SVJETLOSNO SIGNALNA OPREMA NA VOZILIMA - hc.hak.hrhc.hak.hr/literatura/hak/hakhom2005_svjetla.pdf · svjetla i svjetlosna signalizacija su uz sve ostale elemente pasivne sigurnosti

HRVATSKI AUTOKLUB

SVJETLOSNO SIGNALNA OPREMA NA VOZILIMA

Osnove i propisi

Listopad, 2005.

Izdavač

HRVATSKI AUTOKLUB, Zagreb, Av. Dubrovnik 44

Za izdavača

Nikola Vuković dipl. oec.

Autori

Dr. sc Ivan MavrinDr. sc. Ernest BazijanacMiroslav Sučić dipl.ing.

RecenzijaProf. dr. sc. Josip Zavoda

Naklada800

Tisak

Grafocentar

SADRŽAJ

1. Uvod..............................................................................................................................1

2. Općenito o svjetlosti.....................................................................................................3

3. ECE - pravilnici............................................................................................................18

4. EC direktive..................................................................................................................29

5. Thnički preledi..............................................................................................................48

6. Literatura.......................................................................................................................54

7. Prilozi:

7.1. Prilog 1...................................................................................................................557.2. Prilog 2...................................................................................................................597.3. Prilog 3...................................................................................................................67

Svjetlosno signalna oprema vozila Uvod___________________________________________________________________________

1. UVOD

Tehnički uvjeti za proizvodnju i uvoz motornih vozila i njihovih dijelova propisani su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Prema navedenom Zakonu, vozila na motorni pogon i priključna vozila, odnosno njihovi dijelovi i oprema koji se proizvode, moraju se podvrgnuti postupku homologacije radi utvrđivanja da li odgovaraju propisanim uvjetima homologacije. Za homologirana vozila, odnosno njihove dijelove ili opremu, izdaje se potvrda sukladnosti.

I za uvezena vozila, odnosno njihove dijelove ili opremu, koja imaju certifikat sukladnosti izdan u inozemstvu, obavlja se postupak provjere vjerodostojnosti homologacije, o čemu se izdaje homologacijski list.

Nadležna državna ustanova za izdavanje certifikata sukladnosti odnosno homologacijskog lista je Državni zavod za mjeriteljstvo. Državni zavod za mjeriteljstvo ne može prenijeti navedene poslove na drugu pravnu osobu, ali može ovlastiti laboratorije odnosno pravne osobe koje obavljaju stručne poslove u samom postupku.

Načini certificiranja proizvedenih i uvezenih vozila i dijelova objavljeni su u Pravilniku o homologaciji vozila.

Republika Hrvatska je potpisnica međunarodnog dokumenta pod nazivom Sporazum o prihvaćanju jednakih uvjeta za homologaciju i uzajamno priznavanje homologacija opreme i dijelova motornih vozila. Kao dodatak Sporazumu izdaju se pravilnici (Regulations) koji propisuju tehničke uvjete što ih moraju zadovoljiti motorna vozila odnosno oprema i dijelovi motornih vozila prije početka korištenja. Pravilnici obuhvaćaju određena područja kao što su: ispušni plinovi, buka, kočenje, svjetlosna oprema itd.

Koji će se pravilnik navedenog Sporazuma i kada početi primjenjivati u Republici Hrvatskoj, ovisi o procjeni i odluci Državnog zavoda za mjeriteljstvo koja se objavljuje u službenom glasilu u vidu naredbi i pravilnika. U njima se navode broj i serija orginalnog pravilnika koji se primjenjuje te datum njegove primjene.

Republika Hrvatska se priprema za ulazak u Europsku uniju i shodno tome priprema svoju regulativu. Državni zavod za mjeriteljstvo je zbog toga objavio u Narodnim novinama nekoliko pravilnika Europske unije koji će stupiti na snagu danom ulaska u tu asocijaciju.

Pored toga što nam omogućavaju vožnju noću, u tunelima i uvjetima smanjene vidljivosti, svjetla i svjetlosna signalizacija su uz sve ostale elemente pasivne sigurnosti vozila u prometu, jedan od značajnijih faktora.

U zadnje vrijeme se sve više naznačuje i važnost tzv. dnevnih svjetala (DRL - Daytime-Running Lamps) za sigurnost u prometu. Danas mnoge zemlje zahtjevaju korištenje dnevnih svjetal, međutim sve zemlje osim Kanade (za vozila proizvedena nakon 1989 godine) ne zahtjevaju ugradnju posebnih dnevnih svjetala, već dopuštaju korištenje glavnih svjetala kao dnevnih.

Prema ocjeni stručnjaka General Motors-a i drugih istraživanja evidentno je da korištenje dnevnih svjetala smanjuje broj sudara za najmanje 7%.

Neke procjene u SAD i Kanadi govore da uporaba dnevnih svjetala povećavaju potrošnju po automobilu u prosjeku od 3 do 15 dolara/godini, a ako se umjesto dnevnih svjetala koriste glavna svjetla tada je potrošnja veća u prosjeku i oko 40 dolara /godini.

___________________________________________________________________________1

Svjetlosno signalna oprema vozila Uvod___________________________________________________________________________

U ovoj brošuri dan je pregled tehničkih propisa koji se odnose na svjetlosno signalnu opremu motornih vozila, a razvrstani su tri grupe:

ECE pravilnici koji se odnose na homologaciju, a koji se obvezno primjenjuju u skladu s gore spomenutim međunarodnim sporazumom;

Direktive Europske unije (EC/EEC ) koje su obvezne za države članice i koje su u pravilu strožije od ECE pravilnika;

Nacionalni tehnički propisi koji se odnose na tehničke preglede, odnosno registraciju, adaptaciju i eksploatacju vozila.

U pregledu ECE pravilnika (Poglavlje 3.) opisuje se struktura pravilnika s osvrtom na vrste ispitivanja za glavna svjetla i žarulje.

Budući da je Državni zavod za mjeriteljstvo počeo objavljivati i direktive Europske unije, u Poglavlju 4. se daje opis samo objavljenih direktiva u Republici Hrvatskoj, a koje se odnose na svjetla i signalizaciju. Težište opisa je dato na tumačenje homologacijskih oznaka kako bi se tehničkom osoblju u praksi dalo osnovnu informaciju pri identifikaciji tijekom homologacijskog postupka. Stručnjaci koji neposredno rade na poslovima homologacije i tehničkih pregleda će ipak morati koristiti orginalne tehničke propise, a ova informacija može poslužiti kao uvod u spomenutu problematiku.

___________________________________________________________________________2

HAK Svjetlosno signalna oprema na vozilima Općenito o svjetlosti

2. OPĆENITO O SVJETLOSTI2.1. Povijest automobilskog osvjetljenja

Prva automobilska svjetla predstavljena su vozačima ranih 1880-tih i kao izvor svjetlosti koristila su acetilen ili ulje. Acetilen je bio dosta popularan jer plamen je bio otporan na vjetar i kišu. Prve električne žarulje predstavljene su 1898. godine na Columbia Electric Car od Electric Vehicle Company iz Hrrtforda. “Prest – O – Lite“ acetilen svjetla su bila standardni dio ponude 1904. godine mnogih proizvođača, do novog standarda koji je uveo električne žarulje 1908.

Godine 1912., Cadillac u svoja vozila ugrađuje električno paljenje i rasvjetni sistem stvarajući tako moderni automobilski električni sustav.

1915. godine Guide Lamp Company predstavlja Dipping “kratka svjetla“, a 1917. Cadillac sistem je dopuštao kontrolu svjetla iz auta te bio mnogo prihvatljiviji jer nije bilo potrebe izlaziti iz auta radi regulacije rasvjete.

1924. godine Bilux žarulje su prve moderne žarulje, godinu dana poslije Guide Lamp predstavlja svoju verziju žarulja zvanu Duplo.

Svjetla za maglu su bila novost za 1938. kao i 1954. prekidač između dugih i kratkih svjetala.

Standardizirane 7-inch-ne žarulje predstavljene su 1940. godine i ubrzo su postale obvezne za sva vozila prodana u SAD-u, Velikoj Britaniji, Australiji i drugim Commonwealth zemljama te u Japanu. Korištenje ovakvih žarulja je poprimilo veliki zamah, ali njihovi standardi nikada nisu prihvaćeni u Europi, dovodeći time do različitih dizajna koji su opstali desetljećima na kontinentima. Američki standard od 1968 godine dopušta korištenje svjetala sa zaslonom Europskih automobila prodanih u SAD (Jaguar E – Type, VW Beetle, Porsche 356 i Ferrari Daytona) ,.

Prva prava proizvodnja automobila sa upravljivim svjetlima bila je 1967. godine na Citroen DS. Tehnologija je bila spora da bi bila prihvaćena, ali danas se koristi na mnogim luksuznim automobilima kao što su Lexus, Infiniti, Porsche Cayenne. Danas postoji plan – Europske i Japanske radne grupe koja radi na razvoju i standardizaciji upravljivih žarulja, koja je poznata kao "AFS" (Advanced Frontlighting System) ili "bending svjetla" .

Godine 1954., Cibie predstavlja žarulje sa automatskim podešavanjem povezane sa ovjesom automobila radi zadržavanja željene ravnine svjetlosnog snopa bez obzira na opterećenje. Prvo vozilo sa takovom opremom je bio Panhard Dyna. Početkom 1970-ih, Njemačka i neke druge Europske zemlje počinju koristiti daljinsko podešavanje visine svjetlosnog snopa sa upravljačkog mjesta da bi se u slučaju prijevoza tereta spustio snop svjetlosti te time izbjeglo zasljepljivanje vozača prilazećih automobila. Ovakav sustav ispočetka se sporo razvijao, ali do ranih 1990 – ih ušao je u uporabu u većini Europskih zemalja. Žarulje s izbojem u plinu ( Xenon HID žarulje) kao i jake halogene žarulje u Europi moraju imati automatski sustav za podešavanje visine svjetlosnog snopa ne smanjujući time vozačevu preglednost. Ovakav sustav je dopušten, ali ne i obavezan izvan Europe.

__________________________________________________________________________3


Do 1979. godine većina novih automobila imala je u uporabi četvrtasta svjetla, dok su u Americi bilo dopušteno samo dvije standardizirane veličine rectangular žarulja (prvi puta korištene 1961.godine).

Svjetla sa zaslonom, predstavljena su 1963. godine na Chevrolet Corvette. Kada su se svijetla upalila, pojavila bi se iz prednjeg odbojnika automobila. Mnogo poznatih automobila koristila su ovakav sustav (Dodge Charger, Ferrari Testarossa, Mazda RX-7, RX-8 i Miata, Dodge Daytona, Pontiac Firebird, Nissan 300ZX, Toyota Celica i Supra, Honda Accord i Prelude..).

Prve halogene žarulje za vozila H1, predstavljene su 1962. godine. Ta žarulja ima jednu žarnu nit koja producira 1500 lumena pri naponu 13,2 V. Halogena tehnologija omogućava veću iskoristivost energije, i producira više svjetlosti nego obična žarulja, te je zbog tog razloga korištena u Europi. Godine 1964. nastala je H2 žarulja, a 1966. godine H3 žarulja. H1 i H3 žarulje se još uvijek koristi kao svjetla za maglu. Prve halogene žarulje koje produciraju kratko i dugo svjetlo sa jednom žaruljom, kategorija H4, predstavljena je 1971. godine. Tek početkom 1997. godine Europske žarulje H1 i H3 su dopuštene u SAD.

Žarulje s izbojem u plinu (Hight Intensity Discharge - HID) predstavljene su 1991. godine na BMW-u klase 7. HID tehnologija je ubrzo uzela maha kod Europskih i Japanskih proizvođača dok kod Američkih nije imala takav efekt.

1977. Lincoln Mark VII je bio rani Američki pokušaj korištenja HID-a, bio je i ujedno prvi i jedini automobil sa HID-om.

U Europi postoje standardi za svjetla, kojima su prednja svjetla jedan od najviše reguliranih sustava na vozilu. Definirani Europski standardi za svijetla nisu presudni u SAD iako su Europski modeli osvjetljenja vozila tehnološki napredniji i bolji.

2.2. Vidne sposobnosti i adaptacija oka

Razdvajanje dana i noći nastaje izlaskom i zalaskom Sunca. To je vrijeme različitih osvijetljenosti okoline što je posebno značajno za promet. To su trenuci sumraka i svitanja. Sumrak počinje sa Sunčevim zalaskom i razlikuju se tri tipa sumraka:

• građanski,• nautički,• astronomski.

Građanski sumrak počinje kad se sunce nalazi ispod horizonta 68 i on traje u našim krajevima od 30 do 40 minuta. S izlaskom Sunca počinje svitanje. Sigurnost prometa u svitanje i u sumraku prilično se razlikuju. U večernjem sumraku uvjeti za vizualnu orijentaciju postaju s vremenom sve složeniji, dok se u svitanje orijentiri sve bolje uočavaju.

Viđenje ljudskim okom u svijetlu ostvaruje se čunjićima (Fotropijski vid). Fotropijski vid nastupa pri luminanciji vidnog polja većoj od 0,034 2/ mcd u svijetlu kad se viđenje ostvaruje samo čunjićima. Oko je najosjetljivije na zračenje valne duljine od 555nm (žućkasto zeleno svjetlo). Viđenje u tami ili skotropijski vid, gdje se vid ostvaruje samo štapićima nastaje kada je sjajnost, luminancija vidnog polja manja od 0,0034 2/ mcd . Pri toj luminanciji ne raspoznaju se boje. Svi predmeti izgledaju sivi i nejasni.

__________________________________________________________________________4


U tami kada djeluju samo štapići ljudskog oka, oko je najosjetljivije na plavkasto zeleno zračenje valne duljine 570 nm. Prostor između ta dva slučaja naziva se mezopijski vid.

Adaptacija oka je prilagođavanje oka na razne luminancije vidnog polja. Za razne veličine sjajnosti sudjelovat će više ili manje čunjići i štapići. Adaptacija na tamu je teža i traje čak do 30 min dok na svjetlo od 0,5 – 2 min. Krivulja adaptacije prikazana je na slici 2.1.

Slika 2.1. Krivulja adaptacije i njezine faze.

Vidljivo je sa slike 2. 1. da postoje 3 područja vidne sposobnosti kod krivulje adaptacije:

I. područje – fotopijskog je karaktera i realizira se brzo, pošto se radi o čunjevitoj adaptaciji.

II. područje – mezopijskog je karaktera.

III. područje – skotopijski je krajnji dio krivulje adaptacije. Ova se adaptacija događa u dijelu oka gdje su smješteni štapići.

Kod prijelaza iz tame u svjetlost u početku je nemoguća optička orijentacija zbog zasljepljivanja koje nastaje kad u vidnom polju nastupe difuzne svjetlosti koje ne odgovaraju stanju adaptivnosti. Optičko prilagođavanje noću prigodom vožnje stalno je prisutno. Na cestama kod smanjene vidljivosti kada je prisutna i stalna potreba za adaptacijom na tamu i svijetlo prisutan je i najveći broj nezgoda.

