SUOČAVANJE SASMRĆU

1

TUGOVANJE I ŽALOVANJE

2

StadijStadij John BowlbyJohn Bowlby StadijStadij C.M. ParkesC.M. Parkes

11 Neosjetljivost ili protest. Neosjetljivost ili protest. Obilježen smetnjama, strahom Obilježen smetnjama, strahom i srdžbom. Šok može trajati i srdžbom. Šok može trajati nekoliko trenutaka, dana ili nekoliko trenutaka, dana ili mjeseci.mjeseci.

11 Alarm. Alarm. Stresno stanje Stresno stanje obilježeno psihološkim obilježeno psihološkim promjenama, npr. promjenama, npr. ppovišenje ovišenje krvnog krvnog tlakatlakai ubrzavanje i ubrzavanje srčanog ritma; sličan srčanog ritma; sličan Bowlbyjevu stadiju.Bowlbyjevu stadiju.

2.2. Čežnja i traganje za Čežnja i traganje za izgubljenom osobom. izgubljenom osobom. Svijet Svijet izgleda prazan i besmislen, ali izgleda prazan i besmislen, ali je samopoštovanje ostalo je samopoštovanje ostalo netaknuto. Obilježeno je netaknuto. Obilježeno je zaokupljenošću izgubljenom zaokupljenošću izgubljenom osobom, tjelesnim nemirom, osobom, tjelesnim nemirom, plakanjem i srdžbom. MOže plakanjem i srdžbom. MOže trajati nekoliko mjeseci ili čak trajati nekoliko mjeseci ili čak godinama.godinama.

22 Neosjetljivost. Neosjetljivost. Osoba se Osoba se doima kao da je tek neznatno doima kao da je tek neznatno pogođena gubitkom, dok se pogođena gubitkom, dok se ustvari brani od akutnog ustvari brani od akutnog onesposobljenja.onesposobljenja.

3

33 Dezorganiziranost i Dezorganiziranost i očajanje.očajanje.Nemir i besmisao. Nemir i besmisao. Povećana zaokupljenost Povećana zaokupljenost somatikom, povlačenje, somatikom, povlačenje, introvertiranost i introvertiranost i razdražljivost. Opetovano razdražljivost. Opetovano ponovno proživljavanje ponovno proživljavanje uspomena (događaja iz uspomena (događaja iz prošlosti).prošlosti).

33 Čežnja (traganje). Čežnja (traganje). Osoba Osoba traži ili se prisjeća izgubljene traži ili se prisjeća izgubljene osobe. Slično drugom osobe. Slično drugom Bowlbyjevu stadiju.Bowlbyjevu stadiju.

44 Reorganizacija. Reorganizacija. Uspostavljanje novih modela Uspostavljanje novih modela objekata i ciljeva, tuga se objekata i ciljeva, tuga se povlači i zamjenjuju je sjetna povlači i zamjenjuju je sjetna sjećanja. Događa se zdrava sjećanja. Događa se zdrava identifikacija s umrlom identifikacija s umrlom osobom.osobom.

44 Depresija.Depresija.Osoba se osjeća Osoba se osjeća beznadno u vezi s budućnošću, beznadno u vezi s budućnošću, ne može podnijeti daljnji život, ne može podnijeti daljnji život, pov lači se od obitelji i pov lači se od obitelji i prijatelja.prijatelja.

55 Oporavak i Oporavak i reorganizacija.reorganizacija.Osoba shvaća Osoba shvaća da se njezin (njegov) život da se njezin (njegov) život nastavlja novim prilagodbama i nastavlja novim prilagodbama i različitim ciljevima.različitim ciljevima.

4

ŽALOVANJE KOD

RODITELJA I DJECE

5

Gubitak roditeljaGubitak roditelja Gubitak djetetaGubitak djeteta

Faza protestaFaza protesta. D. Diijete pokazuje jete pokazuje snažnu želju za umrlim snažnu želju za umrlim roditeljem.roditeljem.

Faza očaja. Faza očaja. Dijete doživljava Dijete doživljava beznadnost, povlačenje i apatiju.beznadnost, povlačenje i apatiju.

Faza odvajanja. Faza odvajanja. Dijete napušta Dijete napušta emocionalnu vezanost uz mrtvog emocionalnu vezanost uz mrtvog roditelja.roditelja.

Dijete može prenijeti potrebu za Dijete može prenijeti potrebu za roditeljem na jednu ili više roditeljem na jednu ili više odraslih osoba.odraslih osoba.

Može biti mnogo intenzivnije Može biti mnogo intenzivnije iskustvo nego kod smrti odrasle iskustvo nego kod smrti odrasle osobe.osobe.

Prevladavaju osjećaji krivnje i Prevladavaju osjećaji krivnje i bespomoćnosti.bespomoćnosti.

