������������POSEBNI PRILOG ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I UMJETNOST � 18. prosinca 2018. � Br. 11

KONFERENCIJA, HRVATSKI

KVALIFIKACIJSKI OKVIR

Ključan alat za

razvoj »mekih«

vještina

Sveučilište u Rijeci dodjeljuje zahvalnice

jedinicama koje su pridonijele reputacijiStr. 4. do 8.

RELEVANTNOST OBRAZOVANJA

IZ VIZURE POSLODAVACA

Traže se

kreativni

zaposlenici koji

tehnologiju

znaju povezati

s poslovnim

procesimaStr. 2. i 3.

������

�����

�� ��

��Ž�

� ������� ��� ������ � ��� �������� ��� ������ � ��� ���������� ����������

Aneli DRAGOJEVIĆ

MIJATOVIĆ

Ljudi, procesi i teh-nologija su se is-prepleli tako dabrojni poslovi neizgledaju ni izbli-za kao prije deset

godina. To dovodi do krizeidentiteta u korporativnimposlovima, ali pravo je pitanjeje li to zaista zastrašujuće? Pomeni nije, jer sve to znači daljude možemo odteretiti repe-titivnih, dosadnih i nekreativ-nih poslova, i omogućiti imda upotrebom tehnologije da-ju ono nešto posebno, ljud-sko, kreativno, što strojevi nemogu, rekao je Mladen Pejko-vić, izvršni direktor Poslovnograzvoja, strategije i informa-cijske tehnologije AtlanticGrupe i predsjednik SavjetaSve u č i l i šta u Rijeci, na 4. poredu godišnjoj konferencijiNacionalnog vijeća za razvojljudskih potencijala pod nazi-vom »Hrvatski kvalifikacijski

okvir (HKO) – mehanizam zaosiguravanje relevantnostiobrazovanja«. Konferencija jepočetkom mjeseca održanana riječkom Kampusu, a Pej-ković je govorio na panelu»Relevantnost obrazovanja uHrvatskoj iz vizure poslodava-ca« na kojem se sudionicimakonferencije obratio i SinišaReljić, direktor riječkog NavisConsulta, član Savjeta Sveuči-lišta u Rijeci, iznijevši svoja is-kustva kao poslodavca o tomekakve kadrove traži a kakvi sfakulteta dolaze. Reljić je is-taknuo važnost razvijanja tzv.mekih (soft) vještina, i to pocijeloj vertikali obrazovanjaod osnovne škole do fakultetate dao niz prijedloga kakosmanjiti jaz između ponudefakulteta i potražnje posloda-vaca. Taj jaz postoji i trebalobi djelovati brzo, upozorio je.

Pejković je pak spomenuoknjigu Adama Smitha »Bogat-stvo naroda«, u kojoj Smith pri-je 250 godina opisuje kako pos-love treba rascjepkati na malespecijalističke poslove i onda

na taj način obrazovati ljude.– Čini mi se da je došlo vri-

jeme da preispitamo taj kon-cept jer poslovi koji dolaze vi-še nisu superspecijalistički.Takav opis posla, specijalistič-ki, ozbiljno podsjeća na fun-kcionalnu specifikaciju kadase radi natječaj za nabavu ro-bota. Novi se poslovi međutimtemelje na kreativnom načinura z m i šljanja. U firmi kao što jenaša, nama programeri ne tre-baju, treba nam nešto punoviše. Jer, ako govorimo o pro-gramerima, članci u FinancialTimesu kažu: »blue collar job

21st century: coding« (posaoplavih ovratnika 21. stoljeća –kodiranje, šifriranje op.a.) Na-ma trebaju ljudi koji povezujutehnologiju s poslovnim pro-cesima. Ljudi koji imaju ši ro k oobrazovanje. Dolazi dakle doispreplitanja tehnologije i kla-sičnih poslova, ali ne na lošnačin, nego na način kojiomogućava ljudima da radeupravo ono što su htjeli kodizbora svojih fakulteta. Čestona Savjetu Sveučilišta u Rijecigovorimo o ulozi sveučilišta ijednoglasni smo u mišljenjuda je to dizanje razine znanja

za opću dobrobit društva jerobrazovani građani donosedobre i kvalitetne odluke uključnim trenucima. Ali iz per-spektive poslodavca, nama supotrebni programi koji dajuodgovor na ova pitanja: teh-nolozi koji nisu samo uskotehnološki specijalizirani negovide poveznicu između tehno-logije i poslovanja, ali isto takoi specijalisti svih mogućih za-nimanja koji imaju razinu teh-noloških vještina koje ih pri-premaju za poslove koji dola-z e.

Uska specijalizacija

je »out«

Stalno se postavlja pitanjekoji su to poslovi koji će bitiaktualni za desetak godina, iznate što: realno, nitko ne zna,jer sve što sam pokazivao naslajdovima nije izgledalo ova-ko prije deset godina. Ali u je-dnu stvar sam siguran: akočovjeku damo obrazovanjetakvo da ima široke temelje inačin razmišljanja, i ne speci-jaliziramo ga do kraja, negomu omogućimo jednu šir inu,on će se moći prilagoditi nanačin koji će biti dobar i zastudenta i za poslodavca. Onošto nama treba su dakle stu-denti koji će znati spojiti onošto nisu očekivali, koji će znatiprepoznati ono pravo u masi,studenti s takvim načinomra z m i šljanja i analize koji do-laze sa sveučilišta koja stvara-ju takav profil, poručio je Pej-ković, nazvavši takve studente,studente kakve treba njihovakompanija okrenuta buduć-nosti, 'studentima x'. Ovomzaključku prethodio je uvod ukojem je Pejković detaljno

Ako čovjeku

damo

obrazovanje

takvo da ima

široke

temelje i

način

razmišljanja,

on će se

moći

prilagoditi

na način koji

će biti dobar

i za

studenta i

za

poslodavca

Mladen

Pejković

�opisivao kako je razvoj tehno-logije i digitalna obrada poda-taka potpuno promijenila tra-dicionalan način izvedbeodređenih poslova, od marke-tinga, prodaje, ljudskih resur-sa, logistike... Tome se trebaprilagoditi, to se ne može toignorirati već iskoristiti, nostudent x, ponovio je, nešto jejoš više od toga… K re a t i v n ip o j e d i n a c.

Si n i ša Reljić iz Navis Con-sulta kaže da je njegova pričariječka, ali riječka internacio-nalna priča.

– Navis Consult počeo je'96. godine samo sa mnom, adanas je ovdje najveća projek-tna tvrtka u brodogradnji i je-dna od tri-četiri najveće u Eu-ropi. Od 90 do 95 posto uslugakoje izvozimo su inženjerskeusluge, ne kupujemo dakle ni-kakav materijal već samo pro-dajemo usluge, ljudski intelek-tualni rad. Radimo to vrlo us-pješno, i kada su 2000. mnogimislili da je to pogrešna odlu-ka ipak sam predao 75 postovlasništva firme korporaciji

Rolls Royce. Oni su prvo pos-lali delegaciju, koja je našlaovdje nas nekoliko kako radi-mo doslovno u stanu, no ipaksu odlučili probati s nama. Itako smo počeli naš put, i evodanas radimo 80 milijuna ku-na čistog izvoznog prihoda začisti intelektualni rad. Prosjekplaće je 11 tisuća kuna neto,mala je fluktuacija, a 5 do 10posto ljudi koji kod nas radesu ljudi za koje smo otkrili dasu Hrvati koji rade u Norveš-koj pa smo ih doveli da radetu. Preko 20 godina radimo nasvjetskom tržištu, u 60 ze-malja svijeta, preko 350 bro-dova je izgrađeno prema našojdokumentaciji, u nekolikob ro d o g ra d i l i šta u Americi,Nor veškoj, Kini, Njemačkoj,Španjolskoj, i naši nacrti idudirektno u pogone i njihovi ra-dnici po tome rade. Izmeđunas i njih nema nikoga. Znači,bavimo se izvozom tih usluga,posao je dosta zahtjevan, i netrebam puno pričati kolikoovisimo o kvaliteti kadrova jerto je sve što imamo - mi drugi

je točan, da na kraju ono štonapravi nema greške. Naš jedojam da obrazovanje ne od-govara onome što mi trebamo.Ali, to je samo iz naše per-spektive, ogradio se Reljić. Ka-že da je previše teorije, a pre-malo prakse. Ispričao je aneg-dotu kada mu je kolega Nor-ve žanin jednom prilikom re-kao: »Znaš koja je glavna razli-ka između vas i nas? Naš stu -dent/zaposlenik zna gdje ćenaći formulu i gdje će je pri-mijeniti, a vaš zna kako je for-mula nastala, a nema pojmašto bi s njom.« Veli da u Nor-ve škoj ljudi koji rade u tomsektoru, u kompaniji, u pros-jeku imaju završen niži obra-zovni stupanj nego kod nas(većinom diplomirani inženje -ri), no odlično se snalaze, što -više, rade i složenije posloveobzirom na način podjele pos-la između centrale i njih, no ita se podjela posla, potvrdio jeReljić, sve više izjednačava.Ka že da su počeli »od repa«,ali su, zahvaljujući predanomradu, »sve bliže glavi« (u smis-lu tipa posla). Pod meke vješti -ne Reljić je pobrojao komuni-kaciju, prezentiranje, timskirad, poslovnu kulturu, fleksi-bilnost i poslovnu etiku. Na-glasak bi, kaže, stavio na etiku.Njihova matična kompanijana etiku iznimno polaže paž-nju te usavršava djelatnikekroz razne alate e-učenja.

