Sveučilište u Splitu - intranet.fesb.hrintranet.fesb.hr/portals/0/docs/nastava/razlikovni/razlikovni_kit.pdf · Odabrana poglavlja iz matematike 45+45+0 7 Matematika 3 30+30+0 5

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Sveučilište u Splitu

Dekan:

Prof. dr. sc. Dinko Begušić

PRIJEDLOG RAZLIKOVNOG PROGRAMA

Komunikacijska i informacijska tehnologija

Split, 18. lipnja 2008.

R A Z L I K O V N I P R O G R A M

Komunikacijska i informacijska tehnologija

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Ruđera Boškovića bb, HR-21000 Split

Telefon: + 385 21 305777 Telefaks: + 385 21 463877

[email protected] http: //www.fesb.hr

POVJERENSTVO ZA IZRADU RAZLIKOVNOG PROGRAMA

1. Prof. dr. sc. Nikola Rožić

2. Prof. dr. sc. Vesna Roje

3. Prof. dr. sc. dinko Begušić

Split, 03. srpnja 2008.

R A Z L I K O V N I P R O G R A M : K O M U N I K A C I J S K A I I N F O R M A C I J S K A T E H N O L O G I J A

1. Uvod

RAZLOZI ZA POKRETANJE RAZLIKOVNOG PROGRAMA

Postoji veliki interes za upis diplomskih studija od strane studenata koji su završili stručne studije prema studijskim programima koji su se izvodili prije usvajanja Bolonjske deklaracije, kao i studenata koji studiraju na stručnim studijima u skladu s Bolonjskom deklaracijom. Da bi studenti koji su završili stručne studije stekli kompetencije koje im omogućavaju studiranje na diplomskom studiju, neophodna su im dodatna znaja i vještine koja bi usvojili završetkom razlikovnog programa. ZAKONSKA UTEMELJENOST Za prijelaz sa stručnih studijskih programa na sveučilišne studijske programe, postoji uporište u Zakonu, Statutu Sveučilišta i Statutu Fakulteta. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju: Članak 77., stavak (5) Osobe koje su završile stručni studij mogu upisati diplomski studij ako je to predviđeno općim aktom sveučilišta koje provodi taj studij, pri čemu se upis može uvjetovati polaganjem diferencijskih ispita. Statut Sveučilišta: Članak 126.

Osobe koje su završile stručni studij mogu upisati diplomski studij ako je predviđeno studijskim programom diplomskog studija, u skladu sa sustavom prijenosa ECTS bodova, te ako polože studijskim programom diferencijske ispite.

Statut Fakulteta: Članak 59.

(1) Prijenos odnosno priznavanje ECTS bodova može se provesti između različitih sveučilišnih ili stručnih studija.

(2) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se Pravilnikom o studiranju Fakulteta, odnosno ugovorom između visokih učilišta.

Članak 60.

(1) Fakultet pored studija ustrojava i izvodi i posebne programe stručnog usavršavanja prema konceptu cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Takav se program ne smatra studijem.

(2) Programe stručnog usavršavanja donosi Fakultetsko vijeće. (3) Programi koji u sebi sadrže i dijelove programa sveučilišnog ili stručnog studija,

polaznicima mogu omogućiti stjecanje određenog broja ECTS bodova. (4) O završenom programu stručnog usavršavanja polazniku se izdaje potvrda.

4


PRISTUPNICI KOJI MOGU UPISATI RAZLIKOVNI PROGRAM Nekoliko je kategorija mogućih pristupnika koji su završili pojedine stručne studije:

1. stručne studije FESB-a prema studijskim programima u skladu s Bolonjskom deklaracijom (studenti upisani 2005.),

2. dodiplomske stručne studije FESB-a (studenti upisani u periodu od 2001. do 2005.), 3. stručne studije FESB-a koji su se izvodili do 1998., 4. stručne studije Veleučilišta u Splitu, odnosno Sveučilišnog centra za stručne studije, 5. stručne studije drugih visokih učilišta. Za ovu kategoriju pristupnika Povjerenstvo će

utvrditi razliku posebno za svakog pristupnika. PROVEDBA Nastava bi se odvijala kroz dva semestra (zimski i ljetni semestar akademske godine 2007./08.) u poslijepodnevnim terminima kao redoviti studij.

