SVEUČILIŠTE U ZAGREBU¡koli_(diplomski_rad... · uglavnom na engleskom jeziku.12 Osim online knjiga iz te se zbirke nudi i velik broj naslova zapisanih na materijalnim medijima,

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

KATEDRA ZA BIBLIOTEKARSTVO

E-knjiga u srednjoj školi

Diplomski rad

Mentorica: prof. dr. sc. Daniela Ţivković

Studentica: Marica Keča

Zagreb, lipanj 2010.

2

Zahvala

Za pomoć pri izradi ovog diplomskog rada zahvaljujem se ravnateljima i

učenicima srednjih škola u školskoj godini 2009./2010. koji su mi omogućili provedbu

anketnog istraţivanja, a nadasve školskim knjiţničarkama Ivani Vladilo koja je provela

anketu u Strojarskoj školi za industrijska i obrtnička zanimanja te Prometnoj školi u

Rijeci, Sandri Vidović u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, Lorni Ivančić Vukelić u

Hoteljersko turističkoj školi u Opatiji i Koraljki Rainer Valinčić u Srednjoj školi Delnice.

3

Sadrţaj

1. Uvod ................................................................................................................................ 5

2. OdreĎenje pojma e-knjiga ............................................................................................... 7

3. Uloga interneta u razvoju e-knjige ................................................................................. 8

4. Tehnološka rješenja za čitanje elektroničke knjige ...................................................... 10

5. Prednosti i nedostaci e-knjige ....................................................................................... 12

5.1. Prednosti ................................................................................................................ 12

5.2. Nedostaci................................................................................................................ 14

6. Uloga knjiţnice/knjiţničara u korištenju e-knjige ........................................................ 16

7. Uporaba e-knjiga u obrazovanju ................................................................................... 17

8. Istraţivanje .................................................................................................................... 21

8.1.Cilj istraţivanja ....................................................................................................... 21

8.2. Uzorak ispitanika ................................................................................................... 21

8.3. Anketa .................................................................................................................... 21

8.4. Obrada rezultata ..................................................................................................... 22

8.5. Rezultati i rasprava ................................................................................................ 22

9. Zaključak....................................................................................................................... 39

10. Literatura ..................................................................................................................... 42

11. Prilog: Anketa ............................................................................................................. 44

Slike

Slika 1. Suvremeni ručni čitač Kindle .............................................................................. 11

Slika 2. iPad tablet PC (iPadova iluzija knjige, posjet iPadovoj knjiţnici) ..................... 12

Tabela

Tabela 1. Struktura ispitanika u anketnom istraţivanju .................................................. 21

Grafikoni

Grafikon 1. Grafički prikaz rezultata dobivenih na 1. pitanje za N=308 učenika ............ 22

Grafikon 2. Grafički prikaz rezultata dobivenih na 1. pitanje .......................................... 23



4

Grafikon 5. Grafički prikaz rezultata dobivenih na 3. pitanje prema srednjoškolskim

programima ....................................................................................................................... 24





Grafikon 10. Grafički prikaz rezultata dobivenih na 6. pitanje za N=308 učenika .......... 27

Grafikon 11. Grafički prikaz rezultata dobivenih na 5. pitanje ........................................ 27

Grafikon 12. Odnos izmeĎu učenika koji prepoznaju odnosno ne prepoznaju e-knjigu .. 28

Grafikon 13. Grafički prikaz „zadovoljavajućih“ odgovora dobivenih na 7. pitanje ....... 29

Grafikon 14. Odnos izmeĎu učenika koji „prepoznaju“ e-knjigu obzirom na program

škole .................................................................................................................................. 30

Grafikon 15. Odnos izmeĎu učenika koji „prepoznaju“ e-knjigu obzirom na razred ...... 30

Grafikon 16. Grafički prikaz „neprihvatljivih“ odgovora dobivenih na 7. pitanje ........... 31

Grafikon 17. Odnos izmeĎu učenika koji su koristili i učenika koji nisu koristili e-knjigu

........................................................................................................................................... 32

Grafikon 18. Odnos izmeĎu učenika koji su koristili e-knjigu obzirom na program

srednje škole...................................................................................................................... 32

Grafikon 19. Odnos izmeĎu učenika koji su koristili e-knjigu obzirom na razred .......... 33

Grafikon 20. Distribucija rezultata na 9. pitanje ............................................................... 33

Grafikon 21. Distribucija rezultata na 9. pitanje obzirom na program srednje škole ....... 34

Grafikon 22. Distribucija odgovora učenika kojima se opsuju prednosti e-knjige ........... 35

Grafikon 23. Distribucija odgovora učenika kojima se opsuju nedostaci e-knjige .......... 35

Grafikon 24. Grafički prikaz rezultata dobivenih na 10. pitanje ...................................... 36



5

1. Uvod

Knjiga je drevna čovjekova tvorevina. „Priča o knjizi počinje u bogatoj ravnici u

juţnom dijelu Mezopotamije, gdje su Sumerani, jedan od najtajanstvenijih naroda u

povijesti čovječanstva , stvorili izvanredno visoku civilizaciju… Najstariji sačuvani

spomenici sumerske pismenosti – male glinene pločice s urezanim piktogramima –

potječu iz sredine 4. tisućljeća pr. Krista.1

U prošlosti je knjiga imala različite oblike koji su uvjetovani vrstom pisaćeg

materijala (glina, svila, bambusova trska, papirus itd.), a današnji je izgled dobila u prvim

stoljećima poslije Krista, kada se pojavljuje kodeks od pergamene. Stoljećima je taj oblik

prevladavao, najprije od pergamene, a potom od papira.

Prva velika promjena na području knjige dogodila se daleke 1453. godine kada je

Johannes Gutenberg u njemačkom gradiću Mainzu tiskao prvu knjigu. Princip tiska koji

se bazirao na pokretnim metalnim slovima koji su se pomoću metalnih komadića

oblikovali u riječi, riječi u tekst, a zatim je slijedio tisak, uz manje izmjene, koristio se

gotovo punih 5 stoljeća nakon njegove smrti.2

Zatim je knjiga u 20. stoljeću poprimala i druge oblike. Bile su to knjige na

mikrofilmu, mikroflišu, govorne knjige na magnetskoj vrpci itd.. No, najvaţniju je

promjenu donijela tzv. elektronička revolucija. Izvanredno brz razvitak ICT tehnologije

preselio je tekst iz papirne knjige na kompjutorske ekrane. Stvoren je novi nematerijalni

oblik knjige - elektronička knjiga. Knjige koje se tiskaju izlaze takoĎer i na disketi, CD-u

ili DVD-u, danas već i na memorijskom sticku. Neke pak knjige, novine i časopisi ne

izlaze više u papirnatoj verziji, već samo na CD-u, DVD-u ili se objavljuju putem

interneta.

Tiskana riječ je još uvijek prisutna gotovo na svakom koraku našeg ţivota.

Nesumnjivo je u pet stotina godina postojanja bila od krucijalne vaţnosti u školama i

fakultetima odnosno u cjelokupnom odgojno-obrazovnom procesu.. A mi iz dana u dan

istraţujemo do kakvih će sve promjena u društvu dovesti, ili je već doveo(?!) novi oblik

knjige, tzv. elektronička knjiga.

1 Stipčević, A. Povijest knjige. 2. prošireno i dopunjeno izd. Zagreb : Matica hrvatska, 2006. str. 9.

2 Je li Gutenberg izumio moderni tiskarski stroj? http://www.knjiga.hr/08.asp?mjesec=3&ID=2102

(9.3.2010.).

http://www.knjiga.hr/08.asp?mjesec=3&ID=2102

6

Budući da nemam puno saznanja o uporabi e-knjige unutar našeg odgojno-

obrazovnog sustava, odlučila sam da tema mog diplomskog rada bude upravo e-knjiga.

Polazeći od saznanja da elektronički oblik knjige postaje sve prihvatljiviji, prije svega u

Americi i većini europskih zemalja, htjela sam provjeriti da li takav trend postoji i u

našim srednjim školama.

Moj diplomski rad sastoji se od dva dijela. U prvom, teorijskom dijelu rada cilj mi

je bio opisati elektroničku knjigu, njezino odreĎenje unutar konteksta ICT tehnologije,

povezanost s internetom, istaknuti njezine prednosti i nedostatke, navesti tehnološku

potporu za njeno korištenje te opisati ulogu knjiţnice i knjiţničara u korištenju e-

sadrţaja. Navela sam, dostupne mi, rezultate istraţivanja o uporabi e-knjige u odgojno-

obrazovnom procesu.

U drugom dijelu rada opisano je istraţivanje provedeno meĎu učenicima srednjih

škola. Naime, kao prosvjetni djelatnik u srednjoj školi htjela sam saznati kakva iskustva s

novim tehnologijama (računalom i internetom), a prije svega e-knjigom imaju učenici

srednjih škola u Hrvatskoj. Znaju li uopće što je to, jesu li je koristili odnosno jesu li je

spremni koristiti, koji oblik e-knjige preferiraju te uočavaju li njezine prednosti i

nedostatke. To je bio moj drugi cilj opisan u eksperimentalnom dijelu ovog rada.

7

2. OdreĎenje pojma e-knjiga

Otkako je prije dvije tisuće godina poprimila oblik kodeksa postala je svojevrsna

„informacijska arhitektura“3 ili drugačije rečeno dominantni objekt koji obavlja

informacijsku funkciju. Tiskani oblik kodeksa postao je simbol intelektualnog i

kulturnog razvoja zapadne civilizacije. Doţivjela je brojne promjene u načinu pohrane,

posredovanja i pristupa informacijama meĎu kojima je su najveće izum tiska prije pet

stotina godina i pojava interneta osamdesetih godina 20. stoljeća. Prepoznavši njenu

ulogu u društvu UNESCO je 1972. godine dao prvu sluţbenu definiciju knjige kao

„neperiodičnu publikaciju koja bez korica ima najmanje 49 stranica, a objavljena je u

odreĎenoj zemlji i dostupna javnosti“.4

S pojavom novih nosioca informacija na koje je bilo moguće spremiti sadrţaj

knjige nastale su brojne dileme o tome što je knjiga. Prema gornjoj definiciji knjiga je

samo ono što čvrsto drţimo u ruci zato danas UNESCO-ova definicija zahtjeva reviziju.

Nestala je čvrsta granica izmeĎu knjige i brošure; bitno je „imati funkciju knjige“.

Sadrţaj u funkciji knjige moţe se objavljivati na bilo kojem mediju, a pojam omeĎena

publikacija ustupa mjesto omeĎenom sadrţaju.5

U stručnoj literaturi nailazimo na više različitih definicija elektroničke knjige,

koje se meĎu sobom razlikuju, ovisno o tome u kojem razdoblju su nastale. U Oxford

Dictionary of English je definirana kao elektronička verzija tiskane knjige koja se moţe

čitati na osobnom računalu ili pomoću posebno dizajniranih naprava koje drţimo u ruci.6

U slovenskoj literaturi naišla sam na definiciju da je elektronička knjiga monografsko

knjiţevno djelo u digitalnom obliku. Moţemo ju čitati na zaslonu računala ili pomoću

čitača, ureĎaja posebno namijenjenih za čitanje e-knjige. Izraz "knjiţevno" u ovom

kontekstu predstavlja ne samo djela lijepe knjiţevnosti (romane, novele, poeziju, ...), već

isto tako predstavlja ostale pisane riječi (enciklopedije, znanstvena izvješća…). Izraz

3 Kovač, M. Paradoksi kibervesolja : zakaj le e knjiga obstaja na papirju. // Knjiţnica. 51, 3-4(2007), str.

11. 4 Ţivković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. str. 21.

