ŠTA TREBA ZNATI I KAKO POSTUPATI - Školski portal obrazovanje/UNICEF - Razvojno... · Grafikon 5: Maslovljeva hijerarhija potreba. 16 Šta treba znati i kako postupati u odnosu

ŠTA TREBA ZNATI I KAKO POSTUPATI U ODNOSU NA RANI RAZVOJ DJETETA

Razvojno-edukativna uputstva i informativni materijal

Podgorica, 2016.

SADRŽAJ:

I. UVOD ................................................................................................... 7

II. KONCEPTUALNI OSNOV .................................................................. 9

III. TEORIJSKI OKVIR ............................................................................ 13

A.Razvojmotorike(krupnaifinamotorika) ....................................... 17

B.Govorno-jezičkirazvoj/komunikacija ............................................. 18

C. Kognitivni razvoj ............................................................................ 21

D. Socio-emocionalni razvoj .............................................................. 23

E. Briga o sebi .................................................................................... 30

IV. RAzvoJnA mApA: štA tRebA znAti i kAko poStupAti ........ 34

Izdavač:UNICEF Crna Gora

Autori:mr tamara milić, psihologicaSenka Živković, logopedicamarija Jovović,vaspitačicaTatjana Sabolski, pedagogica-psihologicamarijana vukićević ivančević, psihologica

Lekturaikorektura:Sanja mijušković

Fotografije:uniCeF Crna Gora / Duško miljanić

Grafičkaobrada:IMPULS studio

Štampa:DPC, Podgorica

Tiraž:1000 primjeraka

Godinaizdanja:Podgorica, 2016.

Potrebna je dozvola da se reprodukuje bilo koji dio publikacije. Molimo vas, kontaktirajte UNICEFCrnaGora(StankaDragojevićabb,EkozgradaUjedinjenihnacija,81000Podgorica,CrnaGora,Tel:+38220447400;Fax:+38220447471;E-mail: [email protected]).Dozvolaćebitidatabesplatnoobrazovnimineprofitnimorganizacijama.

7Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta

I. UVOD

Sistempredškolskogvaspitanjaiobrazovanjaodpresudnogjeznačajazasveukupanrast,razvojiformiranjeličnosti,aimaipozitivnesocio-ekonom-skeefektenadruštvoucjelini.

U Strategiji Evropa 2020,koja ranoučenjeprepoznajekao jednuodprio-ritetnihoblasti,jasnojenaglašenznačajstimulacijeuranomrazvojuđece.Jedan od ciljeva koje ovaj dokument postavlja jeste da do 2020. godine 95% đeceuzrastaod trigodinedopolaskauosnovnuškolubudeobuhvaćenoranimvaspitanjemiobrazovanjem.Evropskaunijajejoš2002.godinefor-mulisala tzv. Ciljeve iz Barselone, kao skup prioriteta usmjerenih na obezbje-đivanjepristupačneikvalitetnezaštitezanajmanje90%đecetoguzrasta.

Strategija ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori 2016–2020.kaosvojevodećenačelopostavljazahtjevdaseobezbijedizadovolje-njerazvojnihpotrebazasvuđecuodrođenjadopolaskauškolu.Tajciljpo-drazumijevaizgrađeneprogramskeiinfrakstrukturnekapacitetezapružanjeodgovarajućihusluga,kompetentankadariaktivnoangažovanjezajednicai roditelja.

Program „Podrška obuhvatu i kvalitetu predškolskog vaspitanja i obrazova-nja,“kojijepodržalakancelarijaUNICEF-auCrnojGori,usmjerenjena:(1)pristuppredškolskomobrazovanju iobuhvatđecepredškolskimobrazova-njem, (2)kvalitetvaspitno-obrazovnihuslugaupredškolskimustanovama,(3) prelazak iz sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja u osnovnuškolu, u smislu stvaranja ambijenta jednakih šansi za sve.

SvakodijeteuCrnojGorizaslužujedamuseobezbijedeuslovizanajboljimogućipočetakkakobiostvarilopostignućausvimoblastimarazvoja.Vođe-ni tim uvjerenjem, pripremili smo uputstva za podsticanje i evaluaciju pojedi-nihrazvojnihoblasti,kojasunamijenjenavaspitačimairoditeljima,kaoprvimučiteljimađeteta.Ovajrazvojno-edukativniiinformativnimaterijalosmišljenjesnamjeromdadoprinese jačanju roditeljstva iaktivnojuloziporodiceuvaspitanjuiučenjuđeteta.

Naime,uradusporodicamauočenojeniznegativnihpojava,ponašanja inavikakoji nevodedobrobiti đeteta i kojebi stoga trebalomijenjati.Sva-kodnevnaizloženostvelikombrojukontradiktornihinformacijamožedjelovatizbunjujućenaroditelje.Mnogiodnjih,poduticajemneprovjerenihinestruč-nih smjernica, nerijetko su u nedoumici što je korisno za dijete, a što ne, kako usmjeritinjegovrazvojikojegrešketrebaizbjeći.

8 9Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta

II. KONCEPTUALNI OSNOV

Uperiodu predškolskog vaspitanja i obrazovanja učenje imanajznačajnijiuticajnarazvojukupnihsposobnostiđece.Bogata literatura izoblastipsi-hologijeiekonomijegovorioznačajupredškolskogobrazovanjazakasnijaobrazovnapostignućađeteta,aliionjegovimširim,socio-ekonomskimefek-tima na društvo u cjelini.

Neuronaukanampotvrđujedatrebaposvetitiposebnupažnjurazvojuđecepredškolskoguzrastabudućidajetodobakadaseodvijanajintenzivnijira-zvojvišihmoždanihfunkcija.Činjenicadajeneurološkirazvojnajintenzivnijidopetegodineživotaupućujenavažnostulaganjauučenjeinjegovustimu-laciju u najranijem uzrastu.

Nadalje,mnogeempirijskestudijeukazujunaznačajnepozitivnesocio-eko-nomskeefektesistemapredškolskogvaspitanja iobrazovanjanadruštvo.NobelovacDžejmsHekmanistraživaojeisplativostulaganjauobrazovanjeu zavisnosti od uzrasta. Prema njegovim nalazima, ukoliko bi se u svako

Grafikon 1: Razvoj ljudskog mozga

IZVOR: C. Nelson, From Neurons to Neighbourhoods (Shonkoff & Phillips, Eds., 2000).

Ovapublikacijanamijenjenajevaspitačima,aliiroditeljima.Vaspitačimaovajmaterijal trebadaposluži zaplaniranje i individualizacijupooblastima ra-zvoja,aosmišljenjetakodapodstaknepotencijaleđece.Smatramodapo-nuđeniprimjeri,smjerniceipreporukemogubitiodpomoćidaseuradnimprostorima, domovima i van njih primjenjuju kreativne, primjerene, ciljane i strukturisaneaktivnosti,usmjerenenarazvojđeteta.


Grafikon 3:Povraćajinvesticijauljudskikapital

Izvor: Efficiency and equity of European education and training policies (Woessmann, 2008).

Grafikon 4: Predškolsko vaspitanje i obrazovanje i rezultati PISA 2012. u Crnoj Gori

IZVOR: PISA 2012, Crna Gora.

odđecerazličitihuzrastauložiopojedandolar,najvišebise isplatiodolaruloženudijetenajranijeguzrasta(dotrigodine),zatimonajuloženudijetepredškolskog uzrasta, pa u dijete školskog uzrasta, dok investiranje u oso-bukojajezavršilaformalnoobrazovanjedonosinajmanjipovraćaj.Drugimriječima,ulaganjeuranoučenjeimaznatnovećiefekatnegoakosetakvoinvestiranjeobavljakasnijeuživotu.

Grafikon 2:Povraćajinvesticijauljudskikapitaluzavisnostioduzrasta

IZVOR: The case for investing in young (Heckman, 2012).

Unaučnimkrugovimakoji sebavedobrobiti i razvojemđecepredškolskoobrazovanje odavno je prepoznato kao jedanodnajvažnijih instrumenatasocijalne inkluzije i rješavanja problema siromaštva. Kvalitetni predškolski programi doprinose smanjenju napuštanja škole i ponavljanja razreda, do boljihobrazovnihpostignuća,stopanezaposlenostisesmanjuje,kaoistopakriminalaidrugihnefunkcionalihponašanja(Lynch,2005).Ulaganjeupredš-kolsko obrazovanje višestruko se isplati, a posebnu dobrobit imaju oni koji sunajvišedruštvenoizolovani(OECD,2006;EACEA,2009;OECD,2011).

AnalizerezultataPISAtestiranjasprovedenog2009.godineu34zemlječla-niceOrganizacijezaekonomskusaradnju irazvoj(OECD),sugerišuda jepohađanjepredškolskogobrazovanjapovezanoskasnijimuspjehomuče-nika.Takosuuoblastičitalačkepismenostiboljerezultate(uprosjeku)imalipetnaestogodišnjacikojisudužeodgodinupohađalipredškolskoobrazova-njenegoonikojinijesu.Razlikaunivoučitalačkepismenostiiznosilaje54poena,štoodgovarajednojipogodiniformalnogobrazovanja.

13Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta

III. TEORIJSKI OKVIR

Publikacija “Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj djeteta” osmišljenajesnamjeromdabudepodsticajpozitivnomodnosusđetetom,građenjuotvorenekomunikacije,međusobnoguvažavanjaipovjerenja,kaoidadoprineserazvijanjusamopouzdanjađeteta.Kakoseđecaośećajuina-činnakojiseponašajuumnogomezaviseodporukakojedobijajuododra-slih.Đecijeveomavažnodaispuneočekivanjaodraslih.Zatoihjepotrebnoohrabriti, pohvaliti i podsticati njihovu samostalnost i individualnost.

Utomsmislu,djelotvorneporukezadijetejesu:

�� Razumijem te.�� Slušam te.�� Vjerujemutebe.�� Jakosimivažan/važna.�� Važnojetruditise.

Dijetetrebadaznadamujeroditelj/starateljilivaspitačicanaraspolaganju,ukolikomujepotrebnapomoć,ohrabrenjeioslonac.

Segmentirazvojaseprožimaju,utičujedannadrugi,međusobnoseuslovlja-vaju.Svakarazvojnafazaimasvojeosobenosti,aliisvakodijeteimasvojeindividualnekarakteristike,tempoidinamikurazvoja.Stogajeodgovarajućaranastimulacijaipodrškaveomaznačajnaiuvelikojmjeriutičenadaljitokrazvojađeteta.

Razvojđetetamožesepratitiipodsticatikrozpetosnovnihrazvojnihoblasti:

1.Motoričkirazvoj(krupnaifinamotorika)2. Razvoj govora, komunikacije3. Kognitivni razvoj4.Socio-emocionalnirazvoj5.Brigaosebi/samopomoć

Prijedetaljnijegpredstavljanjarazvojnihoblastiželimodanaglasimodasvađecaimajupotrebuzasigurnošću,spoljašnjomkontrolom,odlučnošću,dis-ciplinom.Naime,nakonrođenjaprvosejavljajednoopšte,difuznostanjeuz-buđenostiukontinuumuzadovoljstvo–nezadovoljstvo.Iztogopštegstanjaprijatnosti/neprijatnostipostepenoseizdvajajurazličiteemocije:pozitivneilinegativne,uzavisnostiodtogadalisuinakojinačinzadovoljeneosnovneđetetovepotrebe.Svakipojedinacimaciljeve(motiveipotrebe)koježelipo-


Gorenavedenesmjernicepomažuuspostavljanjuinadograđivanjumotiva-cijekodđeteta.Uliteraturiizoveoblastičestosepravirazlikaizmeđutzv.in-trinzične,iliunutrašnje,iekstrinzične,spoljašnjemotivacije.Unutrašnjumo-tivacijučinisveonoštonasiznutrapokrećenaaktivnost,određujujućinjensmjer,intenzitetitrajanje.Spoljašnjumotivacijuodređujuvanjskifaktori.

