljedniki pos jednik. Pasivno je legitimiran ona j ko je izvrio in smetanja, onaj ko je dao nalog za smetanje, te onaj u ijem interesu je smetanje poinjeno a on se od toga nije ogradio. Rok za podizanje tube je 30 dana od saznanja za smetanje i poInioca (subjektivni rok), odnosno najkasnije godinu dana od po injenog smetanja (objektivni rok). Teret dokazivanja je na tuiocu. On dokazuje da je pos ljednji mir ni pos jednik, te injenicu smetanja. Tubeni zahtjev glas i: 1. Da se utvrdi da je tueni po inio smetanje tuite ljevog pos jeda; 2. Da se uspostavi pr ijanje pos jedovno stanje; 3. Da se zabrani ponovno takvo ili slino smetanje. Odbrana tuenog Tueni se moe braniti stavljanjem pr igovora. Kao prigovore moe navesti: 1. Nedostatak aktivne legitimacije (tvrdnja da tuilac nije bio pos jednik);

2. Nedostatak pasivne legitimac ije (tvrdi da nije izvr io smetanje , niti dao nalog, niti imao kor ist); 3. Nedostatak animusa turbandi (tvrdi da uope nije bio svjestan da ini smetanje); 4. Nedostatak protupravnosti (npr.sudski organ je izvr io de loaciju na osnovu pravosnane presude); 5. Istek prekluzivnog roka (tueni tvr di da je tuite lj prekoraio rok). Jedino na ovu okolnost sud pazi po slubenoj dunosti. 6. Vicioznost pos jeda (tueni tvrdi da je tuilac prema njemu vic iozni pos jednik, te da prema tome nije izvr io smetanje pos jeda time to je samovoljno vratio pos jed stvari). Petitorni prigovor (pozivanje na pravo vlasnitva) naelno se ne uvaava, jer se u posjedovnoj parnic i raspravlja iskljuivo o posljednjem stanju pos jeda i inu smetanja. Izuzetno, petitorni pr igovor je

7

WWW.BHPRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMdozvoljen u s luaju kad je u toku postupka zbog smetanja pos jeda pravosnano okonan postupak kojim je tuenom pr iznato pravo vlasnitva na spornoj stvar i. Ovdje vai naelo petitorum absorbet possessorum, tj.petitorni postupak apsorbira pos jedovni postupak. Odluka suda Parnica zbog smetanja posjeda ne zavrava presudom, nego r jeenjem. Rjeenje je konano. Ovisno o tome da li je smetanje izvreno oduzimanjem pos jeda ili uznemiravanjem pos jednika, sud e rjeenjem odrediti povrat oduzetog pos jeda, odnosno zabraniti da lje smetanje pod prijetnjom novane kazne ili odrediti dr uge mjere potrebne za zatitu od da ljeg smetanja. Ako tueni ponovo izvri isto ili s lino smetanje pos jeda, nee se voditi novi postupak, Ve se na osnovu ranijeg r jeenja izda je novo r jeenje o izvrenju i izvr ie se uspostava prijanjeg pos jedovnog stanja. Privremena naredba je sudsko r jeenje koje se donos i pr ije okonanja pos jedovne parnice. Takvim rjeenjem se u hitnim s luajevima titi pos jedovno stanje nastalo pr ije smetanja ili se smjesta nareuje povrat u prijanje stanje. Meutim, time se ne utie na konano rjeenje parnice.

XI - PRAVO VLASNITVA (PROPRIETAS, DOMINIUM)POJAM VLASNITVA PRAVA

U klasinom rimskom pravu vlasnitvo se shvatalo kao potpuna i isklju iva vlast na fizikoj stvari koju su svi duni potivati. Ta pravna vlast pr ipada vlasniku i u s luaju kad nema pos jed stvari, tj.faktiku vlast. Na osnovu pravne vlasti, vlasnik moe vlasnikom tubom u svako doba osigurati i faktiku vlast. Sve kasnije evropske kodif ikacije zasnovane su na rimskom shvatanju, a zajedniki e lementi tih kodif ikacija su: - o vlasnitvu se govori kao o vlasti i subjektivnom pravu, pr i emu se ta 2 pojma kor iste kao sinonimi; - ta vlast je naj ira, odnosno vlasnikovo pravo je apsolutno i isklju ivo; - granice te vlasti, odnosno prava su zakon i prava treih osoba; - objekti vlasnikovog prava su stvari, a iznimno se mogu pojaviti i neka druga dobra i prava; - sadraj vlasti, odnosno prava, odnos i se na posjedovanje, uivanje, kor itenje i raspolaganje sa stvari; - pravo vlasnitva je pravni odnos vlasnika prema treim licima. U sistemu graanskog prava pravo vlasnitva je jedno od subjektivnih stvarnih prava. U tom smis lu moe se rei da je pravo vlasnitva skup mak simalnih ovlatenja k oja pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari. Meutim, pravo vlasnitva se moe definirati i kao pravni odnos. U tom sluaju definicija glasi ovako: Pravo vlasnitva je drutveno-ekonomsk i odnos, pretvoren u pravni odnos, u kome snagom pravne norme odreena stvar u cjelosti pripada odreenom pravnom subjektu. Nasuprot rimskom konceptu individua lizac ije i apsolutizacije prava vlasnitva, razvila se ideja socijalizacije prava vlasnitva, posebno nakon I svjetskog rata. Njena sutina je u naglaavanju socija lne funkcije prava vlasnitva koje se sastoji u obavezi vlasnika da kor itenjem objekta svog vlasnitva poveava opedrutveno bogatstvo, posebno ako se radi o vlasnitvu nad sreds tvima za proizvodnju. Pravo vlasnitva po ovoj ideji podlijee ogranienjima graanskopravnog, a sve vie i javnopravnog karaktera, koja za pos ljedicu mogu imati i oduzimanje prava vlasnitva ukoliko

je to u opem interesu drutva. Krajnji rezultat takvog stanja je pretvaranje prava vlasnitva iz subjektivnog prava u soc ijalnu funkciju.

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMKARAKTERISTIKE VLASNITVA a) PRAVA Jedinstvenost Skup vlasnikih ovlatenja uvijek je vezan uz jednog subjekta. Zato nije mogue pravo vlasnitva vie osoba na jednoj stvari tako da je svaka osoba vlasnik cije le stvari. b) Maksimalna dispozitivnost Jedino pravo vlasnitva obuhvata cjelokupnost ovlatenja koja se odnose na ekonomsko iskor itavanje stvar i. Prema tome, jedino vlasnik moe potpuno raspolagati sa stvari pos lovima inter vivos i mortis causa. c) Iskljuivost Vlasnik na osnovu svog subjektivnog prava moe svakoj drugoj osobi onemoguiti bilo kakav uticaj na objekat svog vlasnitva. d) Jednovrsnost prava vlasnitva Sadraj prava vlasnitva ne moe se podije liti po ovlatenjima izmeu razli itih subjekata, dakle postoji samo jedna vrsta prava vlasnitva. e) Rekadentnost (elastinost) prava vlasnitva Pravo vlasnitva se automatski vraa u svoj puni obim im otpadnu ogranienja koja su na njemu postojala (npr.prestankom uzusfruk tusa vlasnik automatski ima ovlatenje koritenja stvari, bez potrebe da se to ovlatenje ponovo uspostavlja nekim aktom). SADRAJ PRAVA VLASNITVA Sadraj prava vlasnitva podrazumijeva dr utveni i faktiki odnos. Pod drutvenim odnosom podrazumijeva se odnos vlasnika prema drugim lic ima s obzirom na stvar. Registruje se stepenom iskljuivosti koji propisuje pravni s istem, u smis lu us lova i naina na koji vlasnik moe iskljuiti druge osobe od uticaja na objekat vlasnitva. Faktiki odnos u pravu vlasnitva, tj.odnos vlasnika prema stvari izraen je pomou ovlatenja koja pripadaju subjektu na odreenom objektu. Tipina ovlatenja u sadraju vlasnitva : pos jed, upotreba, kor itenje i raspolaganje (possidere, uti, frui, abuti). U pravu se pravi razlika izmeu upotrebe i kor itenja. Neplodonos na stvar se upotrebljava, a plodonosna kor isti. Pri tome se mis li na sve vrste plodova (pr irodni, industr ijski c ivilni). Raspolaganje moe biti faktiko ( npr.unitenje, troenje i s l) i pravno (sklapanje pravnih poslova s obzirom na stvar). OGRANIENJA VLASNITVA PRAVA

Postoje 4 osnovna oblika ogranienja prava vlasnitva : zabrana zloupotrebe prava, susjedska prava zabrana tetnih imisija , te mogunosti ekspropr ijacije. Zabrana zloupotrebe prava vlasnitva. Zloupotreba prava vlasnitva moe biti instituc iona lna i individua lna. Instituc iona lna zloupotreba je vrenje prava protivno zakonski propisanom c ilju, odnosno kad se prelaze okvir i instituta prava vlasnitva. Individua lna zloupotreba je povreda nekog mora lnog pravila unutar okvira samog instituta prava vlasnitva, na jee naela savjesnosti i potenja. Zloupotreba prava vlasnitva moe se posmatrati i kao tetna radnja. Najtipiniji pr imjer je ikana, kad poinilac svoje pravo vri isklju ivo u cilju nanoenja tete drugome. Susjedska prava. Pod susjedskim pravom podrazumijeva ju se ogranienja prava vlasnitva na nekretninama koja su nastala radi ureenja susjedskih odnosa. Poznata su u svim pravnim s istemima. Npr, sus jed ima pravo pobrati plodove koji su sa njegove voke pa li na susjedno zemljite, moe pos jei grane susjedove voke koje se nadvija ju nad njegovo zemljite itd. Imisije. U doktrini nije stvoren jedinstven pojam imis ije. Moe se rei da su imisije uticaji koji na koritenje nekretnine imaju gasovite, k rute ili tekue stvari koje dolaze sa susjedne nekretnine. Mogu biti direktne i indirektne. Direktne su one kod kojih je radnja upravljena direktno na to da supstance dospiju na susjedno zemljite (npr.neko kroz prozor baca smee u susjedno dvor ite). Direktne imisije su zabranjene. Indirektne imis ije su one kod kojih je sus jedno zemljite s luajno ili djelovanjem prir odne sile ili zbog pr irode imis ionog izvora izloeno smetnjama koje potiu od radnje na susjednom zemljitu (npr.zbog zranog pr itiska dim iz sus jednog dimnjaka se zadrava nad dvoritem drugog sus je da). Indirektne imisije se dije le na uobiajene i neuobiajene. Kriterij razgranienja je uobiajenost s obzirom na vrstu i namjenu nekretnine i s obzirom na lokalne pr ilike.

