Svibanj 2002 - inet...dvije milijarde ljudi je gladno, gladni odlaze na po~inak. Ono {to zabrinjava je da ne postoji tendencija smanjenja nego pove}anja tih razlika. Svake je godine

DAJMO ZEMLJI[ANSU!Dan voda, Dan planeta Zemlje, Dan za{titeokoli{a...Dan...? Da ne govorimo o svim onimdanima poput Dana djeteta, Dana nepu{enja,Dana èna oboljelih od karcinoma dojki... Ho}e liuskoro biti dana u godini bez odre|enogprigodnog Dana? Zar se samo tog dana ~elnicidràva, predsjednici vlada, ministri,gospodarstvenici i svi odgovorni za vo|enje ikreiranje tog podru~ja Dana podje}aju na @ivot? A,{to iza toga slijedi? Obe}anja, zaklinjanja,deklaracije, smjernice, preporuke...Nikad nije bilotoliko propisa i nikad ih ~ovjek nije manjepo{tovao, u svim podru~jima ìvota. Ali, sobzirom na upozorenja, kojima se Zemlja buniprotiv ~ovjekova neodgovornog pona{anja,mo`da }emo svi mi po~eti malo vi{e oslu{kivati"kako Zemlja di{e". Dobro bi bilo usput sezapitati: kakva smo mi to ~udovi{na vrsta dabranimo Zemlju od na{e vlastite destrukcije?!

"Dajmo Zemlji {ansu", poruka je uz Svjetskidan okoli{a 5. lipnja, koji se obiljeàva u svimzemljama - sve~ano i radno. Naime, 1972. godi-ne je u Stocholmu odràna konferencija Ujedi-njenih naroda o problemima za{tite ~ovjekovaokoli{a, kada se okupilo 113 dràva, koje su seodazvale apelu o potrebi me|unarodne surad-nje u rje{avanju problema okoli{a. Tada se prviput o problemima okoli{a po~elo promi{ljatiglobalno. Ove godine Svjetski dan okoli{a obi-ljeèn je u Shenzenu, u Kini.

U Hrvatskoj je tom prigodom odràn skup po-slovnog vodstva Hrvatske o temi "Gospodar-stvo - za{tita okoli{a - hrvatska budu}nost", apod pokroviteljstvom Ministarstva za{tite oko-li{a i prostornog ure|enja Republike Hrvatskedodjeljuje se Godi{nja nagrada za za{titu oko-li{a pojedincima i organizacijama.

Na skupu poslovnog vodstva Hrvatske, nam-jera organizatora je bila okupljanje {to ve}eg

broja hrvatskih gospodarstvenika, predsjed-nika uprava i direktora. Od njih se o~ekujeiskazivanje vizije razvoja i napretka Hrvatske,temeljene na ekonomkski zdravoj, socijalnouravnoteènoj i ekolo{ki odrìvoj gospodar-skoj politici. Cilj je poticanje procesa osmi{lja-vanja razvojne politike gospodarstvauskla|ene s europskim i svjetskim standardi-ma za{tite okoli{a. Skupu su prisustvovalipredstavnici hrvatskih tvrtki, udruènja i za-jednica: Agrokor, Coca Cola, Beverages, Croa-tia Airlines, Ericsson Nikola Tesla. HGK, H@,Hrvatska turisti~ka zajednica, Hrvatske vode,JANAF, Kra{. Lura, Messer MG, Podravka, pri-vredna banka Zagreb, TC Koroma~no, Uljanik,Varteks i, dakako, Hrvatske elektroprivrede.

"Mi predstavnici gospodarstva i financijskihustanova Republike Hrvatske, svoje svekolikodjelovanje temeljimo na na~elima odrìva razvo-ja i posebice na skrbi o kvaliteti i za{titi okoli{au zemlji u kojoj ìve na{i radnici i na{i kupci. Tosu temeljna na~ela na kojima gradimobudu}nost na{ih tvrtki, bez obzira na strukturuvlasni{tva. Time èlimo iskazati po{tovanje pre-ma ôvjeku i Zemlji", dio je zajedni~ke Izjavepredstavnika spomenutih organizacija upu}enejavnosti.

Hrvatska elektroprivreda se tom prigodompredstavila prezentacijom "Briga o okoli{u kaopoticaj odrìvom razvoju u Hrvatskoj elektropri-vredi". Naime, Hrvatska elektroprivreda je da-nas jedna od vode}ih hrvatskih tvrtki upodru~ju za{tite okoli{a, kako prema sustavno-sti skrbi o okoli{u i ulaganjima u za{titu oko-li{a, tako i prema ostvarenjima. Vrijeme kojedolazi obvezat }e HEP na jo{ zahtjevniji pristupza{titi okoli{a, na jo{ ve}a ulaganja u ljude,opremu i poslove za{tite okoli{a. HEP }e i u no-vim okolnostima promicati primjenu na~elaodrìvog razvoja. Osobito }e to do}i do izraàjau trì{no ustrojenoj Hrvatskoj elektroprivredi,koja }e svoj poslovni razvoj morati jo{ vi{euskladiti s o~ekivanjima kupaca, loklanih zajed-nica, financijskih institucija - s o~ekivanjima jav-nosti.

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

U OVOM BROJUAkademik Boò Udovi~i}: Svi dana{nji procesi vode gubljenju ~ovje~nosti 3, 4

Potpisan Kolektivni ugovor: Zajam~ena prava i obveze poslodavcai radnika - do kraja 2003.! 5

êtvrti simpozij HK CIGRÉ o elektrodistribucijskoj djelatnosti 6, 7, 8

MIPRO 2002: U srì svjetskog tehnolo{kog napretka 10

Savjetovanje o energetskim i procesnim postrojenjima: Vodikov energetskisustav - hit tema 11

U krièva~koj "Munjari" bit }e tehni~ki muzej 15

Savjetovanje o sigurnosti u okoli{u i graditeljstvu: O sigurnosti se svevi{e raspravlja 18, 19

Obnova TS Ernestinovo: Gra|evinski radovi u zamahu 30, 31, 32

32

26

28

AKADEMIK BO@O UDOVIÎ]

SVI DANA[NJI PROCESI VODEGUBLJENJU ÔVJE^NOSTI

AKADEMIKA Boù Udovi~i}a elektroprivrednoj javnosti nije po-trebno posebno predstavljati, osim naglasiti da je rije~ o naj-ve}em hrvatskom autoritetu u podru~ju energetike, koji je svojcijeli radni i stru~ni ìvot posvetio energetici. Spomenimo da jesvoj stru~ni pogled objavio prije 19 godina u knjizi Elektroener-getika, a potom prije 14 godina objavljuje ~etiri knjige: Energija iizvori energije, Energetske pretvorbe i bilance, Energija i dru{tvo iEnergija i okolina. Potom 1993.godine objavljuje knjigu Energeti-ka, koja je progla{ena knjigom godine. Tih godina sintetizira svojstru~ni pogled u knjizi Razvitak i energetika - temeljne odrednice,gdje se vi{e okre}e ~ovjeku i nagla{ava potrebu uspostavljanjanovog sustava vrijednosti koji }e promicati dostojanstvo ljudskeosobe, kulturu dijaloga, pluralnost i slobodu, kao i zajedni{tvo urazli~itosti. Slijede}i upravo taj svoj pristup prema ~ovjeku idru{tvu u kojem ~ovjek ìvi, prije tri godine je objavio knjigu Sta-tisti u demokraciji - îtanka za budu}u povijest, a 2001. godineknjigu Moralna praznina u Hrvatskoj. Nedavno je iz tiska izi{lanajnovija knjiga akademika B. Udovi~i}a Energija i okoli{ u globa-lizaciji, {to je povod za Na{ intervju HEP Vjesnika.

HEP Vjesnik: Globalizacija je fenomen koji upravo danas isvugdje izravno ili posredno zaokuplja ~itavi svijet, a iHrvatsku, pa eto i Vas. Koji su poticaji za Va{ iskorak iz po-dru~ja ~iste energetike?

Akademik Boò Udovi~i}: Cijeli ìvot se bavim vizijama, projek-cijama budu}nosti. I, dakako, temelj je uvijek energetika, abudu}i da je energija sposobnost obavljanja rada - ona je naodre|eni na~in ìvot, tako da se moram baviti ~ovjekom i svimonim {to ~ovjek ~ini da bi osigurao svoju egzistenciju. Pritomuvijek analiziram {to se doga|a na Planetu i kamo to vodi, {to semoè o~ekivati i koje su prednosti, a koje opasnosti takvog razvit-ka ili takvih pogleda na budu}nost - globalno.

Naime, u svemu ovomu {to spoznajem da se doga|a jest gub-ljenje ~ovje~nosti. Postali smo i sve vi{e postajemo `rtve stan-darda ìvljenja, `rtve tehnolo{kog razvoja. Danas se rijetkomoète susresti s prigodom gdje se ljudi okupljaju i zabavljaju,jer sve je podre|eno materijalnim dobrima - pod svaku cijenu.Normalno je i ljudski da su ljudi zainteresirani za materijalniaspekt, jer moraju ìvjeti. Ali, pitanje je - mjere. Prema svemusude}i, u svim dijelovima dru{tva izgubila se - mjera. U takvimokolnostima, na Zapadu koji manje-vi{e diktira sve {to se u svije-tu doga|a, mogu se prona}i i odre|eni pozitivni elementi.Me|utim, moj je dojam da mi u Hrvatskoj prihva}amo samo onenegativne. Rekao bih da je rije~ o pomodarstvu s ciljemboga}enja pod svaku cijenu. Taj problem se polako prenosi u svapodru~ja ìvota. Sve ovo {to sam rekao pogodovalo je, dakako,gubljenju morala. Promatraju}i {to se u svijetu doga|a, odlu~iosam svoja razmi{ljanja staviti na papir - kako se to kaè - i pove-zati u dvije knjige. Jedna je Moralna praznina u Hrvatskoj, a drugaEnergetika i okoli{ u globalizaciji. Kada je u pitanju prva knjiga,po{ao sam od pitanja: je li mogu}e da se to s nama doga|a i {tose to s nama dogodilo u posljednjih 12 godina. Dakako, svi smoèljeli svoju dràvu, ljudi su za to davali svoje ìvote, a neki sustjecali bogatstva. Zar se to moralo dogoditi? Poznato je da rat, uzsve svoje strahote, donosi i odre|ene pozitivne u~inke poputodricanja, po`rtvovnosti, suosje}anja, skromnosti, entuzijazma -radnog i obrambenog. Sve zajedno name}e pitanje odgovornosti.Me|utim, u nas su se dogodile upravo suprotnosti ovih spome-nutih mogu}ih pozitivnih u~inaka rata. Mi naj~e{}e rat koristimosamo kao opravdanje, a ne spominjemo i one pozitivne u~inkekoje je rat trebao inicirati.

Rekao bih da je to prouzro~io splet na{ih okolnosti. Jer, nastupilaje promjena dru{tveno-politi~kog sustava. To je izazvalo "kratkispoj" u na{im glavama. Naime, mi smo mislili kada formalnopromijenimo dru{tveno-politi~ki sustav, ne}emo trebati raditi, svi

}emo biti bogati, dobro }emo ìvjeti. Drugo, pojedinci su iskori-stili ratno stanje. Mnogi su se obogatili kupnjom oru`ja (?!) i tojo{ imaju hrabrosti objaviti. To je, zna~i, pitanje morala i stogasam se odlu~io napisati knjigu o tomu.

HEP Vjesnik: Moè li se re}i da su Va{i prethodni radovibili nuàn uvod za ovu posljednju knjigu, jesu li o~ekivanjai reakcije nu`no nametnule Energetiku i okoli{ u globaliza-

ciji, koja sve to sintetizira i kvalitetnije oblikuje Va{u mi-sao?

Akademik Boò Udovi~i}: Moram naglasiti da kada ne{topi{em, ne nudim recepte, jer to nije mogu}e, ali se zalaèm zaodre|eni moral. Ja ga ne mogu propisati, niti to znam, jer nisamza to kvalificiran. Ali, pitanje morala je pitanje normi, prije svegaljudskih. Ljudskih normi koje }e na prvo mjesto postaviti dosto-janstvo ljudske osobe, pravo na ìvot, pravo na slobodu i rad. Toje pitanje svih pitanja. Dakako da su mi mnogi zamjerili, osobitona dijelu teksta gdje govorim o ulozi intelektualaca. Ve} samvi{eo puta naglasio da je potpuno pogre{no mi{ljenje, ali u nasuvrijeèno, da su intelektualci svi oni koji imaju fakultetsku diplo-mu. Podsje}am da su manje-vi{e na{u zbilju kreirali ljudi s jed-nom ili vi{e titula. A upravo se od intelektualaca o~ekuje da budulu~ono{e visokih moralnih na~ela.

Valja razlikovati dva temeljna pojma: pravna dràva i vladavinaprava. Hrvatska je pravna dràva, ona je ustrojena, ima svoj Ustav,zakone, Parlament, Vladu. Samo je pitanje postoji li vladavinaprava. Jer, kako se moè dogoditi da se svakodnevno u medijima,Hrvatskom saboru, u Vladi pojavljuje rije~ - koju ja nerado kori-stim - plja~ka, a da nitko za to nije su|en? To je fenomen, koji sete{ko moè objasniti.

Zna~i, nakon Statista u demokraciji i Razvitka energetike, za kojusmatram da je moje ìvotno djelo, pogledao sam premabudu}nosti pitaju}i se {to Svijet moè o~ekivati s obzirom nadana{nju konstelaciju snaga. Naime, jedan sloj iznimno bogatihljudi, koji ~ini 10 posto svjetske populacije, tro{i polovicu ukup-ne energije, a 90 posto drugu polovicu. Zna~i, jaz izme|u bogatihi siroma{nih postaje sve ve}i. Ili, primjerice, procijenjeno je da800 milijuna ljudi ima te{ko}a s pretjeranom teìnom i pritom zarje{enje tog problema tro{i jako puno novaca, a milijarda i pol dodvije milijarde ljudi je gladno, gladni odlaze na po~inak. Ono {tozabrinjava je da ne postoji tendencija smanjenja nego pove}anjatih razlika. Svake je godine sve vi{e ljudi na Zemlji, sve je vi{epustinja, sve manje obradiva tla, ~iste pitke vode. Pitanje je kamoto idemo? Djelomi~no rje{enje u svemu tomu je u tehnologija-ma. Ali, istodobno tehnologije nose i opasnost. Primjerice, prim-jena nove tehnologije zna~i otpu{tanje 20 posto ljudi. Kako }e iod ~ega ìvjeti ti ljudi? Zna~i, treba puno vi{e morala, puno vi{esenzibiliteta za socijalnu dimenziju, ali pravu, a ne kvazi - socijal-nu dimenziju kada naknadu za bolovanje dobivaju zdravi, a ne bo-lesni ljudi. Osim toga, djelomi~no je zatajila i crkva. Nije seprilagodila nastalim uvjetima na ovim prostorima. Zatajilo je i{kolstvo - do kraja. Danas jedan dio u~enika, zamislite, ne èli nanastavi isklju~iti svoje mobilne telefone(?!). Ili, profesor odu~enika uzima cigarete, a u~enici ili studenti dolaze u {kolu ili nafakultet automobilima marke Audi ili BMW. Ili, pogledajte kolikozara|uju neki {porta{i, kolike su vrijednosti njihovih transfera, aistodobno njihovi klubovi nemaju novaca za, primjerice, elek-tri~nu energiju. U svemu tomu ~ovjek se ne moè sna}i. U kapita-lizmu je gazda - vlasnik koji brine o svemu. U nas su nestala svamjerila vrijednosti i to je klju~no. I kona~no, veliki je problem ka-meleonstvo. To su sve problemi koji su me prisiljavali dapoku{am pisati, u granicama mojih sposobnosti i mogu}nosti.

HEP Vjesnik. Smatrate li da su energeti~ari u prednosti,jer su osposobljeni za sagledavanje srì problema, ali i zaglobalan pristup?

Akademik Boò Udovi~i}: êsto se dolazi do apsurda. Uzmitehipotezu da je u Zemljinoj kori sve energija, opet je kona~na. Po-

lazim od tih razmi{ljanja. Bez obzira koliko su procijenjene rezer-ve nafte, plina, ugljena - otprilike 100 do 200 godina, postavljase pitanje koliko Zemlja postoji i koliko }e jo{ postojati. Zna~i,moramo biti usmjereni prema budu}nosti, jer svijet nije po~eo snama niti }e s nama zavr{iti. U tomu je sadràn energetski pogled.Jer, ne postoji niti jedna ljudska radnja bez energije. Energija semora osigurati jer, primjerice, energiju uzimamo kroz hranu, a da-nas, da bi hranu proizveli - moramo koristiti puno energije. Ener-gija je uvijek bila odrednica razvoja ~ovje~anstva.

Me|utim, danas smo svjedoci brojnih zabrana. Za{to se, primje-rice, ne zabrani vatra koja je u svijetu prouzro~ila daleko najve}azla i to jo{ uvijek ~ini. Ali, slaète se da se bez vatre ne moè ìv-jeti. Sjetimo se kako su se ljudi bojali prve èljeznice. Sva tehno-lo{ka rje{enja idu u smjeru da rade za dobro ~ovjeka, ali nose iodgovaraju}e opasnosti.

Kroz svoj ìvot energeti~ara dobro sam upoznao stanje u svijetu, aposebno u isto~noeuropskim zemljama. Kada uspore|ujemostanje prije promjena i kada vidim gdje su u razvoju bile te zem-lje, a gdje Hrvatska i kako je to danas: gdje smo mi, a gdje suone? S tim se ja ne mogu nikako pomiriti. Za opravdanje takvogstanja ne mogu prona}i niti jedan valjani argument. Hrvatska imaiznimno sposobne ljude, izniman prirodno-zemljopisni poloàj.Te dvije komponente su morale stvoriti uvjete za naprijed. I Do-movinski rat nas je morao prisiliti da se pona{amo druk~ije nego{to smo se pona{ali.

HEP Vjesnik: Je li Domovinski rat bio isku{enje za Hrvat-sku?

Akademik Boò Udovi~i}: Ja bih rekao da je bio, u najmanjuruku, ~udan splet okolnosti. Rat... nije rat... je li objavljen ili nije...je li obrambeni ili nije? To su bila samo neka od pitanja. Neupitnoje bilo samo da je rat nametnut i da je trebalo Hrvatsku obranitiod okupatora pod svaku cijenu. Ali, sve ono {to se doga|alo uzrat moralo je biti druk~ije. U knjizi Moralna praznina u Hrvatskoj,gdje pi{em o vladavini prava, nagla{avam da je potpuno zakazalosudstvo u Hrvatskoj. I danas smo svakodnevno svjedoci stanja una{em pravosu|u. Nezamislivo je da dràvni odvjetnik moè uHrvatskom saboru i pred cijelim svijetom izjaviti ono {to je izja-vio, a bez do sada ikakvih posljedica za bilo koga. To je za menenezamislivo. Kako se sve to odraàva na moral?

HEP Vjesnik: Kamo ide energetika u Hrvatskoj?

Akademik Boò Udovi~i}: Moje je mi{ljenje da u energeticimoramo gledati na tri temeljna segmenta. Jedno je INA s teku}imgorivima, drugo je INA s plinom i tre}e je HEP, odnosno elektri~naenergija. Kod INE moramo raspraviti dva dijela: prvo je pitanjeproizvodnje nafte i plina, a drugo su sve ostale djelatnosti. Proiz-vodnja nafte i plina je prirodno dobro hrvatskog naroda i to se,prema mom uvjerenju, ne smije nikomu prodati, nego samo datikoncesija. Sve drugo se moè prodati. Jer, derivati su klasi~naroba. Plin i elektri~na energija su samo djelomi~no roba i tu vla-daju potpuno druk~iji zakoni. Kod plina je tu tlak i sve {to je veza-no uz tlak, a kod elektri~ne energije to je frekvencija, napon,sigurnost i drugo, odnosno ~imbenici koji poskupljuju tu robu.Moje je mi{ljenje da se hidroelektrane ne smiju nikomu prodati,jer je to prirodno blago. Postoji u literaturi zabiljeèno da je, pri-godom politi~kog stvaranja dràva, odre|eno da sva prirodna bla-ga koja se nalaze na teritoriju jednog naroda - pripadaju cijelomnarodu. O prirodnom blagu ne bi smio nitko odlu~ivati osim na-rod izja{njavanjem na referendumu. Ono se moè dati samo nakori{tenje, a ne otu|iti. Smatram da je u slu~aju INE provo|enjeprivatizacije puno lak{e, ali ako je rije~ o plinu - tu prvenstvenomislim na transport plina - to mora biti uvijek pod kontrolomdràve. Jednako je i s prijenosom elektri~ne energije i to je neu-pitno. Za proizvodnju i distribuciju smatram da organizacijske je-dinice nikad ne bi smjele biti u rukama stranog vlasnika vi{e od49 posto. Za{to? Jer, primjerice, {to }e se dogoditi ako strani vla-snik distribucijskog podru~ja u jednoj ùpaniji traì cijenu i uvje-

na{ intervju

HEP VJESNIK 136, SVIBANJ 2002. 3

tuje ju isporukom elektri~ne energije? [to }e tada biti sbolnicama, {kolama, vodovodima... Mora postojati sigurnostopskrbe. U knjizi Energetika i okoli{ u globalizaciji, objavljujemgovor ameri~kog predsjednika Busha gdje kaè da ne èli biti ovi-san o jednom stranom energentu. Ako to kaè predsjednik naj-mo}nije zemlje svijeta, {to je sa siroma{nima?

HEP Vjesnik: Kako pomiriti tvrdnju da je energetska neovi-snost uvjet dràvne neovisnosti i najnovije trendove uhrvatskom energetskom sektoru?

Akadermik Boò Udovi~i}: Kaèm, a to sam govorio jo{ u soci-jalizmu, da je dispe~ing elektri~ne energije va`niji od gene-ral{taba, jer o njemu u jednoj zemlji sve ovisi. Zato moramo imatirezervne agregate, rezervne baterije - sve u rezervi da bi elektri~nuenergiju imao onaj minimalni segment dru{tva, koji je uvijekmora imati. Kona~no, najbolji je dokaz ono {to se tijekom Domo-vinskog rata doga|alo u Dalmaciji, gdje imamo tri puta ve}u pro-izvodnju od potro{nje. Ne treba i}i nigdje dalje kako bi spoznali{to zna~i imati elektroenergetski sustav. Njegovu ulogu se nemoè ba{ ni~im nadomjestiti. Kalifornija najbolje pokazuje {to sedoga|alo kada nije bilo sustava. Moja je procjena da }e stanov-nici Kalifornije 20 puta vi{e platiti cijenu elektri~ne energije, nego{to su zaradili oni koji su vodili tu igru.

Kada je u pitanju privatizacija i globalizacija i restrukturiranje i li-beralizacija - rije~ je o previ{e pojmova. Tu se ne zna tko {to radi.Restrukturiranje mora biti vje~iti zadatak svake organizacije - odobitelji pa na dalje. Rije~ je o umje{nosti i odgovornosti ruko-vo|enja i rada i o tomu ne treba posebno razgovarati. Liberaliza-cija je za mene, kada je u pitanju elektroenergetski sustav, vrloupitna. Naime, ako primjerice Dalmacija Dugi Rat elektri~nuenergiju kupi u Ukrajini, kako }e se obra~unati gubici, vo`njafrekvence, regulacija, rezerva i sve ostalo? To se ne moè ugovo-riti, jer se stanje u elektroenergetskom sustavu mijenja svake se-kunde. Liberalizaciju je nametnuo Zapad da bi iskoristio vi{kovekapaciteta koji su se pojavili u isto~noeuropskim zemljama. Cije-na elektri~ne energije dva puta je ve}a na Zapadu nego na Istoku,gdje je propalo gospodarstvo i Zapad to koristi. Ali, to }e se nakraju skupo platiti. Imam osje}aj da danas u Europi nitko ni{tazna~ajnije ne gradi, jer su svi okrenuti slobodnom trì{tu - libe-ralizaciji i kada se iscrpe ti kapaciteti na Istoku, a istodobno i naZapadu elektrane tehnolo{ki stare, bojim se da }e se dogoditi ve-lika energetska kriza.

Nedavno sam na jednom skupu u Akademiji rekao da nije pamet-no sve ono {to se radi u Americi. Mi smo, primjerice, 31 godinuprije Amerikanaca donijeli odluku o izgradnji visokonaponskemreè. Bilo je to u lipnju 1970. godine u Dubrovniku, a Ameri-kanci su to u~inili 2001. godine i to nakon iskustva u Kaliforniji.Ne smijemo nikada preslikavati iskustva drugih, jer to je - premamom mi{ljenju - jedno od velikih zala na svim podru~jima uHrvatskoj.

HEP Vjesnik: Moète li procijeniti koliko }e dugo Zapad

mo}i ovako ìvjeti kupuju}i jeftinu poljsku i ukrajinskuelektri~nu energiju? Kakvog }e to odraza imati na tekzapo~ete procese u hrvatskoj energetici?

Akademik Boò Udovi~i}: Najdulje jo{ pet godina, odnosno~im se gospodarski oporave isto~noeuropske zemlje. Ali, elektra-ne se ne mogu izgraditi za godinu dana, potrebno je osam godi-na.

Nedavno me netko pitao moèmo li prodati NE Kr{ko za jednukunu. Nitko ne pita komu prodati, za{to prodati i za koliko prodati.Ako pretpostavimo da postoje svi navedeni uvjeti, pitanje je ~imenadomjestiti NE Kr{ko. Moje je mi{ljenje da smo imali izvanred-ne ugovorene odnose o NE Kr{ko, na ~ijoj primjeni smo moraliinzistirati. Sporazum je trebao postati vlasni~ki ugovor. Ali, uk-lju~ila se politika...Zagovornici liberalizacije kaù da }e se sverije{iti ugovorom. Ali, Hrvatska je uloìla svoje novce u izgradnjuTE Obrenovac, TE Tuzla, TE Kakanj, TE Gacko i NE Kr{ko. [to uovih posljednjih deset godina mi od toga imamo? [to vrijediugovor ili penali ako cijela Hrvatska ostane tri ili pet dana bezelektri~ne energije? Kako to naplatiti, s ~im, kakve tu`be podi}i?Smrt ~ovjeka ako nestane elektri~ne energije na dijalizatoru nemoè se naplatiti. Energetika se ne moè rije{iti ugovorima, negosamo sigurno{}u, vlastitim izvorima. A, za izgraditi novu elektra-nu potrebno je sedam-osam godina. Mnogi }e re}i, moèmo

elektri~nu energiju uvesti. Moète uvesti dok imate od koga. A,{to ako nemate ili ako vam elektri~nu energiju ne èle prodati?

Da se vratim mom pozivu. Ja bih svakog studenta koji bi vod zaMa|arsku poku{ao opravdati uvozom elektri~ne energije sru{iona kolokviju. Kada sam tri puta predlagao izgradnju tog voda, tadasam to obrazlagao mogu}no{}u da Hrvatska izvozi vr{nu energijui snagu isto~noeuropskim zemljama i da na tomu zara|uje. Istina,pitanje je {to bi bilo da posljednje dvije godine nismo imali tajvod, jer preko njega uvozimo 30 posto od ukupnih potreba zaelektri~nom energijom. Posljednja odluka o izgradnji elektrana nateritoriju Hrvatske donesena je 1982. godine, a ìvotni vijek po-stoje}ih istje~e. Hrvatsku elektroprivredu ~ekaju vrlo te{ki dani.Ja na to upozoravam.

HEP Vjesnik: U Va{oj knjizi o Kyoto protokolu pi{ete da jerije~ o najve}oj farsi. [to pod tim podrazumijevate?

Akademik Boò Udovi~i}: Odnedavno se u svijetu pojavila jo{jedna {pekulacija vezana za Kyoto protokol - trì{te polutantima.To zna~i da }e bogate zemlje siroma{nima dati za kruh i na njihovra~un }e zaga|ivati okoli{. Prema mom mi{ljenju, rije~ je o izrav-nom udaru protiv ~ovjeka.

Pitanje okoli{a je pitanje budu}nosti ~ovje~anstva. To je po-dru~je, ~ak i prije energetike - glavnog zanimanja ~ovjeka.Me|utim, treba biti svjestan da ne postoji niti jedna ljudskaaktivnost koja pritom ne utje~e negativno na okoli{. Ovdje po-sebno dolazi do izraàja ono o ~emu stalno govorim - pitanjemjere. Moje je uvjerenje da Hrvatska s 0,08 posto ukupne po-tro{nje energije doista ne moè spa{avati ~ovje~anstvo. Ali,treba po{tivati norme i protokole koje je potpisala. Kod nas sesada doga|a da svi èle spa{avati svijet, a ja bih rekao da semi moramo baviti neposrednom okolinom, zna~i potpuno lo-kalno i u manjoj mjeri regionalno. Problem je da razvijenezemlje èle biti jo{ razvijenije i one }e i dalje zaga|ivati Pla-net. Koja je to logika da Amerika treba emisije smanjiti 7 po-sto, a drugi znatno manje razvijeniji 5 posto(?!). Odmah samKyoto protokol ocijenio nehumanim. Amerikanci moraju izgra-diti skoro dvije tisu}e elektrana, osigurati 200 tisu}a novihMW, jer tehnolo{ki vijek njihovih termoelektrana je pri kraju,stresla ih je kalifornijska kriza i vidjeli su {to mogu o~ekivati uztakvo energetsko stanje.

Ako se vratim na hrvatsku energetiku, doista sam iznena|en danitko ni{ta ne predlaè za izgradnju. Mi se nalazimo u tragiko-mi~nim okolnostima, jer sretni smo da nema porasta potro{njeelektri~ne energije, pa ne moramo graditi nove izvore. I kada bise ne{to predloìlo, svi su odmah protiv. Jedino se u Zagrebumogu graditi energetski objekti. Ne moè se instalirati radar,primjerice, na U~ki, a koliko je radara i antena u Zagrebu? U Za-grebu su obnovljene dvije termoelektrane, tu je 15 tisu}a MW uputni~kim automobilima. Ali, ne moète graditi termoelektranuu Lukovu [ugarju, hidroelektranu u Novom Virju....Kako }emoìvjeti bez energije? Postoji jo{ jedan fenomen. Kada se graditermoelektrana, moraju se po{tivati svjetske norme izgradnje iza{tite okoli{a. I svi su protiv termoelektrana. Ali, istodobno svièle imati automobile, gdje ne postoji nikakva za{tita okoli{a.

Sada nam na naplatu dolaze sve posljedice socijalizma kroz trielementa: pitanje vlasni{tva, odgoj i odnos prema radu. [to seti~e vlasni{tva tu je pitanje "moje i na{e". Kada sam u pitanju"ja", meni je sve dopu{teno, ali kad smo u pitanju "mi", "ja" po-stajem du{obri`nik. Odgoj postoji u kapitalizmu, a u nas je rije~o preodgoju. Odnos prema radu je u kapitalizmu, a u socijaliz-mu je bio sistematizacija radnih mjesta gdje nije bilo bitno kojeje radno mjesto i za nerad se dobivala dobra pla}a. Sve je to umentalnom sklopu ljudi i ne moè se brzo promijeniti. Treba du-gotrajan strpljiv rad. Vidite {to rade maturanti. Pitanje je odgojau obitelji, tko nam odgaja djecu u dje~jim vrti}ima i kako suvrednovani, kako su cijenjeni u~itelji, srednjo{kolski profesori.Na fakultetima nema vi{e odgoja, mo`da samo mala modifika-cija. Tim redosljedom je i va`nost i teìna odgoja. To su sadanajteì problemi, jer nije rje{enje odlazak u inozemstvo. Dakakoda }e onaj tko nema posao u Hrvatskoj i}i trbuhom za kruhom.Zamislite, ako je istina: Hrvatsku je napustilo 100 tisu}a diplo-miranih ljudi! To zna~i da je Hrvatska sufinancirala kapitalizam spribli`no 30 milijardi USD kroz {kolstvo (?!).

HEP Vjesnik: [to predlaète, {to moèmo u~initi za spasHrvatske?

Akademik Boò Udovi~i}: âk ne znam {to bih predloìo niti ustruci, jer sve je ispolitizirano. Ako se ne slaète s aktualnom po-litikom, progala{avaju vas protivnikom. Kada bih ipak bio u prigo-di ne{to predloìti, prvenstveno znam da ovu zemlju moraju voditistru~ni ljudi, koji jo{ uvijek imaju osje}aj odgovornosti. Struka jedanas upitna upravo zbog onoga {to smo govorili o moralu. Alizato treba biti uspostavljena vladavina prava i odgovornosti.Tvrdim, a to sam tvrdio jo{ prije 25 godina, da smo mi u prosjekubolji od Zapada. Hrvatska ima svoje vrijednosti, a to je ~ovjek iprirodno blago. Nema na{eg ~ovjeka koji nije uspio u inozemstvuzbog jednostavnog razloga {to je radio ono za {to je bio pla}en i{to je radio ono {to vlasniku treba. Samo je vlasnik bitan, onodlu~uje. Kod na{ih ljudi postoji dvostruko pona{anje. Pogledaj-te privatnika u Hrvatskoj, on ili zapo{ljava na crno ili dijeli mizer-ne pla}e ili ne{to tre}e, a svi ginu za Hrvatskom. Jer, u pitanju jementalni sklop - obogatiti se i to {to prije. Kod nas je potpunopogre{no postavljeno mi{ljenje o politici. U svijetu se politikombave dobro situirani ljudi, a kod nas se u politiku ide da bi se ljudisituirali i da bi lak{e i bolje ìvjeli. Iz tog problema proizlaze mno-gi drugi. Ministar zna~i sluga, a ne gospodar.

Svugdje je motiv materijalizacija pod svaku cijenu. Pogledajtemedije u Hrvatskoj koji objavljuju senzacije, jer se na taj na~inbolje prodaju.

Pitate za rje{enje. Mo`da treba krenuti od zakonodavstva koje }eprije svega cijeniti rad, odgovornost prema radu i uspostavitinadzor primjene zakona.

HEP Vjesnik: Jeste li Vi pesimist?

Akademik Boò Udovi~i}: Pesimist je dobro instruiran optimist,a optimist je dobro informirani pesimist. Da sam pesimist ne bihni radio ni razgovarao o svemu ovomu. Mi moramo upozoravati snamjerom da se promijeni stanje u Hrvatskoj i da se do|e do op-timizma s pokri}em. Za mene }e problem u Hrvatskoj biti rije{enkada prevladamo to~ku infleksije, zna~i kada dotaknemo dno ikada krenemo prema naprijed. Jo{ ne}emo, jer nismo dovoljnogladni. Upravo o tomu slikovito govori jedna objekcija profesoraJosipa @upanova 1981. godine , kada sam ga na predavanju o ra-spadu Jugoslavije pitao {to moèmo o~ekivati. On je odgovorio:svaka zemlja koja ima policiju i vojsku moè odràti svoj poredakdo odre|enog trenutka. A taj trenutak je kad otac bude vidjeo damu dijete umire od gladi, on }e oteti od onoga koji ima. Ako onajtko ima bude pruào otpor, ostat }e bez ìvota. U tomu je, evo,sva ìvotna filozofija.

Pripremila: \ur|a Su{ec

LIBERALIZACIJU JE NAMETNUO ZAPADDA BI ISKORISTIO VI[KOVEKAPACITETA KOJI SU SE POJAVILI UISTO^NOEUROPSKIM ZEMLJAMA,GDJE JE PROPALO GOSPODARSTVO IIMA VI[KOVA KAPACITETA, ALI TO ]ESE NA KRAJU SKUPO PLATITI, JERDANAS U EUROPI NITKO NI[TAZNAÂJNIJE NE GRADI I SVI SUOKRENUTI SLOBODNOM TR@I[TU.KADA SE ISCRPE TI KAPACITETI NAISTOKU, A ISTODOBNO I NA ZAPADUELEKTRANE TEHNOLO[KI STARE,BOJIM SE DA ]E SE DOGODITI VELIKAENERGETSKA KRIZA

4 HEP VJESNIK 136, SVIBANJ 2002.

na{ intervju

AKADEMIK BO@O UDOVIÎ]

POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR

ZAJAMÊNAPRAVA I OBVEZEPOSLODAVCA IRADNIKA - DOKRAJA 2003.!U ZAGREBU su 23. svibnja ove godine Ivo ôvi}, predsjed-nik Uprave HEP-a uime poslodavca i Dubravko ôrak, pred-sjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata uimeHES-a - potpisali Kolektivni ugovor radnika Hrvatske elek-troprivrede. Ostala tri sindikata HEP-a nisu potpisali Kolek-tivni ugovor, ali mu naknadno mogu pristupiti.

Kolektivni ugovor vrijedi za sve radnike Hrvatske elektropri-vrede i to do 31. prosinca 2003. godine, odnosno - ukolikose do tog datuma ne sklopi novi - primjena postoje}eg seproduljuje za jo{ {est mjeseci.

Podsjetimo se da je primjena prethodnog Kolektivnog ugo-vora dokinuta 27. prosinca 2000. godine i otada je dio po-dru~ja koje je ina~e predmet kolektivnog ugovora bioreguliran Pravilnikom o radu, {to je obveza poslodavca pre-ma Zakonu o radu.

Napominjemo da je Pravilnik o radu jednostrani akt poslo-davca, {to zna~i da ga poslodavac sam donosi i moè mi-jenjati, bez suglasnosti sindikata, a Kolektivni ugovor jedvostrani pravni akt izme|u poslodavca i sindikata, kojimse ure|uju prava i obveze potpisnika i pitanja iz radnih od-nosa, kao i ona u svezi s radnim odnosom. Njime serje{avaju sva pravna, socijalna i materijalna pitanja radni-ka. Prednost Kolektivnog ugovora je da ima definirano vri-

jeme primjene i svi op}i akti poslodavca moraju bitiuskla|eni s odredbama Kolektivnog ugovora.

[to za radnike Hrvatske elektroprivrede zna~i Kolektivniugovor pitamo Dubravka ôrka, predsjednika HES-a - naj-brojnijeg sindikata HEP-a i jedinog koji je potpisao dosa-da{nja sva ~etiri kolektivna ugovora.

- Za radnike HEP-a, Kolektivni ugovor u vrijeme promjena -zna~i puno, jer }e se primjenjivati do kraja 2003. godine,odnosno do polovice 2004. godine ukoliko se do njegovaisteka ne prihvati novi kolektivni ugovor. Osim toga, sindikatje time osigurao svoje sudjelovanje u promjenama u HEP-ukao aktivan sudionik, a osobito je va`no da su definiranapravna, socijalna i materijalna pitanja radnika HEP-a u vrije-me kada se najavljuje izmjena Zakona o radu. I kona~no,radnici za svoja prava moraju se boriti sami, odnosno to nesmiju zbog svoje neodlu~nosti prepustiti nekom drugom.Dakako da je svima nama u interesu u ovo vrijeme promjenau HEP-u osigurati socijalni mir, osobito s obzirom na prom-jenu tarifnog sustava i mogu}e pove}anje cijene elektri~neenergije, poru~io je D. ôrak.

Nepotpisivanje Kolektivnog ugovora Nezavisnog sindikataradnika HEP-.a, TEHNOS-a i EKN-a, D. ôrak je komentiraopitanjem o njihovoj ulozi i odgovornosti prema svom ~lan-stvu. Naglasio je da je, istina, ovaj Kolektivni ugovor rezul-

tat kompromisa Uprave HEP-a i sindikata, me|utim naj-va`nija je ~injenica da on postoji i da se primjenjuje do kra-ja 2003. godine. Jer, rije~ je o aktu kojim su zajam~enaprava i obveze poslodavca i radnika.

Predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi}, potpisivanje Kolektiv-nog ugovora komentirao je rije~ima:

- Potpisani Kolektivni ugovor ima veliko zna~enje i za poslo-davca i za radnike HEP-a. @elim naglasiti da Kolektivni ugo-vor treba i{~itavati u njegovoj cijelosti, zna~i u svih njegovih145 (?) ~lanaka, a ne samo u nasumce odabranim pojedi-nim ~lancima. Tako gledano, vjerujem da se svi moèmosloìti da je rije~ o iznimno kvalitetnom dokumentu, koji naj-ve}i broj pitanja odnosa poslodavca i radnika rje{ava nauzoran na~in. Sigurno je, me|utim, da postoje i pitanja gdjesu o~ekivanja i jedne i druge strane bila ve}a.

Zbog toga mi je ào {to Kolektivni ugovor nisu potpisali svisindikati, ali se jednako tako i nadam da }e mu pristupiti udogledno vrijeme. Time bismo zajedno stvorili kvalitetnijepreduvjete da svu energiju - i Uprava i sindikati - usmjerimona vrlo zahtjevnu zada}u preoblikovanja HEP- a u poslovno itrì{no usmjerenu tvrtku, spremnu prihvatiti izazovebudu}nosti.

\ur|a Su{ec

doga|aj


Potpisivanju su prisustvovali svi ~lanovi Uprave HEP-a i~lanovi Pregovara~kom odbora HES-a

Stisak ruke nakon dobro obavljena posla

NAKON RAZDOBLJA OD 17 MJESECI, KADA SU RADNICI HEP-a BILIBEZ KOLEKTIVNOG UGOVORA, POTPISAN JE NOVI KOJI JE, ISTINA,REZULTAT KOMPROMISA UPRAVE HEP-a I HES-a, JEDNOG OD ÊTIRISINDIKATA HEP-a I JEDINOG KOJI JE PRISTUPIO POTPISIVANJU

[TO se doga|alo u proteklih 17 mjeseci, kada radniciHEP-a nisu imali svoj Kolektivni ugovor?

Pregovara~ki odbori poslodavca i sindikata (sva ~etiri sin-dikata HEP-a) poku{avali su se dogovoriti o odredbamanovog kolektivnog ugovora i tijekom 2001. godine ipo~etkom ove godine - bez uspjeha. Me|utim, ipak, kra-jem oùjka ove godine, nakon o~itovanja HES-a o prije-dlogu Pregovara~kog odbora poslodavca (s tim da }e gadopuniti vlastitim prijedlozima) i prihva}anja takvogo~itovanja drugih sindikata, predloèni tekst je parafiran isve je - kako se ~inilo - bilo spremno za potpisivanje no-vog kolektivnog ugovora 11. travnja o.g. S obzirom dapotpisivanju nisu pristupila tri sindikata, nego samo HES,to se nije dogodilo zbog solidarnosti HES-a prema dru-gim sindikatima. Ipak je HES, da bi provjerio ispravnostodluke svog Sredi{njeg odbora, proveo referendum o ko-lektivnom ugovoru me|u svojim ~lanstvom. Nakon toga,a sukladno rezultatima referenduma i odluci Sredi{njegodbora - kona~no je potpisan Kolektivni ugovor radnikaHrvatske elektroprivrede 23. svibnja 2002. godine.

Ivo ôvi}, predsjednik Uprave HEP-a i Dubravko ôrak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskogsindikata prigodom potpisivanja Kolektivnog ugovora

U PULI je od 12. do 15. svibnja odràn êtvrti simpozij o elektro-distribucijskoj djelatnosti. Doma}in Simpozija bila je DP Elektroi-stra Pula, a generalni sponzor Kon~ar - Elektroindustrija d.d.Zagreb.

Ovogodi{nji êtvrti Simpozij okupio je veliki broj sudionika, 150iz HEP-a i 100 predstavnika proizvo|a~a usko vezanih za distribu-cijsku djelatnost.

Uvodnom rije~ju dr. sc. Zorko Cvetkovi}, glavni tajnik HK CIGRÉnaglasio je ulogu i zna~aj CIGRÉ i najavio promjene koje }e uslije-diti.

OSNOVNI CILJ - OPSKRBAELEKTRI^NOM ENERGIJOM

Uime predsjednika Uprave HEP-a Ive ôvi}a, sudionicima Simpo-zija govorio je [ime Balabani}, ^lan Uprave i direktor Direkcije zadistribuciju HEP-a.

Naglasio je da ìvimo u iznimnom trenutku u ìvotu HEP-a. Pritomje podsjetio na ~injenicu da su doneseni energetski zakoni, kao iZakon o privatizaciji i da je prihva}en i provodi se osnovni pro-gram preoblikovanja HEP-a u HEP - Gurpu. [to se ti~e promjena uHEP-u, [. Balabani} je izrazio obvezu ukazati i upozoriti naodre|ene navode i na~in ostvarivanja definiranih ciljeva.

- Neki mo`da i nehotice zaboravljaju osnovni cilj i razlog postojanjaHEP-a, a on je opskrba elektri~nom energijom stanovnika i ukup-nog gospodarstva Hrvatske. Ako je opskrba elektri~nom energi-jom, u okviru ukupne energetske opskrbe Hrvatske, osnovni ciljHEP-a - a to uistinu ne bi smjelo biti upitno - tada na{a razmi{lja-nja, ali i djelovanje trebaju biti usmjerena u tom pravcu, rekao je [.Balabani}.

U tom smislu je osobito naglasio da se ne moè olako, prebrzim inepovratnim procesima provoditi promjene zbog promjena, negoda se u promjene vi{e od jednog stolje}a stvaranog dobrog elek-troenergetskog sustava smije i}i samo ozbiljno promi{ljenim su-stavnim mjerama. U tom smislu [. Balabani} je nastavio.

- Mi ne smijemo ugroziti osjetljiv, sloèn i odgovoran rad elektroe-nergetskog sustava i opskrbe. Moramo dovoljno sigurno ostvariticiljeve trì{nog preustroja u na~inu nove organizacije i poslovanja ipritom za{tititi strategijski nacionalni interes. Jednako tako, mora-mo pripremiti provedbu privatizacije po{tuju}i upravo navedeno ito tako da o~uvamo temeljne dosada{nje vrijednosti sustava, ali ida steknemo nove vrijednosti ìvotnosti kroz uspje{nost, efika-snost, ve}u produktivnost i druge pokazatelje suvremenih poslov-nih dostignu}a. Temeljna je poruka, prije ulaska privatnog kapitala,odnosno kapitala izvan HEP-a u budu}u HEP - Gurpu: moramostvoriti takve organizacijske oblike i odnose, moramo definirati ta-kve poslovne ciljeve i imati takve managere i tako motivirane radni-ke da HEP zapo~ne stvarati dobit! Doma}insko trì{no razmi{ljanje,briga o prihodu i rashodu, briga o svakoj kuni - mora u}i u na{eglave kao temeljni kriterij osobne motivacije i uspje{nosti, ali i kaokriterij konkretnog doprinosa hrvatskim nacionalnim interesima.

Potom se [. Balabani} kriti~ki osvrnuo na pretjeranu ponudu frazai nejasno}a - kako ih je nazvao - "reformatora", naglasiv{i da uHrvatskoj ima pametnih, sposobnih i uspje{nih ljudi. Pozvao jenazo~ne da se konkretnim doprinosom ovog Simpozija, zaloè zavlastitu budu}nost.

Tri velike teme, koje su okosnica ovog Simpozija i 11 prijavljenihrasprava, ocijenio je dobro pogo|enima za ovaj skup. Osobito seosvrnuo na prvu temu, nagla{avaju}i da je Distribucija skoro naj-sloèniji problem HEP-a.

- Svjedoci smo dugotrajnog su~eljavanja nositelja razli~itih ideja uostvarivanju uspje{nog modela trì{no ustrojene distribucijskemre`ne i opskrbne djelatnosti. Nadajmo se da prevladava razum ida }e rje{enje biti optimum trì{nog djelovanja: ra~unovodstveno,zna~i, tr{kovno, budètski i prihodno i rashodno razdvojene djelat-nosti mreè i opskrbe - s jedne strane i krovno organizacijski pove-zane djelatnosti u jedno poduze}e za postizanje u praksi sinergijskinajve}e mogu}e uspje{nosti - s druge strane.

stru~njaci novinarima


ÊTVRTI SIMPOZIJ HK CIGRÉ O ELEKTRODISTRIBUCIJSKOJDJELATNOSTI U PULI

CIJENA ELEKTRI^NE ENERGIJEMORA POKRITI TRO[KOVE HEP-a

PRIJE sve~anog otvorenja êtvrtog simpozija o elektrodistribu-cijskoj djelatnosti koji se odràvao od 12. do 15. svibnja 2002.godine u Puli, u organizaciji Hrvatskog komiteta CIGRÉ, Studij-skog komiteta 31 - Distribucijske mreè, a ~iji je doma}in bilaElektroistra Pula - u hotelu Histria je odràna konferencija za no-vinare. Novinarima su predstavnici organizatora i HEP-a govorilio predvi|enim temama tog skupa te odgovarali na pitanja osvim aktualnostima u elektroprivredi.

Glavni tajnik CIGRÉ dr. sc. Zorko Cvetkovi} upoznao je novinares radom ove me|unarodne nevladine, neprofitabilne organizaci-je koja se bavi problemima elektroenergetskih sustava. Z. Cvet-kovi} je posebice naglasio va`nost CIGRÉ na podru~ju razmjeneinformacija, nagla{avaju}i koliko je to danas doista bitno, jerCIGRÉ omogu}uje razmjenu informacija s pet kontinenata.

Predsjednik Organizacijskog odbora pulskog skupa i predsjed-nik STK 31 Neven Lang-Kosi}, govore}i o simpozijima o elek-trodistribuciji uop}e, posebno se osvrnuo na tri glavne temeovog Simpozija.

- U prvom se tematskom referatu obra|uje trenuta~no stanjeelektrodistribucijske djelatnosti te mogu}i utjecaji budu}e priva-tizacije, uz poseban osvrt na pojavu opskrbe potro{a~a/kupacaelektri~nom energijom kao novog ~imbenika u organizaciji i fun-kconiranju elektroenergetskog sektora u trì{nim uvjetima reguli-ranim novim energetskim zakonima.

- Druga su tema gubici u elektrodistribucijskom sustavu koji su uovom trenutku tranzicijskog razdoblja itekako aktualni, jer elek-tri~na je energija jo{ uvijek dijelom socijalna kategorija.

- Tre}i referat obra|uje tehni~ki pristup uvo|enju daljinskogupravljanja srednjenaponskim elementima u elektrodistribucij-skoj mreì. Ipak, i ta isklju~ivo tehni~ka problematika izravnoutje~e na cjelokupnu efikasnost elektrodistribucijske djelatnosti,jer poja~ano ulaganje u ovakve zahvate u mreì utje~e i na orga-nizaciju (smanjenje potrebnog broja manipulativnog osoblja) ina smanjenje gubitaka u mreì, rekao je Neven Lang-Kosi}.

^lan Uprave HEP-a za distribuciju i izaslanik Predsjednika Upra-ve HEP-a [ime Balabani}, podsjetio je na prihva}en paket ener-getskih zakona te zakona o privatizaciji INE i HEP-a, naglasiv{ida time dolazi do demonopolizacije elektroenergetskog trì{ta.

- Temeljna je teza da cijena elektri~ne energije mora pokrititro{kove HEP-a {to do sada nije bio slu~aj. [. Balabani} je pod-sjetio da cijena elektri~ne energije prakti~no nije mijenjana od

1994. godine, a da su za to vrijeme sve ostale cijene porasle ivi{e od sto posto do 1999. godine. Tada je zbog skupih energe-nata i uvozne elektri~ne energije, a Hrvatska uvozi pribli`no jednutre}inu od ukupnih potreba elektri~ne energije, po~elo gomilanjegubitaka HEP-a, rekao je [. Balabani} nagla{avaju}i potrebuekonomske i financijske konsolidacije HEP-a.

Odgovaraju}i na pitanja novinara o poskupljenju elektri~neenergije, odnosno novom tarifnom sustavu, [. Balabani} je re-kao da postoji na~elan prijedlog podzakonskih akata u kojima}e biti regulirane cijene elektri~ne energije i priklju~aka, op}iuvjeti isporuke elektri~ne energije, tarifni sustav i sli~no, ali da}e se o tomu mo}i konkretnije govoriti tek kada bude dovr{enkona~an prijedlog.

U odgovoru na novinarsko pitanje o privatizaciji HEP-a, [. Ba-labani} je rekao da }e dràva do ulaska u EU zadràti ve}inskipaket dionica HEP-a od 51 posto, {to govori o prepoznavanjuva`nosti elektroenergetskoga sustava na nacionalnoj razini.