__________________________________________________________________________5


Slika 2. 2. Broj poginulih u Zagrebu za razdoblje od 1970 – 1974.,1980 – 1988.,1990 – 1995.

u vremenu od 0.00 – 24.00 sati.

Vidljivo je da svake godine najviše pogine ljudi u večernjim satima. Noćna vožnja je najrizičnija vožnja. Opadanjem opće rasvijetljenosti postepeno se smanjuju osnovne vidne funkcije, oštrina vida, osjetljivost na kontrast, brzina zapažanja, dubinsko viđenje, razlikovanje boja i dr. jer su mogućnosti oka biološki i fiziološki ograničene. Može se prihvatiti da se broj poginulih osoba u prometnim nezgodama najviše događa pri slaboj vidljivosti.

Za prilagođavanje ljudskog oka na svjetlo potrebna su kraća vremena. Brzine prilagođavanja oka na promjene intenziteta svjetla ovisi i od vremenskog razdoblja u kojem je oko bilo izloženo svjetlu i starosti vozača. Starijim vozačima potrebno je dulje vrijeme za adaptaciju na novu gustoću okolne svjetlosti.

S porastom intenziteta prometa uvjeti postaju sve teži, naročito u uvjetima slabije vidljivosti. To zahtjeva od proizvođača vozila posebnu pažnju u razvoju i izradi sustava svjetala vozila.

Za očekivati je da će suvremeno svjetlo na principu HID-a (High-intensity discharge) uz ASB i ESP sustave za kočenje i zračne jastuke postati sastavni dio opreme vozila.

__________________________________________________________________________6


2.3. Svjetlosne veličine

Osnovne svjetlosno-tehničke veličine koje se spominju u ECE pravilnicima jesu:

• svjetlosna jačina,• svjetlosni tok,• osvijetljenost,• sjajnost,• boja i• UV zračenje.

2.3.1. Svjetlosna jačina

Osnovna jedinica po SI sustavu mjera je jačina svjetlosti (J). Svjetlosna jačina predstavlja mjerilo za vrijednost svjetlosti koja zrači u određenom smjeru. Jedinica za svjetlosnu jačinu je kandela (cd). Kandela je intenzitet zračenja što ga u okomitom smjeru emitira apsolutno crno tijelo površine 1/600 000 2m pri temperaturi skrućivanja platine (2045 K) i kod tlaka od 101325 Pa.

2.3.2. Svjetlosni tok

Svjetlosni tok je veličina koja označuje sveukupnu emitiranu snagu zračenja izvora svjetlosti. Svjetlosni tok je zračena snaga koju čovjek registrira kao svjetlost. Jedinica za svjetlosni tok je izvedena jedinica SI sustava i naziva se lumen (lm). Lumen je svjetlosni tok kojeg zrači točkasti izvor svjetlosti u prostorni kut od 1 steradijan svjetlosne jačine od 1 kandela.

Prostorni kut steradijan spada u dopunske veličine SI sustava. Steradijan (sr) se definira kao prostorni kut (sl. 2.3) s vrhom u središtu sfere, koji na sferi određuje plohu, čija je površina jednaka površini kvadrata kojemu je stranica jednaka polumjeru sfere.

Slika 2.3. Prostorni kut od 1 steradijana 2.3.3. Osvijetljenost

Osvijetljenost (E) se definira kao intenzitet svjetlosti koji pada na određenu površinu. To je odnos između svjetlosnog toka i površine (S).

__________________________________________________________________________7


E =Ø/S (lux)

Jedinica za osvijetljenost je lux (lx). To je izvedena jedinica SI sustava.

21/11 mlmlx =

To je osvijetljenost površine 1 kvadratnog metra na koju pada ravnomjerno svjetlosni tok 1 lumena. Ako svjetlost ne pada na površinu pravokutno tada je osvijetljenost manja i izračunava se pomoću izraza:

αcos/ 2 ×= rJE

Gdje je r udaljenost osvijetljene površine od svjetlosnog izvora, a kut alfa (α) je upadni kut svjetlosti na površinu.

2.3.4. Sjajnost (luminacija)

Sjajnost (B) čovjekovo oko neposredno osjeća. Sjajnost je mjerilo za svjetlosni dojam o manjoj ili većoj sjajnosti osvijetljene površine. Sjajnost svjetleće površine je omjer između svjetlosne jačine kojom površina zrači u tom pravcu i projekcije površine na ravninu koja je okomita na taj pravac.

( )2// mcdSJB =

Osvijetljenost i sjajnost se ne smiju zamjenjivati. Tako na primjer vozila važnih svjetlijih i tamnih boja imaju u noći nejednaku sjajnost iako ih neki izvori (ulična rasvjeta) jednako osvjetljuje. Razlog tome je što različita boja vozila nejednako reflektira svjetlo u čovjekovo oko.

2.3.5. Boja

Boja se u ECE pravilnicima propisuje na dva načina: pomoću tzv. trikromatskih koordinata prema CIE sustavu (Međunarodni komitet za svjetla) ili pomoću tzv. temperature boje.

Trikromatske koordinate bojeU tom sustavu svaka boja se opisuje pomoću tri osnovne boje. Količine osnovnih boja,

koje daju danu boju, označavaju se sa x,y i z. Prema tome, udio te tri osnovne boje u danoj boji uvijek mora biti jednak:

1=++ zyx

To znači da se svaka dana boja, zapravo može opisati pomoću dva parametra, a to je po dogovoru x i y, slika 3.4.

__________________________________________________________________________8


Slika 2.4. Trokut boja

Svakoj boji se prema slici 2.4. može dodijeliti neka koordinata xy.

Temperatura boje

Slika 2.5. Temperatura boje

__________________________________________________________________________9

Valne duljine u nm

X

http://en.wikipedia.org/wiki/Image:PlanckianLocus.png


Crno tijelo koje se zagrijava, zrači energiju uzduž čitavog spektra valnih duljina. Kod temperatura od oko 800 do 900 K to je u spektru crvene boje, a kod 3000 K to je u spektru koji daje bijelu boju, a kod temperatura od 8000 do 10000 K to je plavkasta boja, slika 2.4. Ta zakonitost je osnova za opisivanje boje pomoću temperature.

Temperatura boje nekog svjetlosnog izvora je temperatura, pri kojoj bi crno tijelo dalo istu boju svjetlosti kao i taj svjetlosni izvor. Pomoću temperature boje se na jednostavan način opisuje boja svjetlosnog izvora, slika 2.5.

2.3.6. UV zračenje

Osim vidljivog dijela spektra, svjetlosni izvori zrače i nevidljivim dijelom spektra, tzv. ultraljubičastim spektrom (UV). Ako je iznos UV zračenja visok, on je štetan po zdravlje.

Na slici 2.6. prikazan je spektar Sunčevog zračenje iz kojeg se vidi položaj UV zračenja u odnosu na vidljivi spektar.

Zračenje je karakterizirano valnom duljinom, obično izraženo u nanometrima (1nm=10-9 m). Kada se opisuju biološki učinci ultraljubičasto zračenje se obično dijeli u tri spektralna područja. UV-C zračenje (100-280 nm), UV-B zračenje (280-315 nm) i UV-A zračenje (315-400 nm).

Slika 2.6. Elektromagnetski spektar Sunčevog zračenja

U ECE pravilnicima se propisuje dopuštena razina UV zračenja u W/lm. 2.4. Tipovi svjetla i izvedbe žarulja

Tradicionalno, rasvjeta automobila sastojala se od žarnih niti smještenih na ili kraj fokusa paraboličnog reflektora, sa optički usmjerenim staklom ili lećom koja usmjerava svjetlosnu zraku prema zadanim karakteristikama.

Kompjutorski optički razvojni alati omogućili su izradu neparaboličnih kompleksnih reflektora s optički usmjerenom lećom.

__________________________________________________________________________10


Reflektori na motornim vozilima mogu se podijeliti po obliku ogledala i vrsti svjetlosnog izvora. Reflektor uobičajne izvedbe prikazan je na slici 2.7.

Izvor svjetlosti (žarna nit) je smješten na ili kraj fokusa reflektora, koji može biti parabolične ili neparabolične izvedbe.

Optička prizma ukomponirana u leću automobilskog svjetla, te pokretni dijelovi svjetla (bočni i vertikalni) osiguravaju potrebnu (zahtjevanu) razinu svjetlosti.

Leća može koristiti istu refrakciju i TIR (Total – Internal – Reflection) za postizanje poželjnih rezultata.

Slika 2.7. Reflektor obične izvedbe

Na slici 2.8. prikazan je reflektor gdje je zahtjevana razina dobivanja svjetlosne distribucije ugrađena u sam reflektor.

Razvojem optičkog inženjerstva zamjenjuje se čitava površina (unutrašnjost reflektora) složenim slobodnim ogledalima.

Precizni oblik svakog ogledala dizajniran je tako da njihov kumulativni efekt reproducira traženu distribuciju svjetlosti.

Rasvjetni reflektori uglavnom se izrađuju od plastike. Toplina koju proizvode žarulje jedan je od glavnih nedostataka u dizajniranju. Izrada ovakvih žarulja zahtjeva ekstremno visoku toleranciju u dizajnu.

__________________________________________________________________________11


Slika 2.8. Reflektor s paraboličnim ogledalima

Rasvjetni projektori smatraju se superiornijima u korištenju kao rasvjetna tijela automobila od rasvjetnih reflektora. Uzrok tome je ugrađena fina kontrola koja dopušta vrlo točnu disperziju svjetlosti.

Slika 2.9. Projektor

U ovom sustavu žarna nit je smještena na fokusu leće ispred lampe. Sjena je locirana između reflektora i leće.

__________________________________________________________________________12


Oblik kuta i njegov točan položaj u optičkom sustavu, određuju oblik i oštrinu crte svjetlo-tama na cesti (cut-off line). Sjena može projicirati nisku i visoku zraku..

Na sigurnost vožnje posebno utječe osvjetljenje vozila tj. mogućnost automobila da bi mogao osvjetljavati cestu na većoj ili manjoj razdaljini. Pored tipa izvedbe reflektora izuzetno je važno izabrati i izvor svjetla. Izvor svjetla daje kakvoću svjetlosti koja ovisi o jačini i vrsti žarulje.

Da bi vozilo moglo osvijetliti cestu, a pri tome ne ometati ostale sudionike u prometu, ugrađuju se duga i kratka svijetla. Kod uključivanja dugih svjetla, cijelom se površinom reflektora isijava svjetlosni snop na cestu, dok kod kratkih svjetala svjetlosne zrake usmjerenu su koso prema dolje. Ovo se obično postiže zaslonom u žarulji gdje se zrake odbijaju od gornjeg djela reflektora prema dolje i izlaze kroz rasipno staklo svjetla. Dugo i ktratko (oboreno) svjetlo su najčešće u sklopu jednog svjetla tako da je u kućištu svjetla dvostruka žarulja. Obične žarulje imaju jačinu od oko 45W.

Noću i u uvjetima loše vidljivosti osvjetljenje mora omogućiti prepoznavanje predmeta, pješaka, biciklista i radnika na cesti. Ranije i bolje prepoznavanje prometnih znakova, i drugih oznaka izuzetno je važno u izbjegavanju i sprečavanju nezgoda. Bolje osvjetljenje doprinosi ugodnosti vozača, sigurnosti u prometu i spašava živote.

Od običnih žarulja koje s vremenom potamne zbog taloženja isparenog volframa pa se zbog toga smanji svjetlostni tok, bolje su halogene žarulje. One daju jaču svjetlost s manje utrošene energije. Halogene žarulje također imaju žarnu nit (voframovu), ali su ispunjene inertnim plinom s dodatkom halogenih elemenata (klor, jod itd.) koji spriječava taloženje isparenog volframa.

Slika 2. 10. Halogene žarulje

__________________________________________________________________________13


Slika 2.11. Žarulja s oznakama

Danas se pored halogenih žarulja sve više koriste i žarulje s izbojem u plinu (High – Intensity Discharge - HID) koje se nazivaju popularno i Xenon svjetla. Danas se Xenon svjetla nalaze u više od 15 milijuna automobila i vjerojatno će u budućnosti postati sastavni dio svakog vozila. Xenonska svjetla ili svjetla s izbojem rade na principu da manji prostor koji je ispunjen plinom (xenon i merkuri) daje svjetlost, kada kroz njega teče struja. Za dobijanje električnog luka koriste se dvije elektrode, a za kontakt između njih potreban je napon od 20.000 – 25.000 volti. Nakon paljenja, odnosno uspostavljenog luka napon se smanji. To traje djelić sekunde, zatim se javi jaka svjetlost koja postaje sve jača i za 5 – 10 sekundi postiže puno osvjetljenje. Princip rada i usporedba HID svjetla prikazana je na slici 2.12., 2.13. i 2.14.

Slika 2.12. Usporedba halogenih i HID svjetla

__________________________________________________________________________14

U NJEMAČKOJ


Slika 2.13. Princip rada HID svjetla

Slika 2.14. Snop svjetla halogene i HID žarulje

Luk aktivira xenon koji upali metalni halid i dobije se svjetlo koje je ekonomičnije, stabilnije i svjetlije od svjetla dobivenih iz klasičnih izvora.

Prednost xenon svjetla je što xnenonska žarulja daje višestruko veću količinu svjetla od halogene žarulje. Također utrošena energija manja je kod xenon svjetla.

__________________________________________________________________________15


Xenonska žarulja daje jasno bijelo svjetlo, omogućava bolju koncentraciju vozača. Ovo svjetlo se bolje reflektira od znakova na cesti. Životni vijek žarulje obično se poklapa sa životnim vijekom vozila. Promjena žarulje vrši se samo u iznimnim slučajevima.

Na temelju poluvodiča i svjetlosne diode razvijena su LED svjetla. Automobilska rasvjetna tijela s korištenjem LED rasvjete još nisu poprimila masovnu uporabu, ali prototipovi LED rasvjete postoje i daju kvalitetu jednaku kao i postojeće halogene ili HID žarulje. Ovi prototipovi trenutno zahtijevaju velik broj snažnih LED emitera koji su sad pristupni.

Relativno visoki troškovi, teškoće u proizvodnji i odvođenju topline usporili su brži izlazak na tržište i masovno korištenje. Danas su našle uglavnom primjenu u signalnoj funkciji, kao što su stop svjetla i pokazivači smjera.

Slika 2.15. Primjer LED svjetla

2.5. Perspektiva razvoja osvjetljenja

Danas se eksperimentalno ispituje osvjetljenje na vozilu iz jednog izvora. Optički senzori se nalaze na retrovizorima i putem računala donosile bi se odluke, bez volje vozača o paljenju dnevnih, dugih ili kratkih svjetla i svjetla za maglu. Prednje svjetlo neće se prebacivati dugo/kratko već će se samo prilagođavati uvjetima vožnje. Snop svjetla skretat će se u zavojima i pratiti zavoj, čime će se postizati sigurnija vožnja.

