SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U OGLAŠAVANJU PUTEM FACEBOOKA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2012.

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

INFORMATIČKE TEHNOLOGIJEU OGLAŠAVANJU PUTEM FACEBOOKA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Organizacija i analiza podataka Mentor: Dr. Sc. Slavomir Vukmirović Student: Amela Žlibanović

Studijski smjer: Informatičko poslovanje JMBAG:0081103723

Rijeka, 18. Rujan 2012.

3

Sadržaj

1. UVOD................................................................................................................................. 5

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA ...................................................................................... 5

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ................................................................................................ 5

1.3. HIPOTEZA................................................................................................................................. 6

1.4. ZNANSTVENE METODE............................................................................................................ 6

1.5. STRUKTURA RADA ................................................................................................................... 6

2. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U MARKETINGU ............................................ 8

2.1. TEORIJSKE OSNOVE ................................................................................................................. 8

2.2. MARKETING AKTIVNOSTI ........................................................................................................ 8

2.3. PROMOCIJSKE AKTIVNOSTI ................................................................................................... 10

2.3.1. OGLAŠAVANJE ............................................................................................................... 10

2.3.2. OSOBNA PRODAJA......................................................................................................... 10

2.3.3. ODNOSI S JAVNOŠĆU I PUBLICITET ............................................................................... 11

3. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U IZRAVNOM MARKETINGU................... 12

3.1. TEORIJSKE OSNOVE ............................................................................................................... 12

3.1.1. IZRAVNA PRODAJA ........................................................................................................ 13

3.1.2. IZRAVNA POŠTA............................................................................................................. 13

3.1.3. KATALOŠKI MARKETING ................................................................................................ 14

3.1.4. TELEVIZIJSKI MARKETING .............................................................................................. 14

4. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U INTERNET MARKETINGU .................... 17

4.1. TEORIJSKE OSNOVE ............................................................................................................... 17

4.1.1. ELEKTRONIČKA POŠTA................................................................................................... 18

4.1.2. WORLD WIDE WEB ........................................................................................................ 19

4.1.3. GRUPE DISKUSIJA ILI FORUMI ....................................................................................... 19

4.1.4. ELEKTRONIČKO TRGOVANJE.......................................................................................... 20

5. TEORIJSKE ZNAČAJKE DRUŠTVENIH MREŽA ................................................. 21

5.1. TEORIJSKI POJMOVI DRUŠTVENIH MREŽA ............................................................................ 21

5.2. VRSTE DRUŠTVENIH MREŽA .................................................................................................. 22

5.2.1. FACEBOOK ..................................................................................................................... 22

5.2.2. TWITTER ........................................................................................................................ 24

4

5.2.3. LINKEDIN........................................................................................................................ 24

5.2.4. MYSPACE ....................................................................................................................... 25

5.3. ANALIZA I USPOREDBA KORIŠTENJA DRUŠTVENIH MREZA U HRVATSKOJ ........................... 25

6. TEORIJSKE ZNAČAJKE DRUŠTVENE MREŽE FACEBOOK ........................... 27

6.1. OTVARANJE FACEBOOK PROFILA .......................................................................................... 27

6.1.1. PROFIL............................................................................................................................ 28

6.1.2. GRUPA ........................................................................................................................... 28

6.1.3. STRANICA....................................................................................................................... 29

6.2. PRIMJENA FACEBOOKA ......................................................................................................... 30

7. UPORABA FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU......................................................... 31

7.1. ODABIR CILJANOG TRŽIŠTA ................................................................................................... 31

7.2. VRSTE OGLASA....................................................................................................................... 32

7.3. PLAĆANJE OGLASA ................................................................................................................ 33

7.5. UČINCI FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU.................................................................................. 35

8. UPORABA FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU NA PRIMJERU TVRTKE KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA D. D................................................................................ 38

9. PRILOG: ANKETNI UPITNIK O UPORABI FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU 48

10. ZAKLJUČAK.............................................................................................................. 71

11. TABLICE, GRAFIKONI I SLIKE............................................................................ 73

12. IZVORI ........................................................................................................................ 74

5

1. UVOD

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Danas je Internet jedan od najvažnijih medija putem kojeg možemo doći do svih potrebnih

informacija u vrlo kratkom vremenu. Internet je postao osnovni način komunikacije sa

svijetom i omogućuje da se vremenski skrate ponuda i potražnja za informacijama. Internet

tehnologija je dovela do promjena u načinu komuniciranja i omogućila da se u današnje

vrijeme „brzog života“ olakša kupnja i prodaja te da se može doći do potrebnih proizvoda,

usluga i informacija u bilo koje vrijeme.

Novi fenomen koji se odvija u Internet sferama su društvene mreže (social networking sites)

koje nude raznovrsne i besplatne oblike komuniciranja ili oglašavanja. Broj korisnika

društvenih mreža se povećava iz dana u dan te se sve više zapostavljaju tradicionalni načini

oglašavanja i počinju se koristiti društvene mreže i Internet kao sredstvo privlačenja

potencijalnih kupaca. Suvremeni načini oglašavanja donose preciznije i jasnije mjerenje

učinka, veću interakciju i bogatija multimedijalna iskustva. Tradicionalni načini oglašavanja

duboko su ukorijenjeni u društvu te je veće povjerenje u takve načine oglašavanja ipak za

dolazak do potrebne informacije u takvom načinu marketinga potrebno je više vremena i

daleko više truda osobe kojoj je potreban neki podatak.

Kod sveg uvijek postoje prednosti i nedostatci, tako da se kroz ovaj diplomski rad usporeñuju

tradicionalni i suvremeni načini oglašavanja te se utvrñuje što je bolje za prodavatelja ili

kupca odrañenog proizvoda, usluge ili informacije.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA Temeljem navedenog kroz ovaj diplomski rad pokušat će se dokazati koji način marketinga

odnosno oglašavanja donosi veću korist i sigurnost pri obavljanju radnji koji se odnose na

posjedovanje potrebnih informacija u svakodnevnom životu, poslovnom životu i u vrijeme

slobodnog vremena. Cilj je usporediti suvremeni i tradicionalni način marketinga te tom

usporedbom, uz različite alate i analize, doći do što racionalnijeg zaključka bez pristranosti

bilo kojem od ta dva načina. Istaknut će se sve relevantne informacije koje prikazuju dobre ili

6

loše strane oglašavanja bilo suvremenog ili tradicionalnog. Svaki od navedenih pojmova će

biti detaljno razrañen i objašnjen u nastavku diplomskog rada.

1.3. HIPOTEZA

Uporaba informatičkih tehnologija i društvenih mreža može značajno utjecati na kvalitetu

oglašavanja proizvoda i usluga, a time i na učinke komunikacije i promidžbe u poslovanju.

1.4. ZNANSTVENE METODE Za dobivanje potrebnih podataka koristit će se različiti izvori podataka od dostupne literature

dobivat će se potrebne informacije. Koristit će se različiti znanstveni časopisi i ponajviše

Internet vrela u pojašnjavanju termina vezanih za novije načine oglašavanja jer su to relativno

noviji pojmovi za koje je smanjena količina literature. Metoda komparacije je istaknuta kroz

cijeli diplomski rad jer se želi dokazati navedena hipoteza. Indukcijskom i dedukcijskim

metodom se koristi da bi se dokazala istina i odreñeni zaključak. Statističke metode su u

diplomskom radu da bi se dokazala pristranost korisnika odreñenom načinu i da bi se

znanstveno dokazali navedeni podatci. Korištene metode su još metoda analize, promatranja,

deskripcije, dokazivanja i komparacije sve kako bi se došlo do što realnijih podataka.

1.5. STRUKTURA RADA Teorijske osnove marketinga i opći termini marketinga objašnjeni su u prvom djelu rada jer se

želi postići uvid u segmente marketinga i sve alate kojim se marketing može koristiti.

Pojašnjene su teorijske osnove marketinga od strane različitih gledišta i autora kako bi se

postigao pregled mišljenja i zaključaka.

Poglavlje koje slijedi se odnosi na izravni marketing te sadrži teorijske osnove vezane za tu

temu i podjele koje spadaju pod izravni marketing što uključuje izravnu prodaju i poštu,

kataloški marketing i televizijski marketing.

Nakon toga se detaljnije pojašnjava Internet marketing i aktivnosti vezane za Internet

marketing.

7

U poglavlju pet se detaljnije razvija sama tema diplomskog rada i pojašnjava se raspodjela

društvenih mreža, vrste koje postoje trenutačno i usporeñuju se objašnjene društvene mreže.

Zatim u slijedećem poglavlju dolazi do detalja i funkcije koja prati izradu Facebook računa

točnije profila, stranice i grupe i koja je razlika izmeñu navedenih. Sama primjena je

spomenuta u ovom poglavlju i kako osigurati kontinuiranu primjenu poštujući pravila.

Zadnja dva poglavlja se odnose na Facebook oglašavanje i kako se ono danas provodi i

primjenjuje da bi se utjecalo na kupce. Navedeni su i konkretni primjeri sa statističkim

podatcima te je dodan i anketni upitnik u prilogu i analiza koja je bazirana na primjerima iz

prakse kako bi se došlo do cjelokupnih podataka.

Zaključkom se želi potvrditi hipoteza koja je postavljena u ovom poglavlju i dolazi se do

konkretnih usporedba i podataka koji se provlače kroz kompletan rad.

8

2. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U MARKETINGU

Termin marketing složenica je riječi market što je engleska riječ za tržište nastavka ing koji

predstavlja glagolsku imenicu i time predstavlja radnje na tržištu .

Prvi put termin marketing je spomenut 1561. godine prema kojoj je marketing smatran

„akcijom na tržištu“. 1910. godine marketing se spominje u američkoj literaturi, a pod tim

terminom podrazumijevale su se sve aktivnosti koje poduzima prodavač prije korištenja

reklame i prodajne sile (Grbac, 2007).

2.1. TEORIJSKE OSNOVE

Definicija marketinga počiva na koncepcijama: vrijednosti, cijena, zadovoljenja, razmjene,

transakcija, odnosa, tržišta marketinga i osobe koja obavlja marketing usluge. Dakle,

marketing je društveni i upravljački proces kojim se putem stvaranja, ponude i razmjene

proizvoda od vrijednosti s drugima, pojedinci i grupe dobivaju ono što im je potrebno ili što

žele. Marketing je skup tehnika kojima je cilj da odreñeni proizvod prilagode njegovom

tržištu, da s njim upoznaju potrošača, da istaknu razlike u odnosu na konkurenciju te da se, s

minimumom sredstava, optimizira profit od prodaje. Marketing je društveni i upravljački

proces, u kojem pojedinci i grupe dobivaju ono što trebaju i žele, putem stvaranja i razmjene

proizvoda i vrijednosti s drugima (Kotler, 1999).

Marketing je oblik voñenja poslovanja. To je poslovni sustav viñen očima potrošača, kupaca

(Druker, 2004).

2.2. MARKETING AKTIVNOSTI

Prema aktivnosti koje provodi marketing se može promatrati s mikro i makro aspekta, ako se

gleda s mikroaspekta, tada je marketing provoñenje aktivnosti kojima se nastoji ostvariti

ciljevi gospodarskih i drugih subjekata tako da se pronañu potrebe potrošača i usmjeravaju

proizvodi od proizvoñača do potrošača. Kada marketing promatramo s makroaspekta, tada je

9

marketing društveni proces koji maksimizira ograničene resurse u tijeku proizvodnje te se

time omogućava da traženi proizvod ide od smjera proizvoñača do krajnjeg potrošača i time

se zadovolji ponuda i potražnja za odreñenim proizvodom te da se ostvari blagostanje i

zadovoljstvo cjelokupne društvene zajednice. Prema ovom navedenom zadatak marketinga je

ostvariti zadovoljstvo potrošača i poticati iste na daljnju kupnju time da se shvati koje su

njihove želje i potrebe. Nakon utvrñivanja želja i potreba potrošača treba udovoljiti tim

željama i potrebama i ostvariti prednost nad konkurencijom. Postoje različiti načini, aspekti

ponašanja i strategije kojima se pokušava ostvariti konkurentska prednost, a najčešće se u

poduzećima koristi obrazac koji u sebi sadrži elemente marketinga koji se predstavljaju kao

varijable i time ih menadžeri mogu kontrolirati i utjecati na prodaju proizvoda. Najčešće se

ove varijable predstavljaju skraćenicom 4P, što predstavlja engleski prijevod za četiri riječi

proizvod, distribucija, cijena i promocija. Najvažniji element predstavlja proizvod pod kojim

se smatra sve ono sto je ponuñeno na tržištu, uz uvjet da zadovoljava potrebe ili želje

potrošača u procesu razmjene. U procesu razmjene ne govori se samo o proizvodu kao

opipljivom i materijalnom nego u proces razmjene ulaze usluge, kapital i ideje. Distribucija je

tijek kojim proizvod dolazi do krajnjih potrošača, to su poslovi koju se moraju obaviti da bi

proizvod bio dopremljen do krajnjeg potrošača. Potrebno je odrediti cijenu proizvoda uz uvjet

da se pazi na uložene inpute u proces proizvodnje i sve popratne troškove koji se uključuju u

cijenu, a ti troškovi nastaju iz razloga da bi se proizvod dostavio krajnjim potrošačima. Cijena

je bitan element jer kroz cijenu se skuplja prihod i iz tog razloga cijena ne smije biti preniska

tako da se ne bi ostvario gubitak niti previsoka da ne bi došlo do pada potražnje za

proizvodom. Uz sve navedene troškove postoji i trošak promocije koji ovisi o individualnoj

odluci menadžera. Proizvod mora biti kvalitetno promoviran da bi se ostvario jasno ciljano

tržište te se time mora povećati potražnja za proizvodom. Promocija osigurava informiranost

potrošača u danom trenutku o odreñenom proizvodu za koji je zainteresiran, iz tog razloga

mora se obratiti pažnja na ažuriranje svih podataka da ne bi došlo do razilaženja u shvaćanju.

Promocija se vrši pomoću oglašavanja, osobne prodaje, izravni marketing, odnosi s javnošću i

publiciteta. Promocija je tema ovog rada tako da će u slijedećem poglavlju biti detaljnije

objašnjene promocijske aktivnosti (Tellis, 2006).

10

2.3. PROMOCIJSKE AKTIVNOSTI

Proizvod koji ja kvalitetan nije dovoljan sam po sebi, osim u rijetkim slučajevima, da osigura

potražnju nego je potrebno i informirati potrošače o proizvodu koji kupuju ili koji bi željeli

kupiti. Potrebno je konstantno održavanje komunikacije smjer prodaja kupnja i obrnuto,

tražiti povratne informacije o zadovoljstvu potrošača. Da bi se osigurala komunikacija postoji

niz komunikacijskih aktivnosti koje se koriste da bi se povezale sa tržištem, a te aktivnosti su

oglašavanje, osobna prodaja, izravni marketing, odnosi s javnošću i publicitet. Aktivnosti se

koriste zajedno, više njih, kako bi se ostvario maksimalan rezultat u promociji proizvoda.

Promocija je svaki oblik komunikacije čija je uloga informiranje i podsjećanje ljudi o

proizvodima, uslugama, imidžu, idejama ili društvenoj uključenosti. Marketinška

komunikacijaje skup svih elemenata organizacijskoga marketinškog miksa koji potiču

razmjenu (Grbac, 2007).

2.3.1. OGLAŠAVANJE

Promocijska aktivnost koja se plaća da bi se ostvarila kvalitetnija komunikacija sa tržištem

naziva se oglašavanje. Načini na koji se provodi oglašavanje raznoliki su, moraju biti

raznoliki i da nisu već viñeni jer se smatra da je oglašavanje kreativan proces iz kojeg mora

proizaći zadovoljstvo proizvoñača, kupaca i društva općenito. Aktivnost se provodi kroz

vizualne, akustične ili kombinirane poruke kojim se želi postići reakcija potrošača. Zbog već

viñenih načina oglašavanja, oglašavanje se želi modernizirati i žele se pronaći novi kanali

oglašavanja kojima se može doći do reakcije, primjerice Facebook, ali o tome kasnije u radu.

2.3.2. OSOBNA PRODAJA

To je takav način prodaje koji uključuje osobu koja komunicira s krajnjim potrošačima i kroz

tu komunikaciju pokušava uvjeriti mogućeg kupca da kupi odreñeni proizvod. Kontakt koji se

ostvaruje izmeñu prodaje i kupovine mora biti čvrst i konkretan, ali se mora osigurati

11

fleksibilnost u odnosu prema mogućem kupcu. Važna činjenica kod definiranja osobne

prodaje je taj dio da se takva prodaja odvija direktno bez posrednika. Osnovna prednost

osobne prodaje je ta da izaziva relativno visoku razinu potražnje potrošača budući je u

situaciji licem u lice potencijalnim kupcima relativno teško izbjeći prodavačevu poruku.

Osobna prodaja još omogućava prodavaču da prilagodi poruku specifičnim potrebama i

interesima kupca. Efikasnost osobne prodaje općenito je veća nego kod ostalih promocijskih

elemenata. Meñutim, uzmu li se u obzir ogromni troškovi osobne prodaje u odnosu na rezultat

ovaj oblik promocije postaje potpuno neefikasan i neupotrebljiv (Grbac, 2007).