Izrazio je iznimno zadovoljstvo suradnjom HEP-a i njema~ketvrtke RWE suvlasnika TE Plomin, te radom plominskih termo-elektrana. Drì da je utjecaj TE Plomin na okoli{ u granicamaeuropskih normi, a da }e se realizacija odre|enih projekata ve-zanih za TE Plomin regulirati uskoro dogovorom HEP-a, nje-ma~kog partnera i predstavnika lokalnih zajednica kojegravitiraju Plominu. [. Balabani} je pozvao medije da jo{ vi{ei upornije nego do sada traè odgovore od HEP-a o svim eko-lo{kim pitanjima, ali da o tomu izvje{}uju javnost na objekti-van na~in.

Uklju~uju}i se u razgovor o za{titi okoli{a dr. sc. Z. Cvetkovi}je rekao da u tom podru~ju ima pretjerivanja. Kao ilustracijunaveo je prijedlog jednog pravilnika pripremljenog u Ministar-stvu zdravstva koji je regulirao utjecaj dalekovoda na zdravljeljudi. Da je taj prijedlog prihva}en, svaki dalekovodni stup mo-rao bi biti vi{i od katedrale, a samo bi to - bez ikakve potrebe -automatski znatno poskupjelo elektri~nu energiju, rekao je dr.sc. Z. Cvetkovi}. Na usporedbu novinara izme|u cijena energi-je i cijena telekomunikacija, odgovorio je da se svakodnevnomogu ~uti reklame o minuti razgovora koji stoji "samo" 90lipa, dok se za tu cijenu moè grijati soba puna dva sata pe}ni-com snage 1 kW.

Ivica Tomi}

ZA USPJE[ANDISTRIBUCIJSKE

Slijeva na desno: Neven Lang-Kosi}, predsjednik Organizacijskog odbora êtvrtog simpozija o elektrodistribu-cijskoj djelatnosti, dr. sc. Zorko Cvetkovi}, glavni tajnik Hrvatskog komiteta CIGRÉ te direktor Direkcije za di-stribuciju HEP-a [ime Balabani}, na konferenciji za novinare pred po~etak pulskog simpozija


stavovi i o~itovanja

ÊTVRTI SIMPOZIJ HK CIGRÉ O ELEKTRODISTRIBUCIJSKOJ DJELATNOSTI

MODEL TR@I[NO USTROJENE MRE@NE IOPSKRBNE DJELATNOSTI

STUDIJSKI KOMITET 31 HRVATSKOG KOMITETA CIGRÉOKUPIO JE BROJNE STRU^NJAKE IZ SVIH OSNOVNIH IPRATE]IH ELEKTRODISTRIBUCIJSKIH DJELATNOSTI URASPRAVI O AKTUALNIM TEMAMA KOJE MOGU BITNOUTJECATI NA ODVIJANJE ELEKTRODISTRIBUCIJSKEDJELATNOSTI U PROCESU RESTRUKTURIRANJA IPRIVATIZACIJE HEP-a

Savjetovanje je otvorio dr. sc. Zorko Cvetkovi}, glav-ni tajnik Hrvatskog komiteta CIGRÉ

[ime Balabani}, ^lan Uprave HEP-a i direktor Direk-cije za distribuciju: ne moè se olako, prebrzim i ne-povratnim procesima provoditi promjene zbogpromjena, nego se u promjene vi{e od jednog sto-lje}a stvaranog dobrog elektroenergetskog sustavasmije i}i samo ozbiljno promi{ljenim sustavnimmjerama

Ivan Fabris, direktor DP Elektroistra Pula - doma}inSimpozija ukratko je predstavio ovo Distribucijskopodru~je, naglasiv{i da je protekle godine, po prviput, Elektroistra preuzela vi{e od milijardu i 10 mili-juna kWh

Prigodomkratkog,ali vrlodopadlji-vog um-jetni~kogprograma- skupinadjevojakaiz Studija"Zaro" ot-plesala jestiliziraniistarskibalun...

... mlada imladi ot-plesali suvjen~aniples...

... a dje~jizbor"Zaro" ot-pjevao jeprigodnupjesmupo-sve}enuenergiji"Elektra,elektra..."

U tom je smislu, u promjeni podru~ja organizacije sada{nje Direk-cije za distribuciju, posebno naglasio zahtjev za zadovoljenje vla-stite trì{ne potrebe i logike, kao i europske preporuke o trì{nom,zna~i ra~unovodstvenom razdvajanju odgovaraju}ih djelatnosti.Jednako tako, [. Balabani} je naglasio da valja usmjeriti energiju ipamet na pobolj{anje ekonomske osnovice distribucijske djelat-nosti, {to je temeljni preduvjet za ve}u uspje{nost u naplati ipove}anje prihoda, za smanjivanje tro{kova - od standardnih dotro{kova gubitaka svih vrsta, za pripremu osiguravanja na{ihbudu}ih kupaca u slu~aju otvorenog trì{ta i za stvaranje preduvje-ta za poslovanje s dobiti, {to je uistinu strategijski poslovni ciljnovostrukturiranog HEP-a.

Obrazlaù}i opravdanost inzistiranja na ekonomskoj strani svih pi-tanja rekao je da je, neovisno o opskrbi kao dijelu javne usluge,HEP trgova~ko dru{tvo koje mora {to prije po~eti trì{no funkcio-nirati. Pritom je naglasio da je cijena elektri~ne energije, u odnosuna 1994. godinu, za nekoliko desetaka postotaka nià, {to bitoutje~e na ekonomski poloàj HEP-a, a poslovne aktivnosti iodràvanje sustava financiraju se kreditnim sredstvima. Tako se iobnova u ratu poharanih postrojenja financirala iz zajedni~kih kre-ditnih sredstava HEP-a, a istodobno se govori o potrebi razdvajanjaprema na~elu "~istih ra~una" po svakoj djelatnosti posebno.

[. Balabani} se osvrnuo i na nedovoljan broj ljudi u vrhu Direkcijeza distribuciju, gdje radi samo jedna desetina od potrebnog brojastru~njaka, bez ~ije }e sustavne profesionalne potpore biti te{koupravljati golemom Distribucijom.

U svojoj zavr{noj poruci [. Balabani} je, govore}i o Direkciji zadistribuciju - velikoj prema broju radnika i zna~aju u HEP-u - na-glasio obvezu svakog njenog radnika da bude svjestan te veli~ine iutjecaja na sudbinu cijelog HEP-a, kao i njihovog doprinosa daHEP postane suvremeno, uspje{no hrvatsko-europsko poduze}e.

PRIVATIZACIJA SE NESMIJE OBAVITI NA BRZINU

Potom je sve prisutne pozdravio gradona~elnik Grada Pule, doc.dr. sc. Luciano Delbianco i ~lan Nadzornog odbora HEP-a. Na-gla{avaju}i tri tisu}ljetno postojanje grada Pule, sa 65 tisu}a sta-novnika, rekao je da je o~ekuju jo{ bolji i ljep{i dani jer se nada,uskoro, u svoj posjed dobiti atraktivna podru~ja (jo{ uvijek u po-sjedu vojske) kojima }e pobolj{ati turisti~ku ponudu u Istri. Kaobiv{i elektroprivrednik, u svom govoru je naglasio da HEP-u pred-stoji reorganizacija i privatizacija. Naglasio je veliku odgovornost,jer je u pitanju nacionalno bogatstvo i zbog toga se to ne smijeobaviti na brzinu.

[ime Mali{a uime generalnog sponzora svih dru{tava i radnikaKon~ara te ostalih sponzora je rekao:

- Rad i suradnja Kon~ara s HEP-om uvijek je do sada bila na obo-strano zadovoljstvo i korist. Dolaze neka druga vremena, koja }etraìti neke druge na~ine suradnje. Ovisit }e o nama, koji radimo, ui izvan ove djelatnosti, da na vrijeme prepoznamo prave putove iinterese. Te{ko je ocijeniti {to }e se doga|ati, ali ipak mislim dasmo blizu toga da se dogodi ono {to mi budemo èljeli. Suradnju sHK CIGRÉ Kon~ar èli nastaviti, jer poznajemo posao i njegovu teh-ni~ku i ekonomsku stranu.

PRIPREMAJU SE PROMJENE U CIGRÉ

U pozdravnom govoru Ivan Fabris, direktor DP Elektroistra Pula,ukratko je predstavio istarskog distributera. Pozvao je sve prisutneda se u predahu upoznaju s ljepotama grada Pule i Istre, dosti-gnu}ima na ovom podru~ju te da posjete staru TS Karojba preu-re|enu u izlo`beni prostor u kojem je na zanimljiv na~in prikazanrazvojni put elektroenergetskog sustava u Istri.

Neven Lang-Kosi}, predsjednik STK 31, upoznao je prisutne s po-jedinostima o dosada{njem i budu}em radu Komiteta. Naveo jeneke ve} odràne tematske rasprave u okviru okruglih stolova i oneu pripremi (o tarifnom sustavu, kao i o 5. simpoziju o vo|enjuelektroenergetskog sustava u Cavtatu). Rekao je da }e CIGRÉ kao iHEP doìvjeti promjene. Analizirat }e se sve prednosti i manjkavo-sti, jer se CIGRÉ okre}e ciljanim grupama. Neki }e se komitetiugasiti, a osnovati neki novi.

Nova organizacija CIGRÉ po~et }e djelovati od 1. rujna 2002. go-dine.

Ruà @mak


CIGRÉ danas i sutra

PRILAGODBA KAO UVJET RAZVOJA

UTEMELJUJU SE TRI NOVA STUDIJSKA KOMITETAJO[ pro{le godine su najavljene zna~ajne promjene u CIGRÉ,koje }e vjerojatno dobiti zeleno svjetlo svoje Generalne skup{tine26. kolovoza o.g. Promjene se pripremaju i u okviru nacionalnihkomiteta, pa tako i Hrvatskog komiteta CIGRÉ. Stoga, o motivu io~ekivanim u~incima promjena saznajemo od glavnog tajnikaHrvatskog komiteta CIGRÉ dr. sc. Zorka Cvetkovi}a.

Da podsjetimo. CIGRÉ je me|unarodno vije}e za velike elektroe-nergetske sustave, koje je osnovano 1921. godine, sa sjedi{temu Parizu. Temeljni zadatak CIGRÉ je razmjena iskustava iz po-dru~ja rada elektroenergetskih sustava i njihovih komponenata odkrupne opreme - generatora, transformatora pa do softvera zavo|enje dispe~inga.

U organizacijskom smislu, temeljni element CIGRÉ su studijskikomiteti, ~iji broj ovisi o potrebama, ali ih je u proisjeku 15. Upojedinim zemljama, zbog uspje{nijeg djelovanja, utemeljeni sunacionalni komiteti.

Na ovim podru~jima, CIGRÉ postoji od 1951. godine i to kao ju-goslavenski nacionalni komitet, a od 1992. godine je osnovanHrvatski komitet CIGRÉ, oba sa sjedi{tem u Zagrebu. Zbog potre-be za prilagodbom novim okolnostima u vrijeme kada su u elek-troprivredama svijeta nastupile klju~ne promjene, name}u sepromjene i u organizacijskoj strukturi CIGRÉ.

AKTIVNA ULOGA CIGRÉ UPOVIJESNOM TRENUTKU

PREOBRAZBE ELEKTROPRIVREDA

Provedene analize su potvrdile da je CIGRÉ sna`na, dobro organi-zirana i me|unarodno uvaèna stru~na udruga u kojoj zna~ajnomjesto zauzimaju elektroprivredne organizacije. Jednako tako,analize su pokazale da CIGRÉ ima vrlo dobro postavljenu hijerar-hijsku strukturu s definiranim zadacima studijskih komiteta i nji-hovih radnih grupa u kojima djeluju danas najeminentniji svjetskistru~njaci. Kona~no, CIGRÉ je jedna od rijetkih stru~nih udrugagdje je dopu{tena iscrpna rasprava me|u stru~njacima.

Osim dobrih strana svog djelovanja i zna~aja, u CIGRÉ su razmo-trene i odre|ene njene slabosti, a to su: prevelika okrenutost pri-jenosnoj djelatnosti iz koje je CIGRÉ i izrasla, a premalodistribucijske djelatnosti i prevelika dominacija problema s opre-mom.

Sagledavaju}i takvo stanje, ali i uvaàvaju}i povijesni trenutakpreobrazbe svjetskih elektroprivreda, CIGRÉ je prepoznala prigo-du da se jo{ vi{e afirmira i uklju~i u sve te doga|aje s aktivnijomvlastitom ulogom. Dakako, uvjet svemu tomu je primjerena vla-stita organizacija.

Jer, privatizacijom nacionalnih elektroprivreda, ali i ina~e, uvijekje prisutna opasnost od uskra}ivanja potpore poslodavaca -stru~njacima. To se naj~e{}e argumentira, dakako, manjkomnovca, premda se tu mogu skrivati drugi motivi. Daljnja jemogu}a opasnost - nepravodobna prilagodba novim okolnosti-ma, jer uvjet razvoja mnogobrojnih udruga na svjetskoj razini jeupravo uvaàvanje novih okolnosti. U suprotnom se ne moèo~ekivati njihov napredak.

Rije~ je, zna~i, o zahtjevnom i opse`nom zadatku s ciljemo~uvanja, ali i pove}anja utjecaja CIGRÉ, koja pokriva pet konti-nenata i djeluje i u zemljama u razvoju i u zemljama visoke razinerazvijenosti. To su zemlje gdje se, primjerice, provodi elektrifika-cija i tek stvaraju elektroenergetski sustavi, ali i zemlje gdje do-miniraju potrebe potro{a~a za sigurnom i jeftinom energijom,za{titom okoli{a, sve ve}im utjecajem potro{a~a i sve ve}omva`nosti odrìvog tehnolo{kog razvoja.

HK CIGRÉ –REORGANIZACIJA OBAVLJENA

Zanima nas o kojim je konkretnim promjenama rije~.

- Prije svega, CIGRÉ se vi{e mora okrenuti ciljanim grupacija-ma s kojima do sada nije bila dovoljno povezana, kao {to sugrupacije vrhunskih managera, komercijalne (financijske i in-vestitorske), pa regulatorna (TSO), znanstvena i sveu~ili{na ti-jela, instituti, mediji i sli~ne stru~ne me|unarodne institucije.Konkretno, CIGRÉ se reorganizirala u smislu da od dana{njih15 studijskih komiteta, deset je ostalo skoro nepromijenjeno,

ukinut je Studijski komitet 38 - Analiza i tehnika elektroenerget-skog sustava, a dva studijska komiteta - STK 33 - Koordinacijaizolacija i STK 36 - Djelovanje elektromagnetskih polja, obje-dinjena su u jedan STK C 4. Ono {to se moè smatrati potpunonovim je utemeljenje novih komiteta i to Studijski komitet C3 -Elektroenergetski sustav i okoli{, Studijski komitet C5 - Trì{teelektri~ne energije i regulatorna tijela i Studijski komitet C6 -Distribucija. Sve se to odnosi na me|unarodnu razinu CIGRÉ,jer manje zemlje, pa tako i Hrvatska ve} imaju komitete za di-stribuciju, primjerice. Istina, samo djelomi~no mu se mijenjajufunkcije.

Mogu re}i da je u okviru na{eg Komiteta, reorganizacija prakti~kiobavljena, s tim da se pojedini stru~njaci moraju odlu~iti u ko-jem komitetu èle raditi.

[to se ti~e okretanja prema spomenutim ciljnim grupacijama, mismo se ve} obratili Ministarstvu gospodarstva. Ministarstvu zaza{titu okoli{a i prostorno ure|enje, Ministarstvu znanosti,Dràvnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo, kao i udrugamapotro{a~a. Fakultetima i institutima nismo se posebno obra}ali,jer su oni ve} uklju~eni u rad HK CIGRÉ. Od svih smo dobili od-govore, a od nekih i konkretan prijedlog suradnje u smisluodre|ivanje osobe za suradnju s HK CIGRÉ. Osim toga, mi smoponudili konkretnu stru~nu pomo} udrugama potro{a~a.

Sve predloène promjene ve} su prihvatili Tehni~ki komitet iAdministracijski savjet me|unarodne CIGRÉ i ~eka se odlukaGeneralne skup{tine.

Te promjene ocjenjujem pozitivnima, s obzirom na op}e stanjeu elektroprivredama svijeta, kada se ne moè zanemariti trì{tei regulacija. Osim toga, dosada{nja iskustva u podru~ju oko-li{a, sada }e se sustavno pratiti i obra|ivati u okviru posebnogstudijskog komiteta. Dakako da smo mi ve} predloìli sudjelo-vanje na{ih stru~njaka u spomenutim novim komitetima, a vid-jet }emo ho}e li biti prihva}eni kao ~lanovi. Rije~ je o velikombroju stru~njaka iz cijelog svijeta i u prednosti su velike zemlje,ne samo zbog svoje veli~ine nego i zbog visine upla}enih ~la-narina.

Nagla{avam da je ~lanstvo u nekom od komiteta CIGRÉ velikaprednost za zemlju, elektroprivrednu organizaciju i za pojedinca.Jer, osim dostupnosti informacija od najve}ih eksperata, va`nasu poznanstva koja u odre|enim trenucima zna~e pomo} na na-jednostavniji na~in (e-mail je danas u tom smislu nezamjenjiv).Na{i stru~njaci, bez obzira jesu li ili nisu ~lanovi CIGRÉ, mogubiti uvr{teni u me|unarodne radne grupe, {to je sa stru~nog sta-novi{ta - najvrijednije.

O svim promjenama razgovarali smo u Izvr{nom odboru Hrvat-skog komiteta CIGRÉ i kroz sastanke studijskih komiteta, koji su"du{a" CIGRÉ. Jednako tako, velike skupove koristimo kao pri-godu za upoznavanje sudionika s tim promjenama.

Na kraju bih naglasio da je sve ovo normalan slijed razvoja, uzspoznaju da onaj tko se ne moè prilagoditi - ne moè i}i naprijed.

\ur|a Su{ec

O promjenama u CIGRÉ iz prve ruke, od glavnog tajnikaHrvatskog komiteta CIGRÉ dr. sc. Zorka Cvetkovi}a

ME\UNARODNO SAVJETOVANJE O ENERGETSKIM I PROCESNIM POSTROJENJIMA

VODIKOV ENERGETSKI SUSTAV - HIT TEMA

U DUBROVNIKU je, od 22. do 24. svibnja, u organizaciji tvrtkeEnergetika marketing iz Zagreba, odràno peto po redu Me|una-rodno znanstveno-stru~no savjetovanje Energetska i procesnapostrojenja. Nekoliko inozemnih i brojne doma}e tvrtke, me|ukojima je i Hrvatska elektroprivreda, suorganizatori su ovog ve}priznatog petog okupljanja stru~njaka, a pokrovitelji su: Mini-starstvo turizma, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministar-stvo gospodarstva, Energetski institut "Hrvoje Poàr", Fakultetstrojarstva i brodogradnje iz Zagreba, Ma{inski fakultet iz Sara-jeva, Strojarski fakultet iz Mostara, Fakultet za elektrotehniko,ra~unalni{tvo in informatiko iz Maribora i Fakultet za strojni{tvoiz Ljubljane.

Savjetovanje je zapo~elo svoj rad uvodnim obra}anjima pred-sjednika Organizacijskog odbora Ante [imunovi}a, predsjedni-ka Znanstveno-stru~nog savjeta dr. sc. Nikole [ermana,predsjednika Me|unarodnog znanstvenog odbora dr.sc. @eljkaBogdana i predstavnika organizatora Branka Ilja{a.

U radu je sudjelovalo ili, pak, rad pratilo 270 sudionika, me|ukojima i nekoliko inozemnih stru~njaka iz Slovenije, Portugala,Makedonije i BiH.

Ceremonijal otvaranja nastavljen je uvodnim predavanjima Pe-tra Donjerkovi}a, predsjednika Razreda inènjera strojarstva priHrvatskoj komori arhitekata i inènjera u graditeljstvu pod nazi-vom: Inènjerima strojarstva treba vratiti ugled. Nakon ovog izla-ganja, koje je vi{e bilo svojevrsni apel stru~noj javnosti,slijedila su jo{ tri predavanja, i to:

- B. Poljak: Kombi kogeneracijsko postrojenje - budu}nost topli-narstva kontinentalnog dijela Hrvatske, primjer Velike Gorice(umjesto odsutnog autora rad je prezentirao Z. Komeri~ki izEkonerga),

- F. Barbir: Vodikov energetski sustav - utopija ili ideja ~ije vrije-me je do{lo i

- F. Begi}, A Kazagi}, N. Kadi}: Odrìvi razvoj energetskog su-stava - temelj strategije razvoja dru{tva.

VODIK KAO IZAZOV

Posebnu pozornost privuklo je predavanje gosta iz SAD, dr.sc.Frane Barbira, direktora za tehnologiju gorivnih }elija i glavnogznanstvenika u tvrtki Proton Energy Systems, ~lana mnogihme|unarodnih i ameri~kih stru~nih udruènja. S objavljenihvi{e od 120 znanstvenih i stru~nih radova iz podru~ja vodika igorivnih }elija, F. Barbir je imao {to re}i o vodiku i njegovomenergetskom sustavu, za koji tvrdi da je ideja ~ije ostvarenje vi{enije utopija nego realnost suvremena doba. Ono {to su dvadese-tom stolje}u donijele automobilska revolucija, revolucija uprimjeni elektri~ne energije, kao i ova posljednja informati~ka,to }e ovom stolje}u donijeti energetska revolucija, prvenstvenogorivne }elije - tvrdi u svom izlaganju popra}enom konkretnim

primjerima iz automobilske industrije dr.sc. F. Barbir, znan-stvenik na{eg podrijetla i svjetskog ugleda:

- Ideja o vodiku kao ~istom i obnovljivom gorivu je stara vi{e odsto godina, a obnovljena je sedamdesetih godina pro{log sto-lje}a kao posljedica tada{nje energetske krize. Me|utim, teksada postupno postaje stvarnost razvitkom tehnologije gorivnih}elija. Vodik je vi{e od samog goriva. Energetski sustav, uteme-ljen na vodiku i elektri~noj energiji proizvedenom iz obnovljivihizvora energije, ima potencijal da postupno zamijeni sada{njiglobalni energetski sustav temeljen na kori{tenju fosilnih goriva.Tehnolo{ki, takav sustav je realno mogu}, me|utim ho}e li se ikada ostvariti na globalnoj razini ovisi o mnogo tehnolo{kih i jo{vi{e netehnolo{kih ~imbenika.

Sudionici su ovom prigodom upoznati s najnovijim dosti-gnu}ima iz podru~ja ispitivanja i kori{tenja vodika, nedvojbenovelikog zadatka za stru~njake, ali i potencijalnog gorivabudu}nosti, jer se u kori{tenju vodika nazire rje{avanje energet-skih potreba uz maksimalnu za{titu okoli{a.

RAD PO TEMATSKIM CJELINAMA

Daljnji rad odvijao se kratkim prezentiranjem nekoliko referata izsvake tematske cjeline, kojih je bilo sedam, prema sljede}emredoslijedu:

I. Energetska i procesna postrojenja, za{tita okoli{a, novi ener-getski zakoniII. Ispitivanja, pra}enje i sanacija postrojenjaIII. Sustavi grijanja, hla|enja i klimatizacijeIV. Revitalizacija i modernizacija postrojenjaV. Gospodarenje energijom, kogeneracija, plin - mogu}nostiprimjeneVI. Upravljanje, rukovanje i odràvanjeVII. Priprema vode, goriva, maziva

BEZ NOVIH PROJEKATA, TEHNOLOGIJA IPOSTROJENJA

Problemi, koji zaokupljaju hrvatsku javnost, a odnose se na pro-ces privatizacije popra}en mnogim pote{ko}ama, propustima ipogre{nim potezima, kao i proces pribliàvanja ujedinjenoj Eu-ropi, koja postavlja sloèna pravila igre donose}i direktive kojih}emo se morati i mi pridràvati, na{li su odraza i u sadràju radaovog Savjetovanja. Ponovno je primije}eno ono na {to su se su-dionici àlili i pri pro{lom okupljanju, prije dvije godine, tako|eru Dubrovniku. Naime, u brojnim referatima, najmanje suobra|ene nove tehnologije, nova postrojenja, novi projekti ilikonstrukcije. Nadmo}no ih prema{uju stru~ni radovi iz podru~jaispitivanja, pra}enja i sanacije postrojenja, radovi koji obra|ujupostupke revitalizacije i modernizacije, kao i oni o racionalnomkori{tenju energije. I tako, sve dok u na{oj gospodarstvenojpraksi, a tu prvenstveno mislimo na energetiku, naj~e{}e krpa-

mo stara i ve} otpisana postrojenja, a ne gradimo nove objekte,dotle }e i na{a stru~na javnost svojim radovima preteìto pratitina{ umrtvljeni gospodarski ìvot i ono {to se u njemu doga|a.

HEPOVCI U PRVOM PLANU

Od ukupno 98 referata prispjelih za ovo Savjetovanje i uvr{tenihu Zbornik (i na CD), njih 20, ili jednu petinu, potpisuju stru~njaciHEP-a. Time, i na ovaj na~in, potvr|uju svoju zna~ajnu ulogu urazvoju i modernizaciji postrojenja o kojima brinu u na{oj tvrtki.Svi su iz Direkcije za proizvodnju, odnosno Sektora za toplinar-stvo i Sektora za termoelektrane. Na{e kolege bile su i me|umoderatorima pojedinih tematskih cjelina. Tako je mr.sc. DamirKopjar, direktor Sektora za termoelektrane, bio jedan od mode-ratora prve cjeline (Energetska i procesna postrojenja, za{titaokoli{a, novi energetski zakoni), Tihomir Antunovi}, direktor po-gona TE-TO Osijek, druge cjeline (Ispitivanje, pra}enje i sanacijapostrojenja), a Vladimir Kova~, rukovoditelj Odjela proizvodnjeu Sektoru za termoelektrane, {este cjeline (Upravljanje, ruko-vanje i odràvanje). Jedini rad, koji u cijelosti potpisuje ènskaekipa, tako|er je stigao iz HEP-ova Sektora za termoelektrane, auz Mariju Lu~i}, voditeljicu kontrole kvalitete ispitivanja loìvogulja i ugljena za potrebe rada termoelektrana, kao koautori gapotpisuju ga na{e kolegice Ana-Marija Ba{nec i Ljubica Jane{.Naziv mu je: Ispitivanje fizikalno kemijskih svojstava ugljena ucentralnom kemijsko- tehnolo{kom laboratoriju HEP d.d.

BUDU]NOST JE OBNOVLJIVA !

Tijekom trodnevnog rada Savjetovanja, ve}ina suorganizatoraodràvala je svoje prezentacije, a po prvi put su se neki od njih(iz Austrije, Njema~ke i Hrvatske) predstavili i izlo`benim pro-storima, na kojima su tako|er upoznali sudionike sa svojim pro-izvodnim i uslu`nim poslovnim programima.

Posljednjeg dana rada promoviran je i novi priru~nik, Obnovljiviizvori energije, prvo djelo u takvom obliku i opsegu na hrvat-skom jeziku. Pod sloganom Budu}nost je obnovljiva!, ovdje seiznose utemeljenja za primjenu svih obnovljivih izvora imogu}nosti iskori{tavanja, s posebnim naglaskom namogu}nosti u Hrvatskoj. Ovaj zanimljivi priru~nik predstavit}emo u jednom od idu}ih brojeva HEP Vjesnika.

Organizator Savjetovanja, tvrtka Energetika i marketing, iskoristi-la je i ovu prigodu za saèt prikaz svog dvanaestogodi{njeguspje{nog poslovanja. Uz prezentaciju posljednjeg broja jed-nog od najpopularnijih stru~nih ~asopisa EGE, koji upravo slaviprvo desetlje}e izlaènja, tu su se na{la i njihova novija stru~naizdanja, poput: Priru~nik za ventilaciju i klimatizaciju, Ukapljeninaftni plin, Sustavi povr{inskog grijanja i hla|enja..., te ve} spo-menuti novoiza{li Priru~nik o obnovljivim izvorima.

Marica @aneti} Malenica

HEP i struka


Savjetovanje je pratilo 270 sudionika iz Hrvatske i inozemstva Moderatori prve tematske cjeline o energetskim i procesnim postrojenjima, za{titi okoli{a inovim energetskim zakonima bili su dr.sc. Gordana Sekuli}, dr.sc. Zmagoslav Prelec i na{ ko-lega Damir Kopjar, direktor Sektora za termoelektrane

MIPRO 2002

U SR@I SVJETSKOGTEHNOLO[KOG NAPRETKAOve godine MIPRO je svoj srebrni jubilej obiljeìo visokimpokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske StjepanaMesi}a i prisustvom mnogobrojnih uvaènih i stru~nih pred-stavnika sveu~ili{nog, privrednog, proizvodnog, obrazovnog,uslu`nog, korisni~kog i javnog miljea koji MIPRO okuplja uvelikom broju ve} ~etvrt stolje}a. Ovdje se izmjenjuju novespoznaje o doma}im i svjetskim najnovijim tehnolo{kim do-stignu}ima na podru~ju mikroprocesorskih, procesorskih,telekomunikacijskih i informacijskih sustava te na podru~jumikroelektronike i elektronike. MIPRO je jedini skup teh-ni~kog profila na prostoru Hrvatske, koji biljeì neprekidnuuspje{nost i kvalitetu ve} 25 godina, a da pritom nije jednoz-na~no vezan niti za jednu ustanovu, organizaciju ili sponzora.To ga i prisiljava da vodi dinami~nu programsku politiku kojase prilago|ava aktualnim potrebama i inicijativama.

MIPRO je posluìo kao nastupna tribina ve}ini danas naj-zna~ajnijih hrvatskih stru~njaka sa spomenutih podru~ja, kaoi ve}ini eminentnih inozemnih kompanija koje su u na~eluklju~ni nositelji tehnolo{kog razvoja. Ukratko, MIPRO je biomjesto za prezentaciju tehnolo{kih dostignu}a i za po~etnouspostavljanje poslovnih veza. Vrijedno je spomenuti da jeveliki broj malih i novoosnovanih tvrtki koje su koristileMIPRO kao polazi{no mjesto svog predstavljanja, preraslo uzna~ajne informati~ke tvrtke koje zapo{ljavaju od 10 do 90visokoobrazovanih specijalista.

Ovogodi{nji jubilarni skup MIPRO 2002 otvorio je izaslanikPredsjednika Republike savjetnik za znanost i obrazovanjeEsad Prohi}, a nazo~ne su pozdravili: Dra{ko Marinpomo}nik direktora Hrvatskog zavoda za telekomunikacije,Mladen Kos prodekan i novoizabrani dekan Fakulteta elektro-tehnike i ra~unalstva Sveu~ili{ta u Zagrebu, Ivo ôvi}, pred-sjednik Uprave Hrvatske Elektroprivrede, Rajko Pfaff,zamjenik predsjednika Uprave Ericsson Nikola Tesla, JasnaBlaèvi}, pro~elnica Upravnog odjela za {kolstvo i dru{tvenedjelatnosti Primorsko-goranske ùpanije i Vanja Smokvina,direktor Zavoda za informati~ku djelatnost i predstavnik gra-da Rijeke.

IZ PRVE RUKE O VODE]IMSVJETSKIM TVRTKAMA NAPODRU^JU INFORMATIKE I

INFORMATI^KE TEHNOLOGIJE

Ovogodi{nji me|unarodni skup MIPRO organiziran je sli~nokao i prethodni s ciljem da se znanstvenicima, inènjerima itehni~arima u proizvodnim pogonima, nastavnicima informa-ti~kog obrazovanja, proizvo|a~ima i krajnjim korisnicima{irokog profila omogu}i razmjena iskustava i saznanja odoma}im i svjetskim dostignu}ima i potrebama. Namjeratakva rada je da informacije iz podru~ja rada MIPRO {to rani-je i neposrednije dopru do {irokog kruga zainteresiranih spe-cijalista.

Sva navedena podru~ja ~ine sr` svjetskog tehnolo{kog na-pretka koji zahtijeva kontinuiranu edukaciju uz brzu razmjenuinformacija. Nezaostajanje u tom pra}enju temeljna je pret-postavka za konkurentnost hrvatskog gospodarstva u uvjeti-ma sve brè globalizacije i jedina {ansa za o~uvanje vlastitog

identiteta. Iznesenu tvrdnju - omogu}iti brzu razmjenu i stje-canje novih znanja - prepoznaje se i kao poruka tiskana nasvim bro{urama MIPRA: 'S MIPROM U DRU[TVO ZNANJA'.

Ovaj jubilarni skup }e vjerojatno biti zapam}en po dvije iz-vanserijske vrlo kvalitetne plenarne teme, jer su sudioniciobavije{teni o razvoju i planovima vode}ih svjetskih tvrtkina podru~ju informatike i informati~ke tehnologije, iz prveruke.

Prvu temu pod nazivom Microsoft Research - MSR odrào jeglavni direktor Microsoft Hrvatska d.o.o. Goran Radmanobrazlaù}i Microsoftovu viziju budu}nosti ra~unalstva krozrezultate i aktivnosti MSR institucije. MSR je prerasla u insti-tuciju me|ukorporacijskih istraìva~kih laboratorija, koja ba-lansira izme|u otvorenog akademskog modela i efikasnogprocesa prijenosa svojih istraìvanja u razvoj novih proizvo-da. Istraìva~ki prora~un od 5,4 milijarde USD postavljajuMSR na vrh najutjecajnijih i najcjenjenijih softverskihistraìva~kih organizacija u svijetu koja trasira put ovoj pro-pulzivnoj djelatnosti za desetlje}a koja dolaze. Fascinantnesu objave ve} poodmaklih istraìvanja za teme koje i dobrimpoznavateljima zvu~e veoma futuristi~ki. Primjerice, Strojevikoji u~e, Procesiranje prirodnog govora i razumijevanja govo-ra, Vizualna tehnologija, Tele-prisutstvo... Sve to najavljujepretvaranje SF vizija velikih pisaca znanstvene fantastike utehni~ki proizvod svakodnevne primjene.

U okviru druge plenarne teme pod nazivom Pro{irenjeMOORE-ovog zakona govorio je Dalibor F. Vrsalovi}, pot-predsjednik INTEL Corporation USA. Ova tema se izvanrednonadovezala na prvu, zorno pokazuju}i zakonitost u minijaruti-zaciji, pojeftinjenju i integraciji elektroni~kih, softverskih ikomunikacijskih elemenata suo~avaju}i sudionike s jo{ ne-shvatljivijom zbiljom koja postaje opipljiva stvarnost u raz-vojnim institucijama INTEL korporacije. Prema pozornosti ireakcijama nazo~nih, vidjelo se da je tema iznimno atraktiv-na, osobito stoga {to ju je na hrvatskom jeziku predstavio~ovjek koji je s diplomom zagreba~kog sveu~ili{ta dospio usam vrh i postao autoritetom svjetskog elektroni~kog diva.

Tre}u plenarnu temu pod naslovom KONÂR i MIPRO 25 go-dina zajedno predstavio je direktor poslovne jedinice Sustavivo|enja Stjepan Dragi~evi}. U posljednjoj plenarnoj temi -25. godina MIPRO-a - prof. Petar Biljanovi} je u svojstvuPredsjednika programskog odbora MIPRO saèo pregled svihzna~ajnijih aktivnosti MIPRO-a.

SVE VE]I UDJEL INFORMACIJSKIHTEHNOLOGIJA U POGONSKIM I

POSLOVNIM PROCESIMA U HEP-u

Stru~ni "HEP" seminar ove se godine odrào pod naslovomInformacijska tehnologija (IT) u elektroprivrednim organizaci-jama kojeg su osmislili i vodili J. Kljai} i J. Stepinac. Semi-nar je koncepcijski svojevrsni nastavak tema vezanih za sveve}i udjel informacijskih tehnologija u pogonskim i poslov-nim procesima elektroprivrednih organizacija.

Kako je za HEP doista zna~ajna kvalitetna i pouzdana teleko-munikacijska mreà za sve pogonske i poslovne procese usvakom kutku Hrvatske, ove godine smo zajedno sa Zavodomza Telekomunikacije - FER Zagreb obradili temu vezanu zatehnolo{ki razvoj Telekomunikacija u Hrvatskoj elektroprivre-di. Ova tema inspirirala je najzna~ajnije sada{nje i budu}epotencijalne poslovne partnere HEP-a, da na ovom seminaruprezentiraju svoja vlastita tehnolo{ka rje{enja i iskustva kojase mogu primijeniti u razvoju IT sustava HEP-a.

Koliko je interes izazvao ovaj seminar HEP-a svjedo~i dobraposje}enost, bez obzira na lijepo vrijeme i prekrasnu Opati-ju.

S obzirom na predstoje}e procese promjena u HEP-u, predupravnim i tehni~kim kadrom HEP-a su vrlo precizni zadacikojima se op}enito zahtijeva ve}a informatizacija. Osobito usmislu smanjenja tro{kova, pove}anja pouzdanosti te brè isveobuhvatnije razmjene informacija sa svim sudionicimanovog trì{ta elektri~ne energije. HEP mora posvetiti primje-renu pozornost edukaciji i razvoju vlastitog tehni~kog kadra,koji }e uspjeti prepoznati tehnolo{ke i organizacijske priori-tete, kako bi proizvodi i usluge HEP-a ostale konkurentne naotvorenom trì{tu elektri~ne energije. Kroz MIPRO se educi-ralo, stasalo i predstavilo stotine danas uspje{nih specijali-sta iz HEP-a i iz mnogobrojnih doma}ih informati~kih tvrtkikoje sudjeluju u odràvanju, izgradnji i razvoju sve zahtjevni-jih i opse`nijih informati~kih potreba HEP-a. Kona~no, stvo-rena je pretpostavka da se vlastiti informati~ki razvoj izvodivlastitim snagama. Istina, informati~ka pismenost stje~e semukotrpnim radom. MIPRO je na tragu odlu~nog poku{aja dase ta pismenost pove}a.

J.K.


srebrni jubilej

Pozdravna rije~ predsjednika Uprave HEP-a Iveôvi}a - priznanje svima iz HEP-a koji su angaìranina MIPRU

MIPRO I HEP

HEP je prisutan na MIPRU od samog po~etka njegovadjelovanja. HEP je izabrao MIPRO kao idealno mjesto zaposlijediplomsku edukaciju vlastitih specijalista za po-dru~ja informatike, automatike, za{tite, regulacije,upravljanja, telekomunikacija i mjerenja prije 13 godi-na. Od tada, svake godine organizira za svoje specijali-ste seminar s odabranom vode}om temom za ~ijuprezentaciju se angaìraju sveu~ili{ni profesori ili prov-jereni znanstvenici. Uz teoretsko predstavljanje najnovi-jih dostignu}a u okviru izabrane teme, animiraju se idovode ugledne svjetske i doma}e tvrtke koje predstav-ljaju svoja najnovija tehnolo{ka rje{enja i iskustva uzvrlo ~estu izlo`bu. Tako sudionici seminara mogu ostva-riti dodatne kontakte i dobiti iscrpniji uvid u proizvodnemogu}nosti tih tvrtki. MIPRO je postao uobi~ajeno mje-sto za predstavljanje novih tehnologija, stjecanje novihkontakata i upoznavanje s novim tvrtkama za 13nara{taja HEP-ovih specijalista. S obzirom da je UpravaHEP-a, bez obzira u kojem sastavu u proteklim godina-ma, podupirala koncept ovog seminara, mogao se pot-puno prilagoditi i profilirati u skladu s potrebama HEP-a.Ovogodi{nje prisutstvo ~lana Uprave HEP-a za prijenosmr. sc. Ivice Toljana u Radnom predsjedni{tvu sve~anogotvaranja jubilarnog 25. skupa MIPRO, uz prisutnost ipozdravnu rije~ Predsjednika Uprave HEP-a Ive ôvi}a,najve}e je priznanje svima u HEP-u, koji su angaìraniu MIPRU.

HEP je povodom srebrnog jubileja, kao tvrtka, nagra|enplaketom za najve}i doprinos u 25. godi{njem raduMIPRO skupa. Neven Medin, Milan Bobetko i Josip Kljai}tako|er su nagra|eni plaketom za istaknuti pojedina~nidoprinos u 25. godi{njem radu MIPRO skupa.

Na ovogodi{njem MIPRU odràno je sedam stru~nih sav-jetovanja, ~etiri seminara i dvije rasprave u okviru okru-glog stola, a sudjelovalo je pribli`no 750 sudionika iznajmanje 17 zemalja. Vi{e od 180 referata pripremljenihza tu prigodu objavljeno je u osam zbornika. Svi radovi suspremljeni na CD-u kojeg je dobio svaki sudionik skupaMIPRO 2002. Objavljeni radovi ostaju kao znanstve-no-stru~na literatura velikog zna~aja za edukaciju na{ihstru~njaka, ~emu MIPRO poklanja veliku pozornost.

PRIVATIZACIJA ELEKTROENERGETIKE U SREDNJOJ EUROPI

STVARANJE NEPOVJERENJAODVAJANJE nacionalnih elektri~nih mreà od dràve moè bitiiznimno spor proces. Samo treba pogledati Francusku, kojasvoje doma}e trì{te drì potpuno zatvorenim, dok njezin mo-nopolist Electricite de France (EDF), koji je u dràvnom vla-sni{tvu, grabi postrojenja u drugim zemljama. No, ~ak inajstroì EDF-ovi kriti~ari bili bi jo{ vi{e ljuti u svezi s nedav-nim ~e{kim poku{ajem prodaje CEZ-a, glavnog dràvnog pro-izvo|a~a elektri~ne energije. Kao i kod drugih, privatizacijaelektroenergetskog sektora u srednjoj Europi, bila je tek polo-vi~no obavljen posao.

Izra|en tako da omogu}i kupnju CEZ-a jedino ve}inskim vla-sni~kim paketom, tender je raspisan tako da ismijava na~ela li-beralizacije trì{ta i natjecanja. Izme|u ostalih uvjeta kupnje bilaje i osmogodi{nja zabrana prodaje kupljene imovine, pove}anjeproizvodnje kao i potro{nje pogonskog goriva te uklju~ivanje upaket nuklearnih elektrana dizajniranih u Sovjetskom Savezu.

Doista izaziva ~u|enje da je Vlada odlu~ila oteàti kupnjuskoro do nemogu}nosti. @alosno je koliko je visoka cijenatraèna za CEZ s obzirom na njegove male proizvodne kapaci-tete. Njegova rasprodaja, privukav{i u po~etku neka od naj-ve}ih investitorskih imena, mogla je donijeti dràvi 5.5milijardi USD. No, polovica ponu|a~a, uklju~iv{i BelgijskiElectrabel i konzorcij pod vodstvom International Power teE.O.N. i British Energy, na kraju su povukli ponude ismijav{i utenderu postavljena ograni~enja, traè}i da se omogu}i kupnjaCEZ-a u dijelovima. Potankosti zajedni~ke ponude talijanskogEnela i {panjolskog Iberdrola Vlada je na misteriozan na~injavno objavila.

Sada je nemogu}e prona}i inozemnog operatora koji je sretans na~inom na koji su vlade u srednjoj Europi otvorile svojaenergetska trì{ta. Brojne pritu`be odnose se na nedostataktransparentnosti regulative i cijena, te{ko}e u provo|enju ugo-vorenog, te na niz politi~kih i sindikalnih prepreka. Investitorimogu samo govoriti o ne~emu o ~emu je ve} prije odlu~eno,kaè Nigel Robinson iz CA-IB-e, jedne od najve}ih regionalnihinvesticijskih banaka.

âk i Ma|arska, koja je u regiji pokazala najve}u èlju za privati-zacijom, izazvala je bijes zapadnoeuropskih kompanija. Premda

je prodala sva svoja elektroenergetska postrojenja (osim nacio-nalne mreè) u razdoblju od 1995. do 1997. godine, kasnije jeodbacila dugoro~ne ugovore o kupnji energije potpisane za vri-jeme privatizacije. Vlada je, s nekim opravdanjima, tvrdila datakvim ugovorima (visoko cijenjenim izme|u proizvo|a~a i di-stributera) nema mjesta na liberaliziranom trì{tu. To je natjeraloAES, Ameri~kog energetskog diva, da tuì ma|arskog distribu-tera. Premda je u travnju o.g. postignuta izvansudska nagodba,spor je o{tetio vladin kredibilitet me|u investitorima.

Poljska, daleko najve}e regionalno trì{te, tako|er se na{la naudaru kritike. Vi{egodi{nje odga|anje liberalizacije cijena, za-jedno s ~vrsto reguliranim trì{tem ugljena - pogonskog gori-va u termoelektranama (svi rudnici su u vlasni{tvu dràve, ave}ina njih je u te{kom financijskom stanju), rastjeralo jemnoge privatne investitore. âk je i jedan tako hrabar i podu-zetan kao {to je NRG, sa sjedi{tem u Minneapolisu, ~ije je du-gogodi{nje nastojanje da kupi termoelektranu Ribnik bilo2000. pred realizacijom, morao na kraju odustati i zahvaliti sena svemu.

Dràve-investitori, mora se re}i, pro{li su bolje. EDF i [vedskiVatenfall stekli su velike udjele u Poljskoj, zahvaljuju}i vlasni-cima dionica koji su im se priklonili. Za uzvrat su zato moralipotpisati bogate socijalne pakete s ratobornim poljskim sindi-katima, uklju~ivo pet-do-deset godi{nju zabranu otpu{tanjaradnika. Kupnja grupe distribucijskih poduze}a od strane Iber-drola zaustavljena je pro{le godine, ba{ na pregovorima o so-cijalnom paktu sa sindikatima tih distributera.

Me|utim, i pokraj svih tih stupica, tu je nekoliko svijetlih to~aka.Neke od srednjoeuropskih vlada, koje je prvobitno stra{ila pri-vatizacija, po~inju o tomu opet razmi{ljati u okviru priprema zaudruìvanje u Europsku uniju. N. Robinson je impresioniranSlova~kom, koja je bila daleko zaostala iza svojih susjeda, ali jesada izloìla sva svoja energetska postrojenja na me|unarodnulicitaciju. Oni su vrlo konzistentni, a tu je prisutan ~ak i stupanjponiznosti, kaè on i dodaje: To je ne{to {to se ne bi uzelo za zlou Pragu ili kod poljskih sindikalnih {efova.

(Prenosimo: The Economist, sije~anj 2002.)

Preveo: Branko Prpi}

trendovi


sindikat

IZVR[NI ODBOR DALMATINSKOGOGRANKA TEHNOS-a

KOLEKTIVNI UGOVOR BEZNAJBITNIJIH STAVKIDAN dràvnosti od ove godine ne pada vi{e 30. svibnja, ve}25. lipnja. To je uneseno u kalendare i bit }e registrirano uradnim propisima, ali o~ito jo{ nije zaìvjelo u na{oj svije-sti, pa je tako Dalmatinski ogranak strukovnog sindikataTEHNOS obiljeìo - kako oni kaù - jo{ ove godine Dandràvnosti na datum kako su to uobi~avali proteklih dvana-estak godina. Me|utim, za razliku od prija{njih godina,kada su se ~lanovi masovno okupljali u jednom od proiz-vodnih ili prijenosnih objekata, dijelili plakete zaslu`nimpogonima, ekipama i pojedincima, druìli se i zabavljali -ova godina ostat }e zapaèna prema pesimisti~nom i pro-tesnom tonu sjednice Izvr{nog odbora, jedinog sadràjaodrànog tog dana. Sastanak je trebao posluìti i kao dogo-vor za skora{nje okupljanje Izvr{nog odbora TEHNOS-a narazini HEP-a s predsjednicima sindikalnih podru`nica i ~la-novima Predsjedni{tva, po~etkom lipnja u Zagrebu.

Sjednica Izvr{nog odbora, zna~i, 30. svibnja o.g., odràna jeu pogonu CDU Vrboran, a razmatrano je trenuta~no stanjena sindikalnoj sceni HEP-a, osobito nakon vijesti da je 23.svibnja potpisan Kolektivni ugovor izme|u predsjednikaUprave HEP-a Ive ôvi}a i predsjednika Hrvatskog elektro-gospodarskog sindikata (HES) Dubravka ôrka.

Sastanak je otvorio pozdravnom rje~ju Matko Utrobi~i},predsjednik IO Dalmatinskog ogranka, zapo~ev{i raspravu oaktualnom trenutku u HEP-u:

- Mi moramo vrlo skoro preispitati svoju ulogu u HEP-u te jesvojim postupcima i opravdati. Potpisivanjem ovog Kolek-tivnog ugovora onemogu}eni su svi tzv. "bo~ni udari" naprocese restruktuiranja i privatizacije koji }e uskoro slijediti.Bojim se da je time i "zacementirana" uloga svih nas radni-ka, jer u potpisanom - sve tanjem i tanjem - aktu, nisuodre|ene za radnike ìvotno bitne stvari poput visine pla}e,broja radnika, otpremnine...

KOLEKTIVNI UGOVORNIJE PRIHVATLJIV ZA RADNIKE

Petar Vladislavi}, predsjednik Skup{tine TEHNOS-a,tako|er je naglasio dramati~nost sada{njeg trenutka zabudu}nost radnika, ~ime se opravdava i izostanak ovogo-di{njeg masovnog okupljanja. îni mu se da bi svako slav-lje u ovakvim okolnostima bilo neprimjereno i izvankonteksta trenuta~nih okolnosti:

- Potpisani Kolektivni ugovor je obmana i svojevrsna prije-vara jer je "izboksan" u jednoj nezdravoj atmosferi, a da zaradnike nije prihvatljiv govori i ~injenica da ga tri ostala sin-dikata nisu potpisala. On ne sadrì najbitnije stavke, a mibranimo stajali{te da se ne moè selektivno pregovarati, od-nosno rije{iti jedan segment pla}e, a ne i sve druge. Tako sene odre|uje ni broj radnih mjesta, ni koeficijenti, ni brojizvr{itelja, ni ostale va`ne stvari. Na kraju ispada da poslo-davac sam odre|uje sve ono {to je zapravo bitno ume|usobnim odnosima, poput sistematizacije, tipizacije,stambene problematike. Jednom rje~ju, HEP-ovo srce jeubijeno i na to trebamo reagirati.

Predsjednik Nadzornog odbora Goran Tomi} tako|er sesvojom raspravom pridruìo kolegama naglasiv{i da su uzemljama zapadne Europe sindikati jaki i kao takvi odgova-raju poslodavcima, jer bez organiziranog i realnog sindikatanema ni ure|enog dru{tva.

- Kako smo mi trenta~no te{ko podijeljeno dru{tvo, moramopaziti da ne budemo ni~iji instrument, niti se staviti u slu`bu bilokoje politi~ke opcije. Na{e ~lanstvo je sve brojnije, sada nas una{em Ogranku ima 350, i trebamo svoj duh i mo} staviti uslu`bu samo one opcije koja se bori za op}e dobro.

U raspravu su se uklju~ili i ostali ~lanovi konkretnim prim-jerima iz svojih sredina, a nastavak slijedi u Zagrebu.

M. @. M.

PRODAJANACIONAL-NIHELEKTRO-ENERGET-SKIHPOSTRO-JENJA UZASTOJU UCIJELOJREGIJI

"OKRUGLE" OBLJETNICENASTAVLJAMO s objavljivanjem okruglih obljetnica vra}aju}i se,ovog puta 90 godina unatrag - da se podsjetimo i da ne zaboravimo{to je prethodilo onomu {to u elektroenergetici imamo danas.

90 GODINA

1912.

- Ma|arsko ministarstvo trgovine dalo je dozvolu za tehni~ke pripre-me za gradnju èljeznice na trasi Rijeka - Su{ak - Bakar - Kraljevica- Crikvenica, koja je trebala biti elektrificirana. Zbog rata ovi su pla-novi propali.

- U Osijeku po{ta gradi dizelsku elektranu s istosmjernim generato-rom 38 kW, 115 kV.

- Paromlin "Union" u Osijeku pu{ta u promet industrijsku elektranu sparnim strojem i istosmjernim generatorom 158 kW, 115 V.

- Postavljena elektrana u [e}erani Branjin vrh 250 kVA, 500 V. Po-gonski protutla~ni stroj radi samo u vrijeme kampanje prerade{e}erne repe. Tada napaja i radni~ku koloniju. U ostalo doba koristise elektrana iz obli`njeg pogona Centralne mljekare u Belom Mana-stiru.