Stražnja svjetla koja se pale prilikom kočenja, u budućnosti će se sastojati od niza žarulja koje će se progresivno paliti ovisno o pritisku na papučicu kočnice. Odnosno, s porastom sile kočenja u slučaju naglog zaustavljanja palit će se cijeli niz žarulja. Time će vozač iza kočenog vozila moći pretpostaviti način na koji teče promet i uvjete vožnje. Mogućnost izbjegavanja sudara iza vozila bila bi veća.

__________________________________________________________________________16


Ovim novitetima upravljao bi jedan računalni sklop. Uvođenje ovakvog sustava osvjetljenja vozila očekuje se za pet godina.

__________________________________________________________________________17

HAK Svjetlosno signalna oprema na vozilima ECE pravilnici

3. ECE PRAVILNICI KOJI SE ODNOSE NA SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

3.1. Pregled pravilnika

ECE normativa sadrži sljedeće pravilnike koji se odnose na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju:

• ECE R 48: Pravilnik o homologaciji vozila u pogledu ugradbe uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (NN br. 69, 1998. god)

• ECE R 53: Pravilnik o homologaciji motocikla u pogledu ugradbe uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (NN br. 69, 1998.god)

• ECE R 74: Pravilnik o homologaciji mopeda u pogledu ugradbe uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciji (NN br. 95, 1998. god)

• ECE R 86: Pravilnik o homologaciji poljoprivrednih i šumskih traktora u pogledu ugradbe uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (Ne primjenjuje se u Republici Hrvatskoj)

Navedeni pravilnici su opisani u knjizi UGRADNJA SVJETLOSNO-SIGNALNE OPREME u izdanju HAK-a iz 2002. godine. Pored navedenih pravilnika o ugradnji svjetlosne signalizacije i uređaja za osvjetljavanje, ECE normativa posebno propisuje tehničke zahtjeve za pojedine uređaje i opremu. Navode se pravilnici koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, a koji su objavljeni u Narodnim novinama u obliku Naredbe o homologaciji:

• ECE R 1: Glavna svjetla za motorna vozila, za asimetrični i/ili dugi svjetlosni snop, sa žaruljama sa žarnom niti kategorija R2 i/ili HS1 (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 4: Svjetlo stražnje registarske pločice za motorna vozila (osim motocikala) i njihove prikolice (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 5: SB ("Sealed Beam ") glavna svjetla za cestovna motorna vozila za europski asimetrični kratki i/ili dugi svjetlosni snop (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 6: Pokazivači smjera za motorna vozila i njihove prikolice (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 7: Prednja i stražnja pozicijska svjetla, kočna svjetla i gabaritna svjetla za motorna vozila i njihove prikolice (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 8: Glavna svjetla za cestovna motorna vozila za asimetrični kratki i /ili dugi svjetlosni snop s halogenim žaruljama H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8,H9, HIR1 i /ili HIR2 (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 19: Svjetla za maglu za cestovna motorna vozila (Narodne novine br. 147/98)

___________________________________________________________________________18


• ECE R 20: Glavna svjetla za cestovna motorna vozila, za asimetrični kratki i dugi svjetlosni snop ili obadva, s halogenim žaruljama H4 (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 23: Svjetla za vožnju unatrag za cestovna motorna vozila i njihove prikolice (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 31: Halogena glavna svjetla koja sa svjetlosnim izvorom čine nerastavljivu cjelinu ("HSB svjetla") za motorna vozila s asimetričnim kratkim i/ili s dugim svjetlosnim snopom (Narodne novine br. 17/99)

• ECE R 37: Žarulje sa žarnom niti za uporabu u homologiranim svjetlima za motorna vozila i njihove prikolice (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 38: Stražnja svjetla za maglu za cestovna motorna vozila i njihove prikolice (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 50: Prednja i stražnja pozicijska svjetla, kočna svjetla, pokazivači smjera i svjetla za osvjetljavanje registarske pločice za mopede, motocikle i vozila koja se mogu smatrati takvim (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 56: Glavna svjetla za mopede (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 57: Glavna svjetla za motocikle (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 65: Posebna upozoravajuća svjetla za motorna vozila (Narodne novine br. 147/98)

• ECE R 69: Ploče za označivanje sporih vozila (Narodne novine br. 17/99)

• ECE R 70: Stražnje ploče za označivanje teških i dugih vozila (Narodne novine br. 17/99)

• ECE 72: Glavna svjetla za motocikle s asimetričnim dugim i s kratkim svjetlosnim snopom, s halogenim HS1 žaruljama (Narodne novine br. 17/99)

• ECE R 76: Glavna svjetla za mopede s dugim i kratkim svjetlosnim snopom (Narodne novine br. 58/99)

• ECE R 77: Parkirna svjetla za motorna vozila (Narodne novine br. 58/99)

• ECE R 82: Glavna svjetla za mopede s halogenim HS2 žaruljama (Narodne novine br. 17/99)

• ECE R 87: Svjetla za vožnju po danu za motorna vozila (Narodne novine br. 58/99)

• ECE R 91: Bočna svjetla za označivanje motornih vozila i njihovih prikolica (Narodne novine br. 58/99)

___________________________________________________________________________19


• ECE R 98: Glavna svjetla za motorna vozila sa svjetlosnim izvorima s izbojem u plinu (Narodne novine br. 17/99)

• ECE R 99: Svjetlosni izvori s izbojem u plinu za upotrebu u homologiranim svjetlima s takvim svjetlosnim izvorima za motorna vozila (Narodne novine br. 17/99)

• ECE R 104: Retrofleksne oznake za teška i duga vozila i njihove prikolice (Narodne novine br. 99/00)

• ECE R 112: Glavna svjetla za motorna vozila za asimetrični kratki svjetlosni snop i/ili dugi svjetlosni snop, sa žaruljama sa žarnom niti (Narodne novine br. 69/04)

• ECE R 113: Glavna svjetla za motorna vozila za simetrični kratki svjetlosni snop i/ili dugi svjetlosni snop, sa žaruljama sa žarnom niti (Narodne novine br. 184/04)

3.2. Ispitivanje svjetala

U svrhu dobivanja ECE certifikata svjetlosna oprema se ispituje u ovlaštenim laboratorijama. To su tzv. tipska ispitivanja. Tijekom eksploatacije, kvaliteta svjetlosne opreme koja ima ECE certifikat i nalazi se na vozilu, provjerava se na tehničkim pregledima (Poglavlje 5.)

Pri tipskom ispitivanju se provjerava da li proizvod (svjetlosna oprema) zadovoljava propisane ECE zahtjeve. Ti zahtjevi se provjeravaju i tijekom proizvodnje kako bi se održala zahtjevana kvaliteta proizvoda.

Iz predhodne točke se vidi da je broj propisa za svjetlosnu opremu veliki i da obuhvaća različite uređaje kao npr. žarulje, glavna svjetla, svjetla za maglu, pokazivače smjera itd. Ipak se može reći da npr. propisi za razne vrste svjetala (glavna svjetla s halogenim žaruljama ili sa izbojem u plinu, svjetla za maglu itd.) uglavnom sadrže sličnu strukturu i zahtjeve za dobivanje ECE certifikata. Npr. glavna svjetla su obuhvaćena pravilnicima: ECE R 1, ECE R 5, ECE R 8, ECE R 20, ECE R 31, ECE R 98, ECE R 112 i ECE R 113.

Zajednička struktura pravilnika za glavna svjetla te svjetla za maglu je:

a) ADMINISTRATIVNI ZAHTJEVI- definicije pojmova- način podnošenja zahtjeva za dobivanje ECE certifikata- način označavanja ECE certifikata na proizvodu - formular: podaci u dokumentu certifikata

b) TEHNIČKI ZAHTJEVI- Opći tehnički zahtjevi- Zahtjevi za osvjetljenošću i raspodjelom osvjetljenja (iluminacija) - Određivanje neugodnosti pri zasljepljivanju

c) OSTALI ADMINISTRATIVNI ZAHTJEVI- modifikacije svjetala i proširenje certifikata

___________________________________________________________________________20


- provjera sukladnosti proizvodnje- kazne za nesukladnost proizvodnje- prestanak proizvodnje-gubitak certifikata- adrese ovlaštenih laboratorija i ovlaštene ustanove koje provode ispitivanje i izdaju certifikat

d) DODACI- u dodacima (Annex) se opisuju načini provjere svjetala, te daju primjeri označivanja ECE certifikata

Za svjetla se zahtjeva da budu tako konstruirana da u uobičajenim uvjetima uporabe, usprkos vibracijama kojima mogu biti izložena, zadrže propisana fotometrijska svojstva. Fotometrijska svojstva - zahtjevana osvjetljenost i raspodjela osvjetljenosti glavnih svjetala prema npr. ECE R 1 pravilniku mjeri se na zaslonu udaljenom 25 m od svjetala. Pri mjerenju se koristi tzv. standardna žarulja s napajanjem od 12 V koja ima sljedeće karakteristike:

Tablica 3.1. Karakteristika žarulje za ispitivanje prema ECE R 1:

Snaga (W) Svjetlosni tok(lm)

Žarulja kratkih svjetala

40±5% 450±10%

Žarulja dugih svjetala

45+0% -10%

700±10%

Slika 3.1. Fotometrijski zahtjevi za svjetla europskog tipa za desnosmjerni prometprema ECE R 1

___________________________________________________________________________21


Raspodjela osvjetljenosti za desnosmjerni promet europskog tipa dana je na slici 3.1. Osvjetljena površina na zaslonu je podijeljena u zone u kojima su definirane koordinate mjernih točaka u kojima se provjerava osvjetljenost. Zahtjevana osvjetljenost prema ECE R 1 prikazana je u tablicama

Tablica 3.2. Kratka svjetla:

Mjerna točka ili zonaZahtjevana

osvjetljenost (lx)

Točka B 50 L ≤ 0,4Točka 75 R ≥ 6Točka 50 R ≥ 6Točka 25 L ≥ 1,5Točka 25 R ≥ 1,5Zona III ≤ 0,7Zona IV ≥ 2Zona I ≤ 20

Tablica 3.3. Duga svjetla:

Mjerna točka ili zonaZahtjevana

osvjetljenost (lx)

Točka HV ≥ 0,9 Emax(Emax ≥ 32)

Točke na crti h-h od HV do 1,125 m desno

≥ 16

Točke na crti h-h od HV do 1,125 m lijevo

≥ 16

Točke na liniji h-h od 1,125 m do 2,250 m desno

≥ 4

Točke na liniji h-h od 1,125 m do 2,250 m lijevo

≥ 4

Treba napomenuti da se zahtjevana raspodjela osvjetljenosti i zahtjevana osvjetljenost za desnosmjerni promet europskog tipa razlikuju kod ostalih ECE pravilnika za glavna svjetla.

Kod ostalih pravilnika za svjetla definiraju se i zahtjevi za kolorometrijske karakteristike leće ili filtera (boja).

Posebno se ispituje postojanost fotometrijskih značajki tijekom eksploatacije. Kod tih ispitivanja svjetla rade 12 sati u točno određenim uvjetima, a tijekom rada naizmjenično se pale duga i kratka svjetla po ciklusima. U jednom ciklusu 15 min su upaljena kratka svjetla, a 5 min duga svjetla. Nakon 12 sati rada provjeravaju se fotometrijske značajke koje mogu odstupati za najviše 10%.

Posebno se ispituje rad svjetala sa zaprljanim lećama. Zaprljanje se simulira stavljanjem mješavine vode i točno propisanih sredstava onečišćenja (pijesak, ugljena prašina itd.) na cijelu površinu emitiranja glavnog svjetla. Nakon jednog sata rada u uvjetima

___________________________________________________________________________22


zaprljanih svjetala, mjere se fotometrijske značajke koje također mogu odstupati za najviše 10%.

Glavna svjetla se ispituju i na promjenu vertikalnog položaja crte "svjetlo-tamno" (cut-off line) pod utjecajem zagrijavanja. Mjeri se pozicija crte "svjetlo-tamno" nakon 3 minute rada (r3) i nakon 60 minuta rada (r60). Rezultat mjerenja se izkazuje u mili radijanima (mrad). Promjena Δr vertikalnog položaja kod ova dva mjerenja mora biti manja ili jednaka od 1 mrad, tj . Δr = r3 - r60 ≤ 1 mrad.

Za svjetla koja imaju plastične leće provode se posebna ispitivanja koja sadrže sljedeće testove.

Otpornost na promjene temperature: Na plastičnim lećama simulira se promjena temperature i vlažnosti po određenom programu, a fotometrijska se mjerenja obavljaju prije i poslije ispitivanja. Odstupanja između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakome uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prekoračiti 10 %.

Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva: Uzorci leća izlažu se osvjetljenju i prskaju vodom po određenom programu i premazuju ispitnom mješavinom koja predstavlja kemijske agense.Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva vanjske površine uzoraka ne smiju imati pukotine, ogrebotine, krhotine i izobličenje, ne smiju imati bilo kakve tragove kemijskog bojenja (promjene boje). Promjene optičkih svojstava koja se egzaktno mjere propisanom metodom moraju biti u dopuštenim granicama.

Otpornost na deterdžente i ugljikovodike: Leće se umaću u mješavinu s deterdžentima te trljaju s pamučnom tkaninom namočenu ugljikovodicima po određenom programu. Promjene optičkih svojstava koja se egzaktno mjere propisanom metodom moraju biti u dopuštenim granicama.

Otpornost na mehaničko oštećivanje: Vanjska površina leća se podvrgava djelovanju mlaza pijeska koji se okomito prska na površinu koja se ispituje. Promjene optičkih svojstava koja se egzaktno mjere propisanom metodom moraju biti u dopuštenim granicama.

Ispitivanje prianjanja premaza leće: Površina veličine 20 mm × 20 mm u području premaza leće se iglom narezuje u obliku mreže s veličinom oka približno 2 mm × 2 mm. Na tu površinu stavlja se ljepljiva vrpca sa određenom silom prijanjanja. Nakon toga se zaljepljena vrpca trga sa leće. Na području s iscrtanom mrežom ne smije biti znatnijih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ogrebotina dopuštena su pod uvjetom da oštećeno područje ne prekoračuje 15 % površine područja s mrežom.