2.3.3. ODNOSI S JAVNOŠĆU I PUBLICITET

U prodaji proizvoda ostvaruje se odreñeni odnos s potrošačima koji se želi održati pozitivnim.

Da bi se kontakti s tržišnim subjektima održali mora se voditi računa o odnosima s javnošću i

pozitivnim publicitetom. Takva vrsta odnosa koristi za informiranje šire javnosti o djelovanju,

ostvarenim rezultatima, što se čini da bi se osiguralo očuvanje okoliša, zaštita potrošača, te

kako se ulaže u poboljšanje kvalitete proizvoda. Za ovakav pristup koriste se različiti

instrumenti koji utječu na veliki broj potrošača, a mogu imati velik broj povratnih poruka i

informacija koji mogu koristit. Instrumenti kojima se obavlja ova aktivnost su konferencije za

tisak koje u većini slučajeva budu organizirani pristup medijima preko kojih se prezentiraju

primjerice novi proizvodi. Cijeli taj publicitet se koristi kako bi se stvorila pozitivna slika o

tržišnom subjektu, aktivnostima koje on provodi i proizvodima kako bi na taj način poboljšao

proizvodnju (Grbac, 2007).

Izravni marketing će bit pojašnjen u slijedećem poglavlju kako bi se pojasnili mogući mediji

preko kojih se može voditi izravni marketing i taj dio je relevantan u razumijevanju

oglašavanja putem Facebooka. Bitan dio u svim spomenutim aktivnostima je komunikacija

koja mora biti usmjerena prema potrošaču, te se od potrošača mora dobiti pozitivna povratna

poruka kako bi se znao način djelovanja i raspodjele ostalih aktivnosti koji bi poboljšali odnos

i osigurali povećanu prodaju i konkurentsku prednost odreñenog tržišnog subjekta.

12

3. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U IZRAVNOM MARKETINGU

Postoji niz definicija izravnog marketinga, pa su u nastavku napisane neke od definicija.

Jedna od definicija govorio tome da je marketing sustav u kojem dolazi do interakcije, a za tu

interakciju se koriste različiti mediji kako bi se dobila reakcija potrošača (Kotler, 1999).

Izravni marketing se može gledati i kao aktivnost koje provodi prodavač kako bi uspio

aktivirati ciljanog potrošača na kupnju njegovog proizvoda, dok pri tome koristi različite

medije kako bi lakše prenio poruku kojom želi utjecat na krajnjeg potrošača (Kosnichck,

1995). Novije shvaćanje izravnog ili direktnog marketinga objašnjava marketing kao

informacijski voñen proces u marketingu koji omogućuje da se kroz taj proces mjere i po

potrebi mijenjaju i preoblikuju svoje strategije i aktivnosti na tržištu (Shepard, 1995).

3.1. TEORIJSKE OSNOVE

U marketingu je najvažnija komunikacija s kupcima, tako da je moralo doći do promjena i

inovacija na tom području. Tržište potiče da se svakodnevno moraju donositi ideje na tom

području. Izravni marketing je odgovor na taj problem jer predstavlja novi način pristupa u

komunikaciji s tržištem. Klasične metode funkcioniraju na komunikaciji u dva smjera,

komunikacija se odvija izmeñu prodavača i kupca. Kod direktnog marketinga komunikacija

se takoñer odvija u dva smjera, komunicira prodavatelj i kupac, a postoji interakcija u toj

komunikaciji kako bi prodavatelj dobio mjerljiv odgovor koji može koristiti u poslovanju. Da

bi došlo do aktivnosti u direktnom marketingu moraju postojati baze podataka i mediji preko

koji će doći do komunikacije. Mediji koji se koriste u marketingu su katalozi, direktna pošta,

telefon, televizija, radio, Internet, mobitel i dr. (Dvorski, 2003). Ti mediji imaju kanale kojima

dolaze do krajnjeg potrošača. Kanali prodaje inoviraju se i pokušava se dostići što veća razina

komunikacije i povezanosti s krajnjim potrošačima. Prodaja licem u lice, marketing izravne

pošte, kataloški marketing, telemarketing, televizijski marketing, kiosk marketing, Internet

marketing. U nastavku ukratko o svakom kanalu, a u slijedećem poglavlju više o on-line ili

Internet marketingu.

13

3.1.1. IZRAVNA PRODAJA

Prodaja licem u lice još se naziva izravna prodaja i predstavlja prodaju odreñenog proizvoda

kupcima u njihovom domu. Proizvod se prezentira kupcu i u vrijeme prezentacije se utječe na

njega kako bi posljedica prezentacije bila kupovina proizvoda. Ovakav način prodaje je

najstariji način prodaje u izravnom marketingu. Postoji vise verzija ovakve prodaje, ponajprije

mrežni marketing kod kojeg se distributeri djeluju pod nekim poduzećem i pokušavaju prodati

proizvod da bi ostvarili proviziju. Postoji i piramidalna prodaja, takoñer se distributeri umreže

prema shemi, ali ovakav način prodaje je u svijetu zabranjen. Još se može spomenuti prodaja

„od vrata do vrata“, demonstracije po kućama, prodaja na ulici i dr. Već je navedeno da

ovakva vrsta prodaje ima visoke rezultate jer se ostvaruje bliski kontakt s budućim kupcima i

može se tijekom prezentiranja proizvoda utjecati na njihovu pozitivnu odluku. Ostvaruje se

povratna poruka i reakcija kupca te se naknadno mogu promijeniti načini pristupa kupcu.

Kupac može pravovremeno pitati stručnu osobu sve što ga zanima u vezi proizvoda i može

odmah dobiti odgovor i pojašnjenje. Ovakav način prodaje stvara vjerne kupce ili se barem

mogu prikupiti relevantni podatci koji su potrebni (Dvorski i suradnici, 2005).

3.1.2. IZRAVNA POŠTA

Izravna pošta je medij koji omogućuje da se šalje obavijest točno odreñenom segmentu

tržišta, čak i točno odreñenom potrošaču tj. kupcu. Poruka u izravnoj pošti se može

personalizirati jer potrošač kojem se šalju takve poruke je u bazi podataka, a baza sadrži sve

potrebne podatke vezane uz proizvod, poruka se tiska u više jednaki primjeraka, a šalje se na

najmanje 40 različitih adresa (Narodne novine, br. 172/03, 15/04 i 92/05). Postoje odreñeni

propisi kako pošiljka mora izgledati, mora biti težine do 2 kg i propisanih dimenzija utvrñenih

propisima. Prednosti ovakvog načina oglašavanju su da se može poslati točno odreñena

poruka o bilo čemu u poduzeću, o načinu poslovanja, promjeni u poslovanju, promocijama i

svi ostali marketinški podatci mogu biti opisani. Točno se zna kojem se segmentu tržišta šalju

takve poruke, zna se točno kojem se kupcu šalju obavijesti i u vezi čega. Putem pošte se mogu

postići različite marketinške akcije, i unutar pošiljke se može staviti bilo kakav marketinški

materijal. Lako se izmjeri postignuće ovakvim oglašavanjem jer se od kupca dobivaju

14

odgovori u kratkom roku. Utrošak novca je lako mjerljiv jer se zna točan broj poslanih

poruka. Ima mnoštvo prednosti, ali i nedostataka jer slanje odreñene pošiljke može trajati

dugo, čak može i doći do gubitka odreñene pošiljke (Aščić, 2008).

3.1.3. KATALOŠKI MARKETING

Kataloško oglašavanje i prodaja specijalizirana je grana direktnog marketinga. Komunikacija

je jedan na jedan, a interaktivnost i povratnu informaciju razgovora sa „živom” osobom u

kataloškoj ponudi zamjenjuju različite ankete koje bilježe razine zadovoljstva i preferencije

kupaca. Korak prvi, koji se smatra možda i najvažnijim glasi je taj da treba doznati koji su

ciljani kupci. Treba imati bazu podataka o kupcima i svaki detalj koji može vrijediti pri

prodaji proizvoda Što više podataka to se lakše odreñuju preferencije tih kupaca i lakše je

poslati odreñene ponude u katalogu. Tako stvorena baza sadržava popis proizvoda koje su

kupci naručili u prošlosti, datume kupnje pojedinih proizvoda te količinu kupljenih proizvoda.

Internet je katalošku prodaju dodatno razvio i utjecao na napredak ovakve vrste prodaje. Sa

smanjenim troškovima ispisivanja i slanja kataloga, na samo klik udaljenosti od kupaca, takva

prodaja predstavlja gotovo neograničenu bazu potrošača. Potrošačima proizvod mora biti

prezentiran na pravi način jer je katalog potrošačev jedini doticaj s tvrtkom, a time i

proizvodom. Takoñer, mora pratiti vašu ciljanu publiku i proizvoñač to želi, a ako se prodaje

roba na sniženju ili tehničku robu katalog se mora razlikovati na prvi pogled. Posebnu

pozornost se mora obratiti na kvalitetu papira, dizajn te raspored proizvoda u katalogu. Prva,

zadnja i srednja stranica moraju biti najupečatljivije od ostalih jer se češće otvaraju i prve

padaju u oči (Jozić, 2008). Prednosti ovakvog načina je ta da se kupcu omogući da u miru

svog doma bez ikakvih vanjskih utjecaja može sam odlučiti što želi kupiti, a što ne želi.

Najveći nedostatak u ovakvom načinu prodaje je ta što osoba mora dati svoje podatke, na što

ljudi nisu ponekad spremni i u zadnje vrijeme su sumnjičavi (Kataloška prodaja, 2011).

3.1.4. TELEVIZIJSKI MARKETING

15

Televizija danas predstavlja najmoćniji masovni medij suvremenog svijeta. Broj televizijskih

prijemnika u domaćinstvima u velikom je broju zapadnih zemalja davno prešaostopu od 90%,

s velikim brojem domaćinstava koja posjeduju 2-3 TV prijemnika. Pri donošenju odluke o

korištenju televizije u medijskom spletu potrebno je obraditi televizijsko vrijeme i područje

prikazivanja televizijske poruke. Izbor televizijskog vremena podrazumijeva troškove,

obilježja i prilagoñenost programa koji značajno varira, zavisno o kupljenom terminu i danu u

tjednu. S obzirom na ta tri faktora razlikujemo: udarno (primarno), dnevno i granično vrijeme.

Primarno vrijeme je vrijeme od 19-21 sat (iako postoje neznatna variranja). Ono je najskuplje

budući da program gleda najveći broj segmenta ciljne publike za koju je većina propagandista

zainteresirana. Jutarnje je vrijeme od 06-10 sati. U jutarnjim se terminima emitiraju jutarnje

emisije namijenjene raspoloživoj publici (penzioneri, učenici, domaćice). Dnevno vrijeme

obuhvaća termine od 10-16 sati. Tada se emitiraju studijske emisije relativno jeftine

proizvodnje. Kasno dnevno vrijeme na rasporedu je od 16-19 sati. Predvečer su na rasporedu

televizijski kvizovi, lokalne vijesti, obrazovne i emisije za domaćice. Popodnevni program u

najvećoj mjeri gledaju studenti, ñaci i žene. Granično vrijeme definirano u odnosu na

primarno. Locirano je neposredno prije i poslije primarnog vremena. Kasnovečernji termin su

na rasporeduod 23 sata. Dok se jedan proizvod propagira na televiziji, ne postoji mogućnost

preklapanja druge poruke kao što je to slučaj s novinama. Korištenje ljudskog glasa smatra se

puno efikasnijim od prenošenja poruke štampanom riječju. Televizija, takoñer, omogućuje

korištenje boja što uvećava efikasnost poruke i povećava prepoznatljivost pakiranja proizvoda

u prodavaonici. Prednost televizije ogleda se u njezinoj selektivnosti i fleksibilnosti.

Odabiranjem kanala i programa propagandist ujedno bira i publiku kojoj se obraća. Izbor

vremena tokom dana takoñer odreñuje publiku kojoj se obraćamo. Korištenjem privatnih TV

kanala možemo selektivno pokrivati samo jedno geografsko područje. Dužina poruke,

frekvencija i dužina propagande kampanje i isključivo ovisi o ciljevima propagande.

Mogućnost variranja sadržaja poruke za pojedina područja, odnosno segmente, takoñer čini

prednost tog medija. Televizija takoñer posjeduje „unutrašnju vrijednost“ koju ne posjeduje

nijedan drugi medij. To znači da televizijske propagandne poruke privlače pažnju čak i kad

gledatelj nema namjeru ili potrebu pratiti propagandni blok. Razlog tome je uključenost

propagandnih poruka u televizijski program i vrlo ih je teško izbjeći. Nedostatak ovakvog

oglašavanja je ta da ako kupac nije čuo ili vidio propagirani proizvod, poruka je izgubljena.

Troškovi propagiranja putem dobrih TV stanica izuzetno su visoki i stoga eliminiraju velik

broj malih poduzeća koja ih ne mogu platiti. Činjenica je da ti troškovi neprestano rastu, pa će

se samo velike multinacionalne kompanije moći priuštiti propagiranje putem nacionalne TV

16

mreže u primarnom vremenu. Grupiranje programa sljedeći je značajan problem, a odnosi se

na povećanje vremena posvećenog raznim neprogramskim aktivnostima propagandnim

porukama, javnim emisijama, emisijama o zaštiti okoline. Zbog sve intenzivnijeg oglašavanja

i istovremenog skraćenja trajanja TV spotova, zapamćenost poruke pet minuta nakon

emitiranja opada (Kesić, 1997).

Nakon teorijskog dijela o svakom od medija oglašavanja, u tablici je prikaz troškova

oglašavanja u milijunima kuna po medijima u Hrvatskoj. Najniži troškovi oglašavanja po

godinama su bili u 2010. godini, najviši troškovi prema podatcima Hrvatske udruge reklamnih

agencija su bili u 2008. godini. Najskuplje je oglašavati poduzeće putem televizije, kao što je

prije navedeno to je najskuplji način oglašavanja pogotovo u primarnim terminima. Outdoor

uključuje bilo kakvo oglašavanja koje se odnosi na vanjske panoe ili reklame na vanjskim

površinama, i takvo oglašavanje nosi nekakvu srednju vrijednost kojom se može oglašavat.

Najjeftiniji su ostali načini oglašavanja, koji uključuju neke kreativnije načine prenošenja

poruka, a malo skuplje od toga je oglašavanje na Internetu koje je sve popularnije iz dana u

dan i ne zahtjeva toliku inovativnost koliko sposobnost ljudi da provedu takvu vrstu

oglašavanja. Ukupni troškovi oglašavanja takoñer su smanjeni u 2010. godini na 0,52% BDP-

‐a, prema podacima Hrvatske udruge reklamnih agencija (HURA), s nešto iznad 1% u 2008.

godini

Tablica 1.: Troškovi oglašavanja po medijima u Hrvatskoj (u milijunima kuna)

GODINE 2008. 2009. 2010.

TV 950 790 770

RADIO 250 225 213

TISAK 785 615 545

OUTDOOR 220 165 151

DRUGO 20 20 20

INTERNET 30 35 36

UKUPNO 2255 1850 1735

Izvor: Hura, 2011. godina

Svaki medij ima svoju specifičnu snagu odnosno prednosti/ograničenja u okviru kojih djeluje.

Tako neke metode marketinga koriste uobičajene medije kao što su televizija, radio, časopisi,

novine, plakati, oglasi, brošure. Svaki od spomenutih medija ima svoje dobre i loše strane

17

koje treba uzeti u obzir promišljajući promidžbu u skladu s karakterom proizvoda odnosno

ciljne publike. Televizija najsnažniji medij jer pruža sliku u pokretu, aspekti njene uloge

odnosno utjecaja na publiku razrañeni su detaljnije nešto kasnije u tekstu. Internet, s druge

strane kao novi medi u kojem korisnik sam bira temu prema vlastitom interesu. To je često

dvosmjeran, interaktivan medij i po tome se razlikuje od prethodno spomenutih. Ostali su

mediji samo donekle slobodni u tom pogledu, uglavnom su ograničeni prostorom odnosno

vremenom na nekoliko tema, a Internet pruža ne samo puno veće mogućnosti odabira tema

već i kreiranja vlastitih u cilju komunikacije s ostalim istomišljenicima.

4. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U INTERNET MARKETINGU

Internet marketing je korištenje Interneta i drugih digitalnih tehnologija za ostvarenje

marketinških ciljeva kao i podrška suvremenom marketinškom konceptu. Internet marketing

predstavlja korištenje Interneta i drugih digitalnih tehnologija za ostvarenje marketinških

ciljeva kao podrška suvremenom marketinškom konceptu. Internet marketinška strategija

potrebna je jer daje smjernice za postavljanje održivih Internet marketinških aktivnosti

poduzeća koje se integriraju s ostalim marketinškim aktivnostima i koje podržavaju poslovne

ciljeve poduzeća.