- U svibnju se postavljaju prve àrulje javne rasvjete u Poègi.Prva je postavljena na franjeva~ku crkvu. Do kraja listopadazavr{ena je izgradnja mreè, 5. listopada obavljen je probni pogonstrojeva u HE Kuzmica, a nave~er probno uklju~ena mreà i javnarasvjeta. [estog listopada sve je uklju~eno i taj dan se smatraslu`benim pu{tanjem u rad elektrane Kuzmica kao kombiniranehidro i termo elektrane.

- U HE Kuzmica bila je Francisoca turbina "Andritz" s trofaznim ge-neratorom "ELIN" 215 kVA, 6,3 kV, 50 Hz. Uz to je izgra|en dizelskimotor s trofaznim generatorom "ELIN" 155 kVA, 6,3 kV, 50 Hz.

- Istodobno s elektranom "Munjara" Poèga, pu{ten je u pogon da-lekovod 6 kV Kuzmica - Poèga 6,2 km na 120 betonskih stupova3xCu 25 mm2. U gradu je bilo jo{ pribli`no 2 km visokonaponskogkabela. Bilo je 6 TS 6/0, 19 kV, a niskonaponska mreà je bila tro-fazna 190/110 V duljine 13,6 km. Javna rasvjeta je imala 264 ra-svjetna mjesta.

- U TE Zadar nabavljen prvi dizelski agregat od 150 KS, a dopo~etka Prvog svjetskog rata dodana su jo{ tri agregata s ukupno450 KS.

- Izgra|ena i u oùjku pu{tena u rad HE Kraljevac s dvije turbinepo 18 000 KS i dva generatora po 16 000 kVA. Pu{ten je u rad da-lekovod 50 kV 23 km do Dugog Rata. U vrijeme izgradnje i sve do1914. bila je HE Kraljevac najve}a hidroelektrana na svijetu, a pospecifi~nim investicijama bila je najjeftinija hidroelektrana. Istotako su transformatori 4/56 kV bili najve}i na svijetu. Imali su po35 MVA.

- "Elektrotechnicky zavodi Fr. Kriìk" iz Praga izvodi projekt elek-tri~ne mreè u gradu Splitu. Ra~una se da bi bilo mogu}e izgraditidalekovod od Dugog Rata do Splita i da se energija dopremi iz HEKraljevac ~iji je prvi blok proradio.

- Osnovana Gradska munjara Krièvci s dva dizelska stroja i gene-ratorima Ganz 2 x 40 kW i Ganz 70 kW, 2 x 250 V, istosmjerno.

- Elektranu u Sisku preuzima grad i osniva poduze}e Gradskamunjara u Sisku.

- U Tvornici "Vibro" d.d. za eksploataciju drva u Virovitici proradioparni stroj s istosmjernim generatorima 2 x 76 kW, 2 x 230 V.

85 GODINA

1917.

- U tvornici papira u Rijeci montirana Francisova vodna turbina i ge-nerator Ganz 300 kW te uz njega jo{ i parni stroj. Svi agregati radena 42 Hz.

- Zavr{ena druga faza elektrifikacije \ur|enovca, jer je pu{ten u radjo{ jedan istosmjerni generator 120 kW. Sve radni~ke nastambeimaju elektriku i to besplatno, ali samo za rasvjetu. Niskonaponskamreà 110 V bila je uklju~ena od ve~eri do jutra.

80 GODINA

1922.

- Proradila elektrana u tvornici èste M. Mayer u Savskom Marofu,parni stroj 2 x 125 kVA, 190 V, 50 Hz i dizelski agregat 40 kVA,190 V, 50 Hz.

- U âkovcu pro{irena elektrana tako da ima istosmjerni generator"Ganz" 175 kW, drugi "Ganz" 100 kW i "Siemens" 48 kW, napona 2 x175 V, pogonjeni parnim strojevima. Poduze}e radi pod imenomâkove~ki paromlin i munjara d.d.

- Osniva se na Su{aku "Elektra" d.d. u svrhu elektrifikacije Su{aka iokolice. Glavni dioni~ari su bili bra}a Ruì}, Kolacio, Kezele i dru-gi, te Gradska {tedionica u Su{aku. Izgradnja visokonaponskemreè povjerena je poduze}u "Siemens" iz Zagreba. Oni preuzima-ju elektri~nu energiju kupnjom iz Rijeke na dva mjesta, kod tvorni-

ce papira i za lu~ke dizalice na Delti i Brajdici od gradskogpoduze}a "ASPM" iz Rijeke. Elektrana u tvornici papira u Rijecidobavlja elektri~nu energiju Su{aku.

- Nakon 28 godina rada obnovljena kombinirana hidro i termoelek-trana u Bakru tako da je dodan novi istosmjerni generator "Siemens"37 kW, 2 x 220 V.

- Iz HE Zeleni vir elektrificirana su mjesta Skrad, Leskova Draga,Kupjak, Ravna Gora i Brod - Moravice.

- Za vrijeme talijanske uprave u Puli i Istri, po~inje zamjena isto-smjernog napona izmjeni~nim i to se obavlja do kraja 1924.

- U tvornici sapuna "Schicht" (danas Saponia) u Osijeku proradioparni stroj s istosmjernim generatorom 200 kW, 230 V.

- Tiskarski zavod u Osijeku pu{ta u pogon industrijsku dizelsku elek-tranu 34 kW, 115 V, istosmjerno.

- Nakon zavr{etka studija u \akovo se vra}a elektroinènjer J.Kova~, koji kao doma}i stru~njak za elektrotehniku pristupa izradielaborata po kojem bi neuspjeli poku{aj elektrifikacije iz 1921. do-veo do uspjeha. On je u elektranu dao ugraditi pogonski motor naupojni plin i generator 60 kVA, 3000 V. Istodobno radi novu nisko-naponsku mreù 380/220 V.

- Prva elektri~na àrulja u Kor~uli bila je u kino dvorani gradaKor~ule, za ~ije potrebe je instaliran agregat od 5 kW.

- Uveden Poslovni red gradske Munjare Poèga, radi uklapanja u su-stav funkcioniranja gradskih institucija.

75 GODINA

1927.

- Pro{irena tramvajska mreà u Zagrebu i izgra|ena ispravlja~ka sta-nica u Pata~i~kinoj ulici u Zagrebu s dva ìvina usmjeriva~a od po500 kW.

- Proradila Munjara Novska s dva stroja na upojni plin i generatori-ma 30 - 20 kVA, 400 V, 50 Hz.

- U rafineriji nafte Jug. Shell d.d. Caprag, Sisak, radi parni stroj 94kVA i dva dizelska stroja x 50 kVA, 400 V, 50 Hz.

- U tekstilnoj industriji TIVAR d.d. u Vara`dinu radi parna turbina250 kVA, 400 V, 50 Hz.

- Prvo pro{irenje elektrane u Koprivnici lokomobilom i generatorom110 kVA. Ova elektrana je radila do kraja 1945. godine.

- Prestala vrijediti koncesija Daruvarskoj dioni~koj pivovari pa elek-trana prestaje s radom, a op}ina Daruvar po~inje graditi svoju elek-tranu.

- Zbog ekolo{kih, urbanisti~kih i drugih razloga rekonstruirana je TEOpatija i postavljeni dizelski motori za pogon i generatori "AEG" 3 x630 kVA, 5000 V, 50 Hz. Istodobno elektrana prelazi u vlasni{tvoop}ine Opatija.

- Provedena je elektrifikacija Crikvenice. Elektrifikaciju je provelatvrtka "Brown Boveri", inènjerski biro u Zagrebu. Projektant je ing.Küschner iz Zagreba, a koncesionar je bio Martin Balen. Izgra|enaelektrana je bila 2 km od Crikvenice prema Novom Vinodolskom i

poloèn je kabel do sredine mjesta. Imala je tri dizelska motora i"BBC" trofazne generatore 120 kVA i 2 x 46 kVA, 3000 V, 50 Hz.

- Iz HE Zeleni vir elektrificirano mjesto Delnice.

- Elektrificirani gradovi Pazin i Pore~ u Istri.

- Elektrificiran Gra~ac iz male dizelske elektrane u loìonici dràvnihèljeznica s trofaznim generatorima 25 i 50 kVA.

- Likvidirana plinska javna rasvjeta u centru grada Osijeka i 306 ra-svjetnih mjesta priklju~eno na gradsku elektri~nu mreù.

- Osje~ka "Munjara" pregovara s op}inama mjesta Bijelo Brdo, Sar-va{ i Tenja radi elektrifikacije, ali nije bilo financijskih sredstava.

- U velja~i proradila op}inska elektri~na centrala u Podravskoj Slati-ni, pogon dizelski motori s generatorom "Bartelmus" 30 kVA, 50 Hz.Elektrana napaja 220 potro{a~a.

- U tvornici tanina u Beli{}u izgra|ena industrijska elektrana s tro-faznim generatorom "Siemens" 400 kVA, 400 V, 50 Hz, a za nju i su-sjednu elektranu u pilani radila se zajedni~ka uklopnica. Pomo}udvostrukih sabirnica mogu se glavni potro{a~ki krugovi alternativnopriklju~ivati.

- Zapo~ela je 1. svibnja s radom Gradska elektri~na centrala u Bro-du na Savi (danas Slavonskom Brodu) smje{tena u krugu Tvornicevagona, strojeva i mostova d.d. Imala je parnu turbinu i trofazni ge-nerator 1600 kVA, 525 V, 50 Hz. Visokonaponska mreà 3000 V bilaje kabelska, 4,1 km a niskonaponska 25,0 km nadzemna na drvenimstupovima. U gradu je ukupno bilo 5 TS 3/0,4 kV.

- Dubrova~ka op}ina je preuzela od "Elina" termoelektranu u Batali,u Gruù, jer je istekla koncesija. Daje joj ime "Gradska elektri~nacentrala - Dubrovnik II". Te godine u elektrani je bio jedan parni strojs elektri~nim generatorom 3100 V, 28 A, 42 Hz i generatorom isto-smjerne struje 550 V, 90 A spojenim na istoj osovini. Zatim je tu biodizelski motor s elektri~nim generatorom 110 kVA, 3100 V, 42 Hz iistosmjernim generatorom 55 kW, 550 V, koji je nabavljen zbogtramvaja te drugi dizelski motor s generatorom 230 kVA, 3100 V, 42Hz i tre}i dizelmotor s izmjeni~nim generatorom 180 kVA, 3100 V,42 Hz.

- Na sjednici Op}inskog vije}a 18. sije~nja donesena je odluka orekonstrukciji elektri~nog i strojnog ure|aja u elektrani u Gruù, uDubrovniku te prora~un za pripremu izgradnje nove elektrane u rijeciDubrova~koj. Rekonstrukcijom je nabavljen generator 380 kVA,6300 V, 50 Hz. Po~etkom 1928. ugra|en je jo{ jedan takav genera-tor. Obavljena je potpuna rekonstrukcija elektri~ne mreè na Lapadui u Gruù u Dubrovniku.

- Izgra|ena je 10 kV veza izme|u TE u tvornici cementa "Dalmatia"d.d. u Ka{tel Su}urcu i Splita. Tvornica preuzima elektri~nu energijuiz mreè grada Splita, jedino je za vrijeme rata 1944. ova TE davalaenergiju Splitu.

- Elektri~na energija iz HE Kraljevac potekla je 1. sije~nja za Split."Elektri~na poduze}a" Split izgradila je dvostruke DV 10 kV od Duj-mova~e do Ka{el-Su}urca i do Splita (Plokite), jednostruki DV 10kV do Majdana. Dalekovod 50 kV od Dujmova~e do Dugog Rata 17km bio je na 163 èljezna stupa. Izgra|ena je i TS 50/10 kV Dujmo-va~a snage 2 x 2700 kVA, a u gradu 4 TS 10/0,4 kV Manu{, Hrvoje-va kula, Kazali{te i Plokite.

- Na otoku Lopudu u hotelu "Pracat" montiran je prvi agregat "We-stinghouse" snage 3 kW, zvan "farmerski agregat", jer su takve kori-stili ameri~ki farmeri na svojim posjedima. Gorivo mu je bilopetrolej.

- U Selcima za potrebe industrije kamena obavljena je prva elektrifi-kacija na otoku Bra~u. Prva dalmatinska klesarska zadruga postavilaje dizelski motor s trofaznim generatorom 36 kVA, 400 V, 50 Hz.

- Na Tehni~kom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu diplomirao je prvielektroinènjer. Bio je to gospodin Juraj [kreb, indeks br. 194,ro|en 25. sije~nja 1906. u Zagrebu.

Pripremio: Josip Moser


malo povijesti

Transformatorska stanica 10 kV u Bjelovaru

HE KRALJEVAC JE SVE DO 1914. GODINE BILA NAJVE]A HIDROELEKTRANANA SVIJETU, A PREMA SPECIFI^NIM INVESTICIJAMA - NAJJEFTINIJAHIDROELEKTRANA

90 GODINA OD POÊTKARADA JAVNE ELEKTRI^NECENTRALE U KRI@EVCIMA

U KRI@EVA^KOJ"MUNJARI" BIT]E TEHNI KIMUZEJ!Prije 90 godina, u Krièvcima je po~ela s radom javna elek-tri~na centrala, prva na tom podru~ju. Krièva~koj "Munjari",koja je od 1912. do 1945. godine isporu~ivala elektri~nuenergiju za javnu rasvjetu i ku}anstva, u budu}nosti je nami-

jenjena uloga kulturne ustanove. Naime, na inicijativu Antu-na Proèka, negda{njeg njezina radnika te uz entuzijazamJosipa Trbusa, direktora DP Elektra Bjelovar, ostvaruje seideja da se u zgradi "Munjare" smjesti tehni~ka zbirka razvojaelektrifikacije.

Zamisao o muzeju u "Munjari" je prije nekoliko godina pokre-nuo umirovljeni krièva~ki elektri~ar Antun Proèk, njezin po-sljednji ìvi radnik te u tu svrhu prikupio izlo{ke koji }esvjedo~iti o po~ecima elektrifikacije, ali i o tehni~kom i in-dustrijskom razvoju Krièvaca uop}e. Njegovu inicijativu jepoduprlo i krièva~ko Gradsko poglavarstvo.

- Ovaj posao pripremamo ve} ~etiri godine, a jo{ nas ~ekapuno toga, kaè Josip Trbus, glavni spiritus movens realiza-cije ove ideje. U zgradi biv{e "Munjare" bi, obja{njava, svojemjesto me|u eksponatima na{li i razli~iti ku}anski ure|aji,odnosno tro{ila kroz povijest, a razvoj elektrotehnike bio biprikazan ne samo na uobi~ajen na~in, ve} i kompjutorskomanimacijom. Osim toga, s obzirom da je prvi hrvatski pilot,Dragutin Novak, bio Krièv~anin, a kao precizni mehani~arradio je i u "Munjari", tu bi bila i izlo`ba replika starih zrako-plova. Dostojno bi se obiljeìlo i djelo krièva~kog izumiteljasvjetskog glasa, Marcela Kiepacha, koji nam je u naslije|eostavio ìro kompas i dinamo za osvjetljenje ko~ija i automo-bila. Dosad je skupljeno pribli`no pedest izloàka, a puno jematerijala jo{ u "sirovom obliku". Povijesni dio istraìvanjaobavit }e stru~njaci Instituta za elektroprivredu, a suvremeni-je razdoblje obradit }e stru~ni zaposlenici DP Elektra Bjelo-var.

U stvaranju krièva~ke tehni~ke zbirke dosad je ostvarena vrlodobra suradnja s Institutom za elektroprivredu iz Zagreba, izkojeg im - posebice nagla{ava Josip Trbus - veliku pomo}pruà "njihov neimar Ante Sekso". On ih je povezao i s ravna-teljem Tehni~kog muzeja u Budimpe{ti, dr. Jesenskim, ~ija imje pomo} i iskustvo tako|er vrlo dragocjeno. Uz zna~ajan brojreplika, iz ma|arskog muzeja tako }e sti}i i originalni agregatkakav je u "Munjari" bio 1912. godine.

Zbog nedostatka novaca i - kako se to voli re}i - dru{tvenihokolnosti, puno je toga otpalo iz ambiciozno zami{ljenog pla-na obiljeàvanja 90. obljetnice "Munjare". Ipak, od zamisli ostvaranju tehni~kog muzeja elektrifikacije se - ne odustaje. Utom cilju, sura|uje se i s Gradom, s republi~kim i me|unarod-nim institucijama... Makar, govori Josip Trbus, o~ekivanapomo} ~esto izostaje.

- Premda nam je nu`no potreban anga`man i potpora {ire za-jednice, sve naj~e{}e po~iva na na{oj dobroj volji i entuzijaz-mu. Ali, bez obzira na pote{ko}e, ustrajat }emo u ostvarivanjutog, prema mom mi{ljenju, korisne zamisli. Makar muzejdo~ekali tek budu}i nara{taji, smatram kako je va`no da mistvorimo dobar temelj tehni~koj zbirci. Meni, kao direktoruDP-a, glavna je zada}a imati {to zadovoljnije potro{a~e, no tome - usprokos redovnim obvezama koje mi oduzimaju najve}idio vremena - ne sprje~ava niti ograni~ava da ne dam potporuovom projektu niti da zanemarim svoje okruènje. A pro{lost nesmijemo zatrti, ona nam mora biti izvor novih ideja, bez obzirana sve okolnosti u kojima se danas nalazimo, oslikava svoj po-let Josip Trbus, ina~e stanovnik grada Krièvaca.

Svoju brigu za pro{lost pokazao je i kada mu je u ruke dospje-la stara mramorna plo~a s pro~elja krièva~ke "Munjare", kojaje bila izvorno tu postavljena kod njenog otvorenja 1912. go-dine. Prona|ena je u dijelovima na jednom gradili{tu, a netkoju je prije toga koristio kao razvodnu plo~u za strujno broji-lo(?!) J. Trbus ju je dao "restaurirati", te napraviti njezinu repli-ku, koja se danas nalazi na "Munjari" (na njoj pi{e: Munjaraslob. kr. grada Krièvci sagra|ena je g.1912. za slavnoga vla-danja njeg.cesar.apost.veli~anstva Kralja Franje Josipa I, zana~elnikovanja dr. Stjepana pl. Pompera).

Uz 90 godina krièva~ke "Munjare", spomenimo da se ove go-dine obiljeàva i 750. ro|endan grada Krièvaca. Naime,1252. godine Krièvcima je dodijeljena povelja slobodnogkraljevskog grada. Tako se HEP-ova obljetnica skladno uklopilau veliku krièva~ku jubilarnu godinu, a ona }e se, planira se,obiljeìti potkraj godine Otvorenim danima HEP-a na podru~juDP Elektra Bjelovar u Krièvcima.

Tatjana Jalu{i}

obljetnica


NA INICIJATIVU ANTUNA PRO@EKA, NEGDA[NJEG RADNIKA"MUNJARE" TE UZ ENTUZIJAZAM JOSIPA TRBUSA, DIREKTORADP ELEKTRA BJELOVAR, OSTVARUJE SE IDEJA DA SE U ZGRADI"MUNJARE" SMJESTI TEHNI^KI MUZEJ

Zgrada krièva~ke "Munjare" je spomenik industrijske arhitekture

Josip Trbus zasluàn je i za postavljanje dviju spomen-plo~a na "Munjaru" Unutra{njost krièva~ke centrale: iz skladi{ta zauvijek odlaze brojila, a uskoro dola-ze muzejski izlo{ci

Zgrada "Munjare" nalazi se na krièva~kom Trgu bana Stje-pana Lackovi}a, u blizini povijesne crkve Sv. Krià. Spome-nik je industrijske arhitekture, a prije dvije godine jezalaganjem HEP-a spa{ena od propadanja, kada joj je po-pravljen krov i pro~elje. Potkraj 1998. godine na njoj je po-stavljena spomen plo~a Dragutinu Novaku. Sada slijedinjezino unutra{nje ure|enje i trenuta~no se iz "Munjare" od-nose posljednje stvari - donedavno je, naime, sluìla kaoskladi{te za brojila i arhivu krièva~kog Pogona. U sastavElektroprivrednog poduze}a u{la je 1945. te je do 1967. go-dine bila sjedi{te tada{njeg podru~nog distribucijskog ure-da "Elektra" Krièvci. Svi njezini upravitelji su u njoj istanovali, jer je u njezinu sastavu i jedan stambeni dio. Testanove su, saznajemo, otkupili radnici HEP-a sa stanarskimpravom prema Zakonu o otkupu dru{tvenih stanova.

PREDAVANJA O INTERNOJ REVIZIJI I KONTROLI U SPLITU

ZA BOLJE POSLOVANJE U HEP-u

PREDAVANJA o internoj reviziji, internoj kontroli i su-stavu internih kontrola, koja zajedni~ki organiziraju iprovode HEP i TEB, pribliàvaju se svojoj zavr{nici. Ti-jekom svibnja, ovaj je edukacijski trodnevni seminarodràn u splitskom hotelu "Marjan" i to za slu{ateljesvih triju splitskih djelatnosti - PP HE Jug, PrP Elektro-prijenos i DP Elektrodalmacija te nekolicinu radnika izDP Elektrojug Dubrovnik.

O internoj reviziji kao potpori poslovnom odlu~ivanjuve} smo puno pisali. Stoga }emo danas malo vi{e pro-stora posvetiti nekolicini predava~a i slu{atelja i zabi-ljeìti njihove dojmove o u~inkovitosti ovakvaokupljanja.

DR. BORIS TU[EK, EKONOMSKI FAKULTETU ZAGREBU

Na{a se predavanja pri-bliàvaju zavr{nici prvogciklusa i uvjeren sam dasmo u cijelosti ostvarilizami{ljeno, a to je - datislu{ateljima teoretski iprakti~ni okvir. U idu}impredavanjima, ako do njihdo|e, èlimo organiziratiradionice, kako bi se sveovo ste~eno znanje nau~ilo primjenjivati na prakti~anna~in. Takva su, naime, o~ekivanja svih sudionika i to supokazale ankete koje provodimo na terenu. Vrlo sam za-dovoljan i ugodno iznena|en iznimno povoljnim reagi-ranjem ljudi, koji su mo`da imali nekakve svojepercepcije o internoj reviziji, a nakon ovih predavanja iz-razili su koliko su njihova o~ekivanja bila opravdana i ko-liko su upotpunjena. Ozbiljno i stru~no prilazili smoprimjedbama slu{atelja i ono {to su kolege zahtijevali uranijim predavanjima, mi smo danas primijenili u Splitu.Ankete koje provodimo koristit }emo kao feed back zadaljnji rad, a sve to s prvotnim ciljem - pobolj{anja po-slovanja u HEP-u.

MR. SC. IVANA MAMI], EKONOMSKIFAKULTET ZAGREB

- Tema koju predajem odnosi se na ra~unalski informa-cijski sustav, problematiku funkcioniranja tog sustava imjerama kontrole. Upoznajem slu{atelje s predmetomrada, metodologijom, tehnikama i koristima od revizije,jer ona moè utjecati na pove}anje pouzdanosti i dopri-nijeti boljem funkcioniranju informacijskog sustavaop}enito. Ljudi su pokazali zanimanje i prihva}anje,premda je rije~ o vrlo velikom broju novih podataka.

Osjeti se i razli~itost u sta-vovima me|u slu{atelji-ma, {to ovisi o brojuinformati~ara me|u nji-ma. Sve je to logi~no zao~ekivati i zato je nu`nonjih pitati koliko od prim-ljenih informacija moguiskoristiti u daljnjem radu.

VI[NJA KOMNENI], DIPL. ING. - SEKTORZA INTERNU REVIZIJU I KONTROLU - HEP

Smisao mogdana{njeg preda-vanja je da se ljudieduciraju kako jeobvezno kontrolirati ivoditi ra~una o in-formacijskom susta-vu, budu}i da je tajsustav u posljednjevrijeme ìla kucavicasvake tvrtke. Sve in-formacije danas serazmjenjujuisklju~ivo u elektron-skom obliku i postojivelika nemogu}nost ocjene i procjene sustava bez revi-zije informacijskog sustava. Bez toga nema podatakaodgovara li sustav smislu poslovanja, ~uva li imovinutvrtke, ~uva li integritet tvrtke, djeluje li u skladu s po-slovnim zahtjevima te je li je efikasan i efektivan. Ljudi sujako zainteresirani za ovu problematiku i èljni edukacije,novih znanja i sudjelovanja u pobolj{anju i olak{anjurada i poslovanja u HEP-u svima nama.

STIPAN LOVRI], DIPL. ING. DIREKTOR PPHE JUG

- Kada sam dobio infor-maciju o kakvim je preda-vanjima ovdje rije~zaklju~io sam da je, uzekonomiste i pravnike, naseminar nu`no uputiti isve na{e rukovoditeljepogona. Zna~i, manager-ske strukture, jer su to lju-di koji u svom poslutrebaju biti nositelji i kontrolori sustava u smislu po-bolj{anja djelovanja i kvalitetnog provo|enja zadataka.Mi direktori smo tehni~ke struke, ali postajemo svjesni

da trebamo doista dobro poznavati i poslove ekonomije idrugih struka, od procjene dobiti i rizika do opho|enja sljudima. Osobno sam u prigodi prvi put u~iti {to je to in-terna revizija i ovim predavanjima sigurno sam svladaoosnovne pojmove o tomu, a tako|er o zanimljivim pita-njima zlouporabe informacijskog sustava. O~ito je dadolazi vrijeme u kojem }e nam sva ta saznanja biti po-trebna, jer ovo je svijet o ~emu oni govore, ovako onfunkcionira. Sutra nas nitko ne}e pitati snalazimo li se uonome {to dolazi i {to se od nas traì. Ukupna ocjena je,zna~i, petica.

VLADIMIR SRZENTI], DIPL. ING.RUKOVODITELJ HE KRALJEVAC,PP HE JUG

- Moji su dojmovi o pre-davanju vrlo povoljni. Diotoga samo odslu{aopro{le jeseni, ali samsada puno toga pro{irio.Osobito mi je, kao osobitehni~ke struke, zanimlji-vo bilo predavanje dr. sc.Lajo{a @agera o financij-skim izvje{}ima i njihovu~itanju, bilancama, gubi-cima, dobiti, {to je meni kao inènjeru vi{e nego kori-sno, a sve to na vrlo lijep i saèt na~in. Saèo je sve onona {to bi trebalo obratiti pozornost, posebice s razinemanagera. Dugo sam u HEP-u, ali do mirovine jo{ trebapuno i nu`no je adaptirati se na nove uvjete poslovanja inapraviti u sebi prelomnicu. Jer, pokazalo se da nije uvi-jek najva`nije ono {to smo mi tehni~ari mislili - golastruka - nego je ~esto va`nija upravo ona nadgradnja,{to i jest svrha dobrog poslovanja. Upravo o tomu smopuno nau~ili.

OJDANA KRNI], DIPL. OEC. RUKOVODITELJRAÛNOVODSTVENO-FINANCIJSKIHPOSLOVA SLU@BE ZA IZGRADNJU I USLUGEDP ELEKTRODALMACIJA SPLIT

- Kao zamisao pohvaljujemi pozdravljam ovakva pre-davanja i to zbog vi{e raz-loga. Najprije zato jer oreviziji i kontroli se malozna, a i stoga jer je onimakoji ne{to znaju pomogloupotpuniti sliku, a ostalimadati barem osnovne podat-ke. Posebno mi je drago{to su nazo~ni ljudi teh-ni~ke struke, koji bi kao budu}i manageri i rukovoditelji tre-bali razumijevati ovo podru~je poslovanja. U tom smislu,ovo je jako korisno predavanje. Tako|er pozdravljam zami-sao da neki sektor ili slu`ba unutar na{e tvrtke predstavi naovaj na~in svoje poslovanje, jer se osje}a potpuno odsu-stvo pisanih postupaka i informacija, iz ~ega opet proi-stje~u nepotrebne improvizacije, odnosno pogre{ke inesnalaènja, nedosljednosti u redovnom poslu. Smatramda je svrha i smisao interne revizije da detektira te slabeto~ke u poslovanju i pomogne otkloniti ih, pa je to razlog daovaj edukacijski seminar smatram jo{ korisnijim.

Vero~ka Garber

poduka


VA@NO JE DA SU PREDAVANJIMA O INTERNOJ REVIZIJI IKONTROLI NAZO^NI LJUDI TEHNI^KE STRUKE, KOJI BI KAOBUDU]I MANAGERI I RUKOVODITELJI TREBALI RAZUMIJEVATIOVO PODRU^JE POSLOVANJA, A DOBRA JE ZAMISAO DA NEKISEKTOR ILI SLU@BA UNUTAR HEP-a NA OVAJ NAÎNPREDSTAVI SVOJE POSLOVANJE, JER SE OSJE]A POTPUNOODSUSTVO PISANIH POSTUPAKA I INFORMACIJA, IZ ÊGAOPET PROISTJEÛ NEPOTREBNE IMPROVIZACIJE, ODNOSNOPOGRE[KE I NESNALA@ENJA, NEDOSLJEDNOSTI U REDOVNOMPOSLU

PROIZVODNJA ELEKTRI^NE ENERGIJE U VJETROELEKTRANAMA

ISPLATIVE INVESTICIJESuvremeno kori{tenje energije vjetra u svijetu zapo~injesedamdesetih godina, kao dio odgovora na naftnu krizu iz1973. i 1979. godine. Zapo~eta su brojna istraìvanja uzpotporu vlada. Daljnje aktivnosti vezane za kori{tenjeenergije vjetra lagano rastu dolaskom privatnog kapitala uovaj sektor, a ovakav trend pospje{uju mnogobrojna saz-nanja o globalnom one~i{}enju Zemlje.

ZNAÂJNO KALIFORNIJSKO TR@I[TE

Vlade velikog broja zemalja su koristile razli~ite pristupe upromociji energije vjetra. Prvo se zna~ajno trì{te pojavilou Kaliforniji, koje u razdoblju izme|u 1980. i 1986 godinepomaè razvoj vjetroindustrije.

Proizvo|a~i iz Danske, UK, Njema~ke, Japana i Nizozem-ske dijele kalifornijsko trì{te s nekoliko ameri~kih tvrtki.Tako je u Kaliforniji osamdesetih godina instalirano pri-bli`no 15 000 vjetroturbina. To je trì{te, kao glavni velikipotro{a~, svojom potra`njom bitno utjecalo na veliki dioposlova u ovom sektoru. Skoro polovica instaliranog kali-fornijskog kapaciteta potje~e iz Europe (Danska). U tom serazdoblju snaga VTG pove}ala od 55 kW na 100 kWh, adizajnirani su konceptualno razli~iti tipovi vjetrogenerato-ra. Industrija proizvodnje vjetrogeneratora je u ovom vre-menskom razdoblju znatno unaprije|ena, a razvojukalifornijskog trì{ta doprinijela je privatna inicijativa.Razdoblje izme|u 1986. i 1990. godine bilo je iznimnonepovoljno i te{ko za vjetroindustriju zbog pada potra`njena kalifornijskom trì{tu.

DANSKA USAVR[AVANJEMPOVE]ALA EFIKASNOST VGT

U ovom podru~ju, Danska je me|u prvima po~ela razvojvjetroturbina i, zahvaljuju}i upornom i ustrajnom radu,postigla zavidne rezultate. Njena je proizvodna jedinicautemeljena na ~vrstoj i pouzdanoj konstrukciji te rotoru stri lopatice, a mogu}nost regulacije snage zakretanjemlopatica rotora donijela je zna~ajan uspjeh. Ta usavr{ena250 kW jedinica pove}ala je efikasnost VTG i time dopri-nijela ve}oj ekspanziji na trì{tu. Razvojem sustava regu-lacije snage VTG zakretanjem lopatica rotorauznapredovao je broj instaliranih vjetrojedinica. Ovimzna~ajnim tehni~ko-tehnolo{kim napretkom stvoreni supreduvjeti za razvoj i proizvodnju i jedinica ve}e snage.Ovakve vjetrojedinice su omogu}ile prodor na novatrì{ta.

POTICAJI ZA IZGRADNJUOBNOVLJIVIH IZVORA

Najzna~ajnija nova trì{ta otvorena od 1990. godine su:Njema~ka, Indija, UK, Nizozemska, [panjolska i [ved-ska. Napredak i pove}ani plasman VTG na svjetskomtrì{tu je rezultat pove}ane ekolo{ke svijesti te potrebeza ve}im kori{tenjem obnovljivih izvora. Naime, Direkti-vom je Europska unija obvezala svoje ~lanice da do2010. godine pove}aju udjele obnovljivih izvora u ukup-noj proizvodnji energije. U razdoblju od osam godina,ulaganje u pove}anu proizvodnju je izraèno u potrebi iz-gradnje dodatnih izvora u iznosu 40, odnosno 60 GW. Odtog iznosa predvi|a se izgradnja 5 GW offshore vjetroe-lektrana. Ovaj zahtjev je popra}en povoljnim kreditira-njem koje stimulira takvu izgradnju, a na trì{tu kapitalaovakva ulaganja su posebno stimulirana. Ako se zna da1MW izgradnje ovih objekata otvara u razli~itim djelat-nostima pribli`no 15 do 19 radnih mjesta, jasna je nje-gova dodatna kvaliteta. Veliku potporu ovom programudale su vlade svih zemalja te nacionalne elektroprivredejam~e}i pritom otkup cjelokupne proizvedene energije izvjetra. Uz zajam~eni otkup i fiksnu cijenu elektri~neenergije, stimulirana su ulaganja.

Od 1990. do 1996. godine, snage proizvodnih jedinica sustalno rasle i dostigle vrijednost od 500 kW. Ovakav trendrasta snage je nastavljen i dalje. Danas se dovr{avaju jedi-nice snage 2,5 MW.

Ukupna godi{nja potra`nja za instaliranim kapacitetima jeu stalnom porastu. Tako je devedesetih godina ukupna po-tra`nja za VT na svjetskom trì{tu bila 200 MW/godinu, dabi 2000. godine dostigla 2500 MW/godinu.

Evo nekoliko primjera.

NJEMA^KA: OBVEZA OPERATORA JE OTKUP IZVJETROELEKTRANA I DRUGIH OBNOVLJIVIHIZVORA

Zakonom iz oùjka 2000.godine (Gesetz für den VorrangErneuerbarer Energien), definirane su tarife za obnovljiveizvore. Za prvih pet godina (ili dulje, ovisno o bonitetu lo-kacije) i za kopnene vjetroelektrane, otkupna cijena je 9,1cEuro/kWh, a potom 6,2 cEuro/kWh. Obveza operatoramreè je da prioritetno otkupljuje elektri~nu energiju izvjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora. Napominje seda se ovakvim tretmanom samo ispravlja neravnopravan

trì{ni poloàj obnovljivih izvora, u odnosu na klasi~neizvore energije.

U tijeku je ostvarivanje plana izgradnje vi{e velikihoffshore projekata (iznad morske povr{ine), ~ija ukupnasnaga iznosi 10 GW. U okviru ovog projekta, moglo bi sezaposliti 29 000 radnika (danas je u razli~itim djelatno-stima vezanim za vjetroenergetiku zaposleno 30 000 rad-nika).

[PANJOLSKA: USKORO ISPLATIVIJEINVESTICIJE U VJETROELEKTRANE

Novom energetskom politikom od 1997. godine te Kra-ljevskim dekretom o obnovljivim izvorima (1998.godine)zna~ajno se poti~e izgradnja obnovljivih izvora. Trì{teelektri~ne energije u [panjolskoj je djelomi~no liberalizi-rano (uskoro }e biti u cijelosti). U takvom okruènju, ob-novljivi izvori }e imati prioritet u pogledu plasmanaenergije. U proteklom razdoblju, ova zemlja je ostvarila iz-niman rast u instaliranju velikog broja vjetroelektrana.Ograni~avaju}i ~imbenik je prijenosni kapacitet elektroe-nergetske mreè. Rekonstrukcijom mreè i rje{avanjemdijela navedenih problema, investicije u vjetroelektranepostat }e isplativije.

DANSKA: 13 POSTO DANAS, A USKORO ÂK50 POSTO POTREBA - IZ VJETROELEKTRANA

Danska je zapo~ela razvijati program vjetroelektrana jo{1975. godine i od tada biljeì najve}e pomake u ovom po-dru~ju. Dosada{nji sustav fiksnih naknada za vlasnike vje-troelektrana namjerava zamijeniti trì{tem elektri~neenergije obnovljivih izvora. To trì{te bi bilo podijeljeno nadva segmenta. U prvom }e vjetroenergiji biti osiguranadoljnja granica 4,4 cEuro/kWh, a drugi bi bio trì{te "zele-nim" potvrdama. Danska danas zadovoljava 13 posto po-treba za elektri~nom energijom iz vjetroelektrana, a planira~ak 50 posto. U prolazu izme|u Kopenhagena i Malmeagradi se offshore vjetrofarma sastavljena od 20 vjetroelek-trana snage 2MW(Bonus).

ITALIJA: NA 100 MW KONVENCIONALNIHELEKTRANA, 6 MW VJETROELEKTRANA

Od 1992. godine u Italiji je na snazi sustav fiksnih otkup-nih cijena. Otkupna cijena za energiju proizvedenu u vje-troelektrani je 10 cEura/kWh prvih osam godinaeksploatacije. Preostali ìvotni vijek postrojenja (od ukup-nih 20 godina) otkupna cijena je 5 cEuro/kWh. U pripremije nova organizacija trì{ta elektri~ne energije proizvedeneu obnovljivim izvorima. Predlaè se da svi proizvo|a~i iuvoznici elektri~ne energije (vi{e od 100 GWh) budu ob-vezni na svakih 100 MW konvencionalnih elektrana izgra-diti 6 MW vjetroelektrana. Planira se, tako|er, trgovina"zelenim" potvrdama, a njih }e izdavati mre`ni operator.

GR^KA: NAJBOLJI VJETROPOTENCIJAL, ALILO[A ELEKTROENERGETSKAINFRASTRUKTURA

Gr~ka ima najbolji vjetropotencijal na Mediteranu, ali nje-govo iskori{tenje je ograni~eno elektroenergetskom infra-strukturom. Za kopnene vjetroelektrane nadoknada je 6,1cEuro/kWh. Vjetroelektrane locirane na izoliranim otocimadobivaju ve}u naknadu.

Zanimljivi su primjeri uspje{nosti osam najpoznatijihtvrtki - proizvo|a~a vjetroelektrana, no o tomu drugom pri-godom.

Niko Mandi}

energija vjetra


ZAKIDANJE UMIROVLJENIKA TRAJE VE] GODINAMA

DODATAK MORA U]I UMIROVINSKU OSNOVICUZAKIDANJE mirovina zapo~eto 1993. godine, a traje i da-nas, nastalo neuskla|ivanjem rasta mirovina s rastompla}a, rezultiralo je padom mirovina sa 70 posto prosjekapla}a u 1993. godini na pribli`no 36 posto u 1998. godini.Danas je taj odnos, zajedno s dodatkom, pribli`no 46 po-sto. Nastao je veliki dug koji dosiè vi{e desetaka milijardikuna. Poznato je da je tu`bom Matice umirovljenika Hrvat-ske i Hrvatske stranke umirovljenika, Ustavni sud RepublikeHrvatske 14. svibnja 1998. godine tu`bu uvaìo i naloìoMirovinskom fondu uskladiti mirovine s pla}ama od 1993.do 1998. godine. Vlast je sve do danas izbjegavala provestiuskla|enje. Vlast HDZ-a nastojala je umirovljenike umiritidodatkom na mirovine sa 100 kuna + 6 posto iznosa kojuje umirovljenik primio za lipanj 1998. godine. Taj je doda-tak uz mirovinu ispla}ivan mjese~no u jednakom iznosu.Kako je tak dodatak nastao?

DODATKOM NA MIROVINE NEVRA]A SE DUG

Od 1990. pa do 1998. godine, iz mirovinskog su se fondaispla}ivale mirovine prema posebnim zakonima, a trebalesu se ispla}ivati iz Dràvnog prora~una, jer nisu proizi{le izredovnog radnog odnosa u gospodarstvu, pa se nisu niti zanjih upla}ivali doprinosi Fondu. Bilo je rije~i o pribli`no180.000 korisnika tih mirovina (saborski zastupnici, vojska,policija, politi~ki zatvorenici, sudionici Drugog svjetskograta i drugi). Moè se re}i da je radi toga nastao dug dràveprema Mirovinskom fondu, a preko njega za taj su iznos bileispla}ivane manje mirovine u tom razdoblju. Stoga ne stojitvrdnja Vlade da se tim dodatkom na mirovine vra}a dugumirovljenicima, odnosno taj dodatak nema veze suskla|enjem mirovina prema odluci Ustavnog suda, patime niti s dugovanjem koje iz te odluke proizlazi. Zakonomsu 1998. godine iz Dràvnog prora~una u fond Mirovinskogosiguranja prenesena sredstva u iznosu od 7,524,856.731kuna, kao povrat tako nastalog dugovanja Dràve premaFondu. Ta su sredstva prema logici stvari, trebala bitivra}ena onima od kojih su uzeta, zna~i umirovljenicima i toindividualno i prema odgovaraju}oj visini mirovine svakogumirovljenika ponaosob, jer je mirovina u biti dohodak mi-

nulog rada i uvijek je individualna. Fond mirovinskog osi-guranja je prema svojim kriterijima, mimo te logike, donioPravilnik o podjeli tih sredstava tako da se svakom umirov-ljeniku uz mirovinu dozna~uje stalan dodatak u iznosu 100kuna + 6 posto iznosa mirovine iz lipnja 1998. godine.Budu}i da su sredstva o kojima je rije~ ograni~ena, taj sedodatak gasi 2002. godine do kada Zakon vrijedi. Koja suprava tim Pravilnikom povrije|ena?

1. - Dodatak na mirovinu nije individualan, ve} je upro-sje~en.

2. - Nije u skladu s mirovinskim zakonom uz mirovinuispla}ivati dodatak. Sva isplata bi morala biti sadràna umirovinskoj osnovici.

3. - Dodatak nije u{ao u mirovinsku osnovicu, a da jest -postao bi trajno sastavni dio mirovine.

4. - S obzirom da je Zakon vremenski ograni~en, dodatak segasi i danom prestanka primjene Zakona. Da su sredstva izDràvnog prora~una danom povratka Fondu podijeljenaonima od kojih su uzeta, u{la bi im u osnovicu i danas ne bibilo problema.

5. - Dodatak ne predstavlja vra}anje duga umirovljenicimakakav proizlazi iz odluke Ustavnog suda. Umirovljeni~keudruge: Matica umirovljenika Hrvatske, Sindikat umirovlje-nika i "Hrvatski umirovljenik" podnijeli su 27. listopada1998. godine Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlogza ocjenu ustavnosti i zakonitosti spomenutog Pravilnika,ali Ustavni sud prijedlog nije prihvatio.

6. - Time {to dodatak nije u{ao u osnovice, umirovljenici sudodatno o{te}ivani kod svakog periodi~nog uskla|ivanjamirovina.

7. - Umirovljeni~ke udruge zahtijevaju od nadle`nih organada prije ga{enja Zakona taj dodatak u|e u mirovinsku osno-vicu, jer je neprihvatljivo da se ukidanjem dodatka za taj iz-nos umanje postoje}e mirovine. Treba re}i da u prosje~nojmjese~noj mirovini taj dodatak iznosi pribli`no 14 posto(mirovina 1.400 kn/mj. + 14 posto = 1.596 kn mje-se~no). Vidi dijagram.

KOLIKO SU ZAKINUTE MIROVINE

Kako se dodatkom, ako nije u osnovici, umanjuje iznos pe-riodi~nog uskla|ivanja mirovina, pokazuje sljede}i ra~un:

Prva isplata dodatka na mirovinu po~ela je s kolovozom1998. godine. U tom razdoblju do danas obavljena su slje-de}a uskla|enja mirovina:

1. sije~nja 1999. za 3,9 %

1. srpnja 1999. za 3,85 %

1. sije~nja 2000. za 2,55 %

1. srpnja 2000. za 3,50 %

1. sije~nja 2001. za 2,60 %

1. srpnja 2001. za 2,60 %

1. sije~nja 2002. za 0,80 %

Na primjeru po~etne mirovine pokazat }emo koliko su zaki-nute mirovine time {to u osnovicu nije uklju~en dodatak100 kn + 6 posto kod periodi~nog uskla|ivanja mirovina.

U navedenom razdoblju ukupna mirovinska primanja, nakonuskla|enja, iznosila su 71.682 kune bez dodatka u osnovici, a80.760 kn s dodatkom u osnovici. Treba re}i da je ta razlikakompenzirana dodatkom na mirovinu, koji bi u iznesenomprimjeru iznosio 42 mj. x 190 kn, ili ukupno 7.980 kn.

Jednako je tako ~injenica da je iznos koji predstavlja doda-tak bio od po~etka u osnovici, njega bi zahvatili periodi~niindeksi uskla|enja mirovina, pa bi time u stvari one bile zatoliko ve}e. Proizlazi zaklju~ak da su radi toga umirovljenicidodatno o{te}eni, {to se moè negativno odraziti kodkona~ne odluke o sudbini dodatka na mirovine. Pri tometreba voditi ra~una o ~injenici da je iznos dodatka razli~it uprotivnom, pa bi - ako se ukine - puno teè pogodio umi-rovljenike s malim mirovinama. To zorno pokazuje dijagrami tablica "Iznos mirovine".

Petar Kuzele


zakoni i odluke

%

udjel dodatkau visini mirovine

iznos mirovine

3000

2000

1000

30

20

10

4000

1000500 1500 2000 2500 3000 3500 4000

kn%

Dijagram postotka udjela dodatka na mirovinu u vi-sini mirovine

Ako je neka (po~etna) mirovina iznosila 1.500 kn, uskla|enjem je rasla:

BEZ DODATKA U OSNOVICI (1.500 kn) S DODATKOM U OSNOVICI /1.500 + (100 + 6%) = 1.690 kn

1. 1. 1999. g. 1.500,00 + 3,9% = 1.558 kn 1.690 + 3,9% = 1.755 kn

1. 7. 1999. g. 1.558,50 + 3,85% = 1.618 kn 1.756 + 3,85% = 1.823 kn

1. 1. 2000. g. 1.618,50 + 2,55 = 1.660 kn 1.823 + 2,55% = 1.870 kn

1. 7. 2000. g. 1.659,80 + 3,50% = 1.718 kn 1.870 + 3,50% = 1.935 kn

1. 1. 2001. g. 1.717,90 + 2,60% = 1.762 kn 1.935 + 2,60% = 1.986 kn

1. 7. 2001. g. 1.762,60 + 2,60% = 1.808 kn 1.986 + 2,60% = 2.037 kn

1. 1. 2002. g. 1.808,42 + 0,80% = 1.823 kn 2.037 + 0,80% = 2.054 kn

Zbirno za svako razdoblje od {est mjeseci to iznosi:

- 6 mj. x 1.558 kn = 9.358 kn 6 mj. x 1.755 kn = 10.530 kn

- 6 mj. x 1.618 kn = 9.708 kn 6 mj. x 1.823 kn = 10.938 kn

- 6 mj. x 1.660 kn = 9.960 kn 6 mj. x 1.870 kn = 11.220 kn

- 6 mj. x 1.718 kn = 10.308 kn 6 mj. x 1.935 kn = 11.610 kn

- 6 mj. x 1.762 kn = 10.572 kn 6 mj. x 1.986 kn = 11.916 kn

- 6 mj. x 1.808 kn = 10.848 kn 6 mj. x 2.037 kn = 12.222 kn

- 6 mj. x 1.823 kn = 10.938 kn 6 mj. x 2.054 kn = 12.324 kn

Ukupno 71.682 kn 80.760 kn

IZNOS MIROVINE

MIROVINA kn/mj. 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000 2400 3000 4000

DODATAK 100 kn+6% 148 160 172 184 196 208 220 244 280 320

% IZNOS DODATKA 18,5 16,0 14,3 13,2 12,2 11,5 11,0 10,2 9,3 8,0

UÎNKOVITIJE KORI[TENJE ELEKTRI^NE I TOPLINSKE ENERGIJE U [KOLAMA I SVEUÎLI[TIMA

O[ "J.J. STROSSMAYER" I ELEKTROTEHNI KA[KOLA "KONÂR" - PILOT PROJEKTIKAO {to je poznato, Sektor za razvoj HEP-a u suradnji saSvjetskom bankom od 1999. godine razvija Programpoticanja i primjene mjera energetske u~inkovitosti kodkrajnjih potro{a~a elektri~ne i toplinske energije. Dosadje napravljena analiza trì{ta projekata energetske u~in-kovitosti u Republici Hrvatskoj, identificiran je niz po-tencijalnih projekata energetske u~inkovitosti te jepripremljen katalog mogu}ih suradnika u njihovoj reali-zaciji. Na temelju dosada{njih analiza trì{ta, uo~eno jeda zna~ajan potencijal za u{tede elektri~ne i toplinskeenrgije postoji u {kolama i u sveu~ili{tima, pri ~emu semisli na energetske pokazatelje zgrada, rasvjetnog i to-plinskog sustava te na ostalu opremu i postrojenja.

Upravo o toj temi, o u~inkovitijem kori{tenju elektri~nei toplinske energije u {kolama i sveu~ili{tima, odrànaje 16. svibnja 2002. godine rasprava u okviru okruglogstola u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu. Organizirali su gaSektor za razvoj HEP-a, HEP ESCO i ~asopis EGE, a nje-govi sudionici su, izme|u ostalih, bili predstavnici za-greba~kih osnovnih i srednjih {kola, visoko{kolskih,obrazovnih i znanstvenih ustanova, Grada Zagreba teMinistarstva prosvjete i {porta.

VLASNIK - KLJU~NA OSOBA

Mr.sc. Gordana Lu~i} upoznala je nazo~ne s pripremomprojekata energetske u~inkovitosti u {kolama i usveu~ili{tima. Kako je rekla, u preliminarnoj studiji sa-gledavaju se mogu}e u{tede, a ona je napravljena zaOsnovnu {kolu "Josip Juraj Strossmayer" te za Elektro-tehni~ku {kolu "Kon~ar" u Zagrebu. U toj fazi, napome-nula je, obavlja se razgovor s vlasnikom te se, u slu~ajunjegove zainteresiranosti, izra|uje iscrpna investicijskadokumentacija, te se procjenjuje u{teda koja se kon-stantno mjeri. Primjena mjera energetske u~inkovitostiu {kolama i sveu~ili{tima odnosi se na stanje zgrade te

uklju~uje fasadu, prozore, rasvjetu, toplinski sustav,crpke, ventilaciju, klimatizaciju itd, rekla je mr.sc. Gor-dana Lu~i}.

Na~in financiranja projekata obrazloìla je Jasmina Fa-njek iz HEP ESCO-a. Oni se, podsjetila je, ostvaruju podpokroviteljstvom Svjetske banke i GEF donacije (GEF,osnovan pri Ujedinjenim narodima daje donacijskasredstva isklju~ivo za smanjenje emisije stakleni~kihplinova). U{teda i racionalno kori{tenje energije, stva-ranje trì{ta za projekte energetske u~inkovitosti, razvojmalog poduzetni{tva, mobiliziranje doma}ih financij-skih institucija u financiranju tih projekata, sustavnopokretanje projekata razli~itih veli~ine - to je ono {to se

o~ekuje od ESCO projekata, naglasila je Jasmina Fan-jek. Projekti }e, napomenula je, biti isklju~ivo profita-bilni, odnosno, birat }e se prema komercijalnimkriterijima.

- Kod {kola su svi traèni kriteriji zadovoljeni, a tajprojekt }e se financirati iz razli~itih izvora: sredstvimaGEF-a, Svjetske banke, HEP-a te kreditima doma}ihfinancijskih institucija, napomenula je Jasmina Fa-njek.

O za{titi okoli{a i u~inkovitijem kori{tenju elektri~ne itoplinske energije govorio je mr.sc. Zoran Stani}, koor-dinator poslova upravljanja okoli{em u Sektoru za raz-voj HEP-a. Kako je naglasio, ESCO je pokrenut sprimarnim ciljem - smanjenjem stakleni~kih plinova.Tako|er je upoznao nazo~ne s HEP-ovim aktivnostima upodru~ju za{tite okoli{a i sa sustavnom politikom kojuHEP provodi na tom podru~ju. Energetska u~inkovitost,kako je rekao mr.sc. Zoran Stani}, posredno i neposred-no utje~e na za{titu okoli{a, a s obzirom da nema punomjera za smanjenje stakleni~kih plinova, ona je - nagla-sio je - jedna od najva`nijih.