3.3. Ispitivanje žarulja

Žarulje za motorna vozila propisane su pravilnicima:

• ECE R 37: Žarulje sa žarnom niti za uporabu u homologiranim svjetlima za motorna vozila i njihove prikolice (Narodne novine br. 147/98)

___________________________________________________________________________23


• ECE R 99: Svjetlosni izvori s izbojem u plinu za upotrebu u homologiranim svjetlima s takvim svjetlosnim izvorima za motorna vozila (Narodne novine br. 17/99)

Specifičnost tehničkih zahtjeva za žarulje su sadržane u sljedećem:

- Opis uvjeta za ispitivanje žarulje

- Pozicija i dimenzije žarne niti, odnosno elektroda

- Električne karakteristike

- Fotometrijske karakteristike

- Boja svjetlosti

- UV zračenje

- Definiranje standardne žarulje

- Karakteristike početka rada žarulje za svjetlosne izvore s izbojem u plinu

Električne i fotometrijske karakteristike, pozicija i dimenzije žarne niti te ostali konstrukcijski podaci dati su u dodatku pravilnika. Na slici 3.2. i tablici 3.4. dati su primjeri za jednu klasičnu žarulju s žarnom niti namjenjenoj za glavna svjetla, a na slici 3.3. i tablici 3.5. su podaci za jednu halogenu žarulju.

U Pravilniku ECE R 37 su dati podaci za 55 vrsta (kategorija) žarulja (klasičnih i halogenih) za sve vrste svjetala i signalizaciju. Svaka vrsta (kategorija) ima svoj naziv, npr.: R2, H1, H3, H4, P21W, P21/4W itd. Oznake za halogene žarulje počinju slovom H.

Dopuštena boja svjetlosti se daje u kordinatama prema Međunarodnoj komisiji za svjetla - CIE.

UV zračenje se ispituje za valne dužine od 250 do 780 nm. Količina zračenja se iskazuje u dopuštenoj snazi zračenja po jednom lm. Npr, za halogene žarulje dopušteno zračenje za valne dužine od 250 do 315 nm je 2· 10-6 W/lm, a za valne dužine od 315 do 400 nm je 2 ·10-4 W/lm. Žarulje koje zadovoljavaju ove zahtjeve na podlošku imaju znak U.

___________________________________________________________________________24


Slika 3.2. Žarulja R2

Tablica 3.4. Električne i fotometrijske karakteristike žarulje R2

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE

Žarulje iz serijske proizvodnje Standardna žarulja

Nominalne vrijednosti

Volt 6 Duga Kratka

12 Duga Kratka

24 Duga Kratka

12 Duga Kratka

Watt 45 40 45 40 55 50 45 40Napon kod provjere Volt 6.3 13.2 28.0 13.2

Dopuštene vrijednosti

Watt 53max.

47max.

57max.

51max.

76max.

69max.

52+0 %-10 %

46± 5 %

lm 720min.

570±15%

860min.

675±15%

1000min.

860±15%

Mjerni tok u standarnim svjetlima - lm

- 450 - 450 - 450

Svjetlosni tok kod 12V 700 450

Pod pojmom "standardna žarulja" u pravilniku se definira žarulja koja se koristi za homologacijska ispitivanja svjetala.

___________________________________________________________________________25

Žarna nit kratkih svjetala

Žarna nit kratkih svjetala

Referentna os

Žarna nit dugih svjetala Žarna nit dugih

svjetalaReferentna os


Slika 3.3. Halogena žarulja H4

Tablica 3.5. Dimenzije, električne i fotometrijske karakteristike halogene žarulje H4

Dimenzije u mmŽarulje iz serijske proizvodnje Standardna žarulja

12 V 24 V 12 Ve 28.5 +0.35/-0.25 29.0 ± 0.35 28.5 + 0.20/-0.00p 28.95 29.25 28.95α max. 40° max. 40°Priključenje Cap P43 t u skladu s IEC Publication 60061 (list 7004-39-6)ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE KARARAKTERISTIKE


Volt 12Duga Kratka

24 Duga Kratka

12 Duga Kratka

Watt 60 55 75 70 60 55Mjerni napon Volt 13.2 28.0 13.2


Watt 75 max. 68 max. 85 max. 80 max. 75 max. 68 max.

Svjetlosni tok -

lm

1650 1000 1900 1200

±15%

Mjerni tok u standardnim svjetlima- lm - 750 - 800

Svjetlosni tok kod 12 V 1250 750

___________________________________________________________________________26

Duga svjetlaKratka svjetla


Pravilnik ECE R 99 definira 4 kategorije žarulja s izbojem u plinu: HS1/HS2 i HR1/HR2. Razlika između kategorija HS1 i HS2, odnosno HR1 i HR2 su u tome što žarulje s oznakom 2 imaju integrirani starter.

Slika 3.4. Žarulja s izbojem u plinu HS1

Slika 3.5. Žarulja s izbojem u plinu HR1

Tablica 3.6. Dimenzije, električne i fotometrijske karakteristike žarulje s izbojem u plinu HS1/HS2

Dimenzije u mm Žarulje iz serijske proizvodnje Standardna žarulja

Pozicija elektrode Definira se u poseno

tabliciPozicija i oblik el. luka Definira se u tabliciα1, α2 min. 55° min. 55°

___________________________________________________________________________27


Kategorija D1S: Priključak Cap PK32d-2; Kategorija D2S: Priključak Cap P32d-2U skladu s "IEC Publication 60061" (list 7004-111-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE KARARAKTERISTIKE


Balast ( V ) 12 12

Snaga ( W ) 35 35Mjerni napon V 13.5 13.5


Napon - V 85±17 85±8

Snaga - W 35±3 35±0.5

Svjetlosni tok - lm 3200±450 320±150

Koordinate Dopuštene x=0.375 y=0.375

boja u CIE Tolerancija x≥0.345x≤0.405

y≤0.150+0.640xy≥0.050+0.750x

Vrijeme uključivanja "tople" žarulje

sek 10 10

Osim dimenzija, električnih i fotometrijskih svojstava kod ovih žarulja još se definira vrijeme potrebno da žarulja postigne nazivni svjetlosni tok. Npr., za sve kategorije žarulja s izbojem u plinu zahtjeva se da nakon 1 sekunde postignu svjetlosni tok od 25 % od nazivnoga, a nakon 4 sekunde svjetlosni tok mora iznositi 80% od nazivnog. Kod paljenja "tople " žarulje traži se da nakon 1 sek postigne 80% nazivnog svjetlosnog toka. Vrijeme uključivanja isključene "tople" žarulje pri ovakvom mjerenju zadano je i prema tablici 3.6. iznosi 10 s.

Iz podataka u tablicima vidi se da žarulje s izbojem u plinu uz znatno manju snagu (potrošnju el. energije) daju znatno veći svjetlosni tok što im je uz veću trajnost i velika prednost u odnosu na žarulje s žarnom niti.

Zbog velikih serija u proizvodnji žarulja, posebna pozornost u pravilnicima je posvećena kontroli sukladnosti proizvodnje .

___________________________________________________________________________28

HAK Svjetlosno signalna oprema na vozilima EC direktive

4. DIREKTIVE EUROPSKE UNIJE

4.1 Općenito

U državama članicama Europske Unije postupak homologacije provodi se prema EC direktivama (do 1994. godine EEC – “EC”=European Community, “EEC”=European Economic Community) koje su obvezatne za sve države članice, a koje donosi Vijeće Europske Unije (Council of the European Union) u Briselu. Države članice Europske Unije ujedno su i članice Ekonomske komisije Ujedinjenih Naroda za Europu.

Direktive donosi Vijeće Europske Unije. Vijeće se sastoji od jednog predstavnika na ministarskoj razini svake države članice, koji je opunomoćeni predstavnik svoje Vlade. Članovi Vijeća politički su odgovorni svojim nacionalnim parlamentima. Koji resorni ministri pohađaju određeno zasjedanje Vijeća ovisi o tematici koja je na dnevnom redu. Učestalost zasjedanja Vijeća varira ovisno o hitnosti tematike na dnevnom redu. Vijeće Prometa zasjeda dva do četiri puta godišnje. U područjima gdje Vijeće djeluje u svojstvu zakonodavca, inicijativa leži na Europskoj komisiji (European Commission), koja dostavlja prijedloge Vijeću. Prijedloge zatim proučava Vijeće, koje ih može dopuniti prije usvajanja. Prilikom procedure usvajanja, Vijeće može prenijeti svoje ovlasti na Komisiju. Europski parlament (European Parliament) ima aktivnu ulogu u zakonodavnom procesu. Parlament i Vijeće zajednički kreiraju zakonodavstvo EU koje obuhvaća široku lepezu područja (unutrašnje tržište, zaštitu potrošača, obrazovanje, zdravstvo, itd.). Također, određuju i proračun EU. “Socijalni partneri” i ostale interesne grupe putem Odbora za ekonomska i socijalna pitanja (Economic and Social Committee), te lokalna i regionalna uprava putem Odbora Regija (Committee of the Regions), konzultiraju se u svezi otvorenih pitanja (slika 4.1.)

___________________________________________________________________________29

VIJEĆEEU

(promet)


Slika 4.1. Shema sustava donošenja EC/EEC direktiva

Ovisno o predmetu, Vijeće donosi odluke relativnom većinom svojih članova, ili tzv. “kvalificiranom” većinom. Veliki udio zakonskih odluka donosi se “kvalificiranom” većinom, na prijedlog Komisije.

Općenito, sadržaj EC/EEC direktiva može se podijeliti u dva dijela: osnovni (“pravni”) i dodatni (“tehnički”). Osnovni dio sadrži pravne aspekte i u njemu se definiraju obveze država članica u svezi s provedbom opisanom u aneksima: Tehnički dio sadrži, u obliku dodataka (Annexes) detaljne tehničke opise propisanih ispitivanja, karakteristika pojedinih komponenti, sklopova i sustava, itd.

4.2. Direktive EU

Republika Hrvatska nije u formalnoj obvezi primjenjivati direktive EC/EEC. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo je počeo objavljivati direktive u Narodnim novinama s napomenom da će se početi primjenjivati ulaskom u Europsku uniju. U tehničkim zahtjevima postoji jednakost između ECE propisa i propisa u EC/EEC direktivama, tablica 4.1.

Tablica 4.1.Popis u RH važećih ECE pravilnika i odgovarajućih EEC/EC direktiva (Stanje 23.06.2005.)

ECE O P I S ECE EEC /EC direktivepravilnik

broj br. dopuna Osnovna Dopunjena

1 Glavna svijetla (reflektori)nova vozila 1.01

76/761 87/354, 89/517, 99/17rabljena vozila 1.00

4 Svjetlo stražnje registarske pločice 4.00 76/760 87/354, 76/760, 97/31

5 Zabrtvljeni reflektori (SB) 5.02 76/761 87/354, 89/517, 99/17

6 Pokazivači smjeranova vozila 6.01

76/759

87/354, 89/277nova vozila – za kategorije pokazivača smjera1, 2a, 2b i 3 6.00 -rabljena vozila

7 Pozicijska, stop i gabaritna svjetlanova vozila 7.01 (02)

76/75887/354, 89/516,

97/30rabljena vozila 7.00 -

8 Reflektori s halogenim žaruljama (H1,H2,H3,HB3,HB4,H7) 8.04 76/761 87/354, 89/51719 Prednja svjetla za maglu 19.02 76/762 87/354, 76/762,

99/1820 Glavna svjetla (reflektori) s halogenim žaruljama H4

nova vozila 20.0276/761

87/354, 89/517, 99/17

rabljena vozila 20.00 -23 Svjetla za vožnju unatrag 23.00 77/539 77/539, 87/354,

97/3231 Halogena glavna svjetla za motorna vozila koja sa svjetlosnim

izvorom čine nerastavljivu cjelinu (HSB)31.02 76/761 89/517

37 Žarulje sa žarnom niti 37.03 (2.03) 76/761 87/354, 89/517, 99/17

___________________________________________________________________________30


ECE O P I S ECE EEC /EC direktivepravilnik

broj br. dopuna Osnovna Dopunjena

38 Stražnja svjetla za maglu 38.00 77/538 87/354, 89/518, 99/14

48 Ugradba svjetlosne i svjetosno signalne opreme 48.01 76/756 91/663, 97/28

50 Svjetlosna i signalna oprema mopeda i motocikla 50.00 97/24 -53 Ugradba svjetlosno i svjetlosno signalne opreme na

motocikle53.00 93/92 93/92, 2000/73

56 Glavna svjetla za mopede 56.00 97/24 -57 Glavna svjetla za motocikle 57.01 97/24 -65 Posebna upozoravajuća svjetla za motorna vozila 65.00 - -69 Označivanje sporih vozila i njihovih prikolica 69.01 - -72 Glavna svjetla za motocikle s halogenim HS1 žaruljama 72.00 97/24 -74 Ugradba svjetlosno i svjetlosno signalne opreme na

mopede 74.00 93/92 -

76 Glavna svjetla za mopede s dugim i kratkim svjetlosnim snopom

76.00 97/24 -

77 Parkirna svjetla za motorna vozila 77.00 77/540 87/354, 99/1682 Glavna svjetla za mopede s halogenim HS2 žaruljama 82.00 97/24 -87 Svjetla za vožnju po danu za motorna vozila 87.00 97/30 -91 Bočna svjetla za označivanje motornih vozila i njihovih

prikolica91.00 76/758 89/516

97/30rabljena vozila koja su proizvedena nakon 01.10.2003.

98 Glavna svjetla za motorna vozila sa svjetlosnim izvorima s izbojem u plinu

98.00 76/761 89/517, 99/17

99 Svjetlosni izvori s izbojem u plinu za uporabu u homologiranim svjetlima s takvim svjetlosnim izvorima

99.00 76/761 89/517, 99/17

112 Glavna svjetla za motorna vozila za asimetrični kratki svjetlosni snop i/ili dugi svjetlosni snop, sa žaruljama sa žarnom niti

112.00 - -

113 Glavna svjetla za motorna vozila za simetrični kratki snop i/ili dugi svjetlosni snop, sa žaruljama sa žarnom niti

113.00 - -

U nastavku se daje opis samo onih direktiva koja su objavljena u Narodnim novinama, a odnose se na razmatranu problematiku. Državni zavod za mjeriteljstvo izdaje ove dokumente pod nazivom “ Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije …”.

PRAVILNIK O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE TIPA POKAZIVAČA SMJERA ZA MOTORNA VOZILA I NJIHOVE PRIKOLICE TPV 123 (IZDANJE 00)

Pavilnikom se uređuju tehnički zahtjevi i postupak homologacije pokazivača smjera za vozila kategorija M, N i O.

Tehnički aspekti ovog pravilnika oslanjaju se na Pravilnik ECE R 6 i njegov su sastavni dio.

Tipična oznaka homologacije tipa prikazana je na slici. Svaka homologacijska oznaka sadrži tri opća podatka. U pravokutniku, slovo "e" i broj "1" označavaju da je homologacija provedena prema EC zahtjevima u Njemačkoj.

Broj "01" označava broj izmjena/dopuna direktive, a broj "1471" je broj dokumenta za taj homologacijski postupak, slika 4.2.

___________________________________________________________________________31


Slika 4.2. Primjer tipične homologacijske oznake

Ostale oznake odnose se na kategoriju pokazivača smjera, smjer, stranu ugradnje i ostalo po potrebi.

