Sveučilište u Rijeci - University of Rijeka7. Kriminalistička fenomenologija kao polazište planiranja, kriminalističko planiranje kao zaštita od pogrešnih sudskih odluka III

1

Sveučilište u Rijeci Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje

IZVEDBENI PLAN nastave poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje

Sveučilišta u Rijeci u akademskoj godini 2016./2017. usvojen odlukom Senata Sveučilišta u Rijeci od 25. listopada 2016. (KLASA: 003-01/16-03/02, URBROJ:

2170-57-01-16-396).

Izrazi koji se koriste u ovome tekstu, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod. I. Općenito o Studiju

1.1 Polazna koncepcija poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje (u daljnjem tekstu: Studij) sustavno je, interdisciplinarno oblikovanje i povezivanje znanja potrebnih kriminalističkom istražitelju u najširem smislu (sucu, državnom odvjetniku, odvjetniku, policijskom službeniku, stručnom suradniku, vještaku, službenicima inspekcija, obavještajnoj zajednici, zaposlenicima osiguranja, privatnim zaštitarima, detektivima i drugima) za učinkovito, djelotvorno i kvalitetno obavljanje zadaća. Organizira ga Sveučilište u Rijeci. Osim pravnika i kriminalista upisati ga mogu i polaznici izvanpravne i izvankriminalističke struke. Studij je otvoren horizontalno i vertikalno. Za polaznike koji smatraju da im znanja stečena na Studiju daju osnove za daljnje znanstveno usavršavanje i doktorski studij.

1.2 Izvedbeni plan (u daljnjem tekstu: Plan) donosi Senat Sveučilišta u Rijeci prema prijedlogu Vijeća Studija, koje u svom sastavu ima izabrane predstavnike svih nastavnika-nositelja predmeta (u daljnjem tekstu: Vijeće). Odluke Vijeća po važnosti su jednake odredbama ovog Plana. Za svaki semestar Studija Vijeće može odlučiti o izmjeni Plana. Ako Vijeće ne odluči drukčije, vrijedi Plan prethodne generacije. Izmjene Plana primjenjuju se na sve studente koji nisu završili Studij. Plan je podložan izmjenama sukladno Zakonu, pravilima Sveučilišta i odlukama Vijeća.

1.3 Studij se izvodi kao hibridna ili mješovita nastava (mixed mode ili blended learning) tj. kombinacija nastave u učionici i e-učenja. Ako Vijeće ne odluči drugačije, Plan obuhvaća: 1) predavanja (obavezne i izborne predmete), 2) seminare, 3) vježbe, 4) praktikum, 5) hospitaciju i 6) pozivna (tematska) predavanja.

II. Organizacija i trajanje Studija 2.1 Nastava je organizirana u semestrima. Studij traje tri semestra.

U prvom semsetru student dobiva proširena i produbljena, prije svega teorijska znanja o područjima koja bitno određuju kriminalističko istraživanje te o provedbi kriminalističkih radnji. U drugom semestru izlažu se najaktualnije, za kriminalističko istraživanje ključne pravne i nepravne discipline te određeni izborni predmeti. Osnova podjele je stupanj specijalizacije predmeta, što omogućuje daljnje usmjeravanje na određena područja istraživanja. Treći semestar namijenjen je samostalnom radu studenta i izradi završnog rada (praktikum). Student može izraditi dodatni praktikum radi stjecanja dodatnih bodova. Praktikum je planiran kao mentorsko, praktično osposobljavanje za sustavan pojedinačni istraživački rad s naglaskom na individualnoj aktivnosti studenta.

2.2 Uz navedenu osnovnu strukturu nastava uključuje seminare i vježbe u kojima se izlažu najaktualnija pitanja domaće i strane kriminalističke teorije i prakse, pozivna predavanja te hospitacije. Svaka vježba uključuje pripremu u trajanju od 20 sati samostalnog rada.

2

2.3 Maksimalna duljina razdoblja studiranja je tri godine od počeka prvog semestra. Protekom roka od tri godine student gubi status studenta. Vijeće odlukom može produljiti rok maksimalnog razdoblja studiranja te odrediti uvjete pod kojima student može nastaviti studij.

III. Kompetencije koje student stječe završetkom Studija

3.1 Završetkom Studija stječu se specijalistička praktična znanja o kriminalističkom istraživanju kao složenoj djelatnosti prikupljanja podataka o kaznenom djelu, počinitelju i žrtvi i okolnostima pojava kaznenih djela. U osnovi, ta su produbljena i detaljna znanja u području prava i kriminalistike te operativna znanja iz doticajnih izvanpravnih područja, koja su neophodna u suvremenom kriminalističkom istraživanju, objedinjena i sustavno povezana u planiranu svrhovitu cjelinu usmjerenu zakonom utvrđenom cilju.

3.2 Završetkom Studija student je osposobljen raditi na najsloženijim predmetima i komunicirati s drugim (domaćim i inozemnim) subjektima kriminalističkog istraživanja. Također može nastaviti istraživati u užem području.

3.3 Program posebno ima u vidu potrebu dopunskog obrazovanja i osposobljavanja sudionika kriminalističkih istraživanja vodeći računa o reformama kaznenog zakonodavstva, a posebno pribavljanja dokaza.

IV. Naziv koji student stječe završetkom Studija Završetkom Studija student stječe naziv sveučilišni specijalist kriminalističkog istraživanja / sveučilišna specijalistica kriminalističkog istraživanja (univ. spec. crim.).

V. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati i ECTS bodovima

Svaki predmet uz sate nastave (predavanja, vježbe, seminare, pozivna predavanja i hospitacije) uključuje i samostalni rad studenata te konzultacije s nositeljima i izvoditeljima predmeta.

Repozitorij nastavnih materijala dostupan je studentima na sveučilišnom SharePoint portalu; pristupa mu se [email protected] korisničkim podacima.

5.1 Obvezni predmeti 1. Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu 2. Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela

3. Sudsko medicinske ekspertize 5.2 Izborni predmeti

4. Fenomenologija suvremenog kriminaliteta 5. Ljudska prava i kriminalističko istraživanje 6. Politika suzbijanja kriminaliteta 7. Međunarodna kaznenopravna suradnja 8. Međunarodna policijska suradnja 9. Organizacija kriminalističkog istraživanja 10. Kriminalistički spoznajni proces 11. Istraživanje mjesta događaja 12. Forenzička psihologija 13. Sociologija kriminaliteta 14. Forenzička psihopatologija 15. Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupk 16. Imovinske tražbine u kaznenom postupku

17. Privatna istraživanja 18. Kaznenopravna odgovornost mladeži 19. Djeca žrtve kaznenih djela 20. Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje 21. Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina

22. Transnacionalna kaznena djela

5.3 Grafički prikaz Izvedbenog programa s brojem sati, ECTS bodovima, obveznim i osnovnim izbornim

izvorima:

3

Naziv predmeta Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu

Ime nositelja predmeta

Prof. dr. sc. Ivo Josipović

Prof. dr. sc. Robert Esser (sunositelj)

Status predmeta Obvezan

ECTS koeficijent opterećenja studenata 6

Broj sati nastave 20

Ciljevi predmeta

Kolegij je usmjeren sustavnom, poredbenom prikazu temeljnih modela prethodnog postupka (istrage) u aktualnim kaznenim zakonodavstvima. Težište je na organizacijskim i dinamičkim značajkama uređenja najvažnijih sustava istrage, upoznavanju s normativnim uređenjem, praksom i teorijskim pitanjima. Osim uređenja položaja, prava i dužnosti subjekata, zatim tijeka istrage, razmatra se uređenje pojedinih dokaznih radnji, mjere postupovne prisile i drugi sadržaji. Program obuhvaća najvažnije modele pravnih sustava (common law, europsko - kontinentalno pravo, latinsko- američko, islamsko pravo) i detaljniji prikaz određenog sustava, te osvrt na prethodni postupak u izvorima međunarodnog naddržavnog prava. Posebna pozornost posvećena je odnosu ustroja i pojedinih radnji prema temeljnim jamstvima prava i sloboda u međunarodnim izvorima i ustavnim odredbama. Stjecanje znanja o ustroju cjeline istrage u poredbenim razmjerima i modeliranju pojedinih istražnih radnji i drugih ustanova u suvremenim zakonskim sustavima značajno je za suvremenog istražitelja (i druge sudionike u istrazi). Polaznik na temelju novih spoznaja o pravnom uređenju, pristupa konkretnim istražnim zadaćama čija je osnovna značajka zakonitost postupanja i bitno poboljšana kakvoća rezultata rada koja se mjeri upotrebljivošću pribavljenih spoznaja u glavnom stadiju postupka i jamstvom očuvanja temeljnih prava i sloboda osobe prema kojoj se postupa.

Sadržaj predmeta

I. Pojam istrage u poredbenom kaznenom pravu 1. Istraga u hrvatskom pravu 2. Odnos istrage i glavnog stadija kaznenog postupka 3. Istraga i pravo na pošteno suđenje II. Sustavi istrage u europskom kaznenom pravu 1. Tužiteljsko ispitivanje 2. Policijski izvidi 3. Sudska istraga 4. Mješoviti model III. Poredbeni pregled 1. Austrija 2. Bosna i Hercegovina 3. Engleska 4. Francuska 5. Italija 6. Njemačka 7. Ruska Federacija 8. Codigo modelo 9. Stalni međunarodni sud 10. Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju IV. Izvori u Europskoj uniji 1. Kazneno pravo Vijeća Europe 2. Kazneno pravo Europske unije

4

Obveze studenata

Studenti su obvezatni: pohađati nastavu, izraditi pisani rad ili pripremiti usmeno izlaganje i položiti pisani ispit.

Obvezna literatura

Pavišić, B., Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu, Rijeka, 2008.