4.1. TEORIJSKE OSNOVE

Internet marketing predstavlja važan dio marketinške teorije. Definira se kao uporaba

Interneta i drugih digitalnih tehnologija za postizanje marketinških ciljeva i kao podrška

suvremenom marketinškom konceptu. Predstavlja marketing u novom elektroničkom

okruženju, proces izgrañivanja i održavanja odnosa s korisnicima kroz on-line aktivnosti kako

bi se dogodila razmjena ideja, proizvoda i usluga te su de ispunili ciljevi uključenih strana.

Brojna istraživanja usmjerena su na ponašanje potrošača na Internetu, donoseći spoznaje o

njegovoj prihvaćenosti te percipiranim prednostima i nedostacima kako za potrošače, tako i za

poduzeća. Istraživanja o prihvaćenosti Interneta od strane potrošača uglavnom su usmjerena

na korisnike koji imaju platežnu moć i kreditne kartice kao sredstvo plaćanja. Zbog toga su u

18

brojnim istraživanjima izostavljeni korisnici Interneta iz redova mlade populacije (Scoble,

2007).

Najlakši način prikaza kako se razvija korištenje Interneta u svijetu je u tablici, takav prikaz je

u tablici 2., u kojoj je prikazan broj stanovnika po regijama svijeta te korisnici Interneta u

2000. godini i u 2011.godini te postoji usporedba rasta izmeñu tih dviju godina

Tablica 2.: Korisnici Interneta u svijetu

Regije svijeta

Populacija ( 2011)

Korisnici Interneta (2000)

Korisnici Interneta (2011)

Penetracija (%

Populacije)

Rast 2000-2011

Korisnici % prema Tablici

Afrika 1,037,524,058 4,514,400 139,875,242 13.5 % 2,988.4 % 6.2 %

Azija 3,879,740,877 114,304,000 1,016,799,076 26.2 % 789.6 % 44.8 %

Europa 816,426,346 105,096,093 500,723,686 61.3 % 376.4 % 22.1 %

Bliski istok

216,258,843 3,284,800 77,020,995 35.6 % 2,244.8 % 3.4 %

Sjeverna Amerika

347,394,870 108,096,800 273,067,546 78.6 % 152.6 % 12.0 %

Južna Amerika

597,283,165 18,068,919 235,819,740 39.5 % 1,205.1 % 10.4 %

Australia i Oceanija

35,426,995 7,620,480 23,927,457 67.5 % 214.0 % 1.1 %

SVIJET UKUPNO

6,930,055,154 360,985,492 2,267,233,742 32.7 % 528.1 % 100.0 %

Izvor: http://www.internetworldstats.com/stats.htm

Najvažnije Internet usluge za Internet marketing su predstavljena u podpoglavljima u

nastavcima.

4.1.1. ELEKTRONIČKA POŠTA

19

Elektronička je pošta (engl. electronic mail, e- mail) oblik dopisivanja putem računala i

sustava koji ta računala meñusobno povezuju i jedan je od osnovniji i najstarijih Internet

servisa. Zbog velike brzine prijenosa podataka, i to praktično bez obzira na udaljenost,

relativno niske cijene i mogućnosti izravnog prijenosa u najjednostavnijem obliku teksta s

računala u računalo. Na zahtjev korisnika elektroničke pošte bit će mu dodijeljena jedinstvena

elektronička adresa.

Uobičajen oblik internetske adrese jest: Korisničko ime@poddomena.domena.glavna

domena. Najčešće se koristi oblik koji ne sadrži poddomenu radi lakšeg korištenja kasnije.

Korištenje ovog Internet servisa omogućuje i više od razmjene poruke, moguće je

razmjenjivati slike i dokumente te se time skraćuje putovanje informacija izmeñu osoba.

Elektronska pošta je najviše korišten Internet servis što u poslovanju tako i u privatnoj

komunikaciji ili marketinškim aktivnostima (Ružić i suradnici, 2009).

4.1.2. WORLD WIDE WEB

Postoji niz skraćenica za ovaj servis i to WWW, The Web ili W3, a definira se kao mrežni

servis za organiziranje informacija koje su dostupne korisnicima Interneta, a dijele se s

korisnicima u obliku hipermedijskih dokumenata tj. Web stranica.

Samo objašnjenje hipermedijskih dokumenata leži u tome da je to skup srodnih informacija

koje mogu biti iskazane u tekstualnom, grafičkom, video i zvučnom obliku. Ti dokumenti se

odnose na neki objekt i kreiraju se uz pomoć programskog jezika koji se naziva HTML

(HyperTextMarkupLanguage) koji odreñuje kako će informacije korisniku biti prikazane.

Korištenje World Wide Web-a je izrazito rasprostranjena i omogućuje ciljano traženje

informacija koje su potrebne (Panian , 2000).

4.1.3. GRUPE DISKUSIJA ILI FORUMI

Diskusijske su skupine (engl. newsgroups) servis koji omogućuje odvijanje rasprave skupine

ljudi o temama od zajedničkog interesa. Ovaj je servis izvanredno popularan, pa danas ima

preko deset tisuća diskusijskih skupina u svim zamislivim područjima ljudskog interesa.

20

Poruke članovima skupine šalju se elektroničnom poštom te se nalaze na nekoj vrsti

"elektronične ploče" (engl. blackboard) na kojoj ih svatko zainteresiran može pročitati. Te se

poruke distribuiraju svim davateljima Internet usluga koji se prijave za odgovarajuće

diskusijske skupine, a oni ih dalje prosljeñuju članovima skupine. Za čitanje poruka potreban

je poseban program (npr. News Agent) ili e-mail program (npr. Outlook Express), a možemo

koristiti i brojne newsgrupe na Webu. Koristimo li poseban program potrebno je upisati

adresu news servera (npr. news.iskon.hr). Dobar izvor informacija o diskusijskim skupinama

na Webu jest Google Groups servis (http://groups.google.com) na kojem su prikazane

najvažnije interesne skupine s kratkim opisom tema kojima se skupina bavi. Ovaj servis pruža

i mogućnost pretraživanja poruka po ključnim riječima. (Panian, 2007).

4.1.4. ELEKTRONIČKO TRGOVANJE

Elektroničko trgovanje (engl. screentrading) je trgovanje financijskim instrumentima pomoću

telekomunikacijske i računalne tehnologije. Takav način trgovanja omogućuje razmjenu

informacija, podnošenje platnih naloga, obavljanje plaćanja, prijenos vlasništva financijskog

instrumenta i primjenu različitih strategija pri trgovanju financijskim instrumentima.

Elektroničko trgovanje skraćuje proces trgovanja i štedi vrijeme te omogućuje lakši pristup

trgovanju. Centralni elektronički sustavi s nizom terminala omogućuju trgovinu bez fizičkog

kontakta, a smanjuju i troškove posrednika u trgovanju financijskim instrumentima. Sustav

Reuter je svjetski standard za elektroničko trgovanje, ali postoje i drugi sustavi, osobito za

trgovanje dionicama. Elektronički sustavi omogućuju trgovinu dok traje radno vrijeme.

Postoje i elektronički sustavi koji rade na načelu zaključivanja transakcija u kraćem vremenu.

Kod takvih se sustava prvo prikupljaju i grupiraju kotacije i izrañuju informacije, koje su

dostupne svim sudionicima tržišta (Leko,1998).

http://www.markopaliaga.com/userfiles/file/Microsoft PowerPoint - Social marketing network1 %5BCompatibility Mode%5D%281%29.pdf

21

5. TEORIJSKE ZNAČAJKE DRUŠTVENIH MREŽA U ovom djelu će biti detaljnije pojašnjeni pojmovi društvenih mreža i principi njihovog rada i

sama struktura rada. Postoji niz društvenih mreža koje se odnose na različite domene interesa

ljudi, te je omogućeno da se informacije koje kolaju brze dobiju.

Društvene mreže su besplatne Internet usluge koje korisnicima pružaju razne vrste

komunikacije sa svijetom i mogućnost vlastite prezentacije. One predstavljaju pristupačne

Internet usluge koje kombiniraju tehnologiju i društvenu interakciju. Društvenim mrežama

danas se koriste stotine milijuna ljudi, a osim onih generalnih, postoje i servisi s odreñenom

namjenom glede sadržajnog fokusa i profila korisnika. Većina korisnika služi se društvenim

mrežama zbog jednostavnog društvenog kontakta, grupiranja po interesima, dijeljenja

fotografija te masovnog komuniciranja dok nekima predstavlja odličan poslovni potez.

Društvene mreže imaju svoju ulogu u marketingu te služe za Web promociju i oglašavanje

koje se smatra društveno odgovornim i izrazito ekološkim jer se ne troši papir i otpadom ne

zagañuje priroda. Zasnovane su na Internet i pokretnim tehnologijama te se za njih

svakodnevno razvijaju nove aplikacije i dodaci za zabavu.

U svijetu postoje brojne društvene mreže, ovisno od zemlje do zemlje, no najpoznatije su

Facebook i Twitter, Linkedin i Myspace, Youtube, Flickr. Istraživanja pokazuju da Hrvati

koriste i domaće društvene mreže poput Iskrice, Trosjeda, Tulumarke i sličnih.

5.1. TEORIJSKI POJMOVI DRUŠTVENIH MREŽA Komunikacija u svijetu se znatno promijenila jer su ljudima omogućeni različiti kanali

komunikacije, a ponajviše je za tu veliku promjenu zaslužan Internet kojim se olakšava

pristupanje drugim korisnicima s kojima želimo ostvariti kontakt. Društvene mreže se mogu

definirati na više načina, s obzirom na različita gledišta autora ili ako se izuzima digitalno

okruženje ili se i ono uključuje u teoriju. Ponajprije ako se izdvoji iz digitalnog okruženja

može biti promatrana kao sociološka struktura koja opisuje osobne odnose meñu pojedincima,

svaka osoba pripada velikoj društvenoj mreži ili se očituje pripadnost većem broju manjih,

kao što su obitelj, prijatelji, radno mjesto ili neki drugi interesi koji nas povezuju s istima

(Ružić i suradnici, 2009).

Online društvene mreže se mogu teorijski objasniti kao usluga koja se temelji na Webu i koja

daje mogućnost osobama da izgrade svoj profil, koji može biti javan ili polu javan. Ostavljena

22

je mogućnost ureñivanja liste korisnika koji posjeduju profil koje će podatke staviti vidljivim

te se omogućuje gledanje i korištenje vlastitih ili tuñih popisa veza unutar sustava (Boyd i

Ellison, 2008). Postoje dva pojma koji se koriste kao sinonimi i to su društvene mreže (eng.

„socialnetwork“) ili društveno umrežavanje (eng. „socialnetworking“) iako ta dva pojma nisu

jednaka. Umrežavanje se odnosi na kontakt s osobama koje su nam nepoznate dok je mreža

kontakt s ljudima koje znamo. Ipak na društvenim mrežama je omogućeno ostvarivanje

kontakta s osobama koje prethodno nismo znali. Sve društvene mreže su postale popularni

servisi koji privlače iz dana u dan sve veći broj korisnika ponajviše zbog svog koncepta koji

je utemeljen na Web 2.0 tehnologiji koja korisnike stavlja u središte zbivanja i omogućuje da

upravo oni kreiraju sadržaj i nude ga drugim korisnicima te se ostvaruje nova dimenzija

socijalne interakcije (Boyd i Ellison, 2008.).

5.2. VRSTE DRUŠTVENIH MREŽA

Danas u svijetu postoji više od 300 aktivnih online društvenih mreža točnije aktivnih Web

stranica društvenih mreža. Princip prijavljivanja i stvaranja profila na svakoj je vrlo sličan i

način rada je vrlo jednak razlikuju se tek u terminima osnivanja i ponekoj funkciji koja je na

nekima omogućena dok na drugima ona ne postoji ili je u manjem obujmu. (Ružić i suradnici,

2009)

Pošto postoji oko 300 različitih društvenih mreža spomenute će biti samo poneka, ipak će u

znatnoj mjeri najviše biti pojašnjen Facebook koji je dosta relevantan jer je dio teme ovog

diplomskog rada. Ukratko o četiri društvene mreže koje se najčešće spominju.

5.2.1. FACEBOOK Društvena mreža koju je osnovao Mark Zuckerberg za vrijeme studija na Sveučilištu Harvard.

Facebook je društvena mreža koja je besplatna za korištenje, a zaradu stvara od oglašavanja.

Korisničko sučelje je moguće postaviti na hrvatski, ali takoñer i velik broj drugih svjetskih

jezika. Nakon otvaranja profila, korisnik odabire da li želi da njegov profil bude privatan

(korisnici koji nisu na listi prijatelja nisu u mogućnosti pregledavati profil) ili javni profil

(svima je dopušteno pregledavanje profila). Korisnik bira želi li se pridružiti nekoj odreñenoj

23

mreži (zemlja, grad, lokalna zajednica, radno mjesto, itd.) te na taj način komunicirati s

poznanicima. Javni profili omogućuju strancima ili nepoželjnim osobama da kontaktiraju

korisnika što narušava njegovu privatnost. Stvaranjem profila korisniku je omogućeno

postavljanje osobnih fotografija na profil, liste osobnih interesa, izmjena javnih ili privatnih

poruka, te stvaranje grupa koje se temelje na zajedničkim interesima pojedinaca. Facebook je

u nekoliko navrata dobio novo korisničko sučelje. U nastavku je prikazano korisničko sučelje

koje je predstavljeno 2007. godine, te uključuje većinu mogućnosti koje Facebook i danas

nudi svojim korisnicima Uzrok velike popularnosti društvene mreže Facebook je svakako

velik broj mogućnosti koje su na raspolaganju korisnicima mreže. Svaki korisnik može

odabrati koje značajke želi koristiti. Neke od najpopularnijih značajki su:

- Vijesti (eng. News Feed) - korisnik dobiva obavijesti o promjenama u profilima

korisnika koji su na listi prijatelja, nadolazećim dogañajima, važnim datumima, itd.

- Zid (eng. Wall) - virtualna površina na profilu svakog korisnika na kojoj osobe s liste

prijatelja mogu napisati poruku korisniku, s prikazom datuma i vremena kada je

poruka poslana.

- Fotografije (eng. Photos) - svakako jedna od najpopularnijih značajki, omogućuje

korisnicima postavljanje fotografija na vlastiti korisnički profil, pri čemu je

omogućeno komentiranje fotografija, te označavanje osoba koje se nalaze na

fotografijama.

- Bilješke (eng. Notes) - značajka s kojom korisnici mogu stvarati vlastite bilješke o

željenim temama, funkcija slična blogu.

- Dogañaji (engEvents) - značajka koja omogućuje prijateljima ili poznanicima

organiziranje nekog društvenog dogañaja.

- Video zapisi (eng. Video) - korisnici mogu na svoje profile postaviti željene video

zapise i podijeliti ih s drugima.

Prethodno navedene značajke su samo neke koje Facebook mreža nudi. Takoñer je moguće na

svoj profil postaviti alate i programe koje su napravili drugi proizvoñači ili osobe. Tako je

npr. moguće na profil pohraniti igre, te se natjecati s prijateljima u testovima znanja, te razne

druge programe. Facebook je osim putem računala dostupan i putem mobilnih telefona, a

korisničko sučelje je potpuno prilagoñeno većini ureñaja

(http://www.facebook.com/facebook).

24

5.2.2. TWITTER Twitter je s radom započeo 2006. godine, te stekao velik broj korisnika i popularnost diljem

svijeta. Jednostavnost korištenja i komuniciranja s drugim korisnicima je svakako prednost,

korisničko sučelje je jednostavnije od onog na Facebook mreži, te je moguće sučelje

izmijeniti prema želji. Pri stvaranju korisničkog računa potrebno je unijeti valjanu adresu e-

pošte te vlastito ime. Twitter je moguće povezati sa Facebook mrežom, na način da se poruke

poslane u Twitter mreži prikazuju i na Facebook profilu. Društvena mreža Twitter je

besplatna društvena mreža koja korisnicima omogućuje slanje i primanje poruka, pisanje

bilješki u obliku bloga, te postavljanje fotografija na korisnički profil. Poruke koje mogu

sadržavati najviše 140 znakova prikazuju se na stranici autora, te se šalju korisnicima koji su

to odabrali. Svaki korisnik je u mogućnosti odabrati da li želi da se njegove poruke šalju samo

korisnicima koji su na listi prijatelja ili svima koji imaju pristup korisničkom profilu

pošiljatelja. Poruke je osim na vlastiti profil moguće primati i putem SMS-a

(engShortMessaging Service) na mobilni telefon besplatno, meñutim slanje poruka na Twitter

mrežu putem SMS poruka se naplaćuje po tarifama mobilnih operatera. Takoñer, Twitter

mreži je moguće pristupiti putem mobilnog telefona kroz modificiranu aplikaciju namijenjenu

mobilnim ureñajima (http://twitter.com/about).