Npr. nije sve jedno da li se radi o tvornici ili bolnic i s obzirom na vrstu buke koja se mora tolerisati. Neuobiajene imis ije su zabranjene.

9

WWW.BHPRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMZa tetu od imis ionih radnji odgovara se samo ako je znatnija.

SUBJEKTI I VLASNITVA

OBJEKTI

PRAVA

Svaki pravni subjekat moe biti subjekat prava vlasnitva (fizika i pravna lica). Objekat prava vlasnitva mogu biti sve stvar i u prometu. Na jednoj stvar i moe postojati pravo vlasnitva vie osoba (suvlasnitvo i za jedniko vlasnitvo). Pravo vlasnitva ne moe postojati bez subjekta, ali moe postojati stvar koja nema vlasnika (res nullius). OB LICI VLASNITVA PRAVA

Individualno vlasnitvo. Kod individua lnog vlasnitva nos ilac vlasnikih ovlatenja je samo jedan subjekt. SUVLASNITVO (CONDOMINIUM) Suvlasnitvo je vlasnitvo vie osoba na fiziki nepodijeljenoj stvari, po dijelovima koji su alikvotno (idealno) odreeni. Svaki suvlasnik istovremeno je vlasnik cije le stvari, a li samo u alikvotnom dije lu. Npr. ako su 3 brata suvlasnici trospratne kue, to ne znai da svaki sprat pr ipada po jednom bratu, ve da svaki od brae ima svoj vlasniki udio u svakom dije lu kue (svakom cr ijepu, c igli, pr ozoru itd). Ako bi zajednika stvar bila realno podije ljena tako da svakoj osobi pr ipadne fiziki odvojeni dio, ne bi se vi e radilo o suvlasnitvu ve o communio pro diviso. Vlasnitvo izmeu suvlasnika podijeljeno je po obimu, a ne po sadraju. To znai da svaki suvlasnik ima istovremeno sva vlasnika ovlatenja, ali samo u veli ini svoje kvote. Kad bi vlasnitvo bilo podije ljeno po sadraju (npr. jednom pr ipada kor itenje, drugom raspolaganje itd), to ne bi bilo suvlasnitvo, ve razdijeljeno vlasnitvo (tipino za feudalizam). Suvlasnitvom se izmeu suvlasnika stvara zajednica koja nije posebna pravna osoba. Suvlasnitvo moe nastati pravnim pos lom (ugovor ili opor uka), odlukom dravnog organa (npr.kod sudskog utvrivanja udjela branih drugova u za jednikoj imovini) i na osnovu zakona (nasljeivanje, prerada stvari itd). Suvlasnitva koja nastaju mimo volje suvlasnika zovu se communio incidens (sluajna zajednica). PRAVNI POLOAJ ZAJEDNICI SUVLASNIKA U SUVLASNIKOJ

Poloaj pojedinog suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. Vlasnika ovlatenja pr ipada ju svakom suvlasniku samo u obimu njegovog alikvotnog dije la. Ako otpadne pravo jednog od suvlasnika , u skladu sa naelom rekadentnosti prava vlasnitva pro iruje se pravo osta lih suvlasnika. U pogledu prava suvlasnika s obzirom na cijelu stvar, treba posebno istai slijedee: a) Pravo na posjed. Posjed zajednike stvar i pr ipada svim s uvlasnicima za jedno (supos jed). Nain na koji se vr i pos jed zajednike stvar i prvenstveno je pitanje internog sporazuma meu suvlasnic ima (npr. svi za jedno, jedan za ostale, sukcesivno, davanje stvari treoj osobi u posjed). b) Pravo na upravljanje. Upravljanje zajednikom stvari je organizacija vrenja vlasnikih ovlatenja kod suvlasnitva. Za poduzimanje pos lova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika iji dije lovi za jedno ine vie od vrijednosti stvari, a za vanredno upravljanje s aglasnost svih suvlasnika. Poslovima redovnog upravljanja smatraju se npr. ubiranje plodova, redovno odr avanje sa manjim popravkama itd. Ako nema saglasnosti suvlasnika, a poduzimanje nekog pos la je nuno za redovno odr avanje stvari, o tome odluuje sud. c) Ostala prava i obaveze u pogledu cijele stvari. Svaki suvlasnik ovlaten je tititi c ijelu stvar prema treim lic ima. To podrazumijeva mogunost samostalnog podizanja pos jedovnih i vlasnikih tubi, traenje polaganja rauna itd. S druge strane, svaki su vlasnik je srazmjerno vis

ini a likvotnog dije la, duan snos iti sve trokove i terete koji se odnose na stvar (odravanje, trokovi kor itenja i s l).

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMPoloaj suvlasnika s obzirom na njegov alikvotni dio. Svaki suvlasnik je potpuni vlasnik svog a likvotnog dije la, to znai da svojim dijelom moe raspolagati potpuno samostalno, bez saglasnosti ostalih. Svoj dio moe prodati, a ostali suvlasnic i nemaju pravo prvenstva kupovine, os im ako je to zakonom odreeno. RAZVRGNUE SUVLASNIKE ZAJEDNICE (PODJELA) Svaki suvlasnik ima pravo zatraiti podje lu imovine. Ugovorom se moe odrei tog prava, a li samo na odreeno vrijeme. Suvlasniku se ne moe narediti da zatrai podje lu. Pravo na podje lu ne zastarijeva. Suvlasnici sporazumno odreuju nain podje le. Ako se ne mogu sporazumjeti, odluku donos i sud. Sporazum se zakljuuje u pisanoj formi. Sud moe odlu iti da se podje la izvr i proda jom stvari, a li samo ako je fizika podjela nemogua bez znatnog smanjenja vrijednosti stvari. ZAJEDNIKO VLASNITVO Zajedniko vlasnitvo je pravo vlasnitva vie osoba na istoj stvari po dijelovima koji nisu ni realno ni idealno odreeni, ali su odredivi. OSNOVNE VLASNITVA KARAKTERISTIKE ZAJEDNIKOG

Zajedniari zadravaju svoj individua lni subjektivitet, tj. za jednica ne predstavlja pravnu osobu. Dije lovi pojedinih subjekata su odredivi, ali nisu odreeni. Ako se odrede dije lovi pojedinih za jedniara, zajedniko vlasnitvo se pretvara u suvlasnitvo. Samo svi za jedniari zajedno i s porazumno mogu raspolagati za jednikim vlasnitvom. Svaki uesnik u za jednikom vlasnitvu ima pravo na vlasnike i posjedovne tube prema treim licima. Svaki uesnik ima pravo zahtijevati podje lu za jednikog vlasnitva koja se sastoji u odreivanju pojedinih dije lova, nakon ega nastaje suvlasnitvo. injenice na osnovu kojih se postaje uesnik u za jednikom vlasnitvu nisu iste i ne moraju biti jednake injenicama na osnovu kojih se stie vlasnitvo, odnosno suvlasnitvo. OB LICI VLASNITVA ZAJEDNIKOG

Zajedniko vlasnitvo pojavljuje se u 3 osnovna oblika: 1. Kuna zadruga je radna i imovinska zajednica lanova jedne ili vie porodica sa specifinom organizacijom i zajednikom imovinom ije jezgro ini zajedniko vlasnitvo nekretnina. Karakteristina je za naturalnu pr ivredu. 2. Zajednika imovina branih drugova. To je imovina koju brani drugovi radom steknu tokom trajanja brane zajednice, kao i pr ihodi od te imovine. U njen sastav naelno ulaze sva stvarna i obavezna prava. Brani drugovi upravljaju zajednikom imovinom za jedniki i sporazumno. 3. Nasljednika zajednica je skup osoba na koje su kao nas ljednike prela imovinska prava i obaveze koje ine ostavinu odreenog ostavitelja. Traje do podje le ostavine. Nastaje po sili zakona, a pretpostavke su otvaranje nasljedstva i postojanje vie nasljednika. Pored navedenih, mogu i su i drugi oblic i za jednikog vlasnitva (npr.graanskopravni ortakluk i sl). ETANO VLASNITVO Etano vlasnitvo je pravo vlasnitva na stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade . PRAVA ETANOG VLASNIKA NA ZEMLJITU NA KOME JE ZGRADA ZAJEDNIKIM DIJELOVIMA ZGRADE I

PODIGNUTA Vlasnitvo dijela zgrade u vlasnikopravnom reimu postoji kada se radi o zgradi u pravu vlasnitva , a izgraena je na graevinskom zemljitu na kome postoji pravo vlasnitva. U takvom sluaju vlasnitvo dije la zgrade je jedinstven institut, nastao kombinacijom e lemenata pojedinanog vlasnitva, zajednikog vlasnitva i suvlasnitva. Objekat pojedinanog vla snitva je dio zgrade kao samostalna stvar (stan ili