U praksi, unutrašnja motivacija odnosi se na aktivnosti koje su same po sebi nagrađujuće–čitanje,igra,hobijiisl.Oneodđetetatražepredanostipod-stičuje;nagrade,ukolikopostoje,odsporednogsuznačaja.Kadajeriječo

� Uvažiteđetetovebiološke/fiziološkepotrebe.

� Osluškujteizadovoljiteđetetoveemocionalnepotrebe(blizina,dodir,utjeha).

� Učinitedasedijeteośećazaštićeno–onoželisigurno i organizovano okruženjeukojempostojiizvijesnost i stabilnost.

� Imajte na umu da dijete ima svojprirodniritam–kaošto sunce izlazi i zalazi.

� Ustalitevrijemebuđenja–nekabudeoko7sati.

� Ustalite vrijeme za dnevno spavanje–približnouistovrijeme svakoga dana.

� Ustalitevrijemezavečernjiodlazaknaspavanje–nekabudeuintervalu20h–21h.

� Nekadijeteuvijekjedesjedećiu hranilici, a kasnije za stolom.

� Stabilan dnevni ritam vodi do ustanovljavanja rutina i stvaranja pozitivnih navikađeteta.

� Omogućitepredvidljivost–takosestvarajupozitivne navike.

� Dnevnurutinukodkućevažnojeuskladitisonomkojedijeteimauvrtiću.

� Omogućiteđetetudauspostaviuredanritam–time ispunjavate njegovu potrebuzasigurnošću,ljubavlju i pripadanjem, a iz pozitivnih interakcija kasnije ćeserazvijatiprijateljske,partnerske i druge relacije.

� Buditestrpljiviiuporni–iakoiziskuje energiju, taj trud i ulaganje daju rezultat.

� Nemojte nikada brzo odustajati–imajtenaumudajetonajznačajnijeulaganje.

naučite me da budem sigurno, samostalno, odgovorno, usredsrijeđeno dijete

stićiičijeispunjavanježivotčinivrijednimismislenim.Osnovseuspostavljau najranijem periodu razvoja, koji karakteriše suštinska potreba za postavlja-njemodređenihgranica,dosljednošću,uređenošću.Natajnačinizbjegavaseanksioznost,redukujenesigurnostiispunjavaprirodnatendencijađetetakajedinstvu,cjelovitostiiintegraciji.Tojetemeljnakomeseformirasamo-pouzdano,stabilnoifokusiranodijete.Kaoradniokvirzaovajrazvojno-edu-kativnimaterijalposlužilanamjehijerarhijaljudskihpotrebakojujepostavioameričkipsihologAbrahamMaslov,akojajenesamoveomazastupljenaustručnojliteraturi,većiprepoznataiširokoprimjenjivaupraksi.

Prema Maslovljevoj teoriji, ljudske potrebe mogu se grupisati u pet kate-gorija. Idućiodnajnižihdonajviših, tuspadajufiziološkepotrebe,potrebezasigurnošću,zapripadnošću,zauvažavanjem isamoostvarenjem.Hije-rarhija ljudskihpotrebaobičnoseprikazujeuvidupetodjelnepiramide,pričemusvakagrupapotrebapredstavljajedannivo.

1. Osnovnefiziološkepotrebe–zahranom,vodom,kiseonikom,spavanjem,senzornom stimulacijom i dr.

2. Potrebezasigurnošću–zastalnošću,redom,strukturom,predvidljivošću3. Potrebezapripadanjemiljubavlju–prijesvegaporodičnojgrupi4.Potrebezapoštovanjem–poštovanjemsamog/samesebeipoštovanjem

od strane drugih ljudi5. Potrebe za samoaktualizacijom – iskorišćavanje svih potencijala koje

pojedinac ima

Grafikon 5: Maslovljeva hijerarhija potreba


Spoljašnji (eksternalni)motivimorali bi imati samododatnu, sekundardnufunkciju.Onibitrebalodaposlužekakobisepostojećamotivacijastimulisa-la,učvrstila.Natajnačinseizbjegavadaeksternalnimotivpostaneprimarnimotiv(npr.,situacijakadaciljučenjanijeproširitisvojaznanjaivještine,većdobitinagradu).

A. Razvoj motorike (krupna i fina motorika)

Okoprvogrođendanadijetepraviprvekorake,počinjedabudemotornosa-mostalnije,aujednoiznatiželjnije.Potrebazakretanjemurođenaje,prirod-napotrebakojadijetevodikaistraživanjusvijetaokosebe.Uovojrazvojnojfaziđetetujepotrebanprostorbezsuvišnihstvarikojepredstavljajupotenci-jalnuopasnostzanjegovokretanje.Obezbjeđivanjemsigurnog,bezbjednog,ali i podsticajnogprostora zadijete, kakou vrtićkom tako i u porodičnomokruženju,izbjećićemostalnezabraneinećemosputavatinjegovupotrebuzaistraživanjem.

Dijeteuzrastaokogodinedanaigrasetakoštoskupljairazbacujeigračke,paondaponovoukazujenanjihkoristećisegestovima.Uuzrastuoddvijegodine,onopomažeodraslimauraspremanjuigračaka.Međutim,ukolikosetouvrtićuikodkućeodđetetanetraži,ononećerazvitifizičkinaviku,nitiizgraditiosnovzastrukturisanuigru,odgovornost,usredsrijeđenost,usmje-renost,postavljanjeokvirairelacijapočetak–kraj.

Fizičkaaktivnostpredstavljaosnovuzasveukupnirazvojđetetajersenjomepodstičenjegovokognitivno,emocionalnoisocijalnosazrijevanje.Doprino-sećiprvenstvenorazvojukrupnemotorike,fizičkaaktivnostposljedičnouti-čeinaintelektualnirazvoj.Unajranijemuzrastu,intelektualnirazvojđetetaodvijasekrozmotorneradnje,azasnivasenaučenjuputemistraživanja,uviđanja,upoznavanjaokoline.Nemanjevažno–podsticanjemoverazvoj-

Dijeteželibitivažno,ostvaritisvojeciljeve.

Zatogapodstičite,podržite,pomozitemudaostvariuspjeh.

Dijeteželidabudeonoštojeste.

Zatopoštujteindividualnostđeteta,pomozitemudaupoznasebeidruge, prihvati vlastitu prirodu, izrazi sopstvene potencijale i sopstve-

nuželjuzarastomirazvojem.

spoljašnjoj motivaciji, aktivnosti su samo sredstvo za postizanje drugog cilja. Stoga, ako nema nagrade, nema ni aktivnosti. Ponašanje pojedinca obliko-vanojeiusmjerenoobjemavrstamamotivacije.Ipak,postojinizvažnihra-zlogazbogkojihkodđetetatrebanjegovatiipodsticatiunutrašnjumotivaciju.

Razvijanjeunutrašnjemotivacijepodrazumijeva:

�� Podsticanježeljezastvaranjem�� Usmjerenostkacilju(upornost,marljivost,potrebazapostignućem)�� Jačanjeznatiželje,fasciniranostproblemom�� Stvaranje pozitivne slike o sebi, odsutnost straha od kritike, postavljanje visokih,alidostižnihstandarda�� Nezavisnost, individualnost, preduzimljivost…

Odrasli–roditelji,staratelji,praktičariidrugiprofesionalci–svojimdjelova-njemistimulacijomodređenihinteresovanjamogupozitivnouticatinastva-ranjeunutrašnjemotivacijekodđeteta,čimeseobezbjeđuje:

�� Ośećajkompetentnosti,samoefikasnosti–JA MOGU.�� Ośećajnezavisnosti,autonomije–MOGU SAM/SAMA.�� Pozitivnaslikaosebi–SAMOPOŠTOVANJE.

Razvoj unutrašnje motivacije potpomažu:

� Stimulativni roditelji

� Izazovni zadaci

� Ohrabrivanjepokušaja

� Uravnoteženonagrađivanje

� Vrednovanjetruda

� Podsticajna sredina iučenje

� Postepeno osamostaljivanje

Razvoj unutrašnje motivacije ometaju:

� Pretjerana zaštita, ignorisanje pokušaja i truda

� Preveliki pritisak

� Prenaglašavanje uspjehaipostignuća

� Nekritičkasamostalnost

� Nestimulativna okolina

� Neadekvatne metode podučavanja


odgovorimanapitanjađetetaipravilnoformiranimrečenicamaodraslidajumodelnjegovogdaljegjezičkograzvoja.

Opštepreporukezavaspitačeiroditelje:

�� Adekvatnim podsticanjem motorike govornih organa (blagovremenim uvođenjemčvrstehraneuishranuđeteta,njenimžvakanjem,gutanjem)stvaraju se uslovi za pravilan razvoj logomotornog aparata, a time i govornih sposobnosti.�� Za govorni razvoj predškolskog đeteta u velikoj mjeri je zaslužna

adekvatna stimulacija, i to od najranije dobi pa sve do usvajanja predčitalačkihvještina.�� Za razvoj govorno-jezičkih i komunikacijskih vještina đeteta veoma jevažnodaseodraslipravilnoizražavaju,imenujupredmete,redovnomučitaju,razgovarajusnjimoslikamaitekstu.Dijetepritomtrebapodsticatidaštosamostalnijeopisujeslikeisadržajpriče.�� Prevelika izloženost TV i internet sadržajima, odnosno odsustvodvosmjerne komunikacije, usporava i/ili preusmjerava govorni razvojđeteta.

Ujaslenim,paiustarijimgrupama,imamnogođecekojakoristecuc-leilisasobomnoseflašicejernijesunaviknutadajedučvrstuhranu.Dugotrajna upotreba varalica stvara nepravilnost zuba i vilice, što je najčešćiuzrokorganskihdislalija,odnosnološeformiranihglasova.

neoblastiprevenirasegojaznostđece,deformitetikičmeistopala.Razvojfizičkipasivnogđeteta,lišenogkretanjaiigre,nijeadekvatnostimulisanpaononećeupotpunostirazvitisvojepsiho-fizičkepotencijale.Stogajevrijemekojedijeteprovodiuzuređajesavremenetehnologijeneophodnoograničiti.

Evonekolikoopštihpreporukazavaspitačeiroditelje:

�� Obezbijediti đetetu uslove za spontanu igru. Dijete ne treba sputavatiukretnjamasvojstvenimuzrastuvećmuobezbijeditibezbjedanprostorza njihovo izvođenje (prevrtanje, puzanje, hodanje, trčanje, skakanje,preskakanje,provlačenje,okretanje,igresloptomisl.).�� Omogućiti đetetu svakodnevni boravak na svježem vazduhu. Boravakuprirodiveomajevažanzadijete.Stogapriorganizacijivremenatrebavoditi računa o tome da dijete svakodnevno boravi i igra se napolju,umjesto da je pasivno, lišeno aktivnog kretanja i igre.�� Podsticati razvojfinemotorikeđetetakroz igruskockama,sakupljanjemanjih igračaka, manipulaciju sitnim predmetima, držanje olovke.Preporučenesuaktivnostisrazličitimmaterijalima(plastelin,platno,papir,tijesto), korišćenje papira različite teksture na više načina (gužvanje,lijepljenje, rezanje) i sl. Dijete kod kojeg je podsticana fina motorikapravilnoćedržatiolovkuislakoćomizvoditigrafomotornepokrete.�� Važnojedadijeteučidaprepoznajesimbole.Pisanjeslova,međutim,netrebaforsirati.

b. Govorno-jezički razvoj/komunikacija

Osnovnefunkcijegovorajesurazmjenainformacijaikomunikacija.Jezikjeosnovno sredstvo komunikacije kojim se oblikuje i prenosi poruka. Komu-nikacijapredstavljadvosmjerniproces,aodvijaseuokvirurealnihživotnihsituacija. Funkcija komunikacije je višestruka: uspostavljanje i održavanjeodnosa sdrugima, prenošenje informacije, traženjeodgovora.Dijete krozkomunikacijuizražavaonoštomisli,ośeća,onapredstavljaokvirioslonacnjegovojmaštiikreativnosti.Načinnakojidijetekomunicirajedanjeodpo-kazateljanjegovogukupnograzvojnogstatusa,uključujućiinivosocijaliza-cije.