Osnovna izborna literatura

Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica/Zakonik o kaznenom postupku - model za Iberijsku Ameriku/Codice processuale penale modello per l’Iberoamerica, (red. Pavišić, B.) Rijeka, 2005., str. 300 – 314;

Degan, V. Đ. – Pavišić, B. – Beširević V., Međunarodno i transnacionalno krivično pravo, Beograd, 2011.;

Fairchild, E. – Dammer, H., Comparative Criminal Justice Systems, 2nd Ed., Wadsworth, Belmont, 2001.;

Pavišić B. – Bertaccini D., Le altre procedure penali: Transizioni dei sistemi processuali penali, Torino, 2002., str. XIII – LII;

Pavišić B., Transition of Criminal Procedure Systems, Volumen 2, Rijeka, 2004., str. XI – LIII.;

Pavišić B., Kazneni postupak u Republici Hrvatskoj: pogled na reformu s posebnim osvrtom na predistražni postupak i istragu, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/2004., str. 543 – 636;

Pavišić B., Kazneno pravo Vijeća Europe, Zagreb, 2006., str. 82 – 115;

Pavišić B., Pogled na prethodni postupak u europskom kaznenom postupku, objavljeno u: Savremeni kriminalitet – decenija posle smrti profesora Vodinelića, Institut za pravne i društvene nauke Pravnog fakulteta u Kragujevcu, Centar za krivično pravo Pravnog fakulteta u Kragujevcu, Policijska akademija iz Beograda, Viša škola unutrašnjih poslova Zemun, 2004., str. 457 – 489;

Pradel J., Rapport général au séminaire international organisé au sein de l'Institut supérieur international de sciences criminelles de Syracuse, septembre 1982 sur « La phase préparatoire du procès pénal en droit comparé », R.I.D.P. 1982., str. 11 i dr.;

Talijanski kazneni postupak, (red. Pavišić B.), Rijeka, 2002.

Istražni zatvor vs. pritvor: reforma ili restauracija, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo, Vol. 15, Broj 2/2008., str. 915-938.

U pogledu ostalih izvora – konzultacije.

Naziv predmeta Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Petar Veić

Prof. dr. sc. Duško Modly1 (sunositelj)


Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave



Ciljevi predmeta

1 Prof. dr. sc. Duško Modly je na 73. e-sjednici 19. II. 2015. izabran za sunositelja predmeta Taktika otkrivanja i

dokazivanja kaznenih djela.

5

Cilj je predmeta upoznavanje polaznika s pojmom, ulogom i zadacima heurističke i silogističke kriminalistike, njenim temeljnim načelima, institutima i subjektima koji se kroz usvojene mehanizme suprotstavljaju suvremenom kriminalitetu. U tom smislu polaznici se osposobljavaju za praktičnu primjenu kriminalističkih metoda i sredstava u svakodnevnom radu kako u području otkrivanja tako i u području dokazivanja kaznenih djela.

Sadržaj predmeta

I. Kriminalističko istraživanje kao istraživanje i izlaganje 1. Spoznajne funkcije u kriminalističkoj proceduri 2. Opis, objašnjenje i predviđanje u kriminalističkoj proceduri 3. Gnoseologijska komponenta kriminalističke procedure 4. Kognitivna znanost i kriminalistička procedura a) Kibernetika, komunikacije i informacije u kriminalističkoj proceduri b) Činjenica u kriminalističkoj proceduri c) Dokaz u kriminalističkoj proceduri d) Indiciji u kriminalističkoj proceduri 5. Spoznajni tijek kriminalističke procedure 6. Induktivne i deduktivne metode u kriminalistici, 7. Holizam kriminalističke spoznaje II. Verzije u kriminalistici 1. Uvjeti postavljanja verzija 2. Podjela verzija 3. Provjera verzija 4. Verzije i planiranje u kriminalistici 5. Planiranje na makro i mikro razini 6. Operativni modeli 7. Kriminalistička fenomenologija kao polazište planiranja, kriminalističko planiranje kao zaštita od pogrešnih sudskih odluka III. Djelatnost sprječavanja kaznenih djela IV. Taktika izvida kaznenih djela 1. Početna saznanja o kaznenom djelu 2. Opći i posebni izvidi kaznenih djela 3. Potražna djelatnost i kriminalističke evidencije 4. Prikupljanje podataka o kaznenom djelu od strane posebnih subjekata V. Taktika istražnih radnji 1. Pretrage 2. Privremeno oduzimanje predmeta 3. Ispitivanje okrivljenika 4. Ispitivanje svjedoka 5. Očevid rekonstrukcija i pokus 6. Prepoznavanje 7. Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela. VI. Ekspertize u kaznenom postupku 1. Vještačenje i stručna pomoć VII. Kriminalistička identifikacija 1. Pojam i vrste identiteta 2. Postupovni smisao identiteta 3. Pregled metoda identifikacije osoba VIII. Kriminalistička traseologija 1.Pojam elementi i oblici tragova 2. Taktička klasifikacija tragova 3. Postupanje s tragovima

6

4. Taktička važnost odsutnosti tragova 5. Pregled traseologijskih i registracijskih metoda

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, izraditi seminarski rad i položiti ispit.

Obvezna literatura

Pavišić B. - Modly D. - Veić P., Kriminalistika. Prva knjiga., 3. izd., Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.;

Pavišić, B., Modly, D., Veić, P., Kriminalistika. Knjiga druga, Dušević & Kršovnik, Rijeka, 2012.;

Pavišić, B., Komentar Zakona o kaznenom postupk s prilozima, Šmrika, Templar book, Rijeka, 2015.


Grubiša M., Činjenično stanje u krivičnom postupku, 2. izd., Zagreb, 1980.;

Krivokapić V., Kriminalistička taktika, Beograd, 2005.;

Kube E. - Storzer H.U. - Timm K.J., Kriminalistik, Band I. und II., Boorberg, Stuttgart-München – Hannover – Berlin – Weimar, 1994.;

Lee C. H., Materijalni tragovi, Zagreb, 1998.;

Maver D., Kriminalistika, Ljubljana, 2004.;

Osterburg J.W. - Ward R.H., Criminal Investigation, 3. Ed., Cincinnati, Ohio, USA, 2000.;

Swanson R. C. - Chamelin N. C. – Territo L., Criminal Investigation, 8. Ed., Boston, USA, 2003.

Naziv predmeta Sudsko medicinske ekspertize

Ime nositelja predmeta Dr. sc. Miran Čoklo, znanstveni savjetnik





Ciljevi predmeta

Predmet je zamišljen kao konkretna pomoć pravnom sustavu u onom dijelu koji se odnosi na što profesionalniji odnos prema izricanju sankcija za najteža kaznena djela uvažavajući i inzistirajući pri tome na materijalnim dokazima koji su isključivo rezultat sudsko-medicinskih ekspertiza u istrazi. Osim nužnih osnovnih teorijskih spoznaja iz područja sudske medicine usmjerene na sudsko-medicinske ekspertize u istrazi, polaznici će biti upoznati i s konkretnim sudsko-medicinskim radnjama u istrazi, s naglaskom na forenzičku obdukciju, te slučajevima iz svakodnevne domaće i međunarodne prakse. Program obuhvaća najvažnije spoznaje iz područja tanatologije, forenzičke traumatologije, vještačenja tjelesnih ozljeda i kaznene odgovornosti liječnika. Glavni cilj predmeta je pružiti polaznicima uvid u važnost i neizostavnost sudsko-medicinskih radnji u kvalitetnoj istrazi, te forenzičke obdukcije kao jedinog načina preciznog i ispravnog utvrđivanja neposrednog uzroka smrti i zadobivenih ozljeda kod preminulih. Time bi polaznici po završetku kolegija bili osposobljeni na kvalitetan i svrsishodan način razumjeti i koristiti rad sudskog-medicinara u istrazi.

Sadržaj predmeta

I. Tanatologija

7

1. Definicija smrti i pojavni oblici 2. Znakovi smrti, postmortalne promjene 3. Orijentacijsko određivanje vremena smrti II. Forenzička traumatologija 1. Mehaničke ozljede: nespecifične i specifične 2. Asfiktične ozljede 3. Utapanje 4. Fizikalne ozljede 5. Prometni traumatizam 6. Samoubojstvo i ubojstvo III. Vještačenje tjelesnih ozljeda 1. Obvezna medicinska dokumentacija 2. Stručna medicinska terminologija pri opisivanju ozljeda 3. Ocjena težine tjelesne ozljede 4. Uzročno-posljedična povezanost utvrđenih ozljeda s događajem IV. Kaznena odgovornost liječnika 1. Nepružanje medicinske pomoći 2. Nesavjesno liječenje V. Vježbe (8 sati) 1. Očevid 2. Identifikacija 3. Vanjski pregled mrtvog tijela 4. Forenzička obdukcija 5. Prikaz slučajeva iz prakse

Obveze studenata

Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu.

Obvezna literatura

Zečević, D. – Škavić, J. i suradnici, Osnove sudske medicine za pravnike, Zagreb, 1996.


Di Maio, D.J. - Di Maio, V.J.M., Forensic Pathology, 2. izd., Boca Raton, 2001.;

Lee, H. – Labriola, J., Povratak na mjesto zločina, Zagreb, 2002.;

Modly, D., Objašnjenje trileme - ubojstvo, samoubojstvo, nesretni slučaj, Zagreb, 1999.;

Saukko, P. – Knight, B., Knight’s Forensic Pathology, 3. izd., London, 2004.;

Siegel, J. – Saukko, P. – Knupfer, G., Encyclopedia of Forensic Sciences, London, 2004.;

Zečević, D. i dr., Sudska medicina i deontologija, 4. izd., Zagreb, 2004.

Naziv predmeta Fenomenologija suvremenog kriminaliteta

Ime nositelja predmeta Izv. prof. dr. sc. Ksenija Butorac

Status predmeta Izborni




Ciljevi predmeta

8

- kombinirati različite izvore pri analizama opsega, strukture i kretanja kriminaliteta te tipologije kriminalnih ponašanja i počinitelja;

- integrirati suvremene kriminološke spoznaje s aktualnim pojavnim oblicima kriminaliteta; - analizirati pojavne oblike nekih skupina kažnjivih ponašanja i počinitelja (delikti nasilja,

imovinski delikti, prometna delinkvencija, organizirani kriminalitet, korupcija, pranje novca, visokotehnološki kriminalitet; maloljetnici, žene, (multi)recidivisti i duševno bolesni počinitelji kaznenih djela);

- primijeniti metodologiju procjene stanja kriminaliteta na određenom području (SOCTA metodologija);

- osmisliti smjernice, modele i vrste programa prevencije i suzbijanja kriminaliteta.

Sadržaj predmeta

1. Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja a) pojavni oblici, opseg i struktura kriminaliteta b) kriminalitet u Europi c) kriminalitet u Hrvatskoj 2. Pojavni oblici nekih skupina kaznenih a) delikti nasilja – ubojstvo, silovanje, razbojništvo, obiteljsko nasilje, terorizam b) organizirani kriminal 3. Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata a) recidivisti b) kriminalitet maloljetnika c) kriminalitet žena d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama

Obveze studenata

Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu.

Obvezna literatura

Derenčinović, D., Getoš, A. M. (2008). Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (str. 31-174).

Butorac, K. (2013). Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava, nastavni materijal (skripta) (88,1 KB).

Butorac, K. (2013). Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta, nastavni materijal (skripta) (141 KB).