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMposlovni prostor). Objekat za jednikog vlasnitva su zajedniki dije lovi zgrade. Objekat suvlasnitva je zemljite na kome je zgrada podignuta. Suvlasniki dio etanog vlasnika na zemljitu na kome je zgrada podignuta, srazmjeran je vr ijednosti posebnog dije la u odnosu na vr ijednost cije le zgrade. Vlasnitvo dijela zgrade u okviru drutvenog vlasnitva javlja se u 2 varijante: 1. Porodina stambena zgrada izgraena na parceli u drutvenom vlasnitvu. U ta kvom s lua ju vlasnitvo dije la zgrade je kombinacija 3 elementa : pojedinanog vlasnitva, zajednikog vlasnitva na zajednikim dije lovima i tra jnog prava koritenja graevinske parcele. 2. Viestambena zgrada u drutvenom vlasnitvu izgraena na parceli u drutvenom vlasnitvu. Ovdje se vlasnitvo dije la zgrade sastoji od 2 e lementa: pojedinanog vlasnitva na stanu ili poslovnoj prostor iji, te trajnog prava kor itenja za jednikih dije lova i graevinske parcele. SADRAJ ETANOG VLASNITVA Vlasnitvo dijela zgrade je d r ee n ih ovlatenja i dunosti koje ima jedna osoba u pogledu skup dijela zgrade. Dakle, etano vlasnitvo nije skup maks ima lnih ovlatenja, to je inae karakteristika prava vlasnitva. Pravo vlasnitva na dijelu zgrade prvenstveno je prometno pravo, dakle vlasnik moe dio zgrade prenijeti na drugu osobu pravnim pos lovima inter vivos i mortis causa. Vlasnik etanog stana ima pravo useliti u stan. Nosilac stanarskog prava po zakonu ima pravo prvenstva u otkupu. Zakonom o pr oda ji stanova na kojima postoji stanarsko pravo naelno je zagarantovano nos iocu stanarskog prava pravo kupovine stana, a prodavau nametnuta obaveza prodaje stana. U sadraj vlasnitva na dije lu zgrade spada i pravo na upravljanje zgradom. Dunosti vlasnika dije la zgrade u naelu su usmjerene na odravanje dijela zgrade i itavog objekta. STICANJE PRAVA VLASNITVA Kao i ostala subjektivna graanska prava, pravo vlasnitva se moe stei originarno i derivativno. ORIGINARNO VLASNITVA STICANJE PRAVA

Originarno ili izvorno sticanje prava vlasnitva podrazumijeva sticanje koje se ne zasniva na pravu vlasnitva prethodnika. Kao originarni naini sticanja mogu se izdvojiti: dos jelost, sticanje od nevlasnika, prerada, spajanje i mijeanje, graenje na tuem zemljitu, odva janje plodova, okupacija, sticanje na osnovu odluke dravnog organa (ekspropr ijacija, komasacija, arondacija) i dr. (npr.uzurpac ija, na laz blaga). Dosjelost (usucapio) Dosjelost je sticanje prava vlasnitva na osnovu posjedovanja stvari kroz zakonom odreeno vrijeme. Dosjelost je posebno znaajan institut kod r jeavanja pitanja vlasnitva zemlje na selu, gdje postoji niz sluajeva da sticanja nisu knjiena, te je kao vlasnik nekretnine u zemljine knjige upisana osoba koju sadanji posjednici i ne poznaju. Pretpostavke za sticanje vlasnitva dosje lou su slijedee: a) Sposobnost sticatelja (uzukapijenta). Naelno je svaka osoba sposobna da stekne vlasnitvo dosje lou. b) Sposobnost stvari. Za dosjelost su sposobne sve stvari na kojima je mogue stei pravo vlasnitva. c) Posjed odreene kvalitete. Posjed mora biti kvalif ic iran ili bar savjestan (poten). Osim toga mora biti efektivan, tj.mora se stvarno izvravati i mora trajati nepre kidno kroz c ijelo vr ijeme dosje losti. Onaj ko se poziva na dosje lost mora dokazati da je bio u posjedu u trenutku otpo injanja i u trenutku zavretka dosjelosti. Neprekidnost posjeda u meuvremenu se prezumira. Tabularni

pos jed ne moe posluiti kao dovoljna pretpostavka dosje losti. d) Vrijeme dosjelosti odreeno zakonom (rok dosjelosti).

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMVrste dosjelosti Po naem pravu postoje redovna i vanredna dosjelost. Za redovnu dos je lost se trai k valificiran posjed, a za vanrednu samo savjestan. Redovna dosjelost je sticanje prava vlasnitva na osnovu k va lif iciranog posjeda vrenog k roz zakonom odreeno vrijeme. Dakle, pretpostavke su sposobnost osobe, sposobnost stvar i, kva lif iciran pos jed i zakonsko vr ijeme. Kvalif iciran pos jed je ona j koji je savjestan, zakonit i istinit. Kvalif ic irani posjednik nije postao vlasnik stvar i u trenutku kad mu je predana u pos jed zato to je pos jed stekao od nevlasnika. Rok redovne dosje losti za pokretne stvari je 3 godine, a za nekretnine 10 godina. U ovaj rok rauna se i vrijeme za koje su prethodnic i sadanjeg pos jednika pos jedova li stvar kao kvalif ic irani posjednici. Vanredna dosjelost je sticanje prava vlasnitva na osnovu sa vjesnog posjeda k roz zakonom odreeno vrijeme. Rok vanredne dosje losti za pokretne stvari je 10 godina, a za nekretnine 20 godina. Vanredna dosje lost kor isti se u sluaju kada savjesni posjednik ne moe dokazati pravnu osnovu sticanja. U rok dosje losti rauna se i vrijeme za koje su prethodnici sadanjeg pos jednika pos jedovali stvar kao savjesni posjednici ili kao kva lif ic irani pos jednici (obzirom da je savjesnost sastavni dio kva lif ic iranosti pos jeda). Zastoj i dosjelosti prekid

Zastoj dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne moe zapoeti ili ve zapoeta dosjelost prestaje tei, ali kad takve okolnosti otpadnu dosjelost se nastavlja a vrijeme protek lo prije zastoja se uraunava. Okolnosti koje mogu izazvati zastoj dos je losti su npr.brana veza (izmeu branih drugova dosje lost ne tee), odnos roditelja i djece dok traje rodite ljsko pravo, s lubena odsutnost osoba protiv kojih tee dosjelost itd. Bitno je napomenuti da se dosjelost protiv maloljetnih ili pos lovno nesposobnih osoba ne obustavlja, a li se ne moe zavriti dok ne prou 2 godine od kada je osoba postala poslovno sposobna ili je dobila zakonskog zastupnika. Prekid dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne moe zapoeti, a zapoeta dosjelost se prekida i proteklo vrijeme propada. Ukoliko takve okolnosti otpadnu, dosjelost samo moe ponovo zapoeti. Okolnosti za prekid dos jelosti su: gubitak pos jeda, saznanje nesavjesnosti (uzukapijent kroz svo vrijeme dos jelosti mora biti savjestan pos jednik) , pr iznanje tueg vlasnitva na stvari, te podizanje vlasnike tube. U sluaju podizanja vlasnike tube dos jelost se prekida samo pod pretpostavkom da je parnica i provedena, te da ju je uzukapijent izgubio. Sticanjje prava nevlasnika vlasnitva od

Naelo zatite potenog sticatelja koje je izgraeno u prometu, odreena je korektura principa da se vlasnitvo moe stei samo od vlasnika. Obzirom da se radi o izuzetku od pravila da niko na drugog ne moe prenijeti vie prava nego to ga sam ima, zatita savjesnog sticatelja vai samo u tano odreenim sluajevima i uz tano odreene pretpostavke. Prema ZOVO, postoje 3 sluaja u kojima se pravo vlasnitva moe stei od nevlasnika. Vlasnikom postaje: 1. Onaj ko stvar pribavi od osobe koja u okviru svoje dje latnosti takve stvari stavlja u promet; 2. Od osobe kojoj je vlasnik predao stvar u pos jed na osnovu pra vnog pos la koji nije os nova za sticanje prava vlasnitva (npr.posudba, depozit, najam); 3. Onaj ko stvar stekne na javnoj prodaji. Da bi se u pomenutim sluajevima steklo pravo vlasnitva, moraju se ispuniti slijedee pretpostavke: a) Sticatelj mora biti savjestan (u dobroj vjer i). Savjestan je sticatelj koji ne zna ili iz razloga vjerovatnoe ne mora znati da stvar koju stie nije vlasnitvo otuivate lja; b) Stvar mora biti

pokretna; c) Pravni posao mora biti naplatan. ZOVO je dao pravo prijanjem vlasniku da od savjesnog sticatelja trai povrat stvari koja za njega ima posebno znaenje (npr.zlatni sat kao nagrada za uee na nekom takmienju). Prijanji vlasnik u takvom sluaju mora dokazati da stvar iji povrat trai ima za njega posebno znaenje, zahtjev se mor a podnijeti u

14

WWW.BHPRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMroku od 1 godine od sticateljevog sticanja prava vlasnitva, a savjesnom sticatelju se mora dati naknada po prometnoj cijeni stvari. Prerada (specificatio) je prerada jedne ili vie stvari u drugu stvar koja se po ekonomsko -socijalnim mjerilima smatra novom i razliitom. Prema ZOVO, onaj ko preradi, odnosno izradi novu stvar, stei e pravo vlasnitva nove stvari u 3 s luaja : 1. Ako je novu stvar izradio od svog materija la svojim radom; 2. Ako je od njegovog materija la novu stvar izradila dr uga osoba na osnovu pravnog posla s njim (npr. vlastito platno se odnese krojau da od njega saije odijelo); 3. Ako od tueg materijala izradi novu stvar, a li samo uz prepostavku da je bio savjestan (nije znao niti morao znati da je materija l tu i i da ga nije ovlaten upotr ijebiti) i da je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala. Ako su vrijednosti rada i materija la jednake, nastaje suvlasnitvo. Obaveza da se drugoj strani nadoknadi vr ijednost rada, odnosno materija la moe se izvesti iz odredaba ZOO-a o sticanju bez osnove. Spajanje i commixtio) mijeanje (sjedinjenje

Ukoliko se pomijeane stvari ne mogu razdvojiti, postavlja se pitanje vlasnitva na novonastaloj stvari. Prema ZOVO-u, ako od 2 pomijeane stvari koje se ne mogu razdvojiti jedna ima neznatnu vr ijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrednije stvar i stie pravo vlasnitva na novu stvar, s tim to je duan drugoj strani nadoknaditi vr ijednost stvari nad kojom je izgubila vlasnitvo. Ako su vr ijednosti spojenih ili pomijeanih stvar i pr iblino jednake, naelno nastaje suvlasnitvo na novoj stvar i, srazmjerno vr ijednosti pojedinih stvar i pr ije mijeanja. Ukoliko je jedan od vlasnika bio nesavjestan (znao ili morao znati da se njegova stvar mijea sa tuom), savjesni vlasnik ima pravo da u r oku od 1 godine od mijeanja zahtijeva da mu nova stvar u cje losti pr ipadne, ili da nova stvar pr ipadne nesavjesnom vlasniku, s tim da mu nesavjesni vlasnik nadoknadi vr ijednost njegove stvari. Obzirom da spa janje i mijeanje stvari redovno nastaju uz pomo ljudskog rada, nuno je takav sluaj okva lif icirati kao preradu stvari i prema pravilima o preradi oc ijeniti da li je ona j ko je spajanjem odnosno mijeanjem izradio novu stvar postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. Tek nakon to se utvrdi da on nije postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari, primjenjuju se odredbe o spajanju i mijeanju stvar i. Graenje na (aedificatio) tuem zemljitu i zemljita na