5 Ţivković, D. Suvremena knjiga : značaj elektroničkog nakladništva // Acta graphica. 12, 4 (2000), str.

144. 6 E-book. http://en.wikipedia.org/wiki/E-book (18.3.2010.).

http://en.wikipedia.org/wiki/E-book

8

"monografski" odvaja pravu elektroničku knjigu od elektroničke verzije periodičnih

publikacija (npr.časopisa, novina..).7

U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku e-knjiga se definira kao digitalizirana

kopija tiskane knjige.8 Electronic book (e-book) je digitalizirani tekstualni i grafički

sadrţaj formatiran tako da izgleda kao knjiga zapisano je u englesko-hrvatskom

Informatičkom enciklopedijskom rječniku.9 D. Ţivković dala je najopseţnije tumačenje

elektroničke knjige prema kojem je elektronička knjiga je jedna ili više datoteka

omeĎenog sadrţaja, koje su dostupne javnosti na mreţi (kao mreţna knjiga) ili u

materijalnom obliku (na CD-ROM-u, disketi). Uz tekst elektronička knjiga moţe donositi

sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mreţnim stranicama te program za izmjene i dopune.

Treba biti označena vlastitim meĎunarodnim standardnim knjiţnim brojem ISBN, bilo da

je on jedina identifikacijska oznaka ili tek sastavni dio oznaka DOI i URN specifičnih za

elektroničku graĎu. Moţe biti dostupna u raznim formatima, a preporuka je da se svaki

format knjige označi vlastitim brojem ISBN. E-knjigu se moţe čitati na zaslonu

računala, no moţe se ispisati na pisač ili dati tiskati na zahtjev na najbliţem stroju za

digitalni tisak Ona moţe biti interaktivna dopuštajući izmjene i dopune čitatelja.10

3. Uloga interneta u razvoju e-knjige

Potpuno novi oblik uporabe e-knjiga omogućio je internet, a osobito www, ili

jednostavno web, kao skup meĎusobno povezanih dokumenata hiperlinkovima.

Dokumentima koji mogu sadrţavati tekst, grafiku i sl. obično pristupamo putem internet

preglednika. Najraširenija uporaba interneta je traţenje informacija od onih za zabavu do

onih za učenje. Upravo zbog toga je odigrao najveću ulogu u razvoju elektroničkih

knjiga. Zapravo su elektroničke knjige zaţivjele na internetu. Knjiga je bila daleko

najpripravniji medij za prijenos u elektronički oblik. Odavno je bilo poznato da se

tekstualni i grafički sadrţaj moţe jednostavno prenijeti u elektronički oblik. No, ostala je

7 Kovač, M. Paradoksi kibervesolja : zakaj le e knjiga obstaja na papirju. // Knjiţnica. 51, 3-4(2007), str.

11. 8 Anić, V. et al. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb : EPH : Novi Liber, 2004. sv. 3.

9 Panian, Ţ. Informatički enciklopedijski rječnik. Zagreb : Europapress holding, 2005. sv. 1 10

Ţivković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. str. 49.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika

9

u sjeni, prije svega, glazbenih i filmskih sadrţaja koji su prenašani u elektronički oblik, a

potom i na internet.

Digitalizacija knjige započela je 1971. godine s projektom „Gutenberg“.11

Cilj mu

je bio digitalizirati djela koja nisu zaštićena autorskim pravom. Projekt Gutenberg prva je

prava elektronička knjiţnica. U njoj se danas nalazi više oko 30 000 elektroničkih knjiga

uglavnom na engleskom jeziku.12

Osim online knjiga iz te se zbirke nudi i velik broj

naslova zapisanih na materijalnim medijima, CD-ROM-u i DVD-u.

Knjigu zapisanu u materijalnom obliku potrebno je negdje potraţiti, jednako kao

klasičnu, u knjiţari ili knjiţnici. Kada bi digitalizacija knjige ostala samo na proizvodnji

materijalnih oblika e-knjige mnoge bi knjiţnice i knjiţare ostale nezapaţene. Internet je

na području distribucije elektroničkih knjiga stoga odigrao najveću ulogu. Riješio je

pitanje logistike e-knjiga. Otkako postoji riješen je problem prijenosa podataka izmeĎu

udaljenih računala po cijelom svijetu. Danas s lakoćom u svom domu „skidamo“ knjige s

interneta ukoliko imamo potrebnu tehnologiju i odgovarajuće programe za njihovo

čitanje.

Na početku su se e-knjige i ostali slični sadrţaji na internetu pojavljivali u

statičnom obliku; autori su jednostavno prenosili svoja papirnata gradiva u oblik

primjeren za objavu na internetu. Takve se knjige nisu puno razlikovale od klasičnih

tiskanih knjiga. Na sreću elektroničke knjige više nisu statične. Unutar teksta moţemo

staviti sliku, zvuk, animacije, video i na taj način stvoriti kvalitetne, sadrţajno zanimljive,

praktične i već na oko privlačne knjige. Kad čitamo neko e-graĎu, a zanimaju nas neki

detalji ili dodatne informacije nije nam potrebno otići u knjiţnicu ili knjiţaru potraţiti

ostalu literaturu na temu koju proučavamo. U takvom slučaju pomoću ključnih riječi

preko internet pretraţivača pronalazimo traţene informacije. Informacije na webu su

neposrednije, aktualnije, detaljnije… U e-knjigama su u većini slučajeva već dodane

hiperveze koje mogu pomoći u nadgradnji našeg znanja. Njihova uporaba omogućava

interakciju izmeĎu autora, korisnika i različitih medija. Elektronički tekst, a s njim i e-

knjige, nije više fiksan, štoviše moţe se mijenjati. Uvijek postoje nove varijante i

mogućnosti mijenjanja, pregledavanja te aţuriranja teksta (update). To kod klasičnih

11

Ţivković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. str. 93. 12

Project Gutenberg. Main Page. http://www.gutenberg.org/wiki/Main_Page (12.4.2010.).

http://www.gutenberg.org/wiki/Main_Page

10

knjiga nije tako jednostavno; za to potreban je novi ponatis, a s njim vezano i ogromni

troškovi. Čitanje e-sadrţaja postaje interaktivan proces, jer čitač odlučuje koje hiperveze

će pogledati, što će potraţiti na internetu, što će promijeniti ili dodati. Način na koji će

čitati u potpunosti je prepušten čitaču. Takva uporaba e-knjiga se pokazala korisnom u

obrazovanju djece, mladih i odraslih.

E-knjiţare i e-knjiţnice na usluzi su korisniku 24 sata na dan, obično

opremljene velikim brojem knjiga. Danas je u svijetu najpoznatija Amazom.com.

osnovana 1995. godine. (Amazon.com je objavio da je za Boţić 2009. prvi put prodao

više elektroničkih nego papirnatih knjiga…Tako je u jedan dan, 14. prosinca 2009.

godine diljem svijeta prodao ukupno devet i pol milijuna elektroničkih knjiga, što se

moţe prevesti u 110 komada u sekundi.13

)

Internet, a prije svega web koji omogućuje pretragu mreţnih dokumenata dao je

e-knjigama posve nove mogućnosti, omogućio je brţu nabavu, knjige su postale

zanimljivije, privlačnije i sve više se koriste.

4. Tehnološka rješenja za čitanje elektroničke knjige

Stvorena su različita rješenja za čitanje elektroničke knjige. Pored osobnog

računala (sobnog ili prijenosnog) moţemo si priuštiti čitanje e-knjige na posebnoj, za to

namijenjenoj, napravi ili ručnom čitaču.

Ručni čitač u stvari nije namijenjen samo čitanju knjiga, već i drugih digitalnih

oblika (časopisa ili članaka) zato bi mu više odgovarao izraz čitač elektroničkih

sadrţaja.14

Ručni čitači imaju zaslon oblikovan po uzoru na tiskanu knjigu. Budući da su

čitatelji naviknuti na tiskanu knjigu nakladnici e-knjiga i prateće opreme svjesno stvaraju

iluziju knjige.15

Na njima se ističe velik zaslon, crno-bijeli, zatamnjen ili u boji. Drţimo

ga u rukama kao klasičnu knjigu. U njih moţemo spremiti na stotine knjiga, tj. na tisuće

stranica i slika. Čitač priključimo na računalo i na njega prenesemo e-knjige ili pak u

sebi ima ugraĎen modem s kojim direktno prenosimo tekstove s elektroničke mreţe.

13

http://www.amazon.com/ (30.4.2010.). 14

Pečko Mlekuš, H. Tiskan učbenik-kaj je ţe to? : elektronske knjige pri izobraţevanju na univerzi. //

knjiţnica. 45, 4(2001), str. xx-xx. 15

Ţivković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. str. 125.

http://www.amazon.com/

11

Budući da je čitanje knjiga preko kompjutorskih ekrana neugodno, ulaţe se u razvoj

elektronskog papira koji se spominje kao budućnost tiska i izdavaštva. Riječ je o tankim i

fleksibilnim ekranima koji neće imati pozadinsko svjetlo te će biti ugodni za čitanje.

Trenutno je vodeći Kindle16

ureĎaj za čitanje knjiga koji je lansirao jedan od najvećih

svjetskih online trgovaca Amazona.com. Već je osvojio Ameriku, a polagano stiţe i u

Europu. Treba još samo malo pričekati. Uskoro će Amazona lansirati Kindle 2, ureĎaj

koji će nam odabrane knjige, ukoliko smo sami lijeni za to, i čitati svojim robotskim

glasom.

Slika 1. Suvremeni ručni čitač Kindle

U novije vrijeme sve više su popularni dlanovnici (eng. Pokcet Computer) za

čitanje e-knjiga. Iako su popularni zbog svojih malih ekrana nisu naročito pogodni za

čitanje i ne nude toliko mogućnosti ureĎenja teksta.