Stadij šoka, poricanja, srdžbe, Stadij šoka, poricanja, srdžbe, cjenkanja i prihvaćanja.cjenkanja i prihvaćanja.

Očitovanje tuge može trajati do Očitovanje tuge može trajati do kraja života.kraja života.

Do 50% brakova u kojima umre Do 50% brakova u kojima umre dijete završi rastavom.dijete završi rastavom.

6

SMRT I UMIRANJE

(REAKCIJE UMIRUĆIH BOLESNIKA)

7

Elisabeth KElisabeth Küübler-Rossbler-Ross

1. stadij1. stadij Šok i poricanjeŠok i poricanje.. Bolesnikova je prva reakcija šok, nakon Bolesnikova je prva reakcija šok, nakon kojega slijedi poricanje da nešto nije u redu. Neki bolesnici kojega slijedi poricanje da nešto nije u redu. Neki bolesnici nikada ne prijeđu ovaj stadij i mogu obilaziti liječnike dok nikada ne prijeđu ovaj stadij i mogu obilaziti liječnike dok ne naiđu na nekoga koji će poduprijeti njihovo stajalište.ne naiđu na nekoga koji će poduprijeti njihovo stajalište.

2. stadij2. stadij Srdžba. Srdžba. Bolesnici postraju frustrirani, razdražljivi i srditi Bolesnici postraju frustrirani, razdražljivi i srditi što su baš oni dobili tu bolest; pitaju: što su baš oni dobili tu bolest; pitaju: ““Zašto baš ja?Zašto baš ja?”” Bolesnike je u ovom stadiju teško voditi budući da je Bolesnike je u ovom stadiju teško voditi budući da je njihova srdžba pomaknuta na liječnike, bolničko osoblje i njihova srdžba pomaknuta na liječnike, bolničko osoblje i obitelj. Katkad je srdžba usmjereena na sebe same kroz obitelj. Katkad je srdžba usmjereena na sebe same kroz uvjerenje da se bolest dogodila kao kazna zbog nečeg uvjerenje da se bolest dogodila kao kazna zbog nečeg lošeg što su učinili.lošeg što su učinili.

3. stadij3. stadij Cjenjkanje. Cjenjkanje. Bolesnik se pokušava cjenkati s liječnicima, Bolesnik se pokušava cjenkati s liječnicima, prijateljima, pa čak i s Bogom, nudeći da će zauzvrat za prijateljima, pa čak i s Bogom, nudeći da će zauzvrat za izliječenje ispuniti neko obećanje, npr. izliječenje ispuniti neko obećanje, npr. ddati nešto u ati nešto u dobrotvorne svrhe, redovito ići u crkvu ...dobrotvorne svrhe, redovito ići u crkvu ...

8

4. stadij4. stadij Depresija. Depresija. Bolesnik pokazuje kliničke znakove depresije; Bolesnik pokazuje kliničke znakove depresije; povlačenje, psihomotoričku usporenost, smetnje povlačenje, psihomotoričku usporenost, smetnje spavanja, beznadnost i moguće suicidne ideje. Depresija spavanja, beznadnost i moguće suicidne ideje. Depresija može predstavljati reakciju na utjecaje bolesti na može predstavljati reakciju na utjecaje bolesti na bolesnikov život, npr. bolesnikov život, npr. ggubitak posla, ekonomske ubitak posla, ekonomske probleme, izolaciju od prijatelja i obitelji, ili može probleme, izolaciju od prijatelja i obitelji, ili može predstavljati reakciju na očekivanje stvarnog gubitka predstavljati reakciju na očekivanje stvarnog gubitka života, koji će nastupiti u veoma kratkom vremenu.života, koji će nastupiti u veoma kratkom vremenu.

5. stadij5. stadij Prihvaćanje. Prihvaćanje. Osoba shvaća da je smrt neminovna i Osoba shvaća da je smrt neminovna i prihvaća njezinu sveobuhvatnost.prihvaća njezinu sveobuhvatnost.

9

10

PSIHOLOŠKI MODELI

TRAUMATIZACIJE

11

Psihološka trauma, razarajući psihološke obrane, stvara iznenadan i intenzivan strah. Taj intruzivni fenomen straha može razoriti, odnOSNO dezintegrirati postojeću mentalnu organizaciju i funkciju.

Privremeno to može predstavljati prijetnju čak i preživljavanju jedne osobe.