Damir Srdeli} iz Toplinarstva d.o.o. je govorio omogu}nosti primjene mjera energetske u~inkovitosti u{koli "Kon~ar". Kao veliki problem naveo je nerije{enopitanje vlasni{tva {kola, koje je va`no kod odlu~ivanja oprovo|enju tih mjera.

"Prilog iz prakse", bio je naziv izlaganja DubravkeBa~un, savjetnice za okoli{ iz tvrtke Ericsson Nikola Te-sla. Ona se osvrnula na nedovoljnu informiranost radni-ka o pitanjima energetske potro{nje, {to za~u|uje, reklaje, s obzirom da je rije~ o visokoobrazvanim ljudimatehni~kih struka. Stoga se zaloìla, te je takvu poruku iuputila nazo~nim predstavnicima obrazovnih ustanova,da se vi{e pozornosti ukaè edukaciji mladih.

[KOLA "KONÂR" -ENERGETSKI RASIPNIK

U raspravu se nakon izlaganja na ovom okuruglom stoluuklju~io Marijan Mrak iz Kon~ara - Energetika i usluge,napomenuv{i kako je grijanje jedna od velikih tema, tepodsjetiv{i da je prvi vrelovod krenuo iz Munjare u Za-gorskoj ulici prema Kon~aru pedesetih godina pro{log

u{tede

17

Dubravka Ba~un, Branko Ilija{ i mr. sc. Gordana Lu~i} - sudionici okruglog stola Ravnatelj Elektrotehni~ke {kole "Kon~ar" Ivo Klari} zahvaljujem HEP-u {to smo iza-brani kao pilot projekt i nadam se da }e se on realizirati

U DOSADA[NJIM ANALIZAMA TR@I[TA ZA PROJEKTEENERGETSKE UÎNKOVITOSTI UOÊNO JE DA ZNAÂJNIPOTENCIJAL ZA U[TEDE ELEKTRI^NE I TOPLINSKE ENERGIJEPOSTOJI U [KOLAMA I SVEUÎLI[TIMA, PRI ÊMU SE MISLI NAENERGETSKE POKAZATELJE ZGRADA, RASVJETNI I TOPLINSKISUSTAV, TE NA OSTALU OPREMU I POSTROJENJA

ZA[TO ESCO U HEP-u?

Mr.sc. Gordana Lu~i}, direktor HEP ESCO-a, obraz-loìla je razloge zbog kojih se aktivnosti na projek-tima energetske u~inkovitosti odvijaju upravo uHrvatskoj elektroprivredi. HEP je, rekla je, dosadbila jedina tvrtka u Hrvatskoj koja se bavila proiz-vodnjom, prijenosom i distribucijom elektri~ne itoplinske energije, pa je zbog te svoje "javne uloge"nositelj tih projekata. Nadalje, kako je HEP-u, koji jeu fazi restrukturiranja u trì{no orijentiranu tvrku,vrlo bitno unaprje|enje odnosa s potro{a~ima, pro-jekti energetske u~inkovitosti va`ni su i na tom po-dru~ju. Osim toga, u HEP-u je i poèljnakoncentracija stru~njaka koji te projekte mogu pri-premiti i realizirati, a jedan od razloga je i dobarkreditni rejting HEP-a. Tako je, podsjetila je, u trav-nju ove godine osnovan ESCO d.o.o., u stopostot-nom vlasni{tvu HEP-a, ~ija je osnovna funkcijarazvijanje, realizacija i financiranje projekata ener-getske u~inkovitosti.

ME\UNARODNO ZNANSTVENOSTRU^NO SAVJETOVANJE OSIGURNOSTI U OKOLI[U I GRADITELJSTVU

O SIGURNOSTI SESVE VI[E RASPRAVLJA

SREDINOM svibnja o.g. u {ibenskom hotelskom naselju Solarisodràno je me|unarodno znanstvenostru~no savjetovanje "Sigur-nost u okoli{u i graditeljstvu".

Prema uvodnim rije~ima predsjedatelja Savjetovanja, doc. Lju-bomira Mi{~evi}a, sa zagreba~kog Arhitektonskog fakulteta, ciljovog okupljanja je razmjena stru~nih i znanstvenih iskustava upodru~jima ekolo{ke sigurnosti, ekolo{kih i teroristi~kih akcide-nata, protupoàrnih materijala i opreme u graditeljstvu, vatrodoja-ve, sustava za ga{enje poàra, protupoàrne opreme i preventive,zakonodavstva i normizacije te poticajne mjere osiguravateljskihdru{tava glede za{tite od poàra, protuprovale i videonadzora ucilju za{tite imovine, okoli{a i ljudskih ìvota. Tako|er je naglasioda su pokrovitelji ovom skupu Ministarstvo za{tite okoli{a i pro-stornog ure|enja i Ministarstvo znanosti i tehnologije, kao i fakul-teti, a organizatori, uz brojne tvrtke, i Visoka {kola za sigurnost naradu te Hrvatska vatrogasna zajednica.

Rad Savjetovanja bio je podijeljen u pet tematskih cjelina: za{titaokoli{a, upravljanje u kriznim okolnostima, za{tita od poàra uokoli{u, za{tita od potresa i poàra u graditeljstvu te sustavi osigu-ranja.

NAROD JE SUBJEKT KULTURE I IMA PRAVOBITI SUBJEKT CIVILIZACIJE U INTERESU

OPSTANKA I RAZVITKA

U okviru prve teme predstavljen je vrlo zanimljiv i opseàn rad dr.sc. Slavka Kuli}a s Ekonomskog instituta u Zagrebu. U predavanjupod nazivom "Kako za{tititi okoli{ i stani{ta ìvota od ljudske de-strukcije" S. Kuli} je ustvrdio da problematika sigurnosti u okoli{u istani{tima ìvota Hrvatske spada u zaka{njelo razmi{ljanje te daure|ivanje prirodnog i proizvodnog prostora zahtijeva bioeti~ki pri-stup, odnosno transparentnost ljudskog razboritog i odgovornogpona{anja spram biosfere i atmosfere. Tako|er, ozbiljno je upozorioda sigurnost u okoli{u i graditeljstvu treba ~uvati od ljudskog de-struktivnog pona{anja, pa je u tu svrhu nu`na korekcija i edukacija,jer "ugroàvanje ìvota obesmi{ljava svrhovitost ìvota i svrhovitostznanja o zdravlju ìvog svijeta, znanja o zdravlju ljudi kao elemen-tarne ~ovjekove slobode, zdravlja kao vrijednosti i zdravlja kao fun-kcije ìvota." Govore}i o biocidnim tehnologijama, koje zanemarujudugoro~ne interese ~ovjeka i proizlaze iz defektnih ljudskih izuma,dr. sc. Slavko je naglasio potrebu razumijevanja i suradnje ~ovjekas drugim biolo{kim organizmima u prirodi u smislu potpore evolu-ciji. Ustvrdio je da je hrvatski prostor vrlo kvalitetan za razvoj svih

opasnosti


stolje}a. Godine 1989. zavr{en je, rekao je, programautomatizacije toplinskih stanica u Kon~aru, me|utim,{kola "Kon~ar" je izi{la iz tog sustava, potpala je podMinistarstvo i priklju~ila se na sustav Toplane, te nijeu{la u njihove programe za unaprje|enje sustava gri-janja. Prije po~etka svih radova, prema njegovommi{ljenju, trebalo bi u toj {koli urediti sustav grijanja imjerenja, nakon ~ega }e se imati pravi podaci o utro{kutoplinske energije.

Ravnatelj Elektrotehni~ke {kole "Kon~ar" Ivo Klari} na-veo je kako oni trenuta~no nemaju nikakve mogu}nostiutjecaja na potro{nju toplinske energije, odnosnomogu}nost reguliranja grijanja i njegove prilagodbe{kolskom reìmu rada, osim - kako je rekao - "otvaranjaprozora". Tako je i mogu}e da, primjerice, tijekom vi-kenda u u~ionicama temperatura bude od 27 do 30stupnjeva Celzijusovih!

- Rije~ je o golemoj potro{nji, {to se vidi i prema na{imra~unima dok nam, s druge strane, nedostaju sredstvaza osnovne potrebe kao {to su {kolske krede, rekao jeIvo Klari}. Ovom prigodom zahvalio je HEP-u {to je nji-hova {kola izabrana za pilot projekt, izraziv{i nadu da }ese on i realizirati te zatraìo od nazo~nih da se angaìra-ju i u Ministarstvu i u Poglavarstvu, jer je - rekao je - zarealizaciju projekta bitna njihova potpora.

Istvan Gaal, na~elnik Odjela za gospodarstvo Grada Za-greba, sloìo se s mi{ljenjem da je u {kolama proble-mati~no pitanje vlasni{tva. Osvr}u}i se na izbor {kole"Kon~ar" u provo|enju projekta energetske u~inkovito-sti, rekao je kako je ona tipi~an primjer rasipanja ener-gije, te da pruà sliku "prethistorijskog stanja" ugospodarenju energijom. Siguran sam da }e ovaj pro-jekt donijeti dobar rezultat, naglasio je Istvan Gaal.

Cilj projekta je u postoje}e objekte implementirati od-govaraju}u opremu koja }e, s jedne strane, smanjiti po-tro{nju i toplinske i elektri~ne energije te, s drugestrane, popraviti kvalitetu rada u {kolama, rekla je Ja-smina Fanjek, naglasiv{i:

- ESCO nudi financiranje i realizaciju projekata, a naj-va`niji je kriterij spremnost vlasnika da u|e u projekt.Na~in njegove realizacije ovisi o razdoblju povrata inve-sticije. Ako se, primjerice, investicija vra}a nakon petgodina, to zna~i da }e {kola imati jednaki ra~un za po-tro{enu enegiju kao i do sada, a nakon pet godina dola-ze sve beneficije. Rizik za vra}anje kredita snosni ESCOkompanija, te jam~i u{tede. Grad kao vlasnik ne snosinikakve posljedice, a bitna je spremnost Ministarstva dau|e u projekt.

Zdravko Pandì} iz Ministarstva prosvjete i {porta Repu-blike Hrvatske izdvojio je potrebu ciljane izgradnje{kolskih objekata te kao primjer naveo niz novih {kolakod kojih su realizirani projekti u{tede energije. Tako|erse osvrnuo na, kako ga je nazvao, "katastrofalno" stanjeu {koli "Kon~ar". Sloìo se s ocjenom da je educiranosto pitanjima za{tite okoli{a i energetske u~inkovitostinedovoljna, pa tako i samih ravnatelja {kola.

- [kola "Kon~ar" je prioritet koji bi trebalo poduprijeti nasvim razinama, zaklju~io je Zdravko Pandì}.

Mr. sc. Gordana Lu~i} je na kraju izvijestila nazo~ne daje sljede}i korak pismo namjere Gradu, ravnatelju {kolei Ministarstvu, nakon ~ega slijedi izrada cjelokupne in-vesticijske dokumentacije.

Tatjana Jalu{i}

SIGURNOST U OKOLI[U I GRADITELJSTVU TREBA ÛVATI OD LJUDSKOGDESTRUKTIVNOG PONA[ANJA, PA JE U TU SVRHU NU@NA KOREKCIJA IEDUKACIJA, JER UGRO@AVANJE @IVOTA OBESMI[LJAVA SVRHOVITOST@IVOTA I SVRHOVITOST ZNANJA O ZDRAVLJU @IVOG SVIJETA, ZNANJA OZDRAVLJU LJUDI KAO ELEMENTARNE ÔVJEKOVE SLOBODE, ZDRAVLJA KAOVRIJEDNOSTI I ZDRAVLJA KAO FUNKCIJE @IVOTA

Dr. sc. SlavkoKuli} s Ekonom-skog instituta uZagrebu jeustvrdio da pro-blematika sigur-nosti u okoli{u istani{tima ìvotaHrvatske spada uzaka{njelo raz-mi{ljanje te daure|ivanje prirod-nog i proizvodnog prostora zahtijeva bioeti~ki pri-stup, odnosno transparentnost ljudskog razboritog iodgovornog pona{anja spram biosfere i atmosfere

@eljko Kor{a, koordinatorposlova za{tite na radu iza{tite od poàra HEP-aodrào je predavanje opropisima o za{titi odpoàra za elektroenerget-ske objekte

Ante Sekso, iz Instituta za elektroprivredu i energetiku, predstavio jeniz svjetskih pristupa velikih elektroprivrednih tvrtki prema poàri-ma u okoli{u, s posebnim osvrtom na me|udjelovanje okoli{a i vo-dova visokog napona

Doc. Ljubomir Mi{~evi}: zadovoljan sam jer se odràokontinuitet i nastavilo razgovarati o sigurnosti o kojoj sedanas sve vi{e raspravlja - u Hrvatskoj i u svijetu, nesamo zbog terorizma, nego i svih drugih obllikaugroàvanja sigurnosti i to otvoreno i kriti~ki

oblika ìvota, klimatolo{ki, vegetacijski i pedolo{ki i da ga se nesmije pretvarati u abioti~ku zonu, one~i{}avati i kontaminirati ni iz-nutra ni izvana. Prema Izvje{}u o stanju okoli{a iz 1998.godine, una{oj zemlji je akumulirano blizu 29 milijuna tona starog otpada,koji ne uklju~uje otpad u {umama, poljima, rijekama, jezerima imoru. Podaci o udjelu opasnog otpada nisu poznati. [to se novogotpada ti~e, njega je blizu 9 milijuna tona godi{nje i preteìto jetehnolo{ki (76 posto). Udjel opasnog otpada je 0,2 milijuna tonagodi{nje. Ukupne otpadne tvari odloène su na 550 odlagali{ta, asamo opasni otpad na njih 80. Osvr}u}i se na pravne propise izpodru~ja za{tite okoli{a te nove norme zbrinjavanja i prera|ivanjaotpada, naglasio je potrebu za edukacijom sudionika zaga|enja, alii potrebu za stvaranjem koncepta opstanka i razvitka ìvota. Jer,kako je rekao, narod je subjekt kulture i ima pravo da bude subjektcivilizacije, u interesu opstanka i razvitka.

HEP TREBA IZRADITI STRATEGIJUUPRAVLJANJA PO@AROM

Druga tematska cjelina ovog Savjetovanja posve}ena je upravljanjuu kriznim okolnostima, posebice sustavima za{tite i spa{avanja,akcidentima s opasnim tvarima na moru i telekomunikacijskoj pot-pori u kriznim slu~ajevima. Posebnu smo pozornost obratili tre}ojtemi koja je govorila o za{titi poàra u okoli{u. Iz izlaganja grupestru~njaka [umarskog fakulteta saznali smo da je samo u razdobljuod 1996. do 2000. godine u Republici Hrvatskoj bilo ukupno1977 {umskih poàra, od kojih se na podru~ju kr{a zbilo 1587, ana kontinentalnom dijelu 390, zna~i prosje~no 395 poàragodi{nje. Ukupno je izgoreno 128.050 ha povr{ine (120.673 ha nakr{u). [teta u {umskim poàrima, samo za razdoblje od desetmjeseci 2000. godine, procijenjena je na 2.623.770.000 kuna.Kako je naglasio mr. sc. Petar Jurjevi} iz Hrvatskih {uma, u~inakmjera koje oni provode bio bi znatno ve}i kada bi i ostali subjekti,koji su vlasnici ili korisnici otvorenog prostora (poljoprivrednepovr{ine, dalekovodi, èljeznice, ceste, odlagali{ta otpada i drugo),provodili mjere za{tite od poàra iz svoje nadle`nosti.

Stoga nam se posebno zanimljivim u~inilo izlaganje kojim jeAnte Sekso, iz Instituta za elektroprivredu i energetiku, predstavioniz svjetskih pristupa velikih elektroprivrednih tvrtki prema poàri-ma u okoli{u, s posebnim osvrtom na me|udjelovanje okoli{a ivodova visokog napona. Govore}i o elektroenergetskom sustavukao najsloènijem tehnolo{kom sustavu kojega je ~ovjek napra-vio, A. Sekso se posebno osvrnuo na djelovanje tog sustava naokolinu (elektri~na i magnetska polja, struje, naponi I drugi) u ko-joj je izgra|en, ali i na zbivanja u prirodi (vremenske okolnosti,atmosferska pra`njenja, potresi, poàri) koja izravno utje~u na vo-dove koji su u tom okoli{u izgra|eni.

U razgovoru s A. Seksom, saznali smo da je Institut prije nekolikogodina izradio studiju o ovoj problematici, pa su u svoje labora-torije unijeli pravi, ìvi bor. Posudu u kojoj se nalazio uzemljili sui iz tzv. udarnog generatora proveli vodi~e pod naponom, prate}itrenutke zapaljenja. Pokazalo se da razmak mora biti l0 - 35 cmda bi bor planuo. Zaklju~ili smo - kaè nam A. Sekso - da ako seprosjeci odràvaju u urednom stanju, onda oni daleko nadma{ujuovaj razmak. A, kako znamo, HEP to radi vrlo uredno i opasnost dapoàr plane na ovakav na~in je doista zanemariva. Ovim sam tek-stom oti{ao dalje i htio upozoriti na nu`nost da na{ HEP na razinidistribucije i prijenosa, prema uzoru na razvijene svjetske elektro-privrede, napravi strategiju upravljanja poàrom. Jer, kao {tovodi~i mogu izazvati poàr, tako i poàr moè izazvati prekide iispade dalekovoda, {to je puno ~e{}i slu~aj. Uz to, prosjeci nas -na àlost - ne {tite od udara groma, ali kvalitetno izveden vod {titiokolnu vegetaciju od zapaljenja munjom (vidu se na slikama).Osvrnuo sam se na neka australska, ju`noafri~ka i ameri~ka isku-stva upravljanja vatrom, identificirao podrijetlo i uzroke poàra teklju~ne elemente za uspje{nu protupoàrnu strategiju. Osnovno jeda dalekovod mora biti kvalitetno izveden u pogledu za{tite od at-mosferskih prenapona, primjerice, ugradnjom zemnih uèta, do-bro uzemljenim stupovima te dopunskim mjerama kao {to suodvodnici prenapona, jer tada on postaje "grmljavinski otporanvod". Svjetske elektroprivrede ~ak odràvaju te~ajeve o ~i{}enjutla i za{titi od poàra vlasnicima zemlji{ta preko kojih njihovi vodo-vi prolaze. Stoga mi je osnovna èlja da nakon ovog Savjetovanjai Hrvatska elektroprivreda pri|e izradi dokumentacije koja bi de-tektirala i klasificirala sve postupke prema vatri - zaklju~io je A.Sekso.

POTAKNUTI TROM ÎNOVNI^KIDR@AVNI APARAT

êtvrta tematska cjelina obradila je podru~je za{tite od potresa ipoàra u graditeljstvu te brojna pitanja primjene odgovaraju}ihpropisa i zakona koja se na ovu cjelinu naslanjaju. Tako je @eljkoKor{a, koordinator poslova za{tite na radu i za{tite od poàraHEP-a odrào predavanje o propisima o za{titi od poàra zaelektroenergetske objekte.

- Rije~ je tomu da mi u HEP-u - objasnio je @. Kor{a - u radusa stabilnim sustavima za dojavu i ga{enje poàra postupamoprema propisima iz 1957. godine, kojima se traì da svakimalo ve}i ure|aj od 4 MVA (generator, transformator) postavistabilan sustav za dojavu. Kasniji su propisi tu granicu pomi-cali, ali se jednako tako ustvrdilo da ti stabilni sustavi nemajuvi{e nikakvu ulogu, jer uvijek proradi neka druga za{tita prijenego je do{lo do zapaljenja. Te druge za{tite su danas svebolje. Me|utim, posljednji propisi o tim sustavima iz 1990.godine ne traè ugradnju stabilnih sustava ako je taj na{ure|aj dovoljno udaljen od ostalih objekata. Ali, nama MUPne dopu{ta da ih otklonimo. S druge strane, mi u HEP-u ni-smo za postupanje na svoju ruku. Tako imamo okolnost dazbog krutosti u pristupu mi ne moèmo ukloniti sustave ~ijeodràvanje jako puno ko{ta i to samo zato jer tako pi{e u ne-kom starom propisu. A, mi takvih sustava imamo na stotine.Stoga ovim izlaganjem èlim potaknuti taj tromi ~inovni~kidràvni aparat da po~ne stru~no i kvalitetno razmatrati ovakva

pitanja. Za na{e daljnje poteze o~ekujem i potporu stru~njaka,sudionika ovog Savjetovanja.

A, mi }emo napis zaklju~iti izjavom doc. Lj. Mi{~evi}a i njegovimosvrtom na uspje{nost rada ovog skupa.

- To~no je da ocjenjujem ovo Savjetovanje uspje{nim i to zbogbarem dva razloga. Prvo, zato jer se odrào kontinuitet i nastavilorazgovarati o temi o kojoj se na otvoreni i kriti~ki na~in prvi put uHrvatskoj govorilo pro{le godine i drugo, zato jer su ove razgovorevodili isklju~ivo stru~njaci i znanstvenici, uz sudjelovanje doma}ih iinozemnih sponzorskih tvrtki. Tako|er sam zadovoljan jer jeosnovna tematska opredjeljenost bila sigurnost, o kojoj se danasu svakoj djelatnosti sve vi{e raspravlja - u Hrvatskoj i u svijetu, nesamo zbog terorizma, nego i zbog svih drugih obllika ugroàvanjasigurnosti. Treba naglasiti da je odziv od blizu 150 sudionika raz-li~itih struka jo{ jedan razlog za zadovoljstvo, a posebice zaniman-je koje su mediji pokazali za ovo Savjetovanje. I na kraju,nagla{avam da su svi radovi, njih 39, zajedno sa zaklju~cima, ob-javljeni u na{em zborniku, uz pripadni CD i trajnu web stranicu(wwww.zitel.hr/sog). Tako je ostvaren trajan trag i omogu}ena ko-munikacija svim istraìva~ima iz Hrvatske i svijeta, odnosno sva-komu tko pokaè zanimanje za tematiku ovog Savjetovanja i èljuza budu}om suradnjom - zaklju~io je doc. Lj. Mi{~evi}.

Nama je preostalo da s jednakom znatièljom i zanimanjemo~ekujemo njihovo (i na{e) idu}e okupljanje.

Vero~ka Garber


opasnosti

Izravan udar munje u vod na drvenim stupovima i bez zemnog uèta s mogu}im zapaljenjem okolne vegetacije

Izravan i vi{estruki udar munje u zemno uè dobro {ti}enog voda (MOV odvodnici i drugo), a bez posljedica za okoli{

POGON KRI@EVCI

SIGURNA OPSKRBA, ZADOVOLJAN POTRO[A^DEVEDESET godina od po~etka rada krièva~ke "Munjare"bio je dobar povod da se zaputimo u Krièvce i obi|emotamo{nji Pogon, koji je u sastavu Distribucijskog podru~jaElektra Bjelovar.

Krièvci, prigorski grad, iznena|uje svojom ljupko{}u,{armom ure|enog mjesta urbanog {tiha, nadasve brojnimcrkvama na koje nailazimo na svakom koraku. A njegovuprekrasnu okolicu i prirodu otkrivamo putuju}i prema Kal-niku, nadmorske visine 640 metara, ka najsjevernijem di-jelu ovog Pogona, gdje su na radnom zadatku krièva~kielektra{i. Ovaj potkalni~ki kraj je, doznajemo od na{egdoma}ina, upravitelja Pogona Krièvci Ivana [afrana, je-dan od ekolo{ki naj~i{}ih podru~ja u Hrvatskoj.

REKONSTRUIRANA MRE@A

Putem, u [opronu, susre}emo elektra{ku ekipu - MladenLevak je u "ko{ari" te radi na priklju~ku jednog gospodar-skog objekta na mreù. Na Kalniku, idili~nu ti{inu prelije-pog izleti{ta naru{avaju tek marljivi krièva~ki elektra{i.Stari grad Kalnik pritom nam je idealna pozadina za snim-ku zamjene stupova. Susre}emo i Stjepana Filipa{i}a iStjepana Vi{eka, koji su iskopavaju}i stup prona{li i gni-jezdo sjenice, koje }e - dakako - bri`ljivo o~uvati.

U nadzoru radova koji se obavljaju na niskonaponskojmreì na Kalniku su i ostali vode}i ljudi Pogona Krièvci.

Rukovoditelj Tehni~kog odjela, Jurica Rakamari}, kazujenam kako se odràvanje u ovom Pogonu odvija prema pla-nu. Od investicija izdvaja zapo~etu izgradnju magistralnogdalekovoda 20 kV na betonskim stupovima. Ove godine sukapitalne investicije krièva~kog Pogona dva takva daleko-voda u duljini od 6 km, potrebnih radi bolje sigurnosti na-pajanja. Uz to, napominje J. Rakamari}, parcijalno semijenja numeri~ka elektroni~kom relejnom za{titom u Tra-fostanici 35/10 kV Orehovec. Od te{ko}a izdvaja poma-njkanje odgovaraju}e mehanizacije, odnosno rovokopa~a.Kako su u planu za nabavu ove godine, nada se - kaè - da}e se to pitanje uskoro rije{iti. Nadalje, Pogon Krièvciti{ti i pomanjkanje nekvalificirane radne snage i mladihkvalificiranih montera. Njihov je starosni prosjek, saznaje-mo, vi{i od 40 godina. Nedostaje nam jedan me|una-ra{taj, ocjenjuje. A poznato je, podsje}a nas, da ovajPogon ne angaìra vanjske izvo|a~e, ve} sve obavljajusami.

- Radim ovdje dvadeset i pet godina i ne sje}am se dasmo u tom razdoblju imali vanjske izvo|a~e. Sve radimosami {to je, koliko mi je poznato, u HEP-u rijetkost.

Rukovoditelj Odjela za odràvanje, Zvonimir Brunovi},potvr|uje kako se odràvanje postrojenja u PogonuKrièvci odvija prema onome {to je planirano. Na sre}u,kaè, u proteklom razdoblju nije bilo ve}e nepogode kojaje na ovom podru~ju elektra{ima znala zadati velike gla-vobolje, a postrojenjima {tete. Kao jednu od pote{ko}a usvom radu izdvaja nemogu}nost pravodobne nabave ma-terijala - ~esto su im ograni~avaju}i ~imbenik odredbenovog Zakona o javnoj nabavi. Za redovite zamjene takosu prisiljeni, kaè, snalaziti se na razli~ite na~ine,posu|ivati od drugih distribucija... I on se tuì na starumehanizaciju, na kamione koji su ve} 12 godina u pogo-nu te se ~esto kvare, a nabavu radnih stojeva svrstava uprioritet. Problema imaju i s odràvanjem 35 kV trafosta-nica, koje su slovenske proizvodnje, pa je oteàno njiho-vo servisiranje i nabava rezervnih dijelova.

Ipak, da ne bi sve ostalo na pri~i o te{ko}ama, saznaje-mo kako su sve trafostanice 35/10 kV ovdje obnovljene,a pro{le je godine zamijenjeno 28 kilometara niskona-ponske mreè.

- Unatrag deset godina puno smo uloìli u rekonstrukciju.Tako smo rekonstruirali 148 kilometara niskonaponskemreè, {to svakako pozitivno utje~e na smanjenje gubitaka,kaè Ivan [afran.

TS @ABNO - GORU]I PROBLEM

Ipak, trn u oku u pogledu sigurne opskrbe potro{a~a elek-tri~nom energijom na krièva~kom podru~ju je TS 35/10kV @abno. Ova limena monta`na trafostanica, jedna od ri-jetkih takvih preostalih u Hrvatskoj, izgra|ena je 1972. go-dine, a radni joj je vijek istekao jo{ prije deset godina.

- Odre|enim zahvatima smo joj uspjeli vijek produljiti,me|utim, pitanje je koliko }e izdràti i {to bi se dogodilo uslu~aju ve}e havarije. Njezino vr{no optere}enje je pri-bli`no 4 MW, napaja pribli`no ~etiri tisu}e potro{a~a, pa upitanje dolazi njihova sigurna opskrba. Uz to, u njezinomsklopu je i jedan dotrajao 35 kV vod iz 1956. godine. Stogaje njezina zamjena nu`no potrebna, {to na àlost unatragnekoliko proteklih godina nismo uspjeli rije{titi, izdvajaIvan [afran jedan od goru}ih problema krièva~kog Pogo-na, izraàvaju}i nadu da }e taj "kapitalni objekt" {to skori-je biti u realizaciji.

Pokazuje nam i objekt na koji su ovdje "vrlo ponosni". Toje TS Krièvci 35/10 kV, revitalizirana prije nekolikogodina ~iji se okoli{ bri`ljivo dotjeruje, a prigodom na{egposjeta o tomu je skrbio Ivan Kureti}.

izravno

20

SIGURNOST OPSKRBE JE NA VRLO VISOKOJ RAZINI, POGONSKASPREMNOST JE DOBRA, NEMA POREME]AJA U ISPORUCIELEKTRI^NE ENERGIJE, A SVE TO STVARA ZADOVOLJNOGPOTRO[AÂ

Mladen Levak radi na priklju~enju gospodarskog objekta Stjepan Filipa{i} i Stjepan Vi{ek rade na iskopu stupa, a nadzire ih Jurica Rakamari}

Ivan Kureti}ure|uje oko-li{ TSKrièvci35/10

NAPLATA - ZADOVOLJAVAJU]A

U sjedi{tu Pogona u Krièvcima, na ~elu Odjela financijai ra~unovodstva je Zoran Milobara. Ovaj Odjel je, kao {tomu to i samo ime govori, zaduèn za uobi~ajene ra~uno-vodstvene te djelomice za financijske poslove, odnosnokompenzacije. Tu spadaju i blagajni~ki poslovi, odnosnonaplata. Zoran je u HEP-u 14 godina, a u njegovom reso-ru, kako smo mogli primijetiti, preteìto je ènskodru{tvo: Marija Labuhar, likvidator, u HEP-u je 22 godine;23 godine staà broji Ankica Matosovi}, koja se bavi po-slovima "saldo-koti dobavlja~a i osnovna sredstva"; za"glavnu knjigu" zaduèna je Jasminka Sever Ljatifi kojase bliì dvadesetoj godini provodenoj u HEP-u; "likvida-tor 2, mati~ni knjigovo|a i sitni inventar" - na tom jeradnom mjestu Vesna Vu~kovi}, po staù ovdje naj-mla|a, sa {est hep-godina. Sve su ove vrijednekrièva~ke ra~unovotkinje, kaù nam, zadovoljne. Nema-ju nikakvih prigovora i tu im je, jednostavno, super. Nezaboravljaju spomenuti ni svoju kolegicu, Slavicu Kop-su, po staù ovdje najstariju, koju nismo zatekli jer jebila na godi{njem odmoru.

Naplata je zadovoljavaju}a, kaè nam Stjepan Radi~ek, ru-kovoditelj Odjela za prodaju i odnose s potro{a~ima. "Do-bar prosjek" im kvare dva, tri ovda{nja drvoprera|iva~kapoduze}a, a najbolji platac su potro{a~i iz kategorijeku}anstvo.

- DP Elektra Bjelovar je {esta po redu prema naplati uHEP-u, a i mi smo tu negdje, kaè. Uvijek su u naplati pro-blemati~niji zimski mjeseci, no kako se s ljep{im danimabude i gospodarske aktivnosti i njih je manje. U prosjekukasni jedna faktura.

Tri do ~etiri ekipe rade na isklju~enjima neredovitih pla-taca, no ovdje nemaju velikih du`nika, premda u Krièv-cima ne cvjetaju ruè - nezaposlenost je velika, puno jemladih "emigriralo", ostavljaju}i za sobom stara~kadoma}instva (ona nakon isklju~ivanja vi{e niti ne traèponovno uklju~enje u mreù!). S velikim du`nicima sepuno pregovara: sporazum, obro~no pla}anje... sve se

nastoji ponuditi prije krajnjeg rje{enja - iskop~anja. Kaopozitivan primjer izdvajaju poduze}e "Arena" koje je doprije dvije godine bilo pred ste~ajem, a sada je me|uprva tri potro{a~a prema potro{enoj elektri~noj energiji.

Rad s potro{a~ima olak{ava im i nova {alter-sala, a donjenog ure|enja radilo se vi{e nego u neprimjerenijimuvjetima. Sada su zadovoljniji i oni, a i potro{a~i. Se-damnaest ljudi (jo{ su ~etiri iz Pogona ustupljena za po-slove naplate) vodi brigu o 19000 potro{a~a - a ve}inomsu to, vi{e od polovice, ku}anstva. Ukupno je u Pogonuzaposleno pribli`no 90 radnika. Pogon se rasprostire na830 ~etvornih metara u dvjema ùpanijama: Zagreba~koji manjem dijelu Vara`dinske.

Na sre}u, ponavljaju, u posljednje vrijeme nije bilo kva-rova, pa ni potro{a~i ne bi smjeli biti nezadovoljni. Si-gurnost opskrbe je na vrlo visokoj razini, pogonskaspremnost je dobra, nema poreme}aja u isporuci elek-tri~ne energije - sve to stvara zadovoljnog potro{a~a.Jako dobri odnosi su ostvareni i s lokalnom upravom,posebno u podru~ju javne rasvjete. Njome je pokrivenavelika ve}ina podru~ja, te se za njezinu izgradnju iodràvanje brine upravo Pogon Krièvci.

Tatjana Jalu{i}


Zamjena stupova na Kalniku, u podno`ju Starog grada

Ivan [afran,upravitelj Pogo-na Krièvci:puno smo ulo-ìli u rekon-strukciju, pa je isigurnostopskrbe zado-voljavaju}a

Jurica Rakama-ri}, rukovoditeljTehni~kog odje-la: u PogonuKrièvci sve ra-dimo sami

Zvonimir Bru-novi}, rukovo-ditelj Odjela zaodràvanje:ograni~ava nasZakon o javnojnabavi

StjepanRadi~ek, ruko-voditelj Odjelaza prodaju i od-nose s po-tro{a~ima:naplata je zado-voljavaju}a

Odjel za ra~unovodstvo: Zoran Milobara, MarijaLabuhar, Jasminka Sever Ljatifi, Ankica Matosovi}i Vesna Vu~kovi}

JEDAN OBIÂN RADNI DAN ODJELA ZA NADZEMNE MRE@EELEKTRODALMACIJE SPLIT

BOGDANOVI]IMA BOLJENAPONSKE OKOLNOSTIKROZ {iprag i kamenjar splitskog zale|a naj~e{}e se pro-vla~im u pratnji radnika Odjela za nadzemne mreè Elektro-dalmacijinog Pogona Split. I svaki put se to zbivalo u sredi{tuljetnog kotla, na zgari{tima na{ih dalekovoda i mreà, koje suoni poku{avali {to brè i {to kvalitetnije vratiti u ìvot. Zatosmo danas dogovorili jedan obi~an posjet u obi~nom rad-nom danu. A kad su do{li po mene u punom sastavu: IvanBorzi}, rukovoditelj Odjela i njegovi prvi ljudi Tomislav Peli-van i Nikola Kostovi}, upitala sam: "Di gori?" Rekli su da, falaBogu ne gori nigdi, i zaputismo se dobro raspoloèni premaBogdanovi}ima, pedeset kilometara udaljenom zagorskomnaselju. Uspinju}i se cestom prema Labinu Dalmatinskom, izosun~anog, zaparnog krajobraza posutog rascvjetanim ùti-lom brnistre ulije}emo u ki{ni oblak. Na odredi{tu ponovnonas do~ekuje vedrina i vru}ina ubrzo postaje nesnosna. Sre-dina je jutra i momci su u najve}em poslu. Brigadir JosoBoj~i}, elektromonteri Zoran Palac, Jure Muci}, Ivica Brakus,Denis Podrug i pomo}ni radnik Ivan Ivkovi} podiù stupove,razvla~e vodi~e, rasteù ih i nateù po stupovima, dovla~e dotrafostanice zvane Bogdanovi}i 3.

Prije nego {to se krenulo u ovaj posao, Odjel je obavio pre-glede svih niskonaponskih mreà svog velikog pogonskogpodru~ja. Selektivna provjera fizi~kog stanja i tehni~kihmre`nih gubitaka odredila je prioritete za rekonstrukcije. Jed-no od takvih mre`nih àri{ta bilo je i ovo - bogdanovi}ko. Na-ime, do danas je ovo, nekoliko kilometara dugo naselje,zbog lo{e i dotrajale mreè trpjelo velike padove napona, pasu na{i radnici ~esto mogli ~uti prigovore: "ne moè nam ok-retat stroj za rublje, ne moè radit pe}..."

Od danas tako vi{e biti ne}e. Na{i su izmijenili petnaestdrvenih stupova i umjesto golih vodi~a postavili 2,5 kilome-tra niskonaponskog SKS-a pove}anog presjeka. Za nekolikodana radovi }e biti dovr{eni, ovaj }e novi kabelski presjek za-dovoljiti sve potro{a~ke potrebe. A, da }e biti zadovoljni go-vore nam i znatièljni promatra~i radnih doga|aja, ~emu nijemogao odoljeti ni devedesettrogodi{nji dida Bla`.

Nakon odli~ne marende u vlastitom aran`manu, zaklju~ilismo da bi ovaj iznimno ugodan obi~an radni dan trebalozavr{iti na neobi~an na~in, pa smo se zasladili tre{njamakakve godinama nisam okusila. So~ne, tvrde, a zdrave. Takverastu u ka{telanskom vo}njaku jednog na{eg dragog kolege,~ije ime namjerno izostavljamo. Pa, je li dan mogao biti jed-nostavnije lijep? Bez vatre, a opet topao.

Vero~ka Garber


Split kao ìvot zapis s terena

UZ DAN GRADA SPLITA

"CVITAJ MI,CVITAJ, SPLITE!"KAKVE te ruke drè da tako dugo stoji{, pita upjesmi Splitu posve}enoj Slavko Mihali}. Drugimu pjesnik, Petar Hektorovi}, odgovara: O Spli-te ~estiti, ku si sri}u imil, da s vazda gnizdo tirazumnim ljudem bil. U tebi knji`nici mnozi serodi{e, veli razumnici, koji slavni bi{e.

I, {to ostaje nama, obi~nim smrtnicima, za re}i oovom gradu, gradu ~esto poricanom, ponekad iodricanom, lako napu{tanom, a nikad zaborav-ljanom, naj~e{}e hvaljenom i najljep{e opjeva-nom. Kada bi do kraja ìvota pisali odu njegovejedinstvenosti, jo{ uvijek bi ostajao neizreciv.Jer Split je kao @ivot. @ilav u vremenu i rasko{anu ljepoti. Ba{ kao brnistra prema kojoj je dobioime. A, tko moè izre}i Vrijeme i Ljepotu. I, {todrugo moèmo nego poèljeti mu ono {to su7. svibnja ove godine, na Dan grada i njegovaza{titnike Svetoga Dujma, poèljeli organizatorismotre "Cvijet gradu prijatelju", prije svegaUdruga - Split zdravi grad te jedna mala cvjetnatvrtka Kapar d.o.o., koja je cijeli ovaj program iosmislila. I dakako, gradsko Poglavarstvo. A,poruka je glasila: Cvitaj mi, cvitaj, Splite! Ova jesmotra odràna kao cvjetna regata. Splitskomsu lukom plovile procvjetale brodice, a brojnesu sadnice simboli~ki poklanjane Gradu. Me|udarovateljima na{li su se Hrvatski sabor i cijeliniz velikih splitskih tvrtki.

Dr.sc. Slobodan Bero{, gradona~elnik Splita tomprigodom je poru~io: Veliko hvala svima koji sudo sada i koji }e ubudu}e svojim kapljicama cvi-je}a pove}avati slap splitskih ljepota. SadniceHEP-a nismo vidjeli. Ispravit }e to dogodine.âst nam je spasio voditelj cjelokupne smotre ivlasnik tvrtke "Kapar", na{ umirovljenik,dipl.in`. Ratko Kova~evi}. U takvim je rukama iodgovor na pjesnikov upit. One nas u~e kakoSplit treba voljeti.

Vero~ka Garber

Svi na okupu pokraj A stupa

Kabel treba dovu}i do trafostanice

Zoran, Jure I Ivica pomaù da se vodi~ u~vrsti

MRE@A[I POGONA ZAGREB DP ELEKTRA ZAGREB

U OBNOVI OD DUBROVNIKA DO VUKOVARAZAGREBA^KI elektra{i tijekom proteklih deset godina, a oso-bito u Domovinskom ratu, dali su iznimno veliki doprinos uobnovi elektroenergetskih postrojenja Hrvatske, od Dubrov-nika do Vukovara. Ovaj put prisjetit }emo se gdje su sve po-magali njihovi mreà{i, zaposlenici Odjela zra~ne mreègrada Pogona Zagreb, s obzirom da je niskonaponska zra~namreà upravo najvi{e i stradala. Neposredan povod tomu jestodlazak u Gornje Bogi}evce, gdje smo zajedno s rukovodi-teljem ovog Odjela Ivom \uranovi}em i dugogodi{njim po-slovo|om Perom [eme{om, prisustvovali 20. svibnjaobiljeàvanju Dana op}ine. Bila je to prigoda za prisje}anjenjihovih prvih dolazaka u ovo u ratu potpuno uni{teno mje-sto, koje je nalikovalo zoni sumraka. Danas je mjesto nepre-poznatljivo, preporo|eno. A temelj tomu udarili su na{ielektra{i, koji su 1995. godine - odmah nakon Bljeska - biliprvi na licu mjesta, osiguravaju}i povratak ìvotu.

No, vratimo se kronologiji prisutnosti zagreba~kih mreà{atamo gdje je i kada je to bilo najpotrebnije. Ivo \uranovi},rukovoditelj Odjela zra~ne mreè grada Pogona Zagreb i Pero[eme{, poslovo|a, prisjetili su se ratnih i poratnih godina isvih mjesta gdje su njihove ekipe sudjelovale u obnovi.

Rad u ratnim uvjetima mreà{i su zapo~eli jo{ 1991. godineusred Zagreba, kada su obnavljali uni{tene mreè nadomakzagreba~kih vojarni. Potom su ujesen 1991. godine obnav-ljali mreù u Pokupskom prespajaju}i njegove potro{a~e s(okupirane) Gline na Pogon Velika Gorica. Tijekom 1992.godine ekipe mreà{a pomagale su upravo na podru~juop}ine Bogi}evci u obnovi sela Gorice. Potkraj te godine,njihove ekipe odlaze u Konavle, gdje su 16 mjeseci obnav-ljali mreù od Stona do Debelog Brijega. Slijede radovi uBrestu, pa Ribniku i Davoru te Sunji i Gornjem Zve~aju tije-kom 1994. godine. Odmah nakon Bljeska dolaze u GornjeBogi}evce, gdje su za {est mjeseci obnovili uni{tena elek-troenergetska postrojenja. Putevi i potrebe za njihovompomo}i odvode ih nakon Oluje u Kozibrod, Strugu i Dvor naUni. Njihove ekipe obnavljale su i ê{ko selo i Mo{}enicu1995. godine, a te i sljede}e godine u obnovi su mreè usamoj Petrinji. Svoju pomo} pruìli su i u obnovi Meku{ja,a 1996. i 1997. rade u Kuljanima i Hrvatskoj Kostajnici. Na-kon toga, tijekom 1998. i 1999. godine rade u Vukovaru,kao i u Maloj Gorici, a pro{le su godine radili na obnovimreà na potezu od Gline do Pokupskog. Sa svojim su eki-pama mreà{i 1999. godine pomagali i kolegama iz Elek-troslavonije u sanaciji posljedica nevremena u Poègi, asudjelovali su i na Pagu od 1999. do 2001. godine u reali-zaciji Programa razvoja otoka.

Elektra{i su skoro uvjek prvi dolazili u razru{ena naselja, a~esto - kako kaù - tamo nisu niti ptice pjevale. Unato~ broj-nim opasnostima, kako zadovoljno nagla{avaju na{i sugo-vornici, nitko od njih nije stradao na radnom zadatku, ali suse neki zarazili ùticom i TBC-om, uslijed neprimjerenihuvjeta ìvota na oslobo|enim podru~jima. U obnovi je sud-jelovalo ukupno blizu 80 mreà{a zajedno sa svojom meha-nizacijom i voza~ima iz Transporta i mehanizacije, anajprisutniji u obnovi je bio najstariji poslovo|a Pero[eme{ sa svojom ekipom.

Sudjelovanje u obnovi i nesebi~na pomo} udarila je i te-melje dobrim kolegijalnim, pa ~ak i prijateljskim vezama selektra{ima iz distribucijskih podru~ja Kri`, Sisak, SlavonskiBrod, Vukovar, Sisak, Karlovac, Gospi}, Zadar i Dubrovnik,kao i s lokalnim upravama. Stoga su i ove godine mreà{ipozvani, kao i obi~no, i na obiljeàvanja Dana op}ine GornjiBigi}evci. U okviru proslave, otvorena je prva Nacionalnaknji`nica i ~itaonica s prvih, preteìto doniranih 2000 knji-ga. Bila je to prigoda da predsjednik Op}inskog vije}a Ante

Ore{i} izrazi zadovoljstvo i nadu u daljnju potporu u nabavciknji`ne gra|e i nu`nih kompjutora. Nakon otvorenja izlo`be@eljka Subi}a, slikara iz Nove Gradi{ke, u Podru~noj osnov-noj {koli odràn je prigodan kulturno umjetni~ki program.Veselje se nastavilo uz pe~enog vola i tambura{e, a mi smonakratko razgovarali s Antom Ore{i}em, koji se prisjetio po-vratka u Gornje Bogi}evce, nakon vi{egodi{njeg progonstvau Re{etarima. Njihova je op}ina prva pripremila plan obno-ve, jo{ u sije~nju 1995. godine, a proces obnove intenzivnoje trajao dvije godine, najprije obnova ku}a, a potom i infra-strukture. U tomu su imali potporu javnih poduze}a, me|unjima i Hrvatske elektroprivrede, pa su zagreba~ki mreà{iodmah nakon Bljeska prionuli obnovi tamo{nje potpunouni{tene niskonaponske mreè.

Gornji Bogi}evci, mala op}ina sa {est naselja i ukupno2.500 stanovnika (od toga u samom mjestu samo ih je900) ima novu {kolu, crkvu, novu vodovodnu mreù, op}in-sku zgradu te zonu male privrede s dva dovr{ena objekta(jo{ dva planiraju do kraja godine). Raduje nas ~injenica damnogi u nama gledaju primjer obnove, a mi ovdje vjeruje-mo da imamo {anse i za gospodarski razvoj, rekao je na kra-ju zadovoljno A. Ore{i}.

Odlazimo iz Bogi}evaca, zadovoljni njegovim preporodom istoga {to su u njemu sudjelovale i na{e vrijedne ekipe.

Na kraju, o sudjelovanju ekipa Odjela zra~na mreà grada uobnovi razgovaramo i s Mladenom Jeì}em, direktorom DPElektra Zagreb. Saznajemo da su u obnovi koristili novelira-ni model organizacije DP Elektra Zagreb u sustavu pra}enjai organizacije poslova - univerzalne ekipe na terenu. U ob-novi ste~ena pozitivna iskustva posluìt }e reorganizacijiPogona Zagreb i ostalih pogona zagreba~ke Elektre. Ta isku-stva su pokazala da se primjenom univerzalnih ekipaskra}uje vrijeme izgradnje i odràvanja s manjim brojemljudi te da se postiù u{tede vremena i novca od 10 do 40posto. Preduvjet toga su, prema njegovim rije~ima, vrhun-ska kvaliteta materijala, opreme i alata, a ograni~enja ~inebirokratizirani postupci nabave (~ega su bili oslobo|eni ti-jekom radova na obnovi), nepoznata hijerarhijska odgovor-nost, uz smanjenje ovla{tenja i pove}anu odgovornostdirektora distribucijskih podru~ja. Odjel zra~ne mreè pri-prema se za rad s univerzalnim ekipama i to je prvi korak kareorganizaciji Pogona Zagreb. Takve ekipe Odjela radit }e na~etiri lokacije u gradu, a Pogon Velika Gorica ve} radi pre-ma novom modelu. Pritom je, rekao nam je na kraju M.Jeì}, najva`nije da za{tita na radu bude optimalna.

Eto, jo{ jedanput se potvrdilo pravilo - dobro je ~initi dobro,jer su se mreà{i tijekom obnove diljem Hrvatske osposo-bili i za rad prema novom, boljem, modelu.

Dragica Jurajev~i}

na{i na{ima

Pogled naobnovljeneGornjeBogi}evce,gdje nakonrata nijebilo nitijedneneo{te}eneku}e, amreà jebila potpu-no uni{tena

Kod krià, ispred novoizgra|ene crkveDuha svetog, poloèn je vijenac upo~ast poginulim braniteljima

Izgra|ena je i nova op}inska zgrada

Tu su novatrafostani-ca i novaPodru~naosnovna{kola, a nara`nju sepe~e volza prosla-vu Danao}ine

23

Ivo \uranovi}, ru-kovoditelj Odjelazra~na mreà grada(na slici lijevo) iPero [eme{, dugo-godi{nji poslovo|au ovom Odjelu (naslici desno) udru{tvu AnteOre{i}a, predsjeni-ka Op}inskog vije}aGornji Bogi}evci,gdje su mreà{iuvijek dobrodo{li

ODSJEK ZA ODR@AVANJETRAFOSTANICA ELEKTRE KRI@:ZAMJENA RELEJNE ZA[TITE UTS 35/10 kV ÂZMA

TRE]A U NIZUZAMJENAPRETPOSTAVIO sam da }e u malom moslava~kom gradi}uâzmi biti puno ljudi na ulicama jer je utorak - sajamski dan.Ljudi su nahrupili u centar kao da je kakav blagdan. Ali, elek-tra{ima to ne smeta. Oni gledaju svoja posla.

Malo niè u Moslava~koj ulici nalazi se najve}i elektroenerget-ski objekt ovog podru~ja - TS 35/10 kV âzma. Povijest kaèda je ova trafostanica zapo~ela radom jo{ 19. travnja 1969.godine, a trideset godina kasnije - 1999., doìvjela je jednuod posljednjih velikih rekonstrukcija. Od Ivani} Grada na zapa-du, preko Krià, Kutine, Lipika ili Daruvara, pa sve do Sira~a naisto~nom dijelu, ona je samo jedna od ovakvih 18 trafostanicana elektrodistribucijskom podru~ju Elektre Kri`. Klju~evi ulaz-nih vrata kako ove, tako i svih drugih najva`nijih elektroener-getskih gra|evina, naj~e{}e se nalaze u Tehni~koj slu`biElektre Kri` i to u rukama radnika Odsjeka za odràvanje trafo-stanica 35/10 kV. Rukovoditelj Odsjeka je Mladen Ku{ec, aosim njega tu je jo{ sedmoro radnika.

Od rukovoditelja M. Ku{eca saznajemo sve {to nas zanima oovom va`nom postrojenju Elektre Kri`, o trafostanici u âzmi,ali i op}enito o svim poslovima spomenutog Odsjeka. Sigurnismo da }emo puno saznati, znaju}i kako je M. Ku{ec ponosan{to je {ef ovakvoj ekipi.

Glavna zada}a Odsjeka za odràvanje TS 35/10 kV, kao {to toi ime govori, je odràvanje 35/10 kV trafostanica. Preciznije,to je briga i saniranje kompletne primarne i sekundarne opre-me {to obuhva}a revizije prekida~a, revizije energetskih tran-

sformatora, ispitivanje i ba`darenje relejne za{tite, ispitivanjei odràvanje aku - baterija, mjerenja uzemljenja, hitne inter-vencije zbog svih vrsta kvarova te sve ono {to je izravno po-vezano s objektima ove vrste. Ne smijemo zaboraviti nitimjerna kola kojima se obavljaju usluge mjerenja, ispitivanjai lociranja kvarova na elektroenergetskim kabelima na ~ita-vom podru~ju Elektre Kri`. Recimo samo da se pojedini po-slovi protegnu na vi{e od dva mjeseca, pa je odmah jasnijeza{to dnevni rad u ovom Odsjeku ponekad traje dulje od 12sati i za{to se nositelji posla svojim ku}ama vra}aju kasno uno}.