Jezičkirazvojđecesvihuzrasnihgrupapodstičeserazličitimaktivnostima–govorno-jezičkim,matematičko-logičkim,fizičkim,igrovnim.Nauzrastuod(oko)trigodinestvaraseosnovamaternjegjezika,kojaseunarednomperi-odudaljeizgrađujeistrukturira.Dijetenesvjesnousvajajezičkapravila,aza-timučestalomupotrebompočinjedaihprisvajaispontanokoristi.Strpljivim


Jedanjeodrazlogakojiroditeljinajčešćenavodedaobjasneodlaganjepo-laskađetetauškolujestenjegovanedovoljnamotivisanostinezainteresova-nostzačitalačke,odnosnografomotorneaktivnosti(tačnije,pisanje).Stogatreba imati na umu da je prisiljavati dijete da savladava ili usavršava neko znanjeprijenegoštojesamozrelozato–nesamonedjelotvorno,negoištetno.

� Koristiteslikovnice–čitajtesvakodnevnoponekupričuilibajku.

� Objasniteđetetuštajetoknjiga/slikovnica;predočitemudasvakapričaimasvojnaslov, radnju, tok i kraj.

� Tokomčitanja,objašnjavajteznačenjeriječikojesuđetetunejasne.

� Postavljajteđetetupitanjatokomiposliječitanjapriče,komentarišitenjensadržaj.

� Napravite svoju verziju slikovnice/pričekojusteprethodnopročitali.

� Buditeisamiautoripričeilislikovnice.Dopustiteđetetudaosmislinaslovitokpriče.Možetezajednoilustrovativašu knjigu, osmisliti korice, kombinujućirazličiteslikovnetehnike, materijale.

naučite me da koristim knjige

C. Kognitivni razvoj

Kognitivnirazvoj jerazvojsposobnostisnalaženjaiučenjakrozživotnesi-tuacije.Onzapočinjepraćenjemireagovanjemnadešavanja izokoline,anastavljasenjenimistraživanjem,učenjemputempokušajaipogrešaka,uo-čavanjauzrokaiposljedicatekonstantnimrazvijanjemopštihznanja.

Kognitivnirazvojjeaktivanproces.Toznačidaunjemuđecaintenzivnouče-stvuju,konstruišućisvojerazumijevanjesvijeta.Intelektualnirazvojodvijasekroznekolikokvalitativnorazličitihnivoa.Prvijenivokonkretnog,kadadijeteučipomoćupredmeta izsvojeneposredneokoline.Onoupočetkuznanjausvajaslučajno,azatimihpočinjetemeljitinauvidimastečenimkrozpoku-šaje ipogreške.Dijeteupoznajesvojuokolinu,predmetekojigaokružuju(zvuk,tvrdo/meko…),prvenstvenonaosnovumotornihradnji,aliiprekočul-

Čitanje i pisanje dijete uči u školi, ali pripreme počinju mnogo prije samog procesa opismenjavanja.Važnoje,međutim,naglasitidadijetetrebadapoč-ne da usvaja pisani jezik nakon što ovlada govornim jezikom. Nije dobro pre-ranozapočetiprocesopismenjavanja,prijenegoštodijeteovladaosnovnimgrafomotornimigovorno-jezičkimvještinamaistekneprimjerenukognitivnui emocionalnu zrelost.

Pozitivnojepodsticatiđetetovusposobnostprepoznavanjaslovaibrojeva,noteaktivnostinetrebamiješatisprocesomučenjaslovaibrojeva.Treba,dakle,koristitisadržajekojiseodnosenaprepoznavanjesimbola.

� Govoritepravilno,pružitedobargovornimodelđetetu.Nemojtemutepati–izgovorriječitrebadabudejasan,rečenicagramatičkiispravna.Maženjem,oponašanjemgovorasvojstvenogđecipodržavatenepravilangovor,produžavategovornunezrelostđetetailošeutičetenaprocesnjegovogbudućegopismenjavanja.

� Motivišite dijete na razgovor. Čestomupostavljajtepitanja i nemojte se zadovoljavati s kratkim odgovorima(2–3riječi).

� Podstičitedijetedariječimaizražavasveštoośeća,radi,misli…

� Prepričavajtezajednoprethodnopročitanupriču,bajku, dnevna dešavanja,

događaje.Pomoziteđetetupostavljanjempitanja,ohrabrujućiganasamostalnoprepričavanje.

� Igrajtesđetetomgovorneigre:,,Naslovo,naslovo”,,,Gluvihtelefona”,,,Izmišljenapriča”.Možeteisamiosmislitineku govornu igru.

� Kada dijete govori nepravilno, neispravljajtegavećjednostavnoponoviteriječizgovarajućijepravilno.

� Negovoritepredđecompogrdneriječi.

� Ohrabritedijeteda,,budeglumac/glumica”,daseigra imitativnih igara.

naučite me da jasnije, izražajnije govorim i povećam fond riječi


D. Socio-emocionalni razvoj

Značajsocio-emocionalnograzvojauočavaseusvakojoblastiđetetovogži-vota. Sposobnost uspješnog prepoznavanja i ovladavanja sopstvenim emo-cijama,razumijevanjaośećanjaipotrebaljudiizokruženjaiostvarenjapozi-tivnogodnosasnjimapredstavljajučrstuosnovuzadaljirazvojđeteta.

Polazakuvrtićunosivelikupromjenuuživotđeteta.Onodolaziunovuine-poznatu sredinu, a brigu o njemu preuzimaju osobe koje mu nijesu dovoljno bliske.Izaroditeljepolazakuvrtićpredstavljaprekretnicu.Tojeprvipravikorakurazvijanjusamostalnostiđetetaiučenjusocijalizacije.Periodadapta-

� Svakodnevne aktivnosti u vrtiću,uvršnjačkojgrupi,porodici, podrazumijevaju i sređivanjeodjećeiobuće.Dajteđetetuzadatakdagrupiše odjevne predmete po boji, svojstvu… Na taj načinonoćeistovremenoučitiirazvijatinavikečuvanjaiodlaganjaodjećeiobuće.

� Podstaknite dijete da grupiše kockeidrugeigračkeponekojosobini(boji,veličini,obliku…).

� Ohrabritegadaučestvujeuraspoređivanjuposuđai postavljanju stola.

� Podstaknite ga na igre i aktivnosti brojanja i pridruživanja(čaša,stolica,jastuka…).

� Tokomšetnjemožeterazgovarati o automobilima koji prolaze pored vas

(kojesuboje,veličine,dalivozebrzoilisporo…).

� Vježbajtebrojanje–kamenčićinaplaži,spratovizgrade,drvorediuparku,voćnjaku…

� Razgovarajteotomeodčegaje nešto napravljeno (npr., prozor–stakloilidrvo;kuća,omiljenaigračka,stolica,nekidrugipredmet…).

� Vršiteeksperimentetragajućiza odgovorom na neko pitanje. Naprimjer,štoćesedesitiakokocke s ledom utopimo u toplu vodu, kako dobiti pjenu i sl.

� Sami napravite slagalicu ili domine od kartona ili papira u boji.

naučite me da logički razmišljam i rješavam zadatkenihorgana(oko,uho,koža/dodir…).Stogajevažnoobezbijeditidauprvimgodinamaživota imadovoljnostimulacije idanjegovrazvojbudeštovišezasnovan na iskustvu.

Preporuke–idejezaaktivnosti:

�� Omogućitiđetetujednostavneigreoponašanja.�� Koristitireflekse,jednostavnenavike.�� Omogućitiđetetudaposmatraradodraslihilidrugeđece.�� Obezbijeditimaterijalekojipodstičujednostavnekategorizacijeisortiranja.�� Ponuditi đetetu predmete iz njegovog okruženja kojima se moguproizvoditirazniefekti.�� Omogućitivrijemeiprostorzaigre,,Kaoda…”.�� Omogućitiđetetudaistražuje,pronalazi,osmišljava.�� Ohrabritidijetedakreiranoveigre.

� Imajte na umu da je dijete ličnostzasebe,sasopstvenimrazvojnimpotencijalima–onojeaktivno,kreativnobiće.

� Dijeteučikrozigru,spontanoistražujući,stupajućiu kontakte s drugim ljudima, vršnjacima.

� Da bi se dijete spontano i slobodno igralo, potrebno mujeiskustvo,doživljaji,

odgovarajućiprostor,vrijeme,didaktičkiidrugimaterijali, partneri za igru…Omogućitemuto.

� Dozvoliteđetetudabude nezavisno, da ima inicijativu, da u svemu što gaokružujevidimogućnost,prilikuzaučenje.

naučite me da u svemu vidim mogućnost za učenje

Ukolikostalnoobavljamonekeaktivnostiumjestođeteta,onoćeizgubitiin-teresovanjezanjih.Istovremeno,timedoprinosimodadijeterazvijedoživljajsebe kao nekoga ko nije dovoljno sposoban da sam obavlja aktivnosti.

Mnogojekorisnijepodsticatidijetedasamoneštoučini ipritomgauvijekpohvaliti za trud, a ne samo za uspješno obavljen zadatak.


Roditelji najčešće griješe ako u fazi adaptacije:

� Prijete/zastrašujudijeteodlaskomuvrtić

� Odustajuodvrtićatokomprocesaprilagođavanja

� Tražealternativnarješenjazabriguođetetu

� Otvorenopokazujusvojunesigurnostpredđetetom

� Odlazeodđetetabez pozdrava

� Predugosezadržavajuna vratima radne sobe i, uopšte,uvidokruguđeteta

Roditelji mogu ubrzati i olakšati proces adaptacije ako:

� Realnopredstaveđetetušto podrazumijeva boravakuvrtiću

� Razumiju vlastite i emocije đetetaiistrajnisuuprihvatanju promjena

� Jasnoinarazumljivnačinpredočeđetetuvrijemekojećeprovestibeznjih

� Naglase apsolutnu sigurnost svog povratka i ne opraštaju se dugosđetetom

� Definišuaktivnostikojimaćesedijetebavitiuvrtićuionjimagovoreafirmativno

cijenanovusredinumožebitiveomastresanzadijete,aliizanjegoverodi-telje.Stogajeveomavažnodavaspitač/icaostaviutisakpouzdaneisigurneosobeidanatajnačinzadobijepovjerenjeroditelja.