Treniranje etike

– Imamo treninge u etici, tosu korporativni treninzi odstrane Rolls Roycea, u poš-tenju i integritetu, koje našizaposlenici prolaze po dvaputa godišnje. Dakle, ključ sumeke vještine, plus tri osnov-ne tvrde vještine koje čineabecedu (engleski, MS Office,Autocard), i tek se onda na to

nadograđuju vještine iz stru-ke, kaže Reljić. Što se dilemeo obrazovanju za znanost iliza biznis tiče, veli da će in-ženjer najčešće završiti u pro-daji, nabavi, upravljanjuproizvodnjom, upravljanjuprojektima, a tek će, kaže,mali broj sretnika završiti urazvoju - ako itko, i tek malibroj u projektiranju - ako itko.Veliki broj završi u proizvod-nji, iz njihove perspektive, ru-tinskih usluga, izradi nacrtaitd., dio u planiranju, logistici,a d m i n i s t ra c i j i .

– Pre p u štam vama da suče-lite to s predmetima i kolegiji-ma koji se uče kroz srednje ivisoko obrazovanje, kazao jeReljić auditoriju. Drugo, in-ženjer mora znati dovoljnoprava da može sačiniti ugovor,dovoljno komercijale da možepregovarati o cijeni, a moraznati i tehniku. Iz kojeg obra-zovnog segmenta mogu regru-tirati takve prodavače? – pitaoje. I tu imamo mali gap, i tu bitrebalo nešto učiniti. Potom,trebalo bi sustavno uvestipraktični rad za vrijeme obra-zovanja. Nadalje, u prosjekusmo dosta lošiji od Norvežanau engleskom jeziku pa bi tre-balo vidjeti zašt o.

– Ne možete biti inženjer ilitehničar u globalnoj kompani-ji a da ne baratate engleskimjezikom na razini da možetenapisati mail i slično. Za takvevještine bismo kao poslodavcihtjeli da ste nam vi u obrazov-nom sustavu certifikatori, dane moramo dodatno provjera-vati razinu znanja, poručio je.

– Na ša kompanija ima kul-turu e-učenja, dobiva se savalat, ima stotine tečaja on line,i tko dođe može svoje znanjedopuniti i razvijati se. Koristi-mo dakle tu blagodat kao diovelikog sustava koji nam toomogućava, zaključio je Reljić.

Članci u

Financial

Timesu

kažu: 'blue

collar job

21st century:

coding'

Mladen

Pejković

�

'asset' (imovina) nemamo. Izato je za nas jako značajnokakve kadrove stvarate, mismo klijenti koji to koriste, re-kao je Reljić okupljenoj sveu-čilišnoj zajednici. Kaže da in-ženjerski posao, koji je u sušti -ni lijep i atraktivan, ipak moramalo demistificirati jer je to,kaže, i jedan rutinski, tehni-čarski posao koji se, ako ječovjek strastven, može brzonaučiti, budući da je znanje,tko želi učiti, sve dostupnije.

Previše teorije,

premalo prakse

– Konkurentnost u dijeluljudskog rada, inženjerskog ra-da, bilo u njegovoj efikasnosti,brzini, broju ili boljoj organi-zaciju, u tome se mi razlikuje-mo od svojih konkurenata, isamo kroz taj segment ih mo-žemo pobijediti, dati nižu po-nudu. To je jedino što igra, ka-že Reljić. Smatra da su važne'meke' vještine, čak i važnijeod 'tvrdih'.

– Tvrde vještine možemonadoknaditi kroz tečajeve irad, ali ako je čovjek došao skrivim mekim vještinama, a toznači ako ima tremu održatiprezentaciju, ne zna se pona-šati na sastancima, ako nemasmisla za timski rad ili ne znanapisati poslovni dopis, mail,a da ne uvrijedi zahtijevnogklijenta, e onda mi imamo ve-liki problem. Dakle, prvo štogledam u intervjuima za po-sao su meke vještine. Ako ihkandidat nema, ne dolazi uobzir. Može imati sve diplomeovog svijeta, ali meke vještinesu presudne. Česta je kombi-nacija da se javi pošten čovjek,dobra osoba, no u struci mož-da ne toliko efikasan, i mi će-mo ga rado uzeti: ne morajusvi ljudi biti super brzi, nekimogu biti i spori, ali važno da

»RELEVANTNOST OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ IZ VIZURE POSLODAVACA« INSPIRATIVNA PREDAVANJA NA PANELU BIZNISMENA, ČLANOVA SAVJETA RIJEČKOG SVEUČILIŠTA

Pejković: Novi poslovi

temelje se na kreativnom

načinu razmišljanja

Nama programeri ne

trebaju, treba nam

nešto puno više: ljudi

koji povezuju

tehnologiju s poslovnim

procesima i koji imaju

široko obrazovanje,

poručuje Mladen

Pejković, izvršni

direktor u Atlantic

Grupi i predsjednik

Savjeta Sveučilišta u

Rijeci. Siniša Reljić,

direktor Navis Consulta,

član sveučilišnog

Savjeta, kaže da su

»meke« vještine prvo

što se gleda u

intervjuima za posao.

Ako ih kandidat nema,

može imati sve diplome

ovog svijeta, neće doći u

obzir

Socijalno obrazovanje stvara ljude koji u svojim poslovima pronalaze smisao

»Hrvatski kvalifikacijski okvir

(HKO) – mehanizam za

osiguravanje relevantnosti

obrazovanja« godišnja je

konferencija Nacionalnog vijeća za

razvoj ljudskih potencijala kojoj je

domaćin bilo Sveučilište u Rijeci,

a po prvi put u četiri godine

njenog održavanja nije

organizirana u Zagrebu. Uz

predstavnike Ministarstva znanosti

i obrazovanja te samu ministricu

Blaženku Divjak konferencija je

okupila veliki broj predstavnika

raznih institucija vezanih uz cijelu

obrazovnu vertikalu, ali i

gospodarstvenika, jer

upravo HKO predstavlja

kvalifikacije koje se kroz određeni

obrazovni i studijski programi

stječu. Naime, svi programi s

oznakom HKO-a su programi

osigurane relevantnosti i kvalitete,

odnosno riječ je o programima

povezanim s tržištem rada koji su

usklađeni s vrednovanim

standardima kvalifikacije. Radi se o

okviru koji uređuje sustav

kvalifikacija u Hrvatskoj, a u

središtu su ishodi učenja, odnosno

kompetencije koje je osoba stekla

učenjem i dokazala nakon postupka

učenja. Svakoj kvalifikaciji stečenoj

u Hrvatskoj mjesto je određeno

prema razini, a smještanje

kvalifikacija na određenu razinu

omogućuje da se kvalifikacije mogu

uspoređivati i povezivati. Radi

osiguravanja kvalitete i

transparentnosti primjene HKO-a

uspostavljen je Registar HKO-a, u

kojem će biti pohranjene

informacije o obrazovnim i

studijskim programima

usklađenima s HKO-om, kao i

standardima na kojima su

utemeljeni, a otvarajući

konferenciju predsjednica

Nacionalnog vijeća za razvoj

ljudskih potencijala, prof. dr. Ružica

Beljo Lučić, istaknula je potrebu za

obrazovanjem novih kadrova kroz

fleksibilnije obrazovanje, dok je

rektorica Sveučilišta u Rijeci prof.