5


2. Opći dio

Vrsta studija Sveučilišni

Naziv Razlikovni program za diplomski studij Komunikacijska i informacijska tehnologija

Predlagač Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Nositelji

Izvođač Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Trajanje 1 godina

ECTS 45

Uvjeti za upis Završen stručni studij elektrotehnike, smjer elektronika.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Završetkom razlikovnog programa studenti stječu primjerenu razinu znanja i vještina koja im omogućava upis na diplomski studij komunikacijske i informacijske tehnologije.

Mogućnosti nastavka studija

Diplomski studij komunikacijske i informacijske tehnologije.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

Završetkom razlikovnog programa studenti ne stječu nikakav stručni ili akademski naziv. Polaznicima se izdaje potvrda o stečenim ECTS bodovima.

POPIS PREDMETA

Naziv predmeta Nastava * P+V+L ECTS

Odabrana poglavlja iz matematike 45+45+0 7Matematika 3 30+30+0 5Fizika 2 45+30+15 7Analiza mreža 30+15+15 5Objektno orjentirano programiranje 30+0+30 6Elektromagnetska polja 30+130+0 5Teorija informacija 30+15+15 5Komunikacijski sustavi i protokoli 30+15+15 5UKUPNO: 270+135+75=480 45* P=predavanja, V=vježbe, L=laboratorijske vježbe

6


OPIS PREDMETA

Naziv predmeta Odabrana poglavlja iz matematike

Kod FEMX10

Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni

Razina Predmet temeljne razine

Godina Semestar/trimestar ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

7 (45 sati predavanja i 45 sati vježbi ekvivalentno je 3 ECTS boda, za samostalno učenje potrebno je 120 sati – 4 ECTS bodova)

Nastavnik Prof. dr. sc. Ivan Slapničar, dr. sc. Anita Matković (predavanja) Mr. sc. Ivančica Mirošević, mr. sc. Josipa Barić, mr. sc. Nevena Jakovčević Stor, mr. sc. Dževad Lugić (auditorne vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz drivacije i primjene, nizove i redove brojeva i funkcija, analitičku geometriju prostora, napredne tehnike integriranja, diferencijalne jednadžbe i višestruke integrale i primjene. Primjena navedenih matematičkih alata u rješavanju inženjerskih problema.

Preduvjeti za upis Nema.

Sadržaj DERIVACIJE I PRIMJENE. Derivacije. Tangenta i normala. Diferencijal i približno računanje. Više derivacije i diferencijali. Deriviranje parametarski zadane funkcije. Teoremi diferencijalnog računa (Fermat, Rolle, Cauchy, Lagrange). L'Hospital ovo pravilo i računanje limesa neodređenh oblika. Monotonost. Nužni i dovoljni uvjeti ekstrema. Geometrijski ekstrem. Zakrivljenost. Dovoljan uvjet konveksnosti i konkavnosti. Nužan i dovoljan uvjet za točke infleksije. Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije. Primjer rješavanja problema ravnoteže. NIZOVI I REDOVI. Niz realnih brojeva. Osnovna nejednadžba konvergencije. Gomilište i podniz. Omeđenost, monotonost i konvergencija. Svojstva limesa. Cauchyjev niz. Neki važni limesi. Red realnih brojeva. Nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije. Apsolutna konvergencija. Alternirani redovi. Niz funkcija. Red funkcija. Red potencija i radijus konvergencije. Deriviranje reda funkcija. Taylorov red i primjene. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA. Jednadžbe pravca. Jednadžbe ravnine. Primjene analitičke geometrije. Plohe drugog reda. NAPREDNE TEHNIKE INTEGRIRANJA. Integriranje trigonometrijskih funkcija. Rekurzivna formule. Integriranje nekih iracionalnih funkcija. Integriranje reda funkcija. Primjena integralnog računa na proračun slobodnog pada uz otpor zraka. DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE I MODELIRANJE. Modeliranje rasta populacije. Logistička jednadžba. Jednadžba provođenja topline. Hookov zakon. Singularna rješenja diferencijalnih jednadžbi i ovojnice. Polje smjerova. Diferencijalne jednadžba višeg reda sa konstantnim koeficijentima. Primjer strujnog kruga – harmonijski oscilator. Sustavi diferencijalnih jednadžbi. Lhotka-Voletrrine jednadžbe za sustav lovac-plijen. VIŠESTRUKI INTEGRALI. Osnovni pojmovi i definicije. Dvostruki integral. Dvostruki integral u polarnim koordinatma. Primjene dvostrukog integrala. Trostruki integral. Trostruki integral u cilindričnom i sfernom koordinatnom sustavu. Zamjena varijabli u višestrukom integralu.