Novostima u tehnologiji nikad kraja. Stvorena je najnovija vrsta prijenosnih

računala nazvana tablet PC. U jednom ureĎaju su zdruţeni prijenosno te sobno računalo,

dlanovnik, čitač i rokovnik. Upravo u vrijeme pisanje ovog rada Apple.com je predstavio

novu viziju tablet računala pod nazivom iPad.17

Reakcije na čitanje knjiga na iPadu su

uglavnom pozitivne, a oduševljeniji recenzenti tvrde da je zaslon iPada prekrasan te

ugodan za čitanje.18

16

Ţigo, N. Elekrtonski čitači knjiga stiţu i u Hrvatsku. (30.12.2009.).

http://www.vjesnik.hr/Html/2009/12/30/Clanak.asp?r=tem&c=5 (10.4.2010.). 17

Revolucija moţe početi: prvi kupac pet dana u redu čekao iPad. (3.4.2010.).

http://www.index.hr/vijesti/clanak/revolucija-moze-poceti-prvi-kupac-pet-dana-u-redu-cekao-novi-

ipad/484240.aspx (15.3.2010.). 18

Petrić, D. Prvi pravi tablet. // Bug. 210, 5(2010). str. 85-87.

http://www.vjesnik.hr/Html/2009/12/30/Clanak.asp?r=tem&c=5

http://www.index.hr/vijesti/clanak/revolucija-moze-poceti-prvi-kupac-pet-dana-u-redu-cekao-novi-ipad/484240.aspx


12

Slika 2. iPad tablet PC (iPadova iluzija knjige, posjet iPadovoj knjižnici)

Budući da je mnogo proizvoĎača opreme za čitanje elektroničkih tekstova pri

izboru e-knjiga moramo biti pozorni u kakvom formatu je zapisana e-knjiga. Za čitanje

različitih formata potrebni su odgovarajući programi, a najvjerojatnije na čitaču nemamo

sve. Najrašireniji programi za čitanje e-knjiga su Adobe Acrobat eBook Reader i

Microsft Reader. Problem standardizacije će vjerojatno biti riješen u suradnji s

organizacijom OpenBook (http://openbook.org), koja nastoji da se formati e-knjiga i

drugih elektroničkih tekstova ujednače.19

Elektroničku knjigu nije nuţno čitati samo pomoću navedenih naprava opisanih u

prethodnom poglavlju. Zahvaljujući digitalnoj tehnologiji moguće ju je u samo nekoliko

minuta otisnuti na vlastitom pisaču ili putem tiska na zahtjev (eng. print on demand)

zatraţiti od autora, nakladnika, knjiţara ili nekog servisa koji obavlja tu djelatnost.i

sluţiti se njome kao s klasičnom, papirnatom.

5. Prednosti i nedostaci e-knjige

5.1. Prednosti

Prednosti koje e-knjige donose su brojne, a većim dijelom se odnose na online

elektroničku knjigu. Jedna od najvaţniji je dostupnost e-knjige 24 sata na dan bez obzira

na mjesto na kojem se korisnik nalazi. One su dostupne na posebnim mreţnim

stranicama elektroničkih nakladnika te elektroničkih knjiţara i knjiţnica. Većinom ih

19

Ločniškar-Fidler, M.; Fidler, T. Elektronska knjiga : knjiga bez papirja. // Knjiţnica. 47, 1-2(2003), str.

159.

http://openbook.org/

13

kupujemo no moţemo ih i besplatno skinuti s interneta. Osim lakše dostupnosti mora se

istaknuti i brţa dostupnost e-knjige. E-knjigu, kad ju naručimo preko interneta, dobijemo

u svoj dom, točnije na svoje računalo ili čitač, skoro u trenutku. Dostave kod e-knjiga

praktički nema, kao ni troškova distribucije. To je veoma vaţno ne samo za nakladnike i

knjiţare već i za samog korisnika. Proces distribucije i prodaje postaje znatno

jednostavniji, brţi i jeftiniji (čak do 95% u odnosu na klasičnu knjigu). Osim toga nema

čekanja na izdanje. Odmah, čim je knjiga objavljena na mreţi, moţemo ju skinuti i

pročitati.20

Autori koji ne mogu naći nakladnika mogu sami objaviti svoju knjigu na svojim

mreţnoj stranici u e-obliku. Npr. besplatni Microsoftov dodatak za Word RMR (Read in

Microsoft Reader) omogućuje im da Wordov dokument pretvore u e-knjigu uključujući

grafiku, hiperveze te različite oblike i stilove teksta.21

U e-knjigama često se nalazi multimedijski sadrţaj, hiperveze i interaktivni rad.

Stoga su e-knjige, ukoliko imaju npr. ugraĎenu sintezu govora, dobrodošle kod

slabovidnih, slijepih ili kod ljudi s posebnim potrebama. Pored zvuka, e-knjige mogu

sadrţavati kratke filmove i animacije. Time postaju zanimljivije i privlačnije, kako za

djecu i mlade tako i za odrasle.22

Potpora hiperteksta omogućava jednostavno traţenje

srodnih informacija i uporabu rječnika. To je vrlo praktično pri učenju stranih jezika i pri

čitanju stručne literature. E-knjige pruţaju mogućnost pretraţivanja po ključnim riječima

i Boolovim operatorima. Općenito, pretraţivanje u e-knjigama je vrlo jednostavno i brzo.

Pri čitanju s pripadajućom opremom moţemo si prilagoditi veličinu slova na

zaslonu, boju i osvjetljenje pozadine. Budući da cijeli zaslon lako obuhvatimo samo

jednim pogledom nije potrebno tekst slijediti pogledom. To je pri brzom čitanju velika

prednost. E- knjige se mogu čitati na slabom svjetlu, pa i u totalnom mraku. U e-

knjigama se isto tako kao kod klasičnih knjiga lako podcrtava, stavljaju oznake ili

zapisuju bilješke. Prednost e-knjiga je u tome što se kasnije bilješke izbrišu ili se zapišu

nove.

20

Miličević, A. Elektroničke knjige. 19.04.2004. http://www.hidd.hr/articles/eknjige.php (19.3.2010.). 21


169. 22


knjiţnica. 45, 4(2001), str. xx-xx.

http://www.hidd.hr/articles/eknjige.php

14

Budući da zauzimaju malo mjesta moţemo si izgraditi svoju virtualnu knjiţnicu,

npr. za potrebe studija ili pak zabave, koja će nam zauzeti toliko prostora koliko je velika

naprava za čitanje. Dakle, ekonomski i ekološki su prihvatljivije jer smanjuju potrošnju

papira i tinte. (Što, naravno, ne vaţi i za naprave za čitanje!)

Elektroničku verziju knjige lakše je dopunjavati. To je osobito vaţno za

udţbenike, jer se sadrţaj pojedinih poglavlja, tabela, grafikona i sl. često mijenja.23

E-

knjiga se ne moţe fizički oštetiti (npr. strgati list), uzdrţavanje je jeftinije (nije potrebno

ponovno uvezivanje), ne moţe se dogoditi da naletimo na zamašćene stranice,

zaboravljene čačkalice, ukosnice, ostatke hrane, kose… Ne moţe poprimiti miris po dimu

cigarete. Sve se to, naţalost, javlja pri javnoj posudbi knjiga.24

5.2. Nedostaci

E-knjige imaju i svojih nedostataka Prije svega da bi osoba postala korisnikom

e-knjige treba biti informacijski pismena. To znači da „mora biti sposobna prepoznati

kada joj informacija treba, imati sposobnost da ju naĎe, da ju vrednuje i korisno

upotrijebi”.25

Mora znati koristiti različite tehnologije, računalo i slične naprave te

internet; drugim riječima mora biti i informatički pismena. Iako se informacijske vještine

stječu svakodnevno trebale bi se sistematski usvajati tj. postati dio školskog kurikuluma.

Istraţivanje26

Boekhorst i Brizz (2004.) pokazalo je da uvoĎenje informacijske

infrastrukture prije svega školske knjiţnice i mreţnih informacija dovodi do poizitivnih

promjena u razvoju informacijske pismenosti kod učenika te da knjiţničari mogu imati

vaţnu ulogu u povećanju informacijske pismenosti u školama. Naţalost, zapaţeno je da

je njihova uloga još uvijek podcijenjena.

Nadalje, e-knjige još uvijek nisu pronašle put do većeg broja korisnika jer je

većini novi medij i dalje puno nespretniji od klasične knjige. Prigovori se uglavnom

23




169. 25

Boekhorst, A. K.; Brizz, J. J. Information literacy at school level : a comperative study between the

Netherlands and South Africa. // SA Jnl Libs & Info Sci. 70, 2(2004), str. 64. 26

Isto, str. 65-70.

15

odnose na lošu kvalitetu (rezoluciju) ekrana koja se očituje u tome da nisu ugodni za

dulje čitanje.27

Pri čitanju teksta sa zaslona računala dolazi do različitih poteškoća.

American Optometric Association otkrilo je računalni sindrom nazvan CVS (Computer

Vision Syndrome) Znakovi tog sindroma su: preopterećenost očiju, zamagljen vid,

glavobolja, bolovi u vratu i leĎima, povećana osjetljivost na svjetlost, dupli vid,

prijevremena kratkovidnost.28

Znanstvenici su razvili takozvani elektronički papir (e-

papir) i fleksibilne zaslone, no još uvijek su preskupi za širu uporabu. Jednak problem se

javlja pri drugim napravama za čitanje. Za mnoge su zbog cijene nedostiţni. Iako su

cijene e-knjige i ručnih čitača svakim danom sve manje još uvijek su preskupi za

prosječnog čitatelja što koči njihovu prodaju i onemogućuje profit. Sve donedavno su

cijene e-knjiga bile jednake cijenama klasičnih knjiga. Zašto bi netko kupovao e-knjige,

uz to kupio i čitač e-knjiga, ako moţe za skoro istu cijenu dobiti klasičnu knjigu? E-

knjige moraju biti jeftinije od klasičnih ukoliko ţelimo da se bolje prodaju i da naĎu

mjesto u čovjekovoj svakidašnjici. Jedina mogućnost za uspjeh e-knjiga je zanimljiv

sadrţaj i relativno niska cijena. 29

MeĎu veliki nedostatak e-knjige navodi se nejedinstvenost standarda za strojnu i

programsku opremu, tj. nekompatibilnost hardvera i softvera. Svaki proizvoĎač nudi

svoje rješenje. Budući da se već radi na standardizaciji programa i opreme taj bi se

problem mogao riješiti.

Iako se e-knjige danas brzo razvijaju, još uvijek ih nema dovoljno u ponudi. U

tom slučaju nije krivica na strani potencijalnih ili postojećih čitalaca. Dio krivnje snose

sami nakladnici. Nakladnicima se s jedne strane čini da bi e-knjige mogle postati bogat

izvor zarade, a s druge strane ih je strah da će, kad e-knjige postanu uvrijeţene, postati

nepotrebna karika u lancu izmeĎu autora i korisnika. Zbog mogućeg niskog profita i kao

posljedica toga propasti nakladničkog posla e-knjige nisu još doţivjele svoj potpuni

procvat.30

27

Miličević, A. Elektroničke knjige. 19.04.2004. http://www.hidd.hr/articles/eknjige.php (19.3.2010.). 28



Luţar, M. Elektronske knjige : diplomsko delo. Fakuteta za organizacijske vede Kranj, 2004. 30




16

Budući da se toliko stoljeća s razvojem knjige nije ništa dogaĎalo ljudi su se

naučili na papirnate knjige i na onaj prijatan osjećaj pod prstima dok listaju knjigu, na

miris po knjizi, svjeţe tiskanoj ili potpuno stari i zaprašeni. Za prihvaćanje e-knjiga bit će

potrebno mnogo više nego pronaći idealnu napravu za čitanje, trebat će vremena da se

ljudi naviknu na njihovu svakidašnju uporabu.

6. Uloga knjiţnice/knjiţničara u korištenju e-knjige

Danas su informacije dio svakodnevice i njihovi korisnici ih očekuju u svim

vrstama knjiţnica na raznim medijima. Većina korisnika se zadrţava na odjelima koji su

opremljeni s računalima i „policama s elektroničkim knjigama“. Police s klasičnim

tiskanim knjigama šire se polako ili ih knjiţničari spremaju na nedostupnija mjesta.

Povećava se prostor opremljen računalnim terminalima.

