SVE PSSE U NOVINAMA (... A PONETO I NE) KREIMIR MIAK TELEdisk, 2010.

SADRAJ UVOD 7 L poglavlje - NE SLUAJ TO GOVORE, SLUAJ TO ZAPRAVO ELE............... 16 2. po glavlje - NEVIDLJIVE REETKE, NAFTA U BOSNI I JO PO N ETO ............. 25 3. poglav lje - PROGRAM MOG KOMPJUTORA.................................................... ....... 35 4. poglavlje - OKREOV ZAKON OBRATNOSTI................................ .......................... 45 5. poglavlje - PROGRAMERI PROLOSTI................. ..................................................... 51 6. poglavlje - KAVA, CI GARETA I N O V IN E............................................................. ...... 69 7. poglavlje - ARENI SVIJET OKO M E N E ............................... ..................................... 76 8. poglavlje - GODINA SVINJSKE G RIPE.. .................................................................... 85 9. pogla vlje - SADANJI TRENUTAK - KAKO GA SE KRADE I KAKO GA SAUVATI...................... ................................................................................ ...................... 95 10. poglavlje - NO GUTAA VIJESTI........................ ................................................. 105 11. poglavlje - GLOBALNO Z ATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE........................................ ................................................................... 115 12. pogl avlje - VJERUJEM-NE VJERUJEM.................................................... ............... 131 13. poglavlje - SUSRETI S GM AZOVIM A....................... .............................................. 138 14. poglavlje - TKO JE ZARAEN? ................................................................................ ..150 15. poglavlje - TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAM A............... ... 156 16. poglavlje - ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE..................... ..........171 17. poglavlje - MISAO KAO STVAR................................... .............................................183 18. poglavlje - RAZGRADNJA BROD OGRADNJE..................................................... 198 19. poglavlje - UROTA SE NE DOGAA?... CRTICE SA SASTANAKA BILDERBERGERA........................ ................................................................................ ..... 208 20. poglavlje - POZADINA M O I........................................ ...........................................215 21. poglavlje - LANE PROMJENE..... ............................................................................227 22.poglavlje - ZAKONI EU ANTE PORTAS............................................ ...................... 238 23..poglavlje - KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO, K-COM I RUSE.......................250 24. poglavlje - VEERAS U VAEM GRADU SASTAV 3M - MED IJI, MMF, MANIPULACIJA.......................................................... ...................................................... 256 25. poglavlje - CHEMT RAILOVI IZNAD NAIH GLAVA.........................................272 26. poglavlj e - NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANICA, EKONOMSKE KRIZE.................... ................................................................................ .... 293 27. poglavlje - MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVA I JO PO N ETO ... ................................................................................ .............................. 312 28. poglavlje - NEMOJTE SJESTI JER UVIJEK IMA JO V IJESTI...........................327

UVOD Malo ljudi se nee sloiti s tvrdnjama da je ivot sve tei i neizvjesniji, hrana sve ne kvalitetnija, svijet sve nesigurniji, centralizacija globalne vlasti i kontrole u porastu. Pitanje oko ijeg se odgovora nee svi sloiti jest je li takav trend dogaaj a posljedica neke namjere ili tek nekog unutranjeg, sustavu pri roenog mehanizma. M oja razmiljanja ve se nekoliko godina kreu u smjeru ove prve mogu nosti. Gorivo za ta kva razmiljanja predstavlja barem desetak tisua stranica knjiga koje se bave razni m temama, pa tekstova poput onih iz asopisa Nexus, pa informativnih i zanimljivih razgovora i dijeljenja miljenja tijekom drue nja s ljudima koji imaju slian pogled na stvari ili smo ga ak zajedno stvarali tijekom viegodinjeg druenja. Dakle, priam o nekom dugoronom totalitaristikom planu za stjecanje apsolutne kontrole nad resursi ma i ljudima ovog planeta, nad njihovim ivoti ma i financijama, kao i nad njihovim mislima i uvjerenjima. Jer totalitarizam upravo to i jest, sustav u kojem se (p omou programiranja i straha) potpuno vlada ljudskim ivotima i, po mogunosti, ljudsk im mislima. Svaki totalitaristiki sustav tijekom povijesti bio je takav. Ili se b arem trudio biti. Misao da se upravo neto takvo zbiva sada, i to na globalnoj raz ini, a da mi to i ne primjeujemo, zvui fantastino, prefantastino tovie. Ali postoje po daci d aje upravo tako. Neete ih spaziti ako ste tek prosjeno informirani iz novin a ili s televizije, pa ak niti ako ste obrazovaniji od prosjeka ukoliko ono naueno nikad niste propitkivali iz samog korijena koji se, kao i svaki, nalazi pod zem ljom i nevidljiv je, ali ipak hrani cijelo stablo. Taj plan nadilazi dnevnu poli tiku, pa i mjesenu i godinju. Iz te je per spektive poprilino nevidljiv, kako je i z amiljeno da bude. Njegove dvije glav ne taktike odlino je saeo David Icke. Prva je pr oblem-reakcija-rjeenje. Stvori neki problem, kako bi uslijedila reakcija ljudi da se neto mora uiniti po tom pitanju, i onda, na njihov zahtjev, uvedi rjeenje koje v e otprije eka u ladici, a koje ti daje veu mo, zbog ega ga nitko ne bi prihvatio u no rmalnim okolnostima. Druga taktika je metoda malih koraka. Ako eli stii od toke 7

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir

A do toke B, zadri to za sebe i neprekidno radi siune korake u tom smjeru. Svaki od tih malih koraka podri nekim objanjenjem koje zvui logino i kao da je usmjereno na d obrobit ljudi. I tako stvori povijest po svom ukusu. Kombinacija tih dviju takti ka vrlo je mona. Kako bih mogao sam provjeriti te tvrdnje, neovisno o podacima ko ji su mi dotad predoeni? Nisam tajni agent pa da se uljam do sefova s tajnim do kum entima, prelijen sam i s previe svakodnevnih obaveza da bih se bacio na viemjeseni terenski rad kako bih razotkrio neku pojedinu temu, a osim toga, da bih potvrdio ove teze bilo bi potrebno razotkriti desetke tema i pronai im meusobne veze. I jo, osim toga, razni su autori to ve napravili. Neki su se bavili samo jednim podruje m, a neki su povezivali vie podruja u novu sliku. Svima njima zbog toga sam vrlo z ahvalan. Pa sam odluio okrenuti se neemu to mi je esto pri ruci i to ne zahtijeva nik akav dodatni napor. Novinama. Nemojte misliti da sam postao redoviti itatelj koji opsesivno trai neto to je zamislio da e nai. Uope ne. Novine zapravo uope ne itam, a m a nje kupujem. No, svakih par dana, a ponekad bi proao i cijeli tjedan ili vie, l istao bih novine u kafiima uz kavu. Zapravo, isprva ih nisam uzimao u ruke s neko m posebnom namjerom. Ali sam, i ne hotei, neke vijesti odjednom po eo gledati drugi m oima. Sad sam u njima uoavao pozadinu dogaaja i to se njima eli, spin koji su mnoge vijesti sadravale ukazivao mi se kristalnom bistrinom, a ono to je u njima bilo n eizreeno, to bi bacilo potpuno drugo svjetlo, zvonilo je glasnije od onoga to je bi lo reeno. Potom bih izvadio svoj vicarski no i kriomice od konobara u dva poteza iz rezao tekst koji mi je pri vukao panju. Koliko je samo izrezanih novina ostalo iza mene u kafiima! Ovu knjigu moete shvatiti i kao mentalni eksperiment. Vie od svega bih volio da zaista sve zakljueno predstavlja moju utvaru. Uostalom, mnogi koji i taju ove retke ve e nakon prvih odlomaka uvoda zakljuiti da je to ba tako, da je rij e samo o jo jednoj paranoinoj teoriji urote. Neka i jest. Ali ipak postoji mogunost da su svi ti podaci i posljedini zakljuci toni. Sve ovisi o tome koliko si dopustit e duboko ui u materiju. U tom sluaju, stvar postaje preozbiljna da bismo je odbaci li bez razma tranja, samo zato jer se nekome ini glupa. Samo zato jer netko neinfo rmiran tako misli, netko tko govori napamet ili s pozicije autoriteta ili na tem elju unaprijed stvorenih zakljuaka i predrasuda, a ne na temelju upuenosti. Takve misli doista ne vrijede nita. Takoer, ako je

U V O D pria tona, onda se ista grupacija potrudila zamaskirati svoje korake i nap ra vili da plan ne bude vidljiv na prvi pogled. Smatrani da bi svaki ovjek trebao biti upoznat sa svim tim informacijama I sam razmotriti to sve to znai. Ili neka s e o toj temi povede javna rasprava (io je samo hipotetski prijedlog, u ovom svije tu dirigiranih medija i progra miranih ili unovaenih ljudi) i tako doe do zakljuka. Ako se sve te teorije o uroti pokau netonima, bit u prvi koji e ih zgu vali i s veselj em utnuti u najblii kontejner. Uostalom, malo drugaijeg razmiljanja o svijetu svakak o ne moe nakoditi. Slo se tie knjiga koje otkrivaju globalnu urotu, u svojoj glavi sam ih podi jelio na dvije vrste. U prvu sam stavio one koje se obino nazivaju teor ijama urote , mada je to bez veze, to su jednostavno knjige koje iznose pozadinu nekili dogaaja, ukazujui na skrivenu ruku svjetske elite koja je upravljala dogad. ijima. Spomenuo bih autora i istraivaa Williama Sngdahla koji je u tri knji ge obra dio tri poluge moi globalne elite - naftu, GMO i novac. To su knjige Stoljee rata, Sjeme Unitenja i Bogovi novca. Daniel Estulin bavio se skupinom 0 kojoj je napis ao knjigu pod naslovom Istinita pria o Drubi Bilderberg. Vrlo kvalitetan autor je i Jim Marrs koji je napisao kod nas neobjavljene knjige Rule by Sccrecy i The Ri se ofthe Fourth Reich. Meu ove knjige spada i po pitanju mnogih detalja vrlo info rmativna knjiga Nevidljiva ruka Ralpha Eppersona. ( kl svih tih autora najdalje u istraivanju, a to znai najblie istini, po mojoj je procjeni stigao David Icke, iji h je pet odlinih knjiga do sada objavljeno kod mis. Njega je istraivanje; odvelo i dalje od granica koje neki od spomenutih autora nisu mogli prijei pa tako niti s uvislo odgovoriti na neka pitanja, sve do pitanja to je prava priroda stvarnosti, u emu se, po svemu sudei, krije klju 1jesenja kako stati uroti na kraj. Icke je pr edstavio gotovo zastraujuu gomilu podataka koji se pred il.Iijem povezuju sami od seb e, a nije ga bilo strah uhvatiti se ukotac ak i i onim naizgled fantastinim. Sjeam s e kad je jedan ovjek, koji se smatra vrlo racionalnim i inteligentnim, na preporu ku poeo itali jednu Ickeovu knjigu i odustao u trenutku kad je proitao da je ovaj, dokazujui neke svoje navode* napisao da je George Bush direktni potomak krvolonog vladara Vlada Tepea I >rakule. U tom trenutku taj je ovjek odustao od daljnjeg itan ja* zgroen nevjerojatnou tog podatka. Icke je za njega potpuna budala. No, nekom ig rom sudbine, samo tjedan dana nakon njegova odustajanja, neki su nai portali pren ijeli vijest-zanimljivost iz New York Timesa koja je govorila da je Bush... poto mak Vlada Tepea Drakule! Koliko god to nevjerojatno zvualo. Poda9