5.2.3. LINKEDIN LinkedIn je besplatna poslovno usmjerena društvena mreža koja je prve korisnike počela

prikupljati 2003. godine. Namjena ove mreže jest ostvarivanje poslovnih kontakata, a

proširena je na gotovo 170 industrija. Svrha mreže je da registrirani korisnici zabilježe svoje

poslovne kontakte i ostanu u doticaju s njima. Kontakti na listi korisnika se nazivaju vezama

jer se stvaraju veze meñu korisnicima kao i na svakoj drugoj društvenoj mreži. Korisnici

mogu stvarati nove veze, bilo da se radi o postojećim ili novim korisnicima. Listu veza je

moguće koristiti na nekoliko način stvaranje mreže kontakata direktnim ili indirektnim

vezama. Na ovaj način moguće je ostvariti poslovni kontakt sa željenom osobom. Moguće je

pronaći posao ili poslovnu priliku, ljude ili tvrtke koje je preporučio korisnik mreže, te se

mogu postaviti životopisi, interesi, te stvari vezane uz poslovno okruženje. Poslodavci mogu

pronaći kandidata za zaposlenika, te otkriti koja ih postojeća veza može predstaviti jedno

drugom. Da bi korisnik ostvario vezu s nekim kontaktom, ta ga osoba mora najprije odobriti

25

kao svoju vezu. Ovakav pristup korisnicima ulijeva povjerenje u sigurnost njihovih podataka.

Za stvaranje korisničkog profila potrebno je navesti neke osobne informacije poput imena i

prezimena, poslovnog statusa, tvrtke u kojoj korisnik trenutno radi, obrazovanja, itd. Ovo je

odličan način za dolazak do informacija o ljudima i njihovom načinu poslovanja, prethodnim

poslovnim pothvatima i obrazovanju, može se lakše pronaći osoba koju se želi zaposliti jer se

ima uvid u detalje o svakoj osobi i njihovim preferencijama (http://press.linkedin.com/about).

5.2.4. MYSPACE

MySpace je besplatna društvena mreža, koja je počela gubiti na popularnosti nakon pojave

Facebook mreže. Omogućuje korisnicima razmjenu poruka, razmjenu multimedijalnih

sadržaja, uslugu trenutnog prijenosa poruka (eng. instant messaging), te mnoge druge slične

usluge. Korisnik, kao i na svakoj drugoj društvenoj mreži, stvaranjem korisničkog računa

odabire količinu osobnih podataka koje želi otkriti o sebi. Korisnički profili sadrže polja u

kojima korisnik iznosi svoje interese (npr. O meni, Koga bi volio upoznati). U korisnički

profil je moguće ugraditi razne multimedijalne dodatke poput video zapisa, glazbe ili pak

animacija. Korisnički profil na mreži MySpace moguće je potpuno izmijeniti, uz poznavanje

HTML (eng.HyperTextMarkupLanguage) koda. Na mreži MySpace glazbenim umjetnicima

je omogućeno postavljanje lista pjesama u MP3 (eng.MPEG Layer 3) formatu.

Neke od značajki koje MySpace mreža omogućuje korisnicima su sustav za razmjenu poruka,

pridruživanje grupama korisnika s istim interesima, MySpaceIM uslugu trenutnog prijenosa

poruka, MySpaceTV uslugu za dijeljenje video zapisa sa profila programima odreñene

namjene, itd. (http://www.myspace.com/Help/AboutUs?pm_cmp=ed_footer).

5.3. ANALIZA I USPOREDBA KORIŠTENJA DRUŠTVENIH MREZA U HRVATSKOJ

U razdoblju od lipnja 2010. do listopada 2010. godine provedeno je istraživanje o korištenju

društvenih mreža u svrhu oglašavanja. U istraživanju je sudjelovala većinom populacija koja

se bavi ili će se baviti oglašavanjem putem interneta. Anketirano je 300 ispitanika kroz 16

područja (pitanja), a obrañena će biti ona koja su relevantna za tematiku.

26

Tablica 3. : Društvene mreže u Hrvatskoj DRUŠTVENA MREŽA ZASTUPLJENOST u % Facebook 43 Youtube 28 Flickr 13 LinkedIn 9 Twitter 7 Izvor: www.socialbaker.com, 2011.

Najkorištenija društvena mreža u Hrvatskoj je Facebook (43%), što je činjenica koja prati

svjetski trend. Velika količina informacija dovela je do toga da korisnici po nekoliko puta

dnevno posjećuju društvene mreže, kako bi saznali nove dogañaje i pogledali što su objavili

njihovi prijatelji. Većina korisnika (52%) još uvijek društvenim mrežama pristupa od kuće, ali

zanimljiv je podatak da 20% korisnika pristupa putem mobilnih ureñaja. Mobilne aplikacije

svakako su olakšale komunikaciju putem društvenih mreža, jer se društvenim mrežama može

pristupiti iz gotovo svakog dijela Republike Hrvatske. Većina kampanja koje provode kako

operateri, tako i proizvoñači mobilnih ureñaja temelji se na tome da su ureñaji kompatibilni s

najpopularnijim društvenim mrežama.

Prema anketi koja je postavljena u prilogu rada u korist Facebooka ide i podatak da 82% žena

u Hrvatskoj i 78% muškaraca koriste društvenu mrežu Facebook, takoñer najveća

zastupljenost korisnika je na toj društvenoj mreži. Od ukupnog broja korisnika u Hrvatskoj

njih 96% ima otvoren profil ili stranicu na Facebooku, a najveći razlog otvaranja ovakve vrste

profila je kontakt s ljudima, zatim slijedi razlog koji je relevantan a to je poslovni kontakti. U

manjem omjeru ljudi otvaraju profile zbog informacija koje su iz njihovog područja interesa,

fotografija, upoznavanja novih ljudi. Najmanji postotak ljudi otvara profile točnije stranice

zbog izgradnje osobne marke što se mijenja u posljednje vrijeme jer tvrtke žele promovirati i

izgraditi svoj proizvod na ovaj način. Od ukupnog broja poslodavaca čak njih 54% izjavilo je

da ima korporativni profil/stranicu na društvenoj mreži, dok ih 95% taj korporativni profil ima

na Facebooku. 88% tvrtki ima osobu unutar tvrtke koja se brine za korporativnu stranicu i ne

unajmljuju se vanjske tvrtke ili ljudi koji bi održavali te iste stranice. Sposobni pojedinci

unutar tvrtke time znaju koja je želja i potreba tvrtke i koji se podatci trebaju prikazati na

društvenoj mreži koju održava. Bitno je svakodnevno održavat stranice i stalno postavljati

nove podatke. Tvrtke su vidjele da Facebook ima potencijala, zato i tako veliki broj korisnika

te društvene mreže u Hrvatskoj.

27

6. TEORIJSKE ZNAČAJKE DRUŠTVENE MREŽE FACEBOOK

U zadnjim godinama došlo je do razvoja društvenih mreža te su u svakom segmentu života

postale nezaobilazne, jer omogućuju kontakte s ljudima diljem svijeta i veliki broj ljudi ima

profil na društvenim mrežama, čak su postale iznimke osobe koje ne posjeduju profile na

društvenim mrežama. Ljudi se uključuju u društvene mreže iz mnogih razloga, kao što je

navedeno od kontakta s ljudima diljem svijeta, tako i radi poslovnih razloga, ili samo radi

zabave i druženja. Zbog visoke svakodnevne posječenosti društvenim mrežama, ponajviše

Facebooku začeta je ideja da bi se mogla ostvariti velika korist ako se provodi oglašavanje na

društvenim mrežama. Marketinška industrija je vidjela prednosti koje može iskoristiti

prilikom oglašavanja na taj način, te su se pretpostavljale velike uštede prilikom takvog

načina oglašavanja. Oglašavanje ovakve vrste ostavlja otvorene opcije za način oglašavanja,

to može biti prikaz u obliku slika, vidio prikaz ili neka druga inovativna rješenja. Facebook je

sebi osigurao popularnost jer je pojednostavio način oglašavanja te je na svojim stranicama

ostavio detaljne upute kako provesti takav način reklame i reakcije korisnika i potencijalnih

kupaca. Već pomalo razvijen način oglašavanja otvorio je radna mjesta kod ljudi koji su se

odlučili baviti takvim načinom oglašavanja jer pomažu tvrtkama koje su u nemogućnosti da

održavaju svoje profile, da to čini educirana osoba umjesto njih. Način otvaranja profila na

Facebooku i voñenje marketinške kampanje ili samo jednostavno oglašavanje na Facebooku

je pojašnjeno u ovom poglavlju. Bit će prikazane i tablice s podatcima koje podupiru

numerički ovu marketinšku strategiju (Alcorn, 2011).

6.1. OTVARANJE FACEBOOK PROFILA

Profil koji se otvara može biti individualan, svaku osobu koja želi imati takav profil ili za

tvrtku, organizaciju, dogañaj ili grupu. Registracija koja se napravi za osobno korištenje vrlo

je jednostavna, potreban je važeći e-mail račun i lozinka koju osoba sama odreñuje, dodaju se

neki osnovni podatci kao što su spol, datum i godina roñenja ostali podatci se upisuju prema

želji korisnika i dijeljenje podataka s ostalima je individualno i korisnik odreñuje sam što želi

prikazati prijateljima na profilu. Kada se pravi profil za tvrtku ili organizaciju treba paziti da

se otvara takav račun jer postoji mogućnost da administratori koji su zaduženi za održavanje

28

stranica i profila izbrišu profil ukoliko on ima nedozvoljene sadržaje (Alcorn, 2011).

Otvaranje profila počinje odlaskom na stranicu www.facebook.com te tamo postoje ponuñene

opcije za sto želim napravit profil. Opcije su lokalni posao ili mjesto, tvrtka organizacija ili

ustanova, trgovačka markaili proizvod, izvoñač, bend ili javna ličnost, zadruga ili zajednica ili

zabava. Odabire se opcija koju želi korisnik. Primjerice izborom opcije tvrtka otvara se

izbornik u kojem su ponuñene kategorije u koje spada tvrtka i ispod toga je mjesto za

upisivanje imena tvrtke i time je račun otvoren (www.facebook.com/pages/create.php).

6.1.1. PROFIL

Pravila nalažu da profil smiju imati osobe starije od 13 godina, te da podatci moraju biti

važeći i svaki profil s lažnim imenom mora biti obrisan od strane administratora. Broj

prijatelja ili kontakta na profilu je maksimalno 5000 (Gulin, 2010).

Nije dozvoljeno otvaranje više profila jer se ostavlja pravo da se isti takoñer obrišu. Svako

podatak se mora čuvati od strane vlasnika jer administratori ne odgovaraju za informacije koje

su dane drugima. Svaki sadržaj koji se smatra uvredljivim ili koji ometa druge osobe može

biti prijavljen od strane druge osobe te postoji opet mogućnost gašenja profila. Zabranjeni su

podatci s kojima se bilo tko može poistovjetiti, a smatra ih uvredljivima. Financijski podatci

su takoñer zabranjeni za objavljivanje ukoliko to administrator odredi. Ukratko postoji niz

zakona za zaštitu sigurnosti, jer je u početku rada bilo dosta propusta u tom segmentu

(www.facebook.com/legal/terms).

6.1.2. GRUPA

Spomenuta je stranica na Facebooku koje otvaraju tvrtke da bi se oglašavale, ali otvaranje

grupe je u većini slučajeva beskorisno jer je ograničavajuće u više pogleda. Grupe mogu biti

otvorene i zatvorene, ako je grupa otvorena svako se može pridružiti grupi bez odobrenja

administratora ili člana grupe. Zatvorene grupe su drukčije jer je ograničen pristup svakoj

osobi, a pridruživanje toj grupi mora odobriti administrator ili neki od postojećih članova

29

grupe. Dogañaje koji se odvijaju unutar te skupine ljudi se ne šire na druge članove

Facebooka, nego se sve odvija unutar zatvorenog kruga ljudi. Prijedlog ljudima da se učlane

u grupu oduzima puno vremena i zna biti zamorno jer postoji mogućnost da nema povratne

poruke. Grupe su zamišljene kao mjesto gdje će članovi komunicirati oko neke teme ili

dogañanja. Grupa koja dostigne 5000 članova gubi administratora i na taj način se gubi

mogućnost slanja poruka, pozivanje na dogañaje ili bilo kakvo ureñivanje na zidu grupe, a

time se gubi svaki smisao otvaranja grupe. Grupe su osnovane za diskusije i razmjenu

sadržaja meñu istomišljenicima okupljenima oko zajedničke teme ili inicijative. Ukoliko se

administrator odluči na brisanje gurpe mora brisat svakog člana pojedinačno i na kraju obrisat

sebe kao administratora (http://www.otvorena.hr/hr/facebook-profil--grupa-ili-

stranica/256/30).

6.1.3. STRANICA

Iako najpopularniji oblik promocije na Facebooku, mnogi ga, iz nepoznatog razloga,

izbjegavaju. Ovo je ujedno i jedini način da se na ovoj platformi objavi sadržaj uz potpunu

vidljivost neregistriranim korisnicima i pretraživačima. Uz to se još i čuva privatnost

administratora, ako ih ima više, te se ne postoje ograničenja u brojevima članova. Mogućnosti

su da se otvoriti neograničen broj Facebook stranica, kreiranje stranice za uslugu, tvrtku,

proizvod ili nešto drugo. Prednosti stranice su ti što može biti do najmanjeg detalja

personalizirana, svaka slika, video ili objava na zidu mreže biti ureñena do najmanjeg detalja

te se svaki podatak može objaviti u svakom trenutku dana. Postoji i opcija dodavanja

različitih aplikacija vezanih uz tvrtku koje mogu privući još dodatnih mogućih kupaca, te se

mogu dodati razni programi i funkcije i time doprinijeti na zainteresiranosti članova. Web

stranica tvrtke se može povezati s Facebook stranicom tako da se jedno preklapa s drugim

kroz klikove mišem se prikupljaju tzv. „lajkovi“ koji daju pozitivan odgovor korisnika te

druge osobe koje nisu bili na stranici time dobivaju informaciju da njihov prijatelj na

Facebooku gleda odreñenu stranicu. Google i Facebook su takoñer povezani jer se

upisivanjem u tražilicu dobiva odmah i podatak da tvrtka posjeduje stranicu, to nije slučaj

samo na Googlu nego i upisivanjem imena na drugim tražilicama dobiva se isti rezultat.

Stranica se smatra najisplativijom marketinškom investicijom, jer postoji mogućnost uvida u

statistike i posjećenost ljudi na profilu. Statistike se mogu izrañivati na dnevnoj bazi. Tvrtka

koja plaća ovakav način oglašavanja ima uvid u omjer uloženog i rezultate. Postoji nedostatak

ovakve vrste oglašavanja, a to je da ne može svaka osoba biti marketinški stručnjak i

30

svakodnevno održavati stranicu, tako da postoji niz educiranih osoba ili edukacija koje

olakšavaju izvoñenje ovakvog oglašavanja (Gulin, 2010).

Ukoliko osoba u tvrtci nije dovoljno educirana da bi osigurala održavanje marketing

promocije na profilu postoji niz ljudi, tvrtki ili edukacijskih centara koji će to napravit.

6.2. PRIMJENA FACEBOOKA

Tehnološki osviještene tvrtke vide Facebook kao odličan način komuniciranja s postojećim i

novim potrošačima, te za podizanje prepoznatljivosti tvrtke u krugovima, prema tehnološki

osviještenoj populaciji i prema poslovnim ljudima. Facebook ima preko 900 milijuna

korisnika na cijelom svijetu prema podatcima iz travnja, a u prethodnoj godini imao je 800

milijuna korisnika u rujnu. U poduzeću je zaposleno više od 2000 ljudi, a vrijednost mu se

procjenjuje na oko 100 milijardi američkih dolara i stalno raste. O vrijednosti Facebooka

najbolje govori podatak da je Microsoft 2007. kupio 1.6% udjela u dionicama za 240 milijuna

dolara. Facebook je najpopularnija društvena mreža na Internetu, te se nametnuo i kao medij

za oglašavanje raznih organizacija i pokreta. Razne tvrtke, političke stranke i drugi shvatili su

važnost i snagu Facebooka kao alata u borbi za kupcima ili glasačima. Prema zadnjim

podatcima u Hrvatskoj je 1.116.920 milijuna korisnika, dok 2 milijuna grañana Hrvatske

posjeduje Internet, sto znači da polovina stanovništva Hrvatske koja posjeduje Internet

posjeduje i Facebook. Dobna struktura korisnika Facebooka malo se teže može precizno

odrediti jer postoji neistinitost pri otvaranju profila jer ljudi ne stavljaju svoju pravu godinu

roñenja jer je prag pristupanja i otvaranja profila minimalna dob od 13 godina. Podatci koji su

se prikupljali u Americi na kojima su se provodile studije broj korisnika Facebooka u

pojedinim dobnim skupina s ukupnim brojem ljudi u tim dobnim skupinama, došlo se do

rezultata. Prema toj studiji više od 100% ljudi u dobnoj skupini od 15 do 25 godina koristi

Facebook. Razmatrajući odvojeno žene i muškarce te dobne skupine, zanimljivo je da 100%

žena u toj dobnoj skupini koristi Facebook. Za takve rezultate svakako postoji jednostavno i

racionalno objašnjenje. Ljudi skrivaju svoje godine, pogotovo djeca mlaña od 13 godina. Isto

tako, jedan od razloga može biti i smanjivanje godina ili kreiranje više korisničkih računa iste

osobe. Činjenica je da, čim neki proizvod ili usluga dospiju na tržište, to postaje javna stvar

podložna kritici, bez obzira na to je li tvrtka prisutna na Internetu. Internetski marketing

31

razvija se u smjeru sve izraženije personalizacije, a posljedica toga bolji su i inovativan načini

prikupljanja informacija o potrošačima. Nekada je za uočavanje i ispravljanje grešaka trebalo

i do godinu dana (Stanojević, 2011).

