I

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET

LUKA ŠTEFIĆ

IDEJNI PROJEKT MONTAŽNE HALE

ZAVRŠNI RAD

VARAŽDIN, 2011. godine

II

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

IDEJNI PROJEKT MONTAŽNE HALE

KANDIDAT: MENTOR:

LUKA ŠTEFIĆ MIRNA AMADORI, dipl. ing. građ.

VARAŽDIN, 2011. godine

III

Sažetak

Idejni projekt je skup usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna

oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine, te smješta građevine na

građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Na temelju odobrenog

idejnog projekta izdaje se lokacijska i građevinska dozvola, a to je temeljna

dokumentacija potrebna za građenje građevine. Idejni projekt sastoji se od projektnog

zadatka i idejnih nacrta – tlocrta, karakterističnih presjeka i pogleda (fasada). Kod

izrade idejnog projekta projektant mora poštivati želju investitora, ali u granicama

zakonskih odredbi.

U ovom radu prikazan je primjer idejnog projekta proizvodne montažne hale savijanja

armature, kao i dokumentacija potrebna za izradu cjelovitog idejnog projekta.

Klju čne riječi

Projekt, idejni projekt, projektno tehnička dokumentacija, projektni zadatak, projektni

nacrt

IV

Sadržaj

1. Uvod ......................................................................................................................................... IV

2. Projekti ...................................................................................................................................... 2

2.1 Općenito .............................................................................................................................. 2

2.2 Vrste graditeljskih projekata ............................................................................................... 5

2.2.1 Idejni projekt ................................................................................................................ 5

2.2.2 Glavni projekt ............................................................................................................... 6

2.2.3 Izvedbeni projekt.......................................................................................................... 8

3. Projektno tehnička dokumentacija za idejne projekte ........................................................... 10

3.1 Projektni zadatak............................................................................................................... 10

3.2 Idejni projekt ..................................................................................................................... 11

3.3 Idejni nacrti ....................................................................................................................... 13

3.3.1 Tlocrti ......................................................................................................................... 13

3.3.2 Presjeci ....................................................................................................................... 14

3.3.3 Pogledi (fasade) .......................................................................................................... 15

4. Primjer iz prakse ...................................................................................................................... 16

4.1 Projektni zadatak............................................................................................................... 16

4.2 Tlocrt situacije ................................................................................................................... 19

4.3 Tlocrt temelja .................................................................................................................... 21

4.4 Karakteristični presjeci ...................................................................................................... 24

4.5 Pogledi (fasade) ................................................................................................................. 27

4.6 Tehnički opis ...................................................................................................................... 32

5. Zaključak .................................................................................................................................. 34

6. Literatura ................................................................................................................................. 35

1

1. Uvod

Proces izgradnje neke građevine odvija se u nekoliko koraka. Prvi korak je zapravo

sama potreba za određenom građevinom, a iz te potrebe rađa se ideja o građevini. Na

temelju svojih mogučnosti i potreba, investitor sastavlja projektni zadatak u kojem

definira svoje potrebe i želje. Tada projektant na temelju projektnog zadatka izrađuje

idejni projekt, i na taj način prvotna ideja dobiva konkretne prijedloge vezane za izgled,

karakteristike i namjenu buduće građevine.

Idejni projekt je skup usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna

oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine, te smješta građevine na

građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Na temelju odobrenog

idejnog projekta izdaje se lokacijska i građevinska dozvola, a to je temeljna

dokumentacija potrebna za građenje građevine.

U ovom radu prikazan je primjer idejnog projekta proizvodne montažne hale savijanja

armature, kao i dokumentacija potrebna za izradu cjelovitog idejnog projekta.

2

2. Projekti

2.1 Općenito

Projekt mora biti izrađen u skladu s važećim propisima, uvjetima gradnje na nekoj

određenoj lokaciji, pravilima struke, te takav da građevina koja se gradi ispunjava

zahtjeve javnog interesa [1]. Projekt također mora biti izrađen na način da su

projektirana tehnička rješenja građevine u skladu s:

- važećim propisima donesenim na temelju Zakona o gradnji i prostornom

uređenju

- odgovarajućim važećim tehničkim propisima

- važećim propisima čija je obaveza donošenja propisana posebnim zakonom, a

kojima se izravno ili neizravno utječe na bitne zahtjeve za građevinu ili se na

drugi način propisuju uvjeti za gradnju, te lokacijskim uvjetima.