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I nr) Krellmlr MI5,ik tak je pribavljen iz slubene institucije koja se bavi genealokim istraivanjima amer ikih predsjednika. Ne treba rei da to svejedno nije vratilo kredibilitet Davida Ic kea u oima onog nesuenog itatelja, no to zaista nije ni vano. Isti na jest koja jest, bez obzira to bilo tko, ukljuujui i mene, vjerovao. Ovu knjigu sam napisao najvie i nspiriran upravo knjigama Davida Ickea, kao i njegovim kolumnama u asopisu Nexus. U kojem sam, usput reeno, itao i odline tekstove brojnih autora o raznim temama, o d mikroipiranja, nadzornih kamera i Codexa Alimentariusa do tekstova o manipulaci jama farmaceutske ili vojne industrije koje su bacale dodatno svjetlo na mehaniz me urote. U drugu vrstu knjiga stavio sam one koje su detaljno razotkrile neki o dre eni segment, ponekad bez razmiljanja o irem kontekstu ili bez traganja za vrhom piramide. Te knjige u opem se poimanju ne svrstavaju u anr teorije urote. O manipula cijama GMO-om nezaobilaznu je, vrlo detaljnu i informa tivnu knjigu napisao JefF Smith pod naslovom Sjeme obmane, a isto su uinili i dr. sc. Marijan Jot i Thomas S . Cox u knjizi Intelektualni izazov tehnologije samounitenja. Pod naslovom Velika obmana - tajna povijest Europske unije britanski su novinari Christopher Booker i Richard North napisali zapanjujue detaljan prikaz svih koraka koji su doveli d o stvaranja Europske unije i rasvi jetlili uloge nekih ljude za koje jedva da ste i uli, a koji su otpoetka m anipu lirali tim procesom s namjerom da bez znanja i d ozvole ljudi navedu drave da se odreknu suvereniteta u korist neizabrane europske birokratske diktature. U knjizi Lijekovi ili pria o obmani zagrebaka je lijenica L idija Gajski dala neoboriv prikaz lai i manipulacija farmaceutske industrije veza nih uz stati stike, podmiivanje lijenika, instrumentaliziranje udruga pacijenata, r ekla miranje lijekova i stvaranje novih bolesti mijenjanjem kriterija i parametara toga to je zdravlje. Richard S. Hoagland i Mike Barra pokazali su pravo lice amer ike svemirske agencije, njenu obrambenu (a ne civilnu, kako se obi no smatra, mada njen statut tvrdi drugaije) prirodu, nain kako je nastala, kako je ustrojena, koje grupacije njome vladaju i njenu ulogu u zatakavanju m nogih otkria u knjizi Tajna misija - skrivena povijest NASA-e. Profesor Jeffrey Grupp napisao je odlinu knji gu Korporatizam - tajna vlada Novog svjetskog poretka u kojoj govori da e doi tren utak kad emo se svi morati ispriati istraivaima urote to ih se toliko dugo ismijavalo , a istaknuo je i istraivanje Davida Ickea. Sve se ove knjige (kao i one iz brojn ih drugih podruja, koje nisam ovdje spomenuo) i istraivanja, napravljena neovisno jedna od drugih, preklapaju i potvruju. U mojoj svijesti sve te knjige su tek jed na velika knjiga. 10

IJVOl)

Nakon to sam se za ovu knjigu Inspirirao novinama, mogu savjetovati sljedee: nemoj te ih itati, ako ne moete iz njih iitavati to se doista zbiva i to od nas ele ti rekla ni bilteni zvani dnevni tisak. Samo ete se dezinfor mirati i ivcirati, a one e vam z arobiti misli i uvui vas tamo gdje uope ne >.01116 biti. Do tonijih zakljuaka moda ete doi intuicijom; jasnija slika neke situacije ukazat e vam se ispred oiju pogledom izdaleka, a ne izbliza. Zapravo je ironija sudbine to sam napisao knjigu na temel ju novina (i vijesti generalno). Jo sam u srednjoj koli bio vlasnik slave sumnjive kvalitete, glasovit po tome to nisam itao novine, nisam gledao Dnevnik, nisam slua o vijesti na radiju (uglavnom sam sluao ploe) pa nisam imao pojma ni o emu to se zbi va. Sjeam se neke grozne nesree u nekom rudniku, jo tamo krajem osamdesetih, o kojo j su tog dana ba svi priali u autobusu do kole. Rije je liila o tragediji i ba svi su suosjeali i bili upueni. Osim mene. Ja nisam ni uo za to, a bio bih izvrgnut i pun o veem ruglu da moji prijatelji nisu ve bili naueni na stupanj moje medijske loboto mije. I kasnije sam, i za vrijeme faksa i poslije, nebrojeno puta ispao vrlo neu k kad su se spominjala imena pozna tih politiara, sportaa, manifestacija, politike, uope bilo kakvih dogaaja o kojima je informiran ovjek koji slua radio u autu ili sa mo prelista novine ili jednim uhom uje dnevnik iz druge sobe. Moj je ponor bio ta ko dubok da mi je, tamo negdje sredinom devedesetih, urednica na radiju na kojem sam radio zapovjedila da svaki dan izvolim proitati novine, a ne da sramotim str uku. Pa sam ih poeo itati, i bilo je zabavno. Kad novine ita svaki dan, po staje nape to; kao da eka novi nastavak nekog krimia. Ue u priu, poisto vjeuje se s likovima i va u fabulu. Sad kad razmiljam, shvaam da se dogaa i sljedee: pone ivjeti tue misli uacije. To znam jer se sjeam onog vremena kad nisam imao pojma to se zbiva po novi nama, niti sam ika da osjetio ikakve posljedice toga u svom svakodnevnom ivotu, im ajui neke svoje prioritete i interese. A ovako, kad sam se svaki dan izlagao vije stima, one su na mene poele imati emocionalni uinak. Novinski naslovi bi me razlju tili, razveselili, rastu ili... najee bi me ipak ispunili nekim strahom ili nemonom lj utnjom, a bez ikakvog stvarnog razloga. A od svega toga nieg korisnog za mene. Ak o se i zbivalo ita vrijedno ikakvog pamenja, zbivalo bi se i bez mojeg ivciranja zb og toga. O onom nebitnom da i ne priam. Par godina kasnije vratio sam se u prvobi tno stanje amebe i prestao pratiti vijesti. I opet mi se nita nije dogodilo. Pone kad sam imao priliku uvidjeti oi glednu besmislenost uvuenosti u vijesti, kad bih u prolazu uo umirovljenike 11

SVE PlSE U NOVINAMA poneito I ne) Kre.lmli Mllsk

na ulici kako raspravljaju o tezama koje mi nikako nisu zvuale njihove, ve je bilo lako prepoznati otisak glavne novinske teze toga dana. Naravno, sve informacije koje su imali nisu nadilazile ono to je pisalo u vijestima, pa tako niti zakljuci nisu bili drugaiji od onih koje su mediji plasirali. A zakljuci bi trebali biti d rugaiji. Ali, onda ste ve na opasnom terenu, neusklaeni s okolinom. Primjerice, pri je nekog vrem ena neki mi je prijatelj proslijedio kritiku nekog ovjeka na to to s am u par emisija dao prostora Da vidu Ickeu, bolesnom ovjeku koji vidi gmazolike iz vanzemaljce. Ne znam otkud m u to da je bolestan, jer Ickea sam sreo par puta i in io mi se potpuno norm alan i vrlo pristojan ovjek. Ne znam ni otkud m u to da Ick e vidi gm a zolike izvanzemaljce, jer on nikada nije rekao da ih je vidio. No, vie d esetaka ljudi, neovisno jedni o drugima, opisivali su m u udnu pojavu da se neki o vjek pred njihovim oima preobrazio u gmaza i natrag u ovjeka, a Icke je prenio te prie i zakljuio da tu neeg m ora biti, otkuda inae svim tim ljudima ba to iskustvo (u ono vrijeme kad jo nitko nije ni uo ni spominjao gmazove). Pa je njihove tragove pronaao i u prolosti, i u predajama afrikih amana itd. No, korisno je dati prostora Ickeu i drugim istraivaima urote. U prote klih par godina po novinama sam pratio to su o nekoj temi, recimo, global nom zatopljenju, pisale novine, a to Icke i drugi. Razvoj dogaaja pokazao je da je taj bolestan ovjek, a i drugi bolesni ljudi, sve tono rekao, a da su novine i drugi mediji sustavno i strastveno prenosili njim a serv irane neistine. Pa sam onda itao to je taj bolesni ovjek pisao o lanoj epidemiji gripe , a itao sam i to se izjavljivalo po novinama. Pa se opet pokazalo da je on govori o istinu, a one ne. I tako dalje, i tako dalje. Novinama je obino trebalo par god ina da se tu i tamo pojavi neka vijest koja je govorila istinu, ali obino u vrije me kad to vie i nije bilo vano. U isto vrijeme, esto sam u novinama viao kako se net ko, suoen s nezgodnim pitanjim a o nekoj temi, izvlai da je to teorija urote. Razmilj ao sam i o tom pojmu, zapravo besmislenoj etiketi, pa sam i sam smislio jedna po jam, da bih stvari stavio na svoje mjesto. Taj pojam je: teorija spontanog razvo ja dogaaja. Jer pozicija s koje se odbacuje teorija urote (pritom mislim na tono o dre enu urotu jedne globalne elite koja za cilj im a uvoenje svjetske jednostra nake drave, svjetske vlade, svjetske vojske, svjetske sredinje banke i elektro nikog novc a te mikroipiranje stanovnitva) isto je samo teorija, temeljena na odreenim interpr etacijama jednog dijela podataka. Ta teorija (spontanog razvoja dogaaja) tvrdi da se stvari zbivaju kaotino i spontano, zbog neke svo 12

IJVO I

je unutarnje logike te da nisu manipulirane, a pogotovo ne s tako dramatinim kraj njim ciljem. Ta druga teorija, teorija spontanog razvoja dogaaja, stalno se pravi da predstavlja realan i razum an prikaz stvari, dok teoriju urote otpisuje kao tek psiholoki fenomen. S obzirom daje veina nas neinform irana o veini stvari, najee k ao norm alno ili istinito uzimam o ono to je dio opeg zna nja, zapravo, ono to (naizg ) predstavlja koncenzus. U stvarnosti koncenzu sa nikad nema, ali se stvari preds tavljaju kao da on postoji oko puno pitanja. I zato svi znaju isto, i zato svi m isle isto i zato istina o m nogim stvarima dobiva ig teorije urote. Opeprihvaeni pogl ed na povijest i dogaaje oko nas, kao i prirodu svijeta u kojem ivimo, isto je sam o teorija. O n nije stvarnost, ve samo neija stvarnost, moda i nam etnuta stvarnost - koja ne predstavlja pra vo stanje stvari, ve samo predstavljeno stanje stvari. Za one koji nisu upoznati sa sadrajem teze o uroti, evo ukratko opisa na temelju istraivanja Davida Ickea koja su trajala vie od dvadeset godina, jer je on dao naj cjelovitiju priu koja zapravo sadri sve ostale. Postoji mrea obitelji, krvnih loza, koje tisuljeima manipuliraju svijetom kroz m reu tajnih drutava, a cilj im je uvest i totalitarnu diktaturu. Ima ih vrlo malo pa to ine tajno. Oni uvijek stoje iza s vih strana u sukobima i politici, kojima m anipuli raju da bi stigli do svog cilj a. Prije su njihovi predstavnici bili kraljevi raznih monarhija, ali kad su se l judi poeli buniti protiv tih vidljivih diktatura stvorili su demokraciju kako ljudi vie ne bi bili oigledno svjesni diktature. Danas ta mrea obitelji stoje iza demokra tski izabranih vlasti, zahvaljujui raznim drutvima i organizacijama kao to su Vijee z a vanjske odnose, D ruba Biltlerberg, Trilateralna komisija, Malteki vitezovi, Rim ski klub, ali i UN, WHO, NATO... popis ide unedogled. Veliki dogaaji koji su bili prekretnice, kao i mnoge velike ideje tijekom povijesti, bili su aranirani iz po zadine. No, ini se da urota ima i svoj metafiziku stranu (ako gledamo iz perspekti ve dananjeg redukcionistikog i mehanicistikog pogleda na svijet). Prema Ickeu, ini s e da su neki od svjetskih m anipulatora krianci s odreenim gmazovima koji se hrane ljudskim emocijama, poglavito strahom. Iza zemaljske piram ide moi stoje gmazovs ki entiteti iz neke druge dimenzije (potpuno freaky, zar ne? Bar na temelju onog to smo o svijetu nauili kroz obrazovanje i na temelju toga kako mainstream suvrem ene znanstvene misli interpretira svijet), a s naim svijetom i ljudsko-gmazovskim hibridim a povezuju se kroz razne sotonistike rituale i rtvovanja. To je, dakle, ta urota na kojoj se radi ve vrlo dugo, vje rojatno i tisuljeima, a posebno intenziv no u ovo dananje vrijeme, kad bi njihov veliki projekt trebao stii do kraja. 13

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Mlnk

Radi slikovitosti, evo citata biveg CIA-inog operativca Victora Marchettija koji je i sam iskusio ono to Icke naziva svjetski sotonistiki kult, kojega su, prema Ic keu, stvorili gmazovski krianci i njihovi gospodari s drugih dimen zija, a koji dj eluje kroz meusobno povezana tajna drutva i skupine koje su aktivne u svakoj zemlj i, a odgovorne su samo jednom zapovjednom sreditu. Prema Ickeu, na taj nain koordi niraju djelovanja izmeu raznih drava, rasa, religija, politikih stranaka i korporac ija. Marchetti je i sam sve to iskusio i dio toga iznio na vidjelo u svojoj knji zi objavljenoj 1973. godine pod naslovom CIA i kult obavjetajne agencije te napis ao ovo: ,,U naem dananjem svijetu postoji jedan moan i opasan kult. Taj kult podupi ru i tite najvii dravni dunosnici u svijetu. Njegovo se lanstvo sastoji od osoba iz c entara moi u strukturama vlasti, industriji, trgovini, financijama i radnitvu. On manipulira pojedincima u vanim sferama javnog utjecaja, ukljuujui intelektualni svi jet i masovne medije. Taj tajni kult svjetsko je bratstvo politike aristokracije i ja je svrha ostvarivanje politikih namjera nepoznatih osoba ili organizacija. Dje luje nezakonito, u tajnosti. Dosad ste ve shvatili, ovu sam knjigu pisao kao razgo vor s onima koji su ve upoznati s podacima, principima i tezama o postojanju spom enute global ne urote. U njoj sam predstavio vlastito uoavanje programiranja stvar nosti i koraka urote u novinama i generalno kroz vijesti, ali ne samo to, ve i sv oja razmiljanja, dogaaje i susrete koji su mi se za to vrijeme dogodili, na temelj u kojih sam zakljuio da je klju igre sustavno programiranje umova. Mislite da je t eko programirati umove ljudi? Ne ba toliko. Dapae, jednom kad se stroj zahukta, stv ari idu same od sebe. Mediji u tome igraju jednu od kljunih uloga. Putovanje kroz vijesti okosnica je, kima knjige, od koje se ivci granaju na razne strane. Moemo r ei da knjiga predstavlja moje osobno putovanje kroz temu urote. No, pretpostavlja m da moe imati smisla i onima koji prvi put uju za sve to, jer se u najveoj mjeri b avi stvarima koje svakodnevno vi dimo oko sebe, tu u Hrvatskoj, a ne u Americi il i Velikoj Britaniji ili Aziji, i koje se tiu naeg svakodnevnog ivota. Uostalom, i E uropska unija nam je sve blia, a i mnogi segmenti drutva ve direktno ili indirektno poinju osjeati utjecaj uvoenja pravne steevine EU. Prije sam rekao da sam poeo testir ti tu fantastinu priu o uroti i pro matrajui svijet oko sebe vidjeti zbiva li se doi sta. Sto sam ustanovio? Odgovor nasluujete. Da je bio negativan, to bih vam javio SMS-om sadraja ali clear. Ovako, svoje sam dojmove nabacao u ovoj knjizi. Ona pred stavlja tek djeli djelia sla14