U sluaju graenja na tuem zemljitu, kao potenc ija lni vlasnici graevine kojoj je izgraena javljaju se graditelj i vlasnik zemljita. ZOVO razmatra 3 sluaja:

1. Gradite lj nije znao niti mogao znati da gradi na tuem zemljitu, a vlasnik zemljita je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio graditelj savjestan, vlasnik zemljita nesavjestan. U ovom sluaju gradite lj stie vlasnitvo na objektu, zemljitu na kome je objekat izgraen i zemljitu nunom za redovnu upotrebu tog objekta. Vlasnik zemljita ima pravo traiti naknadu vr ijednosti zemljita u vis ini pr ometne cijene. Rok zastare je 3 godine od saznanja za izvrenu izgradnju, najkasnije 10 godina od zavrene izgradnje. 2. Graditelj nesavjestan, vlasnik zemljita savjestan. U ovom sluaju vlasnik zemljita moe:

-

zahtijevati da mu pr ipadne vlasnitvo na objektu. U tom sluaju duan je nadoknaditi graditelju vrijednost objekta u vis ini pros jene graevinske cijene u mjestu u kome se nalazi u vr ijeme donoenja sudske odluke; - zahtijevati da se zemljite vrati u pr vobitno stanje (ruenje objekta). Sud iznimno moe odluiti da se objekat ne srui, ako ruenje ne bi bilo u javnom interesu; - traiti od gradite lja isplatu pr ometne cijene zemljita (graditelj stie vlasnitvo na zemljitu).

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMPravo izbora izmeu navedenih opc ija vlasniku pr ipada u roku od 3 godine od zavretka izgradnje. Nakon tog roka moe traiti samo isplatu prometne cijene zemljita. 3. Graditelj i vlasnik savjesni. U ovom sluaju pravni u inak zavisi od odnosa vrijednosti objekta i zemljita. Ako graevinski objekat vr ijedi znatno vie od zemljita, vlasnitvo e pr ipasti graditelju uz naknadu vlasniku zemljita po pr ometnoj c ijeni. U suprotnom s luaju, sud e vlasnitvo objekta dosuditi vlasniku zemljita, uz obavezu nadoknade graditelju u vis ini pros jene graevinske cijene objekta; rok za zahtjev je 3 godine od zavretka izgradnje objekta. Ako su vrijednosti objekta i zemljita pr iblino jednake, odluku o vlasnitvu e donijeti sud, vodei rauna o potrebama stranaka, posebno o njihovim stambenim pr ilikama. Strana kojoj pr ipadne vlasnitvo duna je drugoj strani nadoknaditi vr ijednost izgubljenog zemljita, odnosno objekta. 4. Graditelj i vlasnik nesavjesni. ZOVO ne sadri pravila za ovaj s luaj. Preovladava stanovite da na ovaj sluaj treba pr imijeniti pravila predviena za s ituaciju nesavjesnog gradite lja i savjesnog vlasnika zemljita. ZOVO takoe ne precizira pitanje pravnih u inaka gradnje tuim materijalom. Meutim, pravo vlasnitva na izgraenom objektu i zemljitu uvijek stiu vlasnik zemljita ili graditelj, a nikad vlasnik materija la. Njemu pr ipada samo obaveznopravni zahtjev na naknadu prema graditelju. Odvajanje (separatio) plodova

Pravo vlasnitva na odvojenim plodovima naelno pr ipada vlasniku plodonosne stva r i. Meutim, prednost nad vlasnikom ima ju savjesni pos jednik, uzufruktuar i zakupac, koji takoer stiu vlasnitvo separacijom. Okupacija (occupatio) Okupacija je uzimanje naputene pok retne stvari u posjed sa namjerom da se prisvoji. Naputenom se smatra stvar za koju njen vlasnik nedvosmis leno izrazi volju da je vie ne e li pos jedovati (npr.neko baci novine nakon to ih je proitao). Pravno relevantnu volju o naputanju stvari moe izraziti samo pos lovno sposobna osoba. Okupacijom se vlasnitvo moe stei samo na naputenim pokretnim stvarima. Okupacija moe biti slobodna i ve zana. Slobodnom okupacijom stvar moe stei svaki pravni subjekt, a vezana okupacija pr opisom je dozvoljena samo odreenim f izikim i pravnim lic ima (npr.vaenje potonulih stvar i iz mora). DERIVATIVNO VLASNITVA STICANJE PRAVA

Derivativno je sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo vlasnitva izvodi iz prava svog prethodnika. Za derivativno sticanje vlasnitva potrebne su 3 prepostavke : vlasnitvo prethodnika, titulus (nas lov) sticanja i modus (nain) sticanja. Vlasnitvo prethodnika kao pretpostavka sticanja vlasnitva proizilazi iz naela da niko ne moe na drugog prenijeti vie prava nego to ga sam ima. Titulus ili naslov sticanja je pravni posao u kome je do izraa ja do la volja stranaka da se prenese vlasnitvo. Taj pravni posao moe biti jednostran (oporuka) ili dvostran (ugovor). Titulus mora prvenstveno biti objektivno valjan pravni posao. Putativni titulus (subjektivno va ljan) nije dovoljan za prenos vlasnitva. Pored objektivne va ljanosti, titulus mora biti i kauzalni pravni posao ija je kauza (ekonomska svrha) sticanje vlasnitva (npr.zamjena, kupopr oda ja, darovanje). Apstraktni pravni pos lovi ne mogu postati pravne osnove za sticanje vlasnitva. Modus ili nain sticanja. Modusi sticanja pokretnih i nepokretnih stvar i su razliiti. Jedini pravilan

na in sticanja pokretnih stvari je tradicija. Tradicija kao modus sticanja vlasnitva je prenos posjeda izvren u namjeri da se prenese vlasnitvo stva ri. Tradicija spada u izvrenje ugovora. Izvrenjem se obaveznopravni odnos pretvara u stvarnopravni.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMIzuzetak od naela da se pravo vlasnitva stie predajom stvari javlja se kod tradic ije oitovanjem (traditio brevi manu, constitutum possessorum, cessio vindicationis), gdje se pravo vlasnitva stie u trenutku zakljuenja pravnog pos la kojim se prenosi pravo vlasnitva. Ako vlasnik otu i pokretnu stvar dvojic i, pravo vlasnitva stie onaj kome je stvar prvom predata, a ne onaj kome je prvom prodata. Modus ili nain sticanja prava vlasnitva nekretnina kod derivativnog sticanja je upis prava vlasnitva u zemljinim knjigama u kor ist sticatelja. U ovom s luaju nije potrebna f izika predaja za sticanje vlasnitva. Za upis kao nain sticanja potrebne su 3 pretpostavke : zemljinoknjina isprava, sudska dozvola i izvrenje upisa. Ope pre tpostavke valjanos ti is prave su: - Isprava mora biti javna ili javno ovjerena. - U njoj mora biti tano naznaena pravna osnova. - Ne smije imati vidljivih mana koje bi s lab ile njenu vjerodostojnost (prepravke i sl). - Osobe koje uestvuju u pravnom poslu mora ju biti tano oznaene. - Isprava mora biti datirana (mjesto, dan, mjesec, godina) i potpisana. Posebne pretpostavke valjanosti isprave su: - Tana oznaka zemljita (odnosno prava) u vezi kojeg se treba izvr iti upis; - Klauzula intabulandi izr i ita izjava onoga ije pravo se prenosi da prista je na upis ivanje. Daje se obino u samoj osnovnoj ispravi, a li se moe dati i u posebnoj ispravi. Potpis otu ivaoca mora biti sudski ovjeren. Sudska dozvola za upis . Sticatelj u pravilu podnos i molbu zemljinoknjinom s udu da mu se dozvoli upis. To je op inski sud kod kojeg se vode zemljine knjige. Mjesno nadlean je sud na ijem podru ju je nekretnina. Uinak jednog upisa u odnos u prema osta lima ravna se po trenutku kad je molba stigla. Npr. ako dvije osobe zatrae upis prava vlasnitva na istoj nekretnini, prednost ima ona j ija molba je pr ije stigla, a ne onaj ija je pravna osnova starija. ZOVO nema odredbe za sluaj dvostruke proda je nekretnina. Prema pravnom pravilu OGZ-a, vlasnik zemljita postae onaj ko je prvi zatraio upis u zemljine knjige. Meutim, teorija i praksa su to naelo kor igovale u smis lu da kasniji kupac stie vlasnitvo samo ako nije znao niti morao znati da je zemljite prodato i predato u posjed prvom kupcu. PRESTANAK PRAVA VLASNITVA Razlikuje se relativni i apsolutni prestanak prava vlasnitva. O relativnom prestanku govor i se kada druga osoba stekne pravo vlasnitva na istoj stvar i. Apsolutni prestana k je u sluaju naputanja (derelikcije) stvari i pr opasti stvar i. U sluaju propasti, ne prestaje vlasnitvo na ostacima stvari. ZATITA PRAVA VLASNITVA S obzirom na 2 vrste tipinih povreda prava vlasnitva, razlikuju se i 2 tipine vlasnike tube : reivindikacija i actio negatoria. Prva se koristi za vraanje oduzete stvari, a druga za zatitu od drugih oblika smetanja u vrenju vlasnikog prava. Postoji i publicijanska tuba, u kojoj se za tuitelja prezumira da je vlasnik. Reivindikacija (rei

vindicatio) Reivindikacija je tuba kojom vlasnik neposjednik trai od posjednika nevlasnika povrat ind ivid ualno o dr e en e s tva r i (species). Pravo na podnoenje reivindikac ije ne zastarijeva. Aktivno je legitimisan samo vlasnik koji je izgubio pos jed stvari. Pasivno je legitimisan neposredni pos jednik. Ukoliko na stvari