Projekt mora sadržavati i sve podatke potrebne za donošenje odluke u postupku

izdavanja građevinske i uporabne dozvole odnosno izdavanja potvrde glavnog projekta.

Projekt sadrži međusobno usklađene projekte odnosno usklađene nacrte i dokumente

pojedinih struka kojima se daje tehničko rješenje građevine, odnosno njezinih djelova,

na razini razrade propisane zakonom.

Pojedinačna tehnička rješenja kojima se osigurava usklađenost građevine s važećim

propisima, uvjetima gradnje na određenoj lokaciji, pravilima struke, te kojima se

osigurava da građevina ispunjava zahtjeve javnog interesa moraju biti međusobno

usklađena i uključena u cjelokupno tehničko rješenje građevine, a obavezno se

prikazuju kao sastavni djelovi projekta pojedinih struka.

Ovisno o vrsti građevine, tehnička rješenja mogu biti sadržana u arhitektonskom,

građevinskom, elektrotehničkom, strojarskom projektu i geodetskom elaboratu. Ti

projekti pojedinih struka koji čine glavni projekt građevine moraju biti međusobno

usklađeni i tako usklađeni moraju pokazivati cjelovitu građevinu u tehničko-

tehnološkom i funkcionalnom smislu.

3

Projekt može biti izrađen na papiru i /ili sličnom mediju, te kao elektronički zapis [2].

Projekt izrađen na papiru i/ili sličnom mediju uvezuje se u knjige formata A4 (210/297

mm). Nakon provjera i utvrđivanja da projektna dokumentacija zadovoljava sve

propisane uvjete, ista se uvezuje na način koji sprječava naknadne izmjene. Projekt

izrađen na elektronskom mediju, mora biti također zaštičen od naknadnih izmjena.

Projekt pojedine struke, ovisno o količini priloga, može biti uvezan u jednoj ili u više

knjiga. Projekti različitih struka, ako to količina priloga omogučava, mogu biti uvezani

u jednoj knjizi.

Svaki se projekt pojedine struke sastoji od općeg i tehničkog dijela.

Opći dio projekta

Opći dio projekta sadrži podatke o investitoru, građevini, projektantskom uredu koji je

izradio projekt, vrsti i fazi projekta i projektantu. Opći dio projekta predstavljaju opći

prilozi i dokumenti, koji daju cjelovitu informaciju o investitoru i zgradi, sudionicima u

izradi projektne dokumentacije, uvjetima i rješenjima na temelju kojih se projekt

izrađuje. Opći dio projekta predstavljaju i sadržaji i popisi, koji dokumentaciju čine

preglednom.

U općem dijelu projektne dokumentacije projektanti mogu, pored propisanih obaveznih

priloga, priložiti i druge priloge, koji doprinose preglednosti i lakšem snalaženju u

projektnoj dokumentaciji.

Opći dio projekta sadrži naslovnu stranu na kojoj je naveden:

- naziv i sjedište osobe registrirane za poslove projektiranja (projektantskog ureda) u

kojem je projekt izrađen, naziv i sjedište/adresu investitora, naziv građevine ili njezinog

dijela, mjesto izgradnje (lokacija), vrstu projekta, fazu projekta, zajedničku oznaku

projekta, broj projekta pojedine struke (tehnički dnevnik), ime autora projekta (ako je

bitna zaštita autorskog prava), ime, potpis i pečat glavnog projektanta (potpis u

originalu), ime potpis i pečat projektanta (potpis u originalu), ime potpis i pečat

odgovorne osobe u projektnom uredu u kojem je izrađen projekt (u originalu), mjesto i

datum izrade projekta, te predviđeni prostor dimenzije 9 x 9 cm u gornjem desnom uglu

za ovjeru tijela nadležnog za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole

4

- popis suradnika na izradi projekta

- sadržaj idejnog, glavnog odnosno izvedbenog projekta

- sadržaj projekta uvezanog u tu mapu koji sadrži nazive poglavlja tekstualnog dijela

projekta s oznakom broja stranica te nazivom i rednim brojem grafičkog priloga

- kopiju registracije projektantskog ureda koji je izradio projekt.