UVOD

galice, veim dijelom ba onaj koji se tie nas u I Irvatskoj, ali sam se potrudio Ipa k biti to informativniji na ovo malo stranica. Jer, kao to pokazuje debljina Ukeov ih knjiga, slaganje cjelovite slike o uroti ba je poput slaganja puzzlea. Na svak om djeliu slagalice nalazi se nacrtano neto to jasno vidite. Ali u isto vrijeme sva ki djeli puzzlea izrezan je tako da prua pipke u raznim smjerovi ma, pipke za koje postoje tono odreeni djeli slagalice u koji savreno lijeu. Moete rei da djelii slagal i sami predstavljaju sliice, jer najednom djelii u je oko, na drugom se jasno vi di noga, na treoj se bez svake sumnje nalazi oblak, a etvrta prikazuje kameni na tlu . Ali iz svakog pojedinanog djelia iu- moete saznati nita o cijeloj slici. Tek kad i h sve ili bar vei dio spojite, poict ete nasluivati to ona prikazuje. A tih slagalic a ima jaaako p uno... Ja sam neke od njih potraio u novinama. Novine su zapravo o dlian izvor Informacija Sve pie u njima, kad stavite prave naoale. 15

1, poglavlje NE SLUAJ TO GOVORE, SLUAJ TO ZAPRAVO ELE Za razliku od onog to bi se na prvi pogled mislilo, novine su odlian izvor pouzdani h izvjetaja koracima iluminatske urote. No, kao to znanstvenici fl d o b ri znaju, podaci sami za.sebe ne znale nita. Smisao dobivaju tek kad ih.se povee s drugim p odacima i stavi u odreeni kontekst. Tada postaju dio slike, I Zato je i bilo toli ko sluajeva u povijesti znanosti kad su toni podaci odbaci- ] vani jer se nisu ukl apali u sliku. Netko mi je rekao da je Noam Chomsky jednom rekao da ovjek ne treS ba nigdje drugdje traiti, da sve pie u novinama, samo treba znati proitati, a Mod a je rije i o tome da ovjek opali; ono to trai!. Kako god bilt>#un fiv iia- ma jaad njih godina doista vidim prikaz djelovanja svjetske I-llite da centralizira svje tsku vlast, vojsku i novac te mikroipira ljude. Podaci Su tamo, ali slika koju M drugi vide i koja se promovira kroz medije je drukija. Zato Elita i ne mora 1 skr ivati svoje korake, jer su f t l svima prodali puno veu, temeljnu la koja 1 je nam etnula lanu iru sliku u ko|j se ne vidi pravi sEfi| log m ncitaa koraka I prema sv jetskoj diktaturi. toga sve te podatke ljudi (ukljuujui 1 i|ruiSt}jak8 1 na raznim podrujima^ jednostavno vide u drugaijem svjetlu. No, kad sam 1 primijenio naoale kr oz koje sam ih gledao, novine su i za mene p o s tA ia - 9 formativne. Tko vam k au da novine lau - ne vjerujte mu. Pitanje je: o emu 1 zapravo govore? I kakvu prop agandu ire? I koliko uspjeno? Kad je 2008 iznenada buknula svjetska kriza katastrof inih uinaka za J mnoge amerike graane, kod nas se o njoj pisalo, i pisalo, i pisalo: evo je za 1 koji tjedan ili mjesec i kod nas, svijet je danas globalno selo, sv e je povezano, i ako netko prdne u Japanu, smrdit I# i nam a... Ali, kako je vri jeme prolazilo, 1 Svi su Se pogledavali i otkrivali da se kod nas, usprkos prije teim najavama po 1 | 16

1. poglavlje NI slup aj STO GOVORE, StUSAJ STO ZAPRAVO 71U medijima, zapravo nita posebno nije dogodilo. Bila je potrebna lokalna katasl rof a da bi nas uzdrmala. I zbila se, kad je premijer dao ostavku u nerazjanje nim oko lnostima. Sad su se svi uasnuli i ukoili. Sad je nastala kriza i kod nas. Ali nako n nekoliko mjeseci opet su se svi naviknuli (na ovim prostorima krize su folklor ; uvijek je bila kriza, sjeate se?) i prestali ak i to doivljavati toliko dramatino. Tada su jedne od glavnih novina posvetile nekoliko udar nih stranica zakljucima j edne od glavnih iluminatskih ekspozitura - Svjetske banke. Propast ete!, glasio je naslov koji je citirao Svjetsku banku. Slijedilo je nekoliko stranica uvjeravanj a kako smo neuinkoviti, skupi, lijeni, kako treba ukrotiti socijalnu dravu, smanji ti sva mogua davanja za socijalu, zdravstvo, umirovljenike, socijalne sluajeve, je r oni se svi, eto, kupaju u lovi a nita ne rade. Tim vijestima nekoliko dana rani je prethodile su analize o poreznoj preoptereenosti radne populacije Hrvatske. Ne ka je agencija, uzevi kao pola? zinu toku sto tisua neega na godinu, izraunala da pore zni obveznici 55 posto zarade daju u doprinose i poreze. Tome nasuprot stajao je izraun koji je napravila vlada, izjavivi da vrlo malo ljudi toliko zarauje i uzela kao polazl&ttu toku prosjenu plau. Oni su Izraunali daje porezno optereenje - 15 pos to! Vjerujem da su obje ove brojke u isto vrijeme i pogrene i tone. Svaka je tona z a svoju polazinu toku, ali niti jedna ne daje istinitu sliku. Takva vam je statist ika, obino daje sliku koju naruitelj eli postii. Istina je, kao i obino, /.natno sloj evitija. Imam i ja kalkulator, a moje vlastito iskustvo govori da na poreze i do prinose godinje dajem neto malo vie od 30 posto prihoda. To spominjem zbog sljedeeg razloga. Usprkos tome to se pojavilo neko liko izrauna, uz tekst o Svjetskoj banci nekoliko dana kasnije citiran je samo ovaj koji je spominjao 55 posto nameta. S procjenama o skupoi rada i potrebi tla se oslabe sindikati i olabave zakoni o zati ti radnika, naravno, sloili su se Sefovi nekoliko korporacija (ije su izjave dopun javale glavni tekst). to je i /.a oekivati, ali nije za oekivati da e oni razmiljati u smjeru dobrobiti za stanovnike drave ve u smjeru vlastitih pozicija i profita za koji odgovaraju svojim vlasnicima. No, kad se ne bi pratilo tko je onaj koji net o pria i koji je njegov interes, zbog mnotva sliica, izjava i imena, cjelokupna nov inska re portaa na prvi je pogled odavala dojam da se svi slau oko rjeenja problema . U istom paketu bombardiranja krizom na Radiju 101 sluao sam prilog o situaciji ok o brodogradilita. Cilj je tu djelatnost - iz koje izlaze vrhunski svjet ski proizv odi i koja funkcionira na temelju viedesetljetnog iskustva i struno sti i koja ima narudbi za nekoliko godina unaprijed - privatiziratf na temelju slike koja se stv ara. No, jedan profesor s fakulteta u Splitu jedini je u tom vrlo 17

SVE PlSE U N OVINAM A (..1 ponetto I n) KtcSImii MUk

korektno napravljenom prilogu rekao neto to je odstupalo od duha svega drugog. Uje dno, on je bio i jedini intervjuirani strunjak pa mi se ini da jedna njegova rije v rijedi vie nego sve ostalo to je reeno. Osim to je spomenuo da brodogradnja predstav lja 12 posto ukupnog hrvatskog izvoza, rekao je i da mu nije jasno to se dogaa te da su oito u pitanju neki drugi interesi koji ne idu na dobrobit RH i domae proizv odnje jer narudbi ima za nekoliko godina te d aje dugorono rije o vrlo profitabilno j grani. Koliko sam shvatio, on tu ne bi nita privatizirao nego bi pustio ljude d a rade svoj posao kojeg tako dobro rade. Ali pretpostavljam da brodogradilitima u Junoj Koreji, iji vlasnici su iz Europske unije, ne treba konkurencija. Pretposta vljam i to da e se nakon privatizacije pokazati jedna druga slika brodogradnje. P ratei novine potkraj 2008. i poetkom 2009., upala m ije u oi sinkroni zacija uvodnih koraka u privatizacije javnih poduzea (jo se rije ne izvikuje preglasno, osim u ne kim sluajevima). Poelo je udarniki, sa stravinom elje znikom nesreom koja se dogodila ljeto 2009. (Tko zna, na temelju mnogih primjera iz drugih zemalja u proteklim d esetljeima, kad su lani teroristiki napadi, ruenja putnikih aviona i druge nesree bil vod u politike akcije irih razmjera iza kojih je stajala ilumnatska agenda, moda e s e jednog dana pokazati da i ovoj nesrei treba priiti navodnike). Kakogod bilo, odm ah na kon nesree poelo se uzdu i poprijeko secirati Hrvatske eljeznice. Prljavi ve i t ehnoloka zastarjelost u gomilama su se poeli izbacivati u novine. Paralelno s time (a ve malo i prije toga) krenulo je i viemjeseno seciranje HEP-a (koje je koju god inu kasnije zavrilo s hapenjem elnika zbog malverzacija). No, u isto vrijeme s HZ-o m i HEP-om, odjednom je na naslovnici novina osvanuo i naslov Hrvatske ume idu u p rivatizaciju. Naizgled nita dramatino, ali ne bojte se, ipak je to stara prokuana me toda malih koraka. Tko bi pristao na privatizaciju uma da mu odmah kae kakav e biti ishod? Onda je uz spome nute afere isplivala i nova, u dravnoj tvrtki Podravka. Br odogradilita su ve prije bila na repertoaru, tu nije trebalo nita dodatno zakuhavat i. U svim tim previranjima oko HEP-a nijednom se nije spomenula priva tizacija te dravne kompanije. Ali je zato ubrzo u novinama osvanuo naslov po prilici ovakav: HEP se nee privatizirati. Otkud sad to, pa nitko dosad nije ni spominjao da hoe, ne bi li bilo logino da netko prvo kae da e se HEP privatizirati, pa da tek poslije n etko to demantira? Svako znanje moe posluiti, pa sam se sjetio filma u kojem amerik a vla da eli skrenuti panju s nekog svog prljavog vea tako to e stvoriti neki mali, la i skandal. Ne sjeam se tono o emu se radilo, ali sam jo tada zapamtio 18