dr. Snježana Prijić Samaržija

otvorila pitanje uspostave socijalnog

obrazovanja koje bi trebalo stvarati

ljude koji u svojim poslovima

pronalaze smisao i doprinose

zajednici. Uz svakako nužno

propisivanje standarda kvalifikacija

i zanimanja, iznimno je bitno,

prema njenom mišljenju, razumjeti

važnost obrazovanja usmjerenog za

učenika i studenta te razvoj

»mekih« vještina kod pojedinca, a

tu je HKO ključan alat. Rektorica je

HKO po važnosti svrstala uz bok

bolonjskog procesa ustvrdivši da se

radi o reformi, jer kao što je

bolonjski proces donio mobilnost i

demokratičnost u obrazovanje, sad

se ovaj proces mora fokusirati na

kompetencije i ishode učenja, koji

će biti prepoznati u europskom

prostoru. Mistrica Divjak ustvrdila je

da se HKO mora početi bolje

razumjeti, jer je on alat za

unaprjeđenje relevantnosti

obrazovanja. Napomenuvši da

kurikularna i obrazovna reforma i

HKO nisu dva različita pristupa

ministrica je pojasnila da

metodologija HKO-a kreće od

potrebe zanimanja, a kurikularna

reforma od osobe te je bitno je

shvatiti da se kroz ishode učenja

moraju reflektirati i stavovi i

vrijednosti.

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ S.J

EŽ

IN

A

Reljić: Važna je

praksa, a presudne

»meke« vještine

O digitalnoj

transformaciji

govorimo i

pomalo

teatralnoPejković je govorio o

'cloudu', digitalnoj

tehnologiji, umjetnoj

inteligenciji, senzorima koji

pretvaraju analogni

podatak u digitalni…

– O svemu tome

govorimo puno,

optimistično,

pesimistično, pomalo

teatralno, o gubitnicima i

pobjednicima, sektorski.

Govorimo već i o

bontonu digitalne

transformacije, a EU

navodi 9,2 milijardi eura

u novom programu, što

je po meni malo,

zaključio je.

Riječka industrija

inženjerskih usluga za

svjetsku brodogradnju

U Rijeci postoji čitava jedna industrija, nas oko 800

zaposlenih u tvrtkama koje izvoze inženjerske usluge za

brodogradnju, i to sve svjetsku. Možda smo nevidljivi, ali ima

nas svuda razasutih po gradu. Teško nas je locirati kao

industriju, ali ta industrija postoji, i što je najvažnije -

profitabilna je, poručio je Siniša Reljić.

»Tvrde«

vještine

mogu se

nadoknaditi

kroz tečajeve

i rad, ali ako

čovjek ima

tremu

održati

prezentaciju,

ne zna se

ponašati na

sastancima,

nema smisla

za timski

rad, ne zna

napisati mail

a da ne

uvrijedi

klijenta, e

onda imamo

problem

Siniša Reljić

�

Mladen Pejković

MZ

O

Siniša Reljić

MZ

O

� ������� ��� ������ ���� �������� ��� ������ ���� ���������� ����������

Prijenos znanja

i inovacija iz

istraživačkog u

komercijalni sektor

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ, Barbara ČALUŠIĆ

Već tradicionalno na izmaku godine, Sveučilište u Rijeci priprema okupljanjesvih znanstvenika, umjetnika, djelatnika i studenata koji su tijekom kalendar-ske godine primili nagradu ili odlikovanje za svoj rad/aktivnosti. Uz to, a pra-teći institucijske iskorake u 2018. godini, rektorica prof. dr. Snježana Prijić-Sa-maržija dodijelit će i posebne Zahvalnice Sveučilišta predstavnicima /voditelj-ima pojedinih ustrojbenih jedinica koje su aktivnostima značajno doprinijele

reputaciji Sveučilišta. Zahvalnicu dobiva Centar za primijenjenu psihologiju (CPP), vodi-telj prof. dr. Zoran Sušanj; Centar za proteomiku, voditelj prof. dr. Stipan Jonjić; Centar zanapredne studije jugoistočne Europe (CAS SEE), predstojnica doc. dr. Sanja Bojanić; Sveu-čilišni savjetovališni centar (SSC), voditeljica prof. dr. Ivanka Živčić Bećirević; StudentskiZbor, predsjednica Pegi Pavletić; Riteh Racing Team, voditelj tima Filip Bratoš; AdriaHydrofoil Team, voditelj tima Ljubomir Pozder.

SVEUČILIŠTE U RIJECI DODJELJUJE POSEBNE ZAHVALNICE USTROJBENIM JEDINICAMA KOJE SU AKTIVNOSTIMA ZNAČAJNO PRIDONIJELE REPUTACIJI

CENTAR ZA PRIMIJENJENU PSIHOLOGIJU (CPP)

Primjena suvremenih

psihologijskih spoznaja

U

osmišljavanje

i provođenje

usluga

CPP-a

prvenstveno

je uključeno

znanstveno-

nastavno i

stručno

osoblje

Filozofskoga

fakulteta

Prof. dr.

Zoran Sušanj

�

CENTAR ZA NAPREDNE STUDIJE

JUGOISTOČNE EUROPE (CAS SEE)

Aktivnosti Centra obuhvaćaju

predavanja, okrugle stolove,

konferencije, izložbe i

stipendiranje postdoktoranda

CENTAR ZA

PROTEOMIKU

Centar stvara nove

kadrove i tehnologiju

za razvoj virusne

imunologije i

vakcinologije

u Hrvatskoj

Prijenos znanja

i inovacija iz

istraživačkog u

komercijalni sektor

Ciljana potpora

mladim

istraživačima

Centar za napredne studije jugoistočne Europe(CAS SEE) Sveučilišta u Rijeci jedini je Centar uRepublici Hrvatskoj, ali i u regiji, koji planski isistematizirano stipendira postdoktorande. Spe-cifična smo jedinica budući da ni u Hrvatskoj, niu regiji, ne postoji takva vrsta organizirane brige

o ljudima koji su završili doktorski studij, a nisu zaposleni uvisokoobrazovnom sustavu. Doktorandi i postdoktorandi kojidakle (još) nisu u sustavu traže svoje mjesto i ulogu u zajed-nici. Često su uključeni u nastavu, ali bez stalnog radnog od-nosa, što bi se više moglo okarakterizirati kao prekarni, negokao sustavni istraživački rad. Osvijestivši taj problem, prijenekih pet i pol godina, inicirali smo osnivanje CAS-a, a prijesvega je tu bila angažirana prof. dr. Snježana Prijić Samaržija,tada prorektorica za nastavu. Po uzoru na europske centre zanapredne studije željeli smo osigurati i neku vrstu materijal-ne potpore za ljude neposredno nakon završetka doktorskogstudija, tumači doc. dr. Sanja Bojanić, predstojnica CAS-a.

– Neoliberalni sustav i Bolonja napravili su to da se ljude tjerana produkciju, na neku vrstu efikasnosti, a ne potiče se istinskop ro m i šljanje i propitivanje (nametnutih) vrijednosti. U praksitakav sustav proizvodi veliki broj ljudi s doktoratima jer zara-đuje na tome, a s druge strane se ne brine o njima. Onda mladiljudi nakon što doktoriraju nemaju previše izbora, mogu poku-šavati nekako na malavrata ući u sustav, »tavori-ti« na neki način i gubitivrijeme čekajući napre-dovanje, ili pak prihvatitialternativu - privatni sek-tor kojem često ne treba-ju takvi profili kadrova, tese moraju zadovoljiti ra-deći posao koji ne odgo-vara u potpunosti njiho-vim kompetencijama, bezpotpore za daljnje istraži-vanje i razvoj, tumači Bo-janić. Ove godine, poredredovnih CAS aktivnosti,radi se na još četiri pro-jekta, a riječ je o: Vol-kswgen Stiftung Culturesof Rejection; Erasmus + KA2 – Cooperation for innovation andthe exchange of good practices - Capacity Building in the fieldof Youth (Rights at work, work on rights); The Social Sciencesand Humanities Research Council of Canada Rijeka in Flux - usuradnji sa Sveučilištem British Columbia, postdoktorski pro-gram financiranja jednog istraživača i organizacija konferencijei ljetne škole; te German Federal Ministry of Education and Re-search (14 mjeseci rada u konzorciju za pripremu Horizon2020projekta, koordinator projekta sveuciliste Martin-Luther-Uni-versity of Halle-Wittenberg, a CAS će biti domaćin radionica iljetnih škola). Za stipendiranje postdoktoranada predviđeno jeukupno 547.600 kuna, a aktivnosti Centra obuhvaćaju preda-vanja, okrugle stolove, konferencije, izložbe i stipendiranje po-stdoktoranda. U Centru je od njegova osnivanja boravilo preko50 doktora znanosti na postdoktorskom usavršavanju, i to iz ci-jelog svijeta, iz više zemalja Europe, Amerike, Kanade...