Tehnički dio projekta sadrži:

- tekstualni dio, koji se sastoji od:

- tehničkog opisa: sadrži podatke relevantne za tehničko rješenje pojedine faze

projektiranja. To se odnosi na: opis lokacije i postoječeg stanja, programske postavke i

obrazloženje projektnog rješenja i tehničke specifikacije.

- tehničkih specifikacija koje propisuju:

- materijale, građevinske proizvode i elemente te sklopove i opremu

- način obrade, tehnologiju izvedbe i ugradnje

- uvjete za kontrolu i dokazivanje kvalitete

- vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje, u skladu s uputama

koje će dati Ministarstvo.

- proračune i iskaze, ovisno o vrsti projekta, koji sadrže odgovarajuče podatke, kojima

se dokazuje zadovoljavanje propisanih uvjeta

- nacrte koji se izrađuju po pravilima tehničkog crtanja i ovisno o fazi projekta

prikazuju odgovarajuču razinu grafičkih podataka. Uz desni rub, na vidljivom dijelu

svakog formatiziranog lista, nacrti moraju imati sastavnicu projektantskog ureda u koji

se upisuju: naziv građevine, naziv ili ime investitora, naziv projektantskog ureda koji je

izradio projekt, ime, potpis i otisak pečata projektanta, vrsta projekta, sadržaj nacrta,

mjerilo, zajednička oznaka i broj projekta odnosno njegovog dijela, oznaka nacrta koja

sadrži oznaku mape, oznaka građevine, redni broj nacrta, broj revizije i datum izrade.

Svaka stranica tekstualnog priloga ili proračuna mora sadržavati: oznaku investitora

(može skraćeno), naziv i mjesto zgrade, naziv projektanta (skraćeni), fazu projekta,

naziv priloga i broj stranice. Stranice svakog priloga se numeriraju posebno (stranice od

1 do n). Osim navedenoga, svaka stranica može sadržavati i broj projekta ili drugu

oznaku za jednostavno prepoznavanje. Tekstualni dijelovi grupiraju se u logičke cjeline,

5

koje imaju zajedničku naslovnu stranicu. Naslovna stranica tekstualnog dijela ima iste

podatke kao sastavnica u nacrtu. Naslovnu stranicu svake grupe tekstualnih priloga

žigom ovjerava i potpisuje projektant. Potpis i žig ne moraju biti u originalu.

Na nacrtu se smije nalaziti samo jedna važeća sastavnica, a svi dijelovi projekta moraju

biti na hrvatskom jeziku, pisani latiničnim pismom [1]. Uz to projekt može sadržavati i

tekst ma stranom jeziku.

Potpisom projeka projektant, glavni projektant i odgovorna osoba u projektantskom

uredu preuzimaju odgovornost u odgovarajućem dijelu, sukladno odredbama Zakona o

gradnji i prostornom uređenju i drugim propisima.

2.2 Vrste graditeljskih projekata

Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju na [2]:

- idejni projekt u mjerilu 1: 200

- glavni projekt u mjerilu 1: 100

- izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50,

a iznimno u drugom primjerenom mjerilu. Izvedbeni projekt infrastrukturnih i

industrijskih građevina može se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra

čitljivost projekta i odgovarajući prikaz smještaja građevine u prostoru.

2.2.1 Idejni projekt

Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio

lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup

međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-

funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj

6

građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Idejni

projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska

dozvola, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, sadrži i idejno-tehničko-

tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i

dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. Idejni projekt zajedno s

lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor, odnosno

njegov pravni sljednik trajno čuvati.

Idejni projekti crtaju se u mjerilu 1:200 i 1:500, iznimno 1:100 [1]. Sadrže idejno

rješenje postavljenog projektnog zadatka, a služe za dobivanje uvjeta gradnje za izradu

glavnog projekta.