Kada se govori o organizaciji i rasporedu radnih zadataka naterenu, glavnu rije~ ima Ivica Sladojevi}, poslovo|a, s ukupno31 godinom radnog staà. Od toga je u Elektri Kri` 24 godine,a sigurno ga se sje}aju i u Elektri Zagreb gdje je ranije radio.Kako ne bi zapostavili niti druge elektra{e, treba re}i da velikizna~aj u cijelom poslu imaju elektromehani~ari Davorin Paca-di, Darko Kova~i}, Ivan Jurec, Jasmin Hodì} Mehi}, BrankoHrìna te elektrotehni~ar Alen Sladojevi}, koji radi na pripremimaterijala i alata za dnevne potrebe svojih najbliìh kolega i~esto ostaje u Kriù.

TAKVOG [EFA TREBA TRA@ITI

- U TS 35/10 kV âzma stigli smo kako bi zamijenili staru re-lejnu za{titu koja zbog nepouzdanosti u radu vi{e ne zadovo-ljava potrebe nesmetane isporuke elektri~ne energije. To jeuvjetovano dugogodi{njim radom pojedinih ugradbenih dije-lova, ali i nemogu}no{}u nabave rezervnih dijelova. Sada }e

ovdje do}i nova numeri~ka za{tita i mislim da je to potpunorazumljivo, obja{njava M. Ku{ec.

Saznajemo i da se elektromehani~ari àle na premali broj ljudis obzirom na veli~inu i vrstu radnih zadataka, no posla je po-nekad toliko puno da se na to jednostavno zaboravlja. Nadalje,~uje se primjedba zbog poslova i prekovremenih sati prigo-dom intrevencija, zbog ~ega se zaradi puno slobodnih satikoje kasnije, zbog pomanjkanja ljudi, nije mogu}e iskoristiti -kada bi htjeli. Ipak, na kraju i sami priznaju da se prona|ekompromisno rje{enje. Uz uzajamno vrednovanje i po{tovan-je, sigurni su da }e im njihov rukovoditelj oprostiti na ovakvurazmi{ljanju, jer smatraju da je Mladen du{a od ~ovjeka i {efkakvog treba traìti.

BRZO U STARI RITAM

Zbog rekonstrukcije za{tite, koja je predvi|ena investicijskimprogramom usavr{avanja i modernizacija trafostanica, {to ovi-si o dospije}u potrebnih financijskih sredstava za te namjene,radnici Odsjeka za odràvanje TS 35/10 kV svjesni su da }emo`da malo kasniti s redovitim planskim odràvanjem ostalihobjekata. Poslovo|a Ivica Sladojevi} optimisti~no tvrdi: ako usljede}em razdoblju ne}e biti prevelikih kvarova i puno inter-vencija po trafostanicama, siguran sam da ne}e biti nekog pre-velikog ka{njenja i da }emo se brzo vratiti u stari ritam.

Nakon trafostanica u Daruvaru i Lipiku, âzma je tre}a lokacijana kojoj je obavljena rekonstrukcija relejne za{tite. Elektra{i izovog Odsjeka ovih se dana nakratko vra}aju redovitim poslovi-ma, a krajem ljeta uputit }e se prema trafostanicama u Ivani}Gradu i [ume}anima kako bi i tamo obavili takve poslove. UOdsjeku ve} za sljede}u godinu planiraju rekonstruirati kom-pletnu TS 35/10 kV Kutina.

Zaèlimo im da se sve ostvari prema planu!

Alen Petra~

izravno


NAKON TRAFOSTANICA U DARUVARU I LIPIKU, ÂZMA JE TRE]A LOKACIJANA KOJOJ JE OBAVLJENA REKONSTRUKCIJA RELEJNE ZA[TITE, KOJU ]ENAKON DUGOGODI[NJEG RADA I NEMOGU]NOSTI NABAVE REZERVNIHDIJELOVA - ZAMIJENITI NOVA NUMERI^KA ZA[TITA

TS 35/10 kV âzmajedna je od 18 trafosta-nica DP Elektra Kri`, asvoje prve dane biljeì1969. godine kada je islu`beno otvorena

Nekompletna ekipa izOdsjeka za odràvanjeTS 35/10 kV prona{laje na trenutak vremena istala ispred oka kame-re: Darko Kova~i} i Da-vorin Pacadi, IvicaSladojevi} te Ivan Jureci Jasmin Hodì} Mehi}

Poslovo|a Ivi-ca Sladojevi}pokazuje da jejo{ potrebnospojiti releje7D4 i 8D4, aDavorin Paca-di je sve do-bro shvatio.Za{titnu kaci-gu na glavu,alat u ruke, pana posao

Ovako sve iz-gleda sastra`nje strane

KAPITALNI REMONT GENERATORA PTE OSIJEK

REMONT USPJE[AN, AGREGATU POTPUNOM POGONUUZ REDOVITE godi{nje revizije, stanje toplinski najopte-re}enijih plinskih turbina utvr|uje se prigodom redovitihinspekcija. One se provode prema preporuci proizvo|a~ana tri razine: ovisno o satima rada, broju startova i staro-sti turbina. Temeljem stanja plinsko-turbinskih agregatautvr|enog u inspekcijama komora izgaranja, koje su pro-vedene 1998. i 2000. godine i prema planu remonta pro-izvodnih jedinica Sektora za termoelektrane, ovogprolje}a obavljena je revizija, odnosno remont plin-sko-turbinskog agregata br. 1 u PTE Osijek na lokacijiZeleno polje.

Isporuka dijelova za plinsku turbinu i nadzor nad revizi-jom obavljeni su temeljem Ugovora za sanaciju plinskihturbina EL-TO Zagreb i TE-TO Osijek, izme|u HEP-a i Ge-neral-Electrica, a ostali radovi prema ugovorima sdoma}im izvo|a~ima. U reviziji su uz radnike TE-TO Osi-jek te supervizora GENERAL ELECTRIC sudjelovali iTURBOTEH Karlovac, \\ Montaà-Izolak, MG Servis,Energocontrol, Batel i Elektroprijenos Osijek. Generalniremont PTA 1 uspje{no je proveden od 2. travnja do 19.svibnja ove godine, nakon ~ega je ovaj agregat odmahostao u punom pogonu.

BROJNI ZAHVATI U REMONTU

Revizija strojarskog dijela postrojenja obuhvatila je rado-ve na razini glavne inspekcije, {to podrazumijeva revizijuturbine, glavnog reduktora, pomo}nog pogona spomo}nim reduktorom te centriranje linije turbina-re-duktor-generator. Revizija turbine obuhvatila je nizzna~ajnih zahvata od kojih su najva`niji: rastavljanjevanjskih dijelova cjevovoda i komora, skidanje gornjegdijela ku}i{ta i kompresorskih ku}i{ta sa statorskim lo-paticama, va|enje prvog i drugog statorskog kola turbi-ne, izgradnja gornjeg dijela ulaznog ku}i{ta kompresora,otvaranje leàja turbinsko-kompresorskog rotora, izgrad-nja rotora sa zamjenom lopatica prvog turbinskog kola te~i{}enje i preslagivanje lopatica drugo kola. Tu je bilo i~i{}enje lopatica statora kompresora, ispitivanje lopaticarotora te na kraju ~i{}enje i pregled svih demontiranihdijelova i priprema za njihovu ponovnu ugradnju.

U okviru tog posla ugra|en je novi prvi stator i prvi rotor tur-bine, pokrovni segmenti, plamene cijevi, popre~ne cijevi zapaljenje, plinsko-uljne dizne, svje}ice te sav brtveni materi-jal. Uz sve to, ugra|en je novi drugi turbinski leàj, novi la-birinti te nove ~aure zakretnih lopatica kompresora.

Idu}i posao bio je revizija glavnog reduktora. Tom prigo-dom obavljeno je njegovo potpuno rastavljanje s pregle-dom zubi zup~anika te stanje svih leàjeva, pri ~emu jebilo potrebno stari leàj reduktora zamijeniti novim. Pre-gledana je, potom, sinkrona spojka izme|u turbine i re-duktora te obavljeno njihovo centriranje. Uslijedila jerevizija pomo}nih pogona, priprema dijelova za drugiagregat, koji }e tako|er uskoro u remont te revizija zak-lopke iznad PTA 1.

Posljednji kapitalni remont u PTE Osijek obavljen je jo{1993. godine, pa je ponovna revizija, najprije prvog, auskoro i drugog agregata, bila doista nu`na. Sve jezapo~elo rastavljanjem kuplunga rotora generatora od ro-tora reduktora, otvaranjem statora i izvla~enjem rotorageneratora iz provrta statora. Bio je to impresivan posaokojeg su obavili stru~njaci navedenih tvrtki. Nakon mje-

renja, ispitivanja i kontrole demontiranih dijelova,utvr|ena je potreba ve}ih poslovnih zahvata od kojih na-vodimo najva`nije: izmjena leàjnih {alica, ~i{}enje ro-tora i statora, u~vr{}enje dijelova glave statorskognamotaja, promjena izolacije ispod BS leàja te poliranjekliznih koluta i rukavaca leàja. Uvla~enjem rotora ipode{avanjem svih relevantnih zra~nosti na zra~nim i ulj-nim brtvama, generator je pripremljen za probni pogonkoji je obavljen u vrijeme vikenda, 18., odnosno 19.svibnja. Izmjerene vrijednosti napona osovine i vibracijepokazale su potpunu uspje{nost izvedenih radova.

Remontni radovi na sustavu uzbude turbogeneratora PTA1 obuhvatili su mjerenja, ispitivanja i kontrolu: upravlja-nja sklopke za demagnetizaciju, rada ude{iva~a naponaSm3, rada regulatora struje, ure|aja za mjerenje brzinevrtnje generatora te pritezanje spojnih mjesta energet-skih i mjernih krugova. Tijekom probnog pogona provje-

rene su i snimljene karakteristike uzbu|ivanja irazbu|ivanja generatora, {to je neobi~no va`no za njego-vo stavljanje u pogon kad god je to potrebno.

Revizija generatorske za{tite obavlja se redovito jedanputgodi{nje, a obvezno i prigodom ve}ih radova. Ispitivanjese sastoji iz provjere ispravnosti rada svakog releja poje-dina~no, a tako|er i njegovog djelovanja na izvr{ne ~la-nove kao i signalizaciju. Zahvaljuju}i velikomentuzijazmu i stru~nosti za{titara iz Elektroprijenosa Osi-jek, jo{ uvijek se uspijevaju popraviti sve u~estaliji kva-rovi na relejima za{tite.

Remont akumulatorskih baterija obuhvatio je mjerenjekapaciteta, mjerenje i evidentiranje napona po }elijama,mjerenje i evidentiranje gusto}e elektrolita te ~i{}enje}elija i cjelokupnog prostora u kojem su one smje{tene.Tu nije bilo osobitih pote{ko}a, a rezultati mjerenja poka-zali su da su baterije jo{ uvijek u odli~nom stanju.

REVIZIJA 10,5 kV POSTROJENJA -ME\U NAJOPSE@NIJIM POSLOVIMA

Jedan od najopse`nijih poslova prigodom ovog remontabila je revizija 10,5 kV postrojenja. Obavljeni su nu`ni ra-dovi na sabirnicama, izolatorima, odvodnicima prenapo-na i kondenzatora te izmjena ulja, dotezanje pomo}nihkontakata prekida~a, stezaljki, mehanizma za ukap~anje iiskap~anje 10,5 kV prekida~a, funkcionalnost rastav-lja~a, kontrola kontaktnih spojeva, propusnost transfor-matora ku}ne potro{nje, odvodnih kabela, pritezanjestezaljki u ormarima uklopne ku}ice, remont motora ven-tilatora, ~i{}enje sabirnica i potpornih izolatora, ormarapobude i strujnih transformatora.

Kraj ovoga remonta obuhvatio je reviziju istosmjernogpostrojenja 125 V i 0,4 kV postrojenja te mjerno-regula-cijsku opremu PTA 1. U sklopu glavne inspekcije plin-sko-turbinskog agregata br. 1 obavljeni su jo{ radovi naopremi za mjerenje, regulaciju i upravljanje. Tu je bilo iumjeravanje opreme kao {to su mjerni pretvornici tlaka,temperature, nadzor vibracija i plamena, vo|enje sustava

toplog i hladnog zraka te ostalih mehani~kihinstrumenata. U suradnji sa proizvo|a~em turbine, obav-ljena je kontrola parametara i otklanjanje smetnji vezanihuz vizualizaciju i upravljanje pomo}u softver-paketaViewstor 220.

Nakon svih uspje{no obavljenih poslova remonta agre-gata br. 1, uskoro moèmo o~ekivati ponavljanje svih po-slova i na drugom agregatu. Zbog ukazane potrebe, PTEOsijek je trenuta~no u punom pogonu.

@. Kusali} i D. Grubi{i}

pogled u utrobu

POSLJEDNJI KAPITALNI REMONT U PTE OSIJEK OBAVLJEN JE JO[1993. GODINE, PA JE PONOVNA REVIZIJA - NAJPRIJE PRVOG, AUSKORO I DRUGOG AGREGATA - DOISTA BILA NU@NA

PTE Osijek

Rotor je pregledan, otklonjeni su nedostaci i spre-man je za ugradnju u turbinu

25

Prema planu remonta elektroenergetskog dijela po-strojenja PTA 1 obavljeni su ovi radovi:

• Kapitalni remont generatora

• Remont uzbude generatora

• Revizija generatorske za{tite

• Remont akumulatorskih baterija

• Revizija 10,5 kV postrojenja

• Remont istosmjernog postrojenja 125 V i 0,4 kVpostrojenja

RIJEDAK KVAR NA PODMORSKOM KABELU

"GLJIVA" ZGNJEÎLA KABEL

JEDAN od betonskih nosa~a (u obliku okrenute gljive,teàk dvije tone) starog vodovoda zgnje~io je podmor-ski kabel 10(20) kV na trasi TS 10/0,4 kV Faàna V i TSBrijuni - Kupali{te. Pretpostavlja se da je neka ribarica smreàma zakva~ila i prevrnula spomenuti stup pa je onlegao na kabel. To je bio uzrok izbacivanja zemne spoj-ne za{tite (jednopolnog kvara). Signalnom dojavom uCDU-u Pula kvar je odmah uo~en. Kabel je isklju~en,automatika je preba~ena na rezervno napajanje.

Nastali kvar je otklonjen u najkra}em roku. Odmah supozvani stru~njaci iz Slu`be za izgradnju i usluge izSplita, koji imaju najvi{e iskustva u popravku i polaga-nju (zanat su ispekli polaganjem podmorskog kabela zacijelu oto~nu vezu).

Tijekom jednog dana obavljene su pripreme, a drugogdana do kasno nave~er, po ru`nom vjetrovitom vremenui uzburkanom moru, bile su gotove dvije spojenice tipaEPKJ 24B/1HL-1HL i poloèno je 88 metara novog ka-bela tipa NN PHO 363X1X10/16. U suradnji s Oto~jemBrijuni, unajmljen je brod "Supin" gdje je obavljen po-pravak, a pomo}u broda kabel je poloèn u more.

U otklanjanju kvara pomagali su i ronioci iz Pule koji suto~no odredili dubinu na kojem je nastao kvar i udalje-nost od kopna. A nastao je na dubini od 12 do 15 meta-ra, na udaljenosti 300 metara od otoka Brijuni. Nakonpopravka, zbog o~uvanja okoli{a izva|en je iz morao{te}eni kabel .

OTO^JE BRIJUNI - DVOSTRUKAREZERVA

Kabel na kojem je nastalo mehani~ko o{te}enje, poloènje 1980. godine, u duljini od 2,483 metara. Do trenutkao{te}enja, na njemu nikad nije zabiljeèn bilo kakav kvar.Poloìla ga je elektroistrina ekipa za izgradnju u suradnji sonda{njom upravom Oto~ja Brijuni. Pet godina poslijepoloèn je jo{ jedan kabel (tipa NPHO 3X1X70 ~etvornihmetara). Postoji jo{ jedan kabel, poloèn 1960. godine, alise ne koristi. Istina, u slu~aju potrebe, mogao bi se uk-lju~iti. Drugim rije~ima, za Oto~je Brijuni je osigurana

i to se doga|a


SURADNJOM UPRAVE OTO^JA, SASTRU^NJACIMA IZ SPLITA, UZ DOBRO IZABRANIBROD "SUPIN" I POMO] RONIOCA TE BRZOMNABAVOM MATERIJALA I UIGRANOM EKIPOM"ELEKTROISTRE" S DOBROM ORGANIZACIJOMPOSLA - BRZO I TEMELJITO JE OTKLONJEN KVARNA PODMORSKOM KABELU

Kabel se izvla~i na brod "Su-pin"

Splitski i pulski monteri pri-premaju kabel za izradu spoj-nice

Na redu je izrada spojnice

dvostruka rezerva od 35 ~etvornih milimetara. Upravo sto-ga je neto~na informacija da je na Oto~ju bilo prekida unapajanju elektri~nom energijom.

Za dobro i brzo obavljen posao zaslu`na je ekipa zaodràvanje i TS i srednjenaponske kabelske mreè Po-gona Pula u sastavu: Mario Rovis, poslovo|a, FrankoBlaìna, brigadir i Korada Kalebi}, monter te Sandi U{i}i Darko Macan, tehni~ari za pripremu u Odjeluodràvanja "pod stru~nom palicom" Sre}ka Toma{i}a,rukovoditelja Odjela odràvanja TS i SNS kabelskemreè. I Mjerna grupa iz elektroistrine Tehni~ke slu`beodradila je veliki posao otkriv{i i lociraju}i kvar, jedanod rijetkih na podmorskom kabelu. U~inkovito obavlje-nom poslu doprinio je i Josip Bo{njak, predstavnik TycoRaichem za Hrvatsku iz tvrtke EL-EN-TEL, koja je u krat-kom roku nabavila potreban spojni materijal i pribor.

Ruà @mak

Mato Miji}, inènjer iz Slu`be za izgradnju Split - spajanje pla{ta Spojnica se grije...

... kabel je spreman za polaganje u more

Na slici se vidi mjesto o{te}enja i proboja kabela

Ronioci su svoj posao dovr{ili kasno u no}i

27

Ovo je betonski element oblika okrenute gljive, teàk dvi-je tone, koji je uzrok kvaru

Evo dijela o{te}ene ìle

PRIJENOSNO PODRU^JE ZAGREB: DV 110 kV ZABOK - JERTOVEC

NOVA IZOLACIJA I REMONTPOÊTKOM svibnja u pratnji Ratka Ivkovi}a, mla-dog diplomiranog inènjera za dalekovode iz Odjelaodràvanja PrP Zagreb, obi{li smo trase dvaju nji-hovih pedesetogodi{njih zagorskih dalekovoda -onog izme|u Zaboka i Jertovca (duljine 29,8 kilo-metara) te onog izme|u Podsuseda i Zaboka (dulji-ne 26 kilometara). Razlog tomu jest dovr{etak~etvorotjednih radova na DV 110 kV Zabok - Jerto-vec, gdje su zagreba~ki prenosa{i, njih 19, zamije-nili sve porculanske izolatore staklenima (izolatorisediver), radi pove}anja pouzdanosti pogona. To suu~inili na svih 97 stupova (74 betonska i 23~eli~no-re{etkasta) i postavili su trake za uzemlje-nje na betonske stupove. U istom su razdoblju, od15. travnja do 10. svibnja, obavili i remont spome-nutog dalekovoda, tijekom koga su procijenili kri-ti~nu sje~u raslinja, iscrpno su pregledali stupove,vodi~e i za{titna uèta, izmijenili ovjesnu opremu,uklonili nedostatke, te neposlijetku skupili i odvezlistaru opremu.

Kod stupa broj 40 nalazimo vrijednu ~etvero~lanuekipu grupovo|e Milivoja Poznanovi}a. Visoko nastupu je grupovo|a i KV monter @eljko Hilc, koji po-stavljaju traku uzemljenja, dok ispod stupa PKVBoìdar Mu{kovac i KV Goran Krizmani} drè uèkojim dodaju kolegama na stupu potreban alat.Doznajemo da su s izolatorima zavr{ili jo{ pro{litjedan, a sada fini{iraju trake za uzemljenje. Jedinuim je pote{ko}u tijekom ovih radova stvarala upor-na ki{a, pa su kroz blatnjav teren morali sve nositirukama. Kre}emo dalje, gdje snimano zavje{enjeizolacije na zateznom stupu broj 53 s prepletom(zamjena redosljeda faza) DZp/DZp/DZp (tri lanca),koja se postavlja na duljim dalekovodima.

Prekrasnim zagorskim krajobrazom nastavljamopotragu za prenosa{ima. Drugu ekipu pronalazimona stupu broj 42. Tamo su brigadir i odgovorni ru-kovoditelj radova za cijeli dalekovod Darinko Kve-si}, monteri @eljko Tot, Kristijan Niki} i AnteBlaèvi} te PKV Dragutin Ciglar upravo bili pri kra-ju montaè trake za uzemljenje. Ovaj, za njihvi{e-manje rutinski, posao privode kraju bez po-sebnih te{ko}a, premda, kaù, kao i uvijek iskrsnene{to neplanirano. Vrijeme im nije bilo naklonjenou po~etku radova, ali je barem u u fini{u ki{u zami-jenilo ugodno proljetno sunce. Na kraju namreko{e Hvaliti se ne moèmo, a tuìti se ne}emo.Nakon ovih radova, saznajemo, kre}u prema Pod-susedu gdje }e i na DV Podsused - Zabok porcu-lanske izolatore zamijeniti staklenima na 63preostala stupa (na 20 zajedni~kih stupova to suu~inili u okviru radova na DV Jertovec - Zabok), ana betonske stupove postavit }e i trake za uzem-ljenje. Recimo na kraju, da su takvi zahvati nedav-no u~injeni i na DV 110 Mraclin - Ivani} Grad.

Dragica Jurajev~i}

novo za staro


NA PEDESETOGODI[NJEM ZAGORSKOM 110 KVDALEKOVODU - IZME\U ZABOKA I JERTOVCA BILJE@IMODOVR[ETAK ÊTVOROTJEDNIH RADOVA, GDJE SUZAGREBA^KI PRENOSA[I ZAMIJENILI SVE PORCULANSKEIZOLATORE STAKLENIMA (IZOLATORI SEDIVER) - SLJEDE]INA REDU JE JO[ JEDAN PEDESETOGODI[NJAK - 110 KVDV PODSUSED - ZABOK

@eljko Tot, Kristijan Niki} i Ante Blaèvi} montirali su traku za uzemljenje i sada je u~vr{}uju niz stup broj 42

Ove stare porculanske izolatore na 110 kVDV Podsused - Zabok uskoro }e prenosa{izamijeniti novim staklenim izolatorima

Novi stakleni izolatori sediver na stupu broj 24 DV Zabok - Jertovec

Zavje{enje izolacije na stupu broj 53 sa prepletom (zamjenaredosljeda faza)

Na stupu broj 40 uhvatili smo okom kamere Mili-voja Poznanovi}a, grupovo|u i @eljka Hilca, kojiu~vr{~uju traku za uzemljenje

U dnu stupa deùrali su Boìdar Mu{kovac i Goran Krizmani}, dodaju}i uètomkolegama potreban alat

Darinko Kvesi}, odgovorni ruko-voditelj radova na cijelom DVJertovec - Zabok i Dragutin Ciglar

Voza~ Zlatko Bu~arpokraj svog terenca

Ratko Ivkovi}, izOdjela za odràva-nje PrP-a Zagreb,bio je na{ doma}ini glavni izvor infor-macija


SANACIJA DV 220 kVMRACLIN-\AKOVO

PRIVREMENIDALEKOVODJO[ UVIJEK TRAJE,ALI NE]E DUGO

NA dionici dalekovoda 220 kV koja nosi slu`beni naziv1505/3, a pokriva podru~je dionice od sela Jurjevca do TS220/110 kV \akovo, ve} dulje vrijeme dalekovodne ekipePrP Osijek obavljaju sanaciju drvenih stupova i konzola tepregled i popravak ovjesne opreme, kako bi ovaj daleko-vod bio u funkciji jo{ neko vrijeme.

Dalekovodnu ekipu osje~koga Prijenosa zatekli smo u po-ljoprivrednom podru~ju koje, s obzirom na povoljne vre-menske uvjete, s lako}om obavlja postavljeni zadatak.Kako smo ~uli od Zdenka Bo{njaka, ovom je prigodom nanekoliko dionica dalekovoda ugra|eno 24 poja~anja noguportalnih stupova, a izmijenjeno je i 20 konzola koje subile u jo{ lo{ijem stanju. [to }e od tih poslova trebati jo{u~initi, ovisi o daljnjem pregledu dalekovoda i potrebenu`ne sanacije, budu}i da se ovom vodu bliì kraj njegovaenergetskog kori{tenja.

Dalekovod 220 kV \akovo-Cirkovci-Mraclin na slavonskojdionici izgra|en je 1993. godine na drvenim portalnimstupovima, kao privremeno rje{enje. Ali, on jo{ i danasstoji u svom prvobitno izgra|enom obliku. Nakon Domo-vinskog rata, bio je to dalekovod kojim je napajana elek-tri~nom energijom cijela Slavonija.

Stanje u Slavoniji sada je puno bolje od vremena povezi-vanja sa Republikom Ma|arskom, Bosnom i Hercegovi-nom, pa i Srbijom, no bez ovog zna~ajnog slavonskog"drvenjaka" jo{ uvijek se ne moè. Tek dovr{etkom obnoveTS 400 kV Ernestinovo i, dakako, svih devastiranih daleko-voda - {to je u punome zamahu - Slavonija i elektromon-teri PrP Osijek kona~no }e odahnuti. Dovr{etkom kapitalneobnove ovih elektroenergetskih objekata, privremeni dale-kovod 220 kV 1505/3 }e se ugasiti. Bit }e to dan kada }e iSlavonci kona~no odahnuti. A, prema projektnoj doku-mentaciji i namjerama izvo|a~a radova i poslovodstva Di-rekcije za prijenos, kapitalna obnova trafostaniceErnestinovo i pripadaju}ih dalekovoda trebala bi bitiokon~ana potkraj sljede}e godine. U tom razdoblju, elek-tromonteri osje~kog prijenosa jo{ }e nekoliko puta na sa-naciju ponekoga dijela ovoga dalekovoda.

Julije Huremovi}

Prigodom sanacije, ekipa za dalekovode PrP Osijek na dio-nici dalekovoda 220 kV slu`benog naziva 1505/3, poja~alaje noge portalnih stupova i zamijenila konzole, jer ovaj diodalekovoda, premda privremen od 1993. godine, mora raditido dovr{etka obnove TS Ernestinovo i pripadnih dalekovoda

ìlavi drvenjaci

OBNOVA TS 400/110 kV ERNESTINOVO

GRA\EVINSKI RADOVI U ZAMAHU

KADA je 13. oùjka ove godine poloèn temeljni kamen za ob-novu trafostanice 400/110 kV u Ernestinovu, u smjelim izjava-ma najvi{eg rukovodstva HEP-a bilo je obe}anje da }e ovaj uDomovinskom ratu te{ko stradali objekt biti obnovljen prije iste-ka idu}e 2003. godine. Znaju}i da je izgradnja ove trafostanicetrajala skoro tri godine (pu{tena je u pogon 1977.), te da njezinaobnova danas predstavlja jo{ krupniji zadatak graditeljima, rokod godine i pol za njezinu obnovu ~inio se mnogima te{koostvarivim. No, samo mjesec i pol dana nakon po~etkagra|evinskih radova, skeptika je znatno manje. Radovi su u pu-nom zamahu, a predstavnici osje~ke "Gradnje" obe}avaju njihovjo{ ve}i intenzitet nakon prijema izvedbenih projekata.

POJAÂTI RADOVE NA GRADILI[TU

Uni{tenje TS 400/110 kV Ernestinovo u vrijeme Domovinskograta zna~ilo je trenutni gubitak glavne opskrbne to~ke elek-tri~nom energijom isto~nog dijela Hrvatske. Stoga je Hrvatskaelektroprivreda odlu~ila obnoviti ovaj objekt i pripadaju}e prik-lju~ne dalekovode. Izgradnjom i pu{tanjem u pogon obnovlje-ne Trafostanice, kako je re~eno, krajem idu}e godine napokon}e prestati opskrba Slavonije sa samo jednim dalekovodom,{to je trajalo punih deset godina.

Glavni projekt obnove Trafostanice 400/110 kV Ernestinovoizradio je "Elektroprojekt" d.d. Zagreb, zadràvaju}i sve kon-strukcije devastirane Trafostanice koje je mogu}e obnoviti.Posao obnove zapo~eo je znatno ranije, jo{ protekle godine,ra{~i{}avanjem cijelog terena (pribli`no 10 hektara), obnov-ljena je ograda s ulaznim vratima te ugra|ena infrastrukturapotrebna za otvaranje gradili{ta.

Izvo|enje radova obnove ugovoreno je 13. oùjka 2002. godi-ne s "Kon~ar-Konzorcijem" koji je ovaj posao dobio name|unarodnom javnom nadmetanju. Njihov podizvo|a~gra|evinskih radova, "Gradnja" Osijek, na gradili{te je iza{ao

18. travnja. Trenuta~no obavljaju sljede}e radove: ru{enje mo-nier stijenki u zgradi srednjeg i niskog napona, skidanje sloje-va uni{tene izolacije ravnih krovova na svim zgradama, ru{enjeo{te}enih i deformiranih kabelskih kanala, ispitivanje temelja

zapis s gradili{ta

ZBOG NEDOVOLJNOG INTENZITETA GRA\EVINSKIH RADOVA,PREMA MI[LJENJU STRU^NJAKA HEP-a, ORGANIZIRAN JESASTANAK HEP-a, "ELEKTROPROJEKTA", "KONÂR -KONZORCIJA" I "GRADNJE", NA KOJEMU JE DOGOVORENO DASE OVI POSLOVI ZNATNO POJAÂJU

30

Stru~njaci i rukovode}i ljudi HEP-a predvo|eni mr.sc. Ivicom Toljanom, ~lanom UpraveHEP-a i direktorom Direkcije za prijenos u obilasku TS Ernestinovo - pregled temelja Zgrada srednjeg i niskog napona skoro je ra{~i{}ena

Va|enje nepotrebnih temelja postolja aparata Obnova kabelskih kanala u TS Ernestinovo

Uzima-nje uzo-raka be-tona iztemeljaportalaaparata

postolja aparata i konstrukcija zgrada, ru{enje temelja postoljaaparata koji stati~ki ne zadovoljavaju ili ne odgovaraju tlocrtnojdispoziciji postolja aparata, s ~im nas je upoznao Ivan Kurevija,nadzorni inènjer gra|evinskih radova.

Kako smo ~uli od poslovo|e gradili{ta Ivana Crljeni}a, poslovikoje osje~ka "Gradnja" mora obaviti u {to kra}em roku doistasu zahtjevni. Prije po~etka poslova montaè, osim radnika, nagradili{tu se nalazi i odgovaraju}a mehanizacija kojom }e seukloniti pribli`no 350 betonskih temelja aparata, pribli`no 400takvih trebat }e obnoviti na odgovaraju}i na~in, a izradit }e se~ak pribli`no 800 novih temelja u oba polja.

Premda postoji mi{ljenje da bi gra|evinski radovi trebalibrè napredovati, to }e biti mogu}e tek ovih dana kada sti-gnu izvedbeni projekti. Zbog nedovoljnog intenziteta rado-va, prema mi{ljenju stru~njaka HEP-a, organiziran je i radnisastanak, kojem su prisustvovali predstavnici "Kon~ar-Kon-zorcija", osje~ke "Gradnje", projektanata i HEP-a, gdje jedogovoreno da se poslovi znatno poja~aju jo{ prije krajasvibnja, jer su izvedbeni projekti i elaborat za nove radovedovr{eni. To posebno vrijedi za nove temelje, kojih je naj-vi{e, kako je rekao direktor "Gradnje" Berislav [mit.

- Svi poslovi koji se trenutno odvijaju nisu kriti~ni i bit }e na vri-jeme okon~ani. Na ovom poslu smo svi na istoj strani i "Grad-nja" ne}e biti ta koja }e zakasniti sa svojim dijelom. Znamo daje ovaj objekt od posebnog zna~aja i tu ne smije biti zastoja,naglasio je B. [mit.

Prema rije~ima predstavnika "Kon~ar-Konzorcija" Mirka@upana, na gradili{tu Trafostanice uspostavljen je odgovara-ju}i sustav, a nakon dolaska izvedbene dokumentacije otvorit}e se i mnogi drugi poslovi, nakon ~ega }e gradili{te popri-miti potpuno druk~iji izgled.

OBNOVA DALEKOVODA BEZ TE[KO]A

[to se pak ti~e obnove dalekovoda, tu nema nikakvihte{ko}a. Zagreba~ka tvrtka "Dalekovod" d.d. trenuta~noobavlja obnovu i rekonstrukciju DV 400 kV Ernestinovo -Mladost, na ~ijoj trasi radi pribli`no 60 radnika s odgovara-ju}om mehanizacijom. Prema novom izvedbenom projektu,ovaj dalekovod imat }e 129 ~eli~no-re{etkastih stupova, anjihove broj~ane oznake po~inju na Trafostanici Ernestino-vo - ne u obrnutom smjeru kako je to nekad bilo. Obilaze}injegovu trasu, radnike "Dalekovoda" zatekli smo u punomposlu ~ak na ~etiri lokacije. Upravo te ~etiri lokacije odrazsu cjelokupnog radnog ciklusa obnove dalekovoda.

Najprije smo, na stupu broj 6, zatekli ekipu dalekovoda{akoja radi na ~i{}enju raslinja i demontaì uni{tenog stupa.Na drugoj lokaciji, gdje je stari stup ve} demontiran, radilose na otkopu temelja, te na razbijanju, rezanju i bu{enju po-jasnika radi montaè novoga. Sljede}u ekipu zatekli smokako kod demontiranog stupa na zemlji obavlja cjelokupnumontaù novog i pripremu za njegovo podizanje. Za nasnajdojmljiviji posao odvijao se na stupu broj 37. Prisustvo-vali smo podizanju novog stupa na pripremljeno postolje iuspjeli snimiti cijeli ciklus toga posla koji je trajao jedvane{to vi{e od sat vremena. Tu smo se uvjerili koliko su rad-nici "Dalekovoda" izvje`bani i stru~ni u svom poslu i odno-su prema poslu. Prema rije~ima njihovog poslovo|e, savposao obavit }e, sigurno, u zadanom roku. Vide}i ih kakorade, doista vjerujemo u to.

Radi {to lak{eg, brèg i jednostavnijeg rada, dalekovoda{isu otvorili dva skladi{ta na koja kontinuirano dopremaju svunu`nu opremu i materijal za normalno odvijanje poslova.Jedno je u Vinkovcima, a drugo u samoj Trafostanici Erne-stinovo. Za glavnog inènjera "Dalekovod" je imenovao Mi-haela Brandvajnera. Glavni inènjer gradili{ta zagra|evinske radove je An|elko I{tuk, a njegov zamjenik je@ivko â~i}. Za glavnog inènjera elektromonta`nih radovaimenovan je Tomislav Jeli}, a njegov pomo}nik je DaliborDruìjani}.

Obnova zgrade budu}eg 35 kV postrojenja

Skidanje stare izolacije s krova glavne zgrade

Radnici "Gradnje" u zgradi pomo}nog pogona: na zidovi-ma uskoro ne}e biti provokativnih grafita


NADZORNI TIM

Kako bi se obnova TS 400/110 kV odvijala o~ekivanim tijekom, imenovani su rukovo-de}i ljudi koji }e od po~etka do kraja obnove nadzirati sve poslove. Tako je, temeljem~lanka 25. i 26. Statuta HEP-a, mr. sc. Ivica Toljan, direktor Direkcije za prijenos, donioodluku o imenovanju DINKA ZORI]A, rukovoditelja Odjela izgradnje Osijek, Sektora zatehni~ku potporu u Direkciji za prijenos, za voditelja projekta obnove dalekovoda 400,220 i 110 kV i TS 400/110 kV Ernestinovo. Dinko Zori} }e obavljati i funkciju glavnoganadzornog inènjera. Osim njega, u Stru~ni tim za nadzor izgradnje ovih objekata ime-novani su: IVAN KUREVIJA - za nadzornog inènjera gra|evinskih radova, FRANJO[KRTI] - za nadzornog inènjera za primarnu opremu, SRE]KO SMRE^KI - za nadzor-nog inènjera za sekundarnu opremu.

Nadzor nad obnovom gra|evina dalekovoda iz Programa Ernestinovo (u {to spadaju:DV 400 kV Ernestinovo - Mladost, DV 400 kV Ernestinovo - Ugljevik, DV 400 kV Erne-stinovo - @erjavinec, DV 220 kV \akovo - Grada~ac, DV 110 kV Ernestinovo - \akovo1, DV 110 kV Ernestinovo - Osijek 1/2, DV 110 kV Ernestinovo - Valpovo, DV 110 kVErnestinovo - Vinkovci, DV 2 x 110 kV Ernestinovo - Na{ice), osim glavnog inènjeraDinka Zori}a obavljat }e DUBRAVKA RADI] - nadzorni inènjer gra|evinskih radova iDARKO VARGA - nadzorni inènjer za elektromonta`ne radove.

Osim njih, u Tim za obnovu trafostanice i pripadaju}ih dalekovoda imenovani su i su-radnici za tehni~ku potporu: ZORAN KORDI] - za procesni sustav, STJEPAN MAKOVI]- za upravljanje i nadzor, JOSIP BENOVI] - za za{titu i @ELJKO MODRI] - za mjerenja.

Zadatak imenovanih ljudi je da uz svoj redovan posao pruàju tehni~ku potporu na ob-novi TS Ernestinovo iz djelokruga svojih specijalisti~kih podru~ja te za svoj posao od-govaraju voditelju programa Ernestinovo.

Obilaze}i gradili{te u Ernestinovu i obnovu dalekovoda vi{e puta, u ovom trenutku tra-se 400 kV, moè se re}i da poslovi obnove dobro napreduju. No, mogu}e je i bolje,{to o~ekujemo do na{eg sljede}eg javljanja s ovih gradili{ta.

Julije Huremovi}

zapis s gradili{ta


Demontaà starog uni{tenog stupa na trasi DV 400 kV Ernestinovo-Mladost

Dinko Zori} - voditelj projektaobnove dalekovoda 400, 200 i110 kV, TS 400/110 kV Ernesti-novo i glavni nadzorni inènjer

Franjo [krti} - nadzorni inènjerza primarnu opremu

Sre}ko Smre~ki - nadzorniinènjer za sekundarnu opremu Radnici "Dalekovoda" na montaì novog stupa DV

Ernestinovo-Mladost

Izvje`banost i stru~nost dalekovoda{a: dizanje novogstupa

Dubravka Radi} - nadzorniinènjer za gra|evinske radovena dalekovodima

Darko Varga - nadzorni inènjerza elektromonta`ne radove nadalekovodima

TS 110/35/10 kV MAKARSKA

OSPOSOBLJENA ZA VE]U, KVALITETNUI SIGURNU TRANSFORMACIJU

O TS 110/35/10 kV Makarska pisalo se pro{log ljeta dva puta ti-jekom radova i nakon pu{tanja u pogon novog transformatorasnage 40 MVA. Ali, dok se nju, TS, predstavljalo iz ovoga i ono-ga kuta, On je ostajao po strani. Dakako, rije~ je o njenu an|elu~uvaru, nenametljivu, ali vrlo susretljivu ZDRAVKU MAR-TINOVI]U. Zato sam ovog puta potegla put pod noge da ga pi-tam kako je njemu u tom suìvotu ~ovjeka i postrojenja, koje seod svog prvog radnog dana priklonilo daljinskom vo|enju. A tajprvi radni dogodio se 1989. godine, kada je i Zdravko tu doselionakon trogodi{nje skrbi za TS Kraljevac.

Malo ve}a i prostranija od drugih, TS Makarska smje{tena je napredjelu Poàre, tri kilometra od Makarske.

- Ovaj predjel doma}i svit je prije zva' Vitrenik, jer je ovo iznimnovjetrovit teren. Olujni udari bure doveli su, prije deset i devet go-dina, do havarije na postrojenju i tada je podru~je koje pokriva-mo ostalo bez napajanja deset dana.

"USKO GRLO" POTRO[NJE

Kada je pu{tena u pogon, njeni kapaciteti zadovoljavali supotrebe Makarskog primorja. Me|utim, u poratnim godina-ma do{lo je do poja~ane izgradnje i gospodarskog razvoja,prvenstveno turisti~ke aktivnosti, upravo na ovoj Rivijeri, paje stopa potro{nje posljednjih pet godina rasla za 6,7 postogodi{nje, dok je hrvatski prosjek pribli`no dva postogodi{nje. Tako je upravo ova visokonaponska trafostanica,razapeta izme|u 110 kV DV Kraljevac-Opuzen, s jedne stranei 35 kV DV prema Ba{koj Vodi i Makarskoj, s druge strane,postala usko grlo razvoju Podbiokovskog priobalja. Kako turi-zam, slamka spasa na{eg gospodarstva, ne bi patio zbogenergetskih ograni~enja, rje{enje je bilo zamjena postoje}egtransformatora snage 20 MVA dvostruko ja~im, onim od 40MVA premje{tenim iz TS @upanja. Ja~i transformator pu{tenje u pogon krajem lipnja pro{le godine, ~ime je za dulje vre-mensko razdoblje osigurana kvalitetna i sigurna transforma-cija snage.

"BACIM OKO" I NANISKONAPONSKA POLJA

Zdravko je stacioniran ovdje kao interventni uklopni~ar, ali pre-ma potrebi pomaè kolegama u drugim trafostanicama. Tijekom1999. godine bio je na ispomo}i u TS Komolac, a 2000. i 2001.u TS Opuzen. Sli~nu radnu sudbinu ima i pomo}ni radnik NikolaTuri}, koji je tako|er ~esto na terenu, s ekipom onih koji se bri-nu za uredni i oplemenjeni okoli{ prijenosnih objekata.

Dobro sura|uje i s kolegama iz distribucijskog pogona u Makar-skoj i pomaè im tako da baci oko i na njihovo 35 kV i 10 kVpolja koja su tu locirana.

GRADONAÊLNIK MI JE PRVI SUSJED

Kao i drugdje, tako je i ovdje na{ objekt smje{ten na kraju grada.S jedne strane ni~e ne{to poput industrijske zone, s druge straneborova {uma, a sve pod pokroviteljstvom stasitog Biokova.

- Na{ prvi susjed ovdje je nitko drugi nego gradona~elnik, hvalise uz smje{ak Zdravko, misle}i pri tomu na ove}u halu punioni-ce bezalkoholnih pi}a Novak, smje{tenu u neposrednoj blizini iu vlasni{tvu prvog ~ovjeka Makarske.

REZERVAT BOROVINEKAO DEPONIJ ZA OLUPINE

Me|utim, ne mu~i njega cocta, fanta i drugi izvori osvjeènja,koji izlaze iz punionice, koliko nemar i nekultura njegovih su-gra|ana koji tu, kraj njega, u posljednjem rezervatu jo{ o~uvaneborovine na ovom podru~ju, bez imalo gri`nje savjesti odlaùsvakojaki glomazni otpad i to ba{ na mjestu gdje stoji tabla snatpisom koji to, zamislite, izri~ito zabranjuje.

- Morate jo{ jedanput do}i pa da napravimo jednu eko - repor-taù, nakon {to pro{etamo ovim puteljcima i uvjerite se u oprav-danost mog ogor~enja, predlaè Zdravko, a ja - dakako -objeru~ke prihva}am.

OLUJNA BURA[TETI I POSTROJENJU I BILJKAMA

Nakon {to je otkupio svoju ku}icu svoju slobodicu, Zdravko jepodigao polukat i tako, s dva stan~i}a, rije{io i stambeni pro-blem svoja dva ve} odrasla sina tehni~ara, koji su jo{ uvijek nao~evoj grba~i, {to je uobi~ajeno za dana{nju hrvatsku obitelj, ukojoj se kvaliteta roditelja ocjenjuje prema tomu koliko dugomogu hraniti svoju ve} odavno punoljetnu djecu.

Pla}ica bi mogla bit i bolja, glasno misli Zdravko. Mogla bi, alinije! Zna~i, treba je potkrijepiti dodatnim doprinosima koji su, upravilu, naturalni. Sli~no svojim kolegama i Zdravko je pravisva{tar. Uz one nezaobilazne kokice, kojima je sam napravio i in-kubator da im olak{a poro|ajne muke, tu je i poneka tuka ili tukac,nisam zagledala ozbiljnije. U krugu trafostanice ja~aju mlade ma-sline koje su tek prije dvije godine pustile prve uljne kapi.

- Dobijem dvadeset litara ulja, koliko nam treba za obiteljske po-trebe. Ove godine su u odli~nom cvatu!

Uz masline, tu su i stabla marelica, bresaka, orija i kivija. Sve jeoplemenjeno koliko su uvjeti dopu{tali, prvenstveno olujni vje-tar koji {teti i ~eli~nom postrojenju, a kamoli ne}e nje`nim li-stovima i cvjetovima vo}aka.

"MINJAMO KOMARCE ZA MOLJCE!"

U vrtlu nema ~ega nema. Na parcelama sa strane ku}e identifi-ciram salatu, kukumare, pome, kupus... S pro~elja se, pak, nudi

vi{e sadràja za o~i nego za èludac. Tu su bokori raznobojnihruà, ljiljani i bogati busen lavande. A kad je modri~asti cvijetlavande blizu, moljci }e nastojati ostati {to dalje. I, doista,Zdravko priznaje da s njima nema problema, ali zato komarci...To je ve} dulja i dosadnija pri~a, ba{ kao i njeni junaci. Rekli sumu da se oni skupljaju na stablima vrlo dekorativnog medite-ranskog oleandera, a takav primjerak mu se ugnijezdio upravotu, uz ku}u. Morat }u ga posi}, ne bez tuge kaè Zdravko. Ovdjenisam nai{la ne krumpir, na{u namirnicu broj 1 i lozu, koja namdaje pi}e broj 1, ali re~eno mi je da se ne moram sikirat, jer ijedno i drugo se uzgaja na selu, u Kraljevcu, odakle je Zdravkorodom.

I doista, sada kada sam se uvjerila {to o~ima, {to u{ima, da senemam za {ta sikirat kad je moj doma}in u pitanju, ostavljam gatu gdje sam ga i na{la mirne du{e. Ostavljam ga..., recimo, domirovine, a on }e - kako mi kaè, moliti Boga, (a dobro bi bilo iHEP), da tako i bude!


izravno


Mlada stabla maslina oplemenjuju zgradu TS110/35/10 kV Makarska S ju`ne strane sivo nebo i more, sa sjeverne jednako sivo Biokovo... i transformator 40 MVA, koji je prije godinu dana stigao iz @upanje

Inventarni uklopni~ar Zdravko Martinovi} na radnom mjestu

REMONT U HE DUBROVNIK

DOK AGREGATI MIRUJU, POSADA RADIMUK je zavladao u strojarnici platske hidroelektrane, ne ba{potpuni, ali dovoljan za zaklju~ak da agregati, istina, ne radeali da se ipak ne{to radi - ovaj put na agregatima. Sve toupu}uje na ~injenicu da je u tijeku redoviti godi{nji remont.Premda se rastavljaju i pregledavaju naizmjeni~no, niti jedanne radi jer se istodobno obavljaju injektiranja u dijelu dovod-nog tunela kojim upravlja posada HE Trebi{njice. U dijelu tu-nela, dugom osam kilometara, koji je u nadle`nosti HEDubrovnik, ove godine nema radova. Postupnim saniranjemdijelova trase tijekom nekoliko proteklih godina, preteìto susanirane pukotine, ~ime je zna~ajno smanjen gubitak vode.

Ovi gra|evinski radovi u susjedstvu bit }e tako|er zavr{eni uvremenu remonta postrojenja Elektrane, koji traje od 20.svibnja do 10. lipnja.

KADA ZA NJU DO\E VRIJEME - SVE ]EBITI SPREMNO

I dok se u strojarnici i rasklopi{tu sve pregledava i popravlja,podmazuje, pituraje i njeguje prema planu radova, dotle sepostupno ali neprekidno prikuplja i dokumentacija potrebnaza izradu idejnog projekta revitalizacije, koja ih o~ekuje zanekoliko godina, ili - kako mudro kaè direktor Vinko Ba{i},kada za nju do|e vrijeme. Za sada se utvr|uje stvarno stanjepojedinih dijelova, prvenstveno strojarskih. Snimke stanja37 godina stare opreme bit }e kvalitetna podloga za poslovekoje }e potom uslijediti. Dakako, pri tomu }e se razra|ivatidvije mogu}e opcije s kojima u budu}nosti ra~una ovaj pro-izvodni objekt: jedna }e uklju~ivati ugradnju tre}eg agregata,druga }e se temeljiti na revitalizaciji pri kojoj bi se promje-

izravno


I DOK SE U STROJARNICI I RASKLOPI[TU SVEPREGLEDAVA I POPRAVLJA, PODMAZUJE, "PITURAJE" INJEGUJE PREMA PLANU RADOVA, DOTLE SEPOSTUPNO ALI NEPREKIDNO PRIKUPLJA IDOKUMENTACIJA POTREBNA ZA IZRADU IDEJNOGPROJEKTA REVITALIZACIJE, KOJA IH OÊKUJE ZANEKOLIKO GODINA, ILI - KAKO MUDRO KA@E DIREKTORVINKO BA[I] - "KADA ZA NJU DO\E VRIJEME"

Jedan agregat je rastavljen, a drugi je "od straha" mukom zamukao i ~eka svoj red

IZMJENE, UGRADNJE, REKONSTRUKCIJE,PREGLEDI, ISPITIVANJA...

U vi{e od ~etrdeset va`nijih zahvata, koji se obavljaju naopremi tijekom dvadeset dana, posebno treba izdvojiti slje-de}e:izmjene osovinskih brtvila (semeringa) na pogonuru~ne vodostanske leptirice agregata 2,pregled i pode{ava-nje kuplunga, te izmjena osovinskih brtvila na pogonu auto-matske vodostanske leptirice agregata 2, remont desnogvodnog servomotora na predturbinskom zatvara~u agregata2, izmjene brtvi (manèta) na desnom rukavcu predturbin-skog zatvara~a agregata 2 i na oba rukavca predturbinskogzatvara~a agregata 1, rastavljanje (do ugljenih brtvila), pre-gled i ~i{}enje dijelova te ponovno sastavljanje leàja turbi-ne agregata 2, rastavljanje, ~i{}enje i ponovno sastavljanjehidrauli~kih sklopova i hladnjaka ulja turbinske regulacijeagregata 1 i 2, ispitivanje dijelova turbinske i hidromeha-ni~ke opreme glavnih agregata 1 i 2 (privodne lopatice tur-bina, dijelovi predturbinskog zatvara~a, dijelovi leàjaturbine 1 i drugo), tla~ne probe CO2 instalacije agregata 1 i2 (CO2 ga{enje generatora i transformatora),ugradnja inici-jalnog podmazivanja nose}eg leàja generatora 1,rekon-strukcija rashladnog sustava nose}eg i gornjeg vode}egleàja generatora 1, ugradnja sustava za pra}enje zra~nograspora generatora 1 i 2, ispitivanje elektri~nih za{tita agre-gata 1 i 2, godi{nja njega rasklopne opreme 220 kV agrega-ta 2 i rasklopne opreme 110 kV te otklanjanje uzrokazagrijavanja spojeva na toj opremi,izmjena strujnih mjernihtransformatora 110 kV na izvodima generatora 1,servissklopke 110 kV agregata 1 i ispitivanje na ìvo i pu{tanje upogon glavnih agregata 1 i 2.

Prema rije~ima Mate Mi{kovi}a, rukovoditelja platske hi-droelektrane, premda se obavljaju mnogobrojni i raz-novrsni zahvati na primarnoj opremi, to ipak nije kapitalniremont i sve se odvija prema pomno razra|enom planu ra-dova. Posada Elektrane }e ve}inu poslova iznijeti na svo-jim le|ima, a u specijalisti~kim poslovima pomo}i }e imnjihovi dugogodi{nji poslovni partneri kao {to su: Kon~ar,Marting, Veski, MG servis i drugi.

nom rotora na postoje}e difuzore, uz jednaki protok, dobilave}a snaga i proizvodnja.