Siegel, L. J. (2011). Criminology: The Core. IV izdanje, Cengage Learning, Wadsworth, US.;

Butorac, K., I. Luketić (2012). Key Dimensions of Active Criminal Career Research – A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates. International Scientific Conference Proceedings: Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans – Police Science and Police Profession, Ohrid, 25.-26. 5. 2012.;

Damjanović, I., K. Butorac (2006): Politika suzbijanja kriminaliteta: perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. 13 (2), 657-684.;

Grozdanić, V., Šelih, A. (2001). Žene i kazna zatvora, Rijeka;

Butorac, K., Lj. Mikšaj Todorović, J. Rinck (1999): Kriminalităt und Altersstrukturen. Kriminalistik, 53 (2), 95-98.

9

Naziv predmeta Ljudska prava i kriminalističko istraživanje

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Miomir Matulović





Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta „Ljudska prava i kriminalističko istraživanje“ izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima, odnosno sustave njihove zaštite, s obzirom na kriminalističko istraživanje. Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela, ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana. Radnje kriminalističkog istraživanja, te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava. Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati, sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi, te temeljnih prava i sloboda građana.

Sadržaj kolegija

I. Narav ljudskih prava, njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita; II. Europska konvencija o ljudskim pravima: uvod; III. Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima: zabrana oduzimanja života, te mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne; pravo na slobodu i sigurnost; pravo na pošteno suđenje; pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života; druga temeljna prava i slobode.

Obveze studenata

Studenti su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit. Ispit se sastoji od pisane zadaće.

Obvezna literatura

Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako je izmijenjena Protokolima br. 11 i 14, s Protokolima br. 1, 4, 6, 7, 12 i 13;

Gomien, Donna, Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Zadar, 2007, Uvod, 1., 2., 3., 8., 9. Poglavlje.

Dopunska literatura

Colvin, Madeleine i Cooper, Jonathan (ur.), Human Rights in the Investigation and Prosecution of Crime, Oxford 2009;

Harris, D. J., O'Boyle, M., Warbrick, C., Law of the European Convention on Human Rights, 2. izd., Oxford, 2009.;

Pavišić, Berislav, Komentar Zakona o kaznenom postupku, Rijeka, najnovije izdanje;

Isti, Kazneno pravo Vijeća Europe, Zagreb, 2006.

Naziv predmeta Politika suzbijanja kriminaliteta

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Leo Cvitanović


10



Broj sati nasatve 10

Ciljevi predmeta

Predmet treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja – a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne, sudbene i izvršne vlasti); znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu; opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta; b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog, komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta, posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava; upoznavanje s tzv. alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne, pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti, s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora. Predmet također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih, pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom, kaznenim procesnim pravom, kriminologijom i penologijom – sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti.

Sadržaj predmeta

I. Uvod 1. O nazivu „politika suzbijanja kriminaliteta“ 2. Pojam politike suzbijanja kriminaliteta 3. Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim, nekaznenim, kaznenim) II. Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta 1. Uvodne napomene – problem periodizacije 2. Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju. 3. Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka. 4. Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka. 5. Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20. stoljeću III. Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta 1. Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos. 2. Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta a) Načelo pravne i socijalne države, b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile, c) Načelo zakonitosti, d) Načelo krivnje, e) Načelo individualizacije, f) Načelo pravednosti, g) Načelo humanosti, h) Načelo znanstvenosti IV. Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta 1. Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija 2. Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija 3. Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija. 4.Vrste kaznenopravnih sankcija a) Kazne i kažnjavanje b) Mjere upozorenja, sigurnosne mjere i odgojne mjere

11

5. Alternativne sankcije i nadzor V. Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta 1. Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena, nerepresivna, pravna i izvanpravna djelatnost. 2. Depenalizacija, dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta VI. Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta

Obveze studenata

Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu.

Obvezna literatura

Horvatić Ž., – Cvitanović L,Politika suzbijanja kriminaliteta, Zagreb, 1999.;

Horvatić Ž.,Djelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala, Zagreb 2002.


Bavcon Lj.,Preporuke za oblikovanje kriminalne politike, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 3/1996., str. 3 – 22;

Cvitanović L.,Svrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu, Zagreb, 1999.;

Horvatić Ž.,Kazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 3/1996., str. 469 – 500;

Horvatić Ž.,Globalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija, objavljeno u: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51/2001 (2), str. 249 - 306;

Horvatić Ž.,Ostvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu, objavljeno u: Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu, 51/2002 (6), str. 1195 - 1224;

Horvatić Ž., – Đurđević Z.,Program Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe, Hrvatska i Ujedinjeni narodi, Zagreb, 1996, str. 215 – 236;

*** The United Nations and Crime Prevention, Ujedninjeni narodi, New York, 1996.;

*** Crime and criminal justice in Europe, Strasbourg Cedex: Council of Europe Publishing, 2000.;

*** Sadržaji na web stranicama:

a) http://conventions.coe.int (Konvencije Vijeća Europe);

b) www.uncjin.org(United Nations Crime and Justice Information Network) itd.

Naziv predmeta Međunarodna kaznenopravna suradnja

Ime nositelja predmeta Akademik Davor Krapac

Suradnici na predmetu Dr. sc. Stjepan Gluščić, profesor visoke škole





Ciljevi predmeta

Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija, u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka. Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije, ali i uspostava vertikalne, kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području. Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz, kako

http://conventions.coe.int/

http://www.uncjin.org/

12

povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta, tijela i postupaka, koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju. Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje.

Sadržaj kolegija

Prvi dio: Međunarodna kaznenopravna pomoć I. Pojam, cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći 1. Pojam i cilj 2. Pravno uređenje 3. Povijesni razvoj 4. Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje II. Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima 1. Mnogostrani ugovori 2. Dvostrani ugovori III. Načela međunarodne kaznenopravne pomoći 1. Načelo prednosti 2. Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu 3. Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći IV. Izručenje 1. Pojam 2. Pretpostavke 3. Postupci izručenja 4. Izručenje između članica Europske unije V. ''Mala'' međunarodna kaznenopravna pomoć 1. Pojam i postanak 2. Pretpostavke 3. Postupak 4. Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji 5. Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći 6. Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom VI. Izvršenje strane kaznene presude 1. Pojam i postanak 2. Pravna priroda izvršenja kaznene presude 3. Ciljevi izvršenja strane kaznene presude 4. Pretpostavke za izvršenje 5. Postupak izvršenja strane kaznene presude 6. Učinak izvršenja strane kaznene presude 7. Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude VII. Ustupanje kaznenog progona ili postupka 1. Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona 2. Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona 3. Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona 4. Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona 5. Pravni učinci zamolbe za ustupanje, odnosno preuzimanje kaznenog progona 6. Izbjegavanje višestruke litispendencije

Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave, izrada pisanih radova, pismeni ispit.

Obvezna literatura

13

Krapac, D.: Međunarodna kaznenopravna pomoć, Narodne novine Zagreb 2006. (odabrana poglavlja)


Degan V.Đ. - Pavišić, B., Međunarodno kazneno pravo, Rijeka, 2005. (odabrana poglavlja)

Pavišić B., Kazneno pravo Vijeća Europe, Zagreb, 2006.

Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći.

Naziv predmeta Međunarodna policijska suradnja

Ime nositelja predmeta Izv. prof. dr. sc. Eldan Mujanović





Ciljevi predmeta

Predmet je usmjeren na sustavni prikaz, povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika. Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute, sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi. Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst, koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država.

Posebni ciljevi predmeta su:

Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo, policijsko pravo i kriminalistika), te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol), regionalnom (Europol, Schengenski ugovori, Selec) i bilateralnom nivou;

Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam, organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet, nezakonita trgovina opojnim drogama, pranje novca i dr.).

Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava.

Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija, potražna djelatnost, zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere, zajednički istražni timovi, posebne istražne tehnike, zaštita svjedoka i žrtava), sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela.

Sadržaj kolegija

I. Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje 1. Pojam 2. Pravni izvori i načela 3. Povijesni razvoj 4. Pregled najznačajnijih instituta II. Institucionalna međunarodna policijska suradnja 1. Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)

14

2. Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL; SECI) III. Dvostrana policijska suradnja 1. Pravna priroda policijske suradnje 2. Vrste ugovora 3. Sadržaj međunarodne policijske suradnje

Obveze studenata

Studenti su obvezatni: pohađati nastavu.

Obvezna literatura

Bellanova, R., The “Prüm Process”: The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange?, (u: Security Versus Justice, Police and Judicial Cooperation in the European Union, ur. Guild, E. & Geyer, F.), Aldershot: Ashgate, 2008, str. 203-221;

Degan, V.Đ.– Pavišić, B. – Beširević, V., Međunarodno i transnacionalno krivično pravo, Beograd, 2010.;

Mujanović, E. - Rizvo, S. Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, Kriminalističke teme, 2010., str. 135-154.

Petrović, B.-Mujanović, E.-Deljkić, I., Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije, Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu, 2011., str. 271-299.

Mujanović, E. (2015). Međunarodna policijska saradnja. Sarajevo: Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.


Degan, Đ, V. – Pavišić, B. – Beširević V. Međuarodno i transacionalno krivično pravo, Beograd. 2011. str. 435. – 448.

Andreas, P.- Nadelmann, E., Policing the Globe, Criminalisation and Crime Control in International Relations. New York: Oxford University Press, 2006.;

Deflem, M., Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation. New York: Oxford University Press, 2004.;

Fijanut, C.-Ouwerkerk, J. (ed.)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union, Martinus Nijhoff Publishers, 2009.;

Joubert, C. - Bevers, H., Schengen investigated - A Comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights. Hague: Kluwer Law International, 1996.;

Lemieux, F. (ed.), International Police Cooperation, Emerging Issues, Theory and Practice, Devon: Willan Publishing, 2010.

Ostali izvori: konzultacija s nastavnikom.

Naziv predmeta Organizacija kriminalističkog istraživanja

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Anton Dvoršek





Ciljevi predmeta

15

Predmet je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta. Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini. Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija, decentralizacija, specijalizacija, rukovođenje, jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja. Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema, pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom. Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima, odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice.

Sadržaj predmeta

I. Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati) 1. Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije 2. Značajnije vrste kriminalističkih strategija 3. Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija. Značaj kriminalističke analitike. II. Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke

istrage (8 sati) 1. Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama 2. Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije 3. Kriminalističko strateške implikacije centralizacije, decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe 4. Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe; a.) počinitelj nije poznat, b.) počinitelj poznat (skupljanje dokaza). III. Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati) 1. Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja 2. Etape rješavanja problema 3. Elementi planiranja (operativna i strateška razina) 4. Tehnike traženja rješenja 5. Izrada strateških rješenja. Uloga (strateškog) menadžmenta. 6. Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)

Obveze studenata

Studenti su obavezni: pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu.