– Željela bih naglasiti da su dakle sva sredstva koja se koristeza potpore postdoktorandima sredstva koja smo sami namak-nuli i iznašli kroz prijavljivanje na spomenute i brojne drugefondacije i izvore koji služe upravo za ove svrhe u Europi i ši re.Dakle, CAS uspijeva povući sredstva i ulaže ih ciljano u razvoj ipotporu mladim istraživačima kako bi ostali u znanstvenojdjelatnosti kako bi im se pomoglo da prebrode tu fazu do za-pošljavanja u sustavu čemu i boravak u Rijeci, na našoj insti-tuciji, često puta pomogne jer dajemo preporuke i brinemo dase istraživački rad i iskustvo koje su stekli valorizira i bude pre-poznat od strane institucija s kojih dolaze i na koje se vraćaju,tumači Bojanić. Naravno, to što veliki broj mladih ljudi iz cije-log svijeta baš ovamo dolazi na usavršavanje, cirkulira, privre-meno postajući »sugrađanima«, samo je po sebi važno za raz-vijanje Rijeke i Hrvatske kao prostora (znanstvene) slobode, dase svi skupa više osjećamo kao građani svijeta. Doc. dr. SanjaBojanić zaposlena je na Akademiji primjenjenih umjetnostigdje obnaša dužnost prodekanice za međunarodnu suradnju.

Centar za primijenjenu psihologi-ju (CPP) osnovan je 2014. godinepri Odsjeku za psihologiju Filo-zofskoga fakulteta Sveučilišta uRijeci s namjerom provođenjaprimijenjenih znanstvenih istra-

živanja i pružanja stručnih psiholoških uslugautemeljenih na suvremenim psihologijskimspoznajama. Djelatnosti CPP-a obuhvaćajutri glavna područja primijenjene psihologije:edukacijsku, kliničku i organizacijsku psiho-logiju, kao i primjenu znanstvenih spoznajaiz opće psihologije i znanstvene metodologi-je. Kvalitetu svojih usluga CPP garantira pro-fesionalnošću i stručnim kompetencijamasvojih djelatnika i suradnika. Od svog osni-vanja, CPP u potpunosti slijedi Strategiju raz-voja Sveučilišta u Rijeci 2014-2020, prema ko-joj se nastoji ostvariti povećanje proračuna fi-nanciranja znanstvenih istraživanja kroz do-maće i strane projekte teprovođenje istraživačkih istručnih projekata za jav-ne i organizacije/institu-cije civilnoga društ va .Stoga CPP nudi progra-me i projekte vezane uzi s t ra živanje, prevenciju,obrazovanje, savjetovanjete evaluaciju.

Voditelj CPP-a prof. dr.Zoran Sušanj, redoviti pro-fesor na Odsjeku za psiho-logiju Filozofskoga fakul-teta u Rijeci, s ponosom is-tiče samoodrživost Centrai razvoj kompetencija dje-latnika i suradnika. Naime,u osmišljavanje i provo-đenje usluga prvenstvenoje uključeno znanstveno-nastavno i stručno osobljeFilozofskoga fakulteta. Urealizaciju projekata nastoji se uključiti i stu-dente ili tek diplomirane psihologe, čime im seomogućuje stjecanje vještina u istraživačkom ipraktičnom radu te razvoja kompetencija po-trebnih tržištu rada. Prema zahtjevima projeka-ta i mogućnostima samofinanciranja, CPP usvom ustrojstvu ima predviđeno više radnihmjesta stručnog suradnika. Tako je na različitimprojektima zaposleno pet stručnih suradnica –magistra psihologije: Anja Vuković, NerminaMehić, Maja Močibob, Nikoleta Zubić i Ana Đo-rić. U provedbi projekata aktivno su sudjelovalidjelatnici Fakulteta: prof. dr. Svjetlana Kolić-Vehovec, izv. prof. dr. Sanja Smojver-Ažić, izv.prof. dr. Bojana Ćulum, doc. dr. Barbara KalebićMaglica, doc. dr. Tamara Martinac Dorčić, doc.dr. Rosanda Pahljina-Reinić, doc. dr. BarbaraRončević Zubković, dr. Tamara Mohorić, pos-tdoktorand, dr. Petra Anić, postdoktorand teIrena Miletić, viši stručni savjetnik za IT. Tije-kom ove godine u CPP-u se radilo na dolje na-vedenim projektima, čija ukupna vrijednostprelazi četiri i pol milijuna kuna:

1. »Znanstveno istraživanje učinaka pro-vedbe projekta e-Škole: Uspostava razvoja di-gitalno zrelih škola (pilot projekt)«. Voditeljprojekta je Zoran Sušanj, a glavni istraži va čSvjetlana Kolić Vehovec. Projekt je trajao dvijegodine (2016-2018), a na njemu je radilo de-vet djelatnika Odsjeka za psihologiju i jednadjelatnica Odsjeka za pedagogiju te su naodređeno vrijeme bile zaposlene tri stručnesuradnice. Projekt je financirala Hrvatska aka-demska i istraživačka mreža CARNet.

2. »Konzultantske usluge na pokusno uvo-đenje sustava upravljanja ljudskim potencija-lima na dva visoka učilišta: Sveučilište u Za-dru i Fakultet građevinarstva, arhitekture i ge-odezije Sveučilišta u Splitu«. Voditelj projektaje Zoran Sušanj, a na njemu je zaposlena jed-na stručna suradnica. Projekt je trajao godinui dva mjeseca (2017-2018), a financirala ga jeAgencija za znanost i visoko obrazovanje -

A Z VO.3. »Studija o pos-

tojećem sustavupr užanja usluga cje-loživotnog profesio-nalnog usmjeravanjau Republici Hrvat-skoj«, dio istraži-vanja o cjeloživot -nom profesional-nom usmjeravanjuna visokim učilišti -ma i u gospodarstvu.Projekt je vodio Zo-ran Sušanj, zaposle-na je jedna stručnasuradnica, a financi-rao ga je Mindlabd.o.o. Zagreb za po-trebe Ministarstvarada i mirovinskogasustava RH.

4. »Sudjelovanje uodabiru asistenata Ekonomskoga fakulteta uRijeci: Osposobljavanje za selekcijski intervju ipsihologijsko testiranje kandidata«, financiranod Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Voditelj jeZoran Sušanj, a u provedbi je sudjelovala jednastručna suradnica.

5. »Usluga provedbe evaluacije u sklopuizvannastavne aktivnosti 'Građanski odgoj iobrazovanje' u osnovnim školama GradaRijeke« (2018-2022) financirana od GradaRijeke. Voditelj projekta je Barbara KalebićMaglica, a izvode ga četiri djelatnice Odsje-ka za psihologiju i jedna vanjska suradnica.

6. »Usluge istraživanja, stručne analize isavjetovanja na temu 'Uvjeti rada u Carinskojupravi' iz područja razvoja ljudskih potencija-la, u svrhu poboljšanja kvalitete i učinkovito-sti socijalnog dijaloga u okviru projekta 'Akti-vizmom i znanjem do cilja'«. Voditelj projektaje Zoran Sušanj i na njemu je zaposlena jednastručna suradnica. Projekt traje godinu dana,a financiran je od Carinskog sindikata Hrvat-ske sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Ni u

Hrvatskoj,

ni u regiji,

ne postoji

takva vrsta

organizirane

brige o

ljudima koji

su završili

doktorski

studij, a

nisu u

sustavu

Doc. dr.

Sanja Bojanić

�

CPP nudi programe i projekte vezane uz

istraživanje, prevenciju, obrazovanje,

savjetovanje te evaluaciju

Trenutno je

Centar

osnivatelj

jednog spin

off

poduzeća

Nectin

Therapeutics

te ima

nekoliko

ugovora o

licenciranju

i nekoliko

patentnih

prijava

Prof. dr.