1. poglavlje Nt SLUAJ STOGOVORr, SLUSAJ STO ZAPRAVO 281 [ princip. Dakle, recimo da je za taj lani skandal izabran neki avion. Glasnogo vorn ik Vlade koja eli neto prikriti doe na press-konferenciju i kao iz vedrog neba kae: V lada tvrdi da je s avionom PTF-45 sve u najboljem redu. Narav nu, to je bila tona i nformacija, s tim avionom je zaista sve bilo u redu, ali na kon to je on to rekao, tako iz istog mira, bura je pokrenuta, svi su posumnjali ilii vlada krije neto ba o tom avionu i usmjerili su silan napor da otkriju to. t l/.du i poprijeko su sumn jiili vladu da im lae po pitanju tog aviona. Tako |e prava stvar ostala u sjeni, d a bi se na kraju zakljuilo da je s tim avionom iloIsta sve redu. Iz nekog razloga , ovaj naslov, HEP se nee privatizirati, podsjetio me tiii laj film. Uostalom, neka ideja se moe iznijeti na trite i u svojoj negaciji, dobro je poznat uinak da je i n egativan publicitet ipak publicitet. Osim toga, toliko esto ujem ljude oko sebe ka ko, zbog takvih dogaaja, kau da smo mi litlnostavno nesposobni sami upravljati tvr tkama pa daje bolje da ih prodamo onima koji znaju. Kako bi i stvorili drukiji za kljuak kad podatke o poslov nim uspjesima brodogradnje, Croatia osiguranja, Rade K onara ili Podravke po novinama mora traiti povealom? Pokazalo se, naravno, da dravnim tvrtkama ne upravljaju aneli ve ljudi posve krvavi ispod koe, ali da li e se to rij eiti prodajom? I da li prodaja tome Uope slui? Jednog se dogaaja dobro sjeam jer sam ga doivio na vlastitoj koi i tu ne mogu kupiti niiju propagandu. Prije nego to je TCom kupio Hrvatske telekomunikacije moj mjeseni telefonski raun iznosio je izmeu 70 i 80 kuna, a ako bih ga ba nabio , tada hl sc popeo do tada bolnih 150 kuna. U rok u od mjesec dana od kada su I Ii vatske telekomunikacije postale vlasnitvo T-Coma , moj prosjeni raun Iu oko noi je skoio sa 70 na blizu 200 kuna. U isto vrijeme o to me nitko nije pisao, ali sam zato bio zasut T-Comovim reklamama u kojima su se n udili neki izrauni u kojima me ta tvrtka sloganima poput m inuta samo kunu I slinim uvjeravala kako sam odlino proao. U reklami je zvualo kao da je lo malo, ali zaprav o je moj raun u jednom mjesecu skoio za tristo (!) posto. Nikad se nije spustio, a li se poveavao: uobiajenih 70 kuna ubrzo je bilo uobiajenih 400 kuna. Bilo je i pok uaja da se o tome pie, ali nisu slavno zavrili. Naime, T-Com )c Iih dana, kad je te k stigao, zakupljivao po dvije stranice raznih dnevnih no vina za svoje reklame. Uvijek sam se pitao emu one slue kad je u to vrijeme Ionako bio monopolist. Ubrzo mi se razjasnilo, kad sam saznao da je u jednim dnevnim novinama neki novinar na pisao tekst protiv cijena T-Com-a. T-Com 19

SVE PIE U NOVINAMA foa poneto I ne) KrelfliJ? M iilk

je smjesta povukao svoje skupe reklam e iz tih novina, direktor tvrtke je shvati o da lij prihodi znaajno pali i da su opstanak novina i isplate plaa u pitanju, na zvao je urednika i rekao da prestane pisati protiv T-C om a jer im je on jedan o d glavnih klijenata. I tako, nitko nije o tom e pisao. U ostalom , privatizacija dravnih poduzea nije od juer, Rothschili su jos 1970-pokupovali hep-ove i druga javna poduzea u Velikoj Britaniji, n a k o n to su ih prvo dobro izblatili (a i postavi li svoje ljude u tijela vlasti), da bi se vidjelo da je to jedini mogui put. I Br itanci su tad a Valjda zakljuili, ako je V lada nesposobna voditi vlastite tvrtke , bolje ih je p rodati nekom e tk o zna. A j ako neto R othschili doista znaju, to je muljati ispod ita. Toliko o ekonomskoj strani anschlussa Hrvatske. Iluminatsk a agenda krijejol ugodnih iznenaenja. Recimo, UNESCO je, pisalo je tih dana u novi nama, dadl naputak da petogodinja djeca ue o masturbaciji*, spolnim bolestima i is tospolfl nim brakovima. Kad ne bih smatrao da im je cilj ljudsku svi|esi zatoffi u p rv o j akri, smatrao bih d aje UNISCO samo jo jedna nastrana organizacija. Ko mentar udruge Grozd rekao je sve: To nije briga za djecu, to je ista manipulacija. U mojem Iscitavanju vijesti ilum inatske agende zastao sam kod je d n o g . am e rikog kofigresnika koji je O bam i zaurlao L a ie i!| u sied njegova g o v o ra| Z apravo, veer ranije, tono u taj as kad je to prikazivano u Vijestima, proao sam kraj nekog televizora. U sebi sam rekao tom tipu D obro si m u rek o, stari. teta to to ee ne govore. Taj je nepristojni ovjek napravio presedan u c e - ; rem onijam a $ vik nuo ono to je na srcu sve veem broju Am erikanaca, jer je I j slijepcima jasno da O sam a Barakovi jedno pria, a drugo radi, sustavno i od sam og poetka. N ita udno, o n i nije u slubi am erikog n aroda,1njegovi su poslodavci oni koji gu m u i dali p osao, recim o, bilderbergeri i ostala bratija. N e poznajem tog am erikog kongresm ena koji je zaurlao, doista ne znam kakav je, ali drugoga d an a je u novinam a krenulo blaenje. I|ije li la n ak (prenesen valjda iz am erikih novina, bez preispit ivanja) opisivao ga je kao lijenog zastupnika prgave naravi i razbaruene kose. ak je pisalo da dolazi iz am erike drave u kojoj je u vrijem e G raanskog rata (!) je dan za stupnik ubio drugog. N isam m ogao vjerovati u ono to itam . Spom en nee ga to se dogodilo na Divljem zapadu, prije nego to je on uope dobio ime, prije 150 godin a? i kakve -H S& ft- im a to to ovjek im a razbaruenu kosu? Bilo m i je lia o to nit ko nije upitao tog ovjeka kljuno i jed in o logino pitanje: ZATO }e viknuo Lae?*? to po njegovu m iljenju, pred sjed n ik lae? Ali, ruku na srce, nisam to niti oekivao . Ne od dirigiranih am erikih m edija u vlasnitvu am erike ilum inatske elite. 20

i . poglavlja Nf siuSAJSrociO vonr, SLUAJ STO zap ravo 2 ( 1 1 Bilo jetfc zanimljivosti u novinama, koje su pokazivale da Iluminatima ne idr uvi jek sve bez problema (zato i ele centralnu diktaturu - pa da sve ide bez |ttoblem a)i Recimo, naa premijerka negdje krajem 2008. dola je Slovencima k ludin prijedlo gom s kakvim je prethodni premijer doao osam mjeseci ranije, i >vi ij.> a puta sl ovenska vlada ga je prihvatila. Dodue, mnogi su se Slovenci Iun iii i, ali njihov premijer ionako ne radi za njih, ba kao to na ne radi za Diin, i kao to engleski ne radi za Engleze, a ameriki za Amerikance. Za taj povijesni dogovor u novinama je p isalo da su u Europskoj uniji oduevlje ni (taj hrvatsko-slovenski spor za koji sam navijao da potraje to due bio je pi rpivka anchlussu Hrvatske). U vijestima u dru gim novinama reeno je da je I State Department (koji uope nije na ovom kontinentu, ili se varam?) stisnuo Slovence, Njihov glasnogovornik rekao je da su oni prido nijeli tihom diploniiU Ijom (u orvelovskom novogovoru to je izraz kojega se na hrv atski moe pi rvesti kao ucjena i pritisak). ( )nda se opet u vijestima nastavilo s opisima kako je Hrvatska neefikasna i lijena. Ovoga puta ispaljen je novi hitac. (Ako niste znali, neujna oruja uliog rata, to se odnosi na psiholoki rat kojem smo sv i - i izvan Hrvatske nrprekidna izloeni, neprekidno traje, a ne ispaljuje se tana d nego situacije), i >pet su se pojavili katastrofini naslovi o nekonkurentnosti (koji impliciraju ilu emo propasti, osim valjda ako nama netko drugi ne bude upra vljao) po kojima je Hrvatska tek na 103. mjestu po lakoi zapoljavanja. No, u samom lanku navedeni su i drugi, puno pozitivniji podaci. Reci mo, po tehnolokoj spremno sti, po zdravstvenom i prim arnom obrazovanju I po infrastrukturi nali smo se oko 40. mjesta, kao i po makroekonomskoj Stabilnosti, prema kojoj smo na 43. mjestu , dok smo po plaanju poreza na 39. mjestu. Meni to zvui kao d aje rije o naprednoj zemlji u kojoj bih htio ivjeti. Treba imati na umu i sljedee: kad Iluminati piu o la koi zapoljavanja, u novogovoru to zapravo znai lakoa otputanja. U korist iluminatske nde svakako ne ide niti dobra infrastruktura, zdravstvena zatita i druge osobine razvijenog i humanog drutva. Niti rekordni broj noenja prethodnog kolovo za - to je isto pisalo u novinama. Kad sam ve spomenuo neujna oruja tihog rata, vrlo je korisn o za unu larnju stabilnost ovjeka znati to se oko njega dogaa. Sebi sam ih pokuao pr edoiti alegorino, zamislivi srnu u umi. Odjednom, na umu se pone pucati iz topa, ekspl ozija ovdje, eksplozija ondje. to e srna napraviti? Naj vjerojatnije, obeznaniti se od straha i poeti sumanuto trati naokolo, dok je svaka sljedea eksplozija izluuje j o vie. Sve dok na kraju ne upadne u neku 21

SVE PlSE U NOVINAMA ( ... ,1 poneSto I ne) Krofllnili MUflk provaliju, naleti na eksploziju, prepukne joj srce od straha ili pak istri ispred auta koji je pogazi. Stavimo sad, u drugom koraku, umjesto srne ovjeka, po moguno sti iskusnog vojnika. Za ovu priu pretpostavit emo da ima dovolj no debele ivce i da e se prvo baciti u zaklon. Potom e vjerojatno razmisliti otkuda se puca i u kojem smjeru hici padaju. Pa e malo priekati da vidi kuda se salva kree i koji bi mu bio najbolji nain da se izvue i preivi. U treem koraku zamijenimo topovske hice dnevnim situacijama koje se plasiraju kroz vijesti. Iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Ako se zna to se zbiva, mogue je reagirati kao ovjek, a ne kao srna iz ovog primjer a. Hici e pljutati, ali emo, uz malo sree, preivjeti. Kad smo kod stvarno loih vijesti , bilo je u novinama te jeseni 2008. i ta kvih. Spremale su se ustavne promjene k ojima je bio cilj omoguiti pripajanje Europskoj uniji, a vladajue je uljao i lanak o obaveznom referendumu prije ulaenja u druge dravne tvorevine. Preko pola biraa koj i izau na biralita moralo je tako neto dozvoliti. Taj je lanak relikt vremena kad sm o se osamostaljivali od Jugoslavije (to je ono vrijeme kad su ljudi ginuli za ov u istu samo stalnost koju sad vlada eli oduzeti potezom pera bez da ikoga pita). U pravo je i zamiljen za ovakvu situaciju, da se ne moe manipulirati graanima, ali sa d je smetnja anschlussu Hrvatske. Kod ustavnih promjena spominju se jo neke koje oduzimaju vlast nama, a daju ga neizabranoj europskoj vlasti - recimo omoguavanje izruenja hrvatskih graana u EU i davanje prava glasa drav ljanima EU koji imaju pri javljeno prebivalite u Hrvatskoj. to je sad to? Zato je toka o referendumu uope probl em ako je EU neto tako dobro da svi graani Hrvatske ele postati njezinim dijelom, p itao sam se. Ili su isku stva moda pokazala da bi na referendumima graani svih euro pskih drava odbacili EU, u koju su ionako uvueni bez svoje elje? Onom kome nije pri hvatljiva zamisao o postojanju urote koje je EU dio moe se podsjetiti injenice da su sve vienacionalne drave u povijesti bile diktature. Bez iznimke. Zato itko misli da je sad drugaije? Novine su krajem 2008. bile pune i drugih vijesti o razvoju iluminatske agende (izmijeane su s nebitnim vijestima, pa se nekad nisu vidjele n a prvi pogled). Njihov je sadraj bio da se ljudi uglavnom bune protiv centralizir anja i diktature, ali Iluminati deru po svom. Tako je u Berlinu deset tisua ljudi prosvjedovalo traei zatitu osobnih podataka na internetu, nakon usvajanja zakona k oji dozvoljava uvid u te po datke pod odreenim istraga. Podsjetimo se da lanice Eur opske unije moraju prihvatiti europski zakon ako se ovaj kosi s domaim. 22

i . poglavlje Nt: SLUPAJ $TO GOVORf, 51U5AJ 4lmlr M K.ik Vrlo dobar savjet. Koristim ga svakodnevno za promatranje svih tekuih dogaaja. Pog odio u nekoj procjeni ili pogrijeio (a pogrijeiti nije teko jer su mnoge stvari vrl o zapletene), i dalje u vjebati tu vjetinu, imajui na umu planove za stvaranje centr alizirane svjetske drave sa zajednikom elektron skom valutom, zajednikom vojskom, vl adom i mikroipiranim i reduciranim stanovnitvom. Pokuajte i vi. Formula je stvarno jednostavna i glasi: Ne sluaj to govore. Sluaj to ele. 24