Obvezna literatura

Brisach C.E. - Ullmann R. - Sasse G. - Hübner E. - Desch R, Planung der Kriminalitätskontrolle, Stuttgart, 2001, str. 205 – 265;

Dvoršek A., Kriminalistična strategija, Ljubljana 2001, str. 17-118;

Ratcliffe J., Intelligence Led-Policing, Willan Publisching, Portland, Oregon, 2008.;

Zirke J. - Jansen H.P. - Finkel R., Aufklärung von Straftaten als strategische Aufgabe, objavljeno u: Kube E. - Störzer H.U. - Timm K.J., Kriminalistik, Handbuch für Praxis und Wissenschaft, Band 1, Stuttgart, 1993., str. 13 – 67.


Bacer T.E., Intelligence Led- Policing, Looseleaf, Flushing, 2010.

Eurojustice, Public Prosecution Service, Haag, 1998.;

16

Goldsmith V. - Mc Quire P.G. - Mollenkop J.H. - Ross T.A., Analysing Crime Paterns, London, 2000.;

Kniesel M. - Kube E. - Murck M., Handbuch für Führungskräfte der Polizei, Lübeck, 1996.;

Proctor T., Creative Problem Solving for Managers, London, 2005.;

Sun Tzu, Umeće ratovanja, Global Book, Novi Sad, 2002.

Naziv predmeta Kriminalistički spoznajni proces

Ime nositelja predmeta Prof. emer. dr. sc. Darko Maver





Ciljevi predmeta

Upoznati otkrivanje i istraživanje kaznenih djela i njihovih počinitelja kao gnoseološki (spoznajni) i pravni (dokazni) proces upoznavanja istine o kaznenom djelu i činiocu, koji ima svoje karakteristike i koji se razlikuje od drugih spoznajnih djelatnosti čovjeka. Kazneno djelo je događaj u prošlosti, kojega je moguće upoznati le posredno na osnovi fizičkih i psihičkih posljedica (tragova). To spoznavanje potječe u više faza (predkazneni, kazneni postupak) u kojima sudjeluju različiti organi s različnim nadležnostima. Potrebno je ipoznati činitelje koji utječu na spoznajni proces i njegovu uspješnost odnosno pouzdanost te ih analizirati i ocijeniti.

Sadržaj predmeta

Spoznajnoteoretske osnove istraživanja - pojam i predmet istraživanja - gnoseološki i pravni aspekt istraživanja - kazneno djelo kao prošli događaj - činjenice i dokazi - istina u kaznenom postupku - istraživanje kao spoznajni proces - istražna situacija i zadaće - neuroznanost i kvantna fizika

Kriminalističko mišljenje u teoriji i praksi - karakteristike kriminalističkog mišljenja - uloga kreativnog mišljenja - uloga logičnog mišljenja - razvijanje mišljenja

Kriminalistički spoznajni proces u praksi - Problemi i pogreške u praksi istraživanja - Subjektivnost i objektivnost forenzičkih istraga - Razlozi za pogreške

Obveze studenata

Studenti su obavezni pohađati nastavu ili konzultacije i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu.

Obvezna literatura

bilješke s predavanja,

17

MAVER, Darko. O ulozi mišljenja kod rješavanja kriminalističkih zadataka. Priručnik za stručno obrazovanje radnika unutrašnjih poslova, ISSN 1330-2256, ruj./lis. 1986. god. 34, br. 5, str. 448-464.

MAVER, Darko. Kriminalistički spoznajni proces. Priručnik za stručno obrazovanje radnika unutrašnjih poslova, ISSN 1330-3015, 1991, god. 39, br. 4, str. 242-247.

MAVER, Darko. Spoznavni (hevristični) in dokazni (silogistični) vidiki preiskovanja kaznivih dejanj. V: DVORŠEK, Anton (ur.), SELINŠEK, Liljana (ur.). Problemi dokazovanja v zahtevnih kazenskih postopkih. V Mariboru: Pravna fakulteta: Fakulteta za varnostne vede, 2007, str. 33-44.

MAVER, Darko. Kritički pogled na razvoj i stanje kriminalistike u Sloveniji (1920.-2012.). Policija i sigurnost, ISSN 1330-0229, 2012, god. 21, br. 4, str. 709-731.

MAVER, Darko. Criminal investigation/criminalistics in Europe : state of the art and a look to the future. Revija za kriminalistiko in kriminologijo, ISSN 0034-690X, jul.-avg. 2013, letn. 64, št. 3, str. 233-244.

VODINELIĆ, Vlado: Istina-jedan od osnovnih problema nauke o krivičnom postupku (NZ 6/78, str. 38-51.

PAVIŠIĆ, Berislav, MODLY, Duško, VEIĆ, Petar. (2006): Kriminalistika. Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb . Uvod. (str. 33-166.)

GRUBIŠA, Mladen: Činjenično stanje u krivičnom postupku.


WOJCIKIEWICZ, Jozef. (2009) Forensics and Justice, Dom organizatora, Torun

EAGLEMAN, David (2011): Incognito: the secret lives of the brain,-

MAVER, Darko (2014) Kriminalistično preiskovanje - izbrana dela, FVV

David A. Harris: Failed Evidence, New York University Press, New York ,2012, str. 260

CHISUM, Jerry; TURVEY Brent: Crime Reconstruction, Elsevier, 2007, str.51 -84 (Observer Effects and Examiner Bias)

ROSSMO, Kim. Criminal Investigative failures. Boca Raton: CRC Press, Taylor and Francis group. 2009. dostupno i preko interneta.

Naziv predmeta Istraživanje mjesta događaja

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Duško Modly





Ciljevi predmeta

Borba protiv suvremenog kriminaliteta zahtijeva stručno, kvalitetno i učinkovito postupanje tijela represije. U okviru te borbe istraživanje mjesta događaja kao postupak sui generis igra veliku ulogu, osobito u svezi s materijalnim dokazima (tragovi i predmeti). Postupci osiguranja, pronalaženja, čuvanja i očuvanja tragova i predmeta na mjestu događaja su vrlo dinamična kategorija. Stalno se javljaju nova pravila, a gase stara, sukladno razvoju pojavnih oblika kriminaliteta. U okviru ovog kolegija izlagat će se osnovne upute za istraživanje mjesta događaja, osobito one kojima je cilj izbjegavanje ili smanjenje mogućnosti uništenja (destrukcija), stvaranja (generiranje) ili kontaminiranja potencijalnih materijalnih dokaza na mjestu događaja. Budući da

18

istraživanje mjesta događaja spada u početne stadije postupka, težište će biti na indicijalnim dokazima i operativnim spoznajno-kriminalističkim dokazima. Izlaganje sadržaja kolegija prilagođeno je svakodnevnoj praksi svih tijela represije, primarno policije. U okvirima kriminalističke znanosti danas, smatra se da u istraživanju mjesta događaja, ima toliko tipova pristupa (metoda), koliko ima tipova kaznenih djela. Cilj je predmeta i razbijanje svojevrsnoga stručnoga konzervativizma, tamo gdje on postoji. Zato se detaljnije obrađuju tzv. materijalni dokazi i njihovi izvori, te osnovni problemi u svezi s njima, njihovim osiguranjem i korištenjem u dokazne svrhe. Pretežito se koristi kriminalističko-forenzična terminologija, a kazneno pravna tamo gdje je to potrebno. Suočavajući se u praksi s nedostacima u istraživanju mjesta događaja, prikupljanjem i otpremom objektivnog nalaza, javlja se potreba za definiranjem korištenih pojmova u najkraćim crtama. Budući da pojam istraživanje mjesta događaja obuhvaća i pronalaženje i osiguranje dostupnosti osoba kao potencijalnih personalnih izvora informacija (aktivnih i pasivnih) i hitno prikupljanje obavijesti od osoba, sukladno njihovom statusu u postupku, dozirano će se izlagati tehnika i taktika prikupljanja obavijesti od građana i registraciji dobivenih iskaza. Zbog prirode sadržaja kolegija znatno su zastupljeni uz kriminalističko taktičke i kriminalističko tehnički sadržaji. Budući da se od ovlaštenih službenih osoba tijela represije koje sudjeluju u istraživanju mjesta događaja, traži korektan pristup, savjesno, stručno i zakonito postupanje u poduzimanju mjera i radnji sukladno s profesionalnom etikom (deontologija) biti će o tome posebno riječi. Rad na istraživanju mjesta događaja treba biti jednostavan uz pridržavanje pretpostavljenih relevantnih činjenica. Pri tome načelo hitnosti izlaska na mjesto događaja mora se striktno poštovati. Jednostavno vrijedi načelo: budi jednostavan i drži se činjenica!

Sadržaj predmeta

I. dio : 1. Sadržaj pojma istraživanje mjesta događaja, svrha istraživanja, razlozi hitnosti i dr. 2. Tipologija mjesta događaja i osnovni pojmovi i izvori informacija. 3. Polazne odrednice kod istraživanja mjesta događaja i načela taktičkog postupanja, kao i cilj istraživanja i oblici sumnji. 4. Predmet istraživanja i organizacija istraživanja na mjestu događaja i uloga taktičkog planiranja 5. Funkcijski istražni modeli kod istraživanja mjesta događaja i opći stadiji istraživanja. 6. Preliminarno istraživanje s naglaskom na ulogu situacijske slike. II. dio : 1. nastavno istraživanje. 2. Pregled (pretraživanje) mjesta događaja i procjena konkretne situacije na mjestu događaja. 3. Analiza utvrđenog činjeničnog stanja i ocjena rezultata pregleda mjesta događaja. 4.Kvalifikacije i dužnosti istražitelja mjesta događaja i načini procjenjivanja utvrđenog činjeničnog stanja.. 5. Načini komunikacije između aktivnih sudionika u istraživanju mjesta događaja i s drugim osobama. Uloga pravnog, kriminalističkog i forenzičnog jezika. 6. Prikupljanje materijalnih nositelja (izvora) informacija. III. dio : 1. Uloga viktimogeneze i rekonstrukcija mjesta događaja. 2. Prikupljanje i osiguranje dokaza. 3. Kautele kod rada s materijalnim dokazima i njihovog slanja u laboratorije na vještačenje. 4. Napuštanje mjesta događaja. 5. Neka pitanja u vezi s istraživanjem mjesta događaja i 6.Greške kod istraživanja mjesta događaja.

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu i podvrći se provjeri znanja na ispitu.

19

Obvezna literatura

Pavišić i dr. (2006) Kriminalistika I. Zagreb.

Pavišić, B. (2002) Uvod u kriminalistiku, Zagreb.