Pokazivači smjera razvrstani su u kategorije ovisno o mjestu ugradnje na vozilu i nose sljedeće oznake: 1, 1a, 1b, 2a, 2b,3,4, 5 i 6, slika 4.3.

Slika 4.3. Kategorija pokazivača smjera

Strelica pokazuje u koji se položaj treba ugraditi pokazivač smjera. Strelica treba biti usmjerena prema vanjskoj strani vozila u slučaju uređaja kategorija 1, 1a, 1b, 2a i 2b, a prema prednjoj strani vozila u slučaju uređaja kategorija 3, 4, 5 i 6, slika 4.3.

Na pokazivačima smjera kategorije 6 treba se nalaziti slovo R ili L, koje označuje desnu ili lijevu stranu vozila.

Ako se pokazivači smjera mogu upotrebljavati kao pojedinačno svjetlo i kao dio sklopa od dva svjetla, tada se to opisuje slovom D u homologacijskoj oznaci.

___________________________________________________________________________32

Homologacijski znak s razlikovnom oznakom države koja je dodijelila homologaciju tipa

Broj homologacijskog dokumenta

Broj serije izmjena osnovne direktive


Na temelju predhodnih objašnjenja, proizlazi da se na slici 4.2. radi o pokazivaču smjera kategorije 4 i da se može upotrebljavati i kao dio sklopa.

Kad su uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju udruženi, spojeni ili uzajamno povezani, odnosno dio istog sklopa, tada se zajedno mogu označivati na tri moguća načina, A, B ili C, slika 4.4.

Slika 4.4. Primjer označivanja udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala, model A

Na slici 4.4 homologacijske oznake pokazuju da je uređaj homologiran u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1712 i da obuhvaća:

• katadiopter razreda IA homologiran u skladu s određenom smjernicom redoslijednog broja 02

• stražnji pokazivač smjera kategorije 2a homologiran u skladu s određenom smjernicom redoslijednog broja 01

• crveno stražnje pozicijsko svjetlo R homologirano u skladu s određenom smjernicom redoslijednog broja 02

• stražnje svjetlo za maglu F homologirano u skladu s određenom smjernicom redoslijednog broja 00

• svjetlo za vožnju unatrag AR homologirano u skladu s određenom smjernicom redoslijednog broja 00

• kočno svjetlo s dvije razine jakosti S2 homologirano u skladu s određenom smjernicom redoslijednog broja 02

• svjetlo stražnje registarske pločice L homologirano u skladu s određenom smjernicom redoslijednog broja 00

Na slikama 4.5 i 4.6 je prikazano označivanje gore spomenutog uređaja po modelu B i C.

___________________________________________________________________________33

Ove crte nisu sastavni dio homologacijske oznake


Slika 4.5. Primjer označivanja udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala, model B

Slika 4.6. Primjer označivanja udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala, model C

Slijede primjeri označivanja kada su uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju udruženi, spojeni ili uzajamno povezani, odnosno dio istog sklopa sa glavnim svjetlima, slika 4.7.

Za označivanje glavnih svjetala rabe se oznake propisane u ECE pravilnicima koja se odnose na glavna svjetla:

___________________________________________________________________________34




C - glavno svjetlo za kratki svjetlosni snop,R - glavno svjetlo za dugi svjetlosni snop,CR - glavno svjetlo za dugi i kratki svjetlosni snop,PL - ova oznaka uz oznaku za svjetlosni snop znači da je leća izrađena od plasičnog materijala,C/ - kosa crta znači da se kratko svjetlo ne može upaliti istovremeno s glavnim dugim svjetlom kojim je uzajamno povezano,→ - strelica usmjerena prema desno u pogledu prema glavnom svjetlu, znači da je svjetlo namjenjeno za promet lijevom stranom (ako nema strelice tada je svjetlo namjenjeno za promet desnom stranom),↔ - strelica s vrhovima na obje strane znači da je svjetlo za promet lijevom i desnom stranom.

Slovo H ispred oznaka C, R ili CR označava da se radi o halogenim svjetlima, a slova HS označivaju zabrtvljena halogena svjetla, odnosno glavna svjetla koja sa svjetlosnim izvorom čine nerastavljivu cjelinu (Seald Beam).

I ovdje, uspravne i vodoravne crte shematski prikazuju oblik uređaja za svjetlosnu signalizaciju i nisu dio homologacijske oznake. Postoje četiri načina prikazivanja.

Slika 4.7. Primjer kada su uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju udruženi, spojeni ili uzajamno povezani, odnosno dio istog sklopa sa glavnim svjetlima

Homologacijske oznake pokazuju da je uređaj homologiran u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 7120 i da obuhvaća:

• prednje pozicijsko svjetlo A za ugradbu na lijevu stranu (što pokazuje strelica ispod oznake 02 A okrenuta na desnu stranu ) homologirano u skladu s odgovarajućom smjernicom redoslijednog broja 02.

• glavno svjetlo HCR, s kratkim glavnim svjetlom oblikovanim i izvedenim za promet desnom i lijevom stranom (što pokazuje strelica ispod oznake, a usmjerena je na lijevu i desnu stranu) koje sadržava leću od plastičnog materijala PL. Duga glavna svjetla imaju najveću jakosti između 86250 i 101250 kandela što označava oznaka 30. Homologacija je u skladu s odgovarajućom smjernicom redoslijednog broja 02.

• prednje svjetlo za maglu B sadržava leću od plastičnog materijala PL homologirano

___________________________________________________________________________35


je u skladu s ogovarajućom smjernicom redoslijednog broja 02.

• prednji pokazivač smjera kategorije 1a homologiran je u skladu s odgovarajućom smjernicom redoslijednog broja 01.

Ista homologaciju moguće je prikazati osim na način prikazan na slici 3.6 još na tri načina., slika 4.8.

a)

b)

c)

Slika 4.8. Alternativni načini označivanja uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju udruženi, spojeni ili uzajamno povezani, odnosno dio istog

sklopa sa glavnim svjetlima

Slijede primjeri označivanja leća namjenjenih za uporabu u različitim tipovima glavnih svjetala, i to za:

___________________________________________________________________________36


Slika 4.9. Označivanje leća namjenjenih za uporabu u različitim tipovima glavnih svjetala

Glavno svjetlo HCR za oba sustava prometa s kratkim i dugim svjetlom jakosti 30 ( 86250 i 101250 kandela ) homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 7120 u skladu sa zahtjevima određene direktive redoslijednog broja 04 koje je uzajamno povezano s prednjim pokazivačem smjera 1a homologiranim u skladu sa određenom smjernicom redoslijednog broja 01.

To važi i za glavno svjetlo CR za oba sustava prometa s kratkim i dugim svjetlom homologirano pod osnovnim homologacijskim brojem 7122 u skladu sa zahtjevima određene direktive redoslijednog broja 01 koje je uzajamno povezano s prednjim pokazivačem smjera 1a homologiranim u skladu sa određenom smjernicom redoslijednog broja 01.

Svjetla prikazana na slici 4.9. mogu biti homologirana i označena kao pojedinačna svjetla, a tijelo glavnog svjetla treba nositi samo vrijedeći homologacijski broj.

a)

b)

Slika 4.10. Pojedinačno homologirana glavna svjetla uzajamno povezana s prednjim pokazivačem smjera 1a

___________________________________________________________________________37


PRAVILNIK O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE PREDNJIH SVJETALA ZA MAGLU ZA MOTORNA VOZILA I NJIHOVE PRIKOLICE TPV 126 (Izdanje 00)

Pravilnikom se uređuju tehnički zahtjevi i postupak homologacije prednjih svjetala za maglu za vozila kategorije M i N. U tehničkim zahtjevima jednak ECE R 19.

Oznaka homologacije tipa sastavnog dijela treba se postaviti na leću svjetla ili na jednu od leća tako da bude neizbrisiva i jasno čitljiva, čak i kad su svjetla ugrađena na vozilo.

Primjeri oznake homologacije tipa sastavnog dijela prikazana je na slici 4.11.

a) b)

Slika 4.11. Homologacijka oznaka svjetla za maglu

Pored osnovnih podataka koje ima svaka oznaka, primjeri pokazuju i sljedeće oznake:B - označava svjetlo za maglu.PL - leća od plastičnog materijala./ - na uređajima koji su tako konstruirani da žarna nit jedne funkcije ne treba svijetliti

istodobno sa žarnom niti neke druge funkcije, s kojom ona može biti uzajamno povezana, stoji kosu crta iza simbola u homologacijskoj oznaci takve funkcije.Međutim, ako samo prednje svjetlo za maglu i kratko glavno svjetlo ne trebaju svijetliti istodobno, kosu crtu treba staviti iza simbola svjetla za maglu; taj je simbol smješten zasebno ili na kraju kombinacije simbola. Uzajamna povezanost kratkoga glavnog svjetla i prednjeg svjetla za maglu moguća je ako je to u skladu s Pravilnikom TPV 120. Slika 4.11. b znači da prednje svjetlo za maglu može istodobno svijetliti s bilo kojim drugim svjetlom s kojim smije biti uzajamno povezano.

Pojednostavljeno označivanje udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala kad su dva ili više svjetala dio istog sklopa u kombinaciji sa stražnjim svjetlima za maglu, već je prikazana na slici 4.7 ili 4.8.

Sljedeći primjer odgovara označivanju leće svjetala namijenjene za uporabu u

___________________________________________________________________________38


različitim tipovima glavnih svjetala i to za:

Slika 4.12. Leća namijenjena za uporabu u različitim tipovima glavnih svjetala

Homologacijska oznaka na slici 4.13. označava:

• glavno svjetlo HCR, s kratkim glavnim svjetlom konstruiranim za oba sustava prometa te s dugim glavnim svjetlom najveće svjetlosne jakosti reda 30 (između 86250 i 101250 kandela) homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim brojem homologacije 7120 u skladu sa odgovarajućom smjernicom redoslijednog broja 04, koje je uzajamno povezano s prednjim svjetlom za maglu B homologiranim u skladu s odgovarajućom smjernicom redoslijednog broja 02 ili

• glavno svjetlo CR s kratkim glavnim i dugim glavnim svjetlom, koje je oblikovano i izvedeno za oba sustava prometa i homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim brojem homologacije 7122 u skladu sa odgovarajućom smjernicom redoslijednog broja 01, koje je uzajamno povezano s istim prednjim svjetlom za maglu kao i naviše,

ili• gore spomenuta glavna svjetla homologirana kao pojedinačno svjetlo.

___________________________________________________________________________39


Tijelo glavnog svjetla treba nositi samo vrijedeći broj homologacije, na primjer:

Slika 4.13. Pojedinačno homologirana glavna svjetla uzajamno povezana sa svjetlima za

maglu

PRAVILNIK O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE TIPA GABARITNIH SVJETALA, PREDNJIH I STRAŽNJIH POZICIJSKIH SVJETALA I KOČNIH SVJETALA ZA MOTORNA VOZILA I NJIHOVE PRIKOLICE TPV 122 (IZDANJE 00)

Ovim pravilnikom uređuju se tehnički zahtjevi i postupak homologacije gabaritnih svjetala, prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, kočnih svjetala, svjetala za dnevnu vožnju i bočnih svjetala za označivanje za motorna vozila i njihove prikolice. Tehnički zahtjevi su jednaki ECE R 7.

___________________________________________________________________________40


Vrste svjetla označavaju se sljedećim simbolima:

A - gabaritno i prednje pozicijsko svjetlo

→ - ispod oznake pozicijskog svjetla strelica pokazuje da kut osvjetljavanja nije simetričan na lijevu i desnu stranu, a svjetla se ugrađuju tako da strelica pokazuje od sredine vozila prema bočnoj strani vozila

R - stražnje gabaritno i stražnje pozicijsko svjetlo

S1 - kočno svjetlo s jednom razinom jačine svjetla

S2 - kočno svjetlo s dvije razine jačine svjetla

S3 - tzv. treće kočno svjetlo

RL - svjetla za vožnju po danu

SM1 - bočna svjetla za označivanje, kategorija 1

SM2 - bočna svjetla za označivanje, kategorija 2

Na uređajima koji obuhvaćaju pozicijsko svjetlo i kočno svjetlo, slova »R« i »S1« ili »S2«, razdvojena su vodoravnom crticom

Svjetlima koja se mogu upotrebljavati kao pojedinačna svjetla i kao dio sklopa od dva svjetla, označavaju se slovom D desno od simbola koji opisuje vrstu svjetla.

Homologacijsku oznaku tipa sastavnog dijela treba postaviti na leću svjetla ili na jednu od leća tako da bude neizbrisiva i jasno čitljiva i vidljiva kad su svjetla postavljena na vozilo.

a) b) c)

d) e) f)Slika 4.14. Primjeri homologacijskih oznaka

___________________________________________________________________________41


Uređaj koji nosi homologacijsku oznaku na slici 4.14. a) odnosi se na stražnje pozicijsko svjetlo (R), tipno homologirano u Njemačkoj (e1) u skladu s prilogom II. Direktive 76/758/EEC (02) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471, koje može biti upotrijebljeno i u sklopu od dva svjetla (D).

Uređaj koji nosi homologacijsku oznaku na slici 4.14. b) odnosi se na stražnje

pozicijsko svjetlo (R) i kočno svjetlo s jednom razinom jakosti (S1), tipno homologiran u Njemačkoj (e1) u skladu s prilogom II. Direktive 76/758/EEC (02) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471.

Ostale oznake na slici 4.14. odnose se na pojedinačne uređaje i njihovo značenje je jednoznačno određeno već predhodno opisanim simbolima.

Slijede primjeri pojednostavljenog označavanja udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala kad su dva ili više svjetala dio istog sklopa, slika 4.15.

PRIMJER A

PRIMJER B

PRIMJER C

Slika 4.15. Primjeri pojednostavljenog označavanja udruženih, spojenih ili uzajamno

povezanih svjetala kad su dva ili više svjetala dio istog sklopa

___________________________________________________________________________42


Tri primjera homologacijskih oznaka, uzorci A, B i C predstavljaju tri moguće inačice označivanja uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju kad su dva ili više svjetala dio iste jedinice (sklopa) udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala. Ta homologacijska oznaka pokazuje da je uređaj homologiran u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1712 i da obuhvaća:

• stražnji i bočni katadiopter razreda IA homologiran u skladu sa Smjernicom 76/757/EEC, redoslijedni broj 02.

• stražnji pokazivač smjera kategorije 2a homologiran u skladu sa Smjernicom 76/759/EEC, redoslijedni broj 01.

• stražnje pozicijsko svjetlo (R) homologirano u skladu s prilogom II. Direktive 76/758/EEC, redoslijedni broj 02.

• stražnje svjetlo za maglu (F) homologirano u skladu sa Smjernicom 77/538/EEC, redoslijedni broj 00.

• svjetlo za vožnju unatrag (AR) homologirano u skladu sa Smjernicom 77/539/EEC, redoslijedni broj 00.