Sugestijedateudaljem tekstunamijenjenesuvaspitačima i roditeljima,aodnosesenaperiodadaptacijeđetetanavrtić.

vaspitač otežava adaptaciju đeteta ako:

� Kritikuje dijete koje se teže/sporijenavikavanavrtić,iliuprisustvuđetetapredočavaroditeljimanjegovo ,,loše ponašanje”

� Pokazuje nezainteresovanost za onoštodijeteośeća,traži,ispoljava

� Dajeđetetulažnaobećanja(npr.,,,Roditeljićedoćizapetminuta”)

� Nema kvalitetnu komunikaciju, ne dijeli informacijesroditeljima

� Nudiđetetuneodgovarajućiizborsadržajaiaktivnosti

� Oduzimađetetuigračkukojujedonijeloodkuće,grubogaumiruje, prisiljava ga da uzima obroke onda kad nije spremno

vaspitač će olakšati adaptaciju ako:

� Omogućidasedijetepolako navikava i postepenoprodužavavrijemeboravkauvrtiću

� Obezbijediđeciprilagođeni atraktivan radni prostor

� Organizujeaktivnostikojesuđeciinteresantne,kojeće,,držati”njihovupažnju

� Ima individualizovan pristupđetetu(predlažemu, npr., da donese omiljenuigračku)

� Pokazuje razumijevanje separacionih strahova đetetaiuvažavaih(npr., preuzima dijete od roditelja s osmjehom iohrabrenjem)

� Izgrađujesaradničkiodnos s porodicom (panoi, sastanci, individualnirazgovori)


�� Važnojesaslušatidijete–prepoznatiiuvažitinjegovaośećanja.�� Dozvolitiđetetu,uodređenojmjeriiunekimsituacijama,daučinasvojimgreškama.Kodprezaštićenogđetetarazvijaseośećajmanjevrijednosti.�� Pohvalepozitivnoutičunaslikukojedijetestvaraosebi.�� Zahtjevdadijeteneštoučini, ilineučini, trebapropratitiobjašnjenjem.Dijetetrebadaznazaštoseodnjegaočekujedaseuodređenojsituacijiponašanaodređeninačin.�� Kada se đetetu upućuje kritika, onamora biti usmjerena isključivo naneodgovarajućeponašanjeđeteta,nikakonanjegovuličnost.�� Pohvaliti dijete zaprimjerenoponašanje,posvetitimupažnju.Takoseđetetujasnostavljadoznanjaštojepoželjnoponašanjetedatakotrebai da nastavi.

PremaKonvencijiodječjimpravima,igrajepravođetetainajznačajnijise-gmentnjegovograzvoja.Odsamogrođenjadijetekrozigruistražujesvijetiotkrivasvojemogućnosti.Igraje,dakle,primarninačinnakojidijeteučiosebi,drugimaiokolini.Budućidajeuniverzalna,instinktivna,poznatasvojđeci,igrapredstavljaosnovodrastanjaiformiranjanjihovihličnosti.

Dijetekrozigruuči,razvijase,otkrivasebeisvijet.Točiniputempokušajaipogrešaka,eksperimentisanjemsrazličitimmaterijalima,zvukovima,sred-stvima,istraživačkimidrugimnačinima,igranjemuloga.Krozigrudijetera-zvijaośećajsigurnosti,samostalnosti,samokontrole,kompetencijenasvimpodručjima.

Nijedovoljnodadijetesamoposmatra isluša,potrebno je ida istražuje iotkriva.Načinnakojiseigraiuključujedrugeuigrujedanjeodpokazateljarazvoja.Poželjnojedauigri,osimgotovih,koristi i igračkekojeizrađujesroditeljimailivaspitačima.Takoćedijetebitibogatijezaiskustvostvaranja,aośećajponosazbogvlastitogdoprinosapodstaćićenjegovosamopouzda-nje i kreativnost.

Iskustvopokazujedađecajaslenoguzrastačestoujedajujednidruge.Važ-nojedaroditeljiipraktičariznajudajeriječorazvojnojpojavikrozkojudijeteprolaziikojaćenakonodređenogvremenanestati.Tojezapravozaostatakizprethodnerazvojnefaze,ukojojjepomenutoponašanjebilojedanodka-rakterističnihnačinanakojidijetespoznaje,istražujesvojuokolinu.Udaljemtekstunavodimojošnekeodmogućihrazlogazaštodijetegrize,štovaspi-tačimairoditeljimamožepomoćiurazumijevanjuovepojaveipronalaženjuadekvatnihodgovora:

�� Rastzubića�� Načinizražavanjafrustracije(umor,glad...)�� Izrazpotrebeđetetadadođedonekogcilja(npr.,uzmeigračkuoddrugogđeteta)–akodijetenijeudovoljnojmjerirazviloverbalnesposobnosti�� Nesvjesnaradnja–dijetetoguzrastaneshvatadatimenanosiboldrugoj

osobi �� Impulsivna reakcija usljed nedostatka samokontrole ili prevelikog uzbuđenja

Važnojedavaspitač/roditeljznadapredvidisitacijuukojojbidijetemoglodaugrizeidamudâprilikudasesmiri.Akodougrizaipakdođe,trebareagovatismireno,aliodlučno.Preporukajedase,umjestokritikaidužihobrazlaganja,đetetuuputikratkaijasnaporuka,npr.:,,Neujedaj”,,,Toboli”,,,Toseneradi”.

Zadijetejevažnodarazvijesposobnostprepoznavanjairazumijevanjasop-stvenihemocija,kaoivještinedasestimemocijama,,nosi”.Drugimriječi-ma,danaučidaseprikladnoponaša.Važnojeidadijeteznadaprepoznaemocijedrugih,daihrazumijeisaośećasnjima,daizgrađujeiodržavakva-litetne odnose s prijateljima, porodicom i drugima.

Opštepreporukezavaspitačeiroditeljezaovuoblastrazvoja:

�� Ohrabrivati dijete da izražava svoje emocije, ali ga učiti da to čini nasocijalizovannačin.�� Bitidobarmodelđetetu–dijeteposmatrakakoseviponašateireagujeteuodređenimsituacijamainatajnačin,ugledajućisenavas,učiiizgrađujesvojnačinponašanja.�� Svakogadanaposvetitiđetetumakarpopolasata:čitatimu,razgovarati,

savjetovati ga, pohvaliti…�� Uključiti dijete u različite socijalne odnose. To će omogućiti da onopostanesvjesnodrugeđece,odraslih,njihovihdoživljaja,različitihuglovaposmatranja i shvatanja iste pojave.


Navikekojejestekloukućidijetejaslenoguzrastapokušavadapreneseuvrtić.JednaodtihnavikajestegledanjeTV-a,tačnije,crtanihfilmova.Premapodacimakojedobijamoodroditelja,djecasveranijepočinjudapratecrtanefilmove.

Donjauzrasnagranicasvakodnevnosepomjerananižepadanasjednogo-dišnjadjecauglavnomvećgledajuTV.Rana iprevelika izloženostuticajucrtanihfilmova,TV-reklama,igricaisl.,najčešćeutičenatodadijetekasnijeprogovori,anepovoljnoseodražavainainterakcijuikomunikacijuđetetasvršnjacima i odraslima.

Roditelji čestogriješekaduzimanjeobrokapovezujusgledanjemcr-tanihfilmova.Trebaznatidagovorkojiserazvijapoduticajemcrtanihfilmovanajčešćenemafunkcijukomunikacije.Zatobibilopoželjnouklo-nititelevizoreizradnihsobajaslicaizamijenitiihmuzičkimuređajimaiinstrumentima.Tobiomogućilodasekodđecenaspontannačinpodsti-čekoordinacijapokreta,razvijaośećajzaritam,memorija,sposobnostslušanja...

� U kutku za igru napravite mjesto za pribor i materijal za kreativni rad.

� Tijestomožeposlužitikao materijal za igru irad–umijesitegaidodajte malo boje.

� Koristite novinski papir kao inspiraciju za kreativni radsđetetom.

� Podstaknite dijete da nešto samo nacrta ili napravi. Pitajte gaštojenacrtalo/napravilo.Neka pokuša da objasni zbog čegajebaštoodabralo.

� Naučitedijetedareciklira–odvajajtezajednoambalažuiodnjepraviterazličitepredmetekojisekasnije mogu koristiti.

� Odrazličitihtkanina,starihmajica,pantalona,čarapa,mogu se napraviti lutke.

� Eksperimentišite i igrajte se s bojama.

naučite me da budem kreativan/kreativna

kako odabrati dobru igračkuDabiigraispunilasvojusvrhu,važnojedabudeprimjerenađetetu.Prilikomodabiraigračakapotrebnojevoditiračunao:

� Interesovanjimaiuzrastuđeteta–akojedijete,,preraslo”igračku,bićemudosadna,aakojojnije,,doraslo”,budićekod njega nezadovoljstvo i narušavati samopouzdanje.

� Sigurnosti–igračkanesmijeimatioštrekrajeve,oštećenja,sitnedjelove,štetneboje.

� Higijeni–akodijetestavljaigračkuuusta,trebaosiguratidaonauvijekbudečista.

� Sposobnostimađeteta–dijetemorarazumjetikakoseigračkakoristi.

� Mogućnostimakorišćenja–đetetutrebaobezbijeditiigračkekojepodstičuaktivnost,maštu,kreativnost,pronalaženjenovihrješenja.

� Dalipomažeuostvarivanjukontakatasdrugima. � Dajednostavnijaigračkapružađetetuvišemogućnostizarazličiteigre,nadogradnju.

� Organizujteđetetuprostorzaigru. Dijete treba da zna da je to samo njegovo mjesto, odaklemožedauzmeigračkui vrati je nazad kad god to poželi.Timepomažeteđetetudarazvijenavikečuvanja,održavanjasvojihstvari.

� Voditeračunadaigračkekoje dijete koristi budu primjerene uzrastu i da ga ne mogu ozlijediti.

� Ako dijete koristi neku edukativnuigračkuili

igračkukojaserastavljai sastavlja, igrajte se zajedno,pokažitemu.

� Naučitedijetedanakonzavršeneigreuvijekodložiigračkenamjestokojejeunaprijedodređeno.Pokažitemu to svojim primjerom.

� Naučitegadadijeliigračkesdrugima(sbraćom,sestrama,drugarima).

naučite me da se igram s igračkama


�� Podsticati samostalno izražavanje potreba i inicijativu u komunikaciji,ponašanju.�� Naučitidijetedazaključavaiotključavavrata,pričemumoraznatiikomesmijeotvoritikadajesamokodkuće.�� Predočitiđetetukadaikakomožedakoristitelefon.�� Znati od čega se dijete boji ili što ga brine kada je samo – razmotritimogućeopasnesituacijeipodučitigakomedaseobratizapomoć.�� Razgovaratisđetetomosigurnostiirizicimaprilikomigranjaudvorištu,

u toku organizovanih šetnji, samostalnog boravka napolju, pri odlasku u prodavnicu i sl. �� Dozvolitiđetetudasamoodeuprodavnicu.

� Izađiteizvrtića,stana,kuće…prošetajte, nastojte da što više vremena provodite napolju. Neka vašu šetnju ne osujeti slabiji vjetar ili kiša –tosuprirodnepojave,adijetestičezanjegavrijednoiskustvo. Razgovarajte o tomeštozapažadokvjetarduva, dok pada kiša. Po povratkumožetesastavitipričicu,datiđetetudailustrujeviđeno,doživljeno.

� Istražujtenapolju–možetesakupljatigrančice,listove,kamenčiće,apotomstimmaterijalomosmislitizajedničkirad(nekipredmet,panoisl.)

� Igrajtesđecompokretnihigara,pokažiteimkojihsteseigara vi igrali u djetinjstvu.

� Razvijtekodđetetanavikupravilnogodržavanjahigijenetijela.Pokažitemusvojimprimjerom–zajednoperitezube, ruke, umivajte se, pomozite mu prilikom kupanja.

� Odveditedijetenanekusportsku utakmicu ili je zajedno odgledajte. Razgovarajte o tome.

� Raditezajednovježbeoblikovanja.

naučite me da budem zdravo

Sprvimhigijenskimnavikama, tj.odvikavanjemodpelena, trebazapočetiondakadajedijetefiziološkispremnozatajčin.Premaprocjenistručnjaka,tojeuzrastizmeđu18.i24.mjeseca,anajkasnijedo36.mjesecadijetebitrebalodausvojitenavike.Međutim,iskustvopokazujedasegornjagranica

E. Briga o sebi

Dabidijetenaučilosamostalnodasebrineosebi,važnojedaroditeljiiprak-tičarisarađuju.Praktičarimorajupoznavatirazvojnislijed,odnosnoštoseodđetetaodređenerazvojnedobiočekuje.Takoćemoćinapravinačindauka-žuroditeljimanaznačajosamostaljivanjaiupoznajuihstimštosuprioritetiza njihovo dijete s obzirom na uzrast. Na primjer, dijete uzrasta od oko dvije godinetrebalobidamožesâmodaskidaodjećunaraskopčavanje(otkop-čanu)idauzpomoćoblačiodjevnipredmetdugihrukava.Odtrogodišnjakaseočekujevećistepensamostalnosti,npr.,daznadaobučeodjevnipredmetkojisenavlačiprekoglave,daobuvačizme.