Sa sigurnošću moţemo predvidjeti da će doći do specijalizacije poslova unutar

knjiţnice; neki knjiţničari će se specijalizirati za odabir i obradu e-knjiga, drugi za novi

oblik rada s korisnicima. Bit će potrebno definirati namjenu, opseg i sadrţaj knjiţničnog

fonda odnosno zbirki e-knjiga. Dostup do izvora bit će moguć na mreţnim stranicama

stranih knjiţnica i u čitaonicama opremljenim pripadajućom tehničkom opremom

(računala, ručni čitači). Tako će se omogućit svima, pa i onima koji nemaju u svom domu

odgovarajuću informatičku opremu i veze s internetom, jednak pristup do e-knjiga i

drugih e-dokumenata kao i jednake mogućnosti za njihovo čitanje. Korisnicima će biti

omogućena posudba čitača na koje će korisnik sam prenijeti potrebne e-knjige ili će moći

posudit čitač na kojem je već knjiţničar spremio e-sadrţaje na odreĎenu temu.31

Knjiţničari će se svakako dodatno obrazovati: kako organizirati knjiţnicu, što i koliko e-

dokumenata izabrati s mreţnih stranica za svoju knjiţnicu, kako stručno obraditi e-

dokumente, koliko vremena odabrane dokumente čuvati, kako obavještavati korisnike o

dodatnoj ponudi, kako i na koji način poticati različite skupine korisnika na traţenje takve

vrsta sadrţaja, kada otisnuti e-dokument… Knjiţnice odnosno knjiţničari morat će biti

korak ispred korisnika i nuditi im tehničku i stručnu potporu te ih upoznavati s novom

31


164.

17

tehnologijom i njenom uporabom. Knjiţničari se trebaju aktivirati i na atraktivan način

promovirati e-knjige putem web stranice knjiţnice, brošura, plakata, edukacija i

radionica.32

Budući da je većina nakladnika/knjiţara svoje usluge namijenilo individualnim

korisnicima postoji bojazan da će da će se izgubit uloga knjiţnice na putu od proizvoĎača

do korisnika.33

Potrebno je uloţiti dodatan napor da knjiţnica sklopi ugovor s

nakladnicima. Pri omogućavanju pristupa do e-knjiga efikasnim se pokazalo zdruţivanje

knjiţnica u konzorcije.

Još se jedna nova zadaća postavlja pred knjiţnice – uloga mreţnih izdavača, koji

će korisnicima omogućiti dostup do elektroničkih sadrţaja: diplomskih i magisterijskih

radova te doktorskih disertacija i drugih sadrţaja koje potraţuju njihovi korisnici.

7. Uporaba e-knjiga u obrazovanju

Brzi razvoj ICT s bogatom potporom različite programske opreme na području

oblikovanja teksta, grafike, zvuka… s velikom se naklonošću primjenjuje u obrazovanju

osobito u visoko razvijenim zemljama. Najprije se u školstvu pojavilo računalo, uslijedilo

je učenje njegovog djelovanja, a zatim saznanja s područja informacijskih tehnologija. S

računalima je u školu došao i internet. Došlo je do promjene u obrazovanju na području

poučavanju i učenja, uloga učitelja i učenika se pčela mijenjati. Elektronski mediji

otvorio je nove mogućnosti prezentiranja sadrţaja učenja i novih načina učenja.Današnji

učenici i studenti imaju potpuno drugačiji način za pretraţivanje informacija. Nekoć su

morali otići u knjiţnicu i satima listati knjige traţeći podatke. Danas, većina njih

pretraţuje putem interneta.

Širenjem interneta počele su se širiti i elektroničke knjige. U prethodnom stoljeću

najviše su se koristile na studiju informatike i računalstva te u učenju na daljinu. Još u

32

Abdullah, N.; Gibb, Forbes. Students` attitudes towards e-book in a Scottish higher education institute:

part 1. // Library review. 57, 8(2008), str. 602. dostupno u bazi podataka Emerald (5.7.2008.)

http://emeraldinsight.com/0024-2535.htm (2.4.2010.). 33



http://emeraldinsight.com/0024-2535.htm

18

prošlom stoljeću su u Americi neka istraţivanja34

na temu uporabe e-knjige u e-

obrazovanju su pokazala do je 70% studenata koji bi ţeljeli koristiti e-knjigu, 30% koji bi

ju moţda koristili. Nitko nije izrazio negativan stav spram nje.

Nastavnicima e-knjige mogu biti od pomoći pri aţuriranju informacija. Njihovim

korištenjem ne bi više imali udţbenika i knjige sa zastarjelim informacijama. Umjesto da

čekamo nekoliko godina na reprint ili na novo dopunjeno izdanje mogli bismo ih

svakodnevno dopunjavati s aţuriranim informacijama. Tako bi e-knjige mogle značajno

smanjiti troškove tiskanja, uvezivanja, dostave, a novac namijenjen u tu svrhu mogao bi

se preusmjeriti za razvoj ili pripremu novih djela.

Kao i tiskane knjige i e-knjige se mogu razlikovati u svojoj kvaliteti. Korat je u

istraţivanju35

dokazala je da da dobro dizajnirana e-knjiga moţe pomoći učiteljima i

roditeljima da svojoj djeci omoguće da im učenje bude efikasno i ugodno, a od velike

pomoći je onima s posebnim potrebama.

Istraţivanja su pokazala da različite skupine korisnika imaju različite percepcije i

saznanja o e-knjizi, ali i različita iskustva. Rezultati Shelburne W. A. u istraţivanju36

provedenom 2008. godine na uzorku od 47 000 studenata i njihovih profesora su pokazali

da e-knjigu prepoznaje 40% studenata, 37% apsolvenata i 11% profesora i asistenata.

Dvije trećine onih koji ju prepoznaju bili su mlaĎi od 30 godina. 42% bavilo se

matematikom i prirodnim naukama, 27% društvenim, 20% humanističkim naukama.

57% ih je već koristilo e-knjigu; najviše su je koristili profesori (60%) i apsolventi (60%),

studenti nešto manje (55%). Učenici i učitelji najviše se koriste e-knjigom pri izradi

istraţivalačkih radova, jer jedino na taj način mogu najbrţe doći do “najsvjeţijih”

informacija s područja koje istraţuju. Shelburne W. A. je u svom istraţivanju pokazala

da 78% korisnika e-knjige u akademskoj knjiţnici koristi u istraţivalačke svrhe. Slijedi

uporaba e-knjige u procesu učenja, tj. usvajanja znanja, najmanje se e-knjiga koristila za

zabavu.

34

Shiratudin, N. et al. E-book technology and its potential applications in distance education. // Journal of

Digital Information. 3, 4(2003.), http://journals.tdl.org/jodi/article/view/90/89 (2.4.2010.). 35

Korat, O. Reading electronic books as a support for vocabulatory, story comprehension and word reading

in kindergarten and first grade. // Computers & Education. 55(2010), str. 24-31 dostupno u bazi podataka

Elsever, ScienceDirect (26.11.2009.) http://www.elsevier.com/locate/comredu (2.4.2010.). 36

Shelburne, W. A. E-book usage in an academic library : user attitudes and behaviors. // Library

Collections, Acquisitions & Tehnical Services. 33(2009), str. 59-72. dostupno u bazi podataka Elsevier,

ScienceDirect (17.6.2009.) http://www.elsevier.com/locate/lcats (2.4.2010.).

http://journals.tdl.org/jodi/article/view/90/89

http://www.elsevier.com/locate/comredu

http://www.elsevier.com/locate/lcats

19

Longitudinalna studija37

koju je proveo Bailey T. P. () na Auburn University

Montgomery Library takoĎer je pokazala da korištenje e-knjiga naglo raste dok

korištenje tiskanih knjiga opada. Elektroničke su knjige u toj knjiţnici uključene u

katalog kao i tiskane. Broj elektroničkih knjiga iz svih područja raste iako u nekim

područjima brţe nego u drugima. Najviše e-knjiga ima, i najviše se koriste, iz područja

ekonomije, poslovanja, informatike i računalstva i knjiţevnosti, a najmanje iz kemije,

sociologije, geologije. Postoje naslovi koji se koriste vrlo često (high-use) u odnosu na

one koji se koriste rijetko (low-use) ili se uopće ne koriste (no-use) kao i internet

stranice.Zapaţeno je da svoje korisnike e-knjiga ima i u područjima koji su slabo

pokriveni elektroničkim knjigama; i ono malo e-knjiga što ih ima nalazi velik broj

korisnika. Korisnici različitih visokih učilišta pristupaju različitim e-zbirkama knjiga. A,

e-knjigama s područja računalstva, informatike, tehnologije i inţinjeringa gotovo

podjednako pristupaju studenti svih fakulteta.

Abdulalah i Gibb38

proučavali su odnos prema e-knjizi na Scotish Higher

Education Institute. Prije istraţivanja 50% studenata je izjavilo da je već koristilo knjigu,

a 50% da nije. Pokazalo se studenti s lakoćom pronalaze potrebnu e-knjizi, te ju isto tako

s lakoćom pregledavaju. Koju će knjigu koristiti tiskanu ili elektroničku ovisi o tome za

što ju trebaju. Za duţe čitanje koriste tiskanu knjigu. Za traţenje odreĎenih sadrţaja te za

selektivno čitanje preferiraju e-knjigu. Za brzo pronalaţenju informacija studenti

podjednako uporebljavju tiskanu i e-knjigu, a nekima je svejedno u takvoj situaciji gdje

će informaciju potraţiti. Objašnjenje je autora istraţivanja da brzo pronalaţenje

informacija zahtjeva čitanje manjeg dijela teksta i u e-knjizi i u tiskanoj knjizi. (Neka su

prijašnja istraţivanja pokazala da 62% ispitanika više voli tiskanu, druga da 84%

ispitanika preferira tiskanu, ali u tim istraţivanjima preferencija vrste knjige nije bila

povezana sa svrhom njena korištenja.) Usprkos njihovoj pozitivnoj reakciji i odnosu

37

Bailey, T. P. Electronic book usage at a Master´s level I University: a longitudinal study. // The journal

of academic librarianship. 32, 1(2006), str. 52-59. dostupno u bazi podataka Emerald (27.1.2006.)

http://www.emeraldinsight.com (2.4.2010.). 38

Abdullah, N.; Gibb, Forbes. Students` attitudes towards e-book in a Scottish higher education institute:

part 2 : analysis of e-book usage. // Library review. 57, 9(2008), str. 676-689. dostupno u bazi podataka

Emerald (5.7.2008.) http://emeraldinsight.com/0024-2535.htm (2.4.2010.).

http://www.emeraldinsight.com/


20

prema e-knjizi studenti smatraju da e-knjige trebaju biti boje promovirane te da postoje

ograničenja u odnosu na njihovo korištenje. Predlaţu da treba dodati u opis e-knjige na

online katalogu knjiţnice neke informacije koje će pomoći korisnicima pronaći ju, npr.

predodţbu naslovnice, impresum na zadnjoj stranici, sadrţaj knjige.

