1
Sveukupni kardiovaskularni rizik Kad govorimo o riziku za kardiovaskularne boles, ustvari govorimo o riziku za nastanak ateroskleroze. To je bolest velikih i srednje velikih arterija u čijoj se unutrašnjoj sjenci odlažu masne naslage (aterom ili plak) koje sužavaju arteriju pa tkivo koje ona opskrbljuje dobiva manje krvi. Za nastanak ateroskleroze najvažniji su čimbenici rizika: dob (muškarci iznad 45, a žene iznad 55 godina) muški spol češća pojavnost srčanog ili moždanog udara u obitelji povišene masnoće u krvi povišen arterijski tlak pušenje šećerna bolest prekomjerna tjelesna težina (posebno kod onih s nakupljanjem mas oko trbuha) nedostatna tjelesna akvnost stres. Čimbenici su rizika u međuodnosu te združeni višestruko povećavaju kardiovaskularni rizik. Što je više rizika, veća je i stasčka vjerojatnost za boles srca i krvnih žila s fatalnim ishodom. Kad se procjenjuje rizik za kardiovaskularne boles, uvijek treba procjenjiva ukupni kardiovaskularni rizik, a ne samo obraća pozornost na jedan čimbenik rizika. Kao pomoć za procjenu ukupnog kardiovaskularnog rizika služimo se tzv. SCORE tablicama, koje se temelje na podacima o životnoj dobi i spolu, ukupnom kolesterolu, HDL kolesterolu (tzv. dobrom kolesterolu), arterijskom tlaku i pušenju. Iz njih se može iščita kolika je vjerojatnost u postocima da osoba umre od nekog kardiovaskularnog događaja u sljedećih 10 godina. Tablice su dostupne u elektroničkoj verziji, i to u interakvnom obliku na www.heartscore.org Rizik za kardiovaskularne boles podijeljen je u čeri stupnja: mali, umjereni, veliki i vrlo veliki rizik, a ovise o broju i izraženos čimbenika rizika, o pridruženim ranijim bolesma srca i krvnih žila, oštećenju ciljnih organa u sklopu šećerne boles te o vrijednosma iz SCORE tablica. Tako, primjerice, bolesnici s preboljenim infarktom ili moždanim udarom imaju vrlo visok kardiovaskularni rizik. Tu spadaju i dijabečari s još jednim čimbenikom rizika, teški bubrežni bolesnici ili oni s SCORE-om većim od 10%. U najnovije vrijeme primjenjuje se koncept tzv. “dobi rizika” koji ukazuje na to da je rizik mlađe osobe koja ima nekoliko čimbenika rizika za kardiovaskularne boles jednak onom koji ima znatno starija osoba bez čimbenika rizika. U skladu s novim smjernicama, pretraživanje populacije na čimbenike kardiovaskularnog rizika trebalo bi se provodi u svih muškaraca starijih od 40 i u žena starijih od 50 godina. Prevencija kardiovaskularnih boles cjeloživotni je proces. U primarnoj i sekundarnoj prevenciji izrazito je važno u što većoj mjeri smanji čimbenike rizika za aterosklerozu na koje možemo utjeca. Potrebno je istovremeno liječenje svih čimbenika rizika. Ako se ne posgnu ciljne vrijednos jednog čimbenika rizika, ukupni se rizik ipak može smanji jačim smanjivanjem drugih čimbenika. Promjena načina života i pridržavanje preporuka o liječenju može uvelike pridonije smanjenju rizika od nastanka srčanog infarkta i moždanog udara. Autor: Dalibor Cukon, doktor medicine, specijalist internist Recenzija: Roberta Katačić, doktorica medicine, magistra javnog zdravstva

Sveukupni kardiovaskularni rizik - istra-istria.hr · 2014-07-25 · Sveukupni kardiovaskularni rizik Kad govorimo o riziku za kardiovaskularne boles, ustvari govorimo o riziku za

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Sveukupni kardiovaskularni rizik - istra-istria.hr · 2014-07-25 · Sveukupni kardiovaskularni rizik Kad govorimo o riziku za kardiovaskularne boles, ustvari govorimo o riziku za

� Sveukupni kardiovaskularni rizik

Kad govorimo o riziku za kardiovaskularne boles�, ustvarigovorimo o riziku za nastanak ateroskleroze.