• kočno svjetlo s dvije razine jakosti (S2) homologirano u skladu s prilogom II. Direktive 76/758/EEC, redoslijedni broj 02.

• bočno svjetlo za označivanje kategorije 1 (SM1) homologirano u skladu s prilogom IV. Direktive 76/758/EEC, redoslijedni broj 00.

Primjeri oznake homologacije tipa sastavnog dijela za svjetla uzajamno povezana s glavnim svjetlom prikazani na slici 4.16. Prikazana su četiri načina označivanja uređaja kad su dva ili više svjetala dio iste jedinice (sklopa) udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala.

___________________________________________________________________________43


PRIMJER A

PRIMJER B

PRIMJER C

PRIMJER D

Slika 4.16. Primjeri oznake homologacije tipa sastavnog dijela za svjetla uzajamno povezana s glavnim svjetlom

Homologacijske oznake na slici 4.16. pokazuju da je uređaj homologiran u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 7120 i da obuhvaća:

• prednje pozicijsko svjetlo (A) homologirano u skladu s prilogom II. Direktive 76/758/EEC, redoslijedni broj 02.

• glavno svjetlo (HCR), s kratkim glavnim svjetlom za promet desnom i lijevom stranom te s dugim glavnim svjetlom najveće jakosti kategorije 30 (između 86250 i 101250 kandela ), homologirano u skladu s prilogom V. Direktive 76/761/EEC,

___________________________________________________________________________44


redoslijedni broj 02.• svjetlo za dnevnu vožnju (RL) homologirano u skladu s prilogom III. Direktive

76/758/EEC, redoslijedni broj 00.• prednji pokazivač smjera kategorije 1a homologiran u skladu sa Smjernicom

76/759/EEC, redoslijedni broj 01.

Ako je leća namijenjena za uporabu u različitim tipovima glavnih svjetala, tada se primjenjuje način označivanja prikazan na slici 4.12. i 4.13.

PRAVILNIK O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE PARKIRNIH SVJETALA ZA MOTORNA VOZILA TPV 130 (IZDANJE 00)

Ovim se pravilnikom uređuju tehnički zahtjevi i postupak homologacije parkirnih svjetala za motorna vozila kategorije M i N. Tehnički zahtjevi su jednaki ECE R 77.

Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela mora se postaviti na leću svjetla ili na jednu od leća tako da bude neizbrisiva i jasno čitljiva kad su svjetla ugrađena u vozilo.

Slika 4.17. Homologacijska oznaka za parkirno svjetlo

Ako žarulja daje narančasto svjetlo prema naprijed i prema natrag, ona mora biti označena strelicom usmjerenom prema prednjemu dijelu vozila.

Svjetla koja se mogu upotrebljavati kao pojedinačna svjetla i kao dio sklopa od dva svjetla, označuju se slovom D desno od simbola koji opisuje vrstu svjetla.

Homologacijska oznaka na slici 4.16. odnosi se na parkirno svjetlo tipno homologirano u Njemačkoj (e1) prema Smjernici 77/538/EEC (00) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471.

___________________________________________________________________________45

oznaka za parkirno svjetlo


PRAVILNIK O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE STRAŽNJIH SVJETALA ZA MAGLU ZA MOTORNA VOZILA I NJIHOVE PRIKOLICE TPV 128 (Izdanje 00)

Ovim pravilnikom uređuju se tehnički zahtjevi i postupak homologacije stražnjih svjetala za maglu za vozila kategorije M, N i O. Tehnički zahtjevi su jednaki ECE R 38.

Slika 4.18. Homologacijska oznaka za stražnja svjetla za maglu

Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela mora se postaviti na leću svjetla ili na jednu od leća tako da se ne može izbrisati i da je jasno čitljiva izravno kad su svjetla ugrađena u vozilo.

Na slici 4.18. je prikazana homologacijska oznaka za stražnje svjetlo za maglu (F) homologirano u Njemačkoj (e1) prema Smjernici 77/538/EEC (00) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471.

Svjetla koja se mogu upotrebljavati kao pojedinačna svjetla i kao dio sklopa od dva svjetla, označuju se slovom D desno od simbola koji opisuje vrstu svjetla.

Pojednostavljeno označivanje udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala kad su dva ili više svjetala dio istog sklopa u kombinaciji sa stražnjim svjetlima za maglu, već je prikazano na slici 4.4., 4.5., 4.6. ili 4.15.

PRAVILNIK O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE TIPA

SVJETALA STRAŽNJE REGISTARSKE PLOČICE ZA MOTORNA VOZILA I NJIHOVE PRIKOLICE TPV 124 (Izdanje 00)

Ovim pravilnikom uređuju se tehnički zahtjevi i postupak homologacije svjetala stražnje registarske pločice za motorna vozila i njihove prikolice. Tehnički zahtjevi su jednaki ECE R 4.

Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela mora se postaviti na leću svjetla ili na jednu od leća tako da je neizbrisiva i da je jasno čitljiva, čak i kad su svjetla ugrađena u

___________________________________________________________________________46

oznaka za stražnja svjetla za maglu


vozilo.

Slika 4.19. Homologacijska oznaka za svjetla stražnje registarske pločice

Uređaj označen prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela jest svjetlo stražnje registarske pločice homologirano u Njemačkoj (e1) prema Smjernici 76/760/EEC (00) pod osnovnim brojem homologacije 1471.

Pojednostavljeno označivanje udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala kad su dva ili više svjetala dio istog sklopa u kombinaciji sa stražnjim svjetlima za maglu, već je prikazano na slici 4.4., 4.5., 4.6. ili 4.15.

___________________________________________________________________________47

oznaka za svjetlo stražnje registarske pločice

HAK Svjetlosno signalna oprema na vozilima Tehnički pregledi

5. TEHNIČKI PREGLED SVJETALA NA VOZILU

5.1. Propisi

Broj svjetala, njihov raspored, oblik boja i drugo, propisani su ECE pravilnicima (EC direktivama) i Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila na cesti (N.N. 92/2005), a obim i način redovnih i preventivnih tehničkih pregleda, Pravilnikom tehničkog pregleda vozila (N.N. 136/2004).

Europska ekonomska komisija pri UN, donijela je ukupno 32 ECE pravilnika koji se odnose na specifikacije svjetala i žarulja i tri pravilnika koji se odnose na označavanje vozila (katadiopteri i retroreflektirajuće oznake).

Sažetak osnovnih karakteristika svih svjetala prema navednim propisima prikazan je u sljedećoj tablici:

Tablica 5.1.

SvjetloObvezna ugradnja

Intezitet/rasvjetljenost

Boja

Svjetla za osvjetljavanje ceste

glavna svjetla - kratkoDA 0.4-24 lx bjela (može žuta

za vozila reg. do 01.01.93.)

glavna svjetla -dugoDA 240 lx

prednja svjetla za magluNE cca 1,5 lx bijela ili žuta

svjetla za vožnju unatragDA 80 cd bjela

svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi

NE - bjela

pokretno svjetlo (reflektor)NE - bijela ili žuta

Svjetla za označavanje vozila

dnevna svjetla NE 400-800 cd bijela

svjetla za maglu - stražnja DA- za vozila reg. 150-300 cd crvena

___________________________________________________________________________48


nakon 1.1.99. osim lakih četverocikla i četverocikla.

pozicijska svjetla

prednjaDA 4-100 cd bjela

stražnje DA 4-12 cd crvena

gabaritna svjetlaobvezna za vozila šira 2,1 mmogu se ugraditi i na vozila širine 1,8 do 2,0 m

4-60 cd – prednja4-12 cd - stražnja

parkirna svjetla

prednjaNE 2-60 cd bijela

bočnaNE prednja/stražnja bijela/crvena

stražnjaNE 2-30 cd crvena

svjetla stražnje registarske pločice

DA - osim na lakim čeverociklima i četverociklima

2.5 cd/m2 bjela (ne smije mjenjati boju reg. pl.)

rotacijska i treptava svjetla;NE - plava ili žuto-

narančasta

katadiopteri

prednji.DA- samo na prikolicama

- bjela

stražnji.DA - crvena

bočniDA za vozila duža od 6m registriran nakon 1.07.1996.

- amber (jantar, žućkast)

bočna svjetla;DA za vozila duža od 6m registriran nakon 1.1.2001.

4-25 cd (SM1)0,4-25 cd (SM2)

amber (jantar, žućkast)

Svjetla za davanje svjetlosnih znakova

1) stop-svjetlaDA cca 25-520 cd

(ovisno okategoriji i uvjetima korištenja

crvena

2) pokazivači smjeraDA kat [cd]

1 175-7001a 250-800

žuta (60-120 treptaja/min)

___________________________________________________________________________49


1b 400-8602b 175-700 –

danju 40-120 noću

3 175-700 –prednji 50-200 - stražnji

4 175-7005 0,6-2006 50-200

5.2. Tehnički pregledi

Nadzornici u stanicma za tehnički pregled obvezni su utvrditi da li vozilo zadovoljava navedene propise, tj. ima li sva svjetla, da li su propisno montirana, da li svjetla daju propisanu boju, a za glavna svjetla potrebno je provjeriti usmjerenost i intezitet svjetla, odnosno osvjetljenost zaslona na regloskopu.

Detaljan pregled potrebnih radnji vezanih uz pregled svjetala dat je u članku 21. Pravilnika o tehničkim pregledima (PRILOG 3).

Kratki sažetak dijela tehničkog pregleda koji se odnosi na svjetla mogli bi prikazati kao:

a) utvrđivanje da li vozilo ima sva propisana svjetla,b) da su svjetla postavljena kako je propisano,c) da funkcioniraju,d) da nisu oštećena,e) da svjetle bojom koja je propisana,f) provjera usmjerenosti glavnih svjetala na regloskopu,g) provjera jačine svjetlosnosnog snopa glavnih svjetala pomoću svjetlomjera,h) provjera električnog spoja između vučnog i priključnog vozila.

Bilo kakva primjedba po navedenim stavkama dovoljan je razlog da se vozilo proglasi tehnički neispravnim. Ovo se odnosi i na svjetla koja nisu obvezna (rotirajuća, maglenke) ako su ugrađena na vozilo.

Većinu radnji predviđenih za pregled svjetala ispitivači izvode na način da subjektivno, temeljem osobne procjene, ocjenjuju da li svjetlo zadovoljava ili ne. Kod ocjene osvjetljenosti, usmjerenosti i broja treptaja, svjetala koriste uređaj regloskop, svjetlomjer i štopericu.

___________________________________________________________________________50


Slika 5.1. Digitalni regloskop

___________________________________________________________________________51


5.3 Usmjerenost

Za mjerenje usmjerenosti koristi se regloskop postavljen na tračnice koje su postavljene okomito na uzdužnu os tehniloške linije (pravac kretanja vozila na tehničkom pregledu). Time se osigurava ispravan položaj regloskopa u odnosu na vozilo. Bez obzira na to, s vremena na vrijeme valja provjeriti da slučajno nije došlo do manjih pomaka, kao što su krivljenje tračnica, pomak sklopivih dijelova regloskopa i sl. U tu svrhu regloskopi imaju poseban vizir i ogledalo.

Pravilnikom je propisano da glavna kratka svjetla trebaju osvjetljavati prostor ispred vozila na udaljenosti od minimalno 40 do maksimalno 80 m.

Ako predpostavimo da je visina svjetala 72 cm iznad podloge onda svjetla trebaju imati pad od 72cm/40m do 72/80m ili izraženo u postocima 1.8% do 1%. Očito je, ukoliko su svjetla postavljena na većoj visini da i pad svjetala treba biti i veći (Slika 5.2).

Slika 5.2 Kut svjetlosnog snopa

Obzirom na opterećenost vozila, pad svjetlosnog snopa će varirati. U tu svrhu u većini vozila postoji mogućnost korekcije pada svjetlosnog snopa iz unutrašnjosti kabine ili automatski.

Ako se korekcija vrši ručno važno je prije ispitivanja postaviti regulator na nulti položaj, tj. prazno vozilo , jer vozila na tehnički pregled dolaze uglavnom neopterećena.

Regloskop je tekođer potrebno podesiti za mjerenje odgovarajućeg pada svjetlosnog snopa. Neki regloskopi imaju regulacijsku skalu izraženu u [cm/m] a neki u [ %] (slika 5.3). Treba imati na umu da svjetlosni snop kratkih svjetala smije osvjetljavati cestu do maksimalno 40-80 m.

Ukoliko je regloskop podešen za pad svjetlosnog snopa na 40 m, onda prilikom mjrenja možemo dopustiti da granica "svjetlo/tamno" bude nešto iznad srednje horizontalne crte na regloskopu.

Proizvođači svjetala stavljaju na svjetla oznaku pada svjetlosnog snopa za 60 m. U tome slučaju možemo dopustiti da granica "svjetlo/tamno" bude maksimalno do 2 mm iznad ili ispod srednje horizontalne crte na regloskopu.

___________________________________________________________________________52


Slika 5.3 Regulator za podešavanje regloskopaNakon što se vozilo postavi na udaljenosti od maksimalno 50 cm ispred regloskopa

izgled osvjetljenosti zaslona na regloskopu, za kratka svjetla, trebao bi biti kao što je prikazano na slici 5.4.

Slika 5.4 Izgled zaslona na regloskopu

5.4. Rasvjetljenost – Intezitet

U većini slučajeva svjetlomjer je ugrađen u regloskop. Danas se proizvode digitalni regloskopi s više senzora na zaslonu, koje je moguće povezati s centralnim računalom na koje mogu poslati rezultate ispitivanja (slika 5.1).

U svrhu ocjene inteziteta svjetla ili rasvjetljenosti neke plohe nadzornici se mogu poslužiti i svjetlomjerom koji je također obvezni dio opreme u stanicama za tehnički pregled vozila.

___________________________________________________________________________53


Valja napomenuti da je puno stanica za tehnički pregled opremljeno svetlomjerima prilagođenim za fotografe, tj. skala je iskazana u podiocima koji prikazuju otvor blende i ekspoziciju na fotoaparatu. Ukoliko se koriste ovakvi svjetlomjeri potrebno je poslužiti se tabelom proizvođača, kako bi pročitali vrijednosti u luxima.

ECE pravilnici propisuju, ovisno o vrsti svjetla, osvjetljenost plohe ispred svjetla ili intezitet svjetla (vidi poglavlje 2.). Osvjetljenost (mjeri se u lux) neke površine nije isto što i intezitet svjetla (mjeri se u cd). Naime, intezitet svjetla nekog svjetlosnog izvora može biti jako veliki, što ne znači da će neka ploha u blizini njega biti dobro osvjetljena. Osvjetljenost će ovisiti o kutu pod kojim pada svjetlosni snop, ogledalu koje usmjerava svjetlost i dr.