Sadrže:

- situacijski nacrt (situacija) – crta se u mjerilu 1:500, a za veće

građevine i u mjerilu 1:1000, te prikazuje parcelu, položaj građevine i

okolinu (pristup prometnicama)

- tlocrte katova građevine

- uzdužni presjek

- poprečni presjek

- poglede

- tehnički opis

2.2.2 Glavni projekt

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje

građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu [2]. On ne smije u

pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. Glavni projekt

7

zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je

investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.

Glavni projekti crtaju se u mjerilu 1:100, iznimno 1:200 [1]. Njima se definitivno

utvrđuje koncepcija i funkcionalnost građevina, razrađuje konstrukcija i izgled. Služi

kao podloga za izradu projekata instalacija, za statički proračun i za predračun troškova,

te služi za dobivanje suglasnosti na glavni projekt.

Sadrže:

- arhitektonski projekti

- situacija

- tlocrt temelja

- tlocrte katova

- tlocrt krovišta

- tlocrt krovnih ploha

- poglede

- detaljan tehnički opis

- predviđeni troškovi gradnje

- protupožarni elaborat

- građevinski projekt

- statički proračun

- instalaterski projekti

- hidro-instalacije

- elektroinstalacije

- strojarske instalacije

- projekt vanjskog uređenja okoliša

- elaborat zaštite na radu

8

Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt,

projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.) [2]. Projekti moraju sadržavati i podatke iz

elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe

građevine i uvjete za njezino održavanje. Građevinski projekt mora sadržavati i

geotehnički projekt za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i

stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na

temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta.

2.2.3 Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom.

Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. Na temelju

izvedbenog projekta gradi se građevina. Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje

zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 ��, zgrade za obavljanje

isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od

600 ��. Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno

stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor,

odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

Izvedbeni projekti crtaju se u mjerilu 1:50, a služe za izvođenje radova i obračun [1].

Sadrže:

- arhitektonske projekte

- planove oplate (prevaljeni presjeci pojedinih konstruktivnih

elemenata)

- planove savijanja armature

- detaljni nacrti detalja (crtaju se u mjerilu 1:20, 1:10, 1:5, 1:2. 1:1)

- izvedbeni troškovnik predviđenih radova

9

- hidro-instalacije

- strojarski projekt

- elektro projekt

10

3. Projektno tehnička dokumentacija za idejne projekte

Idejni projekt izrađuje se na temelju projektnog zadatka i prethodno izrađenih idejnih

rješenja, a njime se daje osnovno tehničko, prostorno i funkcionalno rješenje građevine,

obrađuje uklapanje u krajobraz i okoliš i daje rješenja povezivanja s drugim

građevinama i instalacijama prostorne i komunalne infrastrukture.

Za realizaciju jednog građevinskog objekta potrebna nam je projektna dokumentacija,

bez koje se niti jedan građevinski zahvat ne može izvesti [3]. Kad se želi prići realizaciji

nekog investicijskog zahvata izgradnjom građevinskog objekta, prvo treba izraditi

investicijsko tehničku dokumentaciju. Ta se dokumentacija sastoji od:

- investicijskog programa:

- sadrži ekonomsko financijsku opravdanost realizacije građevinskog

objekta te utvrđuje izvor financiranja

- tehničke dokumentacije (projektna dokumentacija):

- služi za definiranje oblika, načina izvođenja i dovršenja građevinskog

objekta.

3.1 Projektni zadatak

Projektni zadatak je podloga u kojoj su definirane smjernice za izradu projektne

dokumentacije. Projektni zadatak radi investitor sam ili uz pomoć projektanta. Projektni

zadatak daje osnovne zahtjeve vezane uz projekt, te ima bitan utjecaj na kvalitetu

cijelog projekta.

Investitor mora u projektnom zadatku definirati koju projektnu dokumentaciju naručuje

– idejni, glavni ili izvedbeni projekt. Ili može naručiti samo idejni projekt, pa će kasnije

dogovarati izradu glavnog projekta.