7. UPORABA FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU

Ponajprije treba razlikovati Facebook profil i stranicu, jer profil se posjeduje individualno i

svaka osoba koja je voljna, dok je stranica za tvrtke ili organizacije. Tvrtka može imati profil,

ali je prema zakonu to ne bi smjelo biti tako (http://www.facebook.com/page_guidelines.php).

Ova društvena mreža ima različite aplikacije i dijelove i najprije će bit pojašnjeni neki bitni

segmenti da bi se lakše razumjele neke od ključnih komponenti. Ljudi u većini slučajeva ni ne

znaju s čime se susreću, a tvrtke rade kardinalne greške koje ih dovode do gubitaka vremena

koje se moglo drukčije iskoristiti. U nastavku su pojašnjene bitne razlike izmeñu segmenata

koji su na ovoj društvenoj mreži (Li i Bernof, 2010).

7.1. ODABIR CILJANOG TRŽIŠTA

Postoje koraci pri izradi oglasa na stranici, a ti koraci su pojednostavljeni kako bi se olakšala

izrada istih. Najprije je potrebno otvoriti Facebook stranicu i upisati potrebne podatke koji se

traže u odreñenom djelu izrade. Odrediti primjerice da se otvara stranica za tvrtku te upisati

podatke koji se traže. Pri tom se može unijeti novi oglas na stranici, pojedina objava, slika,

dogañaj i podatci koji će privući ljude da odlaze na stranicu tvrtke. Slijedi drugi dio prijave, a

taj je povezivanje s ljudima koji imaju otvorene profile pri tom treba uzet u obzir ciljno

tržište. Facebook je kao baza podataka u kojoj su unijeti osnovni podatci svake osobe, od

imena i prezimena pa do grada u kojem živi pa sve do hobija i preferencija. Osoba koja

oglašava tvrtku pri tome mora paziti koje je ciljano tržište, a prema podatcima može vidjeti

lokaciju osobe, jezik, obrazovanje i trenutačni posao. Dob, spol, datum roñenja i bračni status

su neki osnovni podatci koje upisuje svaki korisnik. Odabir tržišta može ići toliko daleko da

se može vidjeti što osoba ima na svom profilu kao dio koji preferira, sportove kojima se bavi.

Može se pregledati i lista prijatelja na profilu osobe kako bi nadalje tražili potencijalne kupce.

Tako dolazi do viralnog širenja sadržaja stranice. Pojam viralnog marketinga se prvenstveno

32

veže za Internet i znači širenje informacija putem društvenih mreža (Facebook Marketing i

Facebook oglasi, 2011).

Nakon izbora ciljanog tržišta treba se povezati s korisnicima i širiti svoj oglas na što veći broj

korisnika, a to se može odraditi na više načina. Najprije postoji jedinstveno iskustvo

posjetitelja, a to znači da se treba osobi koja prvi put vidi stranicu, daje razlog da se poveže s

tom stranicom te time otvara stranicu i čita sve što je tvrtka odlučila staviti na stranicu i

možda to dijeli sa svojim prijateljima na profilu kako bi informacija stigla i do drugih

korisnika. Način kojim se stavlja zanimljiv sadržaj na stranicu i time se privlače ljudi koji

pregledavaju stranicu naziva se organski. Organskim putem tvrtke oglašavaju svoje proizvode

i usluge, a da im je to u ovom slučaju besplatno. Plaćeno oglašavanje je takvo oglašavanje

koje se plaća, a s tim djelom da je tu opcija pronalaska ciljanog korisnika.

7.2. VRSTE OGLASA Postoji niz načina i strategija za odabir oglasa, uz marketinške sposobnosti osobe koja ih

izrañuje, treba poznavati i niz mogućnosti koje su ponuñene. Oglasi ovakve vrste su danas

postali vrlo važni online marketinški alati. Broj korisnika se povećava konstantno i prema

zadnjim podatcima broj korisnika je dosegao 800 milijuna, a samo prihodi od oglasa u 2010.

godini bili su 1,86 mlrd. dolara. Kod Facebook oglasa postoji mogućnost višestrukog profita

ako korisnik koji je došao na vašu stranicu preko oglasa postao i fan stranice. Fan stranice

znači da je osoba kliknula da ikonu „sviña mi se“ i time je član stranice i dobiva sve

informacije koje tvrtka stavi na stranicu Početna stranica za kreiranje računa oglašavanja je

http://www.facebook.com/advertising/. Za početak se klikne na „Napravi oglas“. Nakon

odluke na kreiranje prvog oglasa otvoriti će se više parametara koje odreñuju u kojem će se

smjeru kretati oglas i kako će se tvrtka povezati s korisnikom Destinacija (eng. Destination)

kojom se odabire gdje se korisnik želi dalje voditi nakon klika na oglas. Mogućnosti odabira

su Facebook stranica, Facebook aplikacija ili vanjski link koji prema web stranici tvrtke. Tip

oglašavanja (eng. Type) daje odabir korisniku izmeñu sponzorirane priče ili klasičnih

Facebook oglasa. Sponzorirana priča je specifična po tome što se prikazuje korisnicima čiji

Facebook prijatelji su imali odreñenu interakciju sa stranicom. U sklopu klasičnog Facebook

oglasa se oglašava objava koja je već izazvala nekakve reakcije na zidu Facebook stranice

tvrtke, a to se vidi u oglasu prema reakciji na objavu ili se može napraviti novi oglas koji će

voditi na fan stranicu. Facebook Adverts for Pages predstavlja oglas u kojem se mogu

33

promijeniti gotovo sve elementi. Odabire se destinacija na koju želim odvesti korisnika, zatim

se upisuje tekst oglasa koji mora biti ciljan, sažet, jasan i kratak. Stavljanje slike koja

obilježava tvrtku ili želi privući korisnike, ali mora biti maksimalnih dimenzija 110×80

piksela. Nakon toga je potrebno odrediti ciljane korisnike i odlučiti kojim korisnicima

prikazati oglas. Campaigns Pricingand Scheduling nudi mogućnost kreiranja nove ili odabir

postojeće kampanje (ova opcija radi nakon što se kreira prvi oglas, odnosno ako se odluče

kreirati dodatni oglase u postojećoj kampanji). Budžet se može definirati na dnevnoj bazi ili

za cijelu kampanju. „Run my campaign continuously starting today“ omogućava tempiranje

kampanje. Ona može krenuti odmah i nastaviti se kontinuirano svaki dan ili se može odrediti

datum početka i kraja kampanje (Bogdan, 2012).

7.3. PLAĆANJE OGLASA

Cijene omogućavaju odabir plaćanja po prikazu (CPM) ili plaćanje po kliku (CPC). Pay for

Impressions (CPM) podrazumijeva plaćanje po tisuću prikazivanja oglasa dok Pay for Clicks

(CPC) podrazumijeva plaćanje po kliku korisnika na oglas. Opciju „Maxbid“ gdje korisnik

mora staviti cijenu koju je spreman platiti po kliku ili za 1000 prikazivanja. Facebook

predlože neku cijenu, ali korisnik može postaviti svoju. Prema navedenom postoji izbor

izmeñu „suggested bid“ ili preporučene cijene i „Set a different bid“ gdje korisnik odredi

cijenu. Odabirom male cijene, a sam oglas i nije toliko viralan teško će se početi prikazivati ili

će imati veoma mali doseg, ali ako je oglas viralan i ostvaruje dosta klikova njegova cijena

može biti i 0.01€ po kliku. Nakon cjelokupnog procesa odabira i odluka osoba koja ostavlja

treba plasirati narudžbu ili odabir. Potrebno je odabrati i način plaćanja (Add a Funding

Source). Facebook oglase naplaćuje nakon dostizanja odreñene potrošnje. Bitno da je novac

na računu onog trenutka kada oglasi stignu na naplatu. Ukoliko nema novaca na računu,

kampanja će biti obustavljena dok se ne naplati. Odabirom plaćanja, otvara se opcija

„Business Address Confirmation“. Nakon što se ispune podatci (kao fizička ili pravna osoba),

spremaju se promjene. Sljedeći korak je nadzorna ploča unutar koje su sve informacije o

oglasima: grafikone, sve kampanje i izvještaji koji se mogu pregledavati. Može se dodati

korisnika „general user“ koji će imati sve ovlasti kod prilagoñavanja oglasa. Meñutim,

„general user“ ne može mijenjati postavke već samo administrator. Osim toga postoji opcija

za kreiranje korisnika sa pravima „reportsonly“, znači taj korisnik može vidjeti samo izvješća

34

kampanja, ali ne može upravljati sa njima

(http://www.facebook.com/help/?page=162192450523183).

7.4. VRIJEDNOST OGLASA

Pojam „EdgeRank“ je važan u oglašavanju jer odreñuje razinu utjecaja svakog objavljenog

objekta. Korisnik može objaviti novi status, staviti link, dodati novu sliku ili video, a te se

objave rangiraju pomoću „EdgeRank“. Definicija ovog pojma je da je to algoritam koji

rangira važnost svakog objekta koji je objavljen na stranici. Navedeni objekti se nazivaju

rank. Važnosti nekog objekta se pregledava tri pokazatelja. Najprije se gleda povijesna

povezanost kreatora objave i korisnika, time se gleda kad je objava stavljena i kada ju je

korisnik komentirao ili odlučio da mu se sviña ta objava. Svaka objava ostaje neograničeno

dugo vremena na zidu stranice te ju je moguće pregledati i komentirati neograničeni broj puta.

Drugi pokazatelj važnosti neke objave je težina (eng. weight) objave kojom se pregledava

koliko objava ima „lajkova“ ili jednostavno klikova korisnika na opciju pristranosti toj objavi.

Pristranost, slaganje ili jednostavno preferencija objave se pokazuje klikom na opciju „sviña

mi se“. Postoji opcija dijeljenje objave sa drugim ljudima i korisnicima koji nisu na

stranicama, te i to ulazi u težinu važnosti objave. Bitna sastavnica svega je i kada je objava

stavljena na stranicu, koliko je vremena prošlo od prethodne objave i trenutačne objave, jer

korisnik ne smije biti zatrpan objavama, ali se istog ne smije ignorirati jer tada posjećenost

stranice opada. Algoritam „EdgeRank“ ima svoje dijelove, a formula algoritma izgleda

ovako:

RankEdge=∑UeWe De

On izračunava organski doseg, točnije zanimljivost odreñene objave i reakcija korisnika i

pregleda stranice na tu objavu. Sadrži po formuli tri elementa, i to koji označava

„affinityscor“ ili jednostavno povijesnu povezanost objave i korisnika. Drugi dio je težina

objave ili „weight“,a to predstavlja reakciju korisnika D je time „dealay“ i prema njemu se

vidi kada je objava plasirana. Objašnjenje je da je to algoritam koji izračunava ukupnu

važnost objekta na Facebook.

Ovo je važan dio jer se lako može dobiti informacija o željama kupaca, kako se može

odgovoriti na komentare i pitanja. Time se osigurava povezanost s kupcima. Ovaj način

oglašavanja je takav da se očekuje reakcija kupca, tradicionalni marketing funkcionira tako da

35

se utječe na kupca ometanjem njegove pažnje različitim porukama. Internet marketing

funkcionira tako da osoba koju zanimaju odreñene informacije u odreñenom trenutku dolazi

do njih i dostupne su joj u svakom trenutku u kojem ima pristup Internetu. Tko želi može se

povezati s ljudima i stranicama kada želi i ostvariti dobivanje podataka u onim količinama u

kojima želi (www.yabadooit.com).

7.5. UČINCI FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU

Facebook danas ipak jest dio naše svakodnevice, kao i neki drugi društveni mediji. Pripada

žanru društvenih mreža i na tom području je izazvao odreñene pomake u njihovom

oblikovanju. Drušvene mreže nisu novi fenomen umreženog medija, ali su u posljednjih

nekoliko godina doživjele transformaciju. Sigurno je to da je danas Facebook prisutnost u

poslovnom smislu, prodaju proizvoda ili usluga, gotovo jednako važan alat kao i Web

stranica. Tvrtka koja nije na Facebooku, znači da ne traži novo tržište, ne širi proizvod.

Gledamo samo zadnje podatke o rastu broja aktivnih korisnika unazad 4 godine, i uzmemo

samo prosječan rast od samo 2% mjesečno, tada lako možemo zaključiti kako će sljedeće

godine biti oko 1.25 milijardi Facebook korisnika, ili oko 25% godišnje više.

Tablica 4.: Broj ukupnih korisnika Facebooka

DATUM KORISNICI

(U MILIJUNIMA)

MJESEČNI RAST

(u %) 26. kolovoz 2008. 100 178,38

8. travanj 2009. 200 13,33

15. rujan 2009. 300 9,38

5. veljače 2010. 400 6,99

21 srpanj 2010. 500 4,52

5. siječanj 2011. 600 3,57

30. svibanj 2011. 700 3,45

22. rujan 2011. 800 2073

24. travanj 2012. 900 1,74

36

4.listopad 2012 1.000 2,04

Izvor: http://www.checkfacebook.com/

Uz ovakav rast, čak i manji, u 2014. godini broj Facebook korisnika lako bi mogao biti

izmeñu 1.5 milijardi, čak i do 2 milijarde ljudi. Svaki četvrti, ili čak svaki treći čovjek na

svijetu ima Facebook u bliskoj budućnosti.

72% korisnika Facebooka mlañe je od 34 godine. Mnogi od njih još su premladi za

poslovanje, ili nisu toliko profitabilno tržište, i rijetko tko od njih je na vrhuncu svoje karijere.

No svakom godinom u budućnosti, ova dobna grupa ima sve više novca, postaje starija,

ozbiljnija. Pred Facebookom je profitabilna budućnost.

Grafikon 1..: Broj korisnika Facebooka prema godinama

Izvor: www.socialbakers.com

Na Facebook se postavi preko 250 milijuna slika i lajka se oko 2.7 milijardi sadržaja svakoga

dana. 600 milijuna korisnika pristupa preko mobitela. 2011. godine, prihod Facebooka je

gotovo duplo veći nego u 2010 (sa 600 milijuna $, na preko 1 milijarde $ godišnje). Od svih

aktivnih milijardu korisnika, čak 75% ih se logira svakoga dana. Najviše korisnika odlazi na

Facebook od 15:00 do 20:00 sati.

Prema procjeni o Internet oglašavanju je 132 milijuna kuna vrijedna marketinška grana u

hrvatskoj koja pokriva 7% ukupnog budžeta za oglašavanje. Prema anketi iz priloga ovog

37

rada 85% tvrtki otvara stranice na Facebooku kako bi jačali proizvod/brand tvrtke, zatim 79%

tvrtki otvara profile da bi jačali odnos s klijentima i korisnicima proizvoda ili usluga koje

pružaju tvrtke. Što je velik broj tvrtki koje žele ostvariti pozitivan učinak poslovanja na taj

način. 59% ispitanika odgovorilo je da je namjena otvaranja stranice bila briga za klijente i

korisnike, isti postotak poslodavaca odgovorilo je da je to radi povoljnije promidžbe tvrtke.

Za odgovor povećanje posjetitelja na stranicama odgovorilo je 56% ispitanika. Poslodavci

imaju različite razloge otvaranja profila na Facebooku, ali svejedno postoji poveznica meñu

svim odgovorima, a to je komunikacija s klijentima putem društvenim mreža i korištenje

ovakvog oblika oglašavanja kao pomoći u poslovanju tvrtke.

Unatoč pričama o iskorištavanju društvenih mreža kao kanala komunikacije vrlo malo

poslovnih subjekata te priče ozbiljno shvaća. Društvene mreže nude mnogo, npr. bolju

povezanost i otvorenost prema klijentima, reklamiranje ciljanim skupinama, pronalaženje

potencijalnih partnera, razvijanje novih ideja, bolje rangiranje na tražilicama… Ono što treba

uzeti u obzir je da otvaranje Facebook profila samo po sebi nije dovoljno ukoliko se ne

komunicira s korisnicima. Poslovanja su različita što znači da su ciljane skupine različite te je

potrebno odabrati pravu društvenu mrežu/mreže kako bi se doprlo do potencijalnih kupaca.

Poduzetniku je ostvariti prihode na Internetu jednostavnije nego bez istog. Razlozi tomu su

znatno manji troškovi oglašavanja, jer je Internet okruženje drugačiji naspram stvarnog

života, i reklame podrazumijevaju drugačije oblike, a time i troškove. Drastično se mijenjaju

pogledi na značenje i veličinu pojedinca (http://akcija.com.hr/drustveni-mediji/odabir-

drustvene-mreze/).

38

8. UPORABA FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU NA PRIMJERU TVRTKE KRAŠ

PREHRAMBENA INDUSTRIJA D. D.