2. poglavlje NEVIDLJIVE REETKE, NAFTA U BOSNI I JO PONETO Totalitaristiko uljanje. S pojmom sam se prvi put susreo prije tri godine u Interv juu s Davidom Ickeom. Od tada sam ga esto koristio i jo ee vidio oko sebe. U raznim d ogaajima, ne uvijek dramatinim u svjetskim razmjerimii, No, to i jest bit totalita rizma, da zadire u svaku poru naeg ivota. to bi bilo totalitaristiko uljanje? Uzmimo za ilustrativni primjer, baini Inu svakodnevnu pojavu - parkiranje u Zagrebu. Is poetka se u prvoj zoni plnalo tek par kuna, kasnije je cijena sata parkiranja dost igla nevjerojatnih ScNnaest kuna (pa se opet smanjila za par kuna). U toj je prii ci sadrana ideja ,.l < Ha li taristikog uljanja. D aje odmah na poetku reeno da e sat arkiranja IStati 16 kuna i da e cijeli grad (a ne samo uski centar, kako je bilo na samom poetku) biti zona naplate parkiranja ljudi bi se bunili. Ali ako se od 4 d o 16 klina penje postupno, svaki put uz izgovor koji zvui razumno (treba smanjiti j.>,ii/.vu u centru) i malo trpljenja kritika, koje bi brzo zamrle jer bismo se s vi brzo naviknuli na novosteeno stanje, onda stvar ide glatko. A pamenje )e kratko . Ta, i mnoge druge stvari, izgledale su puno drukije prije samo nekoliko mjeseci ili tek koju godinicu. Ali pamenje je kratko. Vidite i sami koliko kratko kad sa m za samo dva reda zaboravio da sam ve napisao da je pamenje kratko. A kratko je. Zato ga ponekad treba osvjeiti. Pa ako i nije sve urota, ipak Je udno kako se sve kree prema veoj kontroli i veem osiguranju . Navodno, saino po sebi, voeno nekom unuta rnjom inercijom. Takvih beznaajnih primjera u crticama iz ivota sam oko sebe vidio m nogo. Tih potvrda da se svijet kree u smjeru sve veeg nadzora i kontrole - oprosti te... sigurnosti - doista ne nedostaje. Kako nevidljive reetke kaveza 25

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mlrtk oko nas pomalo debljaju vidio sam na primjeru razvoja portirnica, mehaniza ma ula ska u zgrade i okoli televizije i nadzora okolice televizije gdje radim (ali mogl a je to biti i bilo koja druga tvrtka, jer uzorak je svuda isti). Na Prisavlje 3 doselio sam se 1995. s Hrvatskoga radija. Jako volim tu zgradu i njene stanovnike , tamo sam proveo puno ugodnih, drugarskih i kon struktivnih trenutaka i sreo pun o ljudi koji su mi pomogli na svakojake naine. Tada su, kao i danas, postojale po rte i portiri. Za ulazak je trebalo pokazati iskaznicu, ali ako su vas ve poznava li ili ako ste bili dovoljno samouvjerenog hoda, a portir u tom trenutku dovoljn o zabavljen neim drugim, mogli ste jed nostavno proi. Nije bilo nikakvih rampi i ka mera. Ako mi se ba jako urilo do auta na parkiralitu izvan ograde, a nije mi se dal o ii do porte u nekom od kutova, prekoraio bih ogradu. Naravno, moda bi portir podv iknuo za mnom da me primijetio - ali uglavnom nije. A bilo je opasnije doba od o voga, jo donedavno je trajao rat. No, nitko to nije zloupotrebljavao, gosti razni h emisija uredno su se javljali na porti. Ako bih zaboravio iskaznicu mogao sam to obja sniti portiru i on bi me pustio unutra. Ako sam zaboravio napisati propus nicu za gosta mogao sam takoer doi, objasniti i uvesti ovjeka. Uglavnom, u svim tim godinama ne sjeam se niti jednog incidenta koji bi proizaao iz nedo voljnog osigur anja . Sve je timalo, sve je ilo glatko i pristojno. I uglavnom po propisu, ako hoet e. No, stvari su se, kao i posvuda, poele mijenjati. Odnedavno, iz godine u godin u osiguranje se poelo poveavati, kao da su se stremljena ka kontroli ubrzala. Prvo su dole kamere na sve strane. Postavljen je nevidljivi zid, koji se vrlo brzo in stalirao u mojoj glavi. Koliko god mi je prije bilo bezazleno pone kad preskoiti o gradu (samo ponekad, ukupno sam to napravio valjda dva do tri puta, kad mi se ne gdje ba urilo, a nije mi se dalo ii okolo jer je televizija ooogromna kada ti se uri ), nova se navika brzo instalirala pa se vie nisam niti pribliavao ogradi. To mi j e postalo normalno, a neto to je prije bilo normal no jednostavno je nestalo, kao d a toga nikad nije ni bilo. Ceh brzom razvoju novotarija umalo je platio bubnjar mog sastava, koji ivi na Trnju, preko puta zgrade Televizije. Prije otprilike dvi je godine ili vie trebali smo nastupiti u jednoj emisiji, a on je dolazio pjeke je r je televizija od njegova doma udaljena tek deset minuta. Ali da bi doao do port e morao bi hodati skroz okolo ograde na drugi kraj pa je odluio presjei put kao pu no puta prije, tako to je prekoraio ogradu na sjevernoj strani i doetao do nove zgr ade. Nije oekivao ono to se dogodilo. Kad sam ja doao do portira u zgra di, ovaj je ve trljao glavu mom bubnjaru. Nije htio zlo i dobar je ovjek, 26

2. poglavlja Nf VIDI m/l REETKE, NAFTA U BOSNI I JOSPONESTO znam ga dugo, ali se drao za glavu jer sad mora zvati policiju i pisati zapisnik, i pitao se kako je bubnjaru uope palo na pamet da tek tako pree preko ograde i sv e tome slino. Mom se prijatelju nije dobro pisalo, ali sve se sretno zavrilo. Niti je dola policija, niti osiguranje zgrade jer portir je javio da je rije tek o zab uni. Ne tvrdim d aje u redu tek tako preskoiti ogradu i ui u neiji posjed, pogotovo ne slubene zgrade, nemojte me krivo shvatiti. Samo elim rei da su stvari funkcioni rale podjednako dobro ili ak jednostavnije, a svakako hum a nije, i prije opeg povea nja kontrole. Nakon kamera dole su automatske rampe na vanjskim ulazima kroz ogra du, koje su se podizale samo ako ste ispred senzora proli iskaznicom koja je imal a na sebi neki kod. Ako bih sluajno zaboravio karticu vie nije bilo tako jednostav no namoliti portira, jer je i on bio uznik stroih propisa o ulasku. Isto tako, ak o bi se pojavio gost kojem sam zaboravio napisati propusnicu, nije vie ilo tako to bih doao do porte i objasnio da ovjek ide k meni. Sve se moralo zapisati i registr irati. Morao sam otii u zgradu i napisati propusnicu, to i ne traje dugo i nema ni kakvog zla u tome da se za ulazak u slubenu instituciju trai propusnica da se zna kome i kuda gost dolazi, ali sjeam se da su i prije stvari funkcionirale, i to fl eksibilnije, bez rampi, senzora i kamera, a s malo ljudskog objanjavanja. Zaista ne vidim nikakav napredak u tim novotarijama, n i! potrebu za njima. Konano su dol e rampe u samoj zgradi. Prije bih jednostavno uao u zgradu i naao se u nekom od ul aznih hodnika ili predvorju. Sad su tu opet bile rampe H senzorima za iskaznice. Vie se nije moglo uetati. Mada nitko to ni prije nije radio. Ako ste bili zaposle nik ionako ste imali pravo ui, a ako niste, ionako ste imali propusnicu i nekog p osla, ili biste pak otili do porte kako biste se informirali kuda ii. Ne mislim da svatko s ulice treba ui u televiziju kad mu se prohtije, ali to nitko nije radio ni prije postavljanja rampi jer je prije morao proi kroz krug vanjskih porti; Zb og naviknutosti na stari izgled ulaza, rampe su mi isprva izgledale pot puno nepr irodno i nakaradno, kao da ih je netko na silu ugurao i nalijepio. Nakon dva mje seca inilo mi se da su oduvijek tu, skoro da se i nisam sjeao kako su ulazni holov i izgledali prije. I potpuno sam zaboravio na vrijeme kad sam s gostom nakon emi sije jednostavno odetao iz zgrade. Ne, poput takora u labirintu, sad svaki od nas ide u svoj tor, ja na svoju rampu koju otvaram iskaznicom, on na svoju koju otva ra portir kad m u se ovaj javi. Ba sam se prije neki dan, izlazei iz zgrade, prtlj ajui oko iskaznice i usmjeravajui gosta u drugi tor, svega toga prisjetio. I kako je prije samo dvije27

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MK * N I I l , ako nem ate nita protiv. Svatk o je slobodan uiniti isto. D a kle, s jedne strane imamo Gojka i fovicu, efove rata na zaraenim stranama koji obojica primaju instrukcije od CIA-e ili drugih slubi. Britansko-amerika vi huka poznato je, radi za naftaij oni su predstavnici Eigahlovih ^sedam * .< siara* krojai brojnih, ratova 20. sfoljsa, a m eu njim a je jedna od gla vnih /Irilish Petroleum. I sad tu imamo jednog Tischlera koji je u intervjuu pri je Tetiri godine rekao kako je Amco otkrio naftu u Bosni. Spomenuo je 1992. go di nu, ali tko m o le znati kada se to zapravo zbilo. Pokuao sam zamisliti kako bi t o izgledalo da Jugoslavija^ drava sedma po veliini u Europi, koja je imala navodno treu europsku vojsku (znamo da nije tako svi mi koji smo je trapavo i ulsluili, a li tako se reklamirala), setnlja koja je bil% barem izvana gledajui, meubiokovski orijentirana, iji je bivi ief, uostalom, bio jedan od osnivaa Nesvrstanih - uglavn om, kad bi takva drava postala vlasnikom onakve koli ine nafte kakvu Tischler spomi nje, gdje bi joj bio kraj? To ne zvui kao da bi moglo biti u skladu sa eljama angl o-amerike obavjetajno-naftako-vojne oligarhije iza koje se kriju iluminatske organi zacije koje stvaraju svjetsku vladu* UoJSlakffti, MI-6 u Jugoslaviji je ve sruio j enti vladu, vladu Cvetkovi-Maek, organiziravi ono za to smo u koli uili da se 33

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mldk narod digao protiv Trojnog pakta. Nisu nam rekli da je vlada koja ju je zamije ni la takoer potvrdila sporazum sa Trojnim paktom, jer kao niti ona prije nije imala izbora. Ali bilo je kasno, elje Britanaca su se ispunile i Hitlerov vojni stroj ve se pokrenuo prema Jugoslaviji. No, pustimo sad to. Stali smo kod naf te u Bosni . Kako sprijeiti da se Jugoslavija ne doepa nafte za koju niti ne zna da je ima? P a, uinimo da nestane, dajmo naloge naem Jovici iz Dravne bezbednosti da pone organiz irati rat, naimo tipove koje emo s istim zadatkom postaviti i na drugoj strani, a ostalo e ii po inerciji. to je bilo, znamo. Kao i kako danas BIH izgleda. I konano, u podijeljenu dravicu bez prave vlasti, praktiki pod amerikim patronatom, eto Briti sh Petroleuma i Amcoa iz Veenjakove vijesti koji otkrivaju naftu. Ovoga puta, bez ikakvih prepreka kakve bi im neka Jugoslavija bez sumnje pruala, a kakve ne mogu pruiti prezaduene i nemone dravice u kojima se panja medija i marioneta na vlasti ugl avnom troi na drhtanje od silne erotske elje da nas ve jednom usie divovska kri minal na korporacijska tvorevina zvana EU. Tako izgleda moja tzv. teorija urote. Ne zn am je 1 tona. Vjerojatno neu nikada niti saznati. Ali jo uvijek nije zabranjeno raz miljati na glas, zar ne? 34

3. poglavlje PROGRAM MOG KOMPJUTORA Nekada davno znao sam da volim odreenu glazbu, recimo rockabilly, i (U volim stri pove i znanstvenu fantastiku i vonju biciklom. I danas jednako uivam u svemu tome. Jedino nisam vie siguran volim li ih. Moja sklonost prema svim tim stvarima (to v rijedi za svakoga od nas) nastala je zbog brojnih specifinih okolnosti mog ivota. (Zamislimo taj uas tla su neke od okolnosti bile drugaije pa da sam se navukao na Modem Talklng ili neku slinu ljigu . Teko bi s time bilo ivjeti. Zato sam se nekako n adao ila e, prilikom dekodiranja nae DNK, netko konano slavodobitno obznaniti tla j e otkrio gen za rockabilly, ali to se naalost nije dogodilo. ak sve vie sum n ja m d a takav gen uope postoji, mada jo nisam u potpunosti odbacio nadu tla ga ima. I d aje uao desecima tisua godina, latentno i neostvareno selei se kroz moje pretke sve dok nije dolo vrijeme da se moe obznaniti, nakon io je Leo Fender konano doao na bril jantnu ideju da stavi elektromagnet na gitaru od punog drveta, a mladi napaljeni bijelci fascinirali se bluesom.) ( idje sam ono stao? Zakljuak se namee: ja bih sve jedno bio ja , ali imao bih utisnuta neka druga iskustva. Preciznije reeno, neke dr uge programe umjesto programa za rockabilly. Isprva je to bila pomalo razoaravajua spoznaja, da sam tek rob. Pa sam poeo sluati svakojaku glazbu koja mi ba nije blis ka, traei onaj isti osjeaj koji daje moja omiljena glazba i podsjeajui sebe da je to samo program i da sc moda mogu i preprogramirati. Uzalud. Toliko toga mi je bilo dosadno. Na kraju sam se pomirio sam sa sobom i sa svojim programom, takvim kaka v je. Odbacio sam stvari kojima sam se silovao te se opet prepustio uzbuenju koje mi stvaraju boogei-woogie dioni 35