U OÊKIVANJU TRE]EG

Kada se ve} spominje taj tre}i agregat, a uporno ga spomi-njemo ve} godinama, onda treba re}i da je niz prethodnihpriprema ve} uspje{no dovr{eno. Tako je izra|en idejni pro-jekt, studija utjecaja na okoli{ i tenderska dokumentacija.Me|utim, ho}e li i kada do}i do realizacije ovisi o dogovorus drugom stranom. A ti pregovori podignuti su odnedavno navi{u dràvnu razinu izme|u Hrvatske i BiH. Ina~e, taj tre}iagregat bi nam, sa svojih 45 do 50 MW snage i 100 GWhgodi{nje (uz jednaki dotok vode), odnosno 220 GWh (uz do-datni dotok), doista dobro do{ao. Pogotovo ukoliko bi gapratila i izgradnja jedne visokonaponske trafostanice, koja biomogu}ila ve}i i kvalitetniji prijenos energije prema ostalimdijelovima EES-a. Na{ udjel u ovoj investiciji iznosio bi pri-bli`no 30 milijuna USD.

NEPOVOLJNE HIDROLO[KE OKOLNOSTI"SABOTIRAJU" PLANIRANU PROIZVODNJU

Do po~etka remontnih radova, HE Dubrovnik je proizvela 280GWh elektri~ne energije. Agregat 1 je, s proizvedenih 158GWh, ostvario tek oko 65 posto planirane veli~ine za ovo raz-doblje. I stanje akumulacije, u kojoj je pohranjeno 440 GWh,tako|er je manje od planiranog za 25 posto. Uzrok ovompodba~aju plana jest "vi{a sila". Naime, nepovoljni hidro-lo{ki uvjeti ovdje su se najneposrednije odrazili. Me|utim,jesenjske ki{e su tek pred nama, pa direktor Vinko Ba{i}o~ekuje da }e se u drugom dijelu godine, koji je ve}zapo~eo, stanje akumulacije popraviti, a samim tim i proiz-vodnja pribliìti planiranoj veli~ini od 520 GWh za agregat 1.

KORAK PO KORAK DOAUTOMATIZIRANJA

Ni od male HE Zavrelje u Mlinima, koja nema zna~aja za su-stav, ipak nisu dignute ruke, pa se svake godine revitalizira imodernizira dio po dio opreme. Kada taj postupak bude upotpunosti dovr{en bit }e spremna za rad uz daljinsko uprav-ljanje i signalizaciju, {to }e biti smje{teno u uklopnici su-sjedne, neusporedivo ve}e HE Dubrovnik. Tada }e i njenasada{nja petero~lana posada biti pridruèna onoj platskoj.

KADA NEMA VELIKIH,DOBRE SU I MALE INVESTICIJE

Kako se u idu}ih nekoliko godina ne o~ekuju ve}i zahvati naprimarnoj opremi koja, uz stalnu i poja~anu njegu posade, be-sprijekorno funkcionira, jo{ uvijek ne zna~i da smo u godinipraznog hoda. U Pogonu HE Dubrovnik pozabavili su se dru-gim objektima i sadràjima koji su bili godinama zanemarivanizbog razli~itih koncepcijskih rje{enja koja su stizala iz Direkci-je za proizvodnju. Tako se po~elo s renoviranjem poslovnezgrade u Star~evi}evoj ulici u Dubrovniku, na kojoj se ni{tanije radilo od njene izgradnje prije ~etrdeset godina. Radnicisu dobili svoj kafi}, vrlo ugodnog ambijenta, koji }e imati ifunkciju restorana, osobito stoga {to je uz njega smje{tenaprostrana i suvremeno opremljena prostorija za sastanke.

Novi restoran izgradit }e se i u krugu Elektrane za potrebe po-sade. A kada do toga do|e, dragovoljno se prijavljujem zakrsnu kumu.

ELEKTRANA U PLATUPOSTAJE SVE ZANIMLJIVIJA....

Nekada omiljeno na{e odmarali{te u Platu, smje{teno u nepo-srednoj blizini Elektrane, tako|er o~ekuju bolja vremena. Na-kon {to je u ratu bilo o{te}eno i godinama tako stajalo, sada seve} vide prvi rezultati obnoviteljskih gra|evinskih radova. Di-rektor V. Ba{i} mi obja{njava kako je sve to zami{ljeno, odunutra{njeg koncepta zgrade do okoli{a i moram priznati dami je znatièlja naglo probu|ena. Bilo bi lijepo zadovoljiti je ti-jekom nekoliko ljetnih dana, kada sve te vizije postanu stvar-nost. I umjesto s bilje`nicom, olovkom i aparatom bilo bidobro u Plat pohrliti s, primjerice, kupa}im kostimom i losio-nom za sun~anje. Ako ni{ta drugo, ono bar lijepo zvu~i.

STRANCI ZAINTERESIRANIZA PROJEKT OMBLE

Za realizaciju projekta HE Ombla sve je spremno, samo se~eka udarac o gong. Me|utim, kada, na koji na~in i ho}e li seuop}e izgraditi na{a prva podzemna kr{ka elektrana, pitanjasu na koja za sada nema konkretnog odgovora.

- Javilo nam se nekoliko tvrtki iz zemalja zapadne Europe za-interesiranih za ovaj projekt, ali prvenstveno u dijelu koji seodnosi na eksploataciju vode, a tek potom na proizvodnjuelektri~ne energije, obja{njava direktor Ba{i}, i dodaje: Ukoli-ko bi od na{e dràve dobili koncesiju za eksploataciju vode,usput bi izgradili i elektranu. Oni prihva}aju na{e analize i stu-dije, odnosno svu do sada napravljenu dokumentaciju kaokvalitetnu podlogu za po~etak radova.

POTICAJNE MJEREPOTAKLE SEDAM ZAPOSLENIKA

Po~etkom godine poticajne mjere je prihvatilo i s Pogonom seoprostilo sedam radnika, pa ih je sada na platnom popisu 79. Ni-jedno radno mjesto nije se popunjavalo izvana, ve} su poslovipokriveni internom preraspodjelom. Tako|er su se neki sporedni,poglavito uslu`ni, poslovi prepustili vanjskim izvr{iteljima.



Prizori s remonta: jedni rastavljaju, drugi ~iste kame-nac, tre}i maù, ~etvrti ispituju, peti popravljajuure|aj za idukcijsko grijanje... I tako mjesec dana

Odmarali{te u Platu jo{ uvijek je samo kostur odgra|evine, ali, uz malo ma{te, ve} sada se moèpuno toga nazrijeti

DESET GODINA NOVOG @IVOTA

U svibnju ove godine radnici platske elektrane prisjetili suse i jednog neslavnog jubileja. Naime, prije deset godina,to~nije 6. svibnja 1992. godine, njih dvadeset bilo je nabrodu koji je doìvio pomorsku nesre}u u gru{koj luci, kadaje smrtno stradao njihov kolega Nikola Bulum. Vra}aju}i ses posla iz Elektrane, u koju su morali odlaziti prema zapov-jedi izvr{nih gradskih vlasti, motornim ~amcem koji je pre-vozio stotinjak putnika, doìvjeli su sudar s velikimtrajektom, koji je, kako kaù svjedoci, naja{io na njih i poto-pio ih u dvije, tri minute. Uz pok. Nikolu Buluma, kojem nje-gove kolege svake godine tog dana okite cvije}emposljednje po~ivali{te, od njih devetnaest preìvjelih nekoli-cina su ve} umirovljena (Ivo Begovi}, Jovo Borojevi}, IvanLjubimir, Vido Stankovi}, Milan Vodopi} i Pasko Vukovi}),Ivo Mileti} vi{e ne radi u Elektrani, a ostali su jo{ tu i sje}ajuse svih potankosti tog doga|aja. To su: \uro Bijeli}, StjepanDvorski, Niko i Spaso Jeljeni}, Andro i Stijepo Mati}, NikolaNazalin, Niko Miladin, Teo Sekondo, Nikola Ra~i}, RadoRadi} i Pero Tolja. Me|u njima najteè su stradali StjepanDvorski i Teo Sekondo.

- Putovali smo tom brodicom skoro svaki dan iz Grada uElektranu i kako su ~esto pucali po nama iz predjelaMoko{ice zadràvali smo se, tijekom vo`nje, najvi{e u pot-palublju, gdje sam i ja tog dana bio. Kada je do{lo do udara,more je u trenu nahrupilo u brod i uskoro je sve bilo pod vo-dom. Nisam uspio iza}i, izgubio sam svijest i onako beìvot-no plutao po moru neko vrijeme. Probudio sam se tek drugidan u bolnici ne znaju}i {to se zapravo zbivalo sa mnom.@ivot mi je doslovce visio o koncu ali, sre}om, uspio sam seoporaviti. Osje}am posljedice pri disanju, ali s tim se moèìvjeti. Nas nekolicina je, temeljem zdravstvene dokumenta-cije, uspjela dobiti i odre|enu od{tetu od osiguravateljskogdru{tva, kaè Stjepan, koji kao da jo{ uvijek ne vjeruje da jeuspio uskrsnuti iz mrtvih.

Teo je, za razliku od Stjepana, bio na palubi ali mu je, u tre-nutku udara i potapljanja, desna noga zapela za ne{to na pa-lubi. Ne mogav{i je u toj pometnji osloboditi, potonuo jezajedno s brodom. Spletom sretnih okolnosti uspio je ispli-vati i, sa slomljenom desnom nogom i preìvljenom kli-ni~kom smr}u, doìvjeti tog dana svoje ponovno ro|enje.

- Cijeli moj ìvot u kadrovima mi se odvijao pred o~ima i mi-slio sam da je kraj. To je jedno specifi~no iskustvo koje jevrlo te{ko opisati, prisje}a se Teo, s tjeskobom i nekom sje-tom u o~ima koja }e, vjerojatno, tu ostati doìvotno pohra-njena.

POGON SLATINA DP ELEKTRA VIROVITICA

IZME\U OBNOVE I ODR@AVANJAPOGON Slatina od 1. sije~nja 1999, godine promjenio jemati~no distribucijsko podru~je - osje~ko za viroviti~ko.Ovim najnovijim hepovim brakom, ~ini se da su profitira-le obje strane. DP Virovitica prihvatom Slatine u svojekrilo veli~inom se podvostru~ilo, pa vi{e nije najmanjiDP u Hrvatskoj elektroprivredi, a Slatina je od Pogonskogureda Pogona Na{ice DP Elektroslavonija Osijek, postalaPogon viroviti~ke Elektre. A sjedi{te DP-a, nekad udalje-no ~ak stotinu kilometara, sada joj je na samo 30 kilome-tara, koliko dijeli Slatinu od Virovitice. Toliku smoudaljenost i mi pro{li posjetiv{i, nakon sjedi{ta DP-a, poprvi put ovaj njegov novi Pogon u Slatini. Ovaj gradi}bogate sedmostoljetne povijesti, prvi se put spominjejo{ 1297. godine. Po~etkom pro{log stolje}a Slatina jebila trgovi{te, dok je danas poznata ponajvi{e po drvnoj(GAJ) industriji, poljoprivredi (duhan) i dobro razvijenomobrtu. Za vrijeme Domovinskog rata, Slatina je udomilamnogobrojne prognane Vukovarce.

U lijepo ure|enoj poslovnoj zgradi, koju elektra{i dijele sPogonskim uredom osje~ke Distribucije plina, do~ekujunas @eljko Vrban, rukovoditelj Pogona Slatina i DamirDrokan, rukovoditelj Odjela za tehni~ke poslove, koji namnajprije oslikavaju osobnu kartu njihovog Pogona.

Pogon Slatina skrbi o 9787 potro{a~a ku}anstva, 747 vir-manskih potro{a~a obiju kategorija i 19 potro{a~a na 10kV, rasprostranjenih na povr{ini od 784 ~etvorna kilome-tra u gradu Slatina i pet op}ina: Vo}in, Mikleu{, Nova Bu-kovica, Sopje i â|avica. Tridesetpet radnika ovogPogona odràva tri TS 35/10 kV i 183 TS 10/04 kV, 303kilometra zra~nih i kabelskih DV 10(20) kV te 316 kilo-metara zra~ne i kabelske niskonaponske mreè u sema-deset sela i naselja.

Ovaj Pogon hrva se s brojnim pote{ko}ama - nedostatkommontera i ljudi u pripremi, manjkaju}om mehanizacijom,starom i dotrajalom mreòm i velikim opsegom ratnih{teta. Ovdje im jedino, kaù, ne manjka posla. Do sada jepuno u~injeno na sanaciji starih mreà na krovnim

nosa~ima, ali ih ~eka jo{ puno posla. Do prije pet godinasve su im niskonaponske mreè bile na krovnim nosa~ima,a od tada ih malo po malo rekonstruiraju i zamjenjuju be-tonskim stupovima sa SKS, dok u gradu provode kabliran-je. I njihovi su potro{a~i sve zahtjevniji, pa slatinskielektra{i balansiraju izme|u (najnu`nijeg) odràvanja, sa-nacije starih mreà i obnove u ratu uni{tenih elektroener-getskih objekata. Takvih je najvi{e na podru~ju op}ineVo}in (sam Vo}in je obnovljen jo{ 1997. godine uz dra-gocjenu pomo} zagreba~kih elektra{a), gdje danas imajo{ 18 praznih sela, kao i op}ine Mikleu{ i prigradskih na-selja grada Slatine. Zbog manjka ljudi, monteri PogonaSlatina su univerzalci, rade sve {to i gdje treba, a kadaustreba pomaù im i kolege iz Pogona Virovitica.

Pogon Slatina, prema ovogodi{njem Planu investicija (in-vesticije, sanacija naponskih okolnosti i sanacija i obno-va), planira rekonstruirati {est kilometara (sa 196ormari}a) niskonaponske mreè u Slatini, 17,6 kilometara(s 551 betonskim stupom) zra~ne mreè na podru~juâ|avice, Zvonimirovca, Brezika i Stublova~ke, 14,2 kilo-metra (sa 140 betonskih stupova) zra~nog 10(20) kV dale-kovoda Slatina - â|avica, izgradnju MTU postrojenja uSlatini i deminiranje dijela 35 kV voda Slatina - Vo}in.

Potro{a~i kategorije ku}anstva i virmanski potro{a~i svesvoje zahtjeve i pla}anje ra~una obavljaju ovdje, u lijepoure|enoj blagajni~koj dvorani, gdje s njima zajedni~ki jezikpronalaze Mirjana Vunjak, referent za odnose s po-tro{a~ima, Ljerka Radulovi}, blagajnik i Ivica Grbac, teh-ni~ar za suglasnosti. Ina~e, Odsjek za prodaju, koji je prijepripojenja Virovitici bio referada, nije jo{ potpuno popun-jen.

Prema svemu {to smo ~uli, Pogon Slatina dobro se sna{aou novom DP-u, s ~ijim slu`bama dobro sura|uje, a i ope-rativniji su od kada i organizacijski pripadaju svojoj, Viro-viti~koj ùpaniji. Jo{ kada se potpuno ekipiraju...

Dragica Jurajev~i}

izravno

S NEDOVOLJNIM BROJEMLJUDI, MANJKAJU]OMMEHANIZACIJOM IPOSLOM PREKO GLAVEBALANSIRAJU NA NAJBOLJIMOGU]I NAÎN

Osim gra|evinskih radova, kompletno su zamije-njena primarna i sekundarna oprema 35 i 10 kVpostrojenja, uklju~uju}i energetske transformato-re. Damira Drokana, tehni~kog rukovoditelja sni-mili smo u novom 10 kV postrojenju

36

37

Mirjana Vun-jak, referentza odnose spotro{a~ima,Ljerka Radu-lovi}, blagaj-nik i IvicaGrbac, teh-ni~ar za su-glasnostinalaze zajed-ni~ki jezik spotro{a~ima

Poslovnuzgradu slatin-ski elektra{idijele s PUosje~ke Di-stribucije pli-na

TS 35/10(20)kV Slatina 1,izgra|enu1952. godi-ne, rekon-struirali su2000. godine

@eljko Vrban, rukovoditelj Pogona Slatina: jedino namposla ne manjka

Ugra|ena sekundarna oprema najnovije je generacije ter-minala polja (na slici), proizvodnje ABB, koji ujedinjujufunkcije za{tite, upravljanja i mjerenja u jednom ure|aju

Pogled na sredi{te Slatine, gradi} sedmostoljetne povijestiU krugu trafostanice nalazi se i priru~no skladi{te Pogona Slatina

STUDIJSKO PUTOVANJE STRU^NJAKA ENERGETSKOG INSTITUTA "HRVOJE PO@AR"

OD KRKE DO CETINE I NATRAGU ORGANIZACIJI Energetskog instituta "Hrvoje Poàr" ipod pokroviteljstvom HEP-a, trideset zaposlenika Institutai nekolicina iz Sektora za vo|enje i gospodarenje te Sek-tora za razvoj HEP-a, predvo|eni predsjednikom UpraveIvom ôvi}em, obi{lo je objekte PP HE Jug na slivovimaCetine i Krke. Ovo studijsko putovanje obavljeno je 18. i19. svibnja i organizirano je s ciljem da se zaposleniciInstituta, posebice mla|i stru~njaci, osobno upoznaju selektroprivrednim postrojenjima, u funkciji ~ije izgradnje,razvoja, revitalizacije, odràvanja ili proizvodnje su nji-hove studije, elaborati, projekti i drugi stru~ni radovi.Prvo studijsko putovanje s jednakim ciljem organiziranoje u studenom 2000. godine i tada je 22 zaposlenika po-sjetilo hidroelektrane PP HE Zapad.

Da je interes za ovakve posjete me|u mladim stru~njacimaInstituta u porastu, govori i podatak da je ovoga puta njih34 odlu~ilo svoje dane tjednog odmora provesti druè}i ses agregatima, akumulacijama i branama... Dakako, i ~elnimljudima PP HE Jug, koji su im bili doma}ini i stru~ni vodi~ina svakom objektu koji su posjetili. A prvog dana posjetilisu HE Golubi} i MHE Kr~i} na Krki i potom se uputili premaCetinskom slivu, gdje su se sa zanimanjem upoznali s ob-jektima: HE Peru}a, HE Orlovac i HE \ale. Prate}i tok Ceti-ne, izdaleka su odmjerili snage s branom Pran~evi}i te zakraj tog prvog i u potpunosti ispunjenog dana, ostavili pravutehni~ku poslasticu, devedeset godina staru HE Kraljevac.

Drugog dana posjeta, ta nedjeljna ruta zapo~ela je susre-tom s na{om najve}om hidroelektranom u Zaku~cu, apotom su se posjetitelji ponovno uputili kanjonom Krkedo proizvodnog objekta smje{tenog u NP Krka, HE Jaru-ga, stare 107 godina. Nakon najstarijeg objekta pribliìlisu se najmanjem, HE Ro{ki slap, koja je u privatnom vla-sni{tvu. Za kraj je ostavljena najve}a hidroelektrana naKrki, Miljacka, smje{tena u blizini Oklaja.

Kako su na{i hidroenergetski objekti smje{teni u zanim-ljivom i slikovitom krajobrazu, ovo je za mlade stru~nja-ke bila i prigoda da obi|u i nekoliko prirodnih biserapoput: Skradinskog slapa, Ro{kog slapa, izvora Cetine ivodopada Gubavice. O sveobuhvatnosti i bogatstvusadràja ovog studijskog putovanja svjedo~i i podatakda su na{li vremena i za obilazak ponekog kulturnogspomenika, poput crkve Sv. Spasa i Visovca.

IMPRESIONIRANI I PRIRODOM IOBJEKTIMA

Organizator ovog dvodnevnog uspje{no obavljenog pu-tovanja, uz pripomo} svojih kolega Luke Stani~i}a iSlavka Aleri}a, bio je stariji istraìva~ Instituta FranjoKle~ina, koji je sve etape puta trajno zabiljeìo okomkamere.

- Ovu su preteìto mladi ljudi koji su nedavno magistrira-li ili su pred magistraturom iz razli~itih znanstvenih po-dru~ja. Oni do sada nisu bili u prigodi upoznati se selektranama i njihovim objektima, kao ni s ljudima koji ihuspje{no vode. Mi usko sura|uijemo s kolegama izHEP-a, a ovo je jedan od na~ina da se bolje upoznamo izbliìmo, {to je utemeljenje za jo{ bolju i kvalitetniju su-radnju. To da nas je na ovom drugom putovanju bilo zatre}inu vi{e nego ranije govori o interesu na{ih mladihstru~njaka za ovakav vid upoznavanja, kako s postroje-njima tako i s va{im radnicima. Impresije ljepotama pri-

rode i skladnog ìvota ~ovjeka i okoli{a "napunile" sudu{e svih nas.

HE ORLOVAC JERASADNIK NA[IH KADROVA

Predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} bio je, s posebnimgu{tom, stru~ni vodi~ na{im gostima u HE Orlovac, gdjeje nekoliko godina bio i direktor. Vra}aju}i se, o~ito bezgri`nje savjesti na mjesto zlo~ina, on je elektranu u Rudinazvao rasadnikom elektroprivrednih kadrova. Spomeni-mo samo da su tu nekad radili, osim njega, i Josip Vitezi-ca, sada{nji direktor Sektora za hidroelektane, te VladimirSrzenti}, sada{nji direktor HE Kraljevac.

Uz Ivu ôvi}a, kolegama iz Instituta doma}ini su bili i Sti-pan Lovri}, direktor PP HE Jug te direktori pogona: StjepanTi~inovi} (HE Zaku~ac), Vladimir Srzenti} (HE Kraljevac),Kaja Krstulovi} (HE na Krki), Josip Macan (HE Peru}a),Jo{ko Kvasina (HE Orlovac) i Ivan Vrca (HE \ale).

hidroelektrane uìvo


Cetinski sliv zapoèinje (a gdje drugdje?) na izvoru Cetine:pogled s vrha

Crkva sv. Spasa, ili ono što je od nje ostalo

U MHE Krèiæ valjalo je zaviriti u sve kutke postro-jenja - i sve to snimiti

HE Peruæa je bila prva na redu u Cetinskom slivu: ve-æini mladih struènjaka Energetskog instituta "HrvojePo�ar" bio je to prvi susret s Elektranom i pozornoslu�aju izlaganje njena direktora Josipa Macana

Premda je u galeriji brane HE Peruæa bilo hladno,valjalo je makar nakratko uæi i - vidjeti

Malo predaha u upravljaèkoj prostoriji HE Peruæa

39

REKLI SU...Mr.sc. MLADEN ZELJKO, voditelj Odjela zaproizvodnju i transformaciju energije:- Posljednje tri do ~etiri godine zaposlili smo ve}i broj mladihljudi. Ve}ina od njih nije do tada nikada bila u nekoj hidroelek-trani. Dio njih se bavi planiranjem proizvodnje elektri~ne ener-gije, a to svakako podrazumijeva i hidroelektrane. Kako bi seprevladao taj, moèmo ga nazvati paradoks, da netko ne{topi{e ili ra~una u svezi s hidroelektranama, a nije ih nikad vidio,nametnula se ideja o organizaciji studijskog obilaska elektrana(u prvom redu hidroelektrana) u Hrvatskoj. Ideja je potekla odpredsjednika Uprave HEP-a, Ive ôvi}a. Stoga mu jo{ jednomèlimo zahvaliti, kako na ideji, tako i na velikoj potpori u organi-zaciji tih obilazaka.

Prvi put smo u obilazak objekata HEP-a krenuli 2000. godine,kada smo posjetili hidroelektrane PP HE Zapad, kao i TE Rijeka iTS Melina.

Nakon toga, kad su zbrojeni vrlo pozitivni dojmovi s tog putova-nja, izme|u Instituta i HEP-a je dogovoreno da se u sljede}emputovanju obi|u elektrane Cetine i Krke. Do realizacije tog studij-skog izleta se ~ekalo relativno dugo, ali na kraju se ipak ostvario.Razgledano je ukupno deset hidroelektrana u PP HE Jug. Tempoje bio prili~no o{tar, jer se u dva dana pre{ao veliki put. Dojmovisu vi{e nego dobri. Svi oni koji su prvi put obi{li hidroelektrane,dobili su osje}aj veli~ine pojedinih objekata, vidjeli razlike me|unjima, ovisno o snazi elektrane. Naime, imali smo prigodu vidjetielektranu Ro{ki slap kao i elektranu Zaku~ac, ukupne instaliranesnage 486 MW. Jednako tako su se mogle vidjeti akumulacije,brane, dovodni tuneli, tla~ni cjevovodi, rasklopi{ta i sve ono {to{to ~ini jednu proizvodnu cjelinu, odnosno hidroelektranu.

Uvjeren sam da je dobitak od ovakva obilaska vi{estruk, kako zapojedince, tako i za Institut u cjelini, a u kona~nici i za HEP. I to jedio obuke mladih stru~njaka koja nam je tako potrebna. Nadamse da }e nakon ovoga svi oni, koji su svojim poslom vezani zaelektroenergetiku, a posebice za proizvodnju elektri~ne energije,druk~ije promi{ljati o tim problemima. To }e im sigurno biti isnaàn poticaj za jo{ ve}i trud, kako bi posao kojim se baveobavljali na kvalitetniji na~in i bili sposobni rje{avati probleme skojima }e se susretati.

TOMISLAV GELO- Ovo je moj prvi posjet nekoj od hidroelektrana. Svaka elektranaima osobitosti, ali me je HE Zaku~ac najvi{e impresionirala. Jed-no je vidjeti te elektrane na slici i pri~ati o njima, a potpuno sedruk~iji pogled stekne kada se one osjete i vide uìvo. Ugodnome iznenadila ~injenica da je HE Ro{ki slap u privatnom vla-sni{tvu, kao i to da imamo najstariju hidroelektranu u Europi, adrugu u svijetu.

Posjeti akumulacijama, branama i vodopadima izvan ili u okvirunacionalnih parkova bili su za mene vrlo impresivni. Jednostav-no nisam ni znao da postoje takve prirodne ljepote u Hrvatskoj.Svatko bi to trebao obi}i, pogledati i doìvjeti tu ljepotu.

Druènje me|u kolegama Instituta, kao i izme|u onih Instituta iHEP-a je vrlo va`no za uspje{nu i kvalitetnu me|usobnu surad-nju. Na ovom putu smo se bolje upoznali, pa }emo se i bolje ra-zumjeti, {to }e se neposredno odraziti i na kvalitetu rada.

Ukupan dojam s ovog studijskog putanja je izvrstan. Posebnotrebamo zahvaliti na{em kolegi Franji Kle~ini, koji je sve to orga-nizirao vrlo kvalitetno, kao i svim radnicima HEP-a u hidroelektra-nama koje smo posjetili i koji su nas vrlo ljubazno primili iupoznali s postrojenjima i njihovim radom.

Ne bih ni{ta prigovarao da su ovakva putovanja ~e{}a!

JADRANKA MARAS- Vikend proveden u obilasku hidroelektrana sliva Cetine i Krkesigurno }emo svi pamtiti. Ne samo zbog neopisive ljepote krajo-braza kojima smo pro{li i postrojenja koja su mnogi po prvi putvidjeli uìvo, ve} ponajvi{e zbog nevjerojatnog entuzijazma ljudikoji njima upravljaju. Pohvala svima!

Tekst: Marica @aneti} MalenicaSnimke: Dalibor Mandir

hidroelektrane uìvo


Na redu je HE Orlovac

Sadr�aja u HE Orlovac ne manjka, a niti znati�elje, osobitou prisutnosti negdašnjeg prvog èovjeka ove Hidroelektra-ne, a danas prvog èovjeka HEP-a Ivo Èoviæ u HE Orlovac, uz postrojenje gdje je kao mladi in�enjer,

a potom i direktor - kako ka�e - mastio ruke

Jedna skupna fotografija za sjeæanje, uz dalmatinsku ljepoticu - HE Ðale

Ivan Vrca, direktor HE Ðale: kako u ogranièenu vremenu preni-jeti što više informacija?

Još jedna dalmatinska ljepotica, stara dama HE Kraljevac

Drugog dana prva na redu bila je HE Zakuèac: kroz tuner do strojarnice

Fascinantna snaga turbine Zakuèca osjeæa se u oku i pod nogama

U strojarnici - uvjerili su se naši gosti - sve funkcionira

Ovdje sve zapoèinje prije 107 godina: HE JarugaHE Roški slap, danas rijetka privatna hidroelektrana u Hrvatskoj, uz kojujoš uvijek le�e ostaci starog generatora

Po-sljed-nja uprogra-mu po-sjetabila jeHE Mi-ljacka

Elektrana je rekonstruirana prije tri godine, ovdje jesuvremena mjerno-regulacijska oprema

Ovako je izgledalo dva dana - u autobusu: mo�e sesvesti "izlazak - ulakak"

POGON CRIKVENICA

SUVREMENA TEHNOLOGIJA JAMÎKVALITETU I SMANJUJE BROJ KVAROVA

POGON Crikvenica danas ne pokriva veliko podru~je, odno-sno obuhva}a prekrasnu jadransku obalu od [mrike do gra-nice izme|u gradova Novi Vinodolski i Senj i diopripadaju}eg zale|a. Ali, nije uvijek bilo tako. Crikveni~ani su- prisje}a se dugogodi{nji upravitelj Pogona Eduard Rippl,koji je u Elektroprimorju proveo ve} pune 33 godine - nekadpokrivali cijeli otok Krk i Senj sve do Karlobaga i Krasnog uLici. Oba ova podru~ja elektrificirana su pod crikveni~komupravom, ali 1976. godine Krk se osamostalio kao posebanPogon Elektroprimorja, a senjsko se podru~je kasnije prik-lju~ilo Elektrolici. Zato je danas Pogon Crikvenica manji, alisuvremen, stabilan i kvalitetan Pogon koji je u cijelosti jo{1999. godine pre{ao na 20 kV napon. Time je, uz ugradnjusuvremene tehnologije u rasklopnim postrojenjima imreàma, cijelom potro{a~kom podru~ju dugoro~no osigu-rana kvalitetna opskrba elektri~nom energijom s malim bro-jem kvarova. To je osobito va`no, jer Pogon Crikvenicaopskrbljuje elektri~nm energijom tri jedinice lokalne samou-prave, iznimno okrenute turizmu, gradove Crikvenicu i NoviVinodolski te Op}inu Vinodolsku.

Puno je lak{e danas kada Crikveni~ani vi{e ne moraju prko-siti legendarnoj senjskoj buri, premda u grani~nim po-dru~jima oko Povila i Klenovice, zimi zna gostovati ona

izravno


Stup, izolatori, monteri...

Zgrada Pogona Crikvenica

prava senjska, a na|e se i naslaga snijega i leda, tek tolikoda se crikveni~ki monteri ne uspavaju u blagom zagrljajucrikveni~ke mediteranske klime. U pogonu je zaposlenoukupno 75 ljudi, {to je u odnosu na vaè}u sistematizacijuradnih mjesta popunjenost od pribli`no 77 posto. Nedosta-je, dakako - montera, a dobro bi do{ao jedan ili dvojicamladih diplomiranih inènjera.

- Davno se stalo s obnavljanjem i pomla|ivanjem kadrova.Sada je ve} prosjek ìvtone dobi na{ih radnika pribli`no 40godina. Kasnije bi nam se to moglo osvetiti jer je nemogu}e,primjerice, kupiti gotovog montera. Toga nema. Njemu trebanajmanje pet godina rada da se osposobi tako da moè upotpunosti zadovoljiti, àli se E. Rippl.

[to se ti~e naplate elektri~ne energije, u Pogonu Crikvenicasu relativno zadovoljni jer je ona u prosjeku DP Elektropri-morje Rijeka. Gra|ani su disciplinirani, najve}a hotelskaku}a Jadran s te{ko}ama i sa zaka{njenjem od dva do trimjeseca ipak ispunjava svoje obveze, a kona~no je postignuti dogovor s Gradom Crikvenicom oko isplate dijela duga zajavnu rasvjetu. Ve} ranije sli~an dogovor postignut je s pred-stavnicima Novog Vinodolskog i Op}ine Vinodol. Najve}i

problemi bili su s objektima gdje su bili smje{teni prognani-ci te s tvrtkama koje su oti{le pod ste~aj.

MA[TOVITI KRADLJIVCIELEKTRI^NE ENERGIJE

Ako bi netko iz svega ovoga o Pogonu Crikvenica zaklju~iokako tu nema nikakvih problema pa ni nekog velikog posla,ne bi bio u pravu. Puno je posla oko planskog i urednogodràvanja postoje}ih postrojenja, puno je novih priklju~akajer je na ovom podru~ju intezivna stambena izgradnja, gradese trafostanice za tre}a lica ~iju izgradnju oni i financiraju...

- Rje{avanje imovinsko-pravnih odnosa prigodom bilo kakvenove gradnje sve je sporije i kompliciranije. Dobivanje dozvo-le za gradnju nekog novog objekta dugotrajan je i mu~an pro-ces. Na dozvole se ~eka i po nekoliko godina. Gra|ani u za{titisvoje imovine podnose tu`be, àlbe, traè zabrane, nerealnenov~ane naknade..., a nerijetko i fizi~ki ugroàvaju i radnikeHEP-a na terenu. Kao da elektri~na energija nije u op}em in-teresu svih nas, kaè E. Rippl.

[to se ti~e kra|a elektri~ne energije, dakako da ih ima, alinisu toliko brojne kao u nekim drugim sredinama. U Crikve-nici drè da bi ovaj problem trebalo rje{avati kontinuiranimkontrolama i sankcijama prema prekr{iteljima, a ne kam-panjski. Smatraju da bi lovce na kradljivce trebalo posebnostimulirati jer kradljivci znaju biti iznimno ma{toviti u maski-ranju ilegalnih priklju~aka na mreù.

Na kraju na{eg razgovora, prije odlaska na teren i obilaska te-renskih ekipa, upravitelj Pogona Crikvenica, poàlio nam se ina odràvanje javne rasvjete na podru~ju njegova Pogona.Gradski i op}inski ~elnici povjerili su te poslove nekim pri-vatnim tvrtkama koje nisu niti stru~no niti materijalno ospo-sobljene za taj posao, pa se odràvanje javne rasvjete svelona izmjenu àrulja.(?!)

ZLOÊSTI BRZI PU@EVIISKAPÂJU POTRO[AÊ

Nakon ugodnog razgovora o Pogonu Crikvenica, vrijeme jekrenuti na teren. Put vodi preko dispe~erske sobe, gdje zat-

je~emo deùrnog dispe~era Darka Bari~evi}a. Darko, ro|eniCrikveni~anin, otac dvoje djece, u Elektroprimorju je ve} 25godina, a deùra ve} 20 godina. Kaè, dosadilo mu je, a sgodinama postaje i naporno, ali kad se mora, mora se...

S terena stiè deùrni majstor @eljko Bari~evi}, sjeda i ot-puhuju}i kaè:

- Pa to je nevjerojatno! Unutar mjesec dana ve} drugi putpu` gola} se uvla~i na glavnoj ni{i i izaziva kratak spoj. Pre-gore svi osigura~i do trafostanice. Ovaj dana{nji je {tetu pla-tio glavom. Onog pro{log sam uklonio i dok sam promijenioosigura~, on se negdje zavukao i sakrio. Samo, nemojte topisat, re}i }e ljudi - kakvi su to elektri~ari kad im i pu` moèpobje}i!

GDJE JE DOBRA ORGANIZACIJATU NEMA NERVOZE

Ostavljamo @eljka s njegovim mislima o brzim puèvima{teto~inama u dispe~erskoj sobi, a Darko i ja kre}emo naj-prije prema naselju Manestri. Tamo je {estero~lana ekipazra~ne mreè: Robert Stani}, @arko Jer~inovi}, Ozren Mali-nari}, Alen Filipovi}, Mile Smojver i Vladimir Beni}. Umje-

sto starih drvenih postavljaju nove betonske stupove. Terenje tvrd te ga mo}ni stroj jedva probija. Vru}e je. Momci seznoje, ali posao se mora dovr{iti. Ne daju da im napor pok-vari raspoloènje. Veselo poziraju razmjenjuju}i {ale.

Radio ure|ajem poku{avamo prona}i ekipu dalekovoda.Tamo su negdje daleko u {umi iznad Vinodolske doline. Tkozna bili ih mogli prona}i? Dogovaramo se da se ipakna|emo na pristupa~nijem podru~ju i sre}emo ih u vino-gradu. Ali, nisu imali vremena uìvati u ljepotama obnovlje-nih vinodolskih vinograda po kojima je ovaj kraj dobio ime,i ina~e prekrasnom vinodolskom krajoliku. Valja se popetina visoki dalekovodni stup i gore, na sada ve} jakom vjetru,zamijeniti dotrajale dijelove. Rije~ je o 35 kV dalekovodu,izgra|enom 1999. godine, prigodom prelaska na 20 kV na-pon u Crikvenici. Brigadir Milorad Hajni} stru~no obja{nja-va da se njegova ekipa, u kojoj su Sanjin Beni}, ViktorRogi} i Darko Mureta, danas bavi ravnanjem lanaca izolato-ra te pregledom i otklanjanjem nedostataka. Pokazujemo imsliku iz 1999. godine kada je ovaj dalekovod gra|en. Nanjoj je Sanjin Beni} kojeg i danas zatje~emo na terenu.Brzo, s osmjehom prepoznaje ostale na slici.

Ekipu brigadira M. Hajni}a ~ekao je neki drugi stup kojitreba pregled i intervenciju, a Darko i ja mogli smo po}ipotraìti kakav vidikovac odakle je mogu}e snimiti prekra-sne vinodolske doline u zelenom svibanjskom ruhu. Tosmo i u~inili.

Tehni~kog rukovoditelja Pogona Crikvenica KazimiraPle{ea sreli smo tek na kraju posjeta i to samo u prolazu.Taj dan on je bio doma}in inspektoru. Istodobno,odràvali su se sistematski zdravstveni pregledi za radni-ke. Ekipe su radile na terenu. Reklo bi se - frka! ôvjek biu ovakvim pretrpanim danima o~ekivao nervozu, ali u Po-gonu Crikvenica nije se osjetio ni njen nagovje{ta. Na-protiv, svi su ljubazni i nasmijani, obavljaju leèrno svojposao. Posjetitelj stje~e dojam da je rije~ o jednomuzornom pogonu u kojemu je posao dobro organiziran, akada se zna tko {to radi, onda nema panike.

Ivica Tomi}

CRIKVENIÂNI SU NEKAD POKRIVALI CIJELI OTOK KRK I SENJ SVEDO KARLOBAGA I KRASNOG U LICI. POSLIJE SE KRKOSAMOSTALIO KAO POGON ELEKTROPRIMORJA, A SENJSKOPODRU^JE SE PRIKLJUÎLO ELEKTROLICI, TAKO DA JE DANASPOGON CRIKVENICA MANJI, ALI SUVREMEN, STABILAN IKVALITETAN, KOJI JE JO[ 1999. GODINE PRE[AO NA 20 kV NAPON

Upravitelj Pogona Crikvenica Eduard Rippl: mismo u Crikvenici pre{li na 20 kV napon 1999. go-dine i sada imamo sigurnu opskrbu svih na{ih po-tro{a~a bilo ljeti ili zimi, bez obzira {to je zbograzvijenog turizma razlika u vr{nim optere}enjimapribli`no 40 posto

Ekipi zra~ne mreè u sastavu: Robert Stani}, @arkoJer~inovi}, Ozren Malinari}, Alen Filipovi}, MileSmojver i Vladimir Beni}: ni jako sunce i tvrd terenne mogu pokvariti dobro raspoloènje

Ekipa za odràvanje dalekovoda: Viktor Rogi}, Milo-rad Hajni}, Darko Mureta i Sanjin Beni}, sudjelovalaje i u njegovoj izgradnji prije tri godine. Dijete jero|eno pa ga sada valja ljuljati

Majstor deùrneslu`be @eljkoBari~evi}:puèvi gola~ipo~eli isklju-~ivati napon

Deùrni di-spe~er DarkoBari~evi}:dvadeset go-dina deùrstvadosadi, ali {toje tu je

43

POVIJESNA RAZGLEDNICA

ELEKTRIFIKACIJA CRIKVENI^KOG PODRU^JAPRVO elektri~no svjetlo zasjalo je u Crikvenici 1. travnja 1927.godine. Elektrifikacija Crikvenice provodila se od rujna 1926. dotravnja 1927. godine, a u naselju Selce od 1927. do kolovoza1928. godine, za {to je bila zaduèna {vicarska tvrtka BROWNBOWERI. Projektnu dokumentaciju izradio je Inènjerski biro uZagrebu (ing. Certin). Projektant elektrifikacije bio je ing.Kurschner iz Zagreba, a Martin Belen je u tu investiciju uloìo3.500.000 dinara vlastitih sredstava. (Zanimljivo je spomenuti daje tada vrijednost dolara iznosila 50 din, a 1996. g. dolar vrijedi5,95 kuna op. a.).

ELEKTRIFIKACIJA CRIKVENICE

Koncesijsko pravo na izvedenoj elektrifikaciji u vrijednosti od 3,5milijuna dinara ugovoreno je s op}inskom upravom Crikvenice narok od 20 godina, nakon ~ega nekretnina prelazi u trajno i be-splatno vlasni{tvo op}ine Crikvenica. Izgra|ena je i diezelskaelektrana ispod ceste u predjelu Podbadanj, pribli`no dva kilome-tra od sredi{ta Crikvenice prema nasejima Tribalj - Griàne.Gra|evina i danas postoji te je u tom prostoru metalsko poduze}eH. B. COMERC. Zgrada je bila gra|ena od kamena i betona, aprema gradu poloèn je podzemni, olovno-papirnati kabel, nakoji se ~esto i danas nailazi pri izvo|enju zemljanih radova i jo{

uvijek je u odli~nom sta-nju. U elektrani su bilamontirana tri dizelskaagregata: dizelski motorGRAZER W. F. snage 118KW, s trofaznim generato-rom BBC 120 kVA, napo-na 3 kV, 50 Hz i dvadizelska motora R. WOLF,snage 41 kW i dva trofaz-na generatora 40 kVA, na-pona 3 kV, 50 Hz.

Visokonaponska mreà,napona 3 kV, sekundarno380/220 V, 1931. godineimala je {est trafostanica

3/0,4 kV, instalirane snage 225 kVA. Tada je proizvedeno 180000 kWh elektri~ne energije. Elektrana je radila danono}no u trismjene. Zra~na niskonaponska mreà Crikvenice, na drvenimelektrovodnim stupovima, 1928. godine bila je duga~ka 16 kilo-metara, a u Selcu pribli`no 3 km. Banovinsko elektropoduze}e zaop}inu Crikvenica i Selce otkupilo je cjelokupno elektropostro-jenje od vlasnika Martina Balena za 1 450 000 dinara, jer je kon-cesija bila na snazi do 1947. godine te je sva mreà od 1. velja~e1941. godine pod op}om upravom.

Podru~ni ured Crikvenica imao je 1949. godine 25 radnika. Tegodine (7. srpnja 1949.) za upravitelja PU imenovan je Jevstatije\ordevi} koji je tu funkciju obna{ao sve do 1. srpnja 1984. godi-ne, kada odlazi u mirovinu. Njega je potom zamijenio dipl. ing.Eduard Rippl, koji i danas obavlja tu funkciju. Pogonski prostornalazio se u privatnoj zgradi u Ulici Vinodolska 25 (gdje je tije-kom Drugog svjetskog rata bila bolnica). U tom vremenskom raz-doblju izgra|eno je nekoliko zna~ajnih elektroenergetskihobjekata: TS 30/10 kV Plase (1952. godine), kao ~vrsta trafosta-nica (ranije izgra|ena provizorna TS bila je tada demontirana) iDV 30 kV Vinodol - Plase (1952. godine).

Izgradnjom HE Nikola Tesla i sustava 110/30 kV u Vinodolu, TS30/10 kV Plase postaje glavna pojna to~ka podru~ja Pogona Crik-venica s 10 kV naponom. Prije prijelaza na 10 kV napon obavlje-na je rekonstrukcija svih dalekovoda trafostanica koje su ranijebile napajane 6 kV naponom. Kabelski vodovi ostali su i dalje na-

pajani 3 kV naponom preko trafostanice 10/3 kV (2x300 kVA) uTS Podbadanj. Zapo~ela je i intenzivna elektrifikacija podru~jaGriàne, Bribira, [mrike - Jadranova, Ledenica, Klenovice tecrpne stanice vodovoda @rnovica.

INTENZIVNA IZGRADNJA 35 KV OBJEKATAOD 1957. DO 1967. GODINE

• 1959. i 1961. godine - provizorna TS 30/10 kV Crikvenica ulaziu pogon kao dovr{eni objekt

• 1959. godine - DV 30 kV Vinodol - Crikvenica

• 1959. godine - DV 30 kV Crikvenica - Novi pod 10 kV naponom

• 1961. godine - DV 35 kV HE Senj - TS 35/10 kV Senj

• 1961. godine - TS 35/10 kV Senj

Izgradnjom ovih objekata 1961. godine preuzeta je i mjesnamreà Senja, dotad napajana iz lokalne elektrane.

• 1962. godine - TS 350/0,4 kV Jurjevo

Tijekom 1958. i 1959. godine sredstvima zajma za unaprje|enjeturizma financirana je zamjena kabelske mreè 3 kV. Napajanjepodru~ja obavlja se sada iz TS 30/10 kV Crikvenica, Plase, Senj iJurjevo.

Radi napajanja otoka Krka, 1958. godine poloèn je prvi podmor-ski kabel kopno - Krk, nazivnog napona 30 kV. U po~etku jekori{ten za prijenos 10 kV napona, a kasnije za 30 kV, odnosno 35kV napon (28. listopada 1958. godine). Nakon {to je poloènpodmorski kabel, zapo~eli su radovi na izgradnji DV 35 kV Vino-dol - TS 35/10 kV Malinska. Izgradnjom TS 35/10 kV Malinska1961. godine, kabel je pod 30 kV naponom (TS 110/30 kV HEVinodol - TS 35/10 kV Malinska). Iz TS 35/10 kV Malinska napa-jao se jugoisto~ni dio otoka, sve do izgradnje TS 35/10 kV Dunat.Elektrifikacija otoka trajala je od 1962. do 3. travnja 1969. godi-ne, do kada su skoro sva mjesta elektrificirana. Polaganjem pod-morskog kabela i prestankom rada dizel-elektrane, podru~jeotoka Krka je u sastavu crikveni~kog pogona.

Tijekom 1966. godine Pogon u Crikvenici ima jedan automobilmarke buick, moticikl bianci te nekoliko bicikala i jedna dvooso-vinska kolica - "kari}".

ELEKTRIFIKACIJA PODVELEBITSKOGPODRU^JA OD 1976. DO 1977. GODINE

U tom vremenskom razdoblju zapo~eta je intenzivna elektrifikaci-ja podvelebitskog podru~ja, podru~ja Krivog Puta i krmpotskihnaselja iza Klenovice koja je dovr{ena 1982. godine. Elektrificira-no je i posljednje naselje, Karaula u op}ini Senj. Tijekom 1974.godine iz sastava crikveni~kog podru~ja izdvojena su naseljaKraljevica, Bakarac, Kriì{}e, [mrika i druga, bez nekog ekonom-skog i tehni~kog opravdanja. Kroz dvadesetogodi{nje razdobljestvorena je i nova organizacija Pogona kojeg ~ine Pogonskeslu`be u Crikvenici i Krku, Financijska slu`ba, Odjel prodaje,Odjel pripreme, razvoja i izgradnje te Vozni park. Prva niskona-ponska mreà u elkalex izvedbi na podru~ju Elektroprimorja izve-dena je u Jablancu, a zatim na podru~ju Senja. Tu je poloèn iprvi jednoìlni 20 kV kabel.

ELEKTRIFIKACIJA OD1977. DO 1990. GODINE

U tom razdoblju ostvareno je nekoliko zna~ajnih doga|aja. Naposeban na~in obiljeèna je desetogodi{nja suradnja sa zagre-ba~kim poduze}em "Dalekovod". Naime, obimni radovi na obnovii elektrifikaciji prostranog podru~ja zahtijevali su ve}i broj zapo-slenika koje Pogon nije mogao osigurati te su svi radovi povjerenitre}im osobama. Obavlja se intenzivna elektrifikacija krmpotskihsela. Izgra|en je DV 10(20) kV Alan - Krmpotska luka i Krmpot-

pogled unatrag


OD ZGRADE DIZELSKE ELEKTRANE, DVA KILOMETRA ODSREDI[TA CRIKVENICE, BIO JE PREMA GRADU POLO@ENPODZEMNI, OLOVNO-PAPIRNATI KABEL, NA KOJEG SEÊSTO I DANAS NAILAZI I KOJI JE JO[ UVIJEK UODLI^NOM STANJU

Prvi radnici crikveni~ke Elektrane iz 1929. godine:upravitelj Ivan Stipani~i} te {egrti Alj. Ga{parovi}, VladoGa{parovi}, Zdravko Domijan i Slavo Domijan

Radnici Elektrane snimljeni 1939. godine: Marijan Car, Rude Renka, Branko Golac, Zla-tan Car, Jurica Bla{kovi}, Ivica Crni}, Josip Juri}, Ivan Stipani~i}, Ivica Ugrin, VladoPavli}...

Dizelska elektrana izgra|ena je ispod ceste u predje-lu Podbadanj, pribli`no dva kilometra od sredi{taCrikvenice

sko polje - Drinak - Bile, s nekoliko trafostanica. Radove je finan-cirala Mjesna zajednica Krmpote - Klenovica. Crikveni~ki pogon,koji je 1977. godine djelovao na podru~ju triju op}ina, Crikveni-ce, Senja i Krka, zapo{ljavao je tada 151 djelatnika. U sije~nju1977. godine zapo~ela je izgradnja pogonskog kompleksa, nadana{njem prostoru koji je dovr{en za deset mjeseci te je 1. stu-denog preseljeno skladi{te, vozni park i Pogon.

Druga faza izgradnje poslovnog prostora zapo~eta je i dovr{ena1989. godine. Zbog nedostatka financijskih sredstava, druga fazaizgradnje poslovnog prostora obavljena je kompenzacijom (staroza novo) s poduze}em Graditelj Matulji. Izgradnjom TS 110/35kV Crikvenica uvedeno je i MTK postrojenje za upravljanje tarif-nim sustavom i javnom rasvjetom.

Mali pogon prerastao je u zasebnu energetsku cjelinu, te 1978.godine dolazi do izdvajanja iz sastava Crikvenice samostalnogPogona Krk. Trideset godina nakon zavr{etka Drugoga svjetskograda podvelebitska sela od Jurjeva prema Karlobagu, oko 80 selai zaselaka, po prvi puta dobila su elektri~no svjetlo. Ovaj obiman idugotrajan posao elektrifikacije ra{trkanih sela po podvelebit-skom kr{u financirali su elektroprivreda, komune (op}ine), PUCrikvenica i sami mje{tani (1979. - 1980. godine). Senjsko po-dru~je sa sve ve}im brojem trafostanica (76 TS 10/0,4 kV, 90 kmDV 20 kV i 20 km DV 35 kV) 1981. godine postaje sve teèodràvati. Trojica elektromontera bila su nedovoljna za odràvanjedistribucijskih postrojenja na tako prostranom podru~ju pa je or-ganizirana ve}a tehni~ka grupa sa sjedi{tem u Senju. Granice Po-gona Crikvenica ~esto su mijenjane. Odvajanjem otoka Krka1978. godine smanjeno je pogonsko podru~je. Me|utim, 1981.godine, dio li~kog podru~ja, Krasno i Vratnik, s pribli`no 250 po-tro{a~a, nekoliko TS 10/0,4 i jedna TS 35/10 kV dolaze u sastavcrikveni~kog Pogona.