7


Preporučena literatura

Ivan Slapničar, Matematika 1, FESB, Split, 2002., http://www.fesb.hr/mat1 Ivan Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, 2005., (u izradi), http://www.fesb.hr/mat2 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura Petar Javor, Matematička analiza 1, Element, Zagreb, 2001. Petar Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 2000. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split, 1999. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Samostalan rad studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, kolokviji) Ispit: pismeni i usmeni.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe predmeta

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Konzultacije s nastavnicima matematičkih kolegija i voditeljima studija. Evaluacija nastave od strane šefa katedre i ureda za promicanje kvalitete.

8


Naziv predmeta Matematika 3

Kod FEMX03

Vrsta Predavanja / Vježbe /

Razina Predmet napredne razine

Godina Semestar/trimestar

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 30 sata predavanja + 30 sata vjezbe

Nastavnik Dr. sc. Ivan Slapničar, red. prof.


Student stječe znanja iz teorije polja, Fourierove analize i Laplaceove transformacije i vještine u primjeni u inženjerstvu.

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj

VEKTORSKA ANALIZA: skalarna i vektorska polja; neprekidnost, derivacija i usmjerena derivacija; integralni račun; gradijent, divergencija i rotacija; Hamiltonov i Laplaceov operator; konzervativna polja. KRIVULJNI INTEGRALI: parametrizacija krivulje, normala i tangenta, krivuljni integral skalarnog i vektorskog polja, cirkulacija, racunanje potencijala, Greenov teorem. PLOŠNI INTEGRALI: parametrizacija plohe, normala i tangenta, plošni integral skalarnog i vektorskog polja, Gaussov i Stokesov teorem. FOURIEROV RED: ortogonalni trigonometrijski sustavi, razvoj funkcija u Fourierov red i primjene, Parsevalova jednakost. FOURIEROVA ANALIZA: Kompleksni oblik Fourierovog reda. Dirichletov teorem i konvergencija u normi. Diferenciranje i integriranje Fourierovog reda. Fourierova transformacija i inverzna Fourierova transformacija. LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA: Osnovna svojstva Laplaceove transformacije. Inverzna Laplaceova transformacija. Primjene na rješavanje diferencijalnih jednadzbi.


1. I. Ivansic, ''Fourierov red i integral, diferencijalne jednadzbe'', FER, Zagreb, 1982. 2. I. Ivansic, ''Funkcije kompleksne varijable, Laplaceova transformacija'', FER, Zagreb,

1978.

Dopunska literatura 1. C.R. Wylie, Advanced engineering mathematics, 6th ed., Mc-Graw Hill, Inc., New York, 1995.


Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Samostalan rad studenata. Rješavanje zadataka u grupama.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave putem kolokvija, te završni pismeni i usmeni ispit.


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre.

9


Naziv predmeta Fizika 2

Kod FEMB04



Godina Semestar/trimestar


7 ECTS davanja - 1,5 ECTS

30 sati vježbi - 1 ECTS 135 sati samostalnog učenja - 4,5 ECTS)

Nastavnik Dr. sc. Ivica Puljak, izv. prof. ; Dr. sc. Nikola Godinović, docent


Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike te njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj Titranje. Mehanički valovi. Maxwellove jednadžbe. Elektromagnetski titraji i valovi. Geometrijska optika. Fizikalna optika. Kvantna priroda svjetlosti. Struktura atoma. Atomska jezgra.