Aktivnostikojeserealizujuuvrtićuneophodno jeprodužiti iuporodičnomokruženju.Važno je,naprimjer,sroditeljimanapravitidogovordastrpljivosačekajudijetedasebezpomoćiobujeiliobuče.Treba,dakle,izbjegavatiužurbanost,nestrpljivost,verbalnepokudeikritike,kojilošeutičunasamo-pouzdanjeđetetaiusporavajuprocesnjegovogosamostaljivanja.

Kroz redovne i svakodnevne aktivnosti potrebno je ohrabrivati dijete da se samoobuče,obuje,umije,očešlja,operezube,upotrebljavaWC,pospremikrevet isvojestvari,pokupi igračke.Zaučinjenogauvijek trebapohvaliti.Takosejačasamopouzdanjeđetetajersvima(roditeljima,drugarima,vas-pitnomosoblju)pokazujedamožebezpomoći,samostalnodauradinekuaktivnost.

Opštepreporukezaroditeljeivaspitače:

�� Podsticatiđecudasamostalnouzimajuobroke,pijunapitke,svlačeseioblače(shodnouzrastu)–naprijemuiodlaskuđetetaizvrtića,prilikomdnevnog odmora.�� Podsticati ih na samostalnije održavanje higijene – odlazak u toalet,

pranje ruku itd. �� Naučitidijetedabrineosvojimstvarima–orancusastvarimakojedonosiodkuće,garderobi…�� Razvijati kodđetetaodgovornost–naučiti gadanakon igrepospremiigračke(ugrupiikodkuće),dabrineosvompriboruiradnimlistovima,učestvujeuuređivanjuradnesobe…�� Kroz igru i aktivnosti za razvijanje finemotorike, učiti đecu da vezujupertle,samostalnootkopčavajuizakopčavajudugmad.�� Podsticati ihdasamirješavajumeđusobnenesporazume– izbjegavati

ulogu ,,sudije”.


pomjera pa trogodišnjaci koji još nose pelene danas nijesu rijetkost. Nagla-šavamodajevrlovažnodadijeteovenavikerazvijapravovremeno,kaoida jednomotpočetiprocesne trebaprekidati ipraviti ,,pauze”.Ukoliko je,dakle,procesodvikavanjaodpelenazapočet,dijetenetrebadaihnosiniuvrtiću–tojezanjegazbunjujućaporuka,kojaodlažeuspostavljanjenavike.Istotako,akoodvikavanjeđetetaodpelenazapočneuvrtiću,poželjnojedaroditeljtajprocespodržiinastaviuporodičnomokruženju.

Samostalnostuishranivišestrukojeznačajanmomenaturazvojuđe-teta.Zatogatrebanavićinahranukojanijekašastaikojumožesamodauzima.Učećisepravilnomžvakanjuigutanjudijetestvarauslovezarazvoj logomotornih vještina, koje su osnov za pravilan razvoj govornih sposobnosti, tj. artikulaciju glasova. Dok samostalno jede, ono palcem i kažiprstomhvatakomadićehraneitako,uizvjesnojmjeri,razvijamoto-rikušake.Osimtoga,samostalnostuishranidoprinosirazvijanjusamo-pouzdanjakodđeteta–jerjeneštouradilozasebe.

Opštepreporukeodraslima–praktičarimairoditeljima

�� Pružatiidozvoljavatisveneznačidavatiđecinajbolje.�� Svakom đetetu potrebne su granice i jasna pravila da bi se ośećalosigurnim. U postavljanju pravila i granica treba voditi računa ouravnoteženostiipravojmjeri.Pravilanetrebadabuduniprevišekruta,niprevišefleksibilna.Postavljanjemgranicadijetećenaučitištosetačnoodnjegaočekuje.�� Đeci treba dati model lijepog i primjerenog ponašanja. Dijete uči pomodelu,oponašanjemodraslih.Važnoještoodrasli(roditeljiivaspitači)čine,anesamoštogovore.�� Izuzetno je važno da u porodici postoje definisane uloge, pravila iodgovornosti.Sačiniteporodičnapravila,kojaćeobuhvatitiiponašanjeodraslih–takoćedijetelakšeprihvatitivlastitezadatkeidobitimodelzaučenjeodgovornogponašanja.Odraslitrebadosljednodasepridržavajuustanovljenihpravila i daprateda li dijetepoštujedogovor.Takođe jevažnodapravilakojavažeukruguporodicebuduusaglasjusonimakojaseprimjenjujuuvrtiću.�� Dijete trebadadobijepovratnu informacijuu vidupohvale ili korekcijeneprikladnogponašanja.Takoučištojeprihvatljivoponašanje,primjerenotojilisličnojsituaciji.

�� Kažnjavanje nema dugotrajnog efekta na promjenu ponašanja đeteta.Primjenakazneneučidijeteničemunovom(osimagresivnosti).Korisnijejepokazatiđetetuštoseodjegaočekuje.�� Kvalitetnoprovođenjevremenasđecomodvelikogjeznačaja.Uskladusmogućnostima,potrebnoimjeomogućavatinovaiskustvakrozkojaćenajbržeinajvišeučitiosebiisvijetuokosebe(obilazakmuzeja,pozorišta,knjižare,izletuprirodi…).�� Pripremite dijete za školu. Tokom boravka u grupi, raditi na osamostaljivanju đeteta,njegovojsposobnostiprivikavanjananovapravila,radnenavike,zahtjeveiočekivanja.Poželjnojedasesličnapripremaodvijaikodkuće,uzpodrškuisavjetestručnihsaradnikaivaspitačkogkadra.

Kako reagovati u situacijama kada se dijete neprimjereno po-naša (nekontrolisani ispadi, agresivnost…):

Time out–privremenoisključivanjeizaktivnosti,kojeđetetuobezbje-đujevrijemezarazmišljanje,smirivanje.Riječjeofizičkomudaljavanjuđetetaodmjesta/situacijeukojojjedošlodoneprimjerenogponašanja.Odreditemjestousobi,malitepih,stolicu,ćošak.Timeouttrajetačnoodređenibrojminuta.Dabisezavršio,dovoljnojedadijeteobjasnisvo-jeponašanjei/ilidaseizvini.

Oduzimanje privilegija – zabranakorišćenjaprednosti, uskraćivanjenekeaktivnosti.Privilegijeseđetetuvraćajukadatosvojimponašanjemzasluži(,,dokažese”).Ukidanjeprivilegijaieventualnaprimjenakaznetreba da odgovara počinjenom prekršaju. Dijete treba da zna što gaočekujeukolikoponovoprekršidogovorenapravila,štoznačidaposlje-diceponovljenogprekršajamorajubitiunaprijedutvrđene.

34 35Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

iv. R

Azv

oJn

A m

ApA

: štA

tR

ebA

znAt

i i k

Ak

o p

oSt

upA

ti

��U

ZRA

ST 0

–3 m

jese

ca��R

AZV

OJN

A O

BLA

ST��ti

piČ

An

RA

zvo

J Đ

etet

A��k

Ak

o p

oD

StiC

Ati R

Azv

oJ

Đet

etA

Raz

voj m

otor

ike

(kru

pna

i fina

mot

orik

a)��Po

činje

da di

že gl

avu k

ad le

ži na

stom

aku.

��Ok

reće

glav

u na o

bje st

rane

dok l

eži n

a leđ

ima.

��St

iska i

drži

vaš p

rst u

ruci.

��Igr

a se r

ukam

a, pr

inosi

ih us

tima.

��Po

gledo

m pr

ati pr

edme

t koji

se po

mjer

a u

stran

u, us

mjer

ava r

uku u

prav

cu pr

edme

ta.

��Dr

žite i

grač

ku iz

nad đ

etetov

e glav

e i

tražit

e (po

dstič

ite ga

) da j

e dos

egne

.��Pr

užite

đetet

u fizič

ki ko

ntakt

i takti

lni po

dstic

aj (d

odir)

.��Ne

ka ig

račk

e i os

tale s

tvari k

oje ga

okru

žuju

budu

u jar

kim, v

eseli

m bo

jama.

Gov

orno

-jezi

čki r

azvo

j/ko

mun

ikac

ija��Gu

če, o

glaša

va se

.��Ob

radu

jte se

i nas

mijte

đetet

u kad

se og

lasi, d

ajte

mu po

vratnu

infor

macij

u, po

tvrdit

e da s

te ga

čuli.

��Un

osite

se đe

tetu u

lice,

tepajt

e mu.

Kog

nitiv

ni ra

zvoj

��Re

aguje

na zv

uk (o

kreće

glav

u pre

ma iz

voru

zvuk

a).

��Oč

ima p

rati o

sobu

koja

se kr

eće.

��Šu

škajt

e igr

ačko

m, zv

ecka

jte zv

ečko

m s

đetet

ove l

ijeve

i des

ne st

rane

da bi

poče

lo da

okre

će gl

avu k

a izv

oru z

vuka

.

Soci

o-em

ocio

naln

i raz

voj

��Od

drug

og do

treć

eg m

jesec

a raz

vija s

e tzv

. so

cijaln

i osm

ijeh –

dijet

e poč

inje d

a rea

guje

osmi

jehom

na po

javu l

judsk

og lic

a.��Um

iri se

kada

ga uz

mete

u nar

učje.

��Op

ušta

tijelo

i priv

ija se

uz va

s dok

ga no

site.

��Pl

ače k

ad ne

što že

li (gla

dno j

e, um

orno

, pos

pano

...).

��Pr

ičajte

mu s

talno

nešto

, oba

sipajt

e ga p

ažnjo

m.��Ma

zite s

e, pr

ičajte

s đe

tetom

i igr

ajte s

e s

njim

tokom

hran

jenja,

oblač

enja,

kupa

nja.

��Od

govo

rite na

đetet

ov pl

ač je

r on j

e odr

az nj

egov

ih po

treba

– fiz

ičkih

(nah

ranit

e ga,

pres

vucit

e, pr

ovjer

ite

da li

mu je

toplo

/hlad

no) i

emoc

ionaln

ih (d

ržite

dijete

u n

aruč

ju, po

kažit

e mu d

a ste

tu, ut

ješite

ga...)

.

��Po

smatr

ajte i

prati

te re

akcij

e đete

ta u r

azlič

itim

situa

cijam

a – ka

d je g

ladno

, pos

pano

, opu

šteno

– n

aučić

ete da

razli

kujet

e njeg

ove p

otreb

e. ��Ra

zvija

jte ko

d đete

ta tzv

. sigu

rnu b

azu t

ako š

to će

te s n

jim iz

grad

iti čv

rstu v

ezu i

razv

iti po

vjere

nje

– prve

form

irane

veze

umno

gome

odre

đuju

način

us

posta

vljan

ja od

nosa

toko

m cij

elog ž

ivota.

36 37Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

��Do

zvoli

te đe

tetu d

a istr

ažuje

pred

mete

tako š

to ih

stavlj

a u us

ta.

��Im

enujt

e pre

dmete

kojim

a je s

vako

dnev

no ok

ruže

no.

Soci

o-em

ocio

naln

i raz

voj

��Ob

raća

pažn

ju na

ljuds

ka lic

a.��Ob

radu

je se

osob

ama k

oje po

znaje

, glas

no se

smije

.��Um

iri se

kad č

uje zv

ukov

e, na

ročit

o glas

ove.