Slika 5.5 Svjetlomjer na regloskopuS obzirom da je regloskop postavljen na cca 30-50 cm od svjetla, svjetlomjer u

regloskopu mjeri puno veće vrijednosti osvjetljenosti. Neki proizvođači skalu na takvim svjetlomjerima preračunavaju i iskazuju osvjetljenost koja odgovara udaljenosti od 25 m. Neki svjetlomjeri imaju skalu prikazanu kao crveno i zeleno (plavo) područje, gdje zeleno područje ukazuje da je osvjetljenost zadovoljavajuća (Slika 5.5.).

___________________________________________________________________________54

6. Literatura

1. Electrical equipment, Waschington, 19832. I.M, E.B, M.S., I.Š, Ugradnja svjetlosnosignalne opreme, HAK, 20023. Milan Anžej i drugi, Električna oprema motornih vozila, Ljubljana 1974,4. F. Rotim, Elementi sigurnosti cestovnog prometa, JAZU, Zagreb 1989,5. K. Poljančić, Uređaji u stanici za tehnički pregled, CVH, Zagreb 1996

54

HAK Svjetlosno signalna oprema na vozilima Prilog 1

Prikaz homologacijskih oznaka na svjetlima prema ECE pravilnicima(iste se oznake koriste i prema EC direktivama)

ECE R1- Glavna svjetla (kratka i duga) – s žaruljama R2 i/ili HS1CR dugi i kratki snopR dugi snopC kratki snop--> svjetlo za vožnju lijevom stranom (ako nema strelice svjetlo je za vožnju

desnom stranom)<--> svjetlo za vožnju i lijevom i desnom stranomPL svjetlo s plastičnom lećom/ kratko svjetlo se ne može upaliti istovremeno s dugim

ECE R3-KatadiopteriIA; IB, IIA, IIIA

razred katadioptera

ECE R4-Svjetlo registarske pločiceL svjetlo registarske pločice

ECE R5-Glavna svjetla - asimetrična (SB-Sealed beam) – kratka i/ili dugaSCR oba snopaSC kratki snopSR dugi snopPL,-->, <--> i /

isto značenje kao i kod ECE R1

ECE R6-Pokazivači smjera1 prednji pokazivači za uporabu na razmaku većem od 40 mm od glavnih

svjetala1a prednji pokazivači za uporabu na razmaku od 20-40 mm od glavnih svjetala1b prednji pokazivači za uporabu na razmaku manjem od 20 mm od glavnih

svetala.2a stražnji pokazivači s jednom razinom jakosti2b stražnji pokazivači s dvije jakosti osvjetljenja3 prednji bočni pokazivači za vozila koja imaju ugrađene samo ove pokazivače4 prednji bočni pokazivači koji se upotrebljavaju u kombinaciji s pokazivačima

2a ili 2b5 i 6 prednji bočni pokazivači koji se upotrebljavaju u kombinaciji s pokazivačima

1, 1a, 1b, 2a ili 2b--> strana vozila na kojoj treba biti ugrađen pokazivač (u pogledu na vozilo)

ECE R7-Pozicijska (prednja i stražnja), kočiona i gabaritna svjetlaA prednje pozicijkoR stražnje pozicijskoS1 kočiono svjetlo s jednom jačinom osvjetljenjaS2 kočiono svjetlo s dvije jačine osvjetljenjaRD stražnje pozicijskoSD kočionoR-S pozicijsko i kočiono u jednom kućisštu--> za ugradnju na desnoj strani

ECE R8-Glavno svjetlo s halogenim žaruljama H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8, H9, HIR1 i HIR2

HCR halogeno svjetlo kratko i dugo

55


HC halogeno svjetlo kratko HR halogeno svjetlo dugobrojevi od 7.5 do 45

jačina dugog svjetla

PL,-->, <--> i /


ECE R19-Svjetla za maglu - prednjaB prednje svjetlo za maglu/ i PL isto značenje kao i kod ECE R1

ECE R20- Glavno svjetlo s halogenim žaruljama H4oznake su iste kao i kod ECE R8, (H1,H2 i H3 žarulje imaju jednu žarnu nit, a H4 imaju dvije)

ECE R23- Svjetla za vožnju unatragAR svjetla za vožnju unatrag

ECE R31- Glavna svjetla-nerastavljivaHSCR duga i kratkaHSC kratkaHSR dugaPL,-->, <--> i /


ECE R37- Žarulje s žarnom nitiR2, H1, H2, H3, H4, P21W, P21/4W, P21/5W, R5W, R10W, C5W, C21W

ECE R38- Svjetla za maglu - stražnjaF stražnje svjetlo za maglu

ECE R50- Pozicijska i kočiona svjetla, pokazivači smjera i svj. reg. pločice za mopede11 prednji pokazivači smjera12 stražnji pokazivači smjera31 prednji bočni pokazivači smjera

ECE R53- Glavna svjetla za motocikle do 50km/h i 50cm3

ECE R56- Glavna svjetla za mopedenema posebnu oznaku

ECE R57- Glavna svjetla za motocikleMB oznaka svjetla

ECE R65- Upozoravajuća svjetlaA jedna razina osvjetljenjaB dvije razine osvjetljenja

ECE R72- Glavna svjetla za motocikle s asimetričnim snopom MBH oznaka ovih svjetala/ kratko svjetlo se ne može istovremeno upaliti s dugim

ECE R76 - Glavna svjetla za mopede

56


ECE R77 – Parkirna svjetla

ECE R82 – Glavna svjetla za mopede shalogenim žaruljama HS2HS2

ECE R87 – Svjetla za vožnju po danuRL

ECE R91 – Bočna svjetlaSM1, SM2 kategorije svjetla

ECE R98 – Glavna svjetla s izbojem u plinuDCR dugi i kratki snopDC kratki snopDR dugi snopbrojevi od 7.5 do 45

jačina svjetla

ECE R99 – Svjetlosni izvori s izbojem u plinunemaju posebne oznake (označene su s npr E11 0 A1, gdje je 0 amadman a A1 homologacijski broj)

57


Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila na cesti (NN 2005/92) - izvadak..

3. Uređaji za osvjetljenje ceste i za davanjesvjetlosnih znakova

Članak 18.

(1) Pod uređajima za osvjetljenje ceste i za davanje svjetlosnih znakova na motornim i priključnim vozilima, prema ovom Pravilniku podrazumijevaju se:

1) uređaji za osvjetljavanje ceste;

2) uređaji za označavanje vozila;

3) uređaji za davanje svjetlosnih znakova,

(2) Na vozilima ne smiju biti postavljeni nikakvi drugi uređaji za osvjetljavanje, označavanje i davanje svjetlosnih znakova, osim onih iz stavka 1. ovog članka.

Članak 19.

(1) Uređaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova postavljeni na prednjoj strani motornoga i priključnog vozila ne smiju davati svjetlost crvene boje vidljivu s prednje strane vozila ni svjetlost bijele boje od svjetala i reflektirajućih tvari postavljenih na stražnjoj strani vozila, odnosno vidljivih sa stražnje strane vozila.

(2) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na svjetla za osvjetljavanje ceste pri vožnji unatrag, pokretno svjetlo za istraživanje (reflektor), svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske pločice i registarsku pločicu prevučenu bijelom reflektirajućom tvari, a ni na crveno treptavo svjetlo na vozila pod pratnjom.

20.

(1) Istovjetni uređaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova koji su udvostručeni na motornom vozilu sa tri ili više kotača, moraju biti postavljeni u istoj vodoravnoj ravnini i simetrično prema uzdužnoj okomitoj ravnini vozila, iste veličine i boje i istodobnog djelovanja jednakom svjetlosnom jakosti.

(2) Uređaji za davanje svjetlosnih znakova za označivanje smjera kretanja vozila (pokazivač smjera) i parkirna svjetla ne moraju istodobno djelovati.

(3) Uređaji iz stavka 1. ovog članka, ako su kombinirano izvedeni, moraju udovoljavati uvjetima propisanim za svaki pojedini uređaj.

Članak 21.

(1) Uređaji za osvjetljavanje cesta na prednjoj strani vozila moraju biti povezani tako da se ne mogu uključiti dok se ne uključe stražnja i prednja pozicijska svjetla i svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske pločice, osim kad se koriste za davanje svjetlosnih znakova.

(2) Odredba ovog članka ne primjenjuje se na vozila oružanih snaga Republike Hrvatske iz članka 245. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Uređaji za osvjetljavanje ceste

Članak 22.

58


(1) Pod uređajima za osvjetljavanje ceste na motornim i priključnim vozilima, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se:

1) glavna svjetla;

2) svjetla za maglu;

3) svjetla za vožnju unatrag;

4) svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi;

5) pokretno svjetlo (reflektor).

(2) Glavna svjetla mogu biti izvedena tako da imaju:

1) dugo svjetlo;

2) kratko svjetlo;

3) dugo i kratko svjetlo.

Članak 23.

(1) Glavna svjetla na motornim vozilima s četiri ili više kotača i na motornim vozilima s tri kotača, koja su šira od 1,3 m, moraju biti izvedena kao dva ili četiri glavna svjetla, od toga dva za krat¬ko svjetlo. Glavna svjetla na motornim vozilima s dva kotača i motornim vozilima s tri kotača, koja nisu šira od 1,3 m, te na invalidskim kolicima mogu biti ugrađena kao jedno ili dva kratka svjetla i jedno ili dva duga svjetla.

(2) Svjetla za osvjetljavanje cesta na motornim vozilima koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veću od 30 km/h mogu biti ugrađena i izvedena samo kao kratka svjetla.

(3) Svjetlost glavnih svjetala mora biti bijele boje. Iznimno za vozila koja su prvi puta registrirana u Republici Hrvatskoj do 01. siječnja 1993. godine, svjetlost glavnih svjetala može biti žute boje.

(4) Unutarnji rubovi svjetlećih površina kratkog svjetla moraju biti jedan od drugog udaljeni najmanje 0,6 m, a vanjski rubovi najviše 0,4 m od bočno najizbočenije točke vozila.

(5) Udaljenost gornjeg ruba svjetleće površine kratkog svjetla ne smije biti veća od 1,2 m, a udaljenost donjeg ruba svjetleće površine ne smije biti manja od 0,5 m od površine ceste.

(6) U glavna svjetla mogu biti ugrađena prednja pozicijska svjetla.

(7) Kad se uključe duga svjetla za osvjetljavanje ceste, automatski se mora upaliti pripadajuća kontrolna svjetiljka na kontrolnoj ploči u vozilu ili na kontrolnoj ploči mopeda.

(8) Glavna svjetla moraju biti povezana tako da prijelaz sa svjetlosti dugog svjetla na svjetlost kratkog svjetla i obrnuto bude istodoban i preko iste komande.

Članak 24.

(1) Svjetla za vožnju unatrag na motornim vozilima, osim motocikla, lakih četverocikla i četverocikla koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 1999. godine, moraju biti ugrađena i izvedena tako da daju svjetlost bijele boje, prema Pravilniku ECE-R 48.

(2) Svjetla za vožnju unatrag na priključnim vozilima mogu biti ugrađena i izvedena tako da daju svjetlost bijele boje, prema Pravilniku ECE-R 48.

59


(3) Udaljenost gornjeg ruba svjetleće površine svjetla za vožnju unatrag može iznositi najviše 1,2 m, a udaljenost donjeg ruba svjetleće površine takva svjetla može iznositi najmanje 0,25 m od površine ceste.

(4) Svjetlo za vožnju unatrag mora imati sklopku koja se automatski uključuje u trenutku uključivanja hoda unatrag i to kad je uključen sustav za puštanje motora u rad.

Članak 25.

(1) Svjetla za maglu na motornim vozilima s četiri ili više kotača i na motornim vozilima sa tri kotača koja su šira od 1,3 m, mogu biti ugrađena i izvedena kao dva svjetla za maglu, a na motociklima kao jedno svjetlo za maglu tako da daju svjetlost bijele ili žute boje.

(2) Svjetla za maglu ne smiju se postavljati na većoj visini od one na kojoj su postavljena kratka svjetla glavnog svjetla.

(3) Vanjski rub svijetleće površine svjetla za maglu ne smije biti udaljen više od 0,4 m od bočno najizbočenije točke vozila.

(4) Svjetla za maglu moraju imati posebnu sklopku.

Članak 26.

Svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi na radnim vozilima mogu biti ugrađena i izvedena tako da daju svjetlost bijele boje i da ne ometaju ostale sudionike u prometu.

Članak 27.

(1) Pokretno svjetlo (reflektor) može se postaviti samo na vozilu Ministarstva unutarnjih poslova, vozilu namijenjenom za hitnu medicinsku pomoć, vozilu prometne inspekcije, vatrogasnom vozilu, vozilu namijenjenom za održavanje cesta i instalacija, te na vozilu namijenjenom za pružanje pomoći na cesti. Pokretno svjetlo (reflektor) mora biti ugrađeno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele ili žute boje te da se može uključiti samo ako su uključena i pozicijska svjetla.

(2) Odredba ovog članka ne primjenjuje se na vozila oružanih snaga Republike Hrvatske iz članka 245. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Uređaji za označivanje vozila

Članak 28.

Pod uređajima za označivanje motornih i priključnih vozila, prema ovome Pravilniku, podrazumijevaju se:

1) prednja pozicijska svjetla;

2) stražnja pozicijska svjetla;

3) stražnje svjetlo za maglu;

4) parkirna svjetla;

5) gabaritna svjetla;

6) svjetla stražnje registarske pločice;

7) rotacijska i treptava svjetla;

60


8) katadiopteri.

Članak 29.

(1) Prednja pozicijska svjetla na motornom vozilu s četiri ili više kotača i motornom vozilu sa tri kotača koja su šira od 1,3 m i na priključnom vozilu širem od 1,6 m moraju biti ugrađena i izvedena kao najmanje dva prednja pozicijska svjetla, a na motornom vozilu sa dva kotača, osim mopeda i motornom vozilu sa tri kotača koja nisu šira od 1,3 m kao jedno ili dva prednja pozicijska svjetla tako da daju svjetlost bijele boje.

(2) Ako su ugrađena dva prednja pozicijska svjetla, udaljenost vanjskog ruba svjetleće površine od bočno najizbočenije točke vozila ne smije biti veća od 0,4 m kod motornih vozila, odnosno 0,15 m kod priključnih vozila.

(3) Udaljenost svjetleće površine prednjega pozicijskog svjetla od površine ceste ne smije biti manja od 0,35m ni veća od 1,5 m, a za poluprikolice ne smije biti veća od 1,8 m.

(4) Prednja pozicijska svjetla mogu biti ugrađena u glavna svjetla.

Članak 30.

(1) Stražnja pozicijska svjetla na motornom vozilu s četiri ili više kotača, motornom vozilu sa tri kotača koja su šira od 1,3 m i na priključnom vozilu moraju biti ugrađena i izvedena kao najmanje dva stražnja pozicijska svjetla, a na motornom vozilu sa dva kotača i motornom vozilu sa tri kotača koja nisu šira od 1,3 m – kao jedno ili dva stražnja pozicijska svjetla tako da daju svjetlost crvene boje.