11

Kod izrade projektnog zadatka investitor definira opće podatke o objektu. Tu spadaju

lokacija, namjena, arhitektonsko oblikovanje, dimenzije, zahtijevani materijali i način

obrade, katnost i slično. Investitor definira u kojem dijelu parcele želi svoju građevinu,

definira na kojoj će se udaljenosti smjestiti građevina u odnosu na među, definira

dimenzije građevine, kakvog će oblika biti građevina, definira namjenu građevine a

samim time i koje prostorije želi imati u svojoj građevini, definira koji će se materijal

koristiti prilikom izgradnje i slično. Između ostalog mora definirati koje priključke želi

imati u svojoj građevini. Vrlo je važno da investitor definira posebne uvjete i zahtjeve,

da bi projektant svoje projektiranje podredio tom uvjetu.

Investitor mora u projektnom zadatku definirati da li već posjeduje kakve stručne

podloge ili elaborate koji su potrebni za izdradu projektne dokumentacije i za izgradnju

građevine. I na samom kraju investitor mora definirati rok za izradu projekta i rok kada

ima namjeru započeti s gradnjom. Na kraju projektni zadatak potpisuje investitor.

3.2 Idejni projekt

Sastavni dio idejnog projekta građevine je osnovni tehnološki prikaz tehničkih rješenja

kojima se građevina usklađuje s važećim propisima, uvjetima gradnje na određenoj

lokaciji, pravilima struke, te kojima se osigurava da građevina ispunjava zahtjeve

javnog interesa. Na temelju idejnog projekta izdaje se rješenje o uvjetima građenja ili

lokacijska dozvola. Idejni projekt na temelju kojega se izdaje lokacijska dozvola čini

sastavni dio lokacijske dozvole.

Idejni projekt mora sadržavati podatke koji se odnose na mjerodavna i propisana

urbanistička pravila:

- namjenu građevine (specifikacija funkcionalnih ili tehnoloških cjelina)

- veličinu građevine (izgrađena površina, ukupna površina, volumen, katnost,

iskaz propisanih parametara)

12

- kapacitet građevine (broj stambenih jedinica, smještajni kapaciteti i slično)

- položaj građevine u odnosu na susjedne građevine, katastarske međe i

prometnice

- oblikovanje građevine

- oblikovanje vanjskih prostora oko građevine (uređenje parcele)

- način priključenja građevine na komunalnu infrastrukturu (vodovod i

kanalizacija, plin, elektroenergetska mreža, telekomunikacijska infrastruktura i

slično)

- utjecaj zgrade na okolinu koji prolazi iz namjene, funkcije ili specifičnih

karakteristika

- definirati osnovne vrste materijala.

Investitor donosi projektantu projektni zadatak, izvod iz katastarskog plana, izvod iz

zemljišne knjige, posebnu geodetsku podlogu za predmetnu građevinsku česticu, te

ostale potvrde i elaborate koje posjeduje a potrebni su kod izrade projekta. S tim počinje

izrada idejnog projekta. Kada projektant sazna sve potrebne parametre može pristupiti

crtanju idejne skice. On prvenstveno mora poštovati pravila struke i zakone, a tek onda

želju investitora. Nakon što se investitor i projektant usuglase oko završne skice, i

nakon što investitor potvrdi da je to završna skica, pristupa se završavanju idejnog

projekta.

Idejni projekt, ovisno o vrsti građevine, sadrži:

- nacrte, izrađene u mjerilu M 1:200 ili nekom drugom primjerenom mjerilu

- izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim

susjednim građevinama

- tehnički opis

- podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova

- pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehanička otpornost i stabilnost,

zaštita od požara, način priključenja na prometnicu i drugo).

13

Idejni projekti, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine može sadržavati i

druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.

3.3 Idejni nacrti

Idejni nacrti rješavaju koncepciju, funkcionalnost i oblik objekta, te izbor konstrukcije i

materijala [4]. Oni ujedno služe za dobivanje suglasnosti za izradu glavnih nacrta i za

utvrđivanje približnog predračuna objekta.