��Lju

ti se a

ko m

u se u

zme i

grač

ka.

��Ma

zite s

e i pr

ičajte

s đe

tetom

toko

m sv

akod

nevn

ih ak

tivno

sti.

��Us

talite

njeg

ovu d

nevn

u ruti

nu –

neka

term

ini i

mjes

ta za

obro

ke i s

pava

nje bu

du uv

ijek i

sti.

��Izb

jegav

ajte č

este

i izne

nadn

e pro

mjen

e – o

ne m

ogu u

znem

iriti d

ijete.

��Po

kuša

jte da

svojo

m int

onac

ijom,

mim

ikom,

ge

stiku

lacijo

m tre

nutak

đetet

ove l

jutnje

i ne

godo

vanja

pretv

orite

u igr

u; po

trudit

e se d

a nje

govu

pažn

ju od

vratite

od uz

roka

/povo

da

ljutnj

e, pr

eusm

jerav

ajući

je na

nešto

drug

o.��Os

im vr

emen

a koje

posv

ećuje

te os

novn

oj br

izi i

njezi

đetet

a, ob

ezbij

edite

i vrije

me za

igru

s nji

m.

��Uv

ažite

pojav

u raz

ličitih

emoc

ija ko

d đete

ta,

dajte

mu d

o zna

nja da

je to

u re

du, d

a ra

zumi

jete,

da st

e tu d

a ga s

mirite

i utje

šite.

��Na

ljutnj

u rea

gujte

bez t

enzij

e, um

irite g

a.��Po

kažit

e mu,

na pr

imjer

, dru

gu ig

račk

u, ili

ukaž

ite na

dr

ugi n

ačin

na ko

ji mož

e da z

adov

olji s

voje

potre

be.

��Po

kažit

e mu n

ačin

na ko

ji mož

e da s

e isp

olji

a da n

ije ug

roža

vajuć

i za n

jega i

drug

e.

��U

ZRA

ST 4

–6 m

jese

ci��R

AZV

OJN

A O

BLA

ST��ti

piČ

An

RA

zvo

J Đ

etet

A��k

Ak

o p

oD

StiC

Ati R

Azv

oJ

Đet

etA

Raz

voj m

otor

ike

(kru

pna

i fina

mot

orik

a)��Dr

ži čv

rsto g

lavu.

��Do

k lež

i na s

tomak

u, pr

etura

se na

leđa

, ok

reće

se, p

revrć

e u ob

a pra

vca.

��Ka

da ga

držit

e usp

ravn

o, od

upire

se vr

hovim

a prst

iju.

��Je

dnom

ruko

m po

seže

za ig

račk

om do

k lež

i na l

eđim

a. ��Hv

ata pr

edme

t cije

lom ša

kom,

ra

zgled

a ga i

tres

e ruk

om.

��Igr

ajte s

e sva

kodn

evno

na po

du, n

eka d

ijete

bude

malo

na le

đima,

malo

na st

omak

u. ��Dr

žite d

ijete

u usp

ravn

om po

ložaju

, s no

gama

na

podu

/tvrd

oj po

dlozi

dok m

u pjev

ate, p

ričate

.��Po

stavit

e igr

ačku

ispr

ed đe

teta k

ada j

e bu

dno i

leži

na st

omak

u; šu

škajt

e i zv

ecka

jte

igrač

kom

da bi

dijet

e pos

eglo

za nj

om.

Gov

orno

-jezi

čki r

azvo

j/ko

mun

ikac

ija��Pr

oizvo

di zv

ukov

e/ogla

šava

se.

��Na

govo

r majk

e odg

ovar

a guk

anjem

.��Os

tvaru

je ko

ntakt

očim

a.��Vo

kaliz

uje dv

a glas

a ili v

iše.

��Ob

radu

jte se

i nas

mijte

đetet

u kad

se og

lasi.

��Pr

ičajte

, pjev

ajte đ

etetu

svak

odne

vno

– kao

vid p

ovra

tne in

forma

cije.

��Im

itirajt

e zvu

kove

koje

proiz

vodi,

ali

koris

tite i j

asan

govo

r.

Kog

nitiv

ni ra

zvoj

��Ob

raća

pažn

ju na

govo

r dru

gih.

��Pr

inosi

ruke

i pre

dmete

ustim

a (ist

ražu

je sv

ijet o

ralno

).��Ma

nipuli

še pr

edme

tima i

razg

leda i

h.��Pr

ati po

gledo

m kru

žno k

retan

je pr

edme

ta.��Pr

oizvo

di zv

ukov

e pom

oću p

redm

eta.

��Dr

žite i

grač

ku u

vidno

m po

lju đe

teta,

zveč

ite/

šušk

ajte n

jome l

agan

o je p

omjer

ajući

kako

bi

je dij

ete po

gledo

m pr

atilo

i okre

talo g

lavu.

��Dr

žite i

grač

ku iz

nad đ

etetov

e glav

e, tra

žite

(pod

stakn

ite ga

) da j

e dos

egne

.��Igr

ajte s

e “sk

rivan

ja” iz

vidn

og po

lja (n

pr.: „

Đe

je __

__?”

– sa

krijte

se –

„Evo

ga/je

.”).

38 39Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

��Vj

ežba

jte s

đetet

om du

vanje

kroz

sla

mčicu

, gaš

enje

plame

na sv

jećice

.��Im

itirajt

e zvu

kove

i rije

či ko

je dij

ete iz

gova

ra.

Kog

nitiv

ni ra

zvoj

��Ist

ražu

je ru

kama

i usti

ma (s

tavlja

pred

mete

u usta

).��Po

seže

za pr

edme

tima k

oje uo

či/že

li.��Ud

ara p

redm

etima

o sto

(ili o

dr

uge p

redm

ete/po

vršine

).��Vo

li da s

e ogle

da.

��Tr

aži p

redm

ete ka

da ih

sakri

jete.

��Po

činje

da po

kazu

je ka

žipsto

m.

��Og

lašav

a se/r

eagu

je na

muz

iku.

��Do

zvoli

te đe

tetu d

a istr

ažuje

svoju

ok

olinu

i pre

dmete

u njo

j.��I d

alje k

orist

ite ig

re “s

kriva

nja”.

��Op

isujte

pred

mete

koje

dijete

poka

zuje

prsto

m, ko

ji priv

lače n

jegov

u paž

nju.

��Po

stavit

e ogle

dalo

tako d

a dije

te mo

že da

se

ogled

a i na

prav

ite ig

ru od

toga

.��Pu

štajte

đetet

u muz

iku.

Soci

o-em

ocio

naln

i raz

voj

��Pr

uža r

uke d

a bist

e ga p

odigl

i.��Ma

še ili

bar r

eagu

je na

“pa-

pa”.

��Im

a omi

ljenu

igra

čku.

��Re

aguje

na sv

oje im

e.��Ve

zano

je za

jedn

u oso

bu, b

oji se

od ne

pozn

atih.

��St

rah o

d odv

ajanja

uobič

ajena

je i p

rolaz

na

faza r

azvo

ja na

ovom

uzra

stu.

��Na

stavit

e s ja

snim

dnev

nim ru

tinam

a, stv

orite

đetet

u oś

ećaj

sigur

nosti

, njeg

ujte t

oplu

i prija

tnu at

mosfe

ru.

��Po

kažit

e da s

te uv

jek tu

za nj

ega,

sigur

ni i p

ouzd

ani.

��Ak

o je d

ijete

veza

no za

odre

đenu

igra

čku/

pred

met k

oji ko

d njeg

a stva

ra oś

ećaj

sigur

nosti

(tz

v. pr

elazn

i obje

kat),

uvaž

ite to

.��Po

stepe

no, o

pušte

no i s

mire

no uv

odite

dijet

e u

situa

cije u

kojim

a je n

jegov

stra

h oče

kivan

i izra

žen.

��Ka

da se

nađe

u no

voj s

ituac

iji ili

nepo

znato

m ok

ruže

nju, d

ozvo

lite m

u da t

raži

vašu

blizi

nu.

Uvjer

ite ga

da st

e tu,

da je

sigu

rno.

Sam

opom

oć/b

riga

o se

bi��Sa

m/a j

ede k

eks.

��Do

zvoli

te đe

tetu d

a sam

o drži

i jed

e kek

s.

��U

ZRA

ST 7

–9 m

jese

ci��R

AZV

OJN

A O

BLA

ST��ti

piČ

An

RA

zvo

J Đ

etet

A��k

Ak

o p

oD

StiC

Ati R

Azv

oJ

Đet

etA

Raz

voj m

otor

ike

(kru

pna

i fina

mot

orik

a)��Di

že se

u śe

deći

polož

aj dr

žeći

se

za pr

ste od

rasle

osob

e.��Od

ržava

nakra

tko ra

vnote

žu u

śede

ćem

polož

aju.

��Po

diže s

e u po

ziciju

za pu

zanje

(na k

oljen

a i dl

anov

e).

��Uz

ima p

redm

ete pr

stima

i palc

em,

prem

ješta

igrač

ku iz

ruke

u ru

ku.

��Sv

e bac

a na p

od.

��Do

zvoli

te đe

tetu d

a sam

ostal

no vj

ežba

ra

vnote

žu u

śede

ćem

polož

aju.

��Ne

ka di

jete ś

edi u

uglu

kreve

tića,

ili ga

podu

prite

jas

tučići

ma ka

ko bi

mog

lo sa

mo da

se od

ržava

u ś

edeć

em po

ložaju

i vjež

ba ra

vnote

žu.

��Uč

ite ga

uzro

čno-

poslj

edičn

im ve

zama

kro

z igr

u “Ub

aci/iz

vadi

kock

u iz k

utije”

, ko

trljan

je lop

te, gu

ranje

autić

a.��Ne

korite

dijet

e – ra

dije t

ražit

e od n

jega d

a ur

adi n

ešto

što sm

atrate

pože

ljnim

. Na p

rimjer

, um

jesto

“pre

stani”

, bolj

e je r

eći: “

Vrije

me je

za

śeđe

nje”,

“vrije

me je

za je

lo” i s

l…��Ne

izlaž

ite di

jete d

ugotr

ajnom

bora

vku u

sta

tično

m po

ložaju

(u kr

evetu

, ljulj

ašci

i sl.).

Gov

orno

-jezi

čki r

azvo

j/ko

mun

ikac

ija��Pr

oizvo

di zv

ukov

e: “d

a”, “

ga”,

“ka”,

“ba”

(ili v

eć “d

a-da

”, “b

a-ba

”).��Po

činje

imitir

ati zv

ukov

e i ge

stiku

laciju

/ pok

rete

drug

ih.��Ra

zumi

je jed

nu rij

eč.

��Po

navlj

ajte r

adnje

, pok

rete,

glas

ove z

a đete

tom.

��Vj

ežbe

“ček

anja”

reak

cije đ

eteta

na po

menu

tu rije

č.��Či

tajte

đetet

u sva

kodn

evno

.��Pr

ičajte

mu,

razg

ledajt

e zaje

dno s

likov

nice,

imen

ujte i

opisu

jte pr

edme

te i b

oje.

��Im

enujt

e stva

ri i os

obe s

kojim

a je

dijete

svak

odne

vno u

konta

ktu.

��Po

tkrep

ljujte

dijet

e dok

brblj

a i ig

ra se

s pr

edme

tima.

40 41Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

��Mo

žda v

eć ko

risti i

jedn

ostav

ne

riječi

(„tata

”, „m

ama”

, „o-

o”).

��Ra

zumi

je “n

e” , “

dođi”

.

��Go

vorite

spor

o, ko

ristite

kratk

e i je

dnos

tavne

fraz

e.��Či

tajte

mu sv

akod

nevn

o, ra

zgled

ajte

zajed

no sl

ikovn

ice i p

ri tom

imen

ujte i

op

isujte

pred

mete,

likov

e, bo

je.��Da

jte đe

tetu d

a jed

e čvrs

tu hr

anu.