Modly, D. i Mršić, G. (2014) Forenzika-osiguranje mjesta događaja, Zagreb.

Modly, D. i dr. (2008) Kriminalistički rječnik, Zagreb.


Grigoleit, B. i sur. (2004) Taktika policijskog postupanja, Zagreb.

Kolar-Gregorić, T. (2004) Kriminalistička tehnika, Zagreb.

Lee, H. C. (1998) Materijalni tragovi (prijevod), MUP RH, Zagreb.

Modly, D. (2011) Metodika provođenja rekonstrukcije događaja i istražnog pokusa, MUP RH, Zagreb.

Pavišić i dr. (2012) Kriminalistika-knjiga druga, Rijeka.

Marković, T. (1972) Suvremena tehnika istraživanja kaznenih djela, Zagreb.

Lee, H. i Henry, L (2000) Crime Scene Handbook, London.

Fisher, B. A. J. i Fisher, D. R. (2012) Techniques of Crime Scene Investigation, 8th Ed. CRC Press.

Modly, D. (2010) Očevid, Zagreb.

Naziv predmeta Forenzička psihologija

Ime nositelja predmeta Doc. dr.sc. Dražen Kovačević




Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je da studenti prepoznaju, razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida, istrage i dokazivanja djela. Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja, znat će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava, naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi. Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja, poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži, poznavat će načela za prepoznavanje laži, razumjet će psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika. Razumjet će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje.

Sadržaj predmeta

I. Područja forenzičke i kriminalističke psihologije 1. Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku II. Psihologija svjedočenja 1. Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje 2. Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja 3. Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca, traumatizirane žrtve, itd.) 4. Osnovni principi kognitivnog intervjua. Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama III. Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži 1. Ocjena vjerodostojnosti iskaza 2. Analiza neverbalnog ponašanja 3. Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf

20

IV. Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja V. Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu 1. Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja 2. Područja psihologijskog vještačenja

Obveze studenata

Studenti su obvezni: pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu.

Obvezna literatura

Ajduković, M., Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku, 1995., str. 292-307.;

Gudjonsson, G.H., The psychology of interrogations and confessions, objavljeno u: Williamson U.T. (Ur.) Investigative interviewing. Rights, research, regulation. Devon, 2006., str. 123 – 146;

Hess, A. K. – Weiner. I. B., The Handbook of Forensic Psychology, Chichester, 1999. (odabrana poglavlja);

Kassin, S.M., A critical appraisal of modern police interrogations, objavljeno u: Williamson U.T. (Ur.) Investigative interviewing. Rights, research, regulation, 2006., str. 207 – 228;

Ljubin, T., Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka, objavljeno u: Gluščić i sur., Proceduralne mjere zaštite svjedoka: Priručnik za obuku policije, tužitelja i sudaca, Strasbourg, Vijeće Europe, 2006. (u tisku);

Ljubin, T., Kriminalistička psihologija, objavljeno u: Paviši,ć B. – Modly, D. – Veić, P., Kriminalistika, 2006.


Gudjonsson, G., The Psychology of Interrogations, Confessions and Testimony, Chichester, 1992.;.

Howitt,D., Forensic and criminal psychology, London, 2002.;

Milne, R. - Bull R., Investigative interviewing, Psychology and Practice. Chichester, 1999.;

Sporer, S.L. - Malpass R.S. - Koenhken G., Psychological Issues in Eyewitness Identification. Mahwah, New Yersey: Lawrence Erlbaum Associates, 1996.;

Vrij, A., Detecting lies and deceit: The psychology of lying and the implications for professional practice. Chichester, 2000.

Naziv predmeta Sociologija kriminaliteta

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Boris Banovac





Ciljevi predmeta

Glavni cilj predmeta je upoznati studente sa sociološkim objašnjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne društvene regulacije, preventivnog djelovanja i socijalne kontrole. Polaznici studija upoznati će se s glavnim teorijskim perspektivama u objašnjenju kriminaliteta, koje su razvijene u okviru sociološkog pristupa, kao i sa sociološkim istraživanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu. Težište predmeta je na istraživačkom pristupu i praktičnim aspektima ove pojave. Poseban cilj se sastoji u

21

upoznavanju polaznika studija sa značenjem koje imaju istraživanja i poznavanje društvenih čimbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje, posebno u uvjetima globalizacije i „kasne modernizacije“. U sklopu problematike socioloških istraživanja kriminaliteta posebna pozornost bit će upućena problemima metodologije istraživanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraživanja.

Sadržaj predmeta

I. Sociološka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti – problemi definiranja – (2 sata) 1. Sociološka i kriminološka istraživanja zločina – poveznice i proturječja 2. Sociološke definicije kriminaliteta: statističke definicije, apsolutističke definicije, reaktivističke definicije, normativne definicije. 3. Metodologija istraživanja i problemi mjerenja u sociološkim istraživanjima kriminaliteta. II. Socijalna kontrola i devijantno ponašanje – (1 sat) 1. Procesi socijalne kontrole 2. Neformalna i formalna socijalna kontrola 3. Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti i kriminaliteta 4. Socijalna kontrola i devijantne uloge III. Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta: tradicionalni, moderni i post-moderni pristupi - (3 sata) 1. Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije, teorija socijalne napetosti, ekološke teorije kriminaliteta, supkulturne teorije). 2. Konfliktna perspektiva i kriminalitet (teorija etiketiranja i radikalna objašnjenja kriminaliteta, kriminalitet kao društvena prijetnja, lijevi idealizam i lijevi realizam realizam u objašnjenjima kriminaliteta, konzervativni pristupi. 3. Društva kasne modernizacije i kriminalitet: prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta (globalizacija, društvo rizika, marketizacija). IV Praktični aspekti: sociološka istraživanja i mogućnosti prevencije kriminaliteta - (4 sata) 1. Kriminalitet, moral i društvene vrijednosti 2. Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije). 3. Zločini bez žrtava. 4. Spol, rod i kriminalitet. 5. Dobne skupine i kriminalitet 6. Globalne društvene promjene, multikulturalizam, migracijski procesi i kriminalitet.

Obveze studenata

Studenti su obvezatni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu.

Obvezna literatura

Haralambos, M., Holborn M., Zločin i devijantnost, objavljeno u: Sociologija. Teme i perspektive, Zagreb 2002., str. 348-429;

Carrabine, E., Iganski, P. et alt. Criminology. A sociological introduction. Routledge, London and New York 2004.

Popis literature, način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama. Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću.


Clinard M. - Meier R., Sociology of Deviant Behavior, 1998.

Traub S. H., Craig B., Theories of Deviance, 5th ed., Illinois, 1999.;

Ulmer, J.T., Sociology of Crime, Law and Deviance, Volume 2, 2000.;

22

Downes, D., Understanding Deviance: A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback), Oxford, 2003.

Melossi D., Stato, controllo sociale, devianza, teorie criminologiche e società tra Europa e Stati Uniti, Milano, 2002.

Naziv predmeta Forenzička psihopatologija

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Tanja Frančišković





Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija. Student/ica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja, njihovim uzrocima, kliničkim slikama, mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom. Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji, neubrojivosti, smanjenoj ubrojivosti, opasnosti, prisilnoj hospitalizaciji, sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima. Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom.

Sadržaj predmeta

I. Osnovne spoznaje o pojmu, značaju i razvitku forenzičke psihopatologije

II. Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije

1. Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu

2. Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku

3. Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima

III. Opća psihopatologija - svijest, opažanje, emocije, volja, pažnja, psihomotorika, pamćenje, nagoni, mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe

IV. Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja

1. Poremećaji vezani uz alkohol, droge i druge psihoaktivne tvari

2. Shizofrenija i agresivno ponašanje

3. Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje

4. Procjena rizika za agresivno ponašanje

V. Praktični aspekti forenzičke psihopatologije – kazuistički prikazi u okviru vježbi

Obveze studenata

Studenti su obavezni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu.

Obvezna literatura

http://www.amazon.co.uk/exec/obidos/search-handle-url/index=books-uk&field-keywords=David%20Downes/026-9812461-9413261

23

Kozarić-Kovačić D., Grubišić-Ilić M., Grozdanić V., Forenzička psihijatrija, Medicinska naklada Zagreb, 2005.;

Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine, 111/1997., 27/1998., 128/1999., 79/2002).


Đurđević, Z., Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama, Zagreb, 2002.;

Goreta M., Forensic Psychiatry, Psychoanalysis and Criminal Law, Zagreb, 2004.;

Grozdanić V., Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/1996., str. 501-510.

Naziv predmeta Otkrivanje i dokazivanje prekršaja


Status kolegija Izborni




Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja, s razlikama prekršaja od kaznenih djela, s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja, metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja, kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja.

Sadržaj predmeta

I. Uvod 1. Pojam prekršaja 2. Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela 3. Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja 4. Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja II. Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja III. Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv, dovođenje, potraga, tjeralica i objava, mjere opreza, jamstvo, uhićenje, zadržavanje, upućivanje) IV. Izvidi upravnih tijela i policije 1. Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji 2. Pojedine izvidne radnje 3. Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana 4. Izvidne radnje policije, ispitivanje osumnjičenika i svjedoka, očevid i vještačenje V. Radnje u postupku 1. Ispitivanje okrivljenika 2. Ispitivanje svjedoka 3. Vještačenje 4. Očevid 5. Pretraga 6. Privremeno oduzimanje predmeta 7. Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti 8. Tijek postupka VI. Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja 1. Prekršaji protiv javnog reda i mira

24

2. Prekršaji protiv sigurnosti prometa 3. Carinski prekršaji 4. Financijski prekršaji 5. Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva.

Obveze studenata

Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit.

Obvezna literatura

Pavišić, B. – Modly, D. – Veić, P., Kriminalistika, 3. izd., Zagreb, 2006.

Veić, P., Gluščić, S., Prekršajno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2013.;

Veić, Petar (ed), Prekršajni zakon, komentar, sudska praksa, pojmovno kazalo,

Dušević & Kršovnik, Rijeka, 2013.


Veić, P., Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke, literatura, sudska praksa), 2. dopunjeno izd., Zagreb, 2001.;

Josipović I., Zakon o prekršajima, Zagreb, 2002.;

Diklić, S., Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 1/2001., str. 127-151;

Josipović I., Prekršaji protiv autorskog prava: realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/2002., str. 505-530;

Markov, Ž., Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 1/2001., str. 169-176;

Novak – Hrgović, K., Prekršajni nalog, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/2002., str. 463 – 474.

Naziv predmeta Imovinske tražbine u kaznenom postupku

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Eduard Kunštek





Ciljevi predmeta

Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice. To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak. Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava. Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati. Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava. Pored ovoga, studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za

25

naknadu štete, postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora.