Stipan Jonjić

�

Centar za proteomiku sastavni jedio Medicinskog fakulteta u Ri-jeci osnovan 2006. godine s ini-cijalnim naglaskom na aktivno-st proizvodnje i karakterizacijemonoklonskih protutijela – ne-

zamjenjivih alata u temeljnim biomedicin-skim istraživanjima te razvoju lijekova i bio-tehnoloških produkata. S vremenom su pro-jektne aktivnosti Centra za proteomiku pre-rasle inicijalne okvire i danas obuhvaćaju te-meljna istraživanja, jačanje istraživačkih ka-paciteta, mobilnost i edukaciju te prijenosznanja i inovacija iz istraživačkog u komerci-jalni sektor. Kao ustrojbena jedinica Medi-cinskog fakulteta u Rijeci, Centar za proteo-miku se najvećim djelom financira iz sred-stava kompetitivnih nacionalnih i međuna-rodnih projekata kao i vlastitih komercijal-nih aktivnosti, što ga čini jedinstvenim tak-vim odjelom u hrvatskom akademskom sek-toru. Naime, od osnutka pa do danas, djelat-nici Centra za proteomiku aplicirali su na vi-še od 100 projektnih natječaja nacionalnih,EU i međunarodnih fondova i programa, štoje rezultiralo sa 45 odobrenih kompetitivnihprojekata visoke razine u partnerstvu s pres-tižnim istraživačkim institutima, sveučilišti-ma te biotehnološkim malim i srednjim po-duzećima na području jugoistočne Europe,Europske Unije te SAD-a.

Voditelj Centra za proteomiku i Zavoda zahistologiju, prof. dr. Stipan Jonjić, jedan odnajcitiranijih hrvatskih znanstvenika, član jeNjemačke akademije znanosti, dobitnik Na-grada za životno djelo Republike Hrvatske iGrada Rijeke i prvi znanstvenik u Hrvatskojkoji je izborio i sa svojim timom uspješnoproveo najprestižniji, 1,8 milijuna eura vrije-dan znanstveni projekt Europskog Istraži-vačkog vijeća – ERC Advanced Grant. S ob-zirom na izuzetnu uspješnost navedenogprojekta, Europsko Istraživačko vijeće odo-brilo je prof. dr. Jonjiću financijska sredstvaza daljnji razvoj ostvarenih temeljnih otkrićakroz projekt naziva GLIOVACC, u kojem serazvija eksperimentalno cjepivo za glioblas-tom multiforme, najzloćudniji oblik tumoramozga s izrazito niskom stopom preživlja -va n j a .

Slijedom niza uspjeha na području inici-jalnog razvoja eksperimentalnih vakcina,Centar za proteomiku je postao i nositeljZnanstvenog centra izvrsnosti za virusnuimunologiju i cjepiva u Republici Hrvatskoj(projekt CerVirVac). U ovaj centar izvrsnosti

uključeni su istaknuti znanstvenici koji dje-luju u tri međunarodno prepoznatljive insti-tucije u Hrvatskoj: Medicinskom fakultetuSve u č i l i šta u Rijeci (MEDRI), Centru za istra-živanje i prijenos znanja u biotehnologijiSve u č i l i šta u Zagrebu (SuZ Bioteh) i Kliniciza infektive bolesti »Dr. Fran Mihaljević«Sve u č i l i šta u Zagrebu (KZIB).

– Vizija znanstvenog programa ovog cen-tra izvrsnosti usmjerena je na stvaranje no-vih kadrovskih i tehnoloških pretpostavki zadaljnji uspješan razvoj virusne imunologije ivakcinologije u Hrvatskoj. Znanstvene ak-tivnosti usmjerene su na istraživanje me-đudjelovanja virusa i imunološkog sustavadomaćina, što je važan preduvjet za razvojnovih učinkovitih cjepiva i vektora koji bi

svoju primjenu mogli pronaći u prevenciji iliječenju ne samo infektivnih bolesti, već iraznih tumora, ističe prof. dr. Jonjić.

Kako bi provedba bila što učinkovitija,planirane znanstvene aktivnosti podijeljenesu u nekoliko zasebnih radnih paketa kojiobjedinjuju znanstvenu misiju centra. Prvadva radna paketa (RP1 i RP2) za cilj imajurazjasniti ulogu nekoliko novootkrivenih vi-rusnih gena u patogenezi i imunološkomnadzoru citomegalovirusa. U sklopu RP3nastavit će se istraživanje i razvoj rekombi-nantnih cjepiva protiv patogena i tumora, akoja su utemeljena upravo na citomegalovi-rusu. U RP4 istraživat će se biologija virusamumpsa kao osnova i za razvoj sigurnijih teučinkovitijih cjepiva i vektora za cjepiva pričemu je predviđena konstrukcija rekombi-nantnog virusa kojemu je utišana neuroviru-lencija. Korištenje humaniziranih miše vaomogućit će rekonstituciju humane hemato-poeze, a time i karakterizaciju humanogimunološkog odgovora na ispitivane mi-krobne i tumorske antigene. Radni paketi 5 i6 u potpunosti su posvećeni istraži va n j uimunološkog nadzora kod ljudi, i to na dvaklinički relevantna humana patogena (han-tavirus i virus hepatitisa C). Poseban nagla-sak biti će stavljen na mehanizme kojima ovivirusi reguliraju imunološki odgovor. Budućida je krajnji cilj prijenos stečenih znanja nakliniku, RP7, ispituje optimizaciju proizvod-nje virusnih vakcina. Važan dio projekta od-nosit će se i na dvije skupine tzv. horizontal-nih aktivnosti: osposobljavanje mladihznanstvenika i umrežavanje s drugim vrhun-skim institucijama u europskom istraživač -kom prostoru te diseminacija i primjena is-t ra živačkih rezultata nastalih aktivnošćuCentra izvrsnosti za virusnu imunologiju ic j e p i va .

– Centar za proteomiku će nastaviti s poti-canjem razvoja svog biomedicinskog potenci-jala u pogledu razvoja platforme za vakcine irazvoja novih monoklonskih protutijela uskladu s rastućom potrebom klinike i znan-stvene zajednice. Nadalje, Centar će težitiprimjeni novih inicijativa u pravcu postizanjasamoodrživosti, a jedna od mogućnosti je os-nivanje spin-off poduzeća ili ugovora o licen-ciranju. Trenutno je Centar osnivatelj jednogspin off poduzeća Nectin Therapeutics te imanekoliko ugovora o licenciranju i nekoliko pa-tentnih prijava koje se temelje na virusnimvektorima i monoklonskim protutijelima, za-ključuje prof. dr. Jonjić.Prof. dr. Stipan Jonjić

D.Š

KO

MR

LJ

Doc. dr. Sanja Bojanić

R.B

RM

AL

J

Prof. dr. Zoran Sušanj

R.

GR

OP

PU

ZO

� ������� ��� ������ ���� �������� ��� ������ ���� ���������� ����������

Sve u č i l i šni savjetovališ-ni centar (SSC) sastav-nica je Sveučilišta u Ri-jeci koja je osnovana s

ciljem pružanja različitih obli-ka podrške i pomoći studenti-ma i djelatnicima riječkogSve u č i l i šta. Sve su usluge cen-tra besplatne za korisnike, a uokviru SSC-a djeluju Psihološ-ko savjetovalište, Ured za stu-dente s invaliditetom i Uredza karijere. Razvoj Sveučiliš-nog savjetovališnog centra za-počeo je s osnivanjem Psiho-loškog savjetovališta pri Peda-goškom, odnosno današnjemFilozofskom fakultetu u Rijecii to prije punih 20 godina. Os-nivanje je pokrenula nekolici-na entuzijasta Odsjeka zapsihologiju predvođenaprof.dr. Petrom Bezinovićem,dok od 1999. godine Centravodi prof. dr. Ivanka Živčić Be-ćirević. Odlukom Senata 2010.godine osnivan je Sveučilišnis a v j e t ova l i šni centar koji jepreuzeo poslove Studentskogs a v j e t ova l i šnog centra u okvi-ru Psihološkog savjetovališta,dok je godinu kasnije osnovanUred za studente s invalidite-tom kao jedinica Sveučilišnogs a v j e t ova l i šnog centra, a 2014.godine Sveučilište u Rijecipreuzelo je financiranje radadjelatnika Sveučilišnog savje-t ova l i šnog centra. Te iste godi-ne u sklopu SSC-a s radom za-počinje Ured za karijere koji jepreuzeo poslove dotadašnjegUreda za karijere Sveučilišta uRijeci koji je osnovan u veljači2009. godine u sklopu aktiv-nosti Tempus projekta ECAS(Establishing Career AdviceServices at Croatian Universi-ties).