(2) Ako je ugrađeno jedno stražnje pozicijsko svjetlo, ono mora biti postavljeno u uzdužnoj srednjoj ravnini vozila.

(3) Ako su ugrađena dva stražnja pozicijska svjetla, udaljenost vanjskog ruba svjetleće površine ne smije biti veća od 0,4 m od bočno najizbočenije točke vozila.

(4) Udaljenost svjetleće površine stražnjega pozicijskog svjetla od površine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni veća od 1,5 m. Na radnim i specijalnim vozilima najveća dopuštena udaljenost svjetleće površine stražnjega pozicijskog svjetla od površine ceste može iznositi 2,1 m.

Članak 31.

(1) Na vozilima prvi put registriranim u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 1999. godine moraju biti ugrađena i izvedena stražnja svjetla za maglu prema pravilniku ECE-R 48, osim lakih četverocikla i četverocikla.

(2) Stražnja svjetla za maglu mogu biti izvedena kao jedno ili dva svjetla. Ako je izvedeno kao jedno svjetlo tada se mora nalaziti, u odnosu na uzdužnu vertikalnu ravninu simetrije vozila, na lijevoj strani vozila.

(3) Stražnja svjetla za maglu moraju se uključivati samo posebnom sklopkom.

(4) Stražnja svjetla za maglu moraju biti povezana tako da se ne mogu uključiti ako nisu uključena pozicijska svjetla.

(5) Kontrola uključenosti stražnjih svjetala (stražnjeg svjetla) za maglu mora biti osigurana pripadajućom kontrolnom svjetiljkom.

Članak 32.

(1) Parkirana svjetla na motornim i priključnim vozilima mogu biti postavljena i izvedena:

61


1) na bočnoj strani vozila – u obliku posebnog svjetla koja prema prednjoj strani vozila daju svjetlost bijele boje, a prema stražnjoj strani vozila svjetlost crvene boje;

2) na prednjoj i stražnjoj strani vozila – u obliku svjetla koja daju: prednja svjetla – svjetlost bijele boje usmjerenu unaprijed, a stražnja svjetla – svjetlost crvene boje usmjerenu unatrag, s tim da prednje svjetlo može biti ugrađeno zajedno s prednjim pozicijskim svjetlom ili glavnim svjetlom, a stražnje svjetlo zajedno sa stražnjim pozicijskim svjetlom i sa stop-svjetlom ili samo sa stražnjim pozicijskim svjetlom.

(2) Udaljenost svjetleće površine parkirnog svjetla od površine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni veća od 1,9 m.

Članak 33.

(1) Motorna i priključna vozila koja su šira od 2,1 m moraju imati gabaritna svjetla. Gabaritna svjetla mogu biti postavljena i na vozilima širine od 1,8 do 2,1 m.

(2) Na vozilima iz stavka 1. ovog članka postavljaju se dva gabaritna svjetla s prednje strane vozila i dva gabaritna svjetla sa stražnje strane vozila.

(3) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na vozila oružanih snaga Republike Hrvatske iz članka 245. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Članak 34.

(1) Svjetlo stražnje registarske pločice, ovisno o propisanom tipu pločice na motornim i priključnim vozilima, mora biti ugrađeno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele boje i da se po pločici rasprostire ujednačeno bez tamnih ili izrazito svijetlih mjesta, osim na lakim čeverociklima i četverociklima.

(2) Svjetlost koja se odbija od registarske pločice ne smije blještati, a izvor svjetlosti ne smije biti neposredno vidljiv sudionicima u prometu što se kreću iza vozila.

(3) Svjetlost koja osvjetljuje stražnju registarsku pločicu mora biti takva da je noću, pri dobroj vidljivosti, moguće čitati oznake i brojeve na pločici s udaljenosti najmanje od 20 m.

(4) Svjetlo stražnje registarske pločice mora biti povezano na istu sklopku kojom se uključuju i pozicijska svjetla.

Članak 35.

(1) Rotacijska i/ili treptava svjetla na vozilima mogu biti izvedena tako da daju svjetlost plave ili žuto-narančaste boje. Rotacijska i/ili treptava svjetla moraju biti postavljena na najviše mjesto na vozilu i biti vidljiva sa svih strana ili može biti postavljeno više rotacijskih i/ili treptavih svjetala raspoređenih tako da se s bilo koje strane vozila vidi najmanje jedno svjetlo.

(2) Plavo rotacijsko i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na vozilima s pravom prednosti prolaska određenim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.

(3) Žuto-narančasto rotacijsko i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na radnim vozilima i radnim strojevima. Žuto-narančasto rotacijsko i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na osobnim, kombiniranim i teretnim automobilima koje upotrebljavaju službe pomoći i informacija na cesti, službe održavanja cesta, komunalne službe, službe pratnje vozila za predimenzionirane terete, vozilima kojima se prevoze predimenzionirani tereti, službe pratnje vozila koja prevoze opasne tvari, vozilima kojima se prevoze opasne tvari i vozilima na kojima se ili pomoću kojih se obavlja ispitivanje na cesti.

(4) Rotacijska i/ili treptava svjetla na vozilima koja se temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama smatraju vozilima pod pratnjom (vozilima kojima pripadnici policije obavljaju pratnju a i vozila koja se prate) mogu biti crvene i plave boje postavljena tako da je crveno svjetlo postavljeno na desnoj strani vozila.

62


Članak 36.

(1) Katadiopteri na motornim vozilima s četiri ili više kotača i motornim vozilima sa tri kotača koja su šira od 1,3 m, moraju biti ugrađeni i izvedeni kao dva stražnja katadioptera crvene boje, a na motornim vozilima sa dva kotača i motornim vozilima sa tri kotača koja nisu šira od 1,3 m kao jedan stražnji katadiopter crvene boje i ne smiju biti trokutasta oblika.

(2) Dva prednja bijela katadioptera na priključnom vozilu moraju biti ugrađena i izvedena tako da ne smiju biti trokutasta oblika, a dva stražnja crvena katadioptera na priključnom vozilu moraju biti ugrađena i izvedena u obliku istostraničnog trokuta, s vrhom okrenutim gore i stranicom veličine najmanje 0,15 m.

(3) Ako je na vozilu ugrađeno više od dva katadioptera, oni moraju biti u paru.

(4) Katadiopter mora imati svjetleću površinu najmanje od 20 cm.

(5) Katadiopteri na vozilu moraju biti postavljeni približno okomito na površinu ceste.

(6) Udaljenost svjetleće površine katadioptera od površine ceste ne smije biti veća od 0,9 m ni manja od 0,35 m, osim kod vozila sa dva ili tri kotača kod kojih najmanja udaljenost od površine ceste može iznositi 0,25 m.

(7) Ako je ugrađen samo jedan prednji ili samo jedan stražnji katadiopter, on mora biti postavljen u uzdužnoj srednjoj ravnini vozila.

(8) Ako su ugrađena dva prednja ili dva stražnja katadioptera istog tipa, udaljenost vanjskih rubova svijetlećih površina tih katadioptera ne smije biti veća od 0,4 m od bočno najizbočenijih točaka vozila, a udaljenost između unutarnjih rubova mora iznositi najmanje 0,6 m.

(9) Stražnji katadiopteri, trokutastog oblika ne smiju biti postavljeni na motornim vozilima.

(10) Na motornim vozilima čija duljina prelazi 6 metara i priključnim vozilima moraju biti ugrađeni bočni katadiopteri prema Pravilniku o homologaciji vozila u pogledu ugradbe uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju ECE-R 48.

(11) Odredba iz stavka 10. ovoga članka primjenjuje se na vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 1996.

(12) Na motornim i priključnim vozilima čija duljina prelazi 6 metara moraju biti ugrađena bočna svjetla prema Pravilniku o homologaciji vozila u pogledu ugradbe uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju ECE-R 48.

(13) Odredba iz stavka 12. ovog članka primjenjuje se na vozila koja se prvi puta registriraju u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2001. godine.

(14) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na vozila oružanih snaga Republike Hrvatske iz članka 245. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Uređaji za davanje svjetlosnih znakova

Članak 37.

Pod uređajima za davanje svjetlosnih znakova, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se:

1) stop-svjetla;

2) pokazivači smjera;

63


3) uređaji za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera.

Članak 38.

(1) Stop-svjetla na motornom vozilu s četiri ili više kotača /osim na lakim čeverociklima i četverociklima/ i motornom vozilu sa tri kotača koja su šira od 1,3 m i na priključnom vozilu moraju biti ugrađena i izvedena kao najmanje dva stop-svjetla na stražnjoj strani vozila, a na motornom vozilu sa dva kotača, motornom vozilu sa tri kotača koja nisu šira od 1,3 m i lakom četverociklu i četverociklu kao najmanje jedno stop-svjetlo na stražnjoj strani vozila tako da daju svjetlost crvene boje.

(2) Vozila koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veću od 25 km/h ne moraju imati stop-svjetlo.

(3) Ako je na vozilu ugrađeno samo jedno ili više stop-svjetala ona moraju biti postavljena simetrično u odnosu na uzdužnu središnju vertikalnu ravninu vozila. Ova odredba odnosi se i na ugradnju dodatnih stop-svjetala.

(4) Ako su na vozilu, osim mopeda i motocikla, ugrađena dva stop-svjetla, udaljenost između unutarnjih rubova svjetlećih površina ne smije biti manja od 0,6 m.

(5) Udaljenost svjetleće površine stop svjetla od površine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni veća od 1,5 m. Samo u iznimnom slučaju najveća dopuštena udaljenost svjetleće površine stop-svjetla od površine ceste može iznositi 2,1 m.

(6) Stop svjetla mogu biti ugrađena zajedno s drugim stražnjim svjetlima.

(7) Stop svjetla moraju biti povezana tako da se uključuju i svijetle kontinuirano pri uporabi radne kočnice vozila.

64


Članak 39.

(1) Pokazivači smjera na motornom vozilu s tri, četiri ili više kotača i na priključnom vozilu moraju biti ugrađeni i izvedeni:

1) na motornom vozilu koje nije dulje od 6 m;

a) dva prednja – bočna i dva stražnja pokazivača smjera, ili

b) dva prednja, dva stražnja i dva bočna pokazivača smjera, ili

c) dva prednja i dva stražnja pokazivača smjera;

2) na motornom vozilu koje je dulje od 6 m i na vučnome motornom vozilu:

a) dva prednja – bočna i dva stražnja pokazivača smjera, ili

b) dva prednja, dva bočna i dva stražnja pokazivača smjera;

3) na priključnom vozilu – dva stražnja pokazivača smjera.

Za sva motorna vozila prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj do 1. siječnja 1978. godine bez obzira na duljinu vozila primjenjuju se samo odredba stavka 1. točke 1. ovog članka.

(2) Pokazivači smjera na motornom vozilu s dva kotača osim mopeda na dva kotača moraju biti ugrađeni i izvedeni kao:

1) dva prednja i dva stražnja pokazivača smjera ili

2) dva pokazivača smjera na upravljaču, vidljiva sprijeda i straga.

(3) Svjetlost pokazivača smjera mora biti žute boje.

(4) Učestalost žmiganja pokazivača smjera treba, u pravilu, iznositi 90 treptaja u minuti, pri čemu su dopuštena odstupanja tako da učestalost žmiganja iznosi najmanje 60, odnosno najviše 120 treptaja u minuti (90±30 treptaja u minuti).

(5) Od trenutka uključivanja pokazivača smjera svjetlost se mora upaliti najkasnije za jednu sekundu, a prvi se put ugasiti najkasnije za 1,5 sekundu.

(6) Udaljenost vanjskog ruba svjetleće površine pokazivača smjera od bočno najizbočenije točke vozila ne smije biti veća od 0,4 m.

(7) Na vozilima iz stavka 1. ovog članka udaljenost donjih rubova svjetlećih površina pokazivača smjera od površine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni veća od 1,5 m. Samo u iznimnom slučaju, ako ih se iz konstruktivnih razloga ne može drukčije postaviti, najveća dopuštena udaljenost svjetleće površine pokazivača smjera od površine ceste može iznositi 2,1 m.

(8) Uključivanje pokazivača smjera mora biti neovisno o uključivanju bilo kojega drugog svjetla na vozilu.

(9) Svi pokazivači smjera postavljeni na istoj strani vozila moraju se uključivati i isključivati istom komandom.

(10) Kontrola funkcioniranja pokazivača smjera mora biti osigurana optičkom ili zvučnom kontrolnom napravom.

65


(11) Uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera na motornim vozilima iz stavka 1. ovog članka mora biti ugrađen i izveden tako da se može uključiti posebnom sklopkom, a kontrola funkcioniranja mora se osigurati kontrolnom svjetiljkom koja je u vidnom polju vozača.

.............

Članak 100.

(1) Svjetlosni snop kratkog svjetla mora osvijetliti najmanje 40 m, a najviše 80 m ceste, a svjetlosni snop dugog svjetla – najmanje 100 m ceste ispred vozila noću, pri normalnoj vidljivosti i to pri podjednakoj opterećenosti motornog vozila na vodoravnoj površini.

(2) Svjetla za maglu na motornom vozilu moraju biti izvedena i podešena tako da osvijetljeni dio ravne ceste nije dulji od 35 m.

(3) Kratko svjetlo na biciklu ili mopedu mora biti izvedeno i podešeno tako da osvijetljeni dio ravne ceste nije dulji od 50 m ni kraći od 10 m.

66


PRAVILNIK O TEHNIČKIM PREGLEDIMA (NN 2004/136)

III. UVJETI ZA OBAVLJANJE TEHNIČKIH PREGLEDA VOZILA

Članak 10.

Za obavljanje redovnih tehničkih pregleda s ispitivanjem ispušnih plinova motornih vozila, stanica za tehnički pregled mora imati:

.......

4. regloskop s ugrađenim svjetlomjerom koji omogućuje utvrđivanje podešenja kratkih i dugih svjetala i svjetala za maglu, neovisno o tomu je li vozilo prazno ili opterećeno. Regloskop mora biti ugrađen na vodilice;

5. svjetlomjer pomoću koga se može utvrditi razlika intenziteta svjetlosti dvaju ili više istovrsnih svjetala na vozilu;........16. štopericu;......19. uređaj za kontrolu spajanja električne instalacije između vučnih i priključnih vozila;.....

Članak 21.

Na redovnom tehničkom pregledu s ispitivanjem ispušnih plinova motornih vozila, te na izvanrednom tehničkom pregledu (sukladno kategorizaciji vozila: L-mopedi i motocikli, M-osobni automobili i autobusi, N-teretni automobili, i O-priključna vozila), nadzornici provjeravaju:

....

67

Documents

SVJETLOSNO SIGNALNA OPREMA NA VOZILIMA - hc.hak.hrhc.hak.hr/literatura/hak/hakhom2005_svjetla.pdf · svjetla i svjetlosna signalizacija su uz sve ostale elemente pasivne sigurnosti