Kakvo je iskustvo korisnika s e-knjigom tema je mnogih istraţivanja, a dobiveni

rezultati dobrodošla su pomoć onima koji ju proizvode, nude, distribuiraju, pohranjuju ili

koriste. Pruţajući alternativni način pristupu čitanju, nove načine interakcije sa

studentima putem pitanja i odgovora ugraĎenih u tekstove e-knjiga, i … e-knjige dodaju

neistraţenu dimenziju svakodnevnom ţivotu u školi i kod kuće.39

Procjenjujući da bi se mnogobrojne prednosti elektroničke knjige mogle koristiti u

hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu Udţbeničkim standardom40

iz 2007. godine

obuhvaćen i elektronički oblik udţbenika. U članku 2.7 točka 9. izrečeno je da „tiskano

izdanje udţbenika moţe biti popraćeno elektroničkom graĎom (kaseta, CD, CD-ROM,

DVD-VIDEO, DVD-ROM i slično)“. A članak 2.8. u potpunosti se odnosi na standard

elektroničkog udţbenika.

Elektroničkom udţbeniku vrata su širom otvorena. Preostaje nam da se kao

učitelji, nastavnici ili sveučilišni profesori angaţiramo na njihovom kreiranju i izdanju.

39

Fasimpaur, K. E-book in schools. Media & Mathods. (March/April, 2003). http://www.media-

methods.com 40

Udţbenički standard. // Narodne novine 7(2007) dostupno i na http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/296732.html (21.5.2010.).

http://www.media-methods.com/


http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/296732.html


21

8. Istraţivanje

8.1.Cilj istraţivanja

U praktičnom dijelu diplomskog rada opisat ću anketno istraţivanje provedeno

meĎu učenicima srednje škole. ProvoĎenjem ankete sam odlučila prije svega steći

objektivnu sliku o tome koliko srednjoškolci poznaju pojam e-knjige, da li su se s njim

sreli te da li su spremni koristiti e-knjigu tijekom srednjoškolskom obrazovanja.

8.2. Uzorak ispitanika

Istraţivanjem je obuhvaćeno 308 učenika srednjih škola različitih programa i

zanimanja na području Primorsko-goranske ţupanije što uključuje i različite intelektualne

razine učenika. Struktura ispitanika prikazana je u Tabeli 1.

Tabela 1. Struktura ispitanika u anketnom istraživanju

PROGRAM

RAZRED

prvi (1.) drugi (2.) treći (3.) četvrti (4.) UKUPNO:

gimnazija

29

30

28

33

Ng=120

4-godišnja

srednja škola

24

25

29

27

N4g=105

3-godišnja

srednja škola

24

31

28

/

N3g=83

UKUPNO:

77

86

85

60 N=308

8.3. Anketa

Anketa (u Prilogu) je sadrţavala 14 pitanja; neka od njih bila su zatvorenog, druga

otvorenog tipa. Od učenika sam najprije htjela saznati za što sve upotrebljavaju računalo i

internet. Zatim sam se putem pitanja usredotočila na poznavanje e-knjige. Na kraju

22

ankete htjela sam saznati koliko su učenici spremni prihvati nove tehnologije u

svladavanju školskih sadrţaja.

8.4. Obrada rezultata

Uslijedila je kvalitativna i kvantitativna analiza rezultata. Dobiveni rezultati

pretvoreni su u postotne vrijednosti, izraĎeni su grafički prikazi. Učinjena je

komparativna analiza na deskriptivnoj razini.

8.5. Rezultati i rasprava

Prvo pitanje je glasilo: „Za što sve upotrebljavaš računalo?“ (Grafikon 1). Bilo je

moguće dati više odgovora. Najveći postotak dobiven je za odgovor: zabava. Na drugom

mjestu je odgovor: osobne potrebe. Na trećem mjestu je odgovor da računalo

upotrebljavaju za razne multimedije. Slijedi odgovor: pisanje. Velik broj učenik koristi

računalo za praćenje novost, oglasa i sl., najmanje ga koriste za izradu prezentacija. Iz

toga zaključujem da računalo većini srednjoškolaca sluţi za zabavu.

1. pitanje: Za što sve upotrebljavaš računalo?

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

%

pisanje

osobne potrebe

novosti

prezentacije

multimedija

zabava

Grafikon 1. Grafički prikaz rezultata dobivenih na 1. pitanje za N=308 učenika

23

Iz Grafikon 2. pak moţemo zaključiti da gimnazijalci u najvećem postotku koriste

računalo za sve predloţene mogućnosti, osim za odgovor: zabava. Učenici trogodišnjih

škola najmanje koriste računalo za sve navedene mogućnosti. Računalo je u gotovo

podjednakom omjeru kod svih srednjoškolaca sredstvo za zabavu.

1. pitanje: Za što sve upotrebljavaš računalo?

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

pisanje osobne

potrebe

novosti prezentacije multimedija zabava

%

gimnaziaja

4-godišnja

3-godišnja

Grafikon 2. Grafički prikaz rezultata dobivenih na 1. pitanje

prema srednjoškolskim programima

S drugim pitanjem sam htjela saznati gdje učenici najčešće pristupaju internetu.

Bile su im ponuĎene tri mogućnosti: kod kuće, u školi ili na nekom drugom mjestu.

Učenici najčešće pristupaju internetu (Grafikon 3.) u svojim domovima. Učenici imaju

vrlo slab pristup internetu tijekom odgojno-obrazovnog rada, tj. u školi. Vrlo rijetko

pristupaju internetu s drugih mjesta kao što su kafići, klubovi i sl.

2. pitanje: Gdje najčešće pristupaš internetu?

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

%

kod kuće

u školi

drugom mjestu


24

S trećim pitanjem htjela sam saznati za što sve učenici upotrebljavaju internet.

Pitanje je bilo otvorenog tipa. To znači da je svaki učenik mogao napisati što je ţelio.

Najčešći odgovor (Grafikon 4.) bio je „za komunikaciju“. U tu kategoriju ubrojeni su i

odgovori „chat“, „msn“ i „facebook“. 18,5% učenika je na 3. pitanje navelo odgovor

„facebook“. Na drugom mjestu je odgovor „za zabavu“. Najčešći odgovor učenika u toj

kategoriji bio je „igranje igrica“ (10,4%). Odgovor „za potrebe škole“ našao se na trećem

mjestu s 32,1%. Slijede odgovori „za pronalaţenje potrebnih informacija“, „za praćenje

oglasa, novosti, zanimljivosti“. U kategoriju „multimedija“ uključeni su ovi odgovori

učenika: „skidanje filmova i slika, slušanje muzike, ići na youtube“.

3. pitanje: Za što sve upotrebljavaš internet?

0

10

20

30

40

50

60

70

%

komunikacija

zabava

školske potrebe

trženje informacija

novosti/oglasi

multimedija

za sve

bez odgovora


Na Grafikonu 5. vidi se da učenici gimnazije najviše koriste internet (za većinu

odgovora). Slijede učenici 4-godišnjih škola. Učenici 3-godišnjih škola najviše koriste

internet za zabavu i za komunikaciju, a najmanje za školske potrebe.

Grafikon 5. Grafički prikaz rezultata dobivenih na 3. pitanje prema srednjoškolskim programima

25

Sa četvrtim pitanjem sam htjela vidjeti koliko često učenici upotrebljavaju

internet kao pomoć pri ispunjavanju školskih obveza. Istraţivanje je pokazalo (Grafikon

6.) da samo 5% učenika nikad ne upotrebljava internet pri ispunjavanju školskih obveza.

Najviše odgovora dobiveno je za kategoriju „tjedno“. Moje je mišljenje da su razlog tome

učenici putnici koji preko vikenda u svojim domovima pristupaju internetu i tako

izvršavaju školske zadatke.

4. pitanje: Kako često upotrebljavaš internet kao pomoć

pri ispunjavanju školskih obveza?

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

%

dnevno

tjedno

mjesečno

rijetko

nikad


Na Grafikonu 7. moţemo vidjeti da se kategorija „nikad „ ne koristim internet za

školske potrebe odnosi samo na učenike 3-godišnje srednje škole. TakoĎer se i

kategorija: rijetko najviše odnosi na učenike 3-godišnje srednje škole. Najviše

gimnazijalaca, njih 60,8%, koristi internet svaki tjedan kao pomoć pri izvršavanju

4. pitanje: Kako često upotrebljavaš internet kao pomoć

pri ispunjavanju školskih obveza?

0

10

20

30

40

50

60

70

dnevno tjedno mjesečno rijetko nikad

%

gimnaziaja

4-godišnja

3-godišnja



26

školskih obveza. Učestalost uporabe interneta pri izvršavanju školskih obveza kod

učenika 4-godišnjih srednjih škola kreće se od dnevno do rijetko.

Peto pitanje je glasilo: „Da li pri traţenju informacija lakše listate po tiskovinama

ili pretraţujete putem kompjutora?“. Na to pitanje većina je zaokruţila (Grafikon 8.)

mogućnost „pretraţivanje po kompjutoru“ Samo je njih 2,0% izjavilo da više voli listati

po tiskovinama. No, ima 20% onih kojima je svejedno kako će doći do informacije. Iz tih

odgovora je vidljivo da učenici radije traţe informacije na internetu nego da u

knjiţnicama ili kod kuće listaju po klasičnim tiskanim knjigama. Pretpostavljam da bi

učenici prihvatili da im se školsko gradivo nudi u e-obliku ili u obliku e-knjige.

5. pitanje: Da li ti je pri tarženju informacija lakše:

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

%

listati po tiskovinama

pretraživati putem kompjutora

svejedno mi je


Na peto pitanje učenici svih programa odgovorili su gotovo identično (vidi Grafikon 9.).

5. pitanje: Da li ti je pri traženju informacija lakše:

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

listati po tiskovinama pretraživati putem kompjutora svejedno mi je

%

gimnaziaja

4-godišnja

3-godišnja



27

Na šestom pitanju učenici su trebali odgovoriti iz kojeg medija oblika preferiraju

učiti: tiskanog, elektroničkog ili elektroničkog s mogućnošću kopiranja i ispisa. Učenici

su izjavili (Grafikon 10.) da najviše vole učiti iz tiskanog priručnika, a potom iz

elektroničkog oblika koji se moţe kopirati i ispisati. Samo 5,8% učenika je izjavilo da bi

radije učilo iz e-oblika. Kao što je većina istraţivanja pokazala tiskani oblik je još uvijek

najprikladniji za dugotrajniju uporabu odnosno učenje. Vidljivo je da učenici prihvaćaju

novi oblik školskog gradiva, ali na način da ga sami mogu preurediti i otisnuti kako bi

kasnije mogli iz njega učiti.

6. pitanje: Učiš li radije iz:

0

10

20

30

40

50

60

%

tiskanog priručnika

elektroničkog oblika

elektroničkog oblika s mogućnošću

kopiranja i ispisa


6. pitanje: Učiš li radije iz:

0

10

20

30

40

50

60

70

80

tiskanog priručnika elektroničkog oblika elektroničkog oblika s

mogućnošću kopiranja i ispisa

%

gimnaziaja

4-godišnja

3-godišnja



28

Zanimljivo je da učenici 3-godišnje srednje škole u većem broju nego li učenici

gimnazija i 4.-godišnjih srednjih škola vole učiti iz otisnutih elektroničkih oblika

(Grafikon 11.). Budući da sam primarno po zanimanju nastavnik u srednjoj školi za

pretpostaviti je da su udţbenici namijenjeni učenicima 3-godišnjih srednjih škola

neprimjerenih sadrţaja za učenika ili ih pak nema za odreĎene predmete te su učenici

„primorani“ potraţiti gradivo negdje drugdje. Iz prethodnog pitanja vidimo da im je lakše

potraţiti gradivo putem računala.