êsti kvarovi na visokonaponskim vodovima uzrokovani posolicomi gorenjem stupova bili su poticaj za ugradnju poliester stupova.Dvadesetak poliester stupova duìne 10 m ugra|eno je na niskona-ponskoj mreì Klari}evac. Treba re}i da su poliester stupovi po prviputa primijenjeni u Elektroprimorju upravo na crikveni~kom po-dru~ju. U 1984. godini Pogon Crikvenica obuhva}ao je podru~jedviju op}ina, Crikvenice i Senja. Razdaljina me|u krajnjim to~kamaje ~ak 100 km. Na tako prostranom podru~ju je svega 112 zaposle-nih. Velike pote{ko}e u odràvanju predstavlja DV 35 kV Senj - Rabkojim se otok Rab opskrbljuje elektri~nom energijom. Na dijeluvoda poloèn je i kabel, ali lo{e kvalitete, {to predstavlja novi pro-blem u odràvanju. Vremenski uvjeti na tako velikom podru~ju suvrlo razli~iti, posebno na senjskom podru~ju, {to znatno oteàvanormalno odràvanje postrojenja. Tijekom 1972. godine po~ela jeugradnja 20 kV opreme, a 1974. godine Institut elektroprivredeHrvatske izradio je Studiju o opravdanosti primjene 20 kV napona.Pro{lo je punih 15 godina da bi se tek 27. svibnja 1987. godine iprakti~ki primijenio 20 kV napon.

NOVO DOBA OD 1990. DO 1997. GODINE

Stvaranjem nove Hrvatske do{lo je do bitnih promjena u HEP-upa i kod nas. Organizacija Pogona koja je bila do sada na snazi,znatno je racionalizirana. Do{lo je do centralizacije na razini DP-a,a tako i na razini HEP-a. Pobolj{ana je priprema i organizacijaodràvanja postrojenja te je tijekom proteklih sedam godinamnogo u~injeno.

Najzna~ajniji pothvat je izgradnja DV 20 kV izme|u Karaule i di-stribucijskog podru~ja koje je pripadalo Elektri Gospi}, u duìniod 2,2 km. Preko tog dalekovoda u ratnim danima opskrbljivanoje strujom mjesto Karlobag i okolica, a privremeno i podru~je Go-spi}a. U najkriti~nijim ratnim danima struja je za potrebe rasvjetedolazila ~ak i do Maslenice. Tijekom 1991. godine poloèn je 35kV kabel HE Senj - TS 35/10 kV Senj. U suradnji s djelatnicimarije~kog Pogona, na podru~ju Like, nedaleko Gospi}a, izgra|en jeDV 20 kV jer je postoje}i bio sru{en i pod nadzorom neprijatelja.Podru~je Vratnika i Krasnog tijekom 1991. godine bilo je bom-bardirano, ~ime su po~injene {tete na dalekovodima i niskona-ponskoj mreì koja je u kratkom roku popravljena. Tijekom 1995.godine zapo~eta je {ira akcija oko prijelaza na 20 kV napon. Re-konstruirane su TS 35/10 kV Novi i TS 35/10 kV Crikvenica, kao ipripadaju}e gradske, mjesne i seoske trafostanice.

Tomislav Jugovac

Ovako je1939.godinebilo ustrojarni-ci Elek-trane

Unutra{njostcrikveni~keElektrane

Vlado Ga{parovi}, Slavo Manestar,Zdravko Domijan i Ivan Stipani~i} - neg-da{nji radnici Elektrane

Radnici Elektrane 1940. godine: Marijan Lu{in ({ef ra~uno-vodstva), Ivana Car-Stela (knjigovo|a), Ivanka Jeì}, KaticaCar-Slade i ing. Fran~eski

U vozni park crikveni~kih elektra{a pedesetihgodina spadala su i jedna dvoosovisnka koli-ca, tzv. "kari}"

Uz postrojenje:Josip Juri} i Mari-jan Car

Crikveni~kajavna rasvjetaiz 1960. godi-ne

Polaganje pod-morskog kabelasedamdesetihgodina


ENERGETIKA NA INTERNETU

http://www.rff.org/

RESOURCES FOR THE FUTURE[to nije zapisano, to nestaje i biva zauvijek zaboravljeno - koliko smo puta ~uli tu tvrdnju koja je odraz va`nosti pi-sanih dokumenata u na{oj civilizaciji. A najbolji na~in za borbu protiv zaborava su raznovrsne arhive i biblioteke, od kojih su mnoge spremno prihvatile virtualni prostor inter-neta, a neke niti ne postoje u bilo kojem drugom mediju.

Na ovim stranicama ne}ete nai}i na najop{irniju ili najzna~ajniju arhivu s podru~ja energetike i srodnih joj pitanja, ali }e va{ posjet sigurno biti nagra|en zanimljivom infor-macijom ili tekstom. Prona}i }ete ovdje saètke razli~itih projekata s podru~ja o~uvanja okoli{a i obnovljive energije, arhivu publikacije Resource (1996-2002), svjedo~an-stva o pitanjima okoli{a i prirodnih resursa, kratke izvje{taje o pojedinim temama za netehni~ku publiku, saètke knjiga s relevantnim temama, brojne napise, arhiv CRMmagazina (1998-2002) i jo{ puno dokumenata, od kojih su neki u PDF formatu. Valja spomenuti i zgodan glosarij koji }e upotpuniti va{ stru~ni pojmovnik.

Uz rje~nik engleskog pod rukom, moète se upustiti u {etnju i ovom online arhivom.

http://www.energy.ca.gov/

CALIFORNIA ENERGY COMMISIONAmeri~ka savezna dràva Kalifornija se ~esto percipira kao zemlja sunca i vrhunske informati~ke tehnologije. No, ener-geti~ari }e znati da i u energetskom smislu Kalifornija prednja~i u Americi barem toliko koliko je Amerika ispred ostalihu svjetskim razmjerima. Tako je Kalifornija jedan od najve}ih svjetskih poligona za ispitivanje i kori{tenje energije vje-tra i Sunca, proizvo|a~ 40 posto svjetske geotermalne energije, najrigoroznija dràva na svijetu {to se ti~e propisa ozra~noj poluciji, prva dràva na svijetu koja je prisilila proizvo|a~e automobila da obvezno ponude na prodaju odre|enpostotak elektromobila, a i prva dràva u Americi i na svijetu u kojoj su se energetskim kolapsom pokazale sve negativ-nosti potpuno dereguliranog trì{nog energetskog sustava.

Sredi{te svih energetskih zbivanja jest Kalifornijska energetska komisija, dràvna agencija osnovana 1974. godine, koja sluì kao "mozak" svih energetskih aktivno-sti. Na gornjoj adresi se nalaze stranice koje privla~e milijune posjetitelja svaki mjesec. Opseàn sadràj je podijeljen u nekoliko velikih cjelina: energetska efika-snost, statisti~ki podaci, obnovljiva energija, elektrane i koncesije, istraìvanje i razvoj, transport i alternativna vozila. Svaka se od tih cjelina razgranava u iznimnozanimljiv i raznovrstan korpus materijala, koji }e malokojeg posjetitelja ostaviti ravnodu{nim.

Ukoliko vas zanima energetska Kalifornija, ovo su stranice za vas.

http://www.solarcooking.org/

SUNÂNA KUHALAVe}ina ljudi, kada se spomene energija, trenuta~no ima asocijacije na velike dalekovo-de i trafostanice ili barem na brojila i uvijek previsok ra~un za elektri~nu energiju. Ma-nji dio je svjestan svih raznolikih oblika u kojima se energija pojavljuje i na~ina njenakori{tenja.

Kuhanje uz pomo} Sun~eve energije jest, u doba nama svugdjeprisutne elektri~neenergije, svakako neobi~na pojava. Neobi~na da, ali ne i nezanimljiva. Osim velikog broja ljudi Tre}eg svijeta kojima ovo na~elo ima va`nost otkri}a kota~a ili (prigod-nije re~eno) vatre te prakti~nih uradi-sam majstora, sun~eva kuhala dobijaju sve vi{e pobornika me|u ekolo{ki osvije{tenom populacijom. Na ovim }ete stranicamabiti upoznati s najrazli~itijim vidovima te naizgled jednostavne tehnologije. Referentni tekstovi su prevedeni na nekoliko jezika - od kineskog do portugalskog(naàlost ne i na hrvatski). Doznat }ete vijestisa svih strana svijeta, imati pristup mapamainsolacije raznih podru~ja, prelistati virtual-na izdanja relevantnih publikacija, doznatitehni~ke informacije, upoznati se s na~elimadjelovanja i imati na raspolaganju planove zaizradu, pa ~ak i doznati na~in na koji sepomo}u sun~evih kuhala moè dezinficirati ipasterizirati vodu.

Ovdje }ete na}i iscrpan prikaz na~ina na kojise osnovno energetsko na~elo sun~anog ku-hala moè ostvariti na puno razli~itih i za-nimljivih na~ina.

IGA - INTERNATIONAL GEOTHERMAL ASOCIATIONAlternativni na~ini proizvodnje energije, osim svojih dobrih strana, naàlost boluju i od nekih negativnosti. Fotona-ponske i vjetroelektrane, kao naj~e{}i reprezenti alternativnog na~ina proizvodnje energije, zorno pokazuju njihovunajve}u manu - nemogu}nost kontinuirane proizvodnje. Tim je zanimljivije upoznati se s alternativnim na~inomproizvodnje, kod kojeg se energija daje u mreù vi{e od 95 posto vremena.

Rije~ je o geotermalnim elektranama. S njima }e vas iscrpno upoznati Me|unarodno geotermalno udruènje - znanstve-na, obrazovna i kulturna organizacija s vi{e od 2000 ~lanova u 65 zemalja. Premda je neprofitno i nepoliti~ko udruènje, o reputaciji dovoljno govori ~i-njenica da je partnerska organizacija Ekonomskog i socijalnog vije}a UN-a i relevantnih tijela Europske unije za obnovljivu energiju.

Na ovim }ete stranicama nai}i na ozbiljan pristup temi geotermalne energetike s tekstovima primjerenim i za po~etnike i za stru~njake, popisomstru~nih skupova, velikim popisom publikacija, arhivom fotografija sa svih strana svijeta, a uz jo{ puno drugih stvari, a tu je i opseàn pregledtrenuta~nog stanja iskori{tenja geotermalne energije. U tom pregledu je kratko, ali sadràjno, obra|ena i Hrvatska.

Zna~i, za sve zanimljive aspekte geotermalne energije - ovo su stranice za preporuku.

http://iga.igg.cnr.it/

Priprema:Gordan Bakovi}

putokaz surferima


CRTICA IZ SVAKODNEVNOG ELEKTRA[KOG POSLA

I PSI GRIZU, ZAR NE?

Dok }e se ovogodi{nji svibanjski dani pam-titi po u~estalim promjenama vremenskihokolnosti i poku{aju sunca da zasja, mnogi}e se prisjetiti najsvjeìjih elektra{kih trenu-taka. Stoga }u ukratko prepri~ati jedan odposljednjih doga|aja, koji opravdava ovumisao i te govori kako se ~ovjek i u nesre}imoè od srca nasmijati.

U nekim elektroprivrednim dijelovima, danasje postalo normalno da zbog malo ve}eg op-sega posla i pomanjkanja radne snage, punotoga treba dovr{iti nakon radnog vremena. Ni{ta~udno. Na elektrodistribucijskom teritorijuElektre Kri`, ba{ je bilo pri kraju redovito prvo-svibanjsko o~itanje brojila. Za kraj je ostalo sre-di{nje mjesto Kri`, a Kre{imir Klopotan i DraènBajc iz Slu`be za prodaju i odnose s po-tro{a~ima kri{ke Elektre brzo su se dogovorilida }e svatko krenuti na svoju stranu pa }e, po-stupaju}i prema normativima kod o~itanja, pre-ostala brojila potro{a}a sredi{njeg dijela Kriàbiti o~itana za dva popodneva.

I sigurno bi tako i bilo da se Kre{o i Draènnisu kasnije susreli u Domu zdravlja, gdje suobojica potraìla hitnu medicinsku pomo}.Poklapala se i njihova dijagnoza bolesti. Nai-me, u ulici Milke Trnine broj 31, Kre{o je u{aou dvori{te obiteljske ku}e, ali dalje nije mo-gao. Na sveop}e iznena|enje, umjesto vlasni-ka do~ekala su ga tri psa. Uspio se rije{iti dvamanja, ali vu~jak Pinki je pokazao svoje zube.I - stradala je podlaktica.

U to vrijeme Draèn se u Moslava~koj ulici broj26, tako|er susreo s najboljim ~ovjekovim prija-teljem "koji je ~uvao" svoj teritorij. Nakon {to jenapravio svoj posao, Draèn je polako napu{taodvori{te, ali prije nego {to se pribliìo izlaznimvratima, iza ku}e se pojavio i zaletio prema nje-mu crni rotvailer. Na{ elektra{ dao je petama vje-tra, ali nije uspio izbje}i nekoliko ugriza iznadbutne kosti. Pas je èlio pokazati da da je to nje-gov teritorij, gdje se ne odlazi bez pozdrava.

Sljede}ih dana Kre{o i Draèn bili su svo-jevrsni junaci svog posla u Kriù. Premda sujo{ neko vrijeme nosili povoje, i dalje su krozsmijeh zapo~injali nove svakodnevne poslove.Jer, trebalo je dovr{iti taj posao o~itanja uKriù, a oni potro{a~i kod kojih brojila nisuo~itana, morat }e to napraviti sami. Jednakotako su zamoljeni neka ubudu}e pripaze nasvoje ku}ne ljubimce, jer }e u suprotnom ima-ti malo druk~ijeg posla s Elektrom.

A. Petra~

CRTICA IZ @IVOTA

BIBLIOTEKA KOJE NEMA[TO SE DOGA\A S UREDNO VO\ENOMBIBLIOTEKOM NAKON TEMELJITOGBRISANJA PRA[INE I LIÊNJAPROSTORIJA?

NEKI }e se posjetitelj mo`da zadiviti koliko knjiga ima u na{em stanu.Ima ih doista puno. Broj knjiga se pove}avao, mogu re}i, deset-lje}ima. Neke smo pro~itali vi{e puta, a neke nijedanput. Prevladavabeletristika - proza, poezija, stru~ne knjige, turisti~ki vodi~i gradova izemalja u kojima smo bili, a i nekih u kojima nikad nismo bili i koje ni-kad ne}emo posjetiti. Ima monografija poznatih i manje poznatih um-jetnika, kataloga iz svjetskih muzeja, atlasa, golemih enciklopedija ileksikona, tehni~kih priru~nika i rje~nika.

Kako su se knjige nabavljale, unosio sam ih u jednu bilje`nicu, abe-cednim redom imena autora, {to je imalo svoje dobre, ali i lo{e strane.Kad sam èlio na}i neku knjigu kojoj sam znao naslov, a zaboravio samime manje poznatog autora, mogao je nastati problem. Ipak mi je bi-lje`nica puno pomagala. Jer, kad smo ve} imali puno knjiga, a ugledaosam u antikvarnici opet jednu zanimljivu, uvijek sam mogao provjeritiimam li mo`da tu knjigu. U bilje`nici je pisalo ime autora, naslov knji-ge, {ifra izdava~a, pismo (latinica ili }irilica), jezik. Imamo, naime, ine{to beletristike na njema~kom, francuskom, talijanskom.

Na regalima i policama (do stropa) knjige su obi~no bile sloène poredu kako su bile zapisane u bilje`nici, s tim da su neke bile i tematskiodvojene: poezija, turizam, rje~nici. Enciklopedije, stru~ne knjige, ne-kih ~etrdeset fotoalbuma, imali su i onako oduvijek posebno mjesto.Moram odati tajnu da sam na vidljiva mjesta volio stavljati knjige s li-jepim koricama, no i one su bile uredno abecedno ure|ene. Poznavaosam ljude koji su kupili neke zbirke knjiga s pozla}enim koricama,samo s namjerom da ukrase svoj stan. S vremenom, nastupanjem fe-nomena starenja, po~eo sam zapu{tati upisivanja novokupljenih knjigau bilje`nicu, no to nije bilo klju~no pitanje.

Imali smo, zna~i, urednu biblioteku, ne ba{ prikladnu profesionalnimnormama javnih knji`nica, ali ipak smo mogli na}i knjigu koju smohtjeli. Nekoliko knjiga je i{~ezlo tijekom desetlje}a, motali su se tuprijatelji na{e djece pa ne{to posudili, a ja po{tujem zanimanje mla-dih za knjigu. I ja sam pone{to posu|ivao pa mi nije vra}eno, te nekoristi puno {to sam to zapisao. Uostalom, knjige su i pisane da bi ihpro~italo {to vi{e ljudi. Nije tragi~no. Od vi{e stotina knjiga, mo`da ivi{e od tisu}e, nestalo mi ih je ne vi{e od pet i to najboljih, dakako.

Katastrofa koja se moè naslutiti u naslovu ove pri~e izazvana je, ne-mojte se smijati, brisanjem pra{ine i to upravo brisanjem pra{ine sknjiga. Jedna draga gospo|a koja nam pomaè u ku}i ve} skoro tri-deset godina fanati~no bri{e pra{inu, {to se od nje i o~ekuje. Ne radiona samo to, radi i mnoge druge korisne stvari, sve {to nam olak{avaìvot. No uhvatila se i brisanja pra{ine s knjiga, jedanput svake godi-ne. To radi vrlo temeljito tako da skida knjige s polica i svaku poseb-no obri{e. Tu sam njezinu aktivnost s namjerom promatrao, ali ona seje klela da svaka knjiga opet dolazi na svoje mjesto. To nije bila isti-na, sve smo teè nalazili knjige koje smo traìli. Izmije{ala se abece-da. Posljednji udarac je do{ao kad smo nakon puno godina moralili~iti neke prostorije u stanu, me|u njima i onu s najve}om policomza knjige. To je monta`na polica davno izra|ena prema vlastitom nac-rtu. Da bi se taj zid mogao oli~iti, majstori su sve to demontirali, aprethodno skinuli i knjige - sve do jedne. Kad su majstori zavr{ili po-sao sve su vratili na svoje mjesto, uklju~uju}i knjige. Sada se naprimjer Thomas Mann na{ao uz bok vodi~a po Vatikanu. Sve su knji-ge na broju, biblioteke vi{e nema. Vi{e se ne moè na}i niti jednaknjiga.

Jedanput smo bili u posjetu jednoj uglednoj obitelji, pokazali su namsvoj stan. Nakon povratka ku}i po~elo me je ne{to smetati. Ne{to je utom stanu manjkalo. Sjetio sam se: u tom stanu nije bilo niti jedneknjige. Sada mi je drago da imam knjige, makar u tom rasutom stanju.

Iz radionice Karla Oègovi}a

usput zabiljeèno


Od dva ugriza, dva psa i dva elektra{a,uspjeli smo snimiti samo povez naDraènovoj ruci pet dana nakon bliskih su-sreta

Moè li se re}i da je pas onakav kakvog ganapravi njegov vlasnik?

MILAN KUNDERA: "NEZNANJE"

ODISEJA NAÊ[KI NAÎN

NEDAVNO je, u ciklusu ~e{kih filmova na TV-u, bio pri-kazan i film Topla gnjezda{ca, posve}en, kako na krajupi{e, svima onima koji su preko no}i ostali bez prijatelja,roditelja, djece, supru`nika, ljubavnika i koji su se moralinositi s ovim ovdje... Dakako, mjesto radnje je tada{nja^SSR, vrijeme radnje 1968. godina, kada ruska vojskaulazi u Prag, a njegovi stanovnici izlaze iz njega. Jedanod onih, bez kojih je ostala ~e{ka knjièvnost, bio je i Mi-lan Kundera, koji je nekoliko godina poslije, to~nije1975., emigrirao u Francusku, u Pariz, gdje i danas ìvi.

I za razliku od spomentog ~e{kog filma posve}enogonima koji su ostali, slavni ~e{ki knjièvnik Milan Kun-dera je svoje romane, nastale u egzilu, posvetio pogla-vito onima koji su oti{li. Jedni i drugi, podjednakotragi~ni likovi, susre}u se na stranicama njegovih ro-mana, pisanih u po~etku na ~e{kom (Knjiga smijeha izaborava, Nepodno{ljiva lako}a postojanja, Be-smrtnost), a potom na francuskom jeziku (Polaganost,Identitet, Neznanje).

Posljednji objavljeni roman Neznanje tiskan je 2000.godine, a kod nas je preveden pro{le godine u izdanjunakladnika Meandar iz Zagreba i uz potporu Ministar-stva kulture.

Azilanti, naj~e{}i njegovi likovi, i kada su potpunoobi~ni ljudi, nekako su neobi~ni. Imaju druk~iji pogled,poput svih onih koji su i nakon desetlje}a boravka u ne-koj zemlji, jo{ uvijek stranci. I takvima }e zauvijek osta-ti, ma koliko se trudili, prilagodili, ma koliko disalijednaki zrak s domorocima ili pisali na jeziku druge do-movine, kao {to je to slu~aj i s Kunderom.

Kada su se u pro{lom stolje}u, vi{e nego ikad prije, po-vijesni datumi takvom pro`drljivo{}u do~epali ìvota be-zimenih pojedinaca, mnogi od njih ra{trkali su se posvijetu u potrazi za novim identitetom, slobodnim ìvo-tom i drugom domovinom. Kundera naj~e{}e za svojejunake bira one koje je val komunizma izbacio u Francu-sku, tako blizu, a tako daleko od dvadeset godina duge~ehoslova~ke sive stvarnosti i neslobode.

RAJ I PAKAO POVRATKA

Junakinja ovog zadnjeg romana je Irena, èna srednjihgodina, koja je kao mlada s obitelji stigla u Francusku itu po~ela otpo~etka. Nakon smrti znatno starijeg supru-ga Martina, te{kih godina borbe kao samohrane majke i

nove veze s jednako tako starijim Gustafom, Irenupruezimamo u trentku kada se sprema posjetiti svojudomovinu. Koja se, u me|uvremenu, rije{ila Rusa i ko-munizma i podijelila se na dva dijela. Na stranicama ro-mana pratimo njen nemir, dnevnu strepnju i no}nemore, kao svojevrsnu psihi~ku pripremu na povratak.

- Isti reìser nesvjesnoga koji bi joj danju slao komadi}erodnog krajolika poput slika sre}e, organizirao je, no}u,zastra{uju}e povratke u tu istu zemlju. Dan je bio oba-sjan ljepotom napu{tene domovine, no} uàsom povrat-ka. Dan joj je do~aravao raj koji je izgubila, no} pakaokojemu je umakla.

Susret s Pragom, majkom koju je uvijek doìvljavalakao nelojalnu konkurenciju i s prijateljicama iz mladihdana, koje su sada tek neznanke i ~iji se smijeh iuìvanje u kriglama piva njoj ~ine stranim i neuhvatlji-vim, umjesto da je umanje, samo su jo{ vi{e potencira-le njenu otu|enost, osamljenost, izoliranost iz sredinekojoj je nekad pripadala: svojim podrijetlom, jezikom,mlado{}u, srcem i prvim ljubavima...: I shvati da joj jeemigracija, premda nametnuta izvana, protiv njezinevolje, mo`da nesvjesno bila najsvjetlija to~ka u ìvotu.Neumoljive sile Povijesti {to su se obru{ile na njezinuslobodu zapravo su je oslobodile.

Boravak u Pragu izazivao je dvojake osje}aje:uzbu|enje {to ga ponovno gleda i divi se njegovim lje-potama, i strah od biv{eg ìvota koji je, poput ko{uljice,svukla sa sebe kad se otisnula u Svijet. Ali, kako ìvotnije ko{uljica i nikad ga se ne moèmo odre}i u potpu-nosti, tako je i Irena osje}ala da su, premda je jedanputdavno izabrala drugi ìvot - onaj u Francuskoj, svi onidrugi ìvoti, odbijeni i napu{teni, zauvijek ostali priprav-ni, vrebaju}i je ljubomorno iz svojih skrovi{ta. Jer, ìvotkoji smo ostavili za sobom ima lo{u naviku da iza|e izsjene, àli se na nas, protiv nas podiè procese.

POTPUNO RAZUMIJEVANJENEZNANACA

Ono {to je kratkom boravku u Pragu trebalo dati pose-ban {tih i uzbu|enje ipak se nije odnosilo ni na grad, nina majku, ni na biv{e prijatelje. Bio je to susret s Jose-fom, usputnom simpatijom iz mladosti, koji ìvi u Dan-skoj i s kojim je, pri slu~ajnom susretu na pari{komaerodromu, dogovorila sastanak.

Ali, za razliku od nje, koja je pamtila svaku potankostte nerealizirane simpatije od prije dvadeset godina, onje tek hinio sje}anje i, potaknut zanosom nepoznate alizgodne ène, obe}ao susret. Do njega i dolazi po-sljednjeg dana njegova boravka u ê{koj. Kada su se,u hotelskoj sobi u samo nekoliko sati slili sva ùdnjazrele ène, koja prvi put u ìvotu odabire mu{karca nezato {to joj je potreban u ìvotu, ve} zato {to ga èli tu isada - s njene strane i neobja{njiva bliskost prema ne-poznatoj èni koja mu se otvoreno nudi - s njegovestrane: ...Njihovo je razumijevanje potpuno, jer i njuuzbu|uju rije~i koje toliko godina nije ni izgovorila ni~ula. Potpuno razumijevanje u provali besramnosti! Ah,koliko li je njezin ìvot bio siroma{an! Svi propu{tenigrijesi, sve neostvarene nevjere, sve to pohlepno èlidoìvjeti...

... Njihovo je razumijevanje potpuno, jer duboko u sebizna (a mo`da i prièljkuje) da je taj erotski susret nje-gov posljednji; on tako|er vodi ljubav kao da sve èlisaèti, svoje pro{le pustolovine, kao i one kojih ne}ebiti. Za oboje je to ubrzano putovanje kroz spolni ìvot:u smjelosti na koje se ljubavnici odvaùju nakon neko-liko susreta, ako ne i nakon nekoliko godina, upu{tajuse svom silinom, uzajamno se poti~u}i, kao da u jed-nom jedinom popodnevu èle sabrati sve {to su propu-stili i {to }e propustiti.

Premda su u tom jednom jedinom popodnevu obojeshvatili mnoge stvari, ni{ta se promijenilo nije. I zaIrenu, koja je u vezi s Gustafom i za Josefa koji je udo-vac i ve} je kasno, jer cijeli je njihov ìvot odlu~en jo{ urazdoblju kada ni{ta nisu znali.

Isprepli}u}i ìvotnu pri~u svojih junaka s vje~nom te-mom o Odisejevu putovanju, preljubu s Kalipso i vjer-noj Penelopi koja ga ~eka na Itaki, autor ovog romanaponire duboko i znala~ki u unutra{nji ìvot svojih juna-ka, njihove dvojbe i odabire, sudbinske odrednice itrenuta~na ushi}enja.

Mi koji smo slabi na Kunderu, svaki njegov novi romando~ekujemo s odu{evljenjem, o~ekuju}i sate nijemauìvanja u vrhunskoj prozi, kakvu nam desetlje}imapruà. Koliko sam od toga zanosa uspjela prenijeti navas, ne znam. Ali, trudila sam se.


u svijetu knjiga


AZILANTI, NAJÊ[]I KUNDERINI LIKOVI, I KADA SUPOTPUNO OBI^NI LJUDI, NEKAKO SU NEOBI^NI:IMAJU DRUKÎJI POGLED, POPUT SVIH ONIH KOJI SU INAKON DESETLJE]A BORAVKA U NEKOJ ZEMLJI, JO[UVIJEK STRANCI. I TAKVIMA ]E ZAUVIJEK OSTATI, MAKOLIKO SE TRUDILI, PRILAGODILI, MA KOLIKO DISALIJEDNAKI ZRAK S DOMOROCIMA ILI PISALI NA JEZIKUDRUGE DOMOVINE, KAO [TO JE TO SLUÂJ I SKUNDEROM

KAD ÔVJEK OSTRUJI MISLI,OBI^NO (NI[TA)NE MISLIU POÊTKU bija{e Rije~, onda po~e ~ovjek. I nijemu bilo lako po~ev{i od jabuke koju je ponagovoru zmije zagrizao. Svevi{nji mu jezapovijedio da ptice, zemlju i sve {to po njojgmiè i te~e, pot~ini sebi.

Kako li je samo na{ predak bio sretan kad je otkrioopoziciju vlastita palca, ta on je u ruku mogaobatinu primiti! A to je ve} bilo opasno, posebice zaivotinje, ali naàlost i za ljude! A tak kad je otkrio

vatru, kakvo li je samo to bilo otkri}e?

I tako je homo sapiens kr~io svoj ìvotni put.Bija{e svjestan sebe i to mu bi najsna`nije oru`jeu borbi s prirodom. Pio je vodu iz rijeka, u njimase kupao i divio njezinu vje~nu toku. Tada mu naum sine da taj vodeni tok moè iskoristiti da mupokre}e mlin, a s vremenom shvati da tu ~udnuigru vode i mlinskog kota~a moè iskoristiti zadobitak silne, njemu dotad nepoznate energije,za koju je tek znao da se skriva u trzaju àbljenoge, a zove se struja!

I tako ljudski um stvori najmo}niju energiju bezkoje se ne moè zamisliti ìvot suvremena~ovjeka. Stoga danas moèmo skoro filozofskire}i: kad ne bi bilo struje, bio bi mrak! I samarije~ struja poprimila je skoro mitskekarakteristike, jer je to jedino ljudsko dobro kojene smije{ dodirnuti!

Struja je svugdje oko nas i sve pokre}e injezinim otkri}em skoro da treba mijenjati iposlovice, jer nije sve isto - prije i poslije pojavestruje! Da su veliki mudraci znali za struju,potpuno je sigurno da bi i najmudrije knjigebarem malo druk~ije izgledale. Ili {to bi o njojtek kazivala narodna predaja! Ne bi li struja bilapoput neke tajanstvene sile za koju zna{ dapostoji i kako je moè{ dobiti, ali je ne vidi{, nitije smije{ dodirnuti? I sva je sre}a da su tehni~ki

naprednija stolje}a otkrila njezinu tajnu i tako jojotela mogu}e mitske konotacije.

Zato dana{nje izrjeke - struja sve pokre}e ilistruja je svjetlo - tek su najobi~nije i suhoparnetehni~ke tvrdnje koje nikoga ne provociraju nabilo kakve filozofske primisli. Moèmo re}i da~ovjek obi~no ni{ta ne misli, kad o struji misli! Ijedina misaona reakcija moderna ~ovjeka nanestanak struje obi~no je psovka! I histeri~niusklik: za{to nema struje? Jer, pojava struje je dote mjere razlijenila modernog ~ovjeka da onjednostavno ZNA da STRUJE MORA BITI, kao iSunca ili neba primjerice. A kako se struja stvara,to je malo koga briga!

Tako danas o struji brinu i razmi{ljaju tek oni kojije osiguravaju, koji se bave njezinomproizvodnjom. Jer je ~ovjek sve vi{e treba i bez njene moè ni po danu ni po no}i! To je tek pojavana koju je ~ovjek naviknuo i mora je imati!

No, struja nam i dandanas nudi samo njoj znanu~aroliju:Ako je dodirne{, nema te! A ako nje nema, ima

nas vi{e!

prof. Strujomir Struji}

strujkov kratki spoj

FOTOZAPA@AJ ]AKULE NA [ENTADILJUDIMA kao da nikad nije dovoljnoljudikovanja. Kako bi izmijenili misli, nebiraju ni vrijeme ni mjesto. Ovo dvojena{ih kolega po~elo je s ozbiljnom ra-spravom jo{ na po~etku {etnjice kru-nom brane Peru}a, a nastavili su, skalupo skalu i rije~ po rije~, do strojarnice.O ~emi je bilo rije~i, ne znam. Nisamprislu{kivala, a neizbje`nu znatièljuzadovoljila sam tako {to sam ih dràlana oku. Tko ih prepozna i identificira,neka se javi urednici. Nagrada slijedi! Amo`da i ne!

[email protected].

DR. SPENCER JOHNSON:"TKO JE MAKNUO MOJ SIR?"

PRI A O PROMJENISIR JE METAFORA ZA ONO [TO@ELIMO U @IVOTU, BIO TO POSAO,ZDRAVLJE ILI NE[TO TRE]E

KNJI@ICA "Tko jemaknuo moj Sir?" (spodnaslovom "Divanna~in kako se uhva-titi s promjenama uìvotu i na poslu") iz-dana u biblioteci"Zemlja smije{ka",neodoljivo podsje}ana okolnosti u koji-ma se sigurno nalazive}ina ljudi. Autorknjige je dr. SpencerJohnson, zasluàn zamnoga uspje{naostvarenja u svijetuknjiga, pisana jed-

nostavnim jezikom, razumljiva svima i potkrijepljenaprimjerima iz svakodnevnog ìvota.

"Tko je maknuo moj Sir" pri~a je o promjeni koja se doga|au Labirintu gdje ~etiri lika traè Sir. Sir je metafora za ono{to èlimo u ìvotu, bio to posao, zdravlje, ili ne{to tre}e.Labirint, pak, predstavlja mjesto u kojem provodite vrijemeu potrazi za onim {to èlite. Junaci pri~e su dva mi{a:Nju{ko i Tr~ko, a druga dvojica su ljudi}i Hm i Ha. Svakogdana mi{evi i ljudi}i provodili su vrijeme u Labirintu traga-ju}i za svojim vlastitim, posebnim Sirom. Labirint se sasto-jao od isprepletenih hodnika i prostorija, mra~nih kutova islijepih ulica. U potrazi za Sirom, mi{evi su koristili metodupoku{aja i pogre{aka, a ljudi}i su se vi{e oslanjali na spo-sobnost razmi{ljanja i u~enja na prethodnim iskustvima. Nakraju su i jedni i drugi "u Sirnoj postaji S" prona{li svojuvrstu Sira. No, nakon nekog vremena Sira je bilo sve manje.Dok su Nju{ko i Tr~ko brzo krenuli dalje za Novim Sirom,Hm i Ha su nastavili mozgati, bjesnili su i vikali, zapadali upoti{tenost, bili su razo~arani. Ubrzo su shvatili da i onimoraju krenuti u potragu za Novim Sirom.

Sada zamislite svoj Sir i drìte se uputa, koje su, saètaksvega onoga {to je Ha nau~io na svom putu u potrazi za Si-rom:

* Promjene se doga|aju (Oni mi~u Sir),

* Predvidi promjene (Pripremi se na to da }e se Sir pomak-nuti),

* Prati promjene (Nju{i Sir ~esto, tako da zna{ kad se po~nekvariti),

* Mijenjaj se (Idi za Sirom),

* Prilago|avaj se promjenama ([to prije ostavi{ Stari Sir, to}e{ prije uìvati u Novom Siru),

* Uìvaj u promjeni (Okusi pustolovinu i uìvaj u okusu No-vog Sira),

* Budi spreman brzo se mijenjati i opet uìvaj u tomu (Onistalno mi~u Sir).

Zna~i, kada se na|ete u "bezsirnom stanju", posegnite zaporukama knjige i znat }ete kako dalje.

Silvana Prpi}

49

MASMEDIJSKA 'PREGRIJANOST' FENOMENA MO@E PROIZVESTI NEPRAVDU

AH, TA NA[A DJECA...U RAZGOVORU o nasilju nad djecom na internetu, kojise odvijao od rujna do prosinca 2001. godine, poku{alismo raspraviti o nekim od brojnih oblika nasilja. Stjeca-jem okolnosti koje su nametali sudionici, dinamika pa itehni~ke posebnosti te rasprave, puno toga je ostalo'nedovr{eno' ili ~ak netaknuto. Ovdje }u 'doraditi' samodvije potankosti iz razgovora o spolnom zlostavljanjudjece, koji mogu imati odre|ene implikacije za na{uprakti~nu djelatnost. Prije toga, jedno op}enitozapaànje.

Nastoje}i djecu za{tititi o realne opasnosti dana{njeg svi-jeta i pripremiti ih {to bolje za ìvot, nerijetko im stvaramovi{e pote{ko}a i {tete nego koristi. I, razumije se, sve snajboljim namjerama. Nekoliko primjera: strahuju}i od

provalnika (ili raznoraznih neprijatelja) donosimo oru`jeku}i, a ono se radi na{eg neopreza na|e i u dje~jim ruka-ma; upozoravaju}i djecu na opasnost od nepoznatih ljudi,~inimo to i tako da pobu|ujemo u njima strah od ljudiop}enito; brane}i ih od negativnosti ulice, olako im pre-pu{tamo ovisnost o videomedijima; nastoje}i im usaditiodre|ene moralne vrijednosti, prepu{tamo taj delikatniposao komotno drugima, primjerice vjerou~iteljima i nji-hovom ~esto izvanvremanskom evan|elju... Vratimo sesada spolnom zlostavljanju djece.

RAZLIKOVATI DOBAR I LO[ DODIR

U spomenutom je razgovoru kolegica Gorana Hitrecuime udruge Korak po korak predo~ila projekt CAP

(Child Assault Prevention) nastao u dràvi Ohio,SAD. U njemu se roditelji, {kolsko osoblje i djecapodu~avaju prevenciji razli~itih oblika zlostavljanja.Djeca se u dobro osmi{ljenim radionicama u~eoslanjanju na vlastite snage te mnogim za{titnimznanjima i umije}ima. Izme|u ostalog, u~e razlikova-ti dobar i lo{ dodir, no tu po~inju i pote{ko}e pa nijete{ko zamisliti brojne zabune i nesporazume kojimogu nastati. K tomu, na{u smo zapadnu, patrijar-halnu i dodirom siroma{nu kulturu tek djelomice'omek{ali' i dopustili da tjelesni dodir me|u ljudimanema isklju~ivo spolno zna~enje (Amerikanci su,kako bi popravili stvar, pretjerali u forsiranju zagrlja-ja), da bismo opet uz tjelesni dodir po~eli vezivati

opasne konotacije. O zna~enju (tjelesne) nje`nostiroditelja i djece jedva da treba govoriti (sjetimo seprimjerice Harlowa i njegovih istraìvanja). O tomurje~ito govori anegdota Laure Haxly o jednom nje-nom prijatelju, koji je putuju}i Meksikom zamijetiozanimljivo dijete i zamolio majku za dopu{tenje da gafotografira. Nju je ta molba razveselila, a kad je onobavio posao i htio oti}i, majka djeteta ga je zausta-vila i rekla: 'Dotakni ga' i dodala: 'Dijete koje nije do-ticano, bit }e nesretno.' Nismo, me|utim , dalekoodmakli u oboga}ivanju na{e kulture dodirom(sje}am se jedne nedavne radionice, u kojoj je nekimu~iteljima bilo neugodno 'razgovarati' vr{cima prsti-ju), a on se ponovno evocira kao opasnost.

ZLOSTAVLJA^ JE NAJÊ[]EBLISKI RO\AK @RTVE

Druga potankost iz spomenutog razgovora o nasiljunad djecom vezana je za posljednji prilog kolegice IvePrv~i} iz Trauma centra Klinike za dje~je bolesti u Za-grebu. Jasno nam je da je seksualno zlostavljanomdjetetu vrlo te{ko iza}i na kraj s ucjenama, prijetnjamaili manipulacijama zlostavlja~a, posebice jer se takvozlostavljanje doga|a u uvjetima iznimne neravnoteèmo}i izme|u zlostavlja~a i `rtve. Naime, kao {to jepoznato, zlostavlja~ je naj~e{}e bliski ro|ak `rtve.Emocionalne posljedice takva zlostavljanja i njihovnepovoljan u~inak na razvoj mlade osobe (razli~itimodaliteti krivnje, suicidalno i autodestruktivnopona{anje, izbjegavanje seksualnosti u adolescenciji,disocijacija li~nosti, seksualizirano pona{anje i pro-miskuitet ...) trebale bi nas pokrenuti na brzu i u~inko-vitu pomo} djeci `rtvama. K tomu, trebalo bi brzo i {toprimjerenije sankcionirati zlostavlja~a, kao bi se ba-rem djelomi~no preventivno djelovalo na nova zlo-stavljanja. No, sudski procesi znaju trajati godinama idjetetu su `rtvi, barem do sada, naj~e{}e donosili se-kundarnu traumatizaciju.

Dobra je vijest da ubrzano u~imo o razli~itim oblicimanasilja nad djecom i napredujemo u za{titi djetetaop}enito, pa tako i od traumatizacije u istra`nim i sud-skim postupcima. Nove mogu}nosti, kako kaè I.Prv~i}, pruà posredovani multidisciplinarni intervjute razvoj informati~ke i videotehnologije. îni nam seda i propisi u ovom podru~ju, premda s uobi~ajenominercijom, postaju sve primjereniji, primjerice Obi-teljski zakon i Zakon o kaznenom postupku.

KORI[TENJE NAJNI@IHUDARACA U SUKOBIMA

PROTIVNIKA

Naposlijetku, edukacija stru~njaka koji se bave za{ti-tom djece trebala bi osigurati brzo i na ~injenicamautemeljeno postupanje. Kad kaèmo brzo postupanje,to nikako ne zna~i brzopleto postupanje. Jednako tako,kad kaèmo "na ~injenicama utemeljeno postupanje",to ne bi smjelo biti postupanje koje je u znatnoj mjeripod utjecajem nepovoljnih stavova te krivo usmjerenihinterpretacija. To nagla{avamo stoga jer se, u nasto-janju da se brzo rije{i konkretan slu~aj eventualnogzlostavljanja nekog djeteta, znalo ~initi ozbiljne po-gre{ke i nanositi nepravde nevinim ljudima, {to jeopet nasilje koje ne poga|a samo osumnji~ene odra-sle, ve} i njihovu djecu. Takvi su propusti bili posljedi-ca i poneke jednostrane i {ablonizirane edukacije, kaoi pogre{nog odabira 'stru~njaka' i institucije koje su setrebale baviti za{titom djece od (spolnog) zlostavlja-nja. Tomu je doprinosila i masmedijska 'pregrijanost'fenomena (spolnog) zlostavljanja djece, kao i njomeproizveden pritisak javnosti da se djecu u~inkovitoza{titi. Nadalje, ljudi su sve skloniji, potaknuti i ma-smedijskom obradom problema o kojem govorimo, dau sukobima (primjerice pri rastavi braka) protivnikuzadaju i najniè udarce, kako bi ga i etiketom (spol-nog) zlostavlja~a djece grubo i brzo kompromitirali.

zlostavljanje djece


EDUKACIJA STRU^NJAKA KOJI SEBAVE ZA[TITOM DJECETREBALA BI OSIGURATI BRZO INA ÎNJENICAMA UTEMELJENOPOSTUPANJE. KAD KA@EMOBRZO POSTUPANJE, TO NIKAKONE ZNAÎ BRZOPLETOPOSTUPANJE, A KAD KA@EMO"NA ÎNJENICAMA UTEMELJENOPOSTUPANJE", TO NE BISMJELO BITI POSTUPANJE KOJEJE U ZNATNOJ MJERI PODUTJECAJEM NEPOVOLJNIHSTAVOVA TE KRIVOUSMJERENIH INTERPRETACIJA.TO NAGLA[AVAMO STOGA JERSE, U NASTOJANJU DA SE BRZORIJE[I KONKRETAN SLUÂJEVENTUALNOG ZLOSTAVLJANJANEKOG DJETETA, ZNALO ÎNITIOZBILJNE POGRE[KE INANOSITI NEPRAVDE NEVINIMLJUDIMA, [TO JE OPET NASILJEKOJE NE POGA\A SAMOOSUMNJIÊNE ODRASLE, VE] INJIHOVU DJECU

Stanje jo{ vi{e oteàvaju i druge osobe (primjericedjedovi, bake, tete i drugi), koje se zbog vrlo razli~itihmotiva uklju~uju u spor prikupljanjem svakojakih do-kaza i sugestivnim propitivanjem djece. Jasno je,zna~i, da stru~njacima u centrima za socijalnu skrb,na sudovima i sli~nim institucijama nije ni lako ni jed-nostavno raditi u takvim uvjetima te da su pogre{ke,krive procjene i interpretacije doga|aja i pona{anjamogu}e. Ali, trebalo bi u~initi sve (mislimo zapravo nastru~no, odgovorno i nepristrano postupanje) da se iz-bjegnu.

NE MO@E SENADOMJESTITI MNOGOSTRUKA

[TETA OBITELJI MUELLER

Nije potpuno bezazlen ni banalan slu~aj kad nekogdjeda, koji iza grma u parku pomaè unu~i}u da se po-mokri, osumnji~e da spolno zlostavlja dijete, a nekislu~ajevi mogu poprimiti dramati~an oblik nepravde.Primjer za to je slu~aj vi{egodi{njeg stradavanja obi-telji Mueller prije nekoliko godina u Njema~koj: djedaJohana, njegove k}eri Heike (majke navodno zlostav-ljane mld. djevoj~ice) sina Hohlera i snahe Nicole(oca i majke dva mld. dje~aka). U tom se slu~aju zrca-le sve pogre{ke i jednostranosti u postupanjima o ko-jima smo prethodno govorili. Institucija, koja je'stru~no' obra|ivala slu~aj navodnog zlostavljanja, pri-padala je jednoj feministi~koj udruzi. Glavni'stru~njak' u dugotrajnom ispitivanju navodno zlostav-ljane djevoj~ice bila je jedna u~iteljica, educiranapovr{no na tjednim seminarima i èljna da potvrdiste~eno znanje. Koristila je isklju~ivo projektivne teh-nike koje traè temeljito znanje i iskustvo te interpreti-ranje oslobo|eno stavova i preduvjerenja. Vrlo bistra'zlostavljana' djevoj~ica prihvatila je igru u sugestiv-nom ispitivanju i davala odgovore koje je ispitiva~o~ekivao i nagra|ivao. Naposlijetku, dvije mlade brzo-plete tuìteljice prihvatile su konstrukcije i povr{ne in-terpretacije kao dokaze. Sudski vje{tak, renomiraniberlinski psiholog Max Stellar, objasnio je da je ispiti-vanje opisanim na~inom prikupilo provocirane fantazi-je djevoj~ice umjesto eventualno potisnutih ~injenica.Prikazuju}i dramu obitelji Meuller, i kao svojevrsnublamaù pravosu|a i stru~njaka koji su trebali raditipromi{ljenije i odgovornije, Juetgen Petschull u ~aso-pisu STERN navodi pou~nu izjavu jedne od majki izove pri~e (ona i ostali odrasli ~lanovi obitelji bili sunevini vi{e od dvije godine u zatvoru i odvojeni odsvoje djece): "To {to se dogodilo nama, to se moèdogoditi svakom roditelju, svakom u~itelju, svakomodgajatelju, odnosno ljudima koji se na bilo koji na~inbave djecom. "Sudski proces je bio dug i kompliciran itrajao je ~ak 83 radna dana (bilo je jo{ osumnji~enih,puno svjedoka, vje{taka i drugih), a djed Johan je zaobranu svoje obitelji potro{io 200.000 njema~kih ma-raka. Isprika suda i financijska naknada za boravak uzatvoru nisu ni simboli~no nadomjestili mnogostruku{tetu koju je pretrpjela obitelj Mueller. Ostalo im je dai dalje ìve s proìvljenom nepravdom i naru{enim do-stojanstvom u malom, netolerantnom gradu Wormsu,a oni }e za ve}inu njegovih ìtelja i dalje ostati zlo-stavlja~i djece. Djeda Johana, koji je vi{e od 30 godi-na pjevao u crkvenom zboru, nisu vi{e primili u zbor, ato nisu htjeli ni u vatrogasnom dru{tvu....

Prenosimo iz ~asopisaPsiholog - Broj 3-4/2001.

roditelji i dijete


OTKUD POTJEÊ I [TO SVE ZNAÎ IME?

RODITELJSKARIJE^ PRENESENANA DIJETENA[E je ime neodvojivo od nas, ono je ~ak bit samog osobe. Do-voljno je da se izgovori nekoliko fonema, da se artikulira nekolikonaizgled bezna~ajnih vokala, kako bi samo spominjanje nekogimena pobudilo ljubav ili mr`nju, dozvalo àlosna ili veselasje}anja, kaoti~ne ili konfuzne misli, vezane uz osobu koja nosi toime. Najti{e {aptanje nekog imena moè izazvati crvenilo na licuneke adolescentkinje, osvijetliti pogled nekog djeteta, nagnati napla~ neku majku, izazvati lupanje srca u zaljubljenog, geste bijesai zlobu neprijatelja, po{tovanje ili zahvalnost u~enika svomu~itelju. Ime je neodvojivo od osobe i sluì joj da se individualizi-ra. Zbog toga, vlastita imena nemaju po sebi mnoìnu, jer premanaravi ne odgovaraju osim jednom.

Dva elementa onomasti~kog suvremena sustava zajedni~ka su~itavoj Europi, a to su prezime i ime.

IME POPUT GENETSKOG NASLIJE\A

Upotreba prezimena po~inje se pojavljivati oko tisu}ite godine i udoba renesanse njegova se upotreba pro{iruje po cijeloj Europi.Tek tada prevagnula je formula: ime + prezime.

Koncil de Trente (1563. godine) doprinio je toj evoluciji, jer jeodredio da se prezime zapisuje pri kr{tenju (upotreba koja je jed-va po~ela uspostavljati se po~etkom 17. i 18. stolje}a, kako bi seizbjegla istokrvna vjen~anja). înjenica je da je do te epohe (s iz-nimkom sustava romanske nominacije) postojalo samo ime. Onoje u najve}oj mjeri odgovaralo na{em aktualnom imenu i nije seprenosilo s nara{taja na nara{taj.

Jedino primitivno prezime, ~inilo je ime prema Jarrosu, 1901.koji o tomu pi{e : prefiks pre ne moè se shvatiti druk~ije negokao gramati~ka pozicija koja terminu pripisuje smisao "za{tite"stavljen ispred imena. Ona uklju~uje samo ideju anterioteta pre-ma podrijetlu i, etimolo{ki govore}i, "ime je prije nego prezime".

Svako dijete dobiva drugo ime koje su slobodno odabrali iostvarili njegovi roditelji. Davatelj imena ne}e se ograni~iti kaou na{im danima, na to da odabere jedno ime iz serije : on sud-jeluje u prvom aktu stvaranja imena, naj~e{}e dosad neupotri-jebljenog. Njegove motivacije mogu biti pod utjecajem nekihpovijesnih doga|aja u dru{tvu, pod utjecajem poro|aja ili dje-tetovih crta, s obzirom na pretke, a ponajvi{e {to se ti~e èlja uvezi s djetetom.

Ime je bilo naj~e{}e neupotrijebljeno (vrlo malo homonima):simboli~na kreacija imena zape~ati dijete jednakom original-no{}u kao i njegovo genetsko naslije|e. U svih starih naroda,sva vlastita imena bila su originalno va`na.

Za @idove ime nije bilo samo etiketa korisna za razlikovanje jed-ne osobe od druge. Ime, to je bila sama osoba, njezino samoiz-govaranje otkrivalo je neke od njegovih kvaliteta. Ime je bilomotivirano i njegov izbor nije bio ni najmanje slu~ajan. Ono jebilo jedino i vlastito u pravom smislu rije~i : ono je biloisklju~ivo vlasni{tvo osobe nositelja imena. U Bibliji, primjeri-ce, za vrijeme dvije tisu}e godina, nije se ponovilo ime kaoAbraham, Isaac, Jacob I tako redom. Ni jedan od 21 judejskogkralja nije se zvao David, nakon prve dinastije.

Ime se odre|ivalo jedanput i moglo je odrediti djetetovu sudbi-nu. Razumije se, zna~i, za{to se vodi briga o izboru imena.

IME - UKLJUÊNJE U "SASTAVGRUPNOG PAM]ENJA"

U biblijskoj Knjizi postanka stoji da je Rahela umrla priporo|aju. "U svojemu zadnjem dahu, u trenutku umiranja, onazazva svojega sina Ben-oni, {to bi zna~ilo sin àlosti, ali nje-gov otac Jakob nazva ga Benjamin, {to bi zna~ilo sin s desnestrane. Jakob je, promijeniv{i ime svog sina, skinuo teret od-govornosti za smrt vlastite majke i mijenja ga za ime kojim muèli dobru budu}nost (jer desna se strana smatra povoljnom).

Ovaj primjer odabran me|u drugima u Bibliji priklju~uje semnogim primjerima u drugih naroda u antici u kojih je davanjeimena vaàn ~in, ne slu~ajan i motiviran. Ime u svojoj shema-tizaciji omogu}uje da se prepoznaju roditeljski fantazmi kojise ti~u djeteta. Jednaki nominativni proces susre}e se uEgip}ana, Grka, Afganistanaca, Iranaca, Roma i drugih naroda.Do na{ih dana jo{ je uvijek imenovanje - kao roditeljska rije~prenesena na dijete - va`no u naroda u kojih kultura ostaje naoralnoj transmisiji, kao {to je slu~aj u Africi ili u Eskima.