SVE PIE U NOVINAMA ..... poneto I ne) Kreimir Ml.il< ce slapping-basa i bubanj koji udara samo na dva. Nije problem u programu, shvat io sam. Problem je u poistovjeivanju s programom. To je stvarno pro blem. Usuujem s e rei da nema niti jedne svae niti problema na svijetu koji nije nastao iz sukoba meu raznoraznim programima, tim nametnicima koji su okupirali nau svijest. Zapravo , ak nisu oni krivi, pa to su tek programi kao ovaj zvan Word u kojem upravo piem. No, nemam iluziju da sam ja Word, ja ga tek koristim na svoje zadovoljstvo i ka o sjajni alat za pisanje. Kad se na slian nain pristupi naim vlastitim programima, onda oni vie ne mogu gos podariti nama, ve ponu raditi ono za to su i stvoreni - da n am slue za nau dobrobit i zadovoljstvo. No, zaborav je prokletstvo. Zaborav da nai programi nismo mi sami. Kad se uzme ta premisa i kroz njenu prizmu pone promatrat i zbivanja oko sebe, postaje vrlo zabavno. Najvidljivije teme, poput sukoba izmeu raznih subkultura, otkrivaju se odmah kao sukobi programa mode, zvuka i, poslje dino - raznih svjetonazora koji naglasak stavljaju na ovo ili ono. Sukobi izmeu ide ologija i religija pokazuju se slinima. Ljudi koji bi se sloili oko svih bitnih st vari, shvativi da imaju potpuno jednaka stremljenja ka ljubavi, srei i blago stanju , te da nitko od njih nikome ne eli zlo, ne podnose se iz dna due. Zami slimo na tr enutak da se nau u razgovoru u nekim fantastinim okolnostima, u kojima nitko ne bi nikome vidio lice, odjeu ni boju koe niti bi se mogli raspoznavati po jeziku ili naglasku. Vjerojatno bi ve u tim okolnostima tee dolo do sukoba, jer ne bi bilo dov oljno vizualnih ili slunih informacija koje bi mogle potaknuti reakciju raznih pr ograma. Jo je samo potrebno da se cenzorski biip ukljui na tek nekoliko najveih i naj dubljih programa, onih uz koje su ljudi najvie vezani i za koje misle da ih oblik uju ili se s njima poistovjeuju, recimo uz religijska ili politika pitanja. Nije i skljueno da se ne bi opet oglasio neki tati programi eljan panje, ali vjerujem da bi v elik broj moguih spor nih pitanja ieznuo. Ostala bi ona velika, a mala pitanja svako dnevnog ivota, a razliitosti bi postale ljepilo, a ne toka razdora. Znam da sad zvui m kao neki stari hipi, ali nisu hipiji bili ni toliko loi. Zapravo su moje analiz e programa vie bile vezane uz svakodnevni ivot nego uz velika pitanja, ali princip je isti. Mmm, kako je fin ovaj sendvi s feferonima. Jedino to do prije desetak go dina nisam volio ljuto. Jednom kad sam probao neko ljuto istonjako jelo, skoro su mi usta izgorjela. No, prije nekih trinaest godina etiri mjeseca smo svakoga petk a svirali gau u jednom klubu-restoranu i netko je ispred mene, kraj pizze, stavio neto za to nisam niti uo niti ikada probao: prilog zvan tabaseo. Stavio sam par ka pi i bilo je stvarno vraki 36

i.p o g la v lje PRO GRAMM ()< nekad ini da je vidim o u bojama, kao da svjetovi prolosti jo uvijek ive. Niuavno, ne vidim o ih uistinu, niti smo ih ikad vidjeli, ali naa m em orija se tlu/ i slikama koje je vidjela u filmovima, knjigam a i drugdje pa stvara varljive, ali uvjerljive prikaze dogaaja i ljudi. itajui det aljno potkrjepljenje knjige istraivaa kao to su W illiam Engiliilil, David Icke i d rugi, osvjedoio sam se d a je novija politika povijest kakvu poznajemo (navodno najbolje dokum entirano razdoblje u povijesti) samo jaln a interpretacija, nita v ie. Uz to, netona interpretacija. Kako sad to, rei iVic vi, zar je m ogue rei da se D rugi svjetski rat nije dogodio, ili da se neki iIi ugi vani dogaaji nisu zbili ka da je reeno da su se zbili? Naravno, zbili su c, .ili povijest jest i skupljanje i nform acija i neto p u n o vanije - interpretacija Informacija. Kad se prvi p u t sretnete s drugaijim interpretacijam a dogaaja, nalikuju kuriozitetima. Zato vas p rivlae, hoete jo, o njim a ete razgovarati i preprit a vati ih, m entalno gim nastic irati, praviti se p am etn i p red d ru g im a ili se zbog ni iIi naljutiti, ali jedna, a n iti p a r lasti, nikad nisu inile proljee, pa tako niti te usamljene k njige nee n apraviti pravo p roljetno ienje n ae glave optereene

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MKnk konceptima i podvrgnute masovnoj hipnozi. No, ako se dovoljno dugo izla-| emo svi m tim manje poznatim podacima i dogaajima koji nisu dio opeg znanja, pa jo ako se p rivremeno iskljuimo iz glavne struje informacija, s vre- J menom e se moda dogoditi ono to je na nekoliko mjesta u svojim knjigama] napisao David Icke, dok je iznos io dokumente i izvore za drugaiju interpreta ciju povijesti. Ne moe se dovoljno jak o naglasiti koliko je vano, rekao je on po prilici, shvatiti da su se dogaaji dois ta ovako zbivali, da ovdje priamo o stvarnosti, o pravoj povijesti. ini mi se da j e morao to tako dramatino naglasiti jer se naao sam pro tiv puno jaeg i brojano nadmon ijeg neprijatelja - skoro cjelokupnog obra zovnog i znanstvenog sustava cijelog s vijeta, a nije mu cilj bio tek ispriati za-l nimljivu priicu. U Orwellovoj 1984-to j reeno je da onaj tko nadzire sadanjost taj nadzire! prolost, a onaj tko nadzire p rolost taj nadzire budunost. To je svakako vrlo, tono. Zamislimo ovu situaciju: otv orite udbenik iz povijesti za osmi razred1 osnovne kole, prolistate dio kratkog po glavlja (jer, mada djeci preduga, sva] su poglavlja u kolskim knjigama kratka) o Drugom svjetskom ratu. Na svoje iznenaenje ustanovite da tamo ne pie kako je Njemak a napala Poljsku, pa su onda Britanija i Francuska objavile rat Njemakoj itd., ka ko ve ta priaj uobiajeno glasi. Ne, ovo je drugaiji udbenik, u kojem pie prava povijes t. U njemu pie da je mala vrhuka ljudi koja je upravljala svim tim zemljama (mada njihova odanost ne pripada niti jednoj od njih) pripremila teren za Hi ti erov do lazak na vlast, financirala ga i naoruala, pa koordinirano pokrenula dogaaje s cil jem da se stvori zaista veliki pokolj stanovnitva koje je manipu lacijom uvueno u r at, kako bi se stvorio razlog da se osnuju Ujedinjeni narodi kao pretea budue svje tske vlade koju e nadzirati te iste grupacije koje su izmanipulirale Drugi svjets ki rat, kako bi ljude navele da se dobrovoljno odre knu vlastitog suvereniteta i prihvate diktaturu, niti ne znajui to im se kuha. Zamislite da naa djeca u osmom ra zredu to ue u koli. Zamislite da smo mi to uili, i mnogi drugi. Bi li svijet oko na s, kojeg ml stvaramo, bio isti da su ove informacije javno dostupne i rairene? Mn ogo toga oko nas ne bi se dogodilo kao to se dogodilo, samo da su povijesni udbeni ci drugaije napisani. Isto to vrijedi i za daleku prolost. Ma jo i vie. Usprkos mojo j opsesiji drevnim vremenima, pretpotopnim civilizacijama, paleokontaktima, kata klizmom, ta mi se slika ukazala tek nedavno, zahvalju-

> . poglavlj# PR() ( iNAMI NI PR( >f.l OSTI (u* i nekim detaljima u dvjema knjiga koje sam itao. Prva je Suenje Darwinu lhlll lpa (ohnsona, u kojoj je razoblien mit o nastanku ivota koji nudi darviM l> il kka teorija evolucije (koja se bez ikakvog pravog temelja proglasila autori tetom za to pitanje), kao i mehanizmi kojima to radi. I)ruga knjiga jest Kataklizma - zad ivljujui dokaz kozmike katastrofe UVHJ l> r. Kr. D. S. Allana i J. B. Delaira, u k ojoj je na jednak nain razoblien mit n I/v. ledenim dobima kojih najvjerojatnije nik ada nije bilo, m ada su u naoj IV l)rsti tako ive slike dlakavog mamuta koji se pr opinje u snijegu, sabljastog li|itu kako izviruje iz kamene peine u snjenoj pustoi, i brojnih stripova koji mi prikazivali to, za ivot navodno krajnje neugodno, raz doblje. Neu se na ovom mjestu detaljno baviti niti jednom niti drugom priom, HUlor i knjiga ve su to napravili puno bolje. Panji* su mi u njima privukli slini obrasci i detalji u onim poglavljima Imi|I su pokazivali kako su teorije darvinizma i l edenih doba zauzele prostor. U ni ni sluaja to je bilo relativno naglo, i usprkos mnogim argumentima pripad nika lili struka. Primjerice, Darwin se sa zagonetkom fosila nosio onoliko koliko su do putale obeshrabrujue injenice, ali je na pojedina pitanja iskreno morao nagovoriti kako Ne mogu dati zadovoljavajui odgovor, a povrem eno se u li|pgovim spisima javljao znak oajavanja, kao u sljedeoj reenici: Za priind u se gotovo moe kazati da seje uvala od estog otkrivanja njezinih pri jelaznih ili p ovezujuih oblika. Ali, Darwin nikad nije izgubio vjeru u svoju teoriju; jedina je zbrka nastajala kada je valjalo razjasniti neposlune aspekte lonllnog zapisa. Tre ba rei da Darwinova teorija ne samo da je predvidjela da e fosilni pt Ijelaznf obl ici biti otkriveni ve je podrazumijevala da e potpuno ouvani Insilni zapisi biti ug lavnom prijelazni i da e ono to zamiljamo kao utvre ni1losilne vrste biti razotkriven o tek kao proizvoljne postaje u procesu stalne piomjene. Darvinizam je takoer ukl juivao vano predvianje o izumiranju, I .id nunoj posljedici borbe za opstanak. Darw in je shvaao da njegova teorija zahtijeva obrazac izumiranja ak postupniji od obra sca evolucijskog nastanka. Nn, u nekim sluajevima, iezavanje cijelih skupina bia, ka o to su amoniti, dogodilo se udesno naglo. Zastanimo na trenutak i razmislimo to je dna nepristrana osoba moe misliti o Darwinovoj teoriji evolucije u razdoblju nepo sredno nakon objavlji vanja Postanka vrsta. Jer, nasuprot rairenoj predodbi, opozic ija Darwinovoj teoriji jedva da se moe pripisati vjerskoj predrasudi. Meu skeptici ma su bili 53