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMpostoji posredni pos jed, neposredni pos jednik moe pozvati u parnicu posrednog pos jednika , koji zatim uestvuje kao stranka u parnici a neposredni pos jednik izlazi iz postupka. Teret dokazivanja je na tuitelju. On dokazuje: svoje vlasnitvo, tuenikovu faktiku vlast na stvari, te identitet stvari. U dokazivanju vlasnitva stvari, tuite lj dokazuje postojanje pretpostavki koje su bile potrebne za sticanje prava vlasnitva, bilo or iginarno ili der ivativno. Kod derivativnog sticanja dokazuje se pravna osnova sticanja, modus sticanja i vlasnitvo prethodnika. Ako je i prethodnik vlasnitvo stekao derivativno, treba i i dalje u dokazivanju, sve do prethodnika koji je vlasnitvo stekao or igina rno ili je posjedovao stvar dovoljno dugo da dovr i dosje lost. Ukoliko se radi o vlasnitvu nekretnina , tuilac koji je upisan kao vlasnik ima presumpciju da je zaista i vlasnik (ona j ko negira mora to i dokazati). Dokazivanje identiteta stvari jeste dokazivanje da je stvar za koju tvr di da je njegova, upravo stvar koja se nalazi kod tuenog. Ovom tubom moe se traiti povrat samo individualno odreenih, a ne i generikih stvari. Os novni tube ni zahtje v ili pe tit mora se tano naznaiti u tubi. U reivindikaciji tubeni zahtjev glasi na povrat stvari, a u praks i je uobiajeno da se uz taj zahtjev istakne i zahtjev da se tuitelju pr izna pravo vlasnitva. Posjednik mora udovoljiti tubenom zahtjevu. Ukoliko je stvar potroena, oteena ili unitena, obaveza naknade tete zavisi od toga da li je tueni savjestan (poten) ili nesavjestan posjednik. Savjestan posjednik je ona j ko iz opravdanih razloga smatra da je stvar koju posjeduje njegova. Zbog toga ne odgovara za tetu, a stvar vraa vlasniku u onakvom stanju u kakvom se na lazi u trenutku tube. Nesavjestan posjednik mora vratiti stvar u stanju u kakvom je bila u trenutku zasnivanja pos jeda. Poto je to po pravilu nemogue, jer se stvar faktiki kor istila u meuvremenu, nesavjesni posjednik mora nadoknaditi tetu usljed unitenja, oteenja ili nastalu upotrebom stvar i. Sporedni plodova tubeni zahtjev u vezi

Naturalni plodovi. Savjesni posjednik stie pravo vlasnitva naturalnih plodova ve u trenutku separacije. Vlasniku je duan predati samo neubrane plodove. Vlasnik nema pravo naknade za ubrane, potroene, otuene ili zanemarene plodove, ali njihovu vr ijednost moe odbiti pr ilikom naknade nun ih i kor isnih trokova koje trai savjestan posjednik. Nesavjestan posjednik duan je vlasniku predati sve plodove i nadoknaditi vr ijednost plodova koje je potro io, otu io, unitio, te plodova koje je propustio ubrati. Civilni plodovi. Savjestan posjednik zadrava civilne plodove koji su za vrijeme tra janja pos jeda dospje li i ubrani. Ostale plodove duan je vratiti vlasniku (dospje le neubrane i ubrane nedospjele plodove - npr. najamnina koju je ubrao za godinu dana unapr ijed je ubrani nedospje li civilni plod). Nesavjesni posjednik duan je vratiti vlasniku sve c ivilne plodove. Npr. ako je nesavjestan posjednik stanovao u kui 5 godina ne plaaju i na jamninu, pored vraanja kue e vlasniku morati platiti i najamninu za svo vr ijeme koritenja kue. Protuzahtjev trokova posjednika u vezi

Obaveza nadoknade trokova zavisi od vrste posjeda (savjestan ili nesavjestan), kao i vrste trokova (nuni, kor is ni i luksuzni

trokovi). Nuni trokovi (impensae necessariae) su trokovi nuni za samo odravanje stvari. Bez njih bi stvar potpuno ili dje limino propala. Savjesni posjednik ima pravo na naknadu nunih trokova , a ima i pravo

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMretencije stvari ( ius retentionis), dok mu se trokovi ne nadoknade. Rok zastare je 3 godine. Vlasnik stvar i ima pravo umanjiti iznos nunih trokova za vrijednost koristi (plodova) koje je posjednik imao od stvar i. Nesavjesni posjednik takoer ima pravo na naknadu nunih trokova, a li samo onih koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. Rok zastare potraivanja je 3 godine. Nesavjesni posjednik nema pravo retencije stvari. Korisni trokovi (impensae utiles) su trokovi kojima se objektivno poveava vrijednost stvari. Savjesni posjednik ima pravo naknade trokova po objektivnom kr iter iju, tj. u mjer i u kojoj je vrijed nost stvari poveana po prometnim kr iterijima. Kao i kod nunih trokova, vae pravila retencije i umanjenja trokova za vrijednost kor isti koje je savjesni pos jednik imao. Nesavjesni posjednik ima pravo naknade trokova po subjektivnom kriter iju, tj. samo ako su korisni osobno za vlasnika. Ovo ne podrazumijeva samovolju vlasnika, ve procjenjivanje da li uinjena poboljanja kor iste vlasniku i koliko. Npr.ako je nesavjesni posjednik pretvor io stan u ljekarsku ordinaciju, a vlasnik je limar, trokovi koje je imao pos jednik vlasniku ne predstavlja ju kor ist za vlasnika kome treba stan a ne ordinacija. S druge strane, ako je posjednik u stan uveo npr.vodovodnu insta laciju, vlasnik stana ne moe tvrditi da to i za njega nije kor istan troak, ve se samo ispituje kolike bi tr okove imao vlasnik da je sam uveo vodovod (trokovi nisu isti ukoliko je vlasnik u konkretnom s lua ju vodoinstalater ili npr.administrativni radnik). Luksuzni trokovi (impensae voluptuariae) su trokovi k oje je posjednik uinio radi vlastitog zadovoljstva ili uljepavanja stvari. U naelu se ne nadoknauju ni savjesnom ni nesavjesnom posjedniku. Izuzetno, luksuzni trokovi se nadoknauju savjesnom posjedniku ali samo ako je njima poveana vrijednost stvari. U tom sluaju se na njih pr imjenjuje reim predvien za koris ne trokove. Meutim, oba pos jednika imaju pravo odnoenja (ius tollendi), pod us lovom da se ono to je dodato radi zadovoljstva ili uljepavanja moe odvojiti bez unitenja ili oteenja stvari. Prigovori tuenog. Tueni u reivindikaciji moe staviti 3 vrste prigovora: 1. Prigovor i koji negiraju tuiteljev zahtjev (npr.tuite lj tvr di da je vlasnitvo stekao dosje lou, a tueni dokae da rok dosje losti nije proao); 2. Prigovor i koji ukidaju tuiteljev zahtjev exceptio rei venditae ac traditae (tueni tvrdi da mu je upravo tuite lj prodao i predao stvar); 3. Prigovor i koji odgaaju, odnosno zaustavljaju tuiteljev zahtjev. Actio negatoria Actio negatoria je tuba koja slui za zatitu vlasnitva u sluaju kada vlasniku nije oduz et posjed stvari, ve je vlasnik ometan u vrenju svog prava na neki drugi nain. Ometanjem (uznemiravanjem) se shvata svaka pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnik ometa ili ograniava u vrenju prava vlasnitva (najei sluajevi su neovlateno vrenje prava slunosti i imis ije). Aktivno je legitimisan vlasnik stvari, ali i kvalif ic irani pos jednik. U drugom sluaju tuba se zove actio negatoria publiciana. Tuite lj mora dokazati da je vlasnik, odnosno kvalif ic irani posjednik, te injenicu uzne miravanja. Dokazivanje vlasnitva je mnogo lake nego kod re ivindikac ije jer je tuite lj istovremeno vlasnik i posjednik. Zato ne mora dokazivati ni pravnu osnovu ni modus, ve je dovoljno da dokae svoj posjed. Za onog ko posjeduje stvar prezumira se da je zakonit i savjestan posjednik (praesumptio iuris). Shodno tome, kod pokretnih stvar i tuilac e dokazati svoj natura lni pos jed, a kod nekretnina injenicu da je kao vlasnik upisan u zemlji ne knjige. in uznemiravanja mora biti protupravan i predstavljat i trajno smetanje. Tuite lj dokazuje faktiki in uznemiravanja, a ne mora dokazivati da tuenom ne pr ipada pravo koje prisva ja. Tueni mora dokazati pravo koje je pr isvojio.

Pasivno s u legitimisani: izvrilac ina ometanja, ona j po ijem na logu je ometa nje izvreno, te ona j u iju kor ist je ometanje izvreno, a on je tu kor ist naknadno odobr io.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMTubeni zahtjev ili petit usmjeren je na prestanak uznemiravanja i pr oputanje da ljeg uznemiravanja. Tuba ne zastarijeva.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMActio publiciana Actio publiciana je tuba kojom k valificirani posjednik trai povrat stvari od posjednika kod koga se stvar nalazi bez pravne osnove ili po slabijoj pravnoj osnovi. Dakle, public ijanskom tubom se titi jae pravo na posjed. Aktivno legitimisan je kva lif icirani pos jednik koji je izgubio pos jed stvari. On kao tuite lj mora dokazati elemente koji ga ine kva lif ic iranim pos jednikom (zakonitost i istinitost pos jeda), zatim da se stvar nalazi u pos jedu tuenog, kao i identitet stvar i. Tubom se moe pos luiti i vlasnik stvar i koji nee ili ne moe dokazati vlasnitvo prethodnika. Dokazati zakonitost pos jeda znai dokazati pravnu osnovu sticanja. Pravna osnova (titulus ili pravni posao) mora biti objek tivno valjana. Dokazati istinitost pos jeda znai dokazati da je posjed steen na pravilan nain. Pos jed ne smije biti steen na viciozan nain. Tuite lj ne mora dokazivati savjesnost posjeda, jer se ona prezumira. Pasivno je legitimiran sadanji posjednik stvari. Tubeni zahtjev ili petit glasi da je tueni duan predati stvar tuite lju. Tuba ne zastarijeva. Ak o su i tuitelj i tueni kvalificirani posjednici (tj.tuite lj je bio, a tueni je sada), parnicu dobiva onaj ko ima jau pravnu osnovu. Jau pravnu osnovu ima pos jednik koji je stvar stekao naplatno u odnosu na posjednika koji je stvar stekao besplatno. Ako su pravne osnove iste jaine, prednost ima pos jednik kod koga se stvar nalazi. Tueni se brani prigovorima i to: - prigovor prava vlasnitva (tueni dokazuje da je vla snik stvari); - prigovor jaeg ili jednako jakog pos jeda; - prigovor i koji negira ju, ukida ju ili zaustavlja ju tubeni zahtjev, dakle pr igovor i koje tueni moe staviti i u reivindikaciji.