��Igr

ajte s

e: du

vanje

m ba

lončić

a od s

apun

ice,

duva

njem

u slam

čicu,

gaše

njem

plame

na sv

ijeće

i sl.

, pod

stiče

te ra

zvoj

motor

ike go

vorn

ih or

gana

.

Kog

nitiv

ni ra

zvoj

��Po

činje

da im

itira u

česta

le ra

dnje

odra

slih,

a pre

dmete

koris

ti svrs

ishod

no (n

pr., iz

ča

še pi

je, sl

ušali

cu pr

inosi

uhu i

sl.).

��Pr

uža p

redm

et ka

da za

tražit

e.��Tr

aži p

redm

ete iz

van v

idnog

polja

.��Vo

li jed

nosta

vne d

ruštv

ene i

gre.

��Uč

i pute

m po

kuša

ja i p

ogre

šaka

.

��Do

zvoli

te đe

tetu d

a lup

a pre

dmeti

ma

o sto

ili jed

nim o

drug

i.��Sa

krijte

man

je igr

ačke

i pre

dmete

i po

dstič

ite di

jete d

a ih t

raži.

��Pj

evajt

e i pu

štajte

đetet

u muz

iku, p

jesme

za đe

cu.

��Igr

ajte s

e iga

ra “M

oj re

d – tv

oj re

d”, “

Prvo

ja, p

a ond

a ti”,

„Sad

ću da

te uh

vatim

”, ili

„Đe j

e__?

Evo

ga”.

��Ne

dozv

olite

đetet

u da p

redu

go śe

đi i g

leda T

V i in

terne

t sad

ržaje.

Soci

o-em

ocio

naln

i raz

voj

��Ta

pše r

ukam

a uz p

ozna

te pje

sme.

��Uč

estvu

je u r

azvij

enije

m vid

u rec

iproč

ne ig

re

(dod

avan

je “Te

bi/me

ni”, “

Ja-ti-

ja-ti”,

razm

jena

igrač

aka,

pona

vljan

je ra

dnje

i sl.).

��Po

kazu

je int

eres

ovan

je za

đecu

i odr

asle.

��Ob

asipa

jte di

jete p

ažnjo

m – p

otkrije

pite g

a svo

jim

glaso

m, od

obra

vanje

m, oh

rabr

ivanje

m, po

ljupc

ima

i maž

enjem

za sv

a prik

ladna

, želj

ena p

onaš

anja.

��St

vara

jte pr

ilike z

a inte

rakc

iju.

��Ak

o se d

ijete

pona

ša ne

prikl

adno

, rec

ite ja

sno

“Ne”

, ali g

a ne t

ucite

, ne k

ažnja

vajte

, ne p

ovisu

jte

ton i n

e prim

jenjuj

te du

ga ob

jašnje

nja.

��U

ZRA

ST 1

0–12

mje

seci

��R

AZV

OJN

A O

BLA

ST��ti

piČ

An

RA

zvo

J Đ

etet

A��k

Ak

o p

oD

StiC

Ati R

Azv

oJ

Đet

etA

Raz

voj m

otor

ike

(kru

pna

i fina

mot

orik

a)��Us

taje s

amos

talno

(kor

isti n

amješ

taj/pr

edme

te/va

s).��Mo

že sa

mosta

lno da

śedn

e, pu

zi.��St

oji sa

mosta

lno, p

ridrža

vajuć

i se.

��Iz

stojeć

e poz

icije

može

da se

spus

ti u ś

edeć

u a da

ne pa

dne.

��Po

činje

da se

kreć

e, dr

žeći

se za

namj

eštaj

.��Mo

že da

napr

avi b

ar če

tiri ko

raka

ako g

a prid

ržava

te.

��Po

činje

da uz

ima s

itne p

redm

ete

koris

teći p

alac i

kažip

rst.

��Po

kuša

va da

šara

po pa

piru.

��Do

zvoli

te đe

tetu d

a sam

ostal

no vj

ežba

da

śedi,

ustaj

e, pa

da, p

ridrža

va se

, cup

ka.

��Da

jte đe

tetu s

itne p

redm

ete ko

ji su b

ezbje

dni

(kugli

ce od

papir

a, sit

ne dj

elove

hran

e…)

kako

bi vj

ežba

lo mo

toriku

ruke

i prst

iju.

��Ob

ezbij

edite

đetet

u dov

oljno

pros

tora z

a što

bezb

jednij

e izv

ođen

je ak

tivno

sti (r

azmj

estite

na

mješ

taj, z

aštiti

te dje

love k

oji m

ogu b

iti op

asni;

ne

ka pr

ostor

bude

u fun

kciji

razv

oja đe

teta)

.��Mo

tiviši

te dij

ete da

se kr

eće a

nimira

jući g

a da

se kr

eće o

d tač

ke A

do ta

čke B

.��Ne

dozv

olite

da se

vaš s

trah d

a se d

ijete

ne po

vrijed

i pre

nese

na nj

ega –

to ga

mož

e uč

initi n

esigu

rnim

i man

je sp

retni

m.��Ak

o dije

te pa

dne,

ne re

agujt

e bur

no i u

splah

ireno

.��Ak

o dije

te do

živi n

eusp

jeh, u

vijek

ga po

dstič

ite

na no

ve po

kuša

je, ve

rbaln

o i ne

verb

alno.

��Or

ganiz

ujte p

riklad

ne i z

anim

ljive a

ktivn

osti

kroz i

gru i

u nji

ma ak

tivno

učes

tvujte

.

Gov

orno

-jezi

čki r

azvo

j/ko

mun

ikac

ija��Pr

oizvo

di pu

no ra

zličit

ih zv

ukov

a (“m

amam

ama”

, “ba

baba

ba”,

“dad

ada”

).��Im

itirajt

e zvu

kove

koje

dijete

proiz

vodi

i pod

stakn

ite

ga da

ono i

mitira

zvuk

ove k

oje vi

proiz

vodit

e.��Pr

ičajte

đetet

u dok

ga hr

anite

, pre

svlač

ite, k

upate

.

42 43Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

��U

ZRA

ST 1

3–18

mje

seci

/ 1

- 1,5

god

ina

��R

AZV

OJN

A O

BLA

ST��ti

piČ

An

RA

zvo

J Đ

etet

A��k

Ak

o p

oD

StiC

Ati R

Azv

oJ

Đet

etA

Raz

voj m

otor

ike

(kru

pna

i fina

mot

orik

a)��St

oji, k

reće

se pr

idrža

vajuć

i se z

a djel

ove n

amješ

taja.

��Pr

avi p

ar sa

mosta

lnih k

orak

a. ��Pe

nje se

po na

mješ

taju,

većim

pred

metim

a.��Tr

či u k

rug.

��Uz

ima,

nosi

i pre

mješ

ta pr

edme

te.��Ba

ca lo

ptu u

ciljan

om pr

avcu

.��Ot

vara

i list

a slik

ovnic

e tvrd

ih ko

rica i

listov

a.��Im

itiraju

ći va

še po

krete,

vuče

prav

e crt

e olov

kom

po pa

piru.

��Ob

ezbij

edite

đetet

u uslo

ve za

spon

tanu i

gru,

ne sp

utava

jte ga

u kre

tnjam

a svo

jstve

nim

uzra

stu i o

bezb

ijedit

i bez

bjeda

n pro

stor

za nj

ihovo

izvo

đenje

(hod

anje,

trča

nje,

skak

anje,

okre

tanje

oko s

voje

ose,

i sl.).

��Da

jte đe

tetu i

ntera

ktivn

e igr

ačke

, one

koje

se gu

raju

i vuk

u, on

e koji

ma se

izvo

de sv

rsish

odne

radn

je.��Igr

ajte s

e kuv

anja

s đete

tom.

��Či

tajte

đetet

u sva

ki da

n; ne

ka sa

mo ok

reće

listov

e (tz

v. tvr

dih sl

ikovn

ica),

a pre

dmete

u sli

kovn

icama

im

enujt

e i po

kazu

jte na

izmjen

ično (

ja-ti-j

a-ti).

��Igr

ajte s

e koc

kicam

a, igr

ačka

ma s

otvor

ima

za um

etanje

razn

ih ob

lika,

puzla

ma i d

rugim

igr

ama k

oje po

dstič

u kor

išćen

je ob

je ru

ke.

��Da

jte đe

tetu d

a boji

, pok

azujt

e mu k

ako d

a crt

a lini

je go

re-d

olje i

lijev

o-de

sno (

potkr

ijepit

e sv

aki p

okuš

aj im

itacij

e ovih

radn

ji).

Gov

orno

-jezi

čki r

azvo

j/ko

mun

ikac

ija��Fu

nkcio

nalno

koris

ti 5, 6

riječ

i.��Po

kuša

va da

imitir

a rije

či ko

je izg

ovar

ate.

��Ra

zumi

je jed

nosta

vne v

erba

lne za

htjev

e i z

ahtje

ve pr

opra

ćene

gesti

kulac

ijom

(npr.

, “Da

j” + is

pruž

ena r

uka)

.

��Ko

ristite

kratk

e i je

dnos

tavne

fraz

e ka

da go

vorite

đetet

u.��Po

stavlj

ajte j

edno

stavn

a pita

nja.

Sam

opom

oć/b

riga

o se

bi��Sa

mo pr

inosi

hran

u usti

ma, ž

vaće

je, je

de pr

stima

.��Pi

je iz

šolje

dok j

e prid

ržava

te.��Po

maže

pri o

blače

nju.

��Do

zvoli

te đe

tetu d

a ruk

ama i

straž

uje hr

anu

razn

ih tek

stura

i da s

e sam

ostal

no hr

ani.

��Oh

rabr

ite đe

tetov

o sam

ostal

no

izvođ

enje

pojed

inih r

adnji

.

44 45Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

��Ja

vljaju

se zn

aci lj

ubom

ore (

nego

duje

kad d

rugo

dijet

e priv

uče p

ažnju

).��Igr

a se s

amo u

prisu

stvu d

ruge

đece

.

��Po

štujte

potre

bu đe

teta d

a se s

amo

igra,

ne in

sistira

jte na

dijel

jenju.

��Om

oguć

ite đe

tetu p

riliku

da za

počn

e igr

u s d

rugim

a (od

lasko

m na

igra

lište

i sl.).

��Po

dstič

ite ga

da do

zvoli

drug

u/dru

garic

i da

se ig

ra s

njego

vim ig

račk

ama.

��Or

ganiz

ujte a

ktivn

ost u

kojoj

je ne

opho

dna

sara

dnja,

a ne

takm

ičenje

.��Im

ajte r

azum

ijeva

nja za

đetet

ovu l

jubom

oru –

uvaž

ite

njego

vo pr

avo d

a isp

olji i

manje

prija

tne em

ocije

.��Ot

krijte

u ko

jim si

tuacij

ama d

ijete

najbu

rnije

reag

uje

i nas

tojte

da ih

redu

kujet

e. Im

ajte i

pak n

a umu

da ne

mo

žete

zašti

titi di

jete o

d svih

situa

cija k

oje iz

aziva

ju ne

prija

tna oś

ećan

ja, ni

ti bi to

za nj

ega b

ilo ko

risno

.��Po

kuša

jte da

mu o

bjasn

ite da

i dru

ga đe

ca/od

rasli

im

aju sv

oje po

trebe

, ali m

u to p

redo

čite n

a njem

u bli

zak n

ačin

(sliko

vno,

imita

cijom

, igro

kazo

m).

Sam

opom

oć/b

riga

o se

bi��Je

de ka

šikom

i pije

samo

stalno

(iako

pros

ipa).