Kraš, prehrambena industrija d.d. je najveća hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom

konditorskih proizvoda te ujedno jedna od najvećih u jugoistočnoj Europi. Od početaka

proizvodnje 1911. godine, do danas, Kraš sustavno razvija proizvodnju sve tri grupe

konditorskih proizvoda: kakao proizvoda, keksa i vafla i bombonskih proizvoda.

Dugogodišnja usmjerenost prema proizvodnji originalnih, visokokvalitetnih proizvoda i

ispunjavanju želja i potreba potrošača osigurala su Krašu vodeću poziciju konditorskog

proizvoñača u regiji. O Krašu najbolje govore njegovi brandovi poput Bajadere, Griotte

deserta, Dorina čokolade, Životinjskog carstva, Domaćice, Napolitanki, Kiki i Bronhi

bombona, te ostali proizvodi dobro poznati brojnim potrošačima. Cjelokupna proizvodnja

organizirana je u skladu sa svjetskim konditorskim standardima, pri čemu se ispunjavaju

najstroži zahtjevi za postizanje visoke kvalitete. Kraš danas posluje kao suvremena, tržišno

orijentirana kompanija. Godišnja proizvodnja Društva premašuje količinu od 33.000 tona

konditorskih proizvoda, od kojih se skoro polovina uspješno izvozi na sva svjetska tržišta.

Razvojni planovi usmjereni su prema snažnoj izvoznoj orijentaciji, uz naglasak na jačanju

vodeće pozicije na tržištima regije, na kojima Kraš već posluje putem vlastitih komercijalnih

podružnica. Kraš je vlasnik i dviju tvornica, MIRE najveće tvornice keksa i vafla u Prijedoru

i KAROLINE, tvornice za proizvodnju keksa, vafla i slanica, u Osijeku. Visoka očekivanja

pri ostvarenju postavljenog cilja temelje se na bogatom iskustvu i visoko motiviranim

ljudskim potencijalima, kreativno usmjerenim na razvoj kompanije. Poslovanje razvijamo uz

primjenu etičkih načela i odgovornog odnosa prema sredinama u kojima posluju.

U Kraševom medija miksu još uvijek dominira televizija, ali sve se više koristi i oglašavanje

na Internetu koje do prije dvije-tri godine nije bilo u fokusu promidžbenih aktivnosti.

Televizijsko oglašavanje odnosi 82,4 posto budžeta iz 2009. godine jer se mnogo ulaze u

propagandne poruke u primarnim terminima. Zatim po postotku slijedi print, oglašavanje u

novinama ili tiskovno oglašavanje. Internet oglašavanje je na trećem mjestu po postotku

udjela u buñetu iz 2009. godine. Prikazano je na grafikonu usporedba i uspon Internet

oglašavanja, dok primarno televizija drzi vodeće mjesto iz razloga pristupačnosti različitim

dobnim skupinama, jer se pomoću oglašavanja Internetom može doprijeti samo do korisnika

Interneta što je većinom mlaña populacija.

39

Grafikon 1.: Raspodjela medijskog buñeta, Kraš, HR 2009.

Izvor: www.kras.hr

Dolazi do porasta oglašavanja na Internetu jer se ulaze u Web stranice na kojima se osigurava

i Internet prodaja proizvoda Kraša, te se pokušava kroz različite načine aplikacijama i

igricama postići veći broj korisnika. Redovito se vode Internet kapanje kroz Web bannere, a

najvažnije i kroz aplikacije na Facebooku.

8.1. KRAŠ D.D. APLIKACIJA

Veliki korak u kreativnom oglašavanju na Facebooku učinio je Kraš. Shvatili su da je rastući

medij efikasan alat za komunikaciju jer je u cijeloj regiji oko dva i pol milijuna korisnika.

Stoga posjeduje golem potencijal za jačanje poznatosti brendova i poticanje kupnje proizvoda.

Kreirali su interaktivnu društvenu igru u kojoj igrači skupljaju virtualne sličice “Životinjskog

carstva” i razmjenjuju ih s prijateljima i drugim igračima. Do svibnja ove godine stvorena je

baza oko 300.000 korisnika, a bilo je više od 11 milijuna posjeta aplikaciji. Životinjsko

carstvo je interaktivna društvena igra u kojoj igrači skupljaju virtualne sličice životinjskog

carstva i razmjenjuju ih s prijateljima i ostalim igračima. Razmjena sličica odvija se

jednostavno: listanjem igrača aplikacija prikazuje moguće razmjene ‟duplića‟‟. Odabirom

sličica šalje se ponuda drugom igraču po čijem prihvaćanju sličice koje su nedostajale odlaze

40

u album. 10 najbržih skupljača sličica dobilo je poklon paket Kraševih proizvoda. Praksa

nagrañivanja nastavljena je i dalje: svaki mjesec poklon paketima nagrañivalo se 5 korisnika

koji su u najkraćem vremenu od instaliranja aplikacije popunili.

Prednosti ovakve aplikacije na Facebooku je ta da je takav način jeftin, brz, pouzdan i mjerljiv

točnije takav način oglašavanja. Cijena oglašavanja pala je na ispod 4,5 kn/1000 prikazivanja

i 7 lp/sekna 1000 korisnika. Kraševi proizvodi postali su platforma za društvenu interakciju

stvorena je baza od preko 350.000 korisnika kojima se putem inovativnih alata mogu

upućivati Kraševe marketinške poruke.

Slika 1.: Prikaz aplikacije „Životinjsko carstvo“

Izvor: www.facebook.com

Na slici je prikazan izgled aplikacije na Facebooku i kako izgleda profil ljudi koji sudjeluju u

toj nagradnoj igri, time se osigurala i prednost jer se nije ograničavalo na odreñenu regiju ili

grad nego je svaka osoba s profilom na Facebooku mogla sudjelovati.

Drugi primjer Kraša i oglašavanja na Facebooku je malo detaljniji i većinski prikazuje

statistike prikazivanja i pristupanja stranici, a takoñer se radilo o kampanji Kraša pod nazivom

Dva tjedna prije Valentinova lansiran je novi Čokodars posebnom varijantom za Valentinovo

slanje slatkih ljubavnih poklona koje je moguće otvoriti tek 14.2.2010. U nastavku je

41

statistički prikaz posjeta gdje se u prvom prikazu vide posjete zatim slijedi jedinstveni broj

posjeta, zatim koliko je puta učitana ili otvorena stranica za tu aplikaciju i na kraju vrijeme

provedeno u korištenju aplikacije. Prikaza je bilo preko sto tisuća dok je stranica za aplikaciju

otvorena 365 530 puta, a prosječno vrijeme provedeno u korištenju aplikacije je oko 2 i pol

sata. Ukupno je poslano 212 492 poklona, a otvoreno ih je oko 60%. Prema statistikama

znatno veći broj poklona su poslale žene kada se gleda prema usporedbi spolova, dok su to

većinom osobe u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim godinama.

Grafikon 2.: Posjećenost i broj prikaza aplikacije

I

zvor: Marketing u Krašu i korištenje društvenih mreža, 2010. godina

Ovi podatci su relevantni zbog izračuna troškova i prikaza reakcije potrošača na ovakvu vrstu

oglašavanja. Vidi se odnos uloženog i potrošenog i reakcije kupaca. Postoje problem kod

plaćanja jer ako se plaća po kliku ili prema dnevnom prikazivanju i ukoliko se pronañe

administratora ili tvrtku koja će održavat ovakvu stranicu mora se i to dodatno platiti. Ipak

ako u tvrtci postoje stručnjaci koji bi mogli voditi ovakav način oglašavanja ti se troškovi

mogu izbjeći. Facebook je alat kojim se može doprijeti do korisnika i kupaca u kratkom roku,

ali je relativno noviji način oglašavanja i očekuje se reakcija samih potrošača tako da se na

njih mora utjecati privlačenjem na različite načine. Svaki način oglašavanja ili medija kroz

42

koje se šalje poruka imat će za rezultat reakciju korisnika, moguće pozitivna ili negativna.

43

8.2. KRAŠ D.D. STRANICA

U nastavku je prikazana Facebook stranica „100 godina Kraša“ koja je otvorena u 2011.

godini kako bi pozvala ljude koje koriste Facebook na reakciju stoljetnog postojanja Kraša.

Stranica je napravljena na Facebooku uz poštivanje odreñenih koraka pri kreiranju stranice.

Pri otvaranju stranice najprije se pristupi Internet stranici:

www.facebook.com/pages/create.php

gdje se otvara izbornik koji je prikazan na slici 2. gdje se vidi izbor koji je moguć kako bi se

povezalo s kupcima.

Slika 2. : Izbornik za izradu Facebook stranice

Pri otvaranju stranice Kraša odabrala se opcija tvrtka, organizacija ili ustanova, nakon čega se

otvara izbornik s kategorijama u koju vrstu tvrtke, organizacije ili ustanove spada Kraš. Izabire

44

se kategorija, koja odreñuje gdje će stranica biti vidljiva u Facebook direktoriju. Treba pri tom

paziti da se pažljivo odabere kategorija koja u potpunosti odgovara sadržaju koji se planirate

postaviti na stranici. Jednom kada se odluči za kategoriju više je nije moguće promijeniti.

Izabrana kategorija je hrana i piće te se u prostor upisuje naziv stranice koja je „100 godina

Kraša“. Ime za Stranicu nepromjenjiva je stavka i biti će dio URL linka Facebook stranice te

prikaz na Facebooku URL-a Kraša izgleda ovako:

http://www.facebook.com/100.godina.Krasa Zato se i mora pripaziti kako će se dati naziv jer se on automatski pretvara u URL tj. Web

adresa odreñenog resursa na Internetu. Ime je bitno jer i naknadno kad se traži stranica ako je

nepravilno upisana neće biti pronañena meñu Facebook stranicama ili u tražilici Googla. Pri

tom se mora obavezno odabrati opcija slaganja s uvjetima Facebook stranica. Nakon toga se

unose svi potrebni podatci kojima se bira ciljana publika i daju se informacije koje su

potrebne na stranici Facebooka kako bi korisnicima bilo jasno čemu je posvećena stranica.

Bira se dob, spol, obrazovanje korisnika koji su ciljna skupina na koju se želi djelovati.

Slika 3. : Prikaz Facebook stranice „100 godina Kraša“

45

Facebook stranica „100 godina Kraša“ se zatim personalizira tako da se dodaju avatar i

profilna slika koja mora biti u skladu s osobnosti tvrtke jer odabirom pogrešne slike i avatara

može doći do krive interpretacije i mogućnosti pomišljanja da je stvoreni profil lažan. Na

prikazu slike vidimo da je odabran avatar na kojem su proizvodi iz asortimana i profilna

fotografija na kojem je logo Kraša koji je napravljen za obljetnicu. Takoñer tu je prikaz URL-

a, dodane fotografije koje je moguće pregledavat, broj osoba kojima se sviña ova stranica, a

brojka je 23.948, dok 473 ljudi posjećuje i komentira stranicu. Odabrana lokacija je Zagreb

gdje je smještena uprava i tvornica proizvoda. Unaprijed upisane informacije nalaze se u

rubrici „O meni“ u kojoj je navedeno da je cilj stvarati nove brandove visoke kvalitete koji

okusom povezuju generacije potrošača, i da je najveće bogatstvo tvrtke ljudi koji su zaposleni

kako bi se stvarala stoljetna tradicija. u tom polju još stoje osnovni podatci o tvrtci i link koji

povezuje s Web stranicom Kraša:

http://www.kras.hr/

Facebook stranicu se lako može povezati sa Web stranicom, te se mogu ubaciti razne

aplikacije na Web stranicu, od lajkanja članaka, dodavanja komentara na svaki od članaka ili

proizvoda i još raznih drugih mogućnosti.

Prikazano je da se može koristit kviz koji spada u aplikacije na Facebook stranici, npr.

nagradnu igru, pozivanje na akciju, kao i mnoštvo drugih aplikacija. Aplikacije dodatno

proširuju Facebook stranicu sa raznim programima i funkcijama.

Postoji i statistika unutar Facebooka a zove se "Insights", gdje se vidite kompletnu statistiku

posjećenosti.

Slika 4. : Prikaz stanja posječenosti stranice „100 godina Kraša“

46

Statistika posjećenosti govori da se 23.948 ljudi sviña ova stranica, i prema grafu može se

vidjet rast u razdoblju od godine dana, te se može vidjet dnevni tjedni i mjesečni rast izražen u

postotcima. Vidi se da je najveći rast ostvaren u razdoblju od ožujka do rujna ove godine.

Grafikon 3. : Razvoj stranice „100 godina Kraša“ u razdoblju do travnja 2013. godine

Izvor: http://nl.socialnumbers.com/prediction/100_godina_Kraa-158399220894011/

47

Prema podatcima iz grafa se vidi da će prema procjenama stranica ostvariti rastu razdoblju od

pola godine u broju ljudi te da će prijeći brojku od 23.200 ljudi.

Kako bi ispunili misiju pozitivnog utjecaja na fanove, potrebno je kreirati zabavan, koristan i

zanimljiv sadržaj. Što ova stranica uspijeva jer se redovito dodaju sadržaji koji mogu biti

komentirani ili se dodaju fotografije vezane za sadržaj koje se takoñer mogu komentirati. time

se ljudi pozivaju na interakciju i zarañuje se od broja komentara te se odreñuje već prije

spomenuta popularnost stranice ili „EdgeRank“. Facebook daje izvrsne mogućnosti da se

kombinacijom kvalitetnog sadržaja i načina oglašavanja, zainteresira i prijatelje fanova za

povezivanje sa stranicom.

Ovo je primjer interaktivnog marketinga gdje se tvrtka Krašo dlučio na nove marketinške

alate u službi povećanja prodaje i reakcije ljudi.

U poglavlju je objašnjeno lansiranje novog koncepta „Životinjskog carstvo“. Krenulo su od

redizajna omota, kviza znanja, web site-a, slikovnica, pa sve do potpuno novog marketinškog

alata Facebooka. Odlučili su istražiti nove i inovativne načine promoviranja proizvoda. I tako

su u Krašu kreirali interaktivnu društvenu igricu u kojoj igrači skupljaju virtualne sličice

Životinjskog carstva i razmjenjuju ih s prijateljima i ostalim igračima. Sve po uzoru na

klasičan papirnati album za koji su do tada skupljali sličice. Naravno, igrači su imali dodatnu

motivaciju, a ona je bila u obliku nagrada (najbrži skupljači su dobili poklon paket Kraševih

proizvoda). Facebook u ovom slučaju pruža veću izloženost samog branda i puno veći

emotivni učinak i interakciju s prijateljima, za razliku od monotonog klasičnog oglašavanja na

Internetu. Najbolja reklama je ona koja se prenosi s jednog zadovoljnog potrošača na drugog.

Aplikacija jeu prvih 50 dana već imala 80.000 korisnika i 7.000.000 prikazivanja.Kraš je

aktivirao je korisnike da posjete njihovu stranicu, korisnici su samoinicijativno sudjelovali u

aplikaciji, a samim time prodaja čokoladica Životinjskog carstva višestruko je porasla. Prema

podatcima portala Nacional.hr aplikacija Životinjskog carstva na Facebooku samostalno

povećala prodaju te čokoladice za 35% u samo mjesec dana. Stranice koje su otvorene na

Facebooku utjecale su pozitivno na prodaju i reakciju. a objašnjena je samo jedna od stranica

koja je otvorena na ovoj društvenoj mreži. Ljudi pozitivno reagiraju na ovakvu vrstu

oglašavanja i odreñeno vrijeme će isplativost ovakve vrste oglašavanja biti velika zato treba

iskoristiti trenutak i utjecati na ovaj način na korisnike.

48

9. PRILOG: ANKETNI UPITNIK O UPORABI FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU

S povećanjem popularnosti društvenih mreža, sve su češća nagañanja o tome u kojoj ih mjeri

poslodavci koriste kako bi saznali informacije o svojim sadašnjim ili budućim zaposlenicima.1

Portal MojPosao i magazin Netokracija proveli su istraživanje kako bi utvrdili u kojoj se mjeri

koristi Facebook kao strategija u oglašavanju te u kojoj su mjeri nagañanja o neetičnom

korištenju društvenih mreža prilikom zapošljavanja i upravljanju zaposlenicima točna. Samo

istraživanje je provedeno putem Interneta na stranicama portala MojPosao i uz pomoć

magazina Netokracija. Uzorak u ovom anketnom upitniku bile su osobe starije od 18 godina

Pitanja iz upitnika su postavlja 1900 posloprimaca i 70 poslodavaca u razdoblju od mjesec

dana, provedeno je u travnju 2011. godine. Anketna pitanja su postavljena u jednom krugu i

nije bilo ponovljene ankete. Pitanja su postavljana preko Interneta, a strukturirana su tako ta

su to bila zatvorena pitanja kod kojih postoji izbor odgovora i ispitanik ne može dopisati svoj

odgovor. Kod pitanja kod kojih ispitanik nije imao odgovora ostavljena je opcija „Ne znam“.