1. N. Godinović, I. Puljak: interna skripta 2. V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: Valovi i optika, Školska knjiga Zagreb, 1989. 3. J. Vuletin: Zadaci iz Fizike (Titraji i valovi, Toplina, Atomi), FESB, Split, 1996. 4. V. Henč-Bartolić i suradnici: Riješeni zadaci iz valova i optike, Školska knjiga,

Zagreb, 1992. Dopunska literatura 1. D. Halliday, R. Resnick i J. Walker: Fundamental of Physics, 7th edition, Wiley, 2005

2. N. Cindro: Fizika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 3. Udžbenik Sveučilišta u Berkeleyu, svezak 1, Mehanika, Školska knjiga Zagreb


Predavanja. Auditorne vježbe.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, kolokviji) Ispit: pismeni i usmeni

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre i od strane ureda za promicanje kvalitete.

(45 sati pre

10


Naziv predmeta Analiza mreža

Kod FELA11

Vrsta Predavanja / Vježbe / Obvezatni /

Razina Predmet temeljne razine [uvodni]

Godina 3 Semestar/trimestar V


5 30 sati predavanja, 30 sati vježbi = 2 ECTS i 90 sati za samostalno učenje = 3 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Luki Biličić, doc.

Kompetencije koje se stječu Osposobljenost za analizu mreža u općem smislu.

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitom iz predmeta Osnove elektrotehnike. Kompetencije i vještine koje se stječu završenom prvom godinom preddiplomskog/diplomskog studija.

Sadržaj

Jednadžbe petlje i čvora u matričnom obliku. Analiza mreže u stacionarnom stanju sa sinusoidalnom i nesinusoidalnom periodičnom pobudom. Topološka analiza mreža. Jednadžbe mreže petlji, čovorova i pari čvorova. Mreže u prijelaznom stanju; klasična metoda rješavanja i metoda Laplaceove transformacije, jednadžbe stanja. Jedinične funkcije, teorem integrala superpozicije. Mreže sa dva para izvoda, četvoropoli; elementarni i osnovni četvoropoli, primarni i sekundarni parametri. Međusobno povezivanje četvoropola. Četvoropoli u uvjetima općeg zaključenja, unešeno gušenje, pogonsko i relativno. Mreže sa raspodijeljenim elementima vodovi; poduljni parametri, karakteristična impedancija. ulazna impedancija, funkcija propagacije. Jednadžbe napona i struje na vodu. Polarni dijagram i stojni val. Fazna i grupna brzina, funkcija gušenja i izobličenje signala na vodu.


1. Biličić, L.: Analiza mreža, FESB, Split, 2000. 2. Biličić, L.: Analiza mreža, zbirka riješenih zadataka, FESB, Split, 2000.

Dopunska literatura 1. W-K. Chen: The Circuits and Filters, IEEE Press 1995. 2. R. E. Matick: Transmission Lines for Digital and Communication Network, IEEE

Press 1995. Oblici provođenja nastave Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe.


Ispit: pismeni/usmeni



Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

11


Naziv predmeta Objektno orijentirano programiranje

Kod FELA13

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Obvezatni

Razina Predmet srednje razine

Godina 3 Semestar V


6 30 sati predavanja, 30 sati vježbi, 120 sati za učenje i izradu programskog zadatka

Nastavnik Dr. sc. Ivo Mateljan, red. prof.


Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: 1. objasni koncepte: namespace, scope i lifetime, 2. objasni razliku između objektno temeljenog i objektno orijentiranog programiranja, 3. objasni i primijeni polimorfizam, 4. koristi temeljne STL klase: string, vector, list, stack, queue, 5. koristi klase iz "iostream" za pristup datotekama i standardnim ulazno/izlaznim

uređajima, 6. primijeni mehanizam rukovanja iznimkama, 7. koristi Microsoft Visual Studio za izradu programa s grafičkim sučeljem.

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu završenom prvom godinom preddiplomskog/diplomskog studija.

Sadržaj

Strukturalno, objektno temeljeno i objektno orijentirano programiranje. Oblikovanje i implementacija programa u C++ jeziku: forma, funkcije i primitivni tipovi podataka. Klase i objekti. Sučelje klase, apstrakcija i implementacija. Nadređenje operatora. Iteratori i obrasci. Polimorfizam i nasljeđivanje. Apstraktne klase. Generičke klase. Rukovanje iznimkama. Pristup izradi programa s grafičkim korisničkim sučeljem. Model-view-controler i document-view arhitektura korisničkog sučelja. Interakcija s operativnim sustavom. Rukovanje procesima.