Sadržaj predmeta

I. Imovinskopravni zahtjev 1. Imovinskopravni zahtjev općenito 2. Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije 3. Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu 4. Pokretanje postupka 5. Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva 6. Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva 7. Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu 8. Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu 9. Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari 10. Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla 11. Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu 12. Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha, prethodne mjere, privremene mjere) 13. Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku 14. Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku 15. Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari 16. Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi II. Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom 1. Postupak za oduzimanje imovinske koristi 2. Osiguranje oduzimanja imovinske koristi III. Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba 1. Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja 2. Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti 3. Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe 4. Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika 5. Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)

Obveze studenata

Student je obvezan pohađati nastavu te položiti pismeni ispit.

Obvezna literatura

Kunštek, E., Actio civilis u kaznenom postupku, Kazneno pravo, kazeneno postupovno pravo i kriminalistika, - Zbornik radova povodom 70 godina života Berislava Pavišića, Rijeka, 2014.;

Pavišić, B, Kunštek, E, Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, s bilješkama, stvarnim kazalom I prilozima, Rijeka, 2010.;

Pavišić, B., Komentar Zakona o kaznenom postupku, zadnje izdanje.

Važeći tekstovi sljedećih propisa:

Ovršni zakon;

Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom i prekršajem;

Zakon o kaznenom postupku;

Zakon o obveznim odnosima;

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

26


Crnić, I., Naknada štete: odgovornost za štetu i popravljanje štete, Zagreb, 1995.;

Grubiša, M., Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu, objavljeno u: Pravni život, 10/1957;

Grubiša, M., Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu, objavljeno u: Odvjetnik 11-12/1963.;

Pavišić, B., Transition of Criminal Procedure Systems, Rijeka, 2004.;

Pavišić (ed.), Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica/ Zakonik o kaznenom postupku – Model za Iberijsku Ameriku/ Codice processuale penale modello per l'Iberoamerica, Rijeka, 2005.

Vedriš, M. – Klarić, P., Građansko pravo, zadnje izdanje.

Naziv predmeta Privatna istraživanja






Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite, normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova.

Sadržaj predmeta

Uvod, određenje temeljnih pojmova.

Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti. Ovlasti i metode rada privatnih detektiva.

Ostali oblici privatnih istraživanja.

Oblici i načini ustrojavanja: temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu.

Sigurnosni menadžment: ulogu investitora u izgradnji alarmnog sustava; zadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustava; zadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba

Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja; procjena rizika; pojam «vođenje projekta» (project management).

Normativna osnova i tehnike, metode i postupci «business intelligence».

Zaštita podataka: autorizacija, označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima; pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata; zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku; zaštita govornih komunikacija.

Obveze studenata

Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit.

Obvezna literatura

Veić, P., Nađ, I. (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom, Žagar, Rijeka, 2006.;

Učur, Đ. Marinko -Veić Petar, Komentar Zakona o privatnim detektivima, Naklada, Rijeka, 2010.

27


Beisel, W/Ebert, F./Foerster, W./Otto, F (2004.) Lehrbuch für den Werkschutz und private Sicherheitsdienste, 6. Auflage. Booberg. de Waard, J.: (1999) “The Private Security Industry in International Perspective”, European Journal on Criminal Policy and Research 7(2):143-174; Nogala, D. (1995) “Was ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle? Anmerkungen zu Erscheinungen, Indikatoren, und Politökonomie der zivilen Sicherheitsindustrie” - in Sack, F., M. Voss, D. Freehse, A. Funk & H. Reinke (eds.), Privatisierung staatlicher Kontrolle: Befunde, Konzepte, Tendenzen (Baden-Baden: Nomos), 243-260;

Pečar, J; (1993.) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti, Policija na prehodu v 21. stoletje, zbornik posvetovanja, Višja šola za notranje zadeve, Ljubljana;

Pečar, J; (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji: državno – zasebno, Zbornik prosveta, Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje, (str. 11 – 27) Portorož;

Stenning P; (1999.) Powers and accountability of private police, docs 1999/pc-cc (99) 1- e) Strasbourg, 24-28 XI 1999;

Veić, P; (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj, Policija i sigurnost, MUP RH. Zagreb.;

Vrbanc, D; (2002) Osobna zaštita, ZAGREB – ŠTIT, Zagreb.

Naziv predmeta Kaznenopravna odgovornost mladeži

Ime nositelja predmet Prof. dr. sc. Ljiljana Mikšaj-Todorović

Suradnici na predmetu Dr. sc. Davorka Martinjak, viši predavač





Ciljevi predmeta

Cilj je predeta upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu, vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju, sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom.

Sadržaj predmeta

I. Uvod. Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu. II. Maloljetničke sankcije. Podjela i vrste maloljetničkih sankcija. Izbor odgojne mjere i njihova primjena. Kazna maloljetničkog zatvora. III. Sudovi za mladež. Ustrojstvo, sastav i nadležnost suda za mladež. IV. Postupak pred sudom za mladež. Tijek kaznenog postupka: prethodni postupak i postupak pred vijećem. Produljena nadležnost suda za mladež. V. Mlađi punoljetnici. Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba.

Obveze studenata

Pohađati nastavu i položiti pisani ispit.

Obvezna literatura

28

Carić, Ante: Kaznenopravna odgovornost mladeži, Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje, Rijeka, 2012.;

Zakon o sudovima za mladež (NN br. 84/11 i 143/12).


Carić, Ante: Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve), Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti, Zagreb, 2002.;

Cvjetko, Božica – Singer, Mladen: Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi, Zagreb, 2011.;

Hirjan, Franjo – Singer, Mladen: Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika, Zagreb, Globus, 2002.;

Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž. Horvatić), Zagreb, Masmedia, 2002. (odgovarajuće natuknice).

Naziv predmeta Djeca žrtve kaznenih djela

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Ljiljana Mikšaj-Todorović

Suradnici na predmetu Dr. sc. Davorka Martinjak, viši predavač



ECTS koeficijent opterećenja studenta 4


Ciljevi predmeta

Zbog svoje tjelesne i duševne nezrelosti, nedostatka životnog iskustva i nesposobnosti da se sami brane od napada drugih, djeca i maloljetnici lakše postaju žrtvom kaznenih djela, prvenstveno odraslih osoba. Iz tog razloga potrebno im je pružiti pojačanu zaštitu. Cilj je predmeta upoznati studente s oblicima i načinima kaznenopravne zaštite koja se u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu pruža djeci i maloljetnicima kao žrtvama kaznenih djela. Zaštita od primarne viktimizacije pruža se mladima inkriminiranjem određenih ponašanja u posebnom dijelu Kaznenog zakona, dok se zaštita od sekundarne viktimizacije postiže propisivanjem postupanja prema mladim žrtvama u postupku pred tijelima društvene kontrole (policijom, državnim odvjetništvom, sudom).

Sadržaj predmeta

I. Uvodna razmatranja Određivanje predmeta kolegija. Multidisciplinarni pristup: kaznenopravni (materijalnopravni i procesnopravni), kriminološki i viktimološki pristup. II. Kriminalitet na štetu djece i maloljetnika. Fenomenološke značajke kriminaliteta na štetu djece i maloljetnika. III. Djeca žrtve kaznenih djela punoljetnih počinitelja. Djeca posebno ranjive osobe. Viktimizacija i rizik viktimizacije. Primarna i sekundarna viktimizacija kod djece. IV. Kaznenopravna zaštita djece Materijalnopravne odredbe o zaštiti djece – zaštita od primarne viktimizacije. Analiza kaznenih djela iz posebnog dijela Kaznenog zakona. Procesnopravne odredbe o zaštiti djece - zaštita od sekundarne viktimizacije. Djeca kao svjedoci u postupku pred sudom. Saslušanje djeteta kao oštećenog u postupku pred sudom za mladež. Prava djeteta žrtve kaznenog djela.

29

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu i položiti pisani ispit.

Obvezna literatura

Cvjetko, B. – Singer, M.: Kaznenopravna zaštita djece, Globus, Zagreb, 2013.

Carić, A., Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve), Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2002.;

Kaznena djela na štetu djece i maloljetnika, 2001-2006., Studije i analize 106, Crostat, Zagreb, 2009.;

Pavlović, Šime: Kazneni zakon, Libertin naklada, Rijeka, 2012.

Hirjan, F. - Singer, M., Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika, Globus, Zagreb, 1998.


Materijal X. savjetovanja Hrvatskog udruženja za kazneno pravo i praksu, III. radionica Zakona o sudovima za mladež, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 1998, br. 1, str. 323-379;

Pavišić, B. - Grozdanić, V. - Veić, P., Komentar Kaznenog zakona, III. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2007.;

Šeparović, Z., Viktimologija, studije o žrtvama, Zagreb, 1998.;

Rječnik kaznenog prava (gl. urednik Horvatić, Ž.), Masmedia, Zagreb, 2002. (odgovarajuće natuknice).

Naziv predmeta Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Predrag Zarevski





Ciljevi predmeta

- znati kada se koristi profiliranje - razumjeti osnovne metode profiliranja - znati mogućnosti i ograničenja profiliranja - razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela - povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja.

Sadržaj predmeta

Definicije profiliranja, timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila Tipologija profiliranja: neorganiziran asocijalan; organiziran nesocijalan Podmetači požara Kultovi, sekte, terorizam Profili silovatelja Pedofilija Malodobni seksualni zlostavljači

30

Profili žrtve

Obveze studenata

Studenti su obvezni: pohađati nastavu, položiti pisani ispit ili izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu.

Obvezna literatura

Bilješke s predavanja


Ainsworth, P., Offender profiling and crime analysis, Portland, Oregon: Willan Publishing, 2001.;

Jackson, J. - Bekerian, D.A., Understanding offender profiling: A guide for forensic practitioners, Chichester: Wiley, 1997.;

Alison, L. - Canter, D., Profiling rape and murder, Aldershot, UK: Ashgate.Marshall, 1999.;

W.L., Laws, D.R. - Barbaree, H.E. (eds.), Handbook of sexual assault: Issues, theories, and treatment of the offender (Applied clinical psychology), Kluwer Academic/Plenum Pub, 1990.;

Holmes, R.M. - Holmes, S.T. (eds), Profiling violent crimes: an investigative tool (2nd ed.), Thousand Oaks, CA: Sage, 1996.;

Turvey, B.E., Criminal profiling: An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed.), Academic Press, 2002.;

Buljan Flander, G., Seksualno zlostavljanje, Potpora, Zagreb, 2000.;

Ljubin, T., Psihološki profil zlostavljača, u: Ajduković, M. – Pavleković, G. (ur.), Nasilje nad ženom u obitelji (str. 115-123), Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 2003.;

Knezović, Z. - Kulenović, A. - Šakić, V. - Zarevski, P. - Žužul, M., Psihološke karakteristike osuđenih osoba, Znanstvena edicija časopisa "Penološke teme", Zagreb, 1989.;

Zarevski, P. - Kulenović, A., Personalni korelati kockanja, Penološke teme, 5 (3-4) 25-31, 1990.;

Zarevski, P., Psihologija kockanja, Penološke teme, 5 (3-4), 1-6, 1990.;

Zarevski, P.,Mogući doprinosi psihologa policijskom sustavu,Hrvatski časopis za kriminologiju i penologiju. 8, 59-67, 1994.