Pitanja su složena i na odreñena pitanja su postavljana podpitanja s obzirom kakve su

odgovore dali ispitanici. Pitanja su jasna i nedvosmislena i postoji mogućnost više odgovora

kod nekih pitanja. U prvobitnom anketnom upitniku postavljeno je 66 pitanja što je ipak

prevelika anketa, te je za analizu u nastavku iskorišteno 27 relevantnih pitanja kako bi se

dobili zaključci o korištenju društvene mreže Facebook u svrhe oglašavanja na istoj. Najprije

se spominju i druge društvene mreže i općenito pitanje da li osoba uopće posjeduje profil na

bilo kojoj društvenoj mreži te da li se tvrtke oglašavaju na društvenoj mreži. Odgovori i

pojašnjenja su razdvajana u postotcima prema spolovima kod posloprimaca ili poslodavaca, a

pitanja koja se odnose na tvrtke govore o postotcima prema veličini tvrtke ili obzirom na tip

vlasništva. Najprije su iznesena sva pitanja te se u nastavku pojašnjavaju odgovori i grafički

se prikazuju postotci u kojem je neki odgovor prihvaćen ili s kojim su se ispitanici

poistovjetili.

1 Anketni upitnik MojPosao i magazin Netokracija-dostupno na: http://www.moj-posao.net/data/files/download/istrazivanja/IstrazivanjeODrustvenimMrezama_2011.pdf

49

Popis pitanja ankete

1. Imate li svoj profil na društvenim mrežama?

2. Na kojim društvenim mrežama imate profil? (moguće više odgovora)

3. Iz kojih razloga imate profil na društvenim mrežama? (moguće više odgovora)

4. Kakve su vaše postavke privatnosti na društvenim mrežama?

5. Imate li prijatelje, kontakte, followerna društvenim mrežama iz poslovnog okruženja?

6. Tko vam je iz poslovnog okruženja prijatelj, kontakt, follower na društvenim

mrežama? (moguće više odgovora)

7. Imate li na profilu navedenog poslodavca?

8. Pazite li što objavljujete / pišete na društvenim mrežama misleći pritom na to da Vaš

budući poslodavac može pregledati vaš profil i na temelju toga Vas zaposliti / ne

zaposliti?

9. Na vašem profilu imate: (moguće više odgovora)

10. Mislite li da poslodavci pregledavaju profile potencijalnih i/ili postojećih zaposlenika?

11. Mislite li da poslodavci imaju 'pravo' provjeravati vaše ponašanje na društvenim

mrežama?

12. Ima li vaša tvrtka definirano kakvo se ponašanje očekuje na društvenim mrežama?

13. Biste li pristali raditi za poslodavca koji bi Vam na radnom mjestu u potpunosti

zabranio pristup društvenim mrežama?

14. Na kojim društvenim mrežama ste u najvećoj mjeri tražili informacije o kandidatima

za posao/ zaposlenicima? (moguće više odgovora)

15. Na kakve sadržaje ste naišli/Imate li na svom profilu slijedeće sadržaje (moguće više

odgovora) – obzirom jesu li posloprimac ili poslodavac

16. Ukoliko ste naišli na nešto što ste smatrali neprikladnim sadržajem na profilu

zaposlenika, kako ste reagirali?

17. Je li neprikladan sadržaj na profilu kandidata za posao utjecao na negativnu odluku o

njegovom/njezinom zaposlenju?

18. Je li vam ikada profil potencijalnog kandidata imao pozitivni utjecaj na zaposlenje?

19. Smatrate li da je pravo svakog pojedinca da na profilima društvenih mreža ima što

želi?

50

20. Smatrate li da bi se u ugovoru o radu ili pravilnikom tvrtke trebalo definirati ponašanje

zaposlenika na društvenim mrežama?

21. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama?

22. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama? – obzirom na veličinu

tvrtke

23. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama? – obzirom na tip

vlasništva tvrtke

24. Na kojim društvenim mrežama imate profil? (moguće više odgovora)

25. Tko se brine za profile na društvenim mrežama?

26. Tko se brine za profile na društvenim mrežama? – obzirom na tip vlasništva tvrtke

27. Koja je bila namjera za pokretanje profila na društvenim mrežama (moguće više

odgovora)?

51

1. Imate li svoj profil na društvenim mrežama?

Žene u nešto većoj mjeri koriste društvene mreže 82% , dok ih koristi 78% muškaraca.

2. Na kojim društvenim mrežama imate profil? (moguće više odgovora)

Najviše ispitanika, njih 96% ima profil na Facebooku. Na drugom mjestu je LinkedIn na

kojem trećina ispitanika ima svoj profil (34%), slijedi Twitter s četvrtinom ispitanika (24%).

Na Facebooku podjednako muškaraca (94%) i žena (98%) ima svoj profil, dok na LinkedInu i

Twitteru profile ima više muškaraca (47% na LinkedInu i 33% na Twitteru) nego žena (25%

na LinkedInu i 18% na Twitteru).

52

3. Iz kojih razloga imate profil na društvenim mrežama? (moguće više odgovora)

Najviše ispitanika, njih 90%, profile na društvenim mrežama ima kako bi ostali u kontaktu s

prijateljima i obitelji. Gotovo polovica ispitanika (48%) profile ima kako bi ostvarili poslovne

kontakte, a 43% ispitanika preko društvenih mreža prati informacije iz područja interesa. Za

upoznavanje novih ljudi društvene mreže koristi četvrtina ispitanika (26%), a za igrice njih

17%. Najmanje ispitanika, njih 16% društvene mreže koristi za izgradnju osobnog branda.

Kao ostale razloge (5%) ispitanici su naveli znatiželju i zabavu.

Za uspostavu i održavanje poslovnih kontakata muškarci nešto više koriste društvene mreže

(56%) nego žene (42%) te muškarci općenito više koriste društvene mreže za upoznavanje

novih ljudi (33%) nego što to čine žene (21%). Čak 26% muškaraca naprema svega 9% žena

društvene mreže koristi za izgradnju osobnog branda, dok nešto više žena (21%) nego

muškaraca (12%) društvene mreže koristi kao platformu za igranje igrica.

53

4. Kakve su vaše postavke privatnosti na društvenim mrežama?

Velika većina ispitanika (81%) jako pazi na privatnost na društvenim mrežama te stoga ima

strogo postavljene postavke privatnosti. 15% ispitanika se ne zamara privatnošću i ima slabe

postavke privatnosti, dok ih 5% uopće nema postavljene već je sav sadržaj njihovog profila

javan. Žene više paze na privatnost i njih 85% ima strogo postavljene postavke privatnosti. Za

razliku od njih, stroge postavke ima 74% muškaraca. svega 3% žena ima u potpunosti javne

profile, dok isto ima 7% muškaraca. Mlañi ispitanici više paze na privatnost na društvenim

mrežama nego stariji ispitanici. 86% ispitanika mlañih od 25 godina ima stroge postavke

privatnosti, dok isto ima 63% ispitanika starijih od 63 godine. Njih čak 13% ima u potpunosti

javne profile; meñu mlañima od 25 takvih je svega 3%.

5. Imate li prijatelje, kontakte, followerna društvenim mrežama iz poslovnog okruženja?

Podjednako muškaraca (66%) i žena (62%) meñu prijateljima na društvenim mrežama ima

osobe iz poslovnog života. 38% žena i 34% muškaraca meñu prijateljima ima isključivo

osobe iz privatnog života. Od ispitanika koji imaju osobe iz poslovnog života meñu svojim

prijateljima, najviše (89%) ih ima kolege iz tvrtke u kojoj rade ili bi željeli raditi. 41%

ispitanika ima poslovne partnere, a 30% službene stranice tvrtke u kojoj rade ili bi željeli

raditi. Četvrtina ispitanika (23%) meñu prijateljima ima nadreñene, a svega 14% ih ima

direktora tvrtke u kojoj rade ili bi željeli raditi. Dvije trećine ispitanika (64%) meñu svojim

54

prijateljima, kontaktima i followerimaima ljude iz poslovnog okruženja. 36% ispitanika na

društvenim mrežama druže se isključivo sa osobama iz privatnog života. Ispitanici viših

obrazovnih stupnjeva u većoj mjeri imaju ljude iz poslovnog okruženja meñu svojim

kontaktima. 67% ispitanika sa visokom stručnom spremom meñu prijateljima na društvenim

mrežama ima osobe iz poslovnog života, dok isto ima 61% ispitanika s višom i 59%

ispitanika sa srednjom stručnom spremom.

6. Tko vam je iz poslovnog okruženja prijatelj, kontakt, follower na društvenim

mrežama? (moguće više odgovora)

Manje od polovice ispitanika (46%), koji su zaposleni, na svom profilu ima navedenog

poslodavca. 54% ispitanika nema nigdje na profilu na društvenim mrežama navedeno gdje

rade prvenstveno zato jer društvene mreže smatraju isključivo privatnim životom koje ne žele

miješati sa poslovnim

55

7. Imate li na profilu navedenog poslodavca?

Više zaposlenih muškaraca (53%) nego žena (41%) na svojim profilima na društvenim

mrežama ima navedenog poslodavca. 59% žena i 47% muškaraca nema navedeno gdje

trenutno rade.

8. Pazite li što objavljujete / pišete na društvenim mrežama misleći pritom na to da Vaš

budući poslodavac može pregledati vaš profil i na temelju toga Vas zaposliti / ne

zaposliti?

Većina ispitanika, njih dvije trećine (65%), pazi što objavljuje na svojim profilima društvenih

mreža obraćajući pažnju na to da njihov budući poslodavac može pregledati njihov profil te

56

na temelju toga donijeti odluku o (ne)zapošljavanju. Trećina ispitanika (30%) ne pazi što

objavljuje, dok je 6% ispitanika odgovorila nešto drugo, najčešće to da su im profili na

društvenim mrežama 'zaključani' ili da na profilima nemaju ništa iza čega ne stoje ili čega se

srame. Žene (66%) nešto više nego muškarci (62%) paze što objavljuju na profilima

društvenih mreža, misleći pritom da bi budući poslodavac mogao pregledati njihov profil.

Grafikon 23. Pazite li što objavljujete / pišete na društvenim mrežama misleći pritom na to da

Vaš budući poslodavac može pregledati vaš profil i na temelju toga Vas zaposliti / ne

zaposliti? – obzirom na spol. Ispitanici s visokom stručnom spremom (69%) u većoj mjeri

paze što objavljuju na svojim profilima nego ispitanici s višom (66%) i srednjom stručnom

spremom (58%). Više od trećine ispitanika (36%) sa srednjom stručnom spremom ne pazi što

objavljuje, bez obzira na to što budući poslodavac svoju odluku o zapošljavanju može donijeti

na temelju profila potencijalnih zaposlenika.

9. Na vašem profilu imate: (moguće više odgovora)

57

Muškarci u nešto većoj mjeri nego žene na svojim profilima imaju kompromitirajuće sadržaje.

15% muškaraca i 9% žena na svojim profilima ima fotografije i/ili komentare o uživanju u

alkoholnim pićima ili drogama. Provokativne fotografije i komentare na svojim profilima ima

8% muškaraca i 2% žena. 1% muškaraca priznalo je kako na svojim profilima imaju

povjerljive informacije i bivšem poslodavcu, kolegama ili klijentima. Stariji ispitanici imaju

'pristojnije' profile i u manjoj mjeri imaju kompromitirajuće slike i/ili komentare. 76%

ispitanika do 25 godina priznalo je kako na profilu imaju razne kompromitirajuće sadržaje,

najčešće fotografije i komentare o uživanju u alkoholu i/ili drogama (21%). Ispitanici stariji

od 40 godina gotovo da i nemaju kompromitirajućih sadržaja na svojim profilima na

društvenim mrežama.

10. Mislite li da poslodavci pregledavaju profile potencijalnih i/ili postojećih zaposlenika?

Više od polovice ispitanika (59%) smatra kako poslodavci pregledavaju profile kako

potencijalnih tako i postojećih zaposlenika. Svega 8% ispitanika ne vjeruje u tako što dok ih

trećina (33%) ne zna. Muškarci su nešto uvjereniji da poslodavci pregledavaju profile

zaposlenika nego žene. 61% muškaraca i 57% žena smatraju kako poslodavci pregledavaju

profile postojećih ili potencijalnih zaposlenika. Mlañi ispitanici u većoj mjeri sumnjaju da im

poslodavci pregledavaju profile nego stariji ispitanici. 71% ispitanika mlañih od 25 godina

58

smatra kako poslodavci pregledavaju profile postojećih i/ili potencijalnih zaposlenika. 64%

ispitanika u dobi izmeñu 26 i 30 godina smatraju kako poslodavci pregledavaju profile, a isto

smatra i 60% ispitanika u dobi od 31 do 35 godina. Da poslodavci pregledavaju profile

zaposlenika u najmanjoj mjeri smatraju ispitanici stariji od 45 godina (40%). Ispitanici viših

stupnjeva obrazovanja u većoj mjeri smatraju kako poslodavci pregledavajuprofile postojećih

i/ili potencijalnih zaposlenika. 62% ispitanika visoke stručne spreme smatra kako poslodavci

pregledavaju profile, isto smatra 58% ispitanika s višom i 54% ispitanika sa srednjom

stručnom spremom. Ispitanici koji i sami imaju profil na društvenim mrežama u većoj mjeri

smatraju da poslodavci pregledavaju njihove ili profile potencijalnih zaposlenika. 53%

ispitanika koji nemaju profil na društvenim mrežama smatra da poslodavci pregledavaju

profile zaposlenika.

11. Mislite li da poslodavci imaju 'pravo' provjeravati vaše ponašanje na društvenim

mrežama?

59

Ispitanici koji nemaju profil u većoj mjeri smatraju da poslodavci imaju 'pravo' provjeravati

profile zaposlenika na društvenim mrežama (50%), nego što to smatraju ispitanici koji imaju

profile na društvenim mrežama (42%). Žene u manjoj mjeri smatraju da poslodavci imaju

'pravo' provjeravati profile zaposlenika na društvenim mrežama (46%) nego što to misle

muškarci (56%). Polovica žena (49%) smatra kako su društvene mreže privatna stvar

pojedinca i da ih poslodavci nemaju što pregledavati, dok isto smatra 39% muškaraca.

Ispitanici viših stupnjeva obrazovanja u većoj mjeri smatraju kako su društvene mreže javno

dostupne te stoga poslodavci imaju pravo pregledavati kako se zaposlenici na njima ponašaju.

To smatra 48% ispitanika visoke stručne spreme, 41% više te 38% ispitanika sa srednjom

stručnom spremom. Prosječno, svega 6% ispitanika na svojim profilima ima navedenog

trenutnog poslodavca. Čak 94% ispitanika nema navedenog poslodavca. Muškarci u nešto

većoj mjeri imaju navedenog trenutnog poslodavca (10%) nego žene (3%).

12. Ima li vaša tvrtka definirano kakvo se ponašanje očekuje na društvenim mrežama?

Većina ispitanika u tvrtki u kojoj rade nema definirano kakvo se ponašanje očekuje od njih na

društvenim mrežama (72%). Zanimljivo je da četvrtina ispitanika (24%) ne zna ima li

definirano kakvo se ponašanje od njih očekuje na društvenim mrežama.

60

Većina ispitanika, njih 83%, pristala bi raditi za poslodavca koji bi im na radnom mjestu

zabranio pristup društvenim mrežama. Svega 8% ispitanika ne bi pristalo raditi za takvog

poslodavca dok je 9% ispitanika odgovorilo nešto drugo, najčešće kako bi ipak pristao raditi

za takvog poslodavca, ali bi se na društvene mreže ipak spajali alternativnim metodama.

13. Biste li pristali raditi za poslodavca koji bi Vam na radnom mjestu u potpunosti

zabranio pristup društvenim mrežama?

Muškarci (11%) u većoj mjeri nego žene (6%) ne bi pristali raditi za poslodavca koji bi im na

radnom mjestu ograničavao pristup društvenim mrežama. 84% žena i 82% muškaraca pristalo

bi na takve uvjete i prilagodili se novom radnom mjestu.

61

14. Na kojim društvenim mrežama ste u najvećoj mjeri tražili informacije o kandidatima

za posao/ zaposlenicima? (moguće više odgovora)

Privatne tvrtke u pretežno stranom vlasništvu sklonije su kandidate i njihove profile

provjeravati na LinkedInu (94%) nego što su to privatne tvrtke u pretežno domaćem

vlasništvu (69%). Privatne tvrtke u pretežno domaćem vlasništvu u većoj mjeri profile

kandidata provjeravaju na Facebooku (75%) nego što to čine privatne tvrtke u stranom

vlasništvu (50%). Takoñer, strane tvrtke više prate kandidate na Twitteru (19%) nego što to

čine domaće tvrtke (6%).