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mllak

vodei paleontolozi i geolozi toga vremena, upravo oni koji su bili najbolje infor mirani o materiji. Svakako, moglo se fosilnim dokazima provjeriti teoriju, da su je Darwin i nje govi sljedbenici eljeli provjeriti. Darwin je bio kategorian da je broj prijelaznih posrednika morao biti golem, ak nepojmljiv . Moda su dokazi o njih ovu posto-l janju nedostajali, jer je 1859. samo malen broj svjetskih fosilnih l eita bio istraeni a i zato to istraivai nisu znali to da trae. Kad su paleontolozi je m prihvatili i darvinizam kao radnu pretpostavku i istraili brojna nova fosilna l eita u nastoja nju da potvrde teoriju, ta se je situacija trebala promijeniti. S vr emenom se moglo oekivati da se fosilni zapisi uvelike razlikuju i da budu daleko vie darvinistiki. J Meutim, test da se provjeri teorija ne bi bio poten kad ne bi bi lo mogu-j e da teorija padne. No, kako pie Phillip Johnson, vjerovanje u Darwinovu; teoriju razmahalo se znanstvenim svijetom takvom neodoljivom snagom da je ubrzo postalo ortodoksija. Dodaje da je plima bila tako nesavladiva da su ak i najprestin iji meu znanstvenicima trenutno postali prolost jer se nisu pridruili pokretu. Paleo ntolozi su postali toliko okrenuti novom nainu miljenja da su stu dije o fosilima b ile objavljivane samo ako su ile u prilog teoriji, a ako su po kazivale izostanak evolucijske promjene, tada ih se odbacivalo kao neuspjene. Darvinizam je proao fosi lnu provjeruS;ali samo zato jer mu nije bilo dopu teno propasti. Kroz vrhovne znan stvene institucije pruana mu je sva pomo koju je trebao; ako se niste popeli na ta j val, ubrzo biste se udavili u njemu. emu takva iznenadna strast prema jednoj op skurnoj i netonoj priici? Doi emo i na to. Prije toga napomenimo d a je slino bilo i s roenjem teorije o ledenim dobima, koja je zapravo iz poimanja prolosti izgurala Ideje niza katastrofa koje su oblikovale Zemlju i to ne samo u vrijeme dinosaura , nego i u geolo-j ki nedavno vrijeme. I opet, nisu zagovornici tzv. kala!mli/ma bili nekakvi teolozi koji su time htjeli potvrditi vjerodostojnosi Biblije i kran stva, nego najugledniji znanstvenici svoga doba koji su imali uvid u podatke te su ih znali iitavati. ini se da je katastrofa koja je pogodila Zemlju prije nekih j edanaest tisu a godina imala kozmiki uzrok, a potpuno je promijenila 1 1 1e Zemlje. Tragova tog dogaaja ima posvuda, kako onih koji su velikih, planetarnih razmjera , tako i manjih. Negdje je uzrokovao potapanje, ue^d|e zaleivanje, negdje po mican je kore ili njeno napuknue, negdje naglo t/dl/auje do tada niskih plani na (Alpe, Himalaja) i slino. 54

poglavlje PROGRAMIRI PfHmOffl U manjim razmjerima (o emu piu Allan i Delaire, a pu no prije njih je (M niu Immanuel Velikovsky kojeg se, Izgleda, jo uvijek ne usuuju spomenuti ni oni koji se nadovezuju na njegov rad - njegova sudbina, kad je argu mentirano osporio prihvaene koncepte, postala je dobra pouka za sve budue (Milnu i jalne heretikef o nasilnosti dogaaja Svjedoe izmjetanje kosti razno likih ivotinja (p onekad Iz raznih dijelova svijeta), kao i takozvane ^ ratste sti| ih (zalutale, koje nisu iste geoloke grade kao slojevi oko njega). T i ogromno hmnuje nalazi s e razbacano u krajolicima u kojima nema te vrste stijena. Svi ti dokazi katastro finog dogaaja ;s re m e n o m su preinaeni u doka zi /.i postojanje ledenih doba, a tzv. katastrofizam poeo se zamjenjivati tzv. 11111 1 n rmizmom , konceptom koji je t vrdio i SU, i g e ^ k a obiljeja rezultat porlh i dugotrajnih procesa, a iji je glav ni proponeut bio geolog Lvell. ( ieolozi ranog devetnaestog stoljea poeli su preis pitivati podrijetlo uglaiSuiih i izbrazdanih stijena te pojedinanu distribuciju e ratskih stijena i uvje ti pod kojima su se naslage nanosa akumulirale. Pozabavili su se i jednom imI najudnijih injenica kasnog osamnaestog i ranog devetnaestog stolj ea, mr/nutim sibirskim ivotinjskim leinama, za koje se pretpostavljalo da su bioloki bile prilagoene ledenim uvjetima (danas se zna da je pretpostavka bila kriva). A ostaci istih tih ivotinja naeni su i tamo gdje nema leda. Sto je tiulomatski, zbog spomenute pretpostavke, znailo da ga je moda prije bila, Na polagano spuftanje le denjaka prebaena je odgovornost za eratske stijene. ( Kl Iue no je, piu Allan i Delai re, da su u ne tako davnoj geolokoj prolosti vri ike povrsinesjeveme hemisfere mora le biti ili pod ledom ili su iskusile temIurat ure znatno nie od anafnjih? Niz ge ologa iz prve polovice 19. stoljea poeo je nalaze interpretirati u .mjeru glacijaci je velikih, razmjera. Zakljuili su da je istin&ko ledeno dob% karakterizirano bez brojnim velikim ledenjacima koji su se sputali s brda i planina posvuda u sredinjo j Europi, neko zaista postojalo. Tako se, zbog njihova stalnog nem ilosrdnog kret anja, za aktivne (danas nepostojee) gle ere smatralo da su bili izvor stalne sile n une za pomicanje velikih kamenih giomada te ^brazdanog i uglaanog sfijenja, kao i % %produbljivanje i proi rivanje starijih dolina. vicarski prirodoslovac I.ouis Aga ssiz, kojeg se danas smatra izumiteljem ledenih doba, oko 1840. predloio je da se v eliki pad temperature dogodio prije uzignua Alpi i da je ogromni ledeni pokrov pok rio vei dio sjeverne i zapadne Europe, vei dio zapadnog dijela Mediterana te juno J lii do planina Atlas u sjevernoj Africi te da je glacijalni plat pokrio sjeveroza padnu Aziju i 55

SVE PIE U NOVINAMA (,.i ponoSio I ne) Kreimir Mlink

vei dio Sjeverne Amerike. Samo su najvei vrhovi izvirivali iz tog Agassizovog navo dnog glacijalnog mora, najvie zato jer je bilo oito da njihovi nazubljeni i trokut asti profili nikada nisu bili zaobljeni ili uglaani ledom. Opozicija Agassizu meu geolozima bila je jaka, ali je posustajala pred lestinom navale te nove, vrlo po modne ideje. No, njima je bilo jasno da Agassiz nije uspio objasniti zato se dogo dio pad temperature* tek je neodreeno aludirao na neki oblik klimatoloke promjene. To je, poput leda, bila tek poA sljedica nekog drugog uzroka - kruni argument, ak o se uope o argumentu moe govoriti! piu Allan i Delaire. Izgleda da Agassizu, piu dalj Allan i Delaire, kao ni njegovim sljedbenicima, nikada nije palo na um da su se takve promjene mogle dogoditi samo zbog neeg ak radikalnijeg od ogromne aku-; mula cije leda koju je on postulirao. Unato silnim manjkavostima, Agassizova hipoteza b rzo je prihvaena u geolokim krugovima. Ubrzo je postalo gotovo krivovjerno misliti drugaije. iroko se vjerovalo da su ledeni pokrov i veliki gleeri u sporom napredov anju bili dovoljni za sve vidljive fenomene nanosa . Te ekstenzivne, enormno debel e ledene pokrivae koji su se nekad, tijekom pleistocena, prostirali bespuima sjeve rne hemisfere, poelo se smatrati injenicom. Teorija se jo jednom pre obrazila u injen icu. Ali, ali, ali... kada su znanstvenici ipak razmiljali o implikacijama Aga-] ssizove teorije postalo je jasno da se ledeni pokrivai ne bi mogli kretati sami o d sebe i navodno pokopati m e osim najviih vrhova. Da bi to bilo mogue trebalo je postojati povieno tlo kako bi im dalo potisak prema ekvatoru. Da bi se ova potekoa rijeila, predlagalo se da su se dogodila pomicanja kore, koja su rezultirala uzdi zanjem niza vrlo visokih planina na sjeveru ili u blizini sadanjega Sjevernog pol a. Silna strmina zbog velike visine tog pla ninskog lanca navodno je osigurala uv jete koji su bili nuni da bi nagomilani led gurnulo dolje i prema van, do dalekih granica ledenoga pokrivaa. Tvrdilo se da su se kasnije ove planine slegle, pa se led, uslijed prestanka nadopune i kretanja, otopio. Taj scenarij temeljio se na nagaanju, i jo je bio potpuno pogrean. Zrianost nikada nije nala bilo kakav trag za miljenog sjevernog planinskog lanca. Zapravo, gledano unazad, udi da se ikada poja vilo takvo neznanstveno tum a enje poput koncepta ledenih doba, a ipak u kratkom v remenu je s entuzijaz mom prigrljeno (i poelo ga se praktiki smatrati injenicom) to objanjenje i koncept neizmjerno debelih ledenih pokrivaa koji mi se sputali s hipot etskog sjevernog planinskog sustava, da bi pokrili cijelu sjevernu i Istonu Sjeve rnu 56

5. poglavlje PROdftAM! M l PROvOSTI Ameriku te zapadnu i sjevernu Eurouzlju. Naposljetku, tvrdilo se, nije li polana dmo ekstremno debela leda u pokretu idealno objasnila primijeenu iituprostranjenos t erastkog stijenja, brazdi i slojeva nanosa? Takvi su se sta vovi odrali do danas, ia ko donekle modificirani. Napustit emo ovdje priu o ledenim dobima koja postaje sve komplii Ii linija, s uvoenjem mnogobrojnih ledenih doba i interglacijala kojima se krpalo rupe u podacima. Duljina pleistocena rastegla bi se svaki put kada bi H tllori umnaali broj epizoda glacijala i interglacijala. Tako je, od inae skro mnu t rajanja, ovo razdoblje poelo rasti od jednog, dva ili vie milijuna godina. Nii pu tu do ove situacije davale su sve vrste procjena o trajanjima navodnih uhu 1 jal nih i interglacijalnih ciklusa, esto se o njima raspravljalo i jednako etlo ih se odbacivalo. Skoro nikad nije dolo do slaganja. Tako se, kroz zbunjujuu mjeavinu ter enskih otkria, zakljuaka i pret postavki, rodio koncept Ledenog doba smjetenog u sve duem razdoblju pleistocena. Allan i Delaire piu da cijela zgrada ortodoksije Leden og doba poiva na krhkom temelju. Da ne biste pomislili da sam ispao iz okvira knji ge sve pie u novinama , /ii to se pobrinuo sinkronicitet. Nekom igrom sinkronicitet a (kojima se vie ne udim nego ih doivljavam kao udesnu igru kojom nam se otikriva pr ava bit ni varnosti - neokovana prividima uzroka, posljedice, prostora i strijel e vremena koje stvara na um), tono onog dana kad sam pisao ovaj tekst, u ruke su m i pale 11 nevne novine u kojima su se nalazile dvije vijesti: jedna o evoluciji, a druga o leilenim dobima. Prva je imala naslov Napredni krokodil koji je vakao n ije uspio i>pstati. Ve sam naslov otkriva u kojoj mjeri njegovi zakljuci proizlaze iz jedne iipeprihvaene teorije koju nikakvi podaci ne mogu uzdrmati, jer se svaki nalaz interpretira kao dokaz da se evolucija odvijala upravo kako neodarvinisti kau. U vijesti je pisalo da je taj stvor ivio prije 100 milijuna godina, u vrijeme ilinosaura. Bio je to krokodil veliine make, gmaz koji kao da se silno trudio da b ude sisavac. Imao je due, snane noge kojima se gipko provlaio kroz l ravu, a lea i re p bili su mu nazubljeni ploicama kojima je mogao neugodno opaliti grabeljivca veeg od samog sebe i pobjei. No, taj krokodili, nazvan lakasuchus kapilimai, iji je prikaz objavljen u asopisu Nature, pozornost je privukao anatomijom eljusti. Naime, svim vrstama krokodila i danas su eljusti nazubljene samo jednom vrstom zubi s jednom ulogom: da uz njihov stisak osigura da plijen ne moe pobjei. Moderni krokodili, k ao i morski psi, upravo se tako obraunavaju sa svojom rtvom - dovoljan im je jedan niz zuba da rtvu uhvate i zadave, a potom je progutaju. 57

5VE PIE U NOVINAMA (..i ponoSlo I nr) Krctlinli Mltflk

No, Pakasuchus kapilimai imao je niz razliitih specijaliziranih zuba, Prednjim onj acima je hvatao plijen, deraima iza njih gaje usitnjavao, a ,,kut*j njacima koji jo podsjeaju na derae je vakao. Obratite panju na rjecd jo koja implicira evolucijs d dokazanu priicu o sporom i postupnom razvoju ivota. Na kraju opisa je stajalo: Zu balo m u je slino zubima make! ,! a paleobiolozi tvrde da je maleni stvor vjerojatn o skakao u zrak poput opruge 1 lovio divovska vretenca velika gotovo kao on sam. No, oito je odbio ponaati se u skladu s pravilima koja propisuje darvinistika teor ija evolucije jer iako je ivio u vrijeme grabeljivih dinosaura, a bio je opremljen onime lito su imali prvi sisavci, nije uspio opstati jer se na evolucijskom stablu pojavio prije vre-j mena, a napredne mu osobine nisu bile prednost. Kako su onda uope nastale te napredne osobine ako nisu bile prednost?] A to ako to uope nije bio krokodil? A to ako je nestao zato jer katastrofe, kojih je povijest Zemlje prepun a, dovode do okolnosti u kojima preivljava ju najsretniji, a ne najprilagoeniji. A i prilagoenost o kojoj govori teorija] evolucije tek je tautologija jer ona isklj uivo oznaava samo one jedinke koje ostavljaju najvie potomaka. Sto se tie evolucije, u novinama sam naletio na jo jednu vijest o otkriu stvora koji se takoer ne uklapa u pretpostavljenu priu. Ali logiki sklop zvan teorija evolucije dosad se ve izvjetio u krpanju rupa raznim drugim jednako izmatanim konceptima. Rije je bila o, kako je ve u naslovu reenu, dinosauru koji to nije. Taj stvor koji se kretao na dvije noge, nazvan Effigia okeeffea, nalikovao je dinosaurima koji su ivjeli tek 80 milijuna godina nakon njega.,, Okamina je iskopana jo krajem 1940-ih u Novom Meksiku, ali nije od mah klasificiran, a sad se smatra da taj gornjotrijaski gmaz nije bio din osaur nego roak predaka dananjih krokodila. U lanku se postavlja i pitanje kako je m ogue da je taj kljunati krokodilov roak, dugaak najmanje 2,5 metara! toliko sliio pt icolikim dinosaurima? Sterlin Nesbitt, paleonotolog Amerikog prirodoslovnog muzej a koji je okaminu otkrio 2006. u skladitu muzeja, rekao je da je posrijedi primje r evo i] lucijske konvergencije: Paradoksalno, gmazovi razliitog podrijetla sliili su jedni drugima jer su se razvijali u slinom okoliu. Okej. U dnevnim novi nama, u j ednom drugom tekstu posveenom otkriu neke od brojnih karika koje nedostaju, proitao s am o otkriu ostataka stvorenja zvanog Indohyus, koji je, zahvaljujui neobinoj kotano j strukturi oko uha, proglaen pretkom kitova, dupina i pliskavica. Oblik te kosti drugaiji je kod kitova nego kod ve ine sisavaca, ali isti takav je naen kod Indohyu sa. Enigmatina mi je bila 58