Oni se sastoje od:

- tlocrta

- karakterističnih presjeka

- pogleda (fasada).

Idejni nacrti crtaju se redovito u mjerilu 1:200, ali se kod malih objekata mogu crtati i u

mjerilu 1:100, a kod velikih objekata, u kojima se pretežno predviđaju velike prostorije

izuzetno i u mjerilu 1:500 (s time da se po potrebi pojedini dijelovi objekta nacrtaju

posebno u mjerilu 1:200 ili 1:100).

3.3.1 Tlocrti

Tlocrti prikazuju projekciju presjeka horizontalne ravnine u pojedinim katovima objekta

kroz zidove i otvore, obično u visini od oko 1 m od poda. Crtaju se tlocrti svih katova

(podruma, prizemlja i nadzemnih prostorija) koji su različiti. Tlocrt krovišta i temelja u

pravilu se ne crta. U tlocrtima se zidovi i konstruktivni dijelovi crtaju u mjerilu 1:200

debelim punim linijama. Pregrade do 12 cm, koje sežu do stropa, crtaju se punom

debelom linijom, a koje su niže, sa dvije tanke pune linije. Dimnjaci se u pravilu ne

crtaju osim dimnjaka centralnog grijanja i baterija za ventilaciju, koji se ucrtavaju.

14

Prozorski otvori crtaju se tankim punim linijama. Širina otvora za vrata i prozore crta se

u veličini svijetle širine vrata i prozora. Smjer otvaranja vratnih krila ucrtava se četvrt-

krugom i pravcem. Kombinirani prozori sa vratima crtaju se kao prozori, ali se

naznačuje smjer otvaranja vratnih krila u veličini njihove svijetle širine. Kod stepeništa

crtaju se stepenice i podesti kao i smjer uspinjanja.

U svim prostorijama treba označiti njihovu namjenu, veličinu površine i visinsku kotu

poda, bilo neposredno, bilo putem legende, ucrtati sanitarni uređaj, peći, štednjake i

uzidane ormare, te po potrebi i glavni pokretni namještaj. Kotiraju se ukupne glavne

mjere zgrade, kao i mjere pojedinih elemenata ili promjena gabarita zgrade. Kotiraju se

zidovi i pojedine prostorije. U tlocrtu prizemlja treba visinsku kotu ±0 povezati na

apsolutnu kotu.

U tlocrtima crtanim u mjerilu 1:500 crtaju se zidovi i konstruktivni dijelovi bez obzira

na debljinu jednom debelom crtom, koja je na mjestu prozora tanka, a na mjestu vrata

prekinuta. Vrata se naznačuju tankom linijom okomito na zid u osi otvora. Naznačuju se

samo sanitarne grupe bez uređaja. Ne crtaju se dimnjaci, ventilacije, peći ni namještaj.

Kod stepenica crtaju se samo krakovi bez pojedinih stepenica i označuje se smjer

uspona. Namjena prostorija upisuje se u legendi.

Za ostalo vrijede propisi kao u tlocrtu u mjerilu 1:200.

3.3.2 Presjeci

Crta se karakterističan presjek kroz stepenice. U presjeku u mjerilu 1:200 crtaju se

zidovi u stvarnoj debljini punom debelom linijom. Prozorski otvori crtaju se kao u

tlocrtu punim linijama, dok se vrata označuju sa dvije tanke pune linije u konturama

zida. Kod stropova, nosiva konstrukcija crta se u stvarnoj debljini punom debelom

linijom, a izolacija i pod označuju se iznad nosive konstrukcije tankom punom linijom.

15

Stepenište se crta prikazom krakova i podesta, jedan krak je presječen a drugi u

pogledu. Krovna konstrukcija označuje se shematski, a temelji se crtaju isprekidanom

linijom.

U presjeku se kotiraju visinske kote. Na prvoj kotnoj liniji uz presjek kotiraju se katovi

od poda do poda, kao i visina krovišta, a na drugoj cjelokupna visina od terena. Ujedno

se označuju apsolutne kote terena pred ulazom i apsolutna kota prizemlja.