Preporučena literatura 1. Ivo Mateljan: OOP, skripta, FESB, 2001.

Dopunska literatura 1. Stroustrup, B., The C++ programming Language, Adison Wesley, 1986. 2. Owen L. Astrachan, Computer Science Tapestry, McGrawHill 2000.


Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Izrada projekta. Samostalno istraživanje studenata.


Provjera znanja tijekom nastave (seminarski radovi). Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku


Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

12


Naziv predmeta Elektromagnetska polja

Kod FELA32



Godina 3 Semestar: V


5 30 sati predavanja i 30 sati vježbi – 2 ECTS boda, a za 90 sati učenja i samostalnog rada – 3 ECTS bod

Nastavnik Dr. sc. Vesna Roje, red. prof.


Stjecanjem i produbljavanjem temeljnih znanja iz područja elektromagnetizma studenti se osposobljavaju za razumijevanje primjena teorije elektromagnetskoh polja u užem području svog nastavka školovanja i svom profesionalnom djelovanju.

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu završenom prvom i drugom godinom preddiplomskog studija (Sve Matematike i Fizike).

Sadržaj

Zakoni klasične elektrodinamike; Maxwellove jednadžbe; Granični uvjeti; Poyntingov vektor i teorem; Elektromagnetski potencijali; Statička polja; Metode rješavanja: Primjena Greenovog teorema. Preslikavanje. Separacija varijabli. Primjeri; Uvod u numeričke metode rješavanja. Primjeri; Ravni val: propagacija, refleksija i lom. Totalna refleksija. Primjene; Načini usmjerenog vođenja elektromagnetskih valova; Vrste modova propagacije; Površinski valovi; Prijenosne linije i modovi propagacije; Metalni i dielektrični valovodi; Planarne valovodne strukture; Elementi optičkih komunikacijskih sustava; Polje svjetlovoda; Optička svojstva radio valova: refrakcija, refleksija, difrakcija i interferencija; Kratka antena.


1. V. Roje: Polja i valovi u elektronici - Repetitorij predavanja, FESB, Split, 1993, zadnje izdanje 2004.

2. Z. Haznadar, Ž. Štih: Elektromagnetizam, Školska knjiga, Zagreb 1997 3. S.M.Wentworth: Fundamentals of Electromagnetics with Engineering Applications,

Wiley, 2005

Dopunska literatura 1. S. Ratnajeevan, H. Hoole, P. Ratnamahilan, P. Hoole: A Modern Short Course in Engineering Electromagnetics, Oxford University Press, 1996

Oblici provođenja nastave Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Izrada projekata.


Provjera znanja tijekom nastave (kolokviji) Ispit: pismeni i usmeni



Mišljenja studenata o kvaliteti nastave (anketa). Povremena evaluacija uspješnosti nastave i polaganja ispita od strane uprave fakulteta.

13


Naziv predmeta Teorija informacija

Kod FELA33


Razina Predmet srednje razine

Godina 3 Semestar: V ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 30 sati predavanja i 30 sati vježbi - 2 ECTS-a + učenje i samostalni rad - 3 ECTS-a

Nastavnik Dr. sc. Nikola Rožić, red. prof.


• modeli izvora informacije, Markovljevi modeli • redundancija, uvjetni sadržaj informacije, umjetni i prirodni jezici, • relativna entropija, uzajamna informacija, teorija informacije i učenje, • kodiranje izvora informacije i sažimanje podataka, • Shannonov model zaštitnog kodiranja, • prijenos informacije putem kanala sa šumom, kontrola griješki i redundantno

kodiranje, • procjena i odlučivanje, soft dekodiranje, • teorija mjere distorzije za binarne i Gaussove izvore, • teorija informacijskih mreža, • teorija čekanja, M/M/1 i M/G/1 modeli

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitom iz općih predmeta i predmeta Informacije i komunikacije,

