2
SYNDESMOLOGIA Zglob formiraju zglobna tijela, zglobna čahura i zglobna šupljina. Pomoćni elementi zgloba su veze (ligamentum), sluzne vreće (bursa synovialis), zglobni masni jastučići (corpora adiposum asticulorum), zglobni koluti (discus articulares) i zglobni polumjeseci (meniscus articulares). Kralješnica Kralješci su međusobno spojeni preko nastavaka articulatio intervertebralis. Pokreti kralješnice, kao cjeline sačinjene od većeg broja malih spojeva su: anteflexio, retroflexio, lateroflexio i torsio. Gronji zglob glave - art. atlantooccipitalis čine fovea art. superiores i condyii accipitales. Donji zglob glave – art. atlantoaxialis čine art. atlantoaxilais i art. atlantoaxilasi koga formiraju dens axis i fovea dentis prvog cervikalnog kralješka. Zglobovi rebara sa kralješcima – art. costovertebrales čine art. capitis costae, facies art. capitis costae i fovea costalis. Zglobovi gornjeg ekstremiteta Art. sternoclavicularis čine ga facies art. sternalis i incisura clavicularis. Ponaša se kao kuglasti zglob koji omogućava pokrete oko sve tri glavne ravni. Art. acromioclavicularis – čine ga facies art. acromii i facies art. acromialis. Zglob ramena art. humeri čine vaput humeri i cavitas glenoidalis. Ovaj zglob je najpokretniji zglob ljudskog tijela i omogućava pokrete u svim pravcima. Art. cubiti – lakatni zglob formiraju art. humeroulnaris, art. humeroradialis i art. radioulnaris proximalis. U ovom zglobu se vrše fleksija i ekstenzija podlaktice. Zglobovi šake su: art. radiocaprea, art. mediocarpea, art. carpmetacarpeae, art. metacarpo-phalangeae i zglobovi prstiju šake art. interphalangeae. Zglobovi donjeg ekstremiteta Zglob kuka art. coxae formiraju caput femoris i acetabulum. Njega pojačavaju lig. iliofemorale-Bertini, lig. pubofemorale i lig.

SYNDESMOLOGIA

  • Upload
    wehdo22

  • View
    20

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

SYNDESMOLOGIA

Citation preview

Page 1: SYNDESMOLOGIA

SYNDESMOLOGIA

Zglob formiraju zglobna tijela, zglobna čahura i zglobna šupljina. Pomoćni elementi zgloba su veze (ligamentum), sluzne vreće (bursa synovialis), zglobni masni jastučići (corpora adiposum asticulorum), zglobni koluti (discus articulares) i zglobni polumjeseci (meniscus articulares).

KralješnicaKralješci su međusobno spojeni preko nastavaka articulatio intervertebralis. Pokreti kralješnice, kao cjeline sačinjene od većeg broja malih spojeva su: anteflexio, retroflexio, lateroflexio i torsio.

Gronji zglob glave - art. atlantooccipitalis čine fovea art. superiores i condyii accipitales.Donji zglob glave – art. atlantoaxialis čine art. atlantoaxilais i art. atlantoaxilasi koga formiraju dens axis i fovea dentis prvog cervikalnog kralješka.

Zglobovi rebara sa kralješcima – art. costovertebrales čine art. capitis costae, facies art. capitis costae i fovea costalis.

Zglobovi gornjeg ekstremiteta

Art. sternoclavicularis čine ga facies art. sternalis i incisura clavicularis. Ponaša se kao kuglasti zglob koji omogućava pokrete oko sve tri glavne ravni.Art. acromioclavicularis – čine ga facies art. acromii i facies art. acromialis.

Zglob ramena art. humeri čine vaput humeri i cavitas glenoidalis. Ovaj zglob je najpokretniji zglob ljudskog tijela i omogućava pokrete u svim pravcima. Art. cubiti – lakatni zglob formiraju art. humeroulnaris, art. humeroradialis i art. radioulnaris proximalis. U ovom zglobu se vrše fleksija i ekstenzija podlaktice.

Zglobovi šake su: art. radiocaprea, art. mediocarpea, art. carpmetacarpeae, art. metacarpo-phalangeae i zglobovi prstiju šake art. interphalangeae.

Zglobovi donjeg ekstremiteta

Zglob kuka art. coxae formiraju caput femoris i acetabulum. Njega pojačavaju lig. iliofemorale-Bertini, lig. pubofemorale i lig. ischiofemorale i kružna veza zona orbicularis. U zglobu kuka se vrše sljedeći pokreti: antefleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, unutrašnja i vanjska rotacija. Udruženi pokreti daju cirkumdukciju.

Zglob koljena art. genus čine kondili butne kosti i kondila goljenjače. U zglobu koljena se vrše fleksija i ekstenzija potkoljenice, spoljnja i unutrašnja rotacija.

Zglobovi stopala su: art. talocruralis, sulcus tarsi (art. subtalaris i art. talocalcaneonavicularis). Njih pojačavaju lig. deltoideum, lig. talofibulare anterisu et posterius i lig. calcaneofibulare. Moguće su plantarna i dorzalna fleksija, abdukcija i addukcija stopala, rotacija stopala oko sagitalne osovine. Ostali zlogobi stopala su: art. calcaneocuboidea, art. tarsometatareseae, art. metatarsophalangeae i art. interphalangeae.