Presjek u mjerilu 1:500 crta se linearno isto kao i tlocrt, i to zidovi i stropovi jednom

debljom punom linijom koja je na mjestu prozora tanka a kod vrata prekinuta. Kod

stepeništa označuje se sječeni krak debelom kosom punom linijom, a nepresječeni krak

u pogledu tankom punom linijom. Krovna konstrukcija se ne crta, nego se samo tankom

punom linijom označi kontura krova. Temelji se ne crtaju. Presjek se kotira kao u

mjerilu 1:200.

3.3.3 Pogledi (fasade)

Pogledi se crtaju linearno bez sjene. U ove nacrte unašaju se svi elementi koji utječu na

pravilan prikaz arhitektonske koncepcije objekta, a ukoliko to dozvoljava mjerilo

nacrta.

U nacrtima 1:200 crta se linearno stolarska podjela prozora, a u nacrtima 1:500 crtaju se

samo konture prozora. Crta se teren uz zgradu i stavljaju se apsolutne kote terena na

ulazu u zgradu i po potrebi na krajevima. Krovište se crta linearno bez dimnjaka i

krovnih prozora.

16

4. Primjer iz prakse

4.1 Projektni zadatak

Investitor:

Željezara Fe, d.o.o.

Augusta Šenoe 16, Ludbreg, 42230 Ludbreg

Građevina:

Proizvodna hala savijanja armature

Lokacija:

Poslovna zona „Sjever“ u Željezničkoj ulici u Ludbregu, katastarska čestica broj

1253/2, k.o. Ludbreg, veličine 2,8 ha

Mikrolokacija:

Objekt je smješten u središnjem djelu katastarske čestice 1253/2. U sklopu hale nalazi

se centralna upravljačka soba, garderoba i kupaonica. Na čestici još će se raditi porta i

parkiralište sa 24 parkirnih mjesta.

Dimenzije objekta:

Dužina hale – 49,25 m

Širina hale – 19,35 m

Visina hale – 11,75 m

17

Bruto površina objekta – 955 ��

Konstrukcija

Nosivu konstrukciju čine montažni armirano betonski elementi i to stupovi, krovni

nosač, grede, vjenčane grede. Ostale nosive konstrukcije temeljne stope, temeljne čašice

i temeljne grede predviđene su u tradicionalnoj izvedbi. Temeljne stope trebaju se

izvesti s čašicama za montažne stopove. Krovni nosači su prefabricirani prednapregnuti

elementi.

Kota poda izdignuta je iznad kote uređenog terena minimalno za 20 cm.

Krovište

Konstrukcija krovišta sastoji se od armirano betonskog glavnog nosača i sekundarnih

nosača pokrova, na koji dolaze termoizolirani krovni sendvič paneli, s izolacijom od

poliuretana. Dozvoljeni nagib krovišta je maksimalno 15%.

Zidovi

Vanjski zidovi izvedeni su od limenih termo panela. Pregradbeni zidovi kupaonice,

garderobe i centralne upravljačke sobe izvedeni su od knaufa. Zbog velike visine

pregradbenih zidova treba predvidjeti izradu horizontalnih, a prema potrebi i vertikalnih

serklaža.

Podovi

U proizvodnom pogonu i centralnoj upravljačkoj sobi postavljen je epoksidni

protuprašni pod. U garderobi i kupaonici postavljaju se keramičke pločice.

18

Stropovi

Predviđen je spušteni strop od izolirajućih panela. Na taj način dobiven je prostor za

razvođenje instalacija.

Instalacije

Objekt se priključuje na javnu mrežu vode, kanalizacije, električne energije,

telekomunikacija i plina.

19

4.2 Tlocrt situacije

20

21

4.3 Tlocrt temelja

22

23

24

4.4 Karakteristični presjeci

25

26

27

4.5 Pogledi (fasade)

28

29

30

31

32

4.6 Tehnički opis

Lokacija

Proizvodna hala će se graditi u Ludbregu, Željeznička ulica 28, na katastarskoj čestici

1253/2. Navedena lokacija nalazi se unutar poslovne zove „Sjever“ u Ludbregu.