Zarevski, P. (2014). Is there a need for criminal profiling in prevention/mitigation of the consequences of crisis situations in Croatia? Crisis Management Days, 7th international conference, V. Gorica, 22-23 May 2014., Book of papers.

Naziv predmeta Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina






Ciljevi predmeta

31

Cilj predmeta je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima.

Sadržaj predmeta

1. Pojam forenzičke znanstvene discipline. Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima. Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina.

2. Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima. Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku.

3. Forenzično istraživanje mjesta događaja. Forenzična traseologija (obrada tragova). Kontaktni tragovi. Otisci prstiju i identifikacija. Biokemijske i kemijske analize, i forenzička primjena naprednih analitičkih, fizikalnih, kemijskih i instrumentalnih tehnika. Forenzična kemija i toksikologija. Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju).

4. Sudska medicina. Forenzične ekspertize.

Obveze studenata

Studenti su obvezni: pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu.

Obvezna literatura

Pavišić, B. - Modly, D. -Veić P., Kriminalistika, III. Izdanje, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2006., str. 528-656;

Lee, C. H., Materijalni tragovi, MUP RH, 1998., Zagreb.


Saferstein, R., An Introduction to Forensic Science, 3rd Ed. Prentice Hall, 1987.;

Houck, M.M. – Siegel, J.A., Fundamentals of Forensic Science, London: Elsevier Academic Press, 2006.;

Ramsland, K., The Forensic Science of CSI, New York, 2001.;

Allin, K. et al., Tatortarbeit nach Bränden, Handlungsanleitung für die Praxis, Wiesbaden: Bundeskriminalamt, 1997.;

Kube, E. – Storzer, H.U. -Timm, K.J., Kriminalistik, Band I. und II., Boorberg, Stuttgart-München – Hannover – Berlin – Weimar, 1994.;

Marković, T., Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela, Narodne novine, Zagreb, 1977.;

Plavšić, F. - Žuntar, I.,Uvod u analitičku toksikologiju, Školska knjiga, Zagreb, 2006.

Naziv predmeta Transnacionalna kaznena djela

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Leo Cvitanović

Prof. dr. sc. Gaetano Insolera (sunositelj)





Ciljevi predmeta

Premet je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta. Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, ukazuje na

32

obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela.

Sadržaj predmeta

I. Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet

II. Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)

1. Uvodne napomene i osnovni pojmovi

2. Zakonodavne mjere

3. Kazneni progon, suđenje i sankcije

4. Mjere prema prihodu od kaznenog djela

5. Međunarodna suradnja

6. Jurisdikcija

7. Ekstradicija

8. Uzajamna pravna pomoć

9. Ostale odredbe

III. Transacionalna kaznena djela: trgovine i krijumčarenja ljudi, nedozvoljene trgovine oružjem, nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom, u vezi s drogom, pranja novca, kompjuterskog kriminaliteta, zagađivanja prirodne okoline, protiv kulturnih dobara, korupcije, na štetu djece, u vezi s bioetikom, uzimanja talaca, ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom, u pomorskoj plovidbi, u zračnom prom

IV. Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit.

Obvezna literatura

Bilješke s predavanja

Pavišić, B., Transnacionalno kazneno pravo, Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi, Skopje (vo čest na Nikola Matovski), 2011.


Degan, V. Đ.– Pavišić, B. – Beširević, V., Međunarodno i transnacionalno krivično pravo, Beograd, 2010.

33

VI. Ocjenjivanje 6.1 Rad studenata vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. 6.2 Za svaki obvezni predmet student koji položi ispit dobiva 6 ECTS bodova. 6.3 Za položen ispit iz izbornog predmeta student dobiva 4 ECTS boda. 6.4 Za priopćenje/izlaganje na međunarodnom skupu koje je pisano i izloženo usmeno student

dobiva 4 boda. Za priopćenje koje je samo izrađeno pisano ili je samo izloženo usmeno student dobiva 2 boda. Za priopćenje na skupu koji nema međunarodni značaj student ne dobiva bodove. Ako postoji više autora, student je koautor u smislu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

6.5 Za uspješno usmeno izložen pisani rad, ako prelazi deset stranica, student dobiva 2 boda. Ako rad nije usmeno izložen ili ima manji opseg, student dobiva 1 bod. Za kazneni esej student ne dobiva bodove.

6.6 Za prisustvovanje pozivnom predavanju ili vježbi i uspješno udovoljavanje zadaćama (prethodni ili naknadni samostalni rad prema uputama izvoditelja vježbi, gostujućih profesora ili stručnjaka) student za blok sat dobiva 1 ECTS bod, ali pod uvjetom da je bio prisutan na nastavi cijeli dan. Ako je iz određenog predmeta student ocijenjen na ispitu, prisutnost pozivnom predavanju ili vježbi se ne boduje.

6.7 Za prisutnost predavanjima iz seminarskog područja (najmanje jedan blok sat) student dobiva 2 ECTS boda pod uvjetom da je na nastavi prisutan cijeli dan.

VII. Ritam studiranja i obveze studenata

7.1 Studij traje tri semestra, pri čemu je treći semestar mentorski vođen individualni istraživački rad, hospitacija i konzultacije.

7.2 Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 % predviđenog fonda sati. Studij je prije svega namijenjen samostalnom radu, konzultacijama, seminarima, vježbama, hospitaciji i slično.

7.3 Za praktikume je predviđeno 80 % individualnog rada, 10 % mentorskog rada i 10 % za konzultacije. Termine mentorskih susreta i konzultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima.

7.4 Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata. Ako je prisutan manji broj, održavaju se konzultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja. U pravilu konzultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata, a iz izbornog 1 sat. Vijeće, na prijedlog voditelja Studija, može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije.

7.5 Tijekom Studija obveze studenata su: a) redovito sudjelovanje na predavanjima, vježbama i seminarima, b) polaganje ispita, c) izrada i izlaganje pisanog rada u praktikumu te d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju.

7.6 O prisutnosti studenata na nastavi vodi se evidencija. Ako student izostane trećinu ili više, ali manje od polovine sati iz jednog predmeta, izrađuje kazneni esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao. Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao. Ako student izostane polovinu ili više, ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu, obvezatno izrađuje tri eseja. Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja.

7.7 Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu, gubi pravo na nastavak Studija. Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju.

7.8 Ako su studenti podijeljeni u skupine, pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni. Iznimno, kad postoje opravdani razlozi, student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju.

7.9 Student polaže ispit nakon što je odslušao sva predavanja određenog predmeta i ispunio obveze prema Izvedbenom planu.

34

Termine ispita predlaže nositelj predmeta, s time da, nakon okončanja semestra u kojoj je održao predavanja, nastavnik mora odrediti najmanje dva termina, a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi. Termine može odrediti i organizirati Vijeće. Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr. u slučaju nastave putem ICT tehnologije).

7.10 Ispiti su u pravilu pisani. Pisani ispit iz obveznih predmeta ima 7 pitanja, od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje (odabir između ponuđenih odgovora). Pisani ispit iz izbornih predmeta ima 5 pitanja, od kojih najviše 2 može bit ina zaokruživanje (odabir između ponuđenih odgovora). Za pojedini predmet Vijeće može, na prijedlog nastavnika, odrediti da je ispit pisano-usmeni ili usmeni.

7.11 Student prijavljuje ispit Evidenciji studija i polaže ga nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze. Ako student nije ispunio financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar, njegova prijava ispita neće biti uzeta u obzir.

7.12 Ako je nezadovoljan ocjenom, student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da je suglasan da se prethodno položeni ispit iz izbornog predmeta poništi. Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži. Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti.

7.13 Student može polagati ispit godinu dana nakon odslušanog predavanja. Ako su održane konzultacije, rok počinje teći nakon obavljene konzultacije. Ako student polaže ispit ili brani završni rad nakon razdoblja od godine dana nakon odslušanog predavanja, prethodno uplaćuje iznose iz točke 13.3.

7.14 Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili, položeni ispiti im se priznaju, a ako je došlo do promjene nastavnog programa, nastavljaju studij prema novom programu.

VIII. Prijelaz u viši semestar

8.1 Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa. 8.2 Za upis u drugi semestar student mora uredno izvršiti obveze prema Studiju, položiti obavezne

predmete te ostvariti najmanje 25 ECTS bodova. 8.3 Za upis u treći semestar student mora:

1. uredno izvršiti obveze prema Studiju, 2. ostvariti najmanje 60 ECTS bodova.

IX. Upješni završetak Studija

9.1 Za uspješni završetak Studija (90 ECTS) student mora: 1. izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu, 2. položiti ispite 3. izraditi i obraniti završni rad u praktikumu (15 ECTS).

9.2 Student po završetku Studija dobiva diplomu i dopunsku ispravu o studiju. Uz potvrdu o završenom studiju student može, na vlastiti zahtjev besplatno dobiti prijepis ocjena.

XI. Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu priznati s drugih poslijediplomskih studija

11.1 Maksimalni ukupni broj ECTS bodova koje je moguće priznati s drugog poslijediplomskog studija je 20. Za obvezne predmete nije moguć prijenos ECTS bodova.

11.2 Za izborne predmete Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike, o čemu na prijedlog nastavnika – nositelja predmeta, odlučuje Vijeće.

11.3 S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete:

- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja;

35

- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja; - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg

sadržaja; - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja; - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja; - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja; - Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja; - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg

sadržaja; - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na

poslijediplomskom studiju; - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja; - ostali izborni predmeti i praktične vježbe – prema odluci Vijeća.

11.4 O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesene pisane zamolbe, preslike indeksa, prijepisa ocjena ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta.

XII. Izrada i obrana završnog rada (praktikum)

12.1 Studij se, nakon prikupljanja najmanje 75 ECTS bodova (ispiti, vježbe, praktikum), završava uspješnom izradom završnog rada i njegovom obranom. Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom, a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I). Mentor je u pravilu nositelj predmeta. O drugoj osobi mentora odlučuje Vijeće.