U Bantouesa (Tempels, 1949 ) zapaàju se tri tipa imena. Prvoodabiru roditelji u trenutku ro|enja. Drugo se dobiva u puber-tetu, a tre}e je " ime relacije " prema kojemu se taj ~ovjek pre-poznaje u svakodnevnom ìvotu. Samo ovo posljednje moèse slobodno izgovarati i samo je ono upotrebljivo u ìvotu za-jednice. Prva dva ljubomorno se ~uvaju u tajnosti, kao za{titnamjera, jer ako ikad netko od neprijatelja sazna to ime, imat }egolemu mo} nad osobom koja se tako zove.

Poznavati, posjedovati sonornu materijalnost istog imena usustavu vjerovanja Bantoue - zajedni~ku mnogim drugim na-rodima - jest vladati, posjedovati samu fizi~ku osobu. Tako seocrtava koliko je ime sama osoba.

Imenu se pripisuje golema psihi~ka mo} na sudbinu ljudskogbi}a ; ime nikad nije ravnodu{no i uklju~uje seriju odnosaizme|u onoga koji ga nosi i izvora odakle ono proizlazi. To jezajedni~ka crta za cijelu Afriku - ime ima funkciju poruke pre-nesene od roditelja. Ta je funkcija u prvom redu upu}ena dje-tetu, ali jednako tako supruzi, njenoj obitelji, susjedima i u{irem smislu - ~itavoj zajednici.

Za Burundi, kao i u drugim civilizacijama s usmenom preda-jom, ne postoji pismo koje trajno jam~i ~uvanje grupnogpam}enja. Ime je jedan od na~ina, skoro najva`niji, koji sluìza to " da u|e u sastav grupnog pam}enja ".

Ime pomaè govoru da se fiksira. Ono je materijalna potporaporuke {to su je roditelji prenijeli na nekog tre}eg. êsto kaoizraz èlja u odnosu na dijete, ime moè katkad izraàvati kon-fliktno stanje para (primjerice, ime Ntiruraguma zna~i : "bra~ni odnosi nisu jo{ dobri " ). Ime odraàva bi}e osobesmje{taju}i je u sloèno podru~je obiteljskih, socijalnih i pro-storno - vremenskih relacija.

Dati ime za stare stanovnike Mezopotamije zna~ilo je apeliratina ìvot, bi}e ne postoji prije nego {to je dobilo ime. Da bi sestvarno postojalo, trebalo je dobiti ime. Nitko ne moè nositiime ako ga nije dobio od nekog drugog. în imenovanja omo-gu}avao je djetetu da se vrati u poredak ljudskih odnosa. Ima-ti, posjedovati, nositi ime zna~ilo je imati ili ste}i mjesto usimboli~kom sustavu.

Za Eskime, bi}e koje nije dobilo ime - nije ljudska osoba. No-voro|en~e koje nije dobilo ime, moè biti odba~eno bez rizika.U tim slu~ajevima smatra se da nije bila rije~ o ubojstvu.

Ime na neizbrisivi na~in daje pe~at djetetovu tijelu. Otvara mupravo da bude priznat u svom jedinstvenom identitetu. Onomu prenosi naslov koji ~ini od djeteta nezamjenjivo bi}e.

Ante - Ton}i Despot, dr. med.

kriàljka


Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):

Supredsjednik, igra rije~i, Lj(erka) O(~i}), Mlinarec, {tap, "Fala", edamer, LJ,o~i, skije, Anja, nakon, njisak, R, iver, Ma, tram, ja, utovariva~, SnjeànaPetika, kaparenje, ocat, i, trate, Anera, Oza, P(amela) A(nderson), rampa,K(senija)U(rli~i}),Ont, esedar, strv,NJ, ticala, atelan, rigati.

HUMANITARNI RAD NEVENKE GRETI], EKONOMISTICE U DIREKCIJI ZA FINANCIJSKE POSLOVE

DOBRO JE ÎNITI DOBROUPOZNATI plemenite ljude velika srca, lijepo se uvjeriti, jo{uvijek nije nemogu}e. [tovi{e, tu su pokraj nas, premda -kao {to to na{ slu~aj govori - ~esto za njih ne znamo te zanjihova dobra djela doznajemo tek nekim posrednim pute-vima. Tako je bilo i onda kad smo u "Jutarnjem listu", neg-dje potkraj pro{le godine, pro~itali da skupljanje pomo}i za@eljku Juri}, vukovarsku djevoj~icu u prognani{tvu u Zagre-bu (poznatu s novinske fotografije na kojoj je snimljena na-kon pada Vukovara) inicira radnica HEP-a Nevenka Greti}.Pa, eto, premda nas ovdje u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu dijelitek nekoliko vrata, informacija o njezinu dobru djelu stiglanam je "izvana". A nakon toga, trebalo nam je skoro polovi-ca godine da uskladimo vrijeme za razgovor. No, vrijedilo je~ekati i zabiljeìti.

OSMJEH ZA @ELJKU

Jer, bio je to razgovor koji ulijeva nadu, potvr|uje da jo{pravih ljudi ima..., razgovor koji budi optimizam - da ipojedinac moè puno u~initi. Da jo{ ima onih koji nisuravnodu{ni prema tu|oj nevolji i koji }e u~initi sve kolikomogu da je ublaè. I to, ponekad je te{ko povjerovati,~ine potpuno sami, vo|eni jedino naukom svog srca.Doista, koliko smo puta i sami saznali za ne~iju tu`nuljudsku sudbinu, ali rijetki su od nas, priznajmo, osim{to su suosje}ali, u~inili ne{to vi{e. Nevenki je, pak, ijedna novinska pri~a bila dovoljna da je potakne na dje-lovanje. îtala je, obja{njava nam, u kakvim te{kim uvje-tima @eljka i njezina obitelj ìve u prognani~kom naseljuu [panskom u Zagrebu, o tomu kako @eljka sanja o kupa-onici, o nekim obi~nim, svakodnevnim pogodnostimaìvljenja o kojima mi, o~uvanih domova, i ne razmi{lja-mo... Bilo je to ba{ u vrijeme uo~i lanjskog Boì}a, u vri-jeme radosti i darivanja.

- Ta pri~a me je stra{no dirnula te sam nakon toga raz-mi{ljala kako bi u blagdanskim danima bilo lijepo razve-seliti ovu djevoj~icu, u stvari, danas ve}sedamnaestogodi{nju djevojku. Nije bio naglasak napomo}i, ve} upravo na èlji da ju u~inim radosnom. Kakosama nisam bila u mogu}nosti to financijski ostvariti,obratila sam se svojoj prijateljici koja vodi jedan butik uImportanne Galleriji i predloìla joj da organiziramo pri-kupljanje odje}e za @eljku. Ona se s tim sloìla, sve vi{esmo {irili krug prijatelja-darivatelja te u tome i uspjeli. Uzto, priklju~ili su nam se i oni koji su @eljku nov~ano dari-vali. Me|u dobrotvorima su, spominjem tek neke, bili iNezavisni sindikat HEP-a, biv{a radnica HEP-a Zorica Toljte Venka Agnesi, a posebno se angaìrao Supermarket uImportanne Galleriji, govori Nevenka.

I tako su brojni ljudi dobrog srca, potaknuti i vo|eni Ne-venkinim dobrim duhom, skupili za @eljku novu gardero-bu, primjerenu njezinoj dobi, koju je ona prema èljimogla i zamijeniti. Susret te darivanje nje i njezine obi-telji organiziran je u jednom od du}ana u spomenutomtrgova~kom centru, a uz odje}u i ku}ne potrep{tine, @e-ljku su dodatno uspjeli razveseliti i s dvije kino ulazniceza premijeru Harrya Pottera.

A koliko je svjetlosnih godina ta djevojka, ìve}i u jednojbaraci na rubu na{e metropole, bila daleko od blje{tavogsvijeta potro{a~kih hramova, od boì}ne euforije kupo-vanja, od moderne odje}e kakvu nose njezini vr{njaci,govori jo{ jedna ~injenica. Naime, kad su je pitali koji jenjezin konfekcijski broj, nije znala odgovoriti, jer iz Cari-tasove po{iljke, objasnila je, uzimala je odje}u koja jojse naoko ~inila odgovaraju}om.

Na sre}u, pravi smisao Boì}a, skoro izgubljen u suvre-menom potro{a~kom svijetu, pokazala je svojim primje-rom Nevenka Greti}. Ona o tomu kaè:

- Znam da je na{ dar male nov~ane vrijednosti u odnosuna druge donacije, ali nov~ana pomo} mi i nije bila prima-ran motiv. Moja je èlja bila u blagdanskim danima nekogau~initi radosnim, i mislim da sam u tomu i uspjela.

I dalje je sa @eljkom u kontaktu, ~uju se telefonom. Ona jedanas u Vukovaru, tamo nastavlja {kolovanje, èli biticvje}arica... U tomu }e joj, sigurna je Nevenka, "nebopomo}i". Dodaju}i kako i ove godine misli organiziratine{to sli~no.

POPUT DOBRE VILE

No, za Nevenku vrijeme darivanja i milosr|a nije samo pri-godno, jedanput godi{nje. Trenuta~no organizira skupljan-je novca za jednu 24-godi{nju apsolventicu defektologijeoboljelu od rijetke ko`ne bolesti, zbog koje nakon operaci-

je mora na lije~ni~ku kontrolu u London (Slu~ajno sam jesrela, u Kaptol centru, kaè.). îm je saznala da nema no-vaca za avionsku kartu, N. Greti} je, kao ona dobra vila izbajki (za koje smo mi kao odrasli i razumni odlu~ili vjero-vati da ne postoje, no eto - ipak ih ima!), upregla sve svojesnage da joj to i omogu}i. (I vi, èlite li pomo}i, moète sejaviti na broj 01-6322-227).

Odakle izvire toliko ~ovjekoljublje, pitamo ju pomalo snevjericom da netko ba{ potpuno sam pokre}e ta dobradjela? Stoji li netko iza Vas, pitamo - neka organizacija,stranka, ...?

- Ne, sama to iniciram. Ponekad u traènju pomo}i trebapotro{iti puno vremena, telefoniranja, moram pokucati namnoga vrata, obja{njavati, moliti... No, jednostavno, dra-go mi je kad mogu nekomu pomo}i, bez èlje i namjereda ne{to zauzvrat o~ekujem, tek je njezin kratak odgovor.

Mo`da ih, za~udno, lak{e ostvaruje u vanjskom svijetu,jer joj ne manjka ideja ni u vlastitoj ku}i, u kojoj radi ve}23 godine.

- Naàlost, i ovdje u HEP-u imamo ljudi koji ìve u te{kimokolnostima. @eljela sam da im pomognemo prodajomstarog uredskog namje{taja, koji bi mnogima dobrodo{ao u garaàma ili podrumima, a novce od toga uputi-mo onima kojima je to u na{oj sredini najpotrebnije.Me|utim, nije bilo pravog odziva.

To nije jedini takav neuspje{an slu~aj, no Nevenka Greti}se u svojoj humanitarnoj misiji time ne moè obeshrabri-ti. Pa ni kada joj, a i to se znalo dogoditi, zalupe vratimapred nosom: To mi se, podsje}a se, dogodilo u mojoj uli-ci kada sam obilazila susjede èle}i prikupiti pomo} zajednu siroma{nu obitelj.

Osim ovog humanitarnog rada, svoje nastojanje za bol-jim i pravednijim svijetom Nevenka Greti} ostvaruje ianga`manom u nevladinoj udruzi GONG. U GONG-u jeaktivna od samih po~etak njegova rada, otad sudjeluje nasvim izborima u Hrvatskoj i njegova je predstavnica u

Gradskom poglavarstvu. Posebno joj je, kaè, u sje}anjuostao susret s biv{im ameri~kim ministrom vanjskih po-slova Madelaine Albright, s kojom se kao predstavnica"Gongovaca" susrela 2001. godine, te joj usput poklonilajedan svoj bro{ za uspomenu.

Ljudi se ra|aju s razli~itim talentima. Jedan od njih je vje-rojatno i talent za "~injenje dobrih djela", koji NevenkaGreti} neporecivo posjeduje. U tomu je, obja{njava,poti~e i uspjeh koji postiè. A vrijeme - gdje ga pronalazi?

- Va`no je samo sve dobro organizirati, obja{njava. Vje-rujmo joj na rije~. Jer, uz radno mjesto referenta zapla}anje i investicije (vrlo stresan posao, posao bez od-gode, jer se mora u~initi upravo sada) u Sektoru za finan-cijske poslove, brigu o 23 godi{njoj k}erki, studenticiFakulteta politi~kih znanosti (nosi li maj~ine gene, pred-vi|amo joj dobru poslovnu karijeru!), o ku}i, vrtu, psu, trima~ke, pa ~ak i o dva bijela mi{a, nastoji - kaè - ne pro-pustiti svaku novu kazali{nu ili kino predstavu ili koncert(Dakako, primjeren mojoj dobi, dodaje uz smijeh). Tozna~i ìvjeti ìvot punim plu}ima!

Tatjana Jalu{i}

na{i izvan HEP-a


Nevenka Greti}: drago mi je kad nekomu mogu pomo}i

KOLIKO SMO PUTA I SAMI SAZNALI ZA NEÎJU TU@NU LJUDSKUSUDBINU, ALI RIJETKI SU OD NAS, PRIZNAJMO, OSIM [TO SUSUOSJE]ALI, UÎNILI NE[TO VI[E. NEVENKI GRETI] JE, PAK, IJEDNA NOVINSKA PRIÂ BILA DOVOLJNA DA JE POTAKNE NADJELOVANJE

U poseb-nomsje}anju -susret sMadelaineAlbright

NA[A ODMARALI[TA

o~ekuju}i godi{nji odmor


I U OVOM BROJU HEP VJESNIKA UKRATKO ]EMO VAS UPOZNATI S TEMELJNIM OBILJE@JIMANA[IH OBJEKATA ZA ODMOR I TO: BIOGRAD, GAJAC I PAKO[TANE

BIOGRADU BIOGRADU postoje ~etiri odmarali{ta HEP-a. Naàlost, danas dva odmarali{ta - Pogona TE-TO Zagreb i DPElektroslavonije - nisu upotrebljiva. Nakon ratnih i poratnih stradanja objekti vi{e nisu bili obnavljani i danas~ekaju bolja (financijska) vremena.

Odmarali{te DP Elektra Kri` nalazi se pribli`no 200 metara od mora, skoro u samom sredi{tu mjesta. Objekt imaprizemlje i jedan kat. U prizemlju je restoran - kuhinja, blagovaonica i mali {ank (zna~i, ovdje se nudi puni pan-sion - kaù da je hrana odli~na...). Postoji dvadeset soba, sanitarne prostorije su zajedni~ke. U prostranom dvo-ri{tu mogu}e je parkirati automobile.

Odmarali{te DP Elektre Karlovac smje{teno je u dvokatnom objektu na samoj obali. Ima deset soba u kojimapostoji priklju~ak vode (umivaonik), a sanitarne prostorije su eta`ne. Kuhinja je zajedni~ka, svaka soba ima svojprostor i opremu, dok su hladnjaci zajedni~ki.

Biograd je mjesto koje povezuje zadarsku i {ibensku rivijeru s bogatom turisti~kom ponudom.

GAJACNa otoku Pagu nalazi se turisti~ko naselje GAJAC, ukojem HEP ima 21 apartman. Sektor za toplinar-stvo-Zagreb upravlja s 13 apartmana, DP Elektrosla-vonija Osijek sa {est, a Pogon TE Sisak s dvaapartmana (Mo`da se i vi pitate za{to toliko "gazda"na jednom mjestu?).

Do Gajca se moè do}i trajektom Prizna-@igljen, padalje prema mjestu Pag. Pribli`no devet kilometaranakon silaska s trajekta valja uo~iti putokaz (desno)za Gajac. Ako dolazite s ju`ne strane, idete od Pose-darja do Raànca i preko Pa{kog mosta dalje za mje-sto Pag i jo{ dvadeset kilometara do Gajca.

Apartmani Sektora za toplinarstvo Zagreb i Pogona TESisak smje{teni su u sredi{tu naselja u nekoliko za-jedni~kih objekata (zona A). Svi apartmani koji su uprizemlju imaju mali vrt, a apartmani na katu imajubalkon. Jednosobni apartmani imaju po tri ili ~etirikreveta, a dvosobni su peterokrevetni. Svi apartmaniimaju posebno kupaonicu i WC. Oprema kuhinje jestandardna: {tednjak s pe}nicom, hladnjak sa zamrzi-va~em, dovoljno pribora i posu|a.

[est apartmana DP Elektroslavonije nalaze se malodalje od sredi{ta naselja (zona B), a iscrpnije infor-macije i klju~eve apartmana moète dobiti u bistrou"HOBBY" u sredi{tu. Svi apartmani su dvoeta`ni,

smje{teni u nizu, imaju vrt. U prizemlju apartmana jednevni boravak (postoji leàj na razvla~enje za dvijeosobe) s prostorom za pripremu hrane (uz {tednjak spe}nicom, hladnjak sa zamrziv~em, potreban pribor iposu|e) i kupaonica (TWC). Na etaì je prostor s jo{tri leàja i terasa s vrtnom garniturom. U apartmanimapostoji nekoliko usisiva~a za pra{inu i gla~ala za za-jedni~ku upotrebu.

Korisnici svih apartmana trebaju donijeti svoju po-steljinu (postoje deke i jastuci), ru~nike i toaletne po-trep{tine.

Plaà u Gajcu je ure|ena, ali je relativno mala. Moto-rizirani posjetitelji mogu koristiti brojne drugemogu}nosti za kupanje (najblià organizirana plaàna pribli`no 2 km je Zr~e, parkiranje se napla}uje).

Naselje ima puno kafi}a i trgovina, ali za ve}i izbor(tr`nica, ribarnica) valja oti}i u tri kilometra udaljenuNovalju gdje je i ve}a turisti~ka ponuda (izleti, resto-rani, disko).

Posjetite grad Pag, pa{ku solanu, uìvajte u (skupom)pa{kom siru. Jeste li ~uli za "Pa{ki trokut"...?

Odmarali{te Elektre Kri` Odmarali{te Elektre Karlovac

PAKO[TANEU mjestu PAKO[TANE, ve} vi{e od trideset godina,nalazi se na{e najve}e odmarali{te pod zajed-ni~kom upravom DP ELEKTRA Zabok, Zagreb,Vara`din, Koprivnica i Virovitica (u blizini autokam-pa Kozarica). Prometne veze su dobre, jer puno au-tobusnih linija prolazi uz Pako{tane, a moè se ivlakom do Zadra, odakle lokalni autobusi voze sko-ro svakih pola sata.

Odmarali{te je ogra|eno, uz more, ima manje par-kirali{te, a u hladu dvori{ta ima nekoliko betonskihstolova za stolni tenis i malo dje~je igrali{te. Sa-stoji se od tri samostoje}a objekta. Ugostiteljskidio (recepcija, kuhinja, restoran sa {ankom, po-drum i terasa) se renovira i nije u upotrebi. Prvi ob-jekt za smje{taj ima ukupno 37 trokrevetnih soba svlastitim sanitarnim ~vorom i ~etiri zajedni~ke~ajne kuhinje. Drugi objekt ima 11 trokrevetnihsoba, ~etiri dvokrevetne sobe (tako|er s vlastitimsanitarnim prostorijama) i tri ~ajne kuhinje. Razlogmalog broja prostorija za kuhanje i njihova relativnoskromna oprema jest u tomu {to je koncepcija od-marali{ta usmjerena prema vlastitom restoranu ikuhinji koji ove godine jo{ nisu u funkciji. Postelji-na postoji.

Mjesto Pako{tane ìvi za turizam. Tijekom cijelogljeta odvijaju se razli~ite manifestacije (ribarskeno}i, utrke magaraca), blizu je Biograd, a moèteoti}i do Zadra ili [ibenika. Do Vranskog jezera imapribli`no tri kilometra, a brodom moète na Vrgaduili na Kornate.

Pripremio: Josip Puljko

Odmarali{te pod zajedni~kom upravom distribucijskihpodru~ja Zabok, Zagreb, Vara`din, Koprivnica i Virovitica

FIZI^KA AKTIVNOST ZA ODR@AVANJE ZDRAVLJA, DUGOVJE^NOSTI I VITALNOSTI

POMOGNITE SEBI - KRE]ITE SE I VJE@BAJTEJEDNA od temeljnih obilje`ja ìvih bi}a je POKRET. Za ~ovjeka jeto biolo{ka potreba i on se kre}e svjesno i s nekim ciljem, a tek umanjoj mjeri je intuitivan. Kod ìvotinja je kretanje naj~e{}eodre|eno naslije|enom sposobnosti ili osobinom.

ôvjekovo je tijelo najve}i laboratorij na svijetu i savr{en stroj zakretanje, a 650 mi{i}a i 200 kostiju - njegovi su organi za kreta-nje. Nije li to veli~anstveno i vrijedno divljenja? Ali, stoga je naj-ve}i paradoks dana{njice da nam, premda smo gra|eni zakretanje, aktivnosti i djelovanje i zato smo se i razvili do stupnjana kojem se sada nalazimo - suvremena civilizacija i na~in ìv-ljenja name}u stati~nost kroz nekretanje, sjedenje ili kori{tenjestrojeva, kao "pomo}" pri radu i stvaranju.

Ve} su stari Perzijanci, Kinezi, Grci i Egip}ani spoznali vrijednost izna~aj fizi~ke aktivnosti za odràvanje zdravlja, dugovje~nosti i vi-talnosti organizma.

Danas pouzdano znamo da je vje`banje jedan od najdjelotvornijihna~ina koji poti~e mozak da proizvede hormon ENDORFIN, koji

moè imati visoko blagotvoran u~inak na fizi~ki i emocionalan diona{ega ìvota.

NEKRETANJE POGOR[AVARASPOLO@ENJE I OP]E ZDRAVLJE

Zato je preporuka svih zdravstvenih i humanitarnih organizacija daje za o~uvanje zdravlja vi{e nego potrebno kretanje, vje`banje iaktivan odmor poslije rada.

Znamo da je ~ovjek u svom razvoju vodio te{ke borbe za opstanaki sve je to bilo povezano s velikim fizi~kim naporima. Bio je lovaci skuplja~ plodova, a fizi~ki napori bili su stimulansi, koji suodre|ivali razvoj njegova organizma i mozga.

Dana{nji razvoj mehanizacije i automatizacije bitno je smanjio~ovjekovo kretanje, pa zbog dugotrajne fizi~ke neaktivnosti dolazido promjena u sustavu krvotoka, ubrzava se rad srca, uz smanje-nu koli~inu krvi koju ubacuje u krvotok, motorna pasivnost sma-njuje provjetravanje plu}a koja su podlo`na infekcijama, smanjujese funkcija probavnog sustava, mokra}om se izlu~uje vi{e kalcijai time se osiroma{uju kosti i smanjuje im se ~vrstina. Zbog nek-retanja, smanjuje se mi{i}na masa i snaga mi{i}a. Sve to, osimlo{e kondicije, dovodi i do pogor{anja raspoloènja i op}egzdravlja.

Sustavna, programirana i primjereno odre|ena tjelesna aktivnostunosi u organizam puno korisnih promjena i usporava proces sta-renja. Dolazi do odre|enog pove}anja mase sr~anog mi{i}a, {torezultira boljim i ekonomi~nijim radom srca, boljom opskrblje-no{}u kisikom i hranjivim materijalima, pobolj{ava se funkcijadi{nih organa, apsorpcija kisika u tkivu je ve}a, kosti postaju~vr{}e, manje su podlo`ne lomovima, a zglobovi su elasti~niji ipokretljiviji. Fizi~ka aktivnost je vrlo djelotvorna i u borbi protivpu{enja i pretjerane debljine. Sustavna fizi~ka aktivnost usporavaproces starenja ~ovjeka i samim tim produljuje razdoblje njegovefizi~ke punovrijednosti.

Svrha vje`banja treba biti poticaj za vi{u razinu va{e energije,izdr`ljivosti i sposobnosti. Vje`banje mora biti pozitivna navika,RADOST I ZADOVOLJSTVO. Redovitim kretanjem i vje`banjem~inite dobro svojim mi{i}ima i krvoìlnom sustavu, a jednakotako ublaùjete tjeskobu i razbistrujete um, pove}anom cirkulaci-jom i dubokim disanjem.

Vje`banjem se aktivira cijeli kineti~ki lanac: od kore velikog moz-ga, preko motornih ìvaca, do mi{i}a i natrag senzibilnim putevi-ma do kore velikog mozga. Upravo zbog toga je POKRET biolo{kispecifi~an podraàj. Tjelesna aktivnost u djetinjstvu i mladostipotrebna je za o~uvanje i unaprje|enje zdravlja, a u starijoj dobi

za usporavanje ili sprje~avanje naru{avanja odre|enih vidovazdravlja. Plasti~nost organizma najve}a je tijekom rasta, posebnou pubertetu, gdje je potrebno iskoristiti genetske potencijale zaoptimalan tjelesni i funkcionalni razvoj. U starijem dobu je va`noodràti ono {to je u mladosti ste~eno. Nedostatak aktivnosti naposlu nu`no je kompenzirati {portskim, odnosno fizi~kim aktiv-nostima u slobodno vrijeme, a o vrsti djelovanja i aktivnosti mo-rate odlu~iti sami - ovisno o svojim interesima , sklonostima,sposobnostima i materijalnim mogu}nostima. Kada ne bi biloRAZLIÎTOSTI, lako bi bilo predloìti najbolju formulu za posti-zanje dobre kondicije i preporu~iti najbolju aktivnost. Dakako daaktivnosti koje izaberete moraju biti primjerene va{im godinama ièljama. Ipak }emo preporu~iti osnovne aktivnosti ili one koje senajvi{e koriste.

HODAJTE I TRÎTE!

Hodanje i tr~anje je najmasovniji i najjeftiniji oblik fizi~ke aktiv-nosti. Umjerenim tempom i boravkom na ~istom zraku, prisilit

}ete svoje mi{i}e na toliko potrebno gibanje i svoje stanice }eteopskrbiti svjeìm kisikom. Jako je dobro to ~initi uz vodu, jer suu~inci za organizam ve}i. Poku{ajte umjesto {etnje brzo hodati,uz kratke stanke. Dovedite pri tomu va{e srce barem do 120 otku-caja u minuti. Samo nemojte pretjerivati, jer postupnost je najbit-nija.

PLIVAJTE!

Plivanje je idealan oblik gibanja za sve uzraste i najzdravije je, jerrazgibavamo sve mi{i}e, kralje`nicu cijelom duljinom i udove, ada pri tomu ne osjetimo optere}enja koja uzrokuje sila teà (uvodi ste te{ki, koliko je te{ka teku}ina istisnuta volumenom va{egtijela).

VOZITE SE BICIKLOM!

Vo`nja biciklom je izvanredna vje`ba za lokomotorni aparat i po-tro{nju energije.

SUDJELUJTE U [PORTSKIM IGRAMA!

[portske igre su iznimno korisne, ali mogu biti opasne, jer u àruigre mnogi ne prepoznaju upozorenja o naporima koji nisu u skla-du sa sposobnostima i godinama sudionika {portskih igara.

IGRAJTE TENIS!

Tenis je vrlo koristan, ali i vrlo opasan, ako nije ispravno doziran,jer je to {port koji zahtijeva puno vje{tine i iskustva.

SKIJAJTE!

Skijanje je sve popularnije, ali naàlost nedostupno za ve}i diopopulacije.

BAVITE SE VRTLARSTVOM,LOVOM I RIBOLOVOM!

Vrtlarstvo, lov i ribolov zahtijevaju umjereno kretanje, koje osloba|anapetosti i smiruje, a razgibava muskulaturu i cijeli lokomotorniaparat te pobolj{ava cirkulaciju, uz boravak na svjeèm zraku.

KORISTITE TRIM-KABINET I TRIM-STAZE!

Trim-kabinet I trim-staze omogu}avaju dobro razgibavanje poje-dinih dijelova tijela i pozitivno utje~u na psihu, a istodobno relak-siraju i ja~aju.

Trenirano srce ekonomi~nije tro{i kisik i moè podnijeti ve}i na-por i vi{e rada. Tjelesna aktivnost smanjuje frekvenciju srca u mi-rovanju,a u tijeku aktivnosti moè se obaviti vi{e rada s jednakomfrekvencijom srca. Takvo je srce sposobnije i dugotrajnije, nego uosobe koja ne u trenira. Fizi~ka aktivnost normalizira i krvni tlak i

dobro djeluje na periferne arterije i cirkulaciju (tople ruke i noge).Fizi~ka aktivnost i umjerenost u jelu sprije~it }e pretjerano deb-ljanje i njene lo{e posljedice za zdravlje i organizam.

VJE@BAJTE SVAKODNEVNO!

Mi{i~na kontrakcija u tijeku gibanja, glavni je stimulans protokalimfe i ekstracelularne teku}ine, {to je bitno da otpadni materijalne zaostane u tkivu, ve} da se transportira i izlu~uje iz organizma.

Redovitim vje`banjem muskulature sprije~it }ete bolove u le|imai trbu{nim mi{i}ima, koji se javljaju zbog njihove slabosti,smanjenja tonusa, a time preuzimaju dio optere}enja, koji ina~eotpada na kralje`nicu, kukove i koljena. Sli~no tomu, javljaju sebolovi i u mi{i}ima vrata. Za dijabeti~are je tjelesna aktivnostva`na, jer uz terapiju i kontrolu, lak{e kontroliraju razinu {e}era ukrvi.

Fizi~ki i psihi~ki hendikepirane osobe svojom tjelesnom aktiv-no{}u mogu znatno pobolj{ati kvalitetu svog ìvota.

ZADOVOLJSTVO koje proizlazi iz dobrog zdravlja ili dobrogfizi~kog izgleda ne moè se sigurno mjeriti ni s kakvim drugimzadovoljstvom, jer dok smo nezadovoljni i depresivni, osje}amose lo{e.

Ako ste uspjeli prihvatiti barem maleni dio savjeta i poduke i akose svakodnevno bavite nekom od fizi~kih aktivnosti, osjetit }ete isami zadovoljstvo zdravog tijela i zdravog duha.

Najva`nije je vje`bati svaki dan, ujutro (jutarnja gimnastika) i pre-ma mogu}nosti nave~er po pola sata i ako je to mogu}e na otvo-renom.

Poèljni su pje{a~ki ili biciklisti~ki izleti, planinarenje ili lov, zimiskijanje. Preporu~uje se ljeti vje`banje uz vodu, kako bi se moglouklju~iti svakodnevno kupanje , plivanje, veslanje i sun~anje.

Potraìte u va{oj okolini, gdje stanujete ili na radnom mjestu, po-nudu nekih mogu}ih sadràja {portske rekreacije.

Ne pretjerujte pri vje`banju, postupnost je va`na.

I da ponovimo jo{ jedanput: vi{estruka je korisnost i pozitivnodjelovanje fizi~kih aktivnosti za ~ovjeka, a to je i znanstveno doka-zano. Ogledaju se u pobolj{anju cirkulacije cijelog krvotoka, uradu srca, reguliranju disanja, pobolj{anju probave, u povoljnomutjecaju na ìv~ani sustav, usporavanju starenja i o~uvanju vital-nosti te pobolj{anom drànju tijela i ja~anju muskulature, uz op}ezadovoljstvo.

I zapamtite: nikad nije kasno po~eti.

Priprema: Edo Virgini

ljep{i ìvot


ÔVJEKOVO JE TIJELO NAJVE]I LABORATORIJ NA SVIJETU I SAVR[EN STROJ ZAKRETANJE SA 650 MI[I]A I 200 KOSTIJU, PA JE STOGA NAJVE]I PARADOKSDANA[NJICE: GRA\ENI SMO ZA KRETANJE, A SUVREMENA CIVILIZACIJA I NAÎN@IVLJENJA NAME]U NAM STATI^NOST KROZ NEKRETANJE, SJEDENJE ILIKORI[TENJE STROJEVA KAO "POMO]I" PRI RADU I STVARANJU

ÊTVRTI MALONOGOMETNI TURNIR DP ELEKTRODALMACIJA SPLIT

POBIJEDILA MOMÂD ODR@AVANJE, SPLITPREMDA lipanj nije mjesec od gripe - ulice,uredi, kafi}i puni su fibroznog, neispavanognaroda. Groznica trese. Prava epidemija. Neiz-lje~iva je, globalnih razmjera. Virus se zovenogomet. Ne {tedi ni otporne pripadniceljep{eg spola. Uselio se u na{e domove bezpla}anja najma. [tovi{e, iz nekih se ne iselja-va ni ostatak godine. Da je tako, uvjerio nas jei svibanjski malonogometni turnir, koji se uorganizaciji splitske Elektrodalmacije odràvave} ~etvrtu godinu zaredom. Petnaestmom~adi unutar ~etiri skupine pristiglo je izsvih dijelova dalmatinskog HEP-a, dvije iz PPHE Jug, dvije iz PrP Elektroprijenos, a ostatakiz DP-a od Imotskog do Trogira.

Natjecanje je po~elo u oùjku, a finalni susretisu odigrani uo~i najve}eg gradskog blagdana- fe{te Svetog Duje. Premda je ovogodi{njiturnir djelomice igra~ki pomla|en, ipak senajve}i broj susreta odigrao s neznatnimgol-u~inkom. Tvrda igra i ustrajna è| za pob-jedom oduzele su djeli} {arma amaterizmu ito do te mjere da je jedan polufinalni susret,nakon pomalo nesretnog poraza bolje i domi-nantnije mom~adi, zavr{io ù~ljivim nagura-vanjem i zamalo tu~njavom. Kao da }e ostatbez premije. Ali nije sve u novcu. To je strastprema lopti. A, lopta je ènskog roda. I, sve imopra{tamo.

A da u svakoj {ali ima zrnce istine, uvjerilismo se tijekom zavr{nice natjecanja. U susre-tu za tre}e mjesto sastali su se Elektroprijenospod vodstvom F. Pero{a i Izgradnja II, pred-vo|ena S. Padovanom. Iskusni i igra~ki boljeekipirani prenosa{i, pobijedili su rezultatom 8: l. Bilo je vrlo lijepih poteza, a palo je vi{egolova nego tijekom ~itavog turnira. Strijelciza Elektroprijenos su bili M. Grozdani} (3), M.Gudelj (2) te po jedan pogodak N. Ramljak, I.Mareti} i D. [karica. Po~asni pogodak zaIzgradnju postigao je mladi, simpati~niR.Bari}.

Susret za prvo mjesto bio je potpuno druk~iji.Igrale su dvije podjednako spremnemom~adi: Imotski, pod vodstvom ozlije|enogigra~a S.Lapende i Odràvanje iz Splita, kojepredvodi iskusni N.Vujevi}. Upravo su njego-ve procjene i pravodobne izmjene igra~a bilejezi~ak na vagi u korist splitske ekipe. Pobije-dili su tijesnim l : 0 igra~ki bolju mom~ad, alikoja nije igrala timski i koja je najvi{e po-gre{aka napravila zbog brzopletosti, prevelikeèlje za pobjedom i pretjeranim soliranjemsvojih igra~a.

Jedini gol susreta postigao je Eduard [kec.

Pokali i plakete su podjeljeni. Za najboljeg stri-jelca, s devet postignutih zgoditaka, progla{enje Romeo Jovi} iz imotske mom~adi. Organiza-cijski odbor najavio nam je za dogodinepro{irenje turnira. Stigle bi ekipe od Zadra doDubrovnika. Tako bi nogometa bilo jo{ vi{e,ne{to poput dalmatinskog mini mundijala.

Vero~ka Garber

{port


Timskaigra IiskustvoN. Vuje-vi}a, bilisu jezi~acna vagi zamom~adOdràva-nje DPElektro-dlamacijaSplit -ovo je,zna~i,pobjed-ni~kamom~ad

Drugo-plasirana,aliigra~kinajbolja,mom~adImotskogovogputa nijeimalasre}e

Imo}aninu Romeu Jovi}u pripala je plaketa za najboljegstrijelca Turnira

Tvrda igra i ustrajna èlja za pobjedom oduzele su djeli} {armaamaterizmu

[PORTSKE IGRE UHB HEP-a, REGIONALNOG ODBORA ZAJU@NU HRVATSKU

Udruga branitelja HEP-a, to~nije njen Regionalni odborza ju`nu Hrvatsku, organizirao je po prvi put {portskeigre. Stotinju sudionika okupilo se od l7. do l9. svibnjau Starigradu, podno velebitske ljepotice - kanjona Pak-lenice.

Nadahnuti takvim okru`jem, na{i branitelji pristigli izsvih djelatnosti dalmatinskog HEP-a, u fer i pravom{portskom duhu nadmetali su se u malom nogometu({est mom~adi), ko{arci (~etiri mom~adi) i bo}anju (12mom~adi). Nakon razigravanja i zavr{nih borbi,mom~adi DP Elektra [ibenik osvojili su pobjedni~kepokale u malom balunu i bo}anju, a kako to {portskatradicija nalaè - doma}ini iz DP-a Elektra Zadar bili supobjednici u ko{arci. Dubrov~ani i Spli}ani ovog suputa bili malo lo{ije sre}e, ali to nije utjecalo nadruènje i ugodne izletni~ke obilaske pakleni~kog par-ka. Posljednju su ve~er, nakon dodjele pokala i plaketa,uz pratnju mandolinskog hotelskog trija, opet zajedni~kizapjevali, uz nadu da }e se ovakvi susreti nastaviti.

Vero~ka Garber

{port

IZ DP ELEKTRA SLAVONSKI BROD: [PORTSKI SUSRET HRVATSKIH BRANITELJA

NAJBOLJI BRO\ANIPOVODOM Dana grada, u Slavonskom Brodu je 18. svibnja ove godi-ne odràn turnir u malom nogometu, ~iji je organizator i nositelj bioTO UHB HEP-a 90-95 Slavonski Brod. Na turniru su sudjelovali bra-nitelji iz Vukovara, Osijeka, \akova, Poège i doma}ini iz SlavonskogBroda. Natjecatelji su bili podijeljeni u ~etiri mom~adi, tako da su ihneke imale i iz drugih gradova.

Prije po~etka turnira, sudionike je uime doma}ina pozdravio direktorDP Elektra Slavonski Brod Zdenko Veir, zaèljev{i svima dobro-do{licu i uspjeh u natjecanju sa èljom da susreti proteknu u{portskoj i fer borbi. Poslije otvorenja turnira izaslanstvo ROIH-aUHB HEP-a 90.-95. poloìlo je vijenac na gradskom groblju u spo-men na sve pale hrvatske branitelje.

Natjecanje je provedeno prema bod sustavu (svatko sa svakim), azapo~ele su ga mom~adi Vukovara i Slav. Brod II (veterani), koje suBro|ani glatko dobili s rezultatom 4:1. Ostale utakmice nastavljenesu prema rasporedu i protekle su u ùstroj, {portskoj i fer borbi, alibez i malo nje`nosti prema protivniku. Borilo se za svaku loptu. Utak-mice su obilovale golovima, a sve do kraja nije bilo izvjesno tko }ebiti pobjednik.

Mom~ad Slav. Brod II (veterani) pod vodstvom Slavka Jozi}a bila jeuvjerena da su oni pravi favoriti, ali u posljednjoj utakmici turnira uizravnom dvoboju Slav. Brod I - Slav. Brod II na zemlju su ih spustilimalo mla|i, borbeniji, spretniji (a mora se priznati i sretniji) branite-lji pod vodstvom iskusnog Dubravka Kajfe{a, koji su ih pobijedili srezultatom 2:1 i tako osigurali prvo mjesto.

Nakon svih odigranih utakmica poredak je sljede}i: prva je mom~adSlav. Brod I, druga Slav. Brod II, tre}a Vukovar i ~etvrta Poèga-\ako-vo.

Trofej "fer - plej" dodijeljen je Vukovarcima, a ~lan njihove mom~adiJosip Stojanovi} najbolji je strijelac turnira s pet postignutih zgodi-taka.

Nakon natjecanja podijeljena su zasluèna priznanja za postignuterezultate, a susret je nastavljen u opu{tenijoj atmosferi.

Stjepan Krajnovi}

Za osvojeno prvo mjesto pokal je preuzeo Du-bravko Kajfe{

Damir Beljo prima pokal za fairplay

Pobjedni~ka mom~ad Slavonski Brod I

Izaslanstvo ROIH-a UHB HEP-a 90.-95. poloìlo jevijenac na gradskom groblju u spomen na svepale hrvatske branitelje


Evo pobjedni~ke ko{arka{ke mom~adi DPElektra Zadar

POBIJEDILI [IBENSKIBRANITELJI

Prvo mjesto u malom nogometu osvojila je mom~ad brani-telja DP [ibenik: pobjedni~ki pokal uru~io je predsjednikUdruge hrvatskih branitelja HEP-a Stjepan Tvrdini}

[iben~ani su pobijedili i u bo}anju

ODR@ANE TRE]E [PORTSKE IGRE DIREKCIJE ZA PRIJENOS

VI[E OD [PORTSKOG NADMETANJATRE]I skup radnika {porta{a Direkcije za prijenos HEP-aodràn je 10. i 11. svibnja ove godine u Osijeku. U {portskimdisciplinama: mali nogomet, kuglanje, {ah i tenis za mu{karcete bo}anje i odbojka za ène, okupilo se skoro dvije stotine{porta{a iz sva ~etiri prijenosna podru~ja: Zagreba, Splita,Opatije, Osijeka te Sektora potpore.

[portske igre bile su i prigoda rukovodstvu Direkcije za prije-nos za obilazak TE Ernestinovo, gdje je obnova ve} u punomzamahu. Sljede}eg dana u Osijeku je odràn i stru~ni kolegijDirekcije o poslovanju svakog prijenosnog podru~ja.Stru~nom kolegiju, a kasnije i otvaranju Igara, prisustvovali sudirektor Direkcije mr. sc. Ivica Toljan, pomo}nik direktora Mi-roslav Mesi}, direktor Sektora potpore Boìdar Kolega te direk-tori prijenosnih podru~ja Zagreb - mr. sc. Boìdar Filipovi},Split - Marko Lovri}, Opatija - prof. dr. Juraj [imuni} i Osijek -Mihajlo Abramovi}.

U {portskoj dvorani Elektrometalskog {kolskog centra u Osije-ku, prigodom otvaranja [portskih igara Direkcije za prijenosHEP, direktor PrP Osijek Mihajlo Abramovi} uime doma}ina iorganizatora svim sudionicima zaèlio je dobrodo{licu u Osi-jeku.

- Cilj i svrha ovih Igara nisu samo {portska nadmetanja, ve}prije svega me|usobno upoznavanje i zbliàvanje radnika prije-nosne djelatnosti. Najbolji na~in da do toga do|e upravo suovakvi skupovi, koji se mogu organizirati s malo truda i punodobre volje. Nadam se da }ete se svi ugodno osje}ati u graduOsijeku, rekao je M. Abramovi}.

Pozdravljaju}i sve prisutne, Igre je proglasio otvorenim mr. sc.Ivica Toljan, direktor Direkcije za prijenos.

Nakon otvaranja Igara, zapo~eo je ènski odbojka{ki turnir. Udvodnevnom doista uzbudljivom nadmetanju odbojka{ica,najvi{e uspjeha imao je doma}i tim koji je s lako}om rije{iosusrete u svoju korist. Pobjedama s 2:0 protiv Splita u svojojskupini i 2:0 protiv Opatije u zavr{noj utakmici, Osje~anke suosvojile prvo mjesto. Za utjehu ostalima, treba naglasiti da suse Osje~anke puna ~etiri mjeseca pripremale za ovo natjeca-nje. Na kraju ovog turnira, odbojka{ice Opatije zauzele su drugomjesto, Spli}anke tre}e, Zagrep~anke ~etvrto, a Sektor potporeje peti.

U popodnevnom terminu zapo~ela su i malonogometna natje-canja, teniski turnir te {ahovska nadmetanja. Otvoreni tereniosje~kog Sokolskoga doma bili su popri{te malonogometnogturnira, na kojem se okupio i veliki broj gledatelja. U prvojutakmici nogometa{i PrP Zagreb, zahvaljuju}i odli~nim obra-nama svog vratara i spretno postignutom zgoditku, pobijedilisu doma}ina, PrP Osijek. U ostalim susretima mom~ad PrPSplit je s visokih 11:0 pobijedila Sektor potpore, potom 3:2protiv PrP Opatije i 3:1 protiv PrP Zagreb. To im je bilo dovo-ljno za osvajanje pobjedni~kog pehara. S dvije pobjede,mom~ad PrP Zagreb osvojila je drugo mjesto. Opatijci supobjedom na penale ostvarili pobjedu protiv Osje~ana, ~imesu osvojili tre}e, a Osje~ani ~etvrto mjesto. Sektor potpore za-uzeo je peto mjesto. Na kraju ovoga Turnira, titulu najboljegstrijelca ponio je igra~ ekipe PrP Split Dalibor Muìni}, a naj-bolji vratar je Vladimir Stanko iz PrP Zagreb.

Najbolji tenisa~i svoje susrete odigravali su na terenima teni-skog centra u perivoju Kralja Tomislava u Osijeku. Ume|usobnom mom~adskom natjecanju postignuti su sljede}irezultati: PrP Zagreb - PrP Opatija 2:0, PrP Osijek - Sektor pot-pore 2:0, PrP Split - PrP Zagreb 2:1, PrP Split - PrP Opatija2:1, Sektor potpore - PrP Zagreb 0:2 i PrP Osijek - PrP Split1:2. Mom~ad tenisa~a iz Splita osvojila je prvo mjesto,Osje~ani su drugi, Zagreb tre}i, Sektor potpore ~etvrti, a Opati-ja peta.

Na ~etverostaznoj automatskoj kuglani dràvnog prvaka Sla-vonija-Konikom, odràna su mom~adska i pojedina~na nat-jecanja kugla~a HEP Direkcije za prijenos. Premda tijesno,doma}ini PrP Osijek i u ovoj {portskoj disciplini bili su naj-bolji u mom~adskom i pojedina~nom natjecanju. Nakonizba~enih 2 x 25 hitaca u mom~adskom dijelu natjecanja, ukojem su za svaku ekipu nastupila po ~etiri natjecatelja,Osje~ani su s ukupno 794 oborena ~unja zauzeli prvo mje-sto. Drugi su kugla~i PrP Zagreb sa 788 oborenih ~unjeva,PrP Split tre}i sa 740 ~unjeva, PrP Opatija ~etvrti sa 690 iSektor potpore peti sa 472 oborena ~unja. Upravo u ovoj di-sciplini treba izdvojiti mom~ad Sektora potpore, u ~ijim re-dovima je bilo kugla~a koji su se prvi puta u ìvotu na{li nakugla~koj stazi. Bilo je va`no sudjelovati, a ne samo pob-je|ivati.

U pojedina~noj konkurenciji nastupili su najbolje plasirani po-jedinci iz svih mom~adi. U disciplini 2 x 25 hitaca naj-uspje{niji s 232 ~unja bio je predstavnik Osijeka - StipanLiovi}, drugi je Marijan Rado{ iz Opatije s 226 ~unjeva, tre}i\or|e Vuji} iz Zagreba s 221 ~unjem, ~etvrti Zlatko Bu~ar izSektora potpore s 219 i peti Jure Veji} iz Splita s 209 oborenih~unjeva.

Bo}anje je na ovoj Prenosijadi bilo isklju~ivo ènski {port. Naterenima BK "Neptun" iz Osijeka, snage su odmjerile igra~iceOsijeka i Zagreba. Pobijedile su Osje~anke s rezultatom 9:7.Osijek je potom lako s 11:1 pobijedio Sektor potpore i na op}eiznena|enje Split sa 6:4. To je Osje~ankama bilo dovoljno zaosvajanje prvog mjesta. U ostalim susretima igra~ice Sektorapotpore bile su bolje od Zagreba s 8:5, Split od Opatije sa 7:6,dok je na kraju Opatija pobijedila Sektor potpore sa 4:3.Osje~ankama je pripalo prvo mjesto, Spli}ankama drugo,Opatijke su tre}e, Sektor potpore ~etvrti, a Zagrep~anke suosvojile peto mjesto.

I na kraju - {ahisti. Oni su se odlu~ili za dvokru`ni sustav nat-jecanja u dvije grupe, pri ~emu je svaku mom~ad predstav-ljalo ~etiri {ahista. Premda uz jedan izgubljeni susret 2 1/2 :1 1/2 protiv predstavnika PrP Opatija, u kona~nom zbiruOsje~ani su s 26 osvojenih bodova osvojili prvo mjesto.Drugo i tre}e mjesto s po 19 bodova dijele {ahisti Opatije iZagreba, ~etvrti su s 13 bodova {ahisti Splita, a peti sa samo3 boda Sektor potpore.

Za kraj dvodnevnog druènja i {portskih natjecanja prijeno-sa{a, odigrane su dvije revijalne utakmice u malom nogome-tu. U ènskoj konkurenciji "slanih" (Split i Opatija) rezultatom1:0 pobijedili su "slatki" (Zagreb i Osijek). U mu{koj konkuren-ciji sastali su se voditelji svih mom~adi protiv mom~adi po-slovodstva Direkcije za prijenos. Prema na{oj procjeni, ovo jebio najljep{i dio dvodnevnog druènja prijenosa{a, jer su seosim igra~a, u gledali{tu na{li svi sudionici ove tre}e po reduPrenosijade. U ovom susretu, mom~ad poslovodstva pobijedi-la je s rezultatom 4:3. Vrlo zapaènu ulogu u mom~adi poslo-vodstva odigrao je direktor Direkcije mr. sc. Ivica Toljan koji jeza svoju mom~ad postigao sva ~etiri zgoditka.

Na zavr{noj sve~anosti, slu`beno su progla{eni pobjednicipo disciplinama, za {to su im uru~eni i prigodni pokali. Nakraju je Mihajlo Abramovi} uime doma}ina zastavu Igara pri-jenosa predao idu}em doma}inu - direktoru PrP Split MarkuLovri}u.

- Pred nas ste svojom vrhunskom organizacijom ovih Igarapostavili teàk zadatak. Nastojat }emo ipak dogodine u Splituto ponoviti, rekao je M. Lovri}.

Nakon toga, direktor Direkcije za prijenos HEP-a mr. sc. IvicaToljan zatvorio je Tre}e {portske igre uz pozdrav i poziv: Vidi-mo se dogodine u Splitu!

Julije Huremovi}

{port


Spli}ani su bili najbolji u tenisu

U ènskoj konkurenciji u bo}anju prvo mjesto suosvojile Osje~anke

Pobjednik ovogodi{njih Igara je {portska mom~adPrP Osijek, a pobjedni~ki pokal predao je mr. sc.Ivica Toljan

Mihajlo Abramovi}, direktor PrP Osijek predaje za-stavu Prenosijade Marku Lovri}u, direktoru PrPSplit - organizatoru ~etvrtih {portskih igara Direk-cije za prijenos 2003. godine u Splitu

Direktor Direkcije za prijenos, mr. sc. Ivica Toljan proglasio je Igre otvorenima Dio {portskih mom~adi prigodom otvorenja Igara

Osje~ke odbojka{ice bile su najbolje Trenutak s odbojka{kog terena U malom nogometu prvo mjesto osvojila jemom~ad PrP Split

U kuglanju su bili najbolji Osje~ani U {ahu opet najbolji Osje~ani s 26 osvojenih bodova (na slici suim protivnici {ahisti Sektora potpore)

Revijalni malonogometni tim Slani (PrP Split i PrPOpatija) pobijedile su svoje protivnice Slatke (PrPZagreb i PrP Osijek)

Poslovodstvo Direkcije za prijenos (ili malonogo-metna mom~ad s kopna) pobijedilo je mom~advoditelja svih mom~adi (malonogometnemom~adi s mora), a najbolja je bila - publika, jersu se okupili svi sudionici Igara

Sve za loptom - takav je ènski nogomet (?!)

Svi ~lano-vi pobjed-ni~kemom~adiiz Osijekas osvoje-nim priz-nanjima

59

Documents

Svibanj 2002 - inet...dvije milijarde ljudi je gladno, gladni odlaze na po~inak. Ono {to zabrinjava je da ne postoji tendencija smanjenja nego pove}anja tih razlika. Svake je godine