Na sedmom pitanju otvorenog tipa htjela sam saznati da li učenici znaju što je e-

knjiga, tj. što pod pojmom e-knjiga podrazumijevaju, da li su s tim pojmom upoznati, a

glasilo je: „Što zamišljaš pod pojmom e-knjiga?“.

Od ukupno 308 ispitanika njih 152 ili 49,3% učenika napisalo je

„zadovoljavajuće“ razmišljanje o e-knjizi, odnosno 156 ili 50,7% učenika ne zna što

pojam e-knjiga predstavlja (Grafikon 12.). Moje istraţivanje provedeno dvije godine

poslije istraţivanja Shelburne W. A, pokazao je da veći postotak ispitanika prepoznaje e-

knjigu (49,3% srednjoškolaca u odnosu na 40% studenata / 37% apsolvenata / 11%

profesora i asistenata). Iz toga moţemo zaključiti da se e-knjiga širi i da je sve prisutnija

oko nas.

49% 51%Prepoznaje

Ne prepoznaje

Grafikon 12. Odnos između učenika koji prepoznaju odnosno ne prepoznaju e-knjigu

Zašto „zadovoljavajuće“? Zbog toga što su svi učenici djelomice točno opisali e-

knjigu. Samo je nekoliko učenika dalo opširnije objašnjenje e-knjige: „to je knjiga na

29

internetu ili CD/DVD koja se čita pomoću računala“, „to je knjiga u pdf ili nekom

drugom formatu koja se čita pomoću specifičnog ureĎaja“, „e knjiga je knjiga koja se

nalazi na internetu, mogu je čitati, kopirati i tiskati za svoje potrebe“ te „e-knjiga je

elektronički i multimedijski oblik knjige“. Na osnovu dobivenih odgovora na 7. pitanje

zaključila sam da srednjoškolci ne znaju točno što je zapravo e-knjiga, kakva je njezina

definicija te koje su sve mogućnosti njezine upotrebe.

Grafički sam prikazala „zadovoljavajuće“ i „nezadovoljavajuće“ odgovore

učenika. Najviše (Grafikon 13.)tj. 66,5% „zadovoljavajućih“ odgovora, pripada skupini

odgovora koje sam definirala kao „knjiga na internetu/online knjiga“. Tu pripadaju

sljedeći odgovori učenika: e-knjiga je knjiga koju mogu pronaći na internetu, koju mogu

skinuti s interneta, sadrţaj neke knjige stavljen na internet i slično. 16,5% odgovora

pripada skupini „elektronička knjiga“. Unutar te skupine nalaze se odgovori: knjiga

napisana u elektroničkom obliku, knjiga napisana na elektroničkom mediju, knjiga u

virtualnom obliku, elektronička varijanta tiskane knjige… Slijedi skupina „knjiga na

računalu“ s 11,2% odgovora učenika u kojoj se nalaze odgovori poput ovih: to je knjiga

koju mogu čitati pomoću kompjutora, to je knjiga na kompjutoru, to je knjiga napisana

putem računala. 2,6% odgovora nalazi se unutar skupine „knjiga u pdf ili drugom

formatu“. U skupini „ostalo“ nalaze se odgovori: knjiga koja se čita pomoću nekog

specifičnog ureĎaja, knjiga u elektroničkom obliku koja se čita pomoću računala ili

7. pitanje. Što zamišljaš pod e-knjigom?

66.5

16.5

11.2

2.6 3.3

0

10

20

30

40

50

60

70

knjiga na

internetu/online

knjiga

elektronička kniga knjiga na računalu knjiga u PDF ili dr.

formatu

ostalo

%

Grafikon 13. Grafički prikaz „zadovoljavajućih“ odgovora dobivenih na 7. pitanje

30

specijalnog ureĎaja, knjiga na internetu ili CD, pripovijetka na internetu, knjiga novih

generacija.

Analizom odgovora učenika prema programu srednje škole (Grafikon 14.)

zaključujem da najviše saznanja o e-knjizi imaju učenici gimnazije (62,5%), slijede

učenici četverogodišnje škole (56,2%). Najmanje „zadovoljavajućih“ odgovora dobiveno

je od učenika trogodišnje škole (21,7%). UsuĎujem se zaključiti: što je intelektualna

razina učenika viša bolje je i poznavanje e-knjige.

62.5

56.2

21.7

0

10

20

30

40

50

60

70

gimnaziaja 4-godišnja 3-godišnja

%

Grafikon 14. Odnos između učenika koji „prepoznaju“ e-knjigu obzirom na program škole

35.1

38.4

63.5 63.3

0

10

20

30

40

50

60

70

1. razred 2. razred 3. razred 4.razred

%

Grafikon 15. Odnos između učenika koji „prepoznaju“ e-knjigu obzirom na razred

31

Obzirom na razred koji učenici pohaĎaju, tj. obzirom na dob vidimo (Grafikon

15.) da je najmanje zadovoljavajućih odgovora dobiveno od učenika prvih razreda 35,1%.

Nešto više od učenika drugih razreda 38,4%. Pokazalo se da učenici trećih i četvrtih

razreda gotovo u istom broju, 63,5% učenika trećih razreda te 63,3% učenika četvrtih

razreda, posjeduju saznanja o e-knjizi. Što su učenici stariji, tj. što su duţe u sustavu

obrazovanja to je i njihovo poznavanje e-knjige bolje.

Na Grafikonu 16. moţemo vidjeti najčešća „neprihvatljiva“ tumačenja e-knjige.

Najviše se učenika odlučilo za odgovor „ne znam“ ili nije ništa navelo. Dio učenika misli

da je svaki školski sadrţaj objavljen na internetu e-knjiga. Neki pak učenici e-učenje

poistovjećuju s e-knjigom ili s pretraţivanjem interneta. Čak 6,4% učenika govori o

nekakvoj knjizi u kojoj se mogu naći svi školski sadrţaji. Ja sam je imenovala kao

„enciklopedija“ na internetu; pojam enciklopedija ovdje ne uključuje postojeći oblik e-

enciklopedije. U ostalim odgovorima naišla sam na sljedeća mišljenja učenika: „to je emo

knjiga“, „internet“, „internet stranica“, „lektira na internetu“… „nešto slično laptopu“.

Primjećujemo da učenici zamjenjuju e- knjigu s napravom za njezino čitanje iako se i iz

tog odgovora naslućuje da učenici imaju saznanja o e-knjizi.

7. pitanje: Što zamišljaš pod e-knjigom?

54.5

12.29.6

6.43.2

14.1

0

10

20

30

40

50

60

ne znam/bez

odgovora

školski sadržaj na

internetu

učenje putem

interneta

"enciklopedija" na

interenetu

pretraživanje na

internetu

ostalo

%

Grafikon 16. Grafički prikaz „neprihvatljivih“ odgovora dobivenih na 7. pitanje

U daljnjoj analizi obuhvaćeni su samo odgovori učenika koji prepoznaju e-knjigu,

tj. odgovori 152 učenika.

32

Na osmo pitanje: „Jesi li ikada koristio takvu vrstu knjige?“ učenici su mogli dati

pozitivan ili negativan odgovor. Od 152 učenika (koji imaju saznanja o e-knjizi) svega je

njih 26.9% koristilo e-knjigu (Grafikon 17.). Rezultati na ovo pitanje u odnosu na

rezultate navedene u teorijskom dijelu pokazuju da naši srednjoškolci puno manje koriste

e-knjigu nego li akademski graĎani SAD-a (26,9% srednjoškolaca u odnosu na 57%

akademskih graĎana SAD-a). U ovom je primjeru teško donositi zaključak obzirom da se

usporeĎuju različite skupine korisnika, različitih potreba, različitih intelektualnih razina.

8. pitanje: Jesi li ikada koristio takvu vrstu knjige?

26.9

73.1

DA

NE

Grafikon 17. Odnos između učenika koji su koristili i učenika koji nisu koristili e-knjigu

8. pitanje: Jesi li ikada koristio e-knjigu?

24

35.6

33.3

0

5

10

15

20

25

30

35

40

gimnaziaja 4-godišnja 3-godišnja

%

Grafikon 18. Odnos između učenika koji su koristili e-knjigu obzirom na program srednje škole

33

Istraţivanje je pokazalo (Grafikon 18.) da je najviše učenika 4-godišnje srednje

škole koristilo e-knjigu (35,6%), neznatno maje učenici 3-godišnje srednje škole (33,3%),

te 24,0% učenika gimnazije. Kao nastavnik u srednjoj školi ovo bih protumačila ovako,

učenici 4-godišnjih i 3-godišnjih škola nemaju adekvatnih tiskanih udţbenika koji prate

nastavni plan i program te su „primorani“ potraţiti gradivo u elektroničkom obliku, bilo

da ih na to upućuju nastavnici, školski knjiţničari ili ga traţe samostalno.

8. pitanje: Jesi li ikada koristio takvu vrstu knjige?

22.2

30.3 29.6

34.2

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1. razred 2. razred 3. razred 4.razred

%

Grafikon 19. Odnos između učenika koji su koristili e-knjigu obzirom na razred

Analiza istih odgovora obzirom na razred koji učenici polaze pokazuje (Grafikon

19.) da su učenici četvrtih razreda najviše koristili e-knjigu, njih 34,2%, a učenici prvih

razreda najmanje, njih 22,2%. U podjednakom broju su je koristili učenici drugih i trećih

razreda. Što su učenici stariji, zreliji, spremniji su koristiti e-knjigu.

9. pitanje: Da li bi bio spreman/spremna sjesti za računalo

i na internetu potražiti e-knjigu?

39.5

49.3

11.2

0

10

20

30

40

50

60

da da, ukoliko ne bih imao drugog

izbora

ne

%

Grafikon 20. Distribucija rezultata na 9. pitanje

34

S devetim pitanjem zatvorenog tipa htjela sam utvrditi spremnost učenika da na

internetu potraţi e-knjigu. Rezultati su pokazali (Grafikon 20.) da samo 11,2% učenika

ne bi ţeljelo potraţiti e-knjigu na internetu. Najviše se učenika (49,3%) odlučilo za drugi

ponuĎeni odgovor, tj. spremni su potraţiti e-knjigu ukoliko ne bi imali drugog izbora.

39,5% učenika spremno je, bez obzira na druge okolnosti, potraţiti e-knjigu na internetu.

9. pitanje: Da li bi bio spreman/spremna sjesti za računalo

i na internetu potražiti e-knjigu?

37.3

49.3

13.3

40.7

50.9

8.4

44.4 44.4

11.2

0

10

20

30

40

50

60

da da, ukoliko ne bih imao drugog

izbora

ne

%

gimnazija

4-godišnja

3-godišnja

Grafikon 21. Distribucija rezultata na 9. pitanje obzirom na program srednje škole

Smatram da distribucija odgovora na deveto pitanje ne ukazuje na značajnije

razlike kada se usporeĎuju odgovori učenika različitih programa (Grafikon 21.) Učenici

3-godišnjih škola spremniji su potraţiti e-knjigu u odnosu na učenike ostalih programa, a

učenici 4-godišnjih škola pruţaju nešto veći otpor prema e-knjizi nego ostali učenici.

Dobiveni rezultati ukazuju da su naši učenici spremni prihvatiti elektronički oblik knjige.