Ono što se u budućnostiplanira ojačati, najavljuje vodi-teljica SSC-a, upravo je Uredza karijere koji pruža moguć-nost poticanja razvoja vještinaupravljanja karijerom kod stu-denata kao i praćenja njihovihpoduzetničkih namjera. Tako-đer, putem radionica i raznihedukativnih sadržaja studenti-ma se nudi mogućnost pove-ćanja njihove kompetentnostii konkurentnosti na tržištu ra-da, ali i povezivanje s potenci-jalnim poslodavcima. Krozsvoj rad, ured za karijere nudi imogućnost karijernog savjeto-vanja, individualnog i grupnogkako bi se studentima olakšaoulazak na tržište rada.

– Sve u č i l i šni savjetovališnicentar danas je stabiliziran usvakom pogledu. I prostorno ikadrovski, a u budućnosti pla-niramo staviti veći naglasakupravo na Ured za karijere ko-jeg ćemo jače razviti. Želimozadržati standarde koje smopostigli, a radimo kvalitetnojer raspolažemo visokospecija-liziranim kadrom koji provoditretmane koji su u svijetu prviizbor. Za našim je uslugamameđu studentima velika po-t ra žnja, a studenti nam dolazenajčešće preko usmene prepo-

ruke što govori u prilog kvalite-te, ističe prof. dr. Živčić Bećire-vić.

Dodajući kako su nedavnodobili odobrenje za radnomjesto trećeg psihologa vodi-teljica Centra navodi i kako sezahvaljujući dobroj ekipirano-sti na tretman ne čeka, a naj-češći razlozi zbog kojih stu-denti Sveučilišta u Rijeci već 20godina dolaze u Psihološkos a v j e t ova l i šte su neuspjeh nastudiju, nedostatak motivacije,problemi s učenjem, razna an-ksiozna stanja, kao i depresiv-nost te interpersonalni proble-mi. U tih dva desetljeća u radCentra uključilo se 2.045 koris-nika sa svih studija riječkogSve u č i l i šta, pri čemu broj ko-risnika svake godine raste.Provedeno je 15.595 sati savje-tovanja, a uglavnom je riječ okognitivno-bihevioralnoj tera-piji koju provodi troje akrediti-ranih terapeuta. Kao vanjskisuradnici u radu Centra sudje-luju i djelatnici Odsjeka zapsihologiju, a angažiran je ipsihijatar KBC-a Rijeka. Aktiv-nosti koje se provode su indi-vidualni i grupni psihološkitretamni, a uz studente koris-nici su i djelatnici Sveučilišta,maturanti te roditelji studena-ta. Od samog početka do da-nas održavaju se grupni tret-mani za pomoć studentima sproblemima učenja i pola-ganja ispita, a posljednje trigodine provode se i grupnitretmani socijalno-anksioznihstudenata i studenata koji do-življavaju strah od javnog nas-tupa, naglasila je voditeljica.Provjerom učinkovitosti tret-mana, pokazuje se da čak 92korisnika uključenih u indivi-dualno savjetovanje doži v l j a vaznačajno poboljšanje u fun-kcioniranju, a grupni tretmanise također pokazuju vrlo učin-kovitima. U savjetovalištu seprovode i psihoedukativne ra-

dionice i predavanja na temezanimljive studentima, kao štosu organizacija vremena, aser-tivnost, koncentracija i slično.Brojni psihoedukativni mate-rijali i materijali za samopo-moć dostupni su na službenojinternetskoj stranici i u oblikuletaka i brošura koje se distri-buiraju po fakultetima i odjeli-ma.

Ps i h o l o ško savjetovalište bi-lo je uključeno i u nekolikomeđunarodnih projekata, aprovedeni su i neki nacionalniprojekti u suradnji s udrugamai Gradom Rijeka, a zajedno sOdsjekom za psihologiju po-krenuli su Rijeku psihologije.U Psihološkom je savjetovališ-tu izrađen i sustav ranog pre-poznavanja studenata rizičnihza razvoj psiholoških proble-ma, čime je Savjetovalište po-kazalo kako prati svjetske tren-dove i smjernice. Studentimasu na mrežnim stranicamaSa v j e t ova l i šta i svih sastavnicaSve u č i l i šta dostupni upitniciprilagodbe na studij i svakod-nevnog funkcioniranja. Nakonispunjavanja studenti dobijupovratnu informaciju s prepo-rukama kako se nositi s pro-blemima koji su prepoznati.

Ured za studente s invali-ditetom namijenjen je pakstudentima s oštećenjima vi-da i sluha, tjelesnim invalidi-tetom, višestrukim oštećenji -ma, kroničnim bolestima, alii ostalim zdravstvenim stanj-ima ili teškoćama koje moguutjecati na tijek studija s ci-ljem da im se osiguraju uvjetiza uspješno i kvalitetno stu-diranje. Ured pruža informa-cije, izravnu pomoć i podr-šku pri rješavanju specifičnihpotreba studenata sukladnovrsti invaliditeta, a nastavni-cima nastoji pružiti informa-cije o načinima prilagodbenastave te ispita potrebamastudenata s invaliditetom.

Putem

radionica i

raznih

edukativnih

sadržaja

studentima

se nudi

mogućnost

povećanja

njihove

kompe -

tentnosti i

konku -

rentnosti

na tržištu

rada

Prof. dr.

Ivanka Živčić

Bećirević

�

prosinca, te je za ovaj Nat-ječaj izdvojeno 600 tisućakuna. Činjenica je kakosvake godine raste interesstudenata za organizacijomvlastitih aktivnosti, te suova sredstva već tradicio-nalno rezervirana za oneprojekte koji zadovolje uv-jete natječaja, te se svojomkvalitetom istaknu. Cilj Stu-dentskog zbora Sveučilištau Rijeci je ostati transpa-rentnim studentskim tije-lom, s ciljem motivacijepromjena u Sveučilišnoj, alii lokalnoj zajednici, te nataj način unaprijediti druš-tvo svojim volonterskimangažmanom, navodi Pa-vletić.

Dodajući kako je Stu-dentski zbor jedna od tristudentske organizacije ko-je je rektorica, prof.dr.sc.Sn j e žana Prijić– Sa m a r žijap re d l o žila kao laureateSve u č i l i šta u Rijeci za aka-demsku godinu2017./2018., Pavletić kažeda je ta studentska organi-zacija predložena radi iz-nimnog modela centraliza-cije Sveučilišta, unutar ko-jega dugogodišnje djeluje,te je jedina organizacija naSve u č i l i štu koja raspisujenatječaj za studentske pro-j e k t e.

– Kako se značaj projekata

povećava iz godine u godi-nu, svjedoči sve veći broj tra-dicionalnih, dugogodišnjihprojekata koji su financirani,ne samo od strane Student-skog zbora, već i iz sponzor-stava koja su za projekte iz-nimno značajna. Studentskizbor je kroz godine pokazaokako sve veći broj vlastitihaktivnosti dovodi do pozitiv-nog ozračja među studenti-ma, koji se rado odazivajuna projekte ili na istima vo-lontiraju. Iznimna je čast bitilaureatom Sveučilišta, tenam je to priznanje kako senaš trud i zalaganje isplate,što je poticaj za dodatna po-boljšanja i napredak, ističepredsjednica Studentskogz b o ra .

Ujedno najavljuje da se ovegodine planiraju uvesti i trinova projekta.

– Riječ je o tri velika inova-tivna projekta, uz dobro poz-nati Student Day Festival, Cul-ture week, Radionicu znan-stvenog izražavanja, Radioni-cu pisanja studentskih proje-kata, Ribroo kamp za brucoše,Wings for life prijavu i slično.Nadamo se kako će i ovi pro-jekti postati tradicionalni, teda će Studentski zbor kao lau-reat i dalje služiti na čast svimstudentima i Sveučilištu podkojim djeluje, zaključuje Pa-vletić.