XII ZEMLJINE KNJIGEPOJAM KNJIGA I FUNKCIJA ZEMLJINIH

Zemljine knjige su javni registr i koje vode op inski sudovi, a u koje se upisuju nekretnine, stvarna prava na tim nekretninama, te drugi pravni odnos i u vezi sa nekretninama. Pored toga, zemljine knjige osiguravaju i zakonom predvieni na in sticanja stvarnih pra va na nekretninama. Zemljina knjiga sastoji se od: a) Glavne knjige; b) Zbir ke isprava; c) Zbir ke katastarskih planova; d) Pomonih knjiga. Glavna knjiga obuhvata zemljita jedne katastarske opine. U nju se upisuju nekretnine i stvarna prava na njima. Sastoji se od zemljinoknjinih (ZK) uloaka. Zemljinoknjini uloak je dio glavne knjige koji se odnos i na jedno zemljinoknjino tije lo. Zemljinoknjino tijelo je estica ili skup estica koje se nalaze u jednoj katastarskoj opini i imaju u prometu isti pravni poloa j (status). estica ili katastarska parcela je dio zemljine povr ine koji je u zemljinom katastru oznaen posebnim brojem (tzv.katastarski broj). estice koje ine jedno zemljinoknjino tijelo ne moraju u pr irodi leati jedna do druge.

Objekat pravnog odnosa je zemljinoknjino tijelo u cje lini, a ne pojedine estice koje ga ine. Jedno zemljinoknjino tije lo moe biti u vlasnitvu samo jedne osobe. Ako ima vie osoba, onda su suvlasnici. Ako vlasnik e li otuiti samo jednu esticu (npr.jednu livadu) koja se nalazi u sastavu jednog ZK tije la, mora izvr iti otpis te estice iz svog ZK uloka. Novi vlasnik e izvr iti pr ipis ivanje te est ice u svoj ZK

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMuloak, ukoliko je estica u istoj katastarskoj op ini kao ZK tijelo novog vlasnika. U suprotnom, novi vlasnik mora osnovati novi ZK uloak za tu esticu. ZK uloak se sastoji od 3 lista : List A, popisni list ili posjedovnica. U popisni list se upisuju sve estice koje ine jedno ZK tije lo i to sa rednim brojem, katastarskim brojem, nazivom estice, imenom predje la u kome lei, kultur om i povr inom. U popisni list trebalo bi upisati i stvarna prava u kor ist nekretnine (npr.slunost puta). Meutim, u praks i se to upisuje u vlasniki list, a u popisnom listu se kod odgovarajue estice upuuje na upis u vlasnikom listu. List B, vlasniki list ili vlastovnica. U vlasniki list upisuje se ime vlasnika i eventualna ogranienja vlasnika u raspolaganju njegovim ZK pravima (npr. pos lovna nesposobnost) , te pravna osnova sticanja prava vlasnitva. List C, teretni list ili teretovnica. Ovdje se upisuju stvarna prava kojima je zemljite optereeno, (npr.slunost, zalono pravo) , zatim 4 obvezna prava : na jam, zakup, prekup, nazadkup (?), te stvarnopravna ogranienja vlasnitva (npr.zabrana otuenja). Zbirka isprava sadri or iginale ili ovjerene prepise svih isprava na osnovu kojih je izvren upis u glavnu knjigu. Isprave su poredane hronoloki. Ako se sadraj isprave ne moe ukratko unijeti u glavnu knjigu, u glavnu knjigu e se upisati samo pravna osnova i pozvat e se na samu ispravu. Zbirka katastarskih mapa je zbirka katastarskih planova. Slui za or ijentaciju o poloa ju i obliku zemljita. Vodi se posebno za svaku glavnu knjigu. Pomone knjige su razli iti registr i koji slue za laku or ijentac iju u glavnoj knjizi (npr.registar vlasnika, registar zemljita itd). VRSTE KNJIGU UPISA U ZEMLJINU

Razlikuju se 3 vrste upisa: uknjiba, predbiljeba i zabiljeba 1 . Uknjiba je svak i bezuvjetan i definitivan upis sticanja, prenosa, ogranienja i prestanka knjinih prava koji ne zavise ni od kakvog daljeg postupka. Osim stvarnih prava, predmet upisa mogu biti i 4 gore navedena obvezna prava. Predbiljeba je upis kojim se knjina prava stiu, prenose, ograniavaju i prestaju pod uslovom naknadnog opravdanja. Prema tome, predbiljeba je uvjetan upis. Predbilje ba se mora opravdati, a opravdava se zabiljebom. Opravdana predbiljeba ima znaenje uknjibe. Zabiljeba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju oni osobni odnosi vlasnika koji su pravno relevantni za raspolaganje knjinim pravom, npr.pos lovna nesposobnost. Zabiljebe se, ako ih pr opis i predviaju mogu odnos iti i na pris ilnu upravu, prvenstveni red itd. NAELA PRAVA ZEMLJINOKNJINOG

Naelo javnosti ima formalnu i materija lnu stranu. Forma lna strana znai da je uvid u zemljinu knjigu svakome dozvoljen. Materija lna strana se sastoji u tome to se zemljine knjige uzimaju kao vjerodostojne u pogledu istinitosti i potpunosti svog sadraja. Naelo povjerenja je nuna posljedica materijalne strane naela javnosti. Na povjerenje u zemljine knjige moe se pozvati samo onaj ko nije znao, a nije ni morao znati da se vanknjino stanje ne s lae sa knjinim. Sticatelj mora poznavati stanje u zemljinim knjigama i poznavati faktiko pos jedovno stanje. Tek tada se moe pozvati na povjerenje u zemlji ne knjige.1

Ne zna m ovo preves ti na Bos ans ki je zik.

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNaelo stvarnosti znai da su objekat upisa u zemljine knjige nekretnine i stvarna prava na nekretninama. U zemljine knjige iznimno mogu biti upisana i neka obavezna prava. Jednom upisana, ta obavezna prava djeluju erga omnes, poput stvarnih prava. Naelo potpunosti zahtijeva da zemljine knjige sadre sve pravno relevantne injenice za promet nekretnina (podac i o vrsti i ve liini nekretnine, osobi vla snika, teretima i dr). Naelo specijalnosti (naelo odreenosti) ini samostalnu i odreenu pravnu cjelinu. podrazumijeva da svaki upis u zemljinoj knjizi

Naelo preglednosti je zahtjev da se zemlji ne knjige vode na nain da svako moe brzo i lahko do i do podataka o upisanim nekretninama i stvarnim pravima. Naelo konsenzusa nalae da se upisi u zemljine knjige mogu izvriti samo na osnovu saglasnosti osobe ije pravo se prenosi, ukida ili ograniava i osobe koja stie ZK pravo. Saglasnost stranaka iskazuje se pravnim pos lom, posebno klauzulom intabulandi, a sticatelj svoj pr istanak iskazuje i molbom za upis. Postoje izuzeci od naela konsenzusa, prema kojima se upis moe izvr iti po s lubenoj dunosti ili na osnovu jednostranog zahtjeva (predbilje ba i zabilje ba). Naelo legaliteta podrazumijeva da sud po zakonskih pretpostavki za upis u zemljine knjige. slubenoj dunosti mora ispitati postojanje

Naelo upisa podrazumijeva da se stvarna prava na nekretninama stiu iskljuivo upisom u zemljine knjige. Upis ima konstitutivno znaenje, te se ovo naelo naziva i naelom konstitutivnosti upisa. Izuzetak od ovog naela su nekretnine koje nisu upisane u zemljine kn jige, a postoje i s luajevi vanknjinog sticanja prava vlasnitva i s lunosti. Naelo prioriteta (prvenstva). Po ovom naelu, pravni u inak upisa ravna se prema njegovom prior itetnom redu, a taj red prema vremenu kad je zahtjev za upis stigao u sud. Pravni uinak upisa proizvee najranije pr istigli zahtjev prior tempore quotior iure (raniji u vremenu, jai u pravu). Podnesci koji stignu istovremeno se upisuju u zemljinu knjigu sa naznakom da imaju isti red prvenstva. Ako se sadrajno iskljuuju, stranke e sporazumno ili sudski r ijeiti koji upis i osta ju, a koji se briu.

XIII STVARNA PRAVA NA TUOJ STVARIA. S L U N OS TI (SERVITUTES)POJAM I ZAJEDNIKA NAELA Slunosti su stvarna prava na tuoj stvari na osnovu kojih se ovlateniku dozvoljava odreeno koritenje tuom stvari. Slunosti su jedinstven pravni institut. Zajednika naela slunosti su: 1. Slunosti su stvarna prava, te za njih vae osnovne karakteristike stvarnih prava; 2. Slunosti su stvarna prava na tuoj stvari. Izuzetak je tzv.vlasnika slunost. 3. Ne mogu postojati s lunosti na injenje , ve optereena strana mora samo trpjeti ovlatenikovu radnju (pati) ili proputati vlastitu radnju (non facere); 4. Slunost ne moe postojati na slunost; 5. Slunosti mora ju biti kor isne (utilis), to znai da moraju zadovoljavati neku potrebu; 6. Slunosti se moraju paljivo izvravati, to znai da se sluno dobro to manje optereuje. U tu svrhu slui i institut prelaganja slunosti. Pod prelaganjem slunosti podrazumijeva se njeno premjetanje na onaj dio slunog dobra gdje e biti manje optereujua za vlasnika slunog dobra, a istovremeno zadrati svoj sadraj i svrhu. 7. Slunosti su same za sebe neprenosive. Prenose se samo zaje dno sa dobrom za koje su vezane. 8. Osim uzusfruktusa, s lunosti su nedjeljiva prava.