Arhitektonsko rješenje

Maksimalni tlocrtni gabarit hale iznosi 49,25 x 19,35 m. Maksimalna visina vjenca

iznosi 11,75 m od kote uređenog terena. Pod prizemlja je odignut od okolnog terena za

21 cm. Krov je pod nagibom od 10%.

Hala je prizemna i sadrži prostore proizvodne obrade, upravljačku sobu, garderobu i

kupaonicu.

Konstrukcija

Temeljenje je predviđeno temeljnim trakama i temeljnim stopama. Nosiva konstrukcija

cijele građevine je armirano betonska montaža. Glavni montažni stupovu su presjeka

55x55 cm i temeljeni su na temeljnin stopama s čašicama. Krovna konstrukcija sastoji

se od montažnih prednapregnutih armirano betonskih nosača. Podna ploča je debljine

20 cm, izvodi se od armiranog betona.

Materijali i obrada

Krovište i krov

Krovna konstrukcija sastoji se od montažnih prednapregnutih armirano betonskih

nosača i visokoprofiliranog trapeznog čeličnog lima. Krovni sendvič paneli debljine su

12 cm, s izolacijom od poliuretana. Nagib krovne plohe je 10%.

33

Zidovi

Pročelje se izvodi od fasadnih limenih termo panela debljine 20 cm. Paneli se polažu

horizontalno.

Svi zidovi proizvodnog pogona se grubo i fino žbukaju. Upravljačka soba, garderoba i

kuponica se opločuju.

Podovi

Podovi u proizvodnom pogonu su od monolitne epoksidne podloge sa završnim

protuprašnim premazom. Podovi u upravljačkoj sobi, kupaonici i garderobi opločuju se

keramičkim pločicama.

Vrata, prozori

U prostorijama kuponice, upravljačke sobe i garderobe nalaze se jednokrilna zakretna

vrata aluminijske konstrukcije, dok na samom ulazu se nalaze dvokrilna zakretna vrata

čelične konstrukcije. Na hali su predviđena i rolo vrata od pocinčanog čelika.

Prozori kupaonice i garderobe su od IZO stakla 4+6+4, a ostali prozori su od staklene

cigle.

Instalacije

Građevina će biti spojena na javnu komunalnu infrastrukturu. Predviđene su

elektoinstalacije, telefon, vodovod, kanalizacije, gromobranske instalacije, instalacije

grijanja i hlađenja, tehnološke instalacije.

34

5. Zaključak

Izrada idejnog projekta važan je korak u procesu izgradnje buduće građevine. Izradom

idejnog projekta investitor dobiva jasnu viziju izgleda buduće građevine. Bitno je da

projektni zadatak bude detaljan, jasan i cjelovit kako bi na temelju njega projektant

izradio odgovarajući idejni projekt. Vrlo je važna komunikacija i međusobna

koordinacija između investitora i projektanta. Investitor u prvom redu mora znati što

želi, kako bi mu projektant to mogao nacrtati. Projektant mora poštivati želju

investitora, ali u granicama zakonskih odredbi. Kod izrade projektno - tehničke

dokumentacije projektant dokumentaciju mora izraditi prema Zakonu o prostornom

uređenu i gradnji, poštivajući sve važeće pravilnike i drugu prostornu plansku

dokumentaciju, te po pravilima struke kako bi buduća građevina bila što kvalitetnija a

sam boravak u njoj što ugodniji. Izrada idejnog projekta i projektno – tehničke

dokumentacije mora biti gotova u dogovorenom roku. Idejni projekt temelj je za

dobivanje dozvola koje nam omogučuju planiranje sljedećih koraka u procesu izgradnje

buduće građevine.

35

6. Literatura

[1] Amadori, M (2011): Elementi gradnje – bilješke sa predavanja, Geotehnički

fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Varaždin

[2] Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)

[3] Lončarić, R (1976): Građevinarstvo, Viša geotehnička škola Varaždin RGN

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Varaždin

[4] Vrkljan, Z (1975): Oprema građevinskih nacrta, Građevinski školski centar, Viša

tehnička građevinska škola, Zagreb