Sadržaj

Modeliranje izvora informacije sa i bez redundancije, Markovljevi modeli, skriveni Markovljevi modeli (HMM), redundancija, umjetni i prirodni jezici, uvjetni sadržaj informacije, relativna entropija, uzajamna informacija, drugi zakon termodinamike, teorija informacije i učenje, igre na sreću, kodiranje izvora informacije sa i bez memorije i sažimanje podataka, Shannonov model zaštitnog kodiranja, sustavi s tajnim i javnim ključem, prijenos informacije putem kanala sa šumom, matrica kanala, simetrični kanali, kapacitet kanala sa šumom, kontrola griješki i redundantno kodiranje, teorija informacije i statistika, filtriranje signala iz šuma, procjena i odlučivanje (MAP, MMAP, ML i MS), soft dekodiranje i iterativni (turbo) dekoderi, teorija iznosa distorzije za binarne i Gaussove izvore, teorija informacijskih mreža, superpozicijsko i višerazinsko kodiranje u mrežama, kanali s višestrukim pristupom, teorija čekanja, M/M/1 i M/G/1 modeli, kanali s razašiljanjem i relejni kanali.


1. Rožić, N.: Teorija informacija, elektronička knjiga, http://www. fesb.lab405/TINF, Split 2001.

2. Cover, T. : Elements of Information Theory, J. Wiley & Sons., 1991.

Dopunska literatura 1. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb, 1992. 2. Sinković, V.: Informacija, simbolika i semantika, Školska knjiga, Zagreb, 1997.


Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Izrada projekta. Samostalno istraživanje studenata.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (kolokviji) Ispit: pismeni/usmeni

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane šefa katedre.

14


15

Naziv predmeta Komunikacijski sustavi i protokoli

Kod FELA30

Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni / Izborni

Razina Predmet srednje razine [produbljivanje temeljnog znanja]

Godina 3 Semestar/trimestar VI ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 30 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za projekt potrebno je 30 sati rada - 1 ECTS te za samostalno učenje 60 sati - 2 ECTS-a

Nastavnik Dr. sc. Nikola Rožić, red. prof.


• arhitekture komunikacijskih sustava i protokoli, ISO-OSI model • definicija podatkovnih jedinica i komunikacije između susjednih slojeva, • komunikacijski modeli i formalne metode, • algebarski opis temeljnih funkcija komunikacijskog protokola, • protokoli fizičkog sloja i sloja veze, • linijski koder i višerazinske modulacije QAM, • PCM i DPCM sustavi, adaptivna i vektorska kvantizacija, • vokoderi (LPC) i delta modulirani sistemi (DM) • ortogonalno signaliziranje (OFDM), CDMA kodiranje, • sustavi s raspršenim spektrom (DSSS, FHSS i THSS)

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitom iz predmeta Informacije i komunikacije

Sadržaj

Komunikacijski modeli, kriteriji kvalitete i standardi, arhitekture komunikacijskih sustava i protokoli, višeslojni referentni model (OSI-ISO), definicija podatkovnih jedinica i komunikacije između susjednih slojeva, protokoli sloja veze (HDLC), točka-točka i višetočkasta komunikacija, komunikacijski modeli i formalne metode, algebarski opis temeljnih funkcija komunikacijskog protokola, mreže s komutacijom linija i paketa, protokoli fizičkog sloja (V.24/28, USB), linijski koder, višerazinske modulacije QAM, modemi V.34, impulsni sustavi (PAM, PDM, PPM), PCM sustavi, adaptivna i vektorska kvantizacija, linijski kodovi, usporedba PCM i FM, diferencijalni sustavi (DPCM), vokoderi (LPC), delta modulirani sistemi (DM) i adaptivne varijante, ortogonalno signaliziranje (OFDM), CDMA kodiranje, sustavi s raspršenim spektrom (DSSS, FHSS i THSS).


1. M.Schwartz: Telecommunication Networks: Protocols, Modeling and Analysis, Addison Wesley

2. S.Mauw, G.J.Veltink:Algerbaic Specification of Communication Protocols, Cambridge Press, 1993.

Dopunska literatura 1. W. Stallings: Computer Communications, Sams Publ Oblici provođenja nastave Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (kolokviji), projektni zadatak Ispit: pismeni/usmeni

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane šefa katedre, itd.

Documents

Sveučilište u Splitu - intranet.fesb.hrintranet.fesb.hr/portals/0/docs/nastava/razlikovni/razlikovni_kit.pdf · Odabrana poglavlja iz matematike 45+45+0 7 Matematika 3 30+30+0 5