12

Dugogodišnji psihološki razvoj i načini prilagodbe mogu biti u trenutku 'izbrisani', ostavljajući pojedinu osobu emocionalno izloženom i ustrašenom. Uobičajeni načini prilagodbe, kao što su sposobnost razmišljanja, metaboliziranjai komuniciranja iskustva - mogu biti blokirani

13

Traumatsko iskustvo razara unutarnje kognitivne reprezentacije, načine vjerovanja i stavove koji proizlaze iz ranijih iskustava, percepcije koje predstavljaju osnovu samog sebe i događanja u vlastitom svijetu. To najčešće znači da je svijet relativno predvidiv, uređen i siguran.

Takvo očekivanje osobne sigurnosti traumatsko iskustvo može ozbiljno uzdrmati.

14

Učinci psihološke traumatizacije su sljedeći:

Kognitivne i emocionalne funkcije se poremećuju, čime se onemogućuje proces OBRADE traumatskog iskustva. Sjećanje na to iskustvo i prateći afekti ostaju 'sirovi' ( nemetabolizirani ), a ranije iskustvo straha se stalno ponavlja.

15

Zbog toga traumatizirana osoba nastoji izbjeći misli o traumatskom iskustvu, ili se na nesvjesnoj razini odvija disocijacija (odvajanje) od sjećanja na to.

16

Međutim, sjećanja na traumatski događaj se vraćaju, prodiru u svijest u različitim vidovima (misli, slike, zvukovi, mirisi), zajedno s intenzivnim uzbuđenjem ili strahom.

17

Tako se uspostavlja ciklus:

izbjegavanje – intruzije – uzbuđenost

koji predstavlja osnovu posttraumatske stresne reakcije.

18

POremećaj u metaboliziranju (procesiranju ) traumatskih iskustava često prati reaktivacija residua ranijih nerazriješenih traumatskih iskustava, osobito ranih značajnih gubitaka, zlostavljanja, žalovanja.

19

Traumatska iskustva također prekidaju osjećajne povezanosti (attachments). Traumatizirana osoba se osjeća osamljenom, odijeljenom, čak i kad su obitelj i prijatelji ostali vjerni i bliski. Osjećaj udaljenosti, gubitak osjećaja ljubavi, zabrinutost i razdražljivost, mogu dovesti do udaljavanja okoline.

20

Psihička traumatizacija je interaktivni psihološki proces – TO JE subjektivni rezultat dinamičke interakcije traumatskog događaja S

, JEDNE STRANE TE specifičnih aspekata unutarnjih (psiholoških) i vanjskih (socijalnih) svjetova .S DRUGE STRANE

21

Na osobno iskustvo traumatskog događaja značajno utječu ranije osobine ličnosti: pozitivne (prilagodbeni resursi, snaga), negativne ( specifične vulnerabilnosti ), te socijalni i interpersonalni kontekst u kojem traumatizirani nastavlja živjeti i u kojem se rehabilitira.

22

«Ne možeš promijeniti prošlost, možeš samo zaliječiti ozljedu koja potječe iz prošlosti.»

23

NORMALNI ODGOVORI ORGANIZMA

NA SUOČAVANJE S GUBITKOM

24

TRAUMATSKI DOGAĐAJ

OPLAKIVANJEstrah, tuga, ljutnja, bijes

PORICANJEodbijanje, uskraćivanje, neprihvaćanje, potiskivanje sjećanja ili potpuno nesjećanje

PONOVNO VRAĆANJE TRAUMATSKIH DOGAĐAJA u mislima i osjećajima

25

PRORADASuočavanje s traumom (rana postaje ožiljak)

NORMALNO UKLJUČIVANJE U ŽIVOT- bez psihičkih posljedica

26

BOLESNI ODGOVORI ORGANIZMA NA

PSIHIČKU TRAUMU

27

ZATOMLJENJEpotiskivanje emocija

PANIKA ILI OBAMRLOST

BJEŽANJE U OVISNOST(alkohol, droga – kao načini rješavanja bolnih osjećaja)

28

PREPLAVLJIVANJEtraumatskim doživljajima i iskustvima – stalno ponovno proživljavanje traume uz nametanje traumatskih misli i osjećaja

PSIHOSOMATIKAzbog psihičke napetosti dolazi do tjelesnih promjena

KARAKTERNE PROMJENE (promjene )osobnosti

29

Sveukupno trajanje prorade traumatskog

događaja po navedenim fazama obično traje

od 6 mjeseci do 2 godine.

30

STRAH OD SMRTI

Neću moliti da budem očuvan od pogibelji, nego da je bez straha dočekam; ne želim izmoliti kraj bolova, već hrabrost kojom ću je pobijediti i neću tražiti saveznike na borilištu života, nego svoju vlastitu jakost, neću u brizi i strahu dozivati pomoć, nego strpljivo čekati dok ne budem oslobođen, daj da ne budem kukavica koji svoju milost vidi u uspjehu, ali daj da osjetim podršku Tvoje ruke – kada posustanem.

Tagore