Uslijedila su pitanja otvorenog tipa kojima sam htjela saznati u čemu učenici vide

prednosti i slabosti e-knjige i njene upotrebe. U prednosti e-knjige učenici su naveli

(Grafikon 22.): dostupnost e-knjige, lakše pretraţivanje, zanimljivija je, ekološka, lakša

za aţuriranje, jeftinija, praktičnija za uporabu. Odgovori učenika „ne moram ići u

knjiţnicu“, njih 15,8%, takoĎer su uvršteni u kategoriju „dostupnost“. 18,5% učenika ne

zna, tj. nije navelo u čemu vidi prednosti e-knjige. Pod „ostalo“, u vrlo malom postotku

35

odgovora, nalazimo sljedeće odgovore: u svemu vidim prednosti e-knjige, lakše

arhiviranje, istovremeno moţe imati više korisnika, nema prednosti.

MeĎu navedenim odgovorima dominira odgovor: dostupnost e-knjige. Učestalost

ostalih odgovora prilično je niska. Budući da je samo 26,9% učenika koristilo e-knjigu

takvi su rezultati bili očekivani. No, vidljivo je da učenici uočavaju iste prednosti e-

knjige koje su opisane u teorijskom dijelu rada.

10. pitanje: U čemu vidiš prednosti e-knjige i njezine uporabe?

45.4

19.116.5

11.88.5

3.6 3.6 3.6

7.9

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

dostupnost lakše

pretraživanje

ne znam, bez

odgovora

zanimljivija ekološka lakše

ažuriranje

jeftinija je praktičnija je ostalo

%

Grafikon 22. Distribucija odgovora učenika kojima se opisuju prednosti e-knjige

Kada je trebalo navoditi nedostatke e-knjige (Grafikon 23.) najviše učenika

(31,6%) izjavilo je da ne zna u čemu su slabosti e-knjige ili je ostavilo pitanje bez

odgovora. Učenici koji su opisali slabosti e-knjige smatraju da e-knjiga previše umara i

oštećuje vid, da zahtjeva puno vremena provedenog uz računalo (a računalo zrači!),

korisnik e-knjige mora imati računalo ili pristup internetu, upitna je pouzdanost podataka

budući da se e-oblik vrlo lako moţe mijenjati, svjesno ili nesvjesno, prisutna je bojazan

da će e-knjiga potisnutu klasičnu tiskanu knjigu. Dio učenika (9,2%) smatra da e-knjiga

11. pitanje: U čemu vidiš slabosti e-knjige i njezine upotrebe?

31.6

18.415.8 14.5

9.27.2

5.3

8.6

0

5

10

15

20

25

30

35

ne znam, bez

odgovora

više zamara oči

nego klasična

previše vremena

uz računalo

treba imati

računalo/Internet

nema ih upitna

pouzdanost

podataka

potisnut će

klasičnu knjigu

ostalo

%

Grafikon 23. Distribucija odgovora učenika kojima se opisuju nedostaci e-knjige

36

nema slabosti. U neznatnom postotku nalazimo odgovore poput ovih (u skupini „ostalo“):

nema ih dovoljno u ponudi, moraš biti informatički pismen da bi koristio e-knjigu,

nepregledne su, papirnata knjiga je trajnija, e-knjige dovest će do ukidanja knjiţnica, lako

kršenje autorskih prava autora e-knjige.

Kao i kod prethodnog pitanja, učestalost odgovora je relativno niska budući da je

samo manji dio učenika koristio e-knjigu. Trećina učenika je iskreno izjavila da ne

prepoznaju nedostatke e-knjige. Kod učenika je vidljivo prisutan strah od djelovanja

računala na njihovo zdravlje (previše vremena treba provesti sjedeći uz računalo, štetno

djelovanje računala na ljudsko osjetilo vida). Vidljivo je, meĎu navedenim odgovorima,

da dio učenika prepoznaje nedostatke e-knjige, naveli su gotovo identične onima

opisanim u prvom dijelu rada.

Zbog niske učestalosti odgovora učenika na 11. i 12. pitanje nisam izradila

analizu odgovora obzirom na program srednje škole.

Na pitanje zatvorenog tipa: Koji oblik e-knjige smatraš praktičnijim? učenicima

su bile ponuĎene tri mogućnosti. Najviše (Grafikon 24.), 56,9%, učenika smatra da je

izdanje e-knjige na internetu najpraktičniji oblik e-knjige. Gotovo u jednakom omjeru

učenici su se odlučili za e-knjigu na CD (23,7%) te DVD (20,4% učenika).

12. pitanje: Koji oblik e-knjige smatraš praktičnijim?

55.9

23.720.4

0

10

20

30

40

50

60

izdanje na internetu CD DVD

%


Kao nastavnik u srednjoj školi s posljednja dva pitanja u anketi htjela sam saznati

da li bi učenici bili spremni prihvatiti školsko gradivo u e-obliku.

37

Na pitanje: „Da li ţelio da ti se školsko gradivo nudi u obliku e-knjige/e-

gradiva?“ učenici su mogli odgovoriti s da, da, djelomično i ne. 55,9 % učenika je

izabralo drugu ponuĎenu mogućnost – da, djelomično. 24, 4% učenika izjavilo je da ne bi

htjelo da im se školski sadrţaji nude u e-obliku, a 19,7% učenika bi prihvatilo školske

sadrţaje u e-obliku (Grafikon 25.). Tako dobiveni rezultati navode na zaključak da

učenici pokazuju veliku spremnost za uporabu nove tehnologije u procesu obrazovanja.

13. pitanje: Da li želio/željela da ti se školsko gradivo

nudi u obliku e-knjige/e-gradiva?

19.7

55.9

24.4

0

10

20

30

40

50

60

da da, djelomično ne

%


14. pitanje: Da li bi želio/željela da na web stranicama škole imate

više gradiva u elektroničkom i interaktivnom obliku?

51.3

7.9

40.8

0

10

20

30

40

50

60

da ne svejedno mi je

%


38

Budući da danas sve škole u Hrvatskoj, osnovne i srednje, imaju svoju web

stranicu htjela sam saznati da li bi učenici ţeljeli da na web stranicama svoje škole imaju

više gradiva u elektroničkom i interaktivnom obliku (Grafikon 26.). Potvrdno je

odgovorilo 51,3% učenika, negativno 7,9% . Mogućnost „svejedno mi je“ odabralo je

40,8 % ispitanih. Iz toga slijedi da bi učenici rado traţili informacije potrebne za njihovo

obrazovanje putem računala u elektronički oblikovanom materijalu koji bi im priredili

njihovi nastavnici.

39

9. Zaključak

Na pisanje ovog diplomskog rada potakla me potreba za pridobivanjem što više

informacija o e-knjizi. Pri tome sam postavila dva cilja, prvi, prikupiti što više saznanja o

tom tehnološkom izumu 20. stoljeća te utvrditi kakvo mjesto zauzima u odgoju i

obrazovanju, i drugi, utvrditi kakva su iskustva učenika naših srednjih škola o e-knjizi,

postoji li tendencija prihvaćanja novih tehnologija kod učenika.

Broj tehnoloških dostignuća koji nam ujedno i olakšavaju ţivot svakodnevno se

povećava. Na području posredovanja informacijama najveću promjena izazvao izum

računala, interneta i njegovih usluga, osobito weba. E-knjiga usko je vezana uz njihovu

uporabu. Informacijske tehnologije ubrzo su svoje mjesto našle u procesu obrazovanja.

Dovele su promjena u načinu i količini pridobivanja informacija, promijenile su način

učenja i poučavanja. E-knjige su se zahvaljujući multimedijalnim sadrţajima i

hipertekstom pokazale vrlo korisnim i u mnogim situacijama praktičnijim od njihovih

klasičnih „prijateljica“.

Provedeno istraţivanje je pokazalo da su računalo i internet zauzeli značajno

mjesto u ţivotu učenika srednjih škola. Iako im je računao prije svega medij za zabavu

koriste ga i za osobne potrebe, uporabu multimedija, pisanje, praćenje oglasa, vijesti i

zanimljivosti, izradu prezentacija za školu. Internetu pristupaju najčešće iz svojih

domova, vrlo malo u školi, rijetko na nekom drugom mjestu. Internet im je glavno

sredstvo komuniciranja i zabave. Jedna trećina učenika koristi ga pri izvršavanju školskih

obveza, većinom učenici gimnazija i 4-godišnjih srednjih škola. Putem interneta traţe

potrebne informacije, oglase, multimedijalne sadrţaje. Učenici gimnazija najčešći su

korisnici računala i interneta, najmanje ih koriste učenici 3-godišnjih škola. Pri

izvršavanju školskih zadataka učenici gimnazija svaki tjedan pristupaju internetu, učenici

3-godišnjih škola rijetko ili nikad, učenici 4-godišnjih škola od dnevno do rijetko.

Pri traţenju potrebnih informacija svim je učenicima lakše pretraţivati putem

računala, ali kad treba učiti onda većina učenika preferira tikani sadrţaj. Ukoliko moraju

učiti iz elektroničkog sadrţaja onda ga prethodno otisnu.

Samo polovica ispitanih učenika (49,3%) prepoznaje e-knjigu. Većina njih e-

knjigu vidi kao online knjigu/knjigu na internetu, no ima učenika koji su dobro upoznati s

40

definicijom e-knjige i mogućnostima njene uporabe. Druga polovica učenika (50,7%)

uglavnom ne zna što je e-knjiga ili ju poistovjećuje s pretraţivanjem po internetu, e-

učenjem i slično. Najviše saznanja o e-knjizi imaju gimnazijalci, najmanje učenici 3-

godišnjih srednjih škola. Što su učenici stariji njihovo poznavanje e-knjige je veće.

Iako polovica ispitanih učenika prepoznaje e-knjigu samo njih 26,9% je e-knjigu

koristilo, većinom učenici 4-godišnjih i 3-godišnjih srednjih škola. Učenici četvrtih

razreda najčešće su koristili e-knjigu, učenici prvih razreda najmanje.Učenici svih

srednjoškolskih programa spremni su sjesti za računalo i na internetu potraţiti e-knjigu

ukoliko ne bi imali drugog izbora, kao i potraţiti e-knjigu bez obzira postoji li ona u

klasičnom obliku ili ne. Tek 11,2% učenika ne bi ţeljelo potraţiti e-knjigu na internetu.

Najveću prednost e-knjige učenici vide u njezinoj dostupnosti. Prepoznaju i ostale

njezine prednosti: lakše i brţe pretraţivanje po e-knjizi, praktičnost, zanimljivost,

ekološku prednost, lakše aţuriranje, cijena koja bi trebala biti manja. Dio učenika,

meĎutim, ne zna u čemu su sve prednosti e-knjige.Velik dio učenika ne zna, odnosno ne

navodi da e-knjiga ima nedostataka. Oni učenici koji vide nedostatke u e-knjizi navode da

štetno djeluje na vid, zahtjeva dugo sjedenje za računalom i sličnim napravama, da bi

netko koristio e-knjigu mora prije svega imati računalo i pristup internetu, mora biti

informatički pismen, sumnjaju u pouzdanost elektroničkih sadrţaja, misle da će e-.knjige

potisnuti klasičnu, e-knjiga nema dovoljno u ponudi, lakše dolazi do kršenja autorskih

prava. Najpraktičnijim oblikom e-knjige smatraju online knjigu tj. izdanja na internetu.