Svake

godine

raste

interes

studenata

za organi-

zacijom

vlastitih

aktivnosti

Pegi Pavletić,

predsjednica

�

predsjednica Pegi Pavletićkaže da je Studentski zborosnovano 1996. godine, utijelu djeluje 48 članova,predstavnika sastavnica ipodručja studija, a do-predsjednik je studentTehničkog fakulteta MarkoMesar ić.

– Studentski se zbor tre-nutno se sastoji od 10 ure-da, s ciljem poticanja aktiv-nosti udruga, znanosti, me-đunarodne suradnje, aktiv-nosti studenata s invalidite-tom, kulture, informatizaci-je, društvenih aktivnosti,studentskog standarda teuredi za PR i izdavaštvo iured studentskog pravobra-nitelja. Riječki Studentskizbor je vrlo aktivan i na na-cionalnoj razini te je takodoprinio donošenju Zako-na o obavljanju studentskihposlova, kroz Hrvatski Stu-dentski Zbor, koji je ranijeove godine stupio na sna-gu. Aktivan je u područjuosiguravanja kvalitete u vi-sokom obrazovanju, teunaprijeđenju studentskogstandarda kroz suradnju sDomskim odborima. Jednaod najvećih aktivnosti kojese provode, jest upravo ras-pisivanje Natječaja Stu-dentskog zbora za financi-ranje studentskih projeka-ta, koji predstoji krajem

SVEUČILIŠTE U RIJECI DODJELJUJE POSEBNE ZAHVALNICE USTROJBENIM JEDINICAMA KOJE SU AKTIVNOSTIMA ZNAČAJNO PRIDONIJELE REPUTACIJI

SVEUČILIŠNI SAVJETOVALIŠNI CENTAR (SSC)

Kvalitetan rad

visokokvalificiranog kadra

U budućnosti se planira ojačati Ured za karijere koji

pruža mogućnost poticanja razvoja vještina upravljanja

karijerom kod studenata kao i praćenja njihovih

poduzetničkih namjera, najavljuje voditeljica SSC-a

Prof. dr. Ivanka Živčić Bećirević

��������

Adria Hydrofoil Team či-ni skupina studenataTehničkog i Pomorskogfakulteta, te ostalih sas-

tavnica Sveučilišta u Rijeci. Pro-jekt je pokrenut u listopadu2015. godine na inicijativu dije-la studenata iz RITEH Waterbi-ke Team-a i osnivača StipePlenče. Adria Hydrofoil Team sebavi projektiranjem i izradomhidrokrilnih plovila pogonjenihelektričnom propulzijom. Krozrad na projektu studentima seomogućuje primjena i nadogra-dnja stečenog teorijskog znanjate stjecanje novih znanja i vješ-tina na područjima tehničkestruke i ekonomske struke. Pro-jekt spaja suvremene tehnolo-gije, vođenje i upravljanje pro-jektom te zaštitu okoliša. Ujed-no predstavlja dobar primjerprijeko potrebne, ali i premalozastupljene etike u inženjerstvui održivog razvoja u industriji.

Tim je ove godine postigaoveliki uspjeh osvojivši trećemjesto na prestižnom natje-canju inovacija Hydrocontest ufrancuskom Saint Tropezu. Nanatjecanju je sudjelovalo 14 ze-malja i 28 Sveučilišta iz cijelogsvijeta. Taj je uspjeh postignutprojektiranjem i izradom hidro-krilnih prototipova na električnipogon koje je moguće radio-upravljati s obale. Hidrokrilnoplovilo »IHC« nazvano prema is-toimenoj tvrtki IHC EngineeringCroatia d.o.o. koja je bila najvećisponzor projekta namijenjenoje za prijevoz lakog tereta. Timo-vi iz različitih dijelova svijetaimali su zadatak samostalno os-misliti, projektirati i izraditi ra-dio upravljiva plovila unutar vo-lumenskog prostora 2,5x 2,5 x 2metra. Svako plovilo mora biti

pogonjeno elektro motorom,kontrolerom i baterijama odre-đenih specifikacija koje organi-zator daje na korištenje. Idejavodilja kod projektiranja trupaplovila uzeta je iz vizualnog kon-teksta iz prirode, jer ima fluidnioblik Sredozemne medvjedice, aukupna masa opremljenog plo-vila iznosi 35 kilograma.

Rad na projektu studentimaomogućuje primjenu i nado-gradnju stečenog teorijskogznanja te stjecanje novih znanjai vještina na područjima tehnič-ke i ekonomske struke, a nakontri godine postojanja tima izra-đena su ukupno tri plovila.

AHT od 2016. godine nastupana međunarodnom natjecanjuinovacija u brodogradnji Hydro-contest. Izgradanja njihovih plo-vila najvećim je dijelom financi-rana sponzorstvima i donacija-ma domaćih i stranih tvrtki te uzpotporu Studentskog ZboraSve u č i l i šta u Rijeci, a rad stude-nata isključivo je volonterski.Prema najvama voditelja timaLjubomira Pozdera za iduću go-dinu u pripremi su novi projekti,a riječ je o izradi solarnog brodas kojim će tim otići na »Monacosolar & energy boat challenge«.Za potrebe tog natjecanja riječkistudenti moraju izraditi ploviloduljine do osam metara na elek-tričnu propulziju.

– Riječ je o projektu koji je ufinancijskom pogledu tri putaveći od dosadašnjeg projekta,jer vrijednost mu je 600 tisućakuna. Radimo i na projektuizrade električnog bicikla, a uplanu nam je otići i na natje-canje u Nizozemsku čiji je ciljkroz pet regata oploviti Nizo-zemsku na solarni pogon,najavljuje Pozder.

Radimo i na

projektu

izrade

električnog

bicikla, a u

planu nam

je otići i na

natjecanje

u

Nizozemsku

čiji je cilj

kroz pet

regata

oploviti

Nizozemsku

na solarni

pogon

Ljubomir

Pozder

�

ADRIA

HYDROFOIL

TEAM

Projektiranje i izrada

hidrokrilnih plovila

Za iduću godinu u pripremi su novi

projekti, a riječ je o izradi solarnog

broda s kojim će tim otići na

»Monaco solar & energy boat

challenge«, najavljuje voditelj tima

Ljubomir Pozder

STUDENTSKI ZBOR

SVEUČILIŠTA U RIJECI

Cilj je ostati

transparentno

studentsko

tijelo

Među aktivnostima je i raspisivanje

natječaja za financiranje

studentskih projekata krajem

prosinca, a za što je izdvojeno

600 tisuća kuna

Pegi Pavletić

��������

Studentski zbor Sveu-čilišta u Rijeci je naj-više predstavničkotijelo studenata koje

zastupa interese studena-ta, štiti njihova prava izauzima se za podizanje iočuvanje studentskogstandarda. Djeluje u skla-du s odredbama Zakona ostudentskom zboru i dru-gim studentskim organi-

zacijama, a organiziran jena razini sastavnica Sveu-čilišta kao i na sveučilišnojrazini. Zbor ima svojuSk u p štinu koju čine pred-stavnici svih fakulteta,predstavnici prema znan-stvenim područjima testudentski pravobranitelj.Navodeći kako se radi onepolitičkom predstavnič-kom tijelu studenata,

Projektiranje i izrada

hidrokrilnih plovila

� ������� ��� ������ � ��� ����������

Riteh Racing Teamje Formula Stu-dent tim Tehnič-kog fakultetaSve u č i l i šta u Rije-ci koji trenutno

broji 45 članova s raznih riječkihfakulteta. Riteh Racing Team u11 godina postojanja stasao je ujedan od najvećih i najuspješn i-jih studentskih projekata u Hr-vatskoj, a riječ je o projektu us-mjerenom na edukaciju i napre-dak mladih. Kroz proces kon-strukcije i izrade bolida cilj jekvalitetno pripremiti studenteza tržište rada. Članovi svojimznanjem, iskustvom i kompe-tencijama pokrivaju različitakonstrukcijska i marketinškapodručja, a tim se bavi dizajni-ranjem, konstruiranjem i izra-dom prototipa trkaćeg bolida skojim se kasnije natječe na glo-balnim Formula Student natje-canjima u seriji statičkih i dina-mičkih kategorija. Iza studenataokupljenih u Team još je jednauspješna sezona, a uz sudjelo-vanje na natjecanjima svjetskihrazmjera proteklu sezonu jeobilježilo i obaranje vlastitog re-korda izgradnje bolida u svega240 dana. Naime, toliko je proš-lo od ideje do realizacije bolida.