23

WWW.BHPRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMSTVARNE SLUNOSTI (SERVITUTES REALES) Pojam karakteristike i

Stvarna slunost je pravo vlasnika jedne nekretnine (gospodujue dobro praedium dominans) da za potrebe te nekretnine obavlja odreene radnje na nekretnini drugog vlasnika (sluno dobro praedium serviens) ili da zahtijeva od vlasnika slunog dobra da se suzdrava od obavljanja odreenih radnji koje bi inae iao pravo obavljati na svojoj nekretnini. Stvarne slunosti su stvarna prava, postoje bez obzira na promjene vlasnika nekretnina. Svrha im je bolje ekonomsko iskor itavanje gospodujueg dobra. Prestanak objektivne kor isti predstavlja opravdan razlog za ukidanje stvarne slunosti. Dobra povezana slunou ne moraju biti susjedna. Stvarne slunosti su nedje ljiva prava. Terete cije lo s luno dobro i vezane su sa cijelim gospodujuim dobrom. U sluaju podje le slunog dobra, stvarna slunost ostaje samo na dije lovima na kojima je vrena. U sluaju podje le gospodujueg dobra, stvarna slunost ostaje u kor ist svih njegovih dijelova, ali vlasnik slunog dobra moe zahtijevati da prestane slunost u pogledu onih dijelova ijim potrebama vie ne slui. Objektom stvarnih slunosti mogu biti isklju ivo nekretnine. Vrste slunosti stvarnih

Poljske slunosti su one kod kojih je gospodujue dobro namijenjeno poljopr ivrednom iskor itavanju. Neki ustaljeni oblic i poznati su jo od rimskog prava : - slunost puta, koja se javlja kao slunost staze (iter), slunost progona stoke (actus) i slunost ceste (via). - slunost vode, najee obuhvata slunost crpljenja vode iz tueg bunara ili izvora ( aquae haustus), slunost napa janja stoke (servitus pecoris ad aquam ad pulsus) i slunost vodovoda (aquaeductus). - slunost pae (servitus pasciendi), koja ovlauje na napasanje stoke na tuem zemljitu Kune ili gradske su slunosti kod kojih su gospodujua dobra zgrade ili zemljite oko njih. Mogu biti pozitivne i negativne. Razlika je u tome da li vlasnik gospodujueg dobra ima pravo na odreena injenja ili ima pravo zahtijevati neinjenje od vlasnika slunog dobra. Tipini pr imjeri pozitivnih gradskih slunosti su: - pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuu zgradu (servitus oneris ferendi); - pravo umetnuti gredu svoje zgrade u tui zid (servitus tigni imitendi); - pravo otvor iti pr ozor u tuem zidu zbog svjetla, zraka ili vidika (servitus fenestrae); - pravo postaviti dije love svoje zgrade u tuem zranom prostoru balkone, nastrenice i sl. (servitus proiciendi); - pravo provoditi dim kr oz sus jedov dimnjak (servitus fumi) itd. Primjeri negativnih slunosti: - pravo zabraniti sus jedu podizanje njegove zgrade navie (servitus altius non tollendi); - pravo zabraniti sus jedu gradnju kojom bi se ovlateniku oduzelo svjetlo ili vidik ( servitus ne luminibus officiatur). Pozitivne i negativne slunosti. Pozitivne slunosti su one iji titular ima ovlatenje kor istiti sluno dobro na odreeni nain. Kod negativnih s lunosti titular ima pravo zahtijevati od vlasnika s lunog dobra da se suzdri od obavljanja odreenih radnji na svom dobr u koje bi kao vlasnik imao pravo

obavljati. Trajne i povremene slunosti. Trajne su u pravilu negativne s lunosti, mada to mogu biti i pozitivne (npr.pravo ugradnje grede u tui zid). Povremene su slunosti iji se sadraj sastoji u ponavljanim radnjama njihovog ovlatenika (npr. slunost puta). Neovisno o nainu izvravanja, s lunosti takoer mogu biti privremene i sezonske.

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMOSOBNE SLUNOSTI (SERVITUTES PERSONALES) Osobne slunosti su stvarna prava na tuoj stvari na osnovu kojih ovlateniku pripada koritenje ili upotreba tue stvari. Kod osobnih s lunosti pas ivna strana je svakodobni vlasnik stvari, a aktivna nije odreena s obzirom na vlasnitvo, ve je odreena osobno. Osobne slunosti su neprenos iva prava, ali se kod nekih slunosti izvravanje njihovog sadraja moe prenijeti na drugu osobu. Takoer su i nenasljediva prava. U naelu su osobne slunosti dje ljiva prava, te npr.svaki suvlasnik moe osnovati slunost na svom idealnom dijelu. Objekti osobn ih s lunosti mogu biti nekretnine, a li iznimno i pokretne stvari. Ovlatenik zadrava pravo slunosti uprkos promjeni u os obi vlasnika stvari. Vrste slunosti osobnih (ususfructus), pravo upotrebe (usus) i pravo

U naem pravu to su pravo plodouivanja stanovanja (habitatio).

Pravo plodouivanja (ususfructus) je stvarno pravo na tuoj stvari koje ovlateniku daje osobno pravo da upotrebljava tuu stvar i crpi njene plodove ne mijenjajui ekonomsku namjenu i sutinu stvari. Uzufruktuar vlasnitvo plodova stie separacijom. Duan je stvar vratiti vlasniku kad istekne rok plodouivanja, te objekat uzufrukta mogu biti samo nepotr one stvari. Meutim, u vezi potronih stvar i moe se zasnovati tzv.nepravi uzufrukt (quasi ususfructus), kod kojeg kvaziuzufruktuar stie pravo vlasnitva na stvarima, a nakon isteka roka duan je njihovu vr ijednost vratiti u novcu. Pravo kod uzufrukta je neprenos ivo i nenasljedivo, a li se za vr ijeme trajanja njegovo izvrenje moe prenijeti. Plodouivatelj snos i redovne trokove i porez. Ako je uloio kor isne i luksuzne trokove, oni mu se nadoknauju kao pos lovo i bez naloga (negotiorum gestor) u trenutku prestanka uzufrukta. Prestankom uzufrukta visei plodovi (fructus pendentes) pripadaju vlasniku, ali je vlasnik duan uzufruktuaru ili njegovim nas ljednic ima nadoknaditi tr okove uloene u proizvodnju plodova (obradu zemlje). Uzufruktuar po prestanku prava vraa stvar vlasniku u stanju u kakvom je bila u trenutku prijema. Uzufruktuar ne odgovara za smanjenje njene vrijedn osti nastalo redovnom upotrebom. Pravo upotrebe (usus) je osobna slunost sa ovlatenjem koritenja tue stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice, ne mijenjajui sutinu stvari. Razlika izmeu uzusa i uzufrukta je iskljuivo kvantitativna, jer je uzuarovo pravo kor itenja ogranieno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara, pripada vlasniku stvari. Vlasnik snos i sve redovne i vanredne terete i trokove u vezi stvari, ali samo do vis ine kor isti koju ima od stvar i. Ostatak trokova snos i uzuar; ako odbije mora se odrei uzusa. Ni usus ni njegovo izvrenje ne mogu se prenijeti na druge osobe. Pravo stanovanja (habitatio) je osobna slunost sa ovlatenjem sluiti se tuom zgradom ili njenim dijelom za stanovanje. Habitacija je zasebna slunost samo po svom objektu, a pravni reim habitacije moe biti ustanovljen kao kod uzusa ili uzufr ukta, ovisno od toga da li izvrenje prava pripada samo ovlateniku i njegovoj porodici, ili ga ovlatenik moe prenijeti na druge (dati stan u najam). Habitant uiva posjedovnu zatitu kao neposredni pos jednik, bez obzira da li je u poloaju uzuara ili uzufr uktuara. Prodajom objekta habitacije, pravo stanovanja se ne gasi ako je upisano u zemljinoj knjizi pr ije prava vjerovnika ili ako je tako ugovoreno izmeu habitanta i kupca. Ovo pravilo vai za sve osobne slunosti. STICANJE SLUNOSTI PRAVA

Pravo stvarne slunosti moe se stei pravnim pos lom, odlukom dr avnog or gana i dos jelou. Pravni posao moe biti ugovor ili oporuka. Uz ugovor kao titulus, potreban je i upis u javnu knjigu kao modus sticanja. Zbog toga bi ugovor morao biti u pisanom obliku. Opor ukom vlasnik dobra

moe zasnovati s lunost na tetu jednog dije la nekretnine, a u kor ist drugog, kada ti dije lovi nakon smrti ostavite lja posta ju zasebne nekretnine. I ovdje je pretpostavka sticanja prava upis u javnu knjigu (zemlji na knjiga).