Iako je svega 14% ispitanika – posloprimaca priznalo kako na svojim profilima ima

nekorektne sadržaje, na takve nekorektne sadržaje kod kandidata za posao naišlo je čak 40%

poslodavaca. Iako je svega 4% posloprimaca navelo kako na svojim profilima na društvenim

mrežama ima provokativne informacije i fotografije, na takve sadržaje je kod kandidata za

posao naišlo čak 29% poslodavaca. Negativne komentare o bivšim poslodavcima, kolegama

ili klijentima priznalo je da ima svega 2% posloprimaca, dok je čak 14% poslodavaca izjavilo

kako su naišli na takve sadržaje kod kandidata za posao. Iako je 11% posloprimaca navelo da

na svojim profilima na društvenim mrežama ima fotografije o uživanju u alkoholnim pićima

i/ili drogama, čak 17% poslodavaca naišlo je na takve sadržaje kod kandidata za posao.

62

15. Na kakve sadržaje ste naišli/Imate li na svom profilu slijedeće sadržaje (moguće više

odgovora) – obzirom jesu li posloprimac ili poslodavac

Od poslodavaca koji su na profilima svojih zaposlenika naišli na nekorektne sadržaje, njih

najviše (43%) nije ništa napravilo jer smatraju kako je to privatni profil zaposlenika i na kao

takvom na njemu mogu imati što žele. Gotovo trećina poslodavaca (29%) odlučila je

porazgovarati sa zaposlenikom zbog sadržaja koji su vidjeli na njihovom profilu, dok je 7%

poslodavaca čak dalo i opomenu pred otkaz ili neku drugu službenu sankciju.

16. Ukoliko ste naišli na nešto što ste smatrali neprikladnim sadržajem na profilu

zaposlenika, kako ste reagirali?

63

Na gotovo polovicu poslodavaca (40%) neprikladan sadržaj na profilima društvenih mreža

kandidata za posao ostavio je negativan dojam i utjecao je na njihovu odluku o

(ne)zapošljavanju tog kandidata.

17. Je li neprikladan sadržaj na profilu kandidata za posao utjecao na negativnu odluku o

njegovom/njezinom zaposlenju?

Nekorektni sadržaj na profilu kandidata za posao imao je veći utjecaj na (ne)zapošljavanje u

malim tvrtkama ili institucijama nego u velikim. Polovica poslodavaca (50%) iz malih tvrtki

izjavila je kako je neprikladan sadržaj na profilu kandidata za posao negativno utjecao na

njihovu odluku da ga zaposle. Isto je izjavilo 47% poslodavaca srednje velikih tvrtki i

institucija te svega 29% poslodavaca iz velikih tvrtki ili institucija. Neprikladan sadržaj na

profilu kandidata za posao više utječe na privatne tvrtke u pretežno domaćem vlasništvu, njih

44% izjavilo je kako takav sadržaj negativno utječe na odluku o zapošljavanju, dok je isto

izjavilo 38% poslodavaca iz privatnih tvrtki u pretežno stranom vlasništvu. Sukladno tome da

nekorektni sadržaji na profilima kandidata za posao negativno utječu na odluku o

zapošljavanju, tako profili kandidata mogu i pozitivno utjecati na zapošljavanje. Polovica

64

poslodavaca (51%) izjavila je kako profili kandidata mogu pozitivno utjecati na odluku o

zapošljavanju.

18. Je li vam ikada profil potencijalnog kandidata imao pozitivni utjecaj na zaposlenje?

Poslodavci iz malih tvrtki ili institucija skloniji su donijeti pozitivnu odluku o zapošljavanju

na temelju profila kandidata na društvenim mrežama. Čak 67% poslodavaca iz malih tvrtki

izjavilo je kako im profil kandidata može pozitivno utjecati na odluku. Isto je izjavilo 53%

poslodavaca iz srednje velikih tvrtki ili institucija te 43% poslodavaca iz velikih tvrtki.

Poslodavci iz privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu skloniji su pozitivnu odluku o

zaposlenju donijeti na temelju profila kandidata na društvenim mrežama (56%), nego što su to

poslodavci iz privatnih tvrtki u pretežno stranom vlasništvu (50%).

19. Smatrate li da je pravo svakog pojedinca da na profilima društvenih mreža ima što

želi?

Poslodavci iz velikih tvrtki ili institucija u većoj mjeri smatraju da su društvene mreže

privatna stvar svakog pojedinca i da njima on ima pravo objavljivati što želi (82%). Isto

smatra 60% poslodavaca srednjih tvrtki ili institucija te 42% malih tvrtki. Poslodavci malih

65

tvrtki u najvećoj mjeri smatraju kako su društvene mreže privatna stvar, ali samo donekle te bi

stoga pojedinac ipak trebao paziti što na njima objavljuje.

Bez obzira na važnost lijepog ponašanja na društvenim mrežama, većina poslodavaca (61%)

smatra kako se ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama ne bi trebalo definirati

pravilnikom ili ugovorom o radu. Svega petina poslodavaca (21%) smatra da bi bilo korisno

pravilnikom ili ugovorom o radu definirati ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama i to

prvenstveno zbog dijeljenja povjerljivih informacija te očuvanja ugledatvrtke. Bez obzira na

sve, većina poslodavaca (64%) smatra kako svaki pojedinac u potpunosti ima pravo stavljati

na svoj profil što želi jer je to njegova privatna stvar. Trećina poslodavaca (31%) donekle

smatra da pojedinac na svojem profilu može imati što želi, ali iako je to osobna stvar

pojedinca ujedno je i javni servis i neke stvari ipak nisu poželjne, kao što je iznošenje

poslovnih informacija. Svega 6% poslodavaca smatra kako su društvene mreže prvenstveno

javni servisi i istupanjem na njima pojedinci zastupaju i tvrtku u kojoj rade te stoga moraju

jako paziti na svoje ponašanje.

20. Smatrate li da bi se u ugovoru o radu ili pravilnikom tvrtke trebalo definirati ponašanje

zaposlenika na društvenim mrežama?

66

Poslodavci iz velikih tvrtki u najmanjoj mjeri (11%) smatraju kako bi ponašanje zaposlenika

na društvenim mrežama trebalo definirati pravilnikom ili ugovorom o radu. 28% srednje

velikih poslodavaca te 26% malih smatraju kako bi ponašanje zaposlenika na društvenim

mrežama trebalo formalno definirati. Poslodavci iz privatnih tvrtki u pretežno stranom

vlasništvu (29%) u većoj mjeri smatraju kako bi ponašanje zaposlenika na društvenim

mrežama trebalo definirati pravilnikom ili ugovorom o radu nego što to smatraju privatne

tvrtke u pretežno domaćem vlasništvu (18%).

21. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama?

Nešto više od polovice poslodavaca (54%) izjavilo je kako njihova tvrtka ima korporativni

profil na društvenim mrežama.

67

22. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama? – obzirom na veličinu

tvrtke

U najmanjoj mjeri profile na društvenim mrežama imaju male tvrtke ili institucije, njih 42%

ima profil na društvenim mrežama. Na društvenim mrežama najviše su prisutne srednje velike

tvrtke ili institucije, njih 64% ima profile, dok 54% velikih tvrtki ima profile na društvenim

mrežama.

23. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama? – obzirom na tip

vlasništva tvrtke?

Privatne tvrtke u pretežno stranom vlasništvu u većoj mjeri imaju profile na društvenim

mrežama nego privatne tvrtke u pretežno domaćem vlasništvu. 64% stranih privatnih tvrtki

ima profil, dok je na društvenim mrežama prisutno 55% domaćih privatnih tvrtki.

68

24. Na kojim društvenim mrežama imate profil? (moguće više odgovora)

Od tvrtki koje imaju profile na društvenim mrežama, njih najviše (95%) ima profil na

Facebooku (95%). Na Twitteru ima profil 36% tvrtki, a na LinkedInu njih 33%.

25. Tko se brine za profile na društvenim mrežama?

Od tvrtki koje imaju profile na društvenim mrežama, o njih najviše (88%) se brine osoba iz

tvrtke. 2% tvrtki ima vanjsku osobu koja se brine o profilima.

69

26. Tko se brine za profile na društvenim mrežama? – obzirom na tip vlasništva tvrtke

U privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu o profilima na društvenim mrežama najčešće se

brinu osobe iz same tvrtke (95%). U privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu o

profilima se najčešće, takoñer, brine osoba iz tvrtke (88%), ali za 6% tvrtki, o profilima se

brine vanjska osoba.

27. Koja je bila namjera za pokretanje profila na društvenim mrežama (moguće više

odgovora)?

Većina tvrtki profile na društvenim mrežama pokrenula je kako bi ojačali brand(85%) te

ojačali odnose s klijentima i/ili korisnicima (79%). 62% tvrtki profile na društvenim mrežama

70

pokrenulo je kako bi povećali prodaju proizvoda i usluga, a 59% zbog brige za klijente i

korisnike.

Prema provedenoj anketi vidi se da postoji u znatnoj mjeri visok broj korisnika društvenih

mreža i postoji niz tvrtki koje jačaju svoj utjecaj na korisnike društvenih mreža. Poslodavci su

počeli i pregledavati svoje buduće i stale zaposlenike na ovaj način tako da dobiju uvid u sve

detalje o osobi. Kako poslodavci i tvrtke dobivaju informacije o ljudima koji su u mogućnosti

da se zaposle ili već jesu zaposleni tako svaki klijent ili korisnik može dobiti informaciju o

tvrtci i njenom asortimanu, ponudama i pogodnostima.

71

10. ZAKLJUČAK Prema navedenoj teoretskoj analizi i prema praktičnom primjeru Facebook oglašavanje je

noviji termin u oglašavanju i sami način je podložan konstantnim izmjenama i novim

pravilima. Usporedbom tradicionalnog marketinga i Internet marketinga mogu se vidjet

razlike u načinu pristupa korisnika jer se inače kroz marketing pokušalo utjecati na kupce ili

potrošače ometanjem pažnje i utjecanjem na perspektivu o proizvodu ili usluzi. Kod Internet

marketinga osoba u odreñenom trenutku želi informacije i tada ih dobiva bilo da se radi o

proizvodu ili usluzi. Postoji i segment uštede i utjecaj na povezanost s potrošačima. Kroz

Facebook oglašavanje se mogu vidjeti točni podatci o svakom korisniku ukoliko se to želi i

segmentirati tržište. Lakši i jednostavniji pristup koji nam omogućava tehnologija u vrijeme

stalnih promjena, a svaka tvrtka mora biti orijentirana na taj dio da prati promjene i trendove

te zelje potrošača na tržištu. Prema statističkim analizama koje su prikazane i utjecaj koji

ostvaruje Facebook na cjelokupnu svjetsku populaciju mora se uzet u obzir koliki je to broj

mogućih korisnika proizvoda i usluga. Mogućnosti su mu iz dana u dan sve veće jer se

redovito ulaze u nove inovacije i promjene na toj društvenoj mreži. Tvrtka koja se oglašava ne

bi trebala ni u potpunosti zanemariti tradicionalne načine oglašavanja jer ne posjeduje svaka

osoba profil na Facebooku, tako da bi se trebalo ulagati i u takve načine oglašavanja. Ipak u

znatnoj mjeri marketinške ideje koje su inovativne utjecat će na potrošača bile one plasirane

tradicionalnim načinima marketinga ili Internet marketingom. Anketa koja je provedena u

sklopu ovog rada ide u prilog ovakvom načinu oglašavanja, jer se popularnost oglašavanja

putem društvenim mreža iz godine u godinu povećava i stvara se pozitivan učinak u

poslovanju prilikom oglašavanja na Facebooku. Ljudi žele znati sve informacije i time se i

poslodavci većinom okreću prema takvom načinu oglašavanja što se može vidjeti u anketi.

Više od polovice ispitanih poslodavaca posjeduje korporativni profil na društvenoj mreži.

Zaključkom se pokušava potvrditi hipoteza i dokazati koji je način u usporedbi tradicionalnog

i suvremenog načina oglašavanja jednostavniji, jeftiniji i prihvatljiviji od strane potrošača i

prema navedenom u zadnje vrijeme suvremeni načini oglašavanja su u znatnoj mjeri porasli i

jednostavniji su za korištenje ukoliko se ima Internet pristup. Klasično društvo i ljudi koji se

odupiru promjenama ipak će ostati na tradicionalnom načinu oglašavanja jer je smatraju

efikasnijom i jeftinijom. Iz navedenog se primjera moglo vidjet da se u znatnoj mjeri još

uvijek koristi televizijsko oglašavanje i printani oglasi, a tek naknadno Internet oglašavanje.

Vrijeme je promjena i novih dostignuća koja se plasiraju korisnicima i potrošačima iz dana u

dana, sada da li će te promjene potrajati odreñeno vrijeme ili će se njihova popularnost ugasiti

72

nakon nekoliko godina to ovisi o krajnjim potrošačima jer su ipak oni onaj važni segment u

marketingu zbog kojeg se on i provodi. Konkurencija je takoñer važna jer se želi

maksimizirati prodaja proizvoda u usporedbi s konkurentnim proizvodom. Rezultat svega je

da je potrebno osmisliti dobru marketinšku strategiju kakva god ona bila, utjecati na kupovinu

i sudjelovati na tržištu i reakcija neće izostati. Prednost ne postoji izmeñu načina oglašavanja

samo postoji popularnost i reakcija potrošača na poruku, tako da se ostavlja svakoj tvrtci da

bira ono što u tom trenutku smatra pozitivnim za svoje poslovanje.

73

11. TABLICE, GRAFIKONI I SLIKE

TABLICA 1.: TROŠKOVI OGLAŠAVANJA PO MEDIJIMA U HRVATSKOJ

TABLICA 2.: KORISNICI INTERNETA U SVIJETU

TABLICA 3.: DRUŠTVENE MREŽE U HRVATSKOJ

TABLICA 4.: BROJ UKUPNIH KORISNIKA FACEBOOKA

GRAFIKON 1..: BROJ KORISNIKA FACEBOOKA PREMA GODINAMA

GRAFIKON 2.: RASPODJELA MEDIJSKOG BUðETA, KRAŠ, HR 2009.

GRAFIKON 3.: POSJEĆENOST I BROJ PRIKAZA APLIKACIJE

GRAFIKON 4. : RAZVOJ STRANICE „100 GODINA KRAŠA“ U RAZDOBLJU DO

TRAVNJA 2013. GODINE

SLIKA 1.: PRIKAZ APLIKACIJE „ZIVOTINJSKO CARSTVO“

SLIKA 2. : IZBORNIK ZA IZRADU FACEBOOK STRANICE

SLIKA 3. : PRIKAZ FACEBOOK STRANICE „100 GODINA KRAŠA“

SLIKA 4. : PRIKAZ STANJA POSJEČENOSTI STRANICE „100 GODINA KRAŠA“

74

12. IZVORIKnjige:

1. Drucker Ferdinand P. 2004., Theeffectiveexecutive, Collins, New York

2. Dvorski S. 2005., Izravni marketing, Tiva tiskara Varaždin, Varaždin

3. Grbac, B. 2007., Načela marketinga, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

4. Kesić T. 1997., Marketinška komunikacija, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb

5. Koschnick W. J. 1995., Dictionaryof marketing, Gowerpublishing, Aldershot

6. Kotler P. 1999., Marketing managment: 4. izdanje, PrenifceHall, New Jersey

7. Leko V. 1995., Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb

8. Li C. i Bernoff J. 2008., Veliki val: kako pobijediti u svijetu novih društvenih

tehnologija, Mate d.o.o., Zagreb

9. Meerman-Scoot, D. 2007., Nova pravila marketinga &pr-a, JohnWiley&Sons, Inc.,

Hobolen, New Jersey

10. Panian Ž. 2000, Elektroničko trgovanje, Sinergija, Zagreb

11. Ružić, D i suradnici 2009., E-Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

12. Shepard D. i suradnici 1995., Thenewdirect marketing: 2. izdanje, Mc-GrawHill, Irvin,

New York

13. Tellis J. 2006., Modeling marketing mixUniversityof Southern California

Članci:

Stanojević M. 2011., Marketing na društvenim mrežama, Medianali, Vol. 5 (2011), No. 10, UDK 004.738.5:658.8 (165-180) Boyd D. M. i Ellison N. B. 2007., Socialnetworksites: Definition, history, andscholarship. JournalofComputer-MediatedCommunication, 13(1), članak 11. Dvorski S. i suradnici 2003., Suvremene tendencije u razvitku marketinga-osvrt na direktni marketing, Ekonomski pregled, 55 (7-8) 619-640 (2004)UDK 658.841

Internet vrela:

http://akcija.com.hr/drustveni-mediji/odabir-drustvene-mreze/

75

http://akcija.com.hr/facebook/vodic-kroz-facebook-oglase-1/

http://www.facebook.com/help/?page=162192450523183

http://www.mojposao.net/data/files/download/istrazivanja/IstrazivanjeODrustvenimMrezama_2011.pdf

http://www.otvorena.hr/hr/facebook-profil--grupa-ili-stranica/256/30

http://www.profitiraj.hr/marketing-i-prodaja/kataloska-prodaja-jeftin-i-ucinkovit-nacin-plasiranja-proizvoda/

http://www.svijetljepote.com/kataloska-prodaja/

https://marketingturizma.info/drustvene-mreze/facebook-marketing-i-facebook-oglasi/

www.facebook.com

www.linkedin.com

www.Makeuseof.com

www.myspace.com

www.twitter.com

www.yabadooIt.com