12.2 Ako student koristi mogućnost ostvarivanja dodatnih ECTS bodova pisanjem dodatnog praktikuma, student radove u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentora. Drukčiji prijedlog student mora posebno pisano obrazložiti. O prijedlogu studenta odlučuje Povjerenstvo I.

12.3 Student može jedanput promijeniti temu završnog rada - praktikuma, najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme. Završni rad mora biti oblikovan prema pravilima, tekst uredno ispisan, čitljiv, lektoriran i korigiran. Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego što se otklone nedostaci.

12.4 Završni rad treba biti napisan standardnim hrvatskim jezikom (usklađen s Hrvatskim pravopisom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2013.2 Ako je potrebno, student treba rad dati na lekturu.

12.5 Summary i Key Words moraju biti doslovan prijevod sažetka i ključnih riječi na hrvatskom jeziku; poželjno je da prijevod pregleda lektor.

12.6 Postupak ocjene i obrane završnog rada student pokreće dostavljanjem ispunjenog obrasca evidenciji Studija (u daljnjem tekstu: Evidencija). Uz prijavu predaje rad u PDF formatu (radi provjere iuzvornosti rada) i tri primjerka rada u mekom uvezu. Rad se mora podnijeti najkasnije do 20. u mjesecu za naredni mjesec. Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze, Evidencija obavještava Voditelja.

12.7 Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik. Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II: a) stručnjak iz prakse, b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju. Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma.

12.8 Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada. Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru. Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu. Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada.

2 Na jezičnu pravilnost teksta treba paziti mentor. Mentor može od studenta zatražiti izjavu lektora.

36

12.9 Završni ispit i završni rad ocjenjuje se sljedećim ocjenama: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1). Ako student dobije ocjenu nedovoljan, mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma. Taj rad se ne može braniti prije 60 dana.

12.10 U obranjeni završni rad i u indeks studenta upisuje se sastav ispitnog povjerenstva i ocjena. 12.11 Završni rad s upisanim sastavom ispitnog povjerenstva dostavlja se Evidenciji na CD-u (u PDF/A

formatu) za pohranu u sveučilišnom repozitoriju završnih radova. 12.12 Završni rad mora na naslovnici imati sljedeći tekst:

Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici. Iza unutarnje naslovne stranice slijedi:

1. Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2. Ključne riječi (najviše 5) 3. Uvod 4. Sadržaj i 5. Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke.

12.13 Ako nema posebnih pravila, tekst završnog rada oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12, s razmakom 1.5, do najviše 65 znakova u redu. Opseg praktikuma je 50 – 70 stranica. Tekst mora biti lektoriran, jasan, čitljiv, uredan.

12.14 Student (kandidat) izrađuje rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima:

Praktikum 1: Plan istraživanja u zadanom predmetu Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo. Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti. Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela. Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju, objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose, navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja. Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi. Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju. Drugi dio je razrada verzija. Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost, zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije. Treći dio je sustavni, pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji.

Praktikum 2: Analiza prakse Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta, u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja, odnosno pitanje primjene određenih pravila. Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela. Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse, objašnjava njihovu

Sveučilište u Rijeci Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje

Ime i prezime studenta

NASLOV RADA Podnaslov: Završni rad u praktikumu

Oznaka mentora

Mjesto i godina

37

važnost i međusobne odnose, te određuje konkretni predmet razmatranja. Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi. Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme. Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja, opisom uzorka, primijenjenom metodologijom i rezultatima. Treći dio je sustavni, zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda.

Praktikum 3: Analiza slučaja (case study) Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju. Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela. Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti, objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose, ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi. Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom, te međusobnom usporedbom rezultata. Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja. XIII. Financiranje

13.1 Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora. U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa. Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu, opremu za nastavu i pomagala. Sveučilište skrbi za prijevod nastave na stranom jeziku.

13.2 Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis prethodno uplaćuju 200,00 kn po prethodnom/razlikovnom ispitu. U iznose su uračunati troškovi konzultacija i troškovi provedbe ispita.

13.3 Ako student polaže ispit ili brani završni rad nakon razdoblja od godine dana nakon odslušanog predavanja, prethodno uplaćuje sljedeće iznose: - iznos od 100,00 kn za sat konzultacija, - iznos od 200,00 kn za pojedini ispit, - iznos od 800,00 kn za rad Povjerenstva za obranu pisanog rada u praktikumu, - iznos od 1000,00 kn za mentorstvo završnog rada.

XIV. Primjena pravila diplomskog studija Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija, odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju. Ako nema odgovarajućeg pravila, odluku donosi Vijeće. XV. Mjesto provedbe Studija

15.1 Mjesto izvođenja nastave je prostorija S-031 u zgradi sveučilišnih odjela na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, Radmile Matejčić 2.

15.2 Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela, znanstvenih ustanova, pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima, a praktični oblici i u drugim prostorima.

15.3 Ako najmanje polovina pristupnika ima prebivalište izvan Primorsko-goranske županije, moguća je organizacija nastave audio-video konferencijom u Zagrebu, o čemu će studenti biti obaviješteni prije početka nastave.

15.4 Studenti, uz predočenje studentske iskaznice, mogu koristiti Knjižnicu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Hahlić 6). Čitaonica je otvorena svakim radnim danom od 9 do 17 sati, a literatura se posuđuje od 10 do 14 sati. Studenti mogu unaprijed zatražiti pripremu literature pozivom na broj 359 686 ili e-poštom putem [email protected] i [email protected].

15.5 Evidencija studenata nalazi se u prostorima Centra za studije Sveučilišta u Rijeci, zgrada Građevinskog fakulteta, Radmile Matejčić 3.

XVI. Evaluacija Studija Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta.

38

Satnica (i njene eventualne izmjene i dopune) bit će objavljene na mrežnim stranicama Studija: http://www.crimi.uniri.hr/hr/.

Nastava će biti održana u ljetnom semestru ak. god. 2016./2017. i zimskom semestru ak. god. 2017./2018., u pravilu subotom između 9.00 i 18.00.

Konzultacije studenti dogovaraju s nositeljem predmeta.

Ljetni semestar ak. god. 2016./2017.

Subota, 4. ožujka 2017.

9.00 – 10.30 Prof. dr. sc. Petar Veić

Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela, obavezni predmet 10.45 – 12.30

12.45 – 14.00 Prof. dr. sc. Duško Modly Istraživanje mjesta događaja, izborni predmet

14.15 – 15.45


9.00 – 10.30 Prof. dr. sc. Boris Banovac Sociologija kriminaliteta, izborni predmet

10.45 – 12.30 Prof. dr. sc. Ivo Josipović

Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu, obavezni predmet 12.45 – 14.00

14.30 – 16.00 Dr. sc. Miran Čoklo, znanstveni savjetnik

Sudsko-medicinske ekspertize, obavezni predmet 16.15 – 17.45


9.00 – 10.30 Prof. dr. sc. Miomir Matulović

Ljudska prava i kriminalističko istraživanje, izborni predmet

10.45 – 12.30 Izv. prof. dr. sc. Eldan Mujanović

Međunarodna policijska suradnja, izborni predmet

12.45 – 14.00 Dr. sc. Davorka Martinjak Djeca žrtve kaznenih djela, izborni predmet

14.30 – 16.00 Dr. sc. Miran Čoklo, znanstveni savjetnik

Sudsko-medicinske ekspertize, vježbe

Subota, 8. travnja 2017.

9.00 – 10.30 Prof. dr. sc. Petar Veić Privatna istraživanja, izborni predmet

10.45 – 12.30 Prof. dr. sc. Leo Cvitanović

Politika suzbijanja kriminaliteta, izborni predmet

12.45 – 14.00 Dr. sc. Stjepn Gluščić Međunarodna kaznenopravna suradnja, izborni predmet

14.30 – 16.00 Izv. prof. dr. sc. Ksenija Butorac

Fenomenologija suvremenog kriminaliteta, izborni predmet 16.15 – 17.45

Subota, 22. travnja 2017.

http://www.crimi.uniri.hr/hr/

39

10.45 – 12.30 Prof. emer. dr. sc. Darko Maver

Kriminalistički spoznajni proces, izborni predmet

12.45 – 14.00 Prof. dr. sc. Anton Dvoršek

Organizacija kriminalističkog istraživanja, izborni predmet

14.30 – 16.00 Prof. dr. sc. Robert Esser Investigation Systems in Comparative and International Criminal Law, pozivno predavanje, radni jezik: engleski

ISPITNI ROKOVI – ljetni semestar

subota, 29. travnja 2017. Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela

Sudsko-medicinske ekspertize

Fenomenologija suvremenog kriminaliteta

Djeca žrtve kaznenih djela

subota, 6. svibnja 2017.

Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu

Istraživanje mjesta događaja

Međunarodna policijska suradnja

Ljudska prava i kriminalističko istraživanje

subota, 20. svibnja 2017.

Sociologija kriminaliteta

Kriminalistički spoznajni process

Privatna istraživanja

Organizacija kriminalističkog istraživanja

Sudsko-medicinske ekspertize

subota, 3. lipnja 2017.

Politika suzbijanja kriminaliteta


Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela

Djeca žrtve kaznenih djela


subota, 10. lipnja 2017.

Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu

Privatna istraživanja

Organizacija kriminalističkog istraživanja

Fenomenologija suvremenog kriminaliteta

Subota, 1. srpnja 2017. Kriminalistički spoznajni proces

Istraživanje mjesta događaja


Ljudska prava i kriminalističko istraživanje


U svakom terminu prvi ispit piše se u 10.00 i traje do 10.45, a drugi termin počinje u 11.00 i traje do 11.45.

Vijeće Studija odlučuje o izmjenama termina i/ili o dodatnim ispitnim terminima.

40

U zimskom će semestru biti organiziran dodatni ispitni rok za svaki izborni predmet I. semestra; o točnim terminima studenti će biti naknadno obaviješteni.

Izvan termina koje organizira Studij student sam s nositeljem dogovara polaganje ispita uz obavještavanje Evidencije studija te dostavu prijavnice minimalno 8 dana prije utvrđenog roka. Student se mora pridržavati mjesta, vremena i drugih modaliteta koje odredi nositelj.

Ostali izborni predmeti te vježbe i pozivna predavanja bit će organizirani u zimskom semestru ak.

god. 2017./2018. Studenti će biti pravovremeno obaviješteni o rasporedu nastavnih aktivnosti i

ispitnih rokova.

Documents

Sveučilište u Rijeci - University of Rijeka7. Kriminalistička fenomenologija kao polazište planiranja, kriminalističko planiranje kao zaštita od pogrešnih sudskih odluka III