To je bolest velikih i srednje velikih arterija u čijoj se unutrašnjoj s�jenci odlažu masne naslage (aterom ili plak)koje sužavaju arteriju pa tkivo koje ona opskrbljuje dobivamanje krvi.

Za nastanak ateroskleroze najvažniji su čimbenici rizika: � dob (muškarci iznad 45, a žene iznad 55 godina) � muški spol� češća pojavnost srčanog ili moždanog udara u obitelji� povišene masnoće u krvi� povišen arterijski tlak � pušenje� šećerna bolest� prekomjerna tjelesna težina (posebno kod onih s

nakupljanjem mas� oko trbuha)� nedostatna tjelesna ak�vnost� stres.

Čimbenici su rizika u međuodnosu te združeni višestrukopovećavaju kardiovaskularni rizik. Što je više rizika, veća je ista�s�čka vjerojatnost za boles� srca i krvnih žila s fatalnimishodom.

Kad se procjenjuje rizik za kardiovaskularne boles�, uvijektreba procjenjiva� ukupni kardiovaskularni rizik, a ne samoobraća� pozornost na jedan čimbenik rizika.

Kao pomoć za procjenu ukupnog kardiovaskularnog rizikaslužimo se tzv. SCORE tablicama, koje se temelje na podacimao životnoj dobi i spolu, ukupnom kolesterolu, HDL kolesterolu(tzv. dobrom kolesterolu), arterijskom tlaku i pušenju.

Iz njih se može iščita� kolika je vjerojatnost u postocima daosoba umre od nekog kardiovaskularnog događaja u sljedećih10 godina. Tablice su dostupne u elektroničkoj verziji, i to uinterak�vnom obliku na www.heartscore.org

Rizik za kardiovaskularne boles� podijeljen je u če�ri stupnja:mali, umjereni, veliki i vrlo veliki rizik, a ovise o broju iizraženos� čimbenika rizika, o pridruženim ranijim boles�masrca i krvnih žila, oštećenju ciljnih organa u sklopu šećerneboles� te o vrijednos�ma iz SCORE tablica.

Tako, primjerice, bolesnici s preboljenim infarktom ili moždanim udarom imaju vrlo visok kardiovaskularni rizik. Tu spadaju i dijabe�čari s još jednim čimbenikom rizika, teškibubrežni bolesnici ili oni s SCORE-om većim od 10%.

U najnovije vrijeme primjenjuje se koncept tzv. “dobi rizika”koji ukazuje na to da je rizik mlađe osobe koja ima nekolikočimbenika rizika za kardiovaskularne boles� jednak onom kojiima znatno starija osoba bez čimbenika rizika.

U skladu s novim smjernicama, pretraživanje populacije načimbenike kardiovaskularnog rizika trebalo bi se provodi� usvih muškaraca starijih od 40 i u žena starijih od 50 godina.

Prevencija kardiovaskularnih boles� cjeloživotni je proces.

U primarnoj i sekundarnoj prevenciji izrazito je važno u štovećoj mjeri smanji� čimbenike rizika za aterosklerozu na kojemožemo utjeca�.

Potrebno je istovremeno liječenje svih čimbenika rizika.

Ako se ne pos�gnu ciljne vrijednos� jednog čimbenika rizika,ukupni se rizik ipak može smanji� jačim smanjivanjem drugihčimbenika.

Promjena načina života i pridržavanje preporuka o liječenjumože uvelike pridonije� smanjenju rizika od nastanka srčanoginfarkta i moždanog udara.

Autor: Dalibor Cukon, doktor medicine, specijalist internistRecenzija: Roberta Katačić, doktorica medicine, magistra javnog zdravstva