Podjednaku praktičnu vide knjigu na CD-u i knjigu na DVD-u.

Brojna istraţivanja ukazuju na mnogostruke prednosti e-knjige u odgojno-

obrazovnom procesu. U visokorazvijenim zemljama nailazi na sve veću primjenu. Za

sada ne predstavlja prave alternative tiskanim knjigama u našim srednjim školama.

Očigledno je da učenici prihvaćaju uvoĎenje novih tehnologija u odgojno-

obrazovni sustav. Većina bi ţeljela da im se dio školskog gradiva nudi u elektroničkom

obliku. Učenici ţele da im se na web stranicama škole ponudi što više sadrţaja u

elektroničkom i interaktivnom obliku. No, još uvijek ima učenika koji ne prihvaćaju

elektronički oblik sadrţaja, koji ne bi ţeljeli da putem računala pronalaziti školske

sadrţaje, čak i ako se nalaze na web stranicama škole.

Za kraj navodim neka razmišljanja o budućnosti e-knjige.

41

Nagovještaj da će se pojaviti elektroničke knjige doseţe još u daleku 1945.

godinu. kada je Vannever Bush objavio članak o izumu osobnog računala na kojem će

pojedinac moći pohranjivati svoje knjige. Od tada su tiskanu knjigu više puta proglasili

mrtvom, tako često „da ne smijemo biti iznenaĎeni da je još uvijek pri odličnom

zdravlju“.41

„Nikada se, naime, nije tiskalo toliko mnogo papirnih knjiga kao danas, u

jeku elektroničke revolucije! Nikada se nije kupovalo i čitalo toliko mnogo knjiga kao

danas.“42

„Naviku staru 4 000 godina teško je slomiti“!?43

Udobnost i neposrednost korištenja bez ikakva tehničkog predznanja ili dodatnog

izvora energije jedan je od presudnih čimbenika zbog kojih, unatoč pojavi radija,

audiovizualnih medija, televizije, videa i računala, tradicionalni oblik knjige nije nimalo

zanemaren ni zapostavljen. Štoviše, knjiga je u naše doba traţenija nego ikad, a

globalizacija mogućnosti njezine nabave što je pruţa internet pospješuje trgovinu

knjigama i povećava njihovu potraţnju-. Računala su se pokazala epohalnim pomagalima

u tehničkoj pripremi publikacije i u brţem pribavljanju informacija, no ona nisu

zadovoljavajuća fizička ni sadrţajna zamjena tiskovinama. Hoće li u budućnosti i kada,

računalni zaslon postati jedini optički izvor informacija, za sada nije moguće predvidjeti.

Nema sumnje da će se odreĎeni tipovi komunikacije i posredovanja informacija posve

digitalizirati. Drugi tipovi postojat će usporedno u novom i starom mediju, kao nekoć

tiskana i pisana knjiga, a neki će pak trajati samo u tradicionalnom obliku, kao što se još

uvijek sluţimo olovkom i pišemo rukom. Mediji se ne isključuju nego dopunjuju, pri

čemu svaki ima odreĎene prednosti koje drugom nedostaju.44

Na osnovu dosadašnjih spoznaja sa sigurnošću se moţe ustvrditi da budućnost

knjige leţi upravo u komplementarnosti elektroničke i tiskane knjige.45

Čovjek će, ţeleći

čitati odreĎeni sadrţaj, posegnuti za oblikom knjige koji je najprimjereniji trenutku i

njegovoj potrebi.46

41



Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve : Naklada Benja, 2000. str. 388. 43

Makovička, E. Elektroničke knjige. // Acta graphica. 12, 3 (2000), str. 124. 44

Pelc, M. Pismo - knjiga - slika : uvod u povijest informacijske kulture. Zagreb : Golden marketing, 2002.

str. 193. 45

Ţivković, D. Što se dogaĎa s knjigom danas // Zbornik Hrvatskog društva za autorsko pravo. 2 (2001),

str. 125. 46

Ţivković, D. Elektronička knjiga. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 43, 4(2000), str. 57.

42

10. Literatura

Abdullah, N.; Gibb, Forbes. Students` attitudes towards e-book in a Scottish higher

education institute: part 1. // Library review. 57, 8(2008), str. 593-605. dostupno u

bazi podataka Emerald (5.7.2008.) http://emeraldinsight.com/0024-2535.htm (2.4.2010.).

Abdullah, N.; Gibb, Forbes. Students` attitudes towards e-book in a Scottish higher

education institute: part 2 : analysis of e-book usage. // Library review. 57, 9(2008),

str. 676-689. dostupno u bazi podataka Emerald (5.7.2008.)

http://emeraldinsight.com/0024-2535.htm (2.4.2010.).

Anić, V. et al. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb : EPH : Novi Liber, 2004. sv. 3.

Bailey, T. P. Electronic book usage at a Master´s level I University: a longitudinal study. // The journal of

academic librarianship. 32, 1(2006), str. 52-59. dostupno u bazi podataka Emerald (27.1.2006.)

http://www.emeraldinsight.com (2.4.2010.).

Boekhorst, A. K.; Brizz, J. J. Information literacy at school level : a comparative study between the

Netherlands and South Africa. // SA Jnl Libs & Info Sci. 70, 2(2004), str. 63-71.

E-book. http://en.wikipedia.org/wiki/E-book (18.3.2010.).

Fasimpaur, K. E-book in schools. Media & Mathods. (March/April, 2003). http://www.media-

methods.com

Je li Gutenberg izumio moderni tiskarski stroj? http://www.knjiga.hr/08.asp?mjesec=3&ID=2102

(9.3.2010.).

Korat, O. Reading electronic books as a support for vocabulatory, story comprehension and word reading

in kindergarten and first grade. // Computers & Education. 55(2010), str. 24-31 dostupno u bazi podataka

Elsever, ScienceDirect (26.11.2009.) http://www.elsevier.com/locate/comredu (2.4.2010.).

Kovač, M. Paradoksi kibervesolja : zakaj le e knjiga obstaja na papirju. // Knjiţnica. 51, 3-4(2007), str. 9-

21.


147-174.

Luţar, M. Elektronske knjige : diplomsko delo. Fakuteta za organizacijske vede Kranj, 2004.

Makovička, E. Elektroničke knjige. // Acta graphica. 12, 3 (2000), str. 123-125.

Miličević, A. Elektroničke knjige. 19.04.2004. http://www.hidd.hr/articles/eknjige.php (12.3.2010.).

Panian, Ţ. Englesko-hrvatski informatički enciklopedijski rječnik. Zagreb : Europapress holding, 2005. sv.

1.



Pelc, M. Pismo - knjiga - slika : uvod u povijest informacijske kulture / Milan Pelc. Zagreb : Golden

marketing, 2002.




http://www.emeraldinsight.com/

http://en.wikipedia.org/wiki/E-book



http://www.knjiga.hr/08.asp?mjesec=3&ID=2102

http://www.elsevier.com/locate/comredu


43

Petrić, D. Prvi pravi tablet. // Bug. 210, 5(2010). str. 85-87.

Project Gutenberg. Main Page. http://www.gutenberg.org/wiki/Main_Page (12.4.2010.).

Revolucija moţe početi: prvi kupac pet dana u redu čekao iPad. (3.4.2010).

http://www.index.hr/vijesti/clanak/revolucija-moze-poceti-prvi-kupac-pet-dana-u-redu-cekao-novi-

ipad/484240.aspx (15.3.2010.).

Shelburne, W. A. E-book usage in an academic library : user attitudes and behaviors. // Library Collections,

Acquisitions & Tehnical Services. 33(2009), str. 59-72. dostupno u bazi podataka Elsevier, ScienceDirect

(17.6.2009.) http://www.elsevier.com/locate/lcats (2.4.2010.).

Shiratudin, N. et al. E-book technology and its potential applications in distance education. // Journal of

Digital Information. 3, 4(2003.) http://journals.tdl.org/jodi/article/view/90/89 (2.4.2010.).

Stipčević , A. Povijest knjige. 2. prošireno i dopunjeno izd. Zagreb : Matica hrvatska, 2006. str. 9-10.

Stipčević , A. Sudbina knjige. Lokve : Naklada Benja, 2000.

Udţbenički standard. // Narodne novine 7(2007) dostupno i na http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/296732.html (21.5.2010.).

Ţigo, N. Elekrtonski čitači knjiga stiţu i u Hrvatsku. (30.12.2009.).

http://www.vjesnik.hr/Html/2009/12/30/Clanak.asp?r=tem&c=5 (10.4.2010.).

Ţivković, D. Elektronička knjiga. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 43, 4(2000), str. 45-58.

Ţivković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001.

Ţivković, D. Suvremena knjiga : značaj elektroničkog nakladništva // Acta graphica. 12, 4 (2000), str.

141-149.

Ţivković, D. Što se dogaĎa s knjigom danas // Zbornik Hrvatskog društva za autorsko pravo. 2 (2001), str.

115-127.

http://www.amazon.com/ (30.4.2010).

http://www.gutenberg.org/wiki/Main_Page



http://www.elsevier.com/locate/lcats

http://journals.tdl.org/jodi/article/view/90/89



http://www.vjesnik.hr/Html/2009/12/30/Clanak.asp?r=tem&c=5

http://www.amazon.com/

44

11. Prilog: Anketa

Smjer: gimnazija/četverogodišnja strukovna/trogodišnja obrtnička

Razred: 1 2 3 4

1. Za što sve upotrebljavaš računalo?

pisanje

osobne potrebe (npr. komunikaciju)

praćenje novosti, vijesti, oglasa…

pripremu prezentacija

uporabu multimedija (CD,DVD)

zabavu

2. Gdje najčešće pristupaš internetu?

kod kuće

u školi

na nekom drugom mjestu (kafić, klub, kod prijatelja…)

3. Za što sve upotrebljavaš internet? _________________________________________________________

4. Kako često upotrebljavaš internet kao pomoć pri ispunjavanju školskih obveza?

dnevno

tjedno

mjesečno

rijetko

nikad

5. Da li ti je pri traţenju informacija lakše:

listati po tiskovinama (knjigama, enciklopedijama, časopisima…)

pretraţivati putem kompjutora

svejedno mi je

6. Učiš li radije iz:

tiskanog priručnika

elektroničkog oblika

elektroničkog oblika s mogućnošću kopiranja i ispisa

7. Što zamišljaš pod pojmom e-knjiga? ______________________________________________________

8. Jesi li ikada koristio takvu vrstu knjige? DA NE

9. Da li bi bio spreman sjesti za računalo i na internetu potraţiti e-knjigu?

da

da, ukoliko ne bih imao drugog gradiva

ne

10. U čemu vidiš prednosti e-knjige i njezine uporabe? __________________________________________

11. U čemu vidiš slabosti e-knjige i njezine upotrebe? __________________________________________

12. Koji oblik e-knjige smatraš praktičnijim?

izdanje na internetu

CD

DVD

13. Da li bi ţelio da ti se školsko gradivo nudi u obliku e-knjige/e-gradiva?

da

da, djelomično

ne

14. Da li bi ţelio da na web stranicama škole imate više gradiva u elektroničkom i interaktivnom

obliku?

da

ne

svejedno mi je

Documents

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU¡koli_(diplomski_rad... · uglavnom na engleskom jeziku.12 Osim online knjiga iz te se zbirke nudi i velik broj naslova zapisanih na materijalnim medijima,