5. poglavlja lIH)(.KAMI III IIU)fi| OMI tucnica koja je slijedila. Pisalo je ilu znanstvenici znaju da su dananji kitovi Miloinci drevnih sisavaca. Ipak, problem je to to dosad nisu mogli dokazati. Hitnje je kako su znanstvenici znali ono za to nisu imali dokaza. Odgovor je luko govor i njihov model, u koji e uklopiti svako otkrie, mada bi ono mo}|n govoriti i neto d rugo kad bi ga se primijenilo u nekom drugom modelu. Mn/ila su ta dva stvora ima la isti oblik te kosti jer im je trebao ba takav, a ne Mio jer jedan potjee od dru gog. Kao to je u onoj prethodnoj vijesti reeno, ponekad se koristi teza da iste po l robe rezultiraju nastankom istih oblika nekih dijelova tijela, a ponekad se, n ko se isti oblici nekih dijelova kostiju nau u vrsti iz pravog vremena, onda su d okaz da je ta vrsta tzv. prijelazni oblik. Samo razmiljam naglas. Ako se odlui izvui bilo kakva pouka iz prolosti, jo od vremena kad su uvi najvei umovi znali da je Zem lja ravna i da je sredite Svemira - a ako ne mm, onda barem nae Sunce - oduvijek j e na svijetu po tim pitanjima prevlatlnviilo ozraje naravno da je to tako, to svi znaju, a i mnogi struni ljudi time m c bave cijeli ivot, primijetili bi da tu neto ne tima. Ali nisu primijetili. Ne svojom krivnjom, u svim tim trenucima jednostavn o su im nedosta)nle neke druge spoznaje, obini manjak informacija kumovao je svim tim za bludama. A mnoge nove informacije, koliko god danas bile poznate svakom d jeteta u niim razredima osnovne kole, uvijek su isprva zvuale kao fantaHtlka, i zap ravo su uvijek predstavljale kvantni skok u razmiljanju, prije nego poslupni razv oj. Uvijek e se rado istaknuti da znanost u sebi ima ugraen mehanizam odbacivanja svega to ne odgovora dokazima, da je to vjeni dijalog, da se otkria stvaraju, provj eravaju, objavljuju, interpretiraju, o njima se raspravlja, nalaze se pogreke i n a taj nain, pomou ugraenih mehanizama objektivno sti, u potrazi za istinom moemo se o sloniti na znanost. To je tono u mnogim sluajevima, osim onima kod kojih se radi o temeljnim postavkama koje se I otvaraju da su koncenzualno prihvaene te se veini p opulacije predstavljaju kao injenice i istine do kojih su doli objektivni ljudi ko ji o toj nekoj odree noj materiji znaju znatno vie od njih i stoga im se moe vjerova ti. Svi mi, laici, odgovore na velika pitanja dobivamo u malim kutijicama. To na m je dovoljno za nae potrebe. Ionako nam je svaki odgovor dobar, jer nas uglavnom , dok smo obuzeti svojim svakodnevnim zanimanjima, ionako n | zanima pretjerano t o se i kako zbivalo prije par milijuna ili milijardi godi na. Vrhunski izvedene a nimacije u nekom dokumentarcu na History Chanellu 59

SVE PlSE U NOVINAMA (...cl poneito I n>) KreSImlr Ml. p i . g lj v ij e N O G U T A A V IJE S T I

moda slutilo tek navlaenju i stvaranju elje da se ue u EU, to sam se ve< pitao Vrag e ga znat . No, kom entari uz tekst bili su birani. Jedan je imao ntilov: Hrvaifca i/ .van EU: to e biti provincijalni Vujak. Pa otkuda to, kako komentatorica tO zna? Mod a ima neki ureaj za gledanje u budunost? Ali ne treba je kriviti Jer nije usamljen a - s a istoj je stranici jedan mlai, ali popularni povjesniar lekao: Neulazak Hrva tske u EU bila bi katastrofa. Koja glupost. Ba se ti aka demski deki vole praviti pa metni. Najvie me razveselio naslov: ,,Pusi jedina u oporbi uspjela staviti dravu Is pred stranke. Nakon to se ve godinama stjee dojam da je toj eni neobino jiiko stalo da uemo u EU. Ba sam je prije dva-tri mjeseca u direktnom prije nosu iz Sabora uo kako je slavodobitno podsjetila zastupnike da su svi oni bili protiv EU pri je koju godinu, dok je ona jo tad govorila da prema tome treba ii. Dalje je pisalo u novin ama: Vesna Pusi je ja$nO i iskreno (uf, b al Se znaju razbacivati izrazima; op. K. M .) opisala situaciju u kojoj na stranka: ako e HNS ruiti Sporazum i napadati Vl adu, moda e u dijelu , javnosti dobiti simpatije i poneki politiki poen. Ali e iznev jeriti nacionalni Interese. Upravo zbog toga* istaknula je Ptosi, HNS |e glasovat i tz. Sporazum. Io cijenu da ju se optui kako oporbeni HNS podrava vladu HDZ-a. T ako je 11NS jedini javno dokazao da je sprem an stranaki probitak podrediti nacio nalnim interesima/ Nadnacionalnim, rekao bih ja, kao i dosad. Ma gdje mi je ona vreica? Pa eto, proli su i oni predsjedniki izbori. Pa je u dnevnim novinama osvan uo zanimljiv tefest koji je navodio citate iz uvodnika glavnog urednika tjednika Glas koncila. Izbor Ive Josipovia za novog predsjednika RH nije izneniuluju, napi sao je urednik, jer je on bio favorit odredenih centara moi, ISlo je rezultiralo po sebnim medijskim tretm anom prem a njemu, a ti centri potrudili su se oslabiti di gnu politiku scenu dajui potporu nerealno ambicloznim kandidatim a g nje i tako jaaj ui opoziciju lijevih kandidata?* lliedulk Glasa koncila dalje je objasnio d a je Josipovi, osim potpore svoje stranke, ondanjeg predsjednika Mesia (prema vlastitim rijeima - navijaa novog svjetskog poretka; op. K. M .) te preutne potpore vladajueg HDZ a i dijela umirovljenog vojnogestablimenta imao i potporu^,skrivenog establiment a, odnosno odreenih centara moi koji djeluju daleko od oiju javnosti. O ne su Josipovi osigurale pobjedu, izmeu ostalog oslabljujui desnu politiku scenu potporom bezopas nim kandidatima, pri emu autor ne iskljuuje ni moguu primjenu metode ucjenjivanja. mm** 113

SVE PIE U NOVINAMA i a poneto i nt" m< Mia < Sve je reeno. Ipak, ve drugoga dana, piu novine, isti je autor bio neto op timistiniji u procjenam a budue suradnje novog predsjednika i Crkve, ali t# je ve druga prilj a, ona o svakodnevnim politikim ruka*ruku-mije uvlaenjima. D ok ekam o bolja vrem ena , zaboravljamo da su o n a uvijek negdje iza nas, jer tako barem uvijek kaemo kad prizivam o ona d o b ri stara vrem ena. Ako prihvatim o takav pesim istini s ta i | onda bism o m ogli e ssfjesfitii to da su p re m a takvom vienju ovo sad zapravo ta bolja vrem ena u odnosu na ona koja e doi. Sv% recimo, u novinam a sam poretkom 2010., u tekstu preko pune dvije strane, proitao da statistiki pokazatelji govore da H rvatska i n ije u tako velikoj krizi i da se ivi bolje nego to graani misle, T o m i je bilo teko povje rovati, ali naslov u novinam a je glasio: Plae su nam najv ee u regiji, kupovna mo raste i ivimo u 143 kvadrata. Podnaslov: U Europi je kupovna m a pala za 801 euro, a kod nas je suprotno vea je za 3P eura* To M podaci Centra za istraivanje trita GfK. Svaka je statistika, naravno, diskutabilna, Kao to to pili te kom entatorici, jer u prosjeku svi jed u sarm u, ali pitanja je JsAme na tanj ur ide meso, a kom e zelje.(Osobno bih glasao za zelje). No, prosjek je ipak neu m oljiv t, kali# ona, pokazuje da nam nije ba toliko loe kako bi se moglo pom islit i iz svakodnevnih razgovora. I koliko bi, pretpostavljam^ odgovaralo nadnacionalc im a iz svjetske elite. Njim a u prilog ionako ide dosta toga - u svakodnevnom iv otu stari i nehi&ISSi um irovljenici ive s 1200 kuna, rasprodaje se dravna im ovin a, ra zliiti nameti pojavljuju se svaki tjedan i sve ostalo to SiJ dobro znamo. Ip ak je utjeno znati da je b ar statistika na naoj strani, kad ve nisu m inistri, vla da, najvei mediji i ostali. 114

11. poglavlje GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE Takozvano globalno zatopljenje pria je za sebe. O tome se ve dosta pisalo, ali, koli ko mogu primijetiti iz onoga to ljudi oko mene govore, nikad dosta. Pojam se toli ko duboko, silnim ponavljanjem, urezao u kolektivnu svi leni da ga tih nekoliko d emantirajuih novinskih vijesti, objavljenih na manje udarnim stranicama novina, n isu uspjele izbrisati. Pogotovo zato jer veini l|udi nedostaje poznavanje ireg kon teksta i uloge koju globalno zatopljenje luni u planu Elite. Kao i svaki njihov po tez, i ovaj ima nekoliko razina. Na jed no) se trguje ugljinim kreditima, na drugo j se onemoguava industrijski rast mnogim dravama, na treoj pak ono predstavlja glob alni problem koji, narav no, zahtijeva globalno rjeenje. Za koje je pak potrebna c enralizacija moi, pod Isprikom da treba spasiti svijet od ljudskog djelovanja. A zapravo, stakleniki plinovi koje stvaraju ljudi imaju malo veze s bilo kakvim glo balnim zatoplje njem, a kamoli onim kojega niti nema. Ali krenimo se kroz portale i novine probijati kronoloki, sve dok ne stiHtiemo do veljae i oujka 2010. godine. The New Party News od 3. listopada 2007. objavio je da je odluka vlade Ujedinje nog Kraljevstva da film Ala Gorea Neugodna istina distribuira kolama postala pred met tube lana Nove stranke Slrwarta Dimmocka. Sud je utvrdio da film navodi na zab ludu u devet elemeiidlti I da prijedlog Smjernica, koji su pripremili savjetnici ministra obrazova ni, slui samo pojaavanju politike propagande filma. Stoga, da bi s e film mogao prikazivati, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, re kao je sud, najprije mora izmijeniti svoje Smjernice za uitelje kako bi bilo jiiNiio sljedee: 1) Pilm j e politiki materijal i promie argumente samo jedne

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak strane; 2) Ako uitelji prikazuju ovaj film a da to jasno ne istaknu, mogue je da k re lanak 406 Zakona o obrazovanju iz 1996. i da su krivi za politiku indoktrinaciju ; 3) kolskoj djeci posebno treba skrenuti pozornost na devet netonosti. Netonosti s u u tome: 1) to film tvrdi da je otapanje snijega na Kilimandaru dokaz globalnog z atopljenja, no vladin strunjak bio je prisiljen priznati da to nije tono; 2) to sug erira da dokazi iz ledenjaka pokazuju da je porast C 0 2 uzroko vao povienja temp erature tijekom 650.000 godina. Sud je utvrdio da film navodi na zabludu jer su u tom razdoblju porasti C 0 2 kasnili su 800 do 2000 godina za porastima tempera ture; 3) to koristi potresne slike uragana Katrina i sugerira da je tomu bilo uzr ok globalno zatopljenje. Vladin strunjak mo