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMOdlukom dravnog organa pravo stvarne slunosti stie se u s luajevima predvienim zakonom. Odluku u pravilu donos i sud ili dr ugi ovlateni dr avni organ. U takvom s luaju vlasnik s lunog dobra ima pravo na odgovarajuu naknadu. Naknadu utvruje nadleni organ po zahtjevu vlasnika slunog dobra, a na teret vlasnika gospodujueg dobra. Primjer je otvaranje nunih prolaza, to je u stvari slunost puta, a sud je ustanovljava na zahtjev za interesirane strane uz pretpostavke da do nekretnina nema dovoljne putne veze i ako je kor ist koju prolaz donos i vea od tete koja se njime ini. Dosjelou se stvarna slunost stie faktikim ostvarivanjem za vrijeme od 20 godina. Posjed prava slunosti mora biti istinit. Pravo osobne slunosti u pravilu se stie na osnovu pravnog pos la, koji moe biti ugovor ili oporuka. Uz pravni posao kao titulus potreban je i modus, koji je za nekretnine upis u zemlji ne knjige, a za pokretne stvari predaja slunog dobra. Osobna slunost ne moe se stei dosje lou, jer se ne moe ni pos jedovati. PRESTANAK PRAVA SLUNOSTI 1. Nevrenjem (non usu) za vrijeme od 20 godina, odnosno 3 godine ukoliko se vlasnik s lunog dobra protivi njenom vrenju; 2. Ukidanjem odlukom dravnog or gana, ako postane nepotrebna ili prestane razlog zasnivanja; 3. Sjedinjenjem (confusio, consolidatio) vlasnika slunog i gos podujueg dobra u istoj osobi; 4. Propau slunog ili gospodujueg dobra; 5. Odricanjem jednostranom izjavom ovlatenika slunosti; 6. Istekom vremena, ako je ustanovljena na odreeno vrijeme; 7. Sporazumom izmeu vlasnika slunog i gospodujueg dobra. U svim sluajevima gdje je pravo s lunosti upisano u zemljinu knjigu, za prestanak prava slunosti potrebno je izvr iti upis brisanja u zemljinu knjigu. ZATITA SLUNOSTI PRAVA

Ovisno o vrsti povrede, zatita se ostvaruje putem posjedovne tube , tube na utvrenje i actio confessoria. Ovlatenik stvarne slunosti je posjednik prava stvarne slunosti, a ovlatenik osobne slunosti posjednik stvari koja predstavlja sluno dobro. Zatita pomenutih pos jeda ostvaruje se putem posjedovne tube. Tubom na utvrenje vlasnik gospodujueg dobra zahtijeva da se prema vlasniku s lunog dobra utvrdi postojanje prava slunosti. Podie se u sluaju osporavanja ili dovoenja u sumnju prava slunost od strane vlasnika slunog dobra. Actio confessoria je tuba koju ovlatenik prava slunosti podie protiv osobe koja ga neosnovano spreava ili ometa u izvravanju prava slunosti. Pasivno legitimiran je vlasnik s lunog dobra, a li i s vaka trea osoba koja spreava ili ometa izvrenje prava slunosti. Tuite lj mora dokazati postojanje svog prava slunosti i faktiki in ometanja od strane tuenog. Po vrsti povrede za koju se podie, actio confessoria je slina vlasnikovoj tubi actio negatoria.

B . ZA LO N O PR AV OPOJAM PRAVA I FUNKCIJA ZALONOG

Zalono pravo je stvarno pravo na tuem objektu kojim vjerovnik u pravnom odnosu dobiva ovlatenje da se namiri iz vrijednosti zaloenog objekta ako mu dunik ne ispuni preuzetu obave zu. Osnovna svrha zalonog prava je eliminisanje dvostruke nes igur nosti vjerovnika u pogledu namirenja potraivanja. Nesigurnost je u pogledu mogue promjene obima dunikove imovine i u vezi ranijeg namirenja drugih vjerovnika. Pomou zalonog prava se iz itave dunikove imovine izdva ja ju odreeni objekti iz ije vr ijednosti se vjerovnik moe namir iti. Time je vjerovnik os iguran od eventualne

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMfluktuacije dunikove imovine. Pored toga , ako ima zalono pravo na odreenom objektu, red namirenja vjerovnika ravna se prema trenutku osnivanja za lonog prava, a ne prema trenutku traenja izvrenja ili osnivanja same obaveze. NAELA ZALONOG PRAVA Naelo akcesornosti nastanak, trajanje i prestanak zalonog prava zavise od postojanja potraivanja ije ispunjenje se osigurava. Izuzeci ovog naela su: 1. Zalono pravo moe nastati i pr ije nastanka potraivanja koje se njime os igurava, npr.kod davanja zaloga za budue i uvjetne obaveze (kaucioni ili kreditni za log, odnosno kauciona ili kreditna hipoteka). Ako se u zalog daju gotov novac ili vr ijednosni papir i, govor imo o k auciji. 2. Sluaj kad prestanak potraivanja ne izaziva automatski i prestanak zalonog prava. Primjer je zastara potraivanja, gdje za lono pravo osta je i nakon zastare. Zaloni vjerovnik e se namir iti iz za loenog objekta, ako treba i sudskom pr odajom za loga. Takoer je bitno napomenuti da hipoteka prestaje tek njenim br isanjem u zemljinoj knjizi, a ne samom isplatom potraivanja. Naelo specijalnosti zalono pravo se stie na samo odreenom objektu iz imovine za logodavca i samo za odreeno potraivanje vjerovnika. Tzv.generalna hipoteka nije dozvoljena. Naelo oficijalnosti zalono pravo se ostvaruje iskljuivo putem suda. Naelo nedjeljivosti Potraivanje se os igurava cjelokupno i to cjelinom zaloga. To znai da u s lua ju dje lominog podmirenja duga zalono pravo osta je u nesmanjenom obimu sve do potpunog izmirenja potraivanja, a dunik nema pravo na povrat stvari ili njenog dije la. S druge strane, u sluaju podjele stvari, za lono pravo nastavlja postojati na svim dije lovima stvari. SUBJEKTI ODNOSU U ZALONOPRAVNOM

Subjekti za lonopravnog odnosa su zaloni vjerovnik i zaloni dunik. Za loni vjerovnik je istovremeno vjerovnik u obaveznopravnom odnosu za koji je zalono pravo vezano. Isto vai i za za lonog dunika, tj. strane koja je vlasnik za loga. OSNOVNI PRAVA OBLICI ZALONOG

Razlikuju se 2 osnovna oblika: pignus i hipoteka. Pignus ili runi za log je po naem pravu za lono pravo na pokretnim stvarima, a hipoteka zalono pravo na nekretninama (izuzetno vai i za brodove i avione). Po nekim pravnim s istemima, razlika izmeu pignusa i hipoteke ispoljava se u tome da li vjerovnik ima detenciju za loga ili ne (kod pignusa ima, kod hipoteke ne). OB JEKTI PRAVA ZALONOG

Objekti za lonog prava mogu biti stvari (pokretne i nepokretne) i prava. Ako je objekat za lonog prava neko pravo ( potraivanje), oblik moe biti pignus ili hipoteka. Ako je pravo upisano u zemljinim knjigama radi se o hipoteci. U suprotnom je to pignus. Objekti za lonog prava moraju biti takvi da vjerovnik iz njih moe naplatiti svoje potraivanje,

dakle stvari u prometu ili pravo koje ima novanu vr ijednost. Objektom za lonog prava mogu biti stvari u suvlasnitvu i zajednikom vlasnitvu, a zaloiti se moe i suvlasniki dio. Neke stvari i prava su iz posebnih razloga propis om izuzeti od za laganja. U te razloge spadaju os iguranje minimuma egzistencije dunika i zatita odreenih javnih i drutvenih interesa. STICANJE ZALONOG PRAVA

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BHPRAVNICI.COMZalono pravo stie se na osnovu pravnog pos la, sudske odluke i zakona. Zavisno od navedenih osnova, razlikuje se dobrovoljno i nuno zalono pravo, s tim da nuno za lono pravo moe biti pr is ilno i zakonsko. Uz osnovu (titulus) za sticanje zalonog prava potreban je i modus. Sticanje zalonog stvarima . prava na pokretnim

Dobrovoljno zalono pravo na pokretninama se stie predajom stvari u pos jed vjerovnika. Osnova sticanja je ugovor o zalogu. Ugovor je konsenzua lan, a moe biti zakljuen i usmeno. Predajom stvar i vjerovnik postaje neposredni, a dunik posredni posjednik. Oba uivaju pos jedovnu zatitu. Nuno zalono pravo najee se pojavljuje kao prisilno sudsko zalono pravo . Osniva se upisom u sudski pljenidbeni zapisnik u izvrnom postupku. Zakonsko zalono pravo osnova se u trenutku kad se dogode odreene injenice koje nisu ni ugovor ni sudska odluka, a za koje pr opis vee postanak za lonog prava. U naem pravu postoje 3 tipina sluaja zakonskog za lonog prava : 1. Zalono pravo na jmodavca na stvarima najmopr imca. Osniva se u trenutku unoenja stvari u unajmljeni objekat, a prestaje u trenutku iznoenja. Najmodavac ima pravo perkluzije, tj. da samovoljno spr ijei iznoenje stvari iz una jmljenog objekta, a da time ne ini ometanje pos jeda. 2. Zakonsko za lono pravo koje imaju komis ionari, otpremnici, javna skladita, prevoznic i i dr. na stvarima koje su objekti ugovora, a radi osiguranja svojih potraivanja. 3. Zakonsko za lono pravo vlasnika poljopr ivrednog zemljita na ivotinjama (i drugim stvarima) kojima je po injena poljska teta. Zalono pravo hipoteka na nekretninama

Objekat hipoteke je itavo zemljinoknjino tije lo jednog vlasnika. Za osnivanje je potrebna pravna osnova (ugovor, suds ka odluka ili zakon). Samo za lono pravo stie se upisom u zemljine knj ige, sa izuzetkom zakonske hipoteke kod koje upis nije potreban. Najea osnova za hipoteku je pravni posao. Ugovor o hipoteci zakljuuje se u pisanom obliku, a on treba izmeu ostalog sadravati osnovu iz koje potie hipotekom osigurano potraivanje i njegovu vis inu izraenu u novcu. Ista nekretnina moe biti za loena nekolic ini vjerovnika. Redoslijed meu njima se ravna po redu prvenstva koji se rauna prema trenutku zatraenog upisa u zemljine knjige. Ako jedno ZK tijelo nije dovoljno za podmirenje potraivanja, moe se zaloiti vie ZK tijela jednog vlasnika. Takav sluaj naziva se simultana ili zajednika hipoteka. Prisilno za lono pravo na nekretnini stie se na osnovu sudske odluke (sudska hipoteka). Kad odluka suda postane izvrna, za lono pravo se stie upisom u zemljine knjige. Zakonska hipoteka stie se u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki. Upis u javnu knjigu nije potreban. Hipoteka se moe na drugog prenijeti samo zajedno sa potraivanjem koje je tom hipotekom osigurano. Hipotekarni dunik ne smije smanjivati vr ijednost