Mladi i ambiciozni

U jedanaest godina rada, timje uspješno osmislio i izradiošest prototipa trkaćih bolida, aiza uspješne realizacije projek-ta stoje sati konstruiranja dije-lova bolida, razna ispitivanjimai simulacije te mnogobrojniproračuni i znanje. Sveučilišteu Rijeci i Grad Rijeka prepoz-nali su projekt Riteh RacingTeama kao projekt od iznimneva žnosti za Sveučilište, grad iregiju budući da predstavljaHrvatsku kao državu perspek-tivnih budućih inženjera nasvjetskim Formula Studentnatjecanjima. Svakodnevni radna bolidu te sastanci projekta-

nata na dvotjednoj bazi ključnisu za kvalitetno funkcioniranjetima i organiziranje posla. Pra-teći trendove, tim nastoji iz go-dine u godinu konstruirati iproizvesti brži, inovativniji iuspješniji bolid. Kroz 10 godi-na postojanja tim je na tržišterada izbacio preko stotinjak vi-sokokvalitetnih i kompeten-tnih osoba.

Projekt potiče i podrža vaTehnički fakultet Sveučilišta uRijeci, koji je osigurao potrebanprostor kako bi članovi moglisvakodnevno raditi na projek-tu. Članovi tima mogu biti sa-mo studenti i diplomanti dosedam mjeseci nakon stjecanjadiplome. Riteh Racing Teamima iskustva i u organizacijinatjecanja, jer prošle je godineorganiziran FS Alpe Adria 2017,prvo Formula Student natje-canje koje je održano na Karto-dromu Bura u Šmriki. Cilj tognatjecanja je bila razmjenaznanja, iskustava, stjecanje no-vih i učvršćivanje postojećihprijateljstava, kao i promovi-ranje Tehničkog fakulteta Sveu-čilišta u Rijeci, Grada Rijeke teprikazivanje Hrvatske kao ze-mlje ambicioznih mladih ljudi.

Riteh Racing Team do sada jepostigao niz uspjeha na zah-tjevnijim svjetskim natjecanji-ma, a trenutno zauzima 87.mjesto na ljestvici od 700 timo-va svijeta. Ukupna vrijednostnjihovog projekta u ovoj je go-dini iznosila 220 tisuća kuna, a81 tisuću kuna osigurao je Stu-dentski zbor Sveučilišta u Rijeci.Iako je Team tek završio još jed -nu uspješnu sezonu planovi zaiduću već su definirani, a jedanod njih, kaže Filip Bratoš, izgra-dnja je autonomnog bolida bezvozača, kao i odlazak na natje-canja u Nizozemsku i Češku.

Samoodrživost tima

– Glavni cilj je samoodrži-vost tima koju želimo postići

U planu je i

pokretanje

laboratorija

za

ispitivanje

motora

Filip Bratoš

�

VIJESTI IZ ZNANOSTI

REZULTATI HRMinHEI-a

Rezultati projekta »Modernizacija viso-kih učilišta putem unaprjeđenja funkcijeupravljanja ljudskim potencijalima« (HR-MinHEI) predstavljeni su 30. studenoga2018. na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci.

HRMinHEI dvogodišnji je (2016.-2018.)projekt financiran sredstvima Erasmus +Europske unije čija je svrha potaknuti ras-pravu o organizacijskoj učinkovitosti viso-kih učilišta, načinima na koji institucije vi-sokog obrazovanja razvijaju i prate ljudskepotencijale te potiču njihovu izvrsnost. No-sitelj je projekta Agencija za znanost i viso-ko obrazovanje, a partneri Filozofski fakul-tet Sveučilišta u Rijeci, Visoko učilište Alge-bra, Danube University Krems iz Austrije i

University of Tampere iz Finske. Događanjeje otvorila prof. dr. Snježana Prijić Samarži-ja, rektorica Sveučilišta u Rijeci, te istaknulakako je važno osvijestiti samih uprava viso-kih učilišta za razvoj ljudskih potencijala iformaliziranje ove funkcije. Projekt HRMi-nHEI iznjedrio je određene procese i alatekorisne Sveučilištu Rijeci, a vjerujem i dru-gim visokim učilištima u Hrvatskoj i Europi,dodala je rektorica Prijić Samaržija. Na kon-ferenciji je predstavljen inovativni onlinealat za samovrednovanje i analizu funkcijeupravljanja ljudskim potencijalima (ULJP-a) na europskim visokim učilištima razvijenu sklopu projekta i dostupan visokim učiliš-tima iz Hrvatske i čitave Europe na mrežnojstranici https://hrminhei.azvo.hr, navodi sena web stranici Sveučilišta u Rijeci.

SVEČANA DODJELA

NAGRADA ZAKLADE UNIRI-ja

Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Rije-ci, a na prijedlog stručnog povjerenstva, nasvojoj je 79. sjednici donio Odluku o dodjeliNagrada Zaklade za 2017. kalendarsku godi-nu. Ove godine dodijelit će se sedam nagra-da. U kategoriji mladi znanstvenici, za po-dručje društvenih i humanističkih znanostinagrađena je dr. Jelena Đurkin Badurina sFakulteta za menadžment u turizmu i ugos-titeljstvu Sveučilišta u Rijeci. Za biomedi-cinske i prirodne znanosti Nagradu dijeleAnja Harej, mag. biotech. in med. i Petra Gr-bčić, mag. pharm. inv. s Odjela za biotehno-logiju Sveučilišta u Rijeci, dok je u područjutehničkih i biotehničkih znanosti nagrađen

dr. Nino Krvavica s Građevinskog fakultetaSve u č i l i šta u Rijeci. Nagrada u kategorijiznanstvenik za društvene i humanističkeznanosti dodijelit će se doc. Asmiru Grača-ninu s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ri-jeci, dok je doc. dr. Jonatanu Lergi s Tehnič-kog fakulteta Sveučilišta u Rijeci pripala na-grada u području tehničke i biotehničkeznanosti. Nagrada Zaklade Sveučilišta u Ri-jeci svake se godine dodjeljuje najzaslužnij -im mladim i iskusnim znanstvenicima iumjetnicima koji su iznimnim doprinosomu znanstveno-istraživačkom i umjetničkomradu, odnosno svojim javnim i sveukupnimdjelovanjem pridonijeli razvoju znanosti iumjetnosti na Sveučilištu u Rijeci, te aka-demskoj i široj zajednici, objavljeno je naweb stranicama Sveučilišta u Rijeci.

I m p r e s s u m Direktorica: Ankica KRULJAC � v. d. glavne urednice Novog lista: Slavica BAKIĆ � Urednica priloga: Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ � Grafička urednica Anamarija RELJAC

RITEH RACING TEAM FORMULA STUDENT TIM TEHNIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI

Novi model bolida s

opcijom autonomne vožnjeAutonomna vožnja referira se na

upravljanje vozilom bez vozača,

odnosno vožnja pomoću senzora,

najavljuje Filip Bratoš

UN

IR

I

p re n o šenjem znanja i vješti -na na nove članove, uz pri-padajuću dokumentacijuprojekta te kontinuiranimnadogradnjom novosti teodržavanje dugogodišnjihsuradnji sa sponzorima. Planza iduću sezonu je pobolj-

šanje trenutnih perfomansibolida RRC5 te započeti skonceptom i konstruiranjemnovog vozila. Za 2020. godi-nu planiramo realizirati mo-del novog bolida s opcijomautonomne vožnje. Auto-nomna vožnja referira se na

upravljanje vozilom bez vo-zača, odnosno vožnja pomo-ću senzora, najavljuje Bratoš.

Iduću sezonu, dodaje, pla-nira se i organizacija vlastitognatjecanja koje bi se održalodrugi put, a sve u cilju povezi-vanja timova u regije i ši re.

– Kako bismo mogli raz-vijati i proizvesti bolje i na-prednije bolide, potrebo jeuložiti u znanje i tim. Zaovu sezonu se fokusiramona razvijanje novog sustavaza prikupljanje podataka ti-jekom vožnje, poput sile nakotaču i utjecaja G sile, ae-rodinamički utjecaj, kon-statno pračenje temperatu-re guma. Također je u pla-nu pokretanje laboratorijaza ispitivanje motora. La-boratorij se pokreće u sura-dnji s Tehničkih fakulte-tom, a koristio bi se zap ro širivanje mogućnosti ra-da na motoru te za ispiti-vanje snage, zaključuje Bra-toš.

UN

IR

I