��Po

maže

toko

m ob

lačen

ja (is

pruž

i ruku

/nogu

).��Sa

zuva

cipe

le, sv

lači č

arap

e, ru

kavic

e.

��Ne

požu

rujte

dijet

e, ne

radit

e stva

ri umj

esto

njega

.��Bu

dite s

trpljiv

i s đe

tetom

, omo

gućit

e mu d

a vjež

ba

samo

stalno

hran

jenje,

oblač

enje,

svlač

enje

i sl.

��Pr

onađ

ite pr

ihvatl

jive a

ltern

ative

– np

r., ak

o dije

te že

li da

hoda

samo

stalno

, doz

volite

mu t

o kad

a je m

jesto

bezb

jedno

, ali i

nsist

irajte

da va

s na u

lici d

rži za

ruku

.

��Up

otreb

ljava

fraz

u od d

vije r

iječi.

��Po

činje

da ra

zvija

ośeć

aj au

tonom

ije,

samo

stalno

sti u

odno

su na

rodit

elje/s

tarate

lje

– izra

žava

nesla

ganje

ili od

bijan

je ko

risteć

i tzv.

sema

ntičk

o “ne

” (ge

stovn

o i ve

rbaln

o “ne

”).

��Ob

jašnja

vajte

đetet

u rad

nje ko

je za

jedno

radit

e, im

enuju

ći pr

edme

te ko

je ko

ristite

: “Sa

d per

emo

ruke

sapu

nom

i vod

om, p

a ih s

ušim

o peš

kirom

…”.

��Do

vršite

riječ

koju

dijete

poku

šava

da iz

govo

ri i pr

i tom

je pr

oširit

e. Np

r., po

kazu

jući n

a voz

ilo, d

ijete

kaže

“a”

ili “a

uto”,

a vi k

ažete

: “Br

avo!

Jeste

, to je

crve

ni au

to.”

��Do

zvoli

te đe

tetu d

a pok

aže s

voje

nesla

ganje

. Pr

ihvati

te ga

kada

je op

ravd

ano,

a kad

a nije

, ne

inati

te se

već j

edno

stavn

im rje

čniko

m ob

jasnit

e zaš

to ne

prihv

atate

njego

vo “n

e”.

Kog

nitiv

ni ra

zvoj

��Im

itira o

dras

le u j

edno

stavn

im ra

dnjam

a; po

činje

simbo

lička

igra

“Kao

da”.

��Po

kazu

je int

eres

za is

traživ

anje

okoli

ne.

��Ka

d čuje

ime p

redm

eta/sl

ike,

pogle

da u

prav

om pr

avcu

. ��Pr

onala

zi sk

riven

e pre

dmete

koje

nije t

eško

otkri

ti.��St

avlja

jeda

n pre

dmet

u dru

gi i v

adi g

a.��Zn

a da p

okaž

e bar

tri d

ijela

tijela

(nos

, sto

mak,

ruka

, nog

a, gla

va, o

ko).

��Po

drža

vajte

, pod

stičit

e akti

vnos

ti “Ka

o da

”, os

mišlj

avajt

e igr

e u ko

jima s

e im

itiraju

radn

je i p

ostup

ci dr

ugih.

��Uč

ite di

jete d

a pok

azuje

djelo

ve tij

ela.

��Pj

evajt

e đete

tu pje

smice

kod k

ojih s

u rije

či pr

aćen

e pok

retim

a, izv

odite

ih za

jedno

. ��Igr

ajte s

e sak

rivan

ja pr

edme

ta.��Po

drža

vajte

rado

znalo

st đe

teta i

njeg

ovu p

otreb

u za

istra

živan

jem (u

bezb

jednim

uslov

ima)

.

Soci

o-em

ocio

naln

i raz

voj

��Po

kazu

je str

ah od

odva

janja

od bl

iskih

osob

a, str

ah od

novih

situa

cija i

nepo

znati

h ljud

i. ��Ko

risti j

edno

stavn

u ges

tikula

ciju:

za

odbij

anje

– “ne

” i/ili

odma

huje

glavo

m; za

po

zdra

v – “p

a-pa

” i/ili

maše

ruko

m i s

l.

��Pr

užajt

e đete

tu pa

žnju,

ohra

brujt

e njeg

ove p

okuš

aje,

pohv

alite

ga za

svak

o prik

ladno

/pože

ljno p

onaš

anje.

��Po

sveti

te viš

e paž

nje po

tkrep

ljivan

ju po

željn

ih po

naša

nja i p

okuš

aja ne

go ka

žnjav

anju

nepr

iklad

nog

pona

šanja

i njeg

ovom

preu

smjer

avan

ju.

46 47Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

��Zn

a da p

okaž

e bar

pet d

jelov

a tije

la (o

ko, u

ho,

glava

, usta

, zub

i, nog

a, ru

ka, s

tomak

).��Pr

epoz

naje

pred

mete

iz sv

akod

nevic

e i

zna č

emu s

luže,

tj. ka

ko se

koris

te.��Sp

aruje

jedn

ostav

ne pr

edme

te (ča

rape

sa

čara

pama

, živo

tinje

sa ži

votin

jama,

sliku

hran

e sa

sliko

m hr

ane,

igrač

ku sa

igra

čkom

i sl.).

��Ne

zabo

ravlj

a nau

čeno

/savla

dano

.

��u t

akvim

aktiv

nosti

ma (a

ktivn

osti u

kući,

sit

uacij

a kod

dokto

ra, u

prod

avnic

i…).

��Im

enujt

e rad

nje i p

ostup

ke pr

isutne

u sv

akod

nevn

im ak

tivno

stima

, obja

šnjav

ajte i

h.��Igr

ajte s

e pok

retni

h iga

ra u

kojim

a je z

adata

k pok

azati

i/il

i imen

ovati

odre

đene

djelo

ve tij

ela (u

z odg

ovar

ajuće

pje

sme z

a đec

u); m

ožete

razg

ovar

ati o

tome č

emu

nam

služe

odre

đeni

djelov

i tijel

a i đe

se na

laze.

��Ra

citujt

e đete

tu kra

tke pj

esme

u ko

jima s

e pom

inju d

jelov

i tijel

a.��U

toku s

vako

dnev

nih ak

tivno

sti, p

itajte

dijet

e za

šta se

nešto

koris

ti (u k

ući, n

a ulic

i, u pa

rku),

prov

jerav

ajući

pri to

m da

li je

razu

mjelo

; uko

liko j

e po

trebn

o, po

jasnit

e mu,

pruž

ite do

datne

infor

macij

e.��Oh

rabr

ujte d

ijete,

pohv

alite

njego

ve

ideje,

asoc

ijacij

e, ra

zmišl

janja.

Soci

o-em

ocio

naln

i raz

voj

��Isp

oljav

a raz

ličite

emoc

ije: s

trah,

ljutnj

u, kri

vicu,

rado

st.��La

ko se

nalju

ti (po

činje

faza n

apad

a bije

sa).

��Že

li da k

ontro

liše d

ruge

, sva

đa se

, prko

si.��Br

ani s

voje

stvar

i.��Uč

estvu

je u p

arale

lnoj ig

ri (igr

a se

samo

stalno

pore

d dru

ge đe

ce, n

e mor

a da

se pr

idruž

i, ali n

e kva

ri tuđ

u igr

u).

��Đe

tetu t

reba

sigu

rna,

pred

vidiva

okoli

na,

svak

odne

vica s

jasn

om st

ruktu

rom,

da

bi se

ośeć

alo si

gurn

o, na

stavil

o s

istra

živan

jem i s

lobod

nim ra

zvoje

m.��Hv

alite

i potk

replj

ujte d

ijete

za sv

aki o

blik

prim

jeren

og/po

željn

og po

naša

nja.

��Op

isujte

emoc

ije ko

je dij

ete is

polja

va (n

pr.:

“Ti s

i sre

ćna k

ad si

u pa

rku!”

i sl.).

��Ra

zvija

jte em

patiju

kod đ

eteta

(npr.

, kad

neko

dij

ete pl

ače,

ohra

brite

ga da

ga za

grli).

��U

ZRA

ST 1

9–24

mje

seca

/ 1,

5 - 2

god

ine

��R

AZV

OJN

A O

BLA

ST��ti

piČ

An

RA

zvo

J Đ

etet

A��k

Ak

o p

oD

StiC

Ati R

Azv

oJ

Đet

etA

Raz

voj m

otor

ike

(kru

pna

i fina

mot

orik

a)��Tr

či, sk

ače i

šutira

loptu

. ��Ot

vara

vrata

.��Pe

nje se

step

enica

ma, s

ilazi

niz

stepe

nice u

z drža

nje za

ruku

.��Po

diže p

redm

et s p

oda b

ez pr

idrža

vanja

.��Ša

ra sa

mosta

lno po

papir

u.��Lis

ta kn

jigu s

tranu

po st

ranu

.

��Igr

ajte s

e šuti

ranja

, kotr

ljanja

, hva

tanja,

baca

nja lo

pte.

��Ob

ezbij

edite

đetet

u inte

rakti

vne i

grač

ke

i igra

čke k

oje se

gura

ju ili

vuku

.��Pr

avite

balon

e od p

jene –

neka

dijet

e pok

ušav

a da

ih hv

ata i k

ažipr

stom

rasp

rsne.

��Igr

ajte s

e s ko

ckam

a.

Gov

orno

-jezi

čki r

azvo

j/ko

mun

ikac

ija��Zn

a više

jedn

ostav

nih fr

aza i

li reč

enica

do tr

i riječ

i. ��Ko

risti p

o dvij

e rije

či da

bi ko

munic

iralo:

„Jo

š kek

sa”,

„Mam

a, do

đi”…

��Izg

ovar

a svo

je im

e na z

ahtje

v.��Už

iva u

pjesm

icama

za đe

cu, p

okuš

ava d

a ih p

jevuš

i. ��Po

vezu

je zv

ukov

e/ogla

šava

nja s

odgo

vara

jućim

živo

tinjam

a.

��Pj

evajt

e đete

tu pje

smice

, čita

jte pr

iče.

��Izr

ažav

ajte s

e pra

vilno

, raz

govo

rajte

s đe

tetom

o sli

kama

i tek

stu sl

ikovn

ica.

��Pr

imjen

jujte

dvos

mjer

nu ko

munik

aciju

, ona

je

od ve

like v

ažno

sti za

razv

oj go

vora

đetet

a.��Po

stavlj

ajte đ

etetu

jedno

stavn

a pita

nja.

��Igr

ajte i

gru o

glaša

vanja

živo

tinja,

npr.,

dijete

poga

đa:

“Kak

o/što

kaže

krav

a?”,

ili: “K

o kaž

e muu

uu?”

Kog

nitiv

ni ra

zvoj

��Pr

ati je

dnos

tavna

uputs

tva, v

erba

lne

zahtj

eve (

“Don

esi ja

stuk”,

“Vra

ti cipe

le”,

“Bac

i u sm

eće”

, “Do

đi, śe

di” i s

l.).��Im

itira d

ruge

.��Zn

a da s

e igr

a s ig

račk

ama,

svrsi

shod

no ih

koris

ti.

��Igr

ajte i

gru s

pariv

anja,

neka

dijet

e otkr

iva št

o sa

čim

ide: id

entič

ni pr

edme

ti, ra

zličit

i pre

dmeti

ist

e svrh

e, pr

edme

ti i sl

ike pr

edme

ta i s

l.��Do

zvoli

te đe

tetu d

a glum

i, da o

pona

ša

razli

čite l

jude i

situa

cije;

učes

tvujte

i sam

i

48 49Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

��U

ZRA

ST 2

5–36

mje

seci

/ 2

- 3 g

odin

e��R

AZV

OJN

A O

BLA

ST��ti

piČ

An

RA

zvo

J Đ

etet

A��k

Ak

o p

oD

StiC

Ati R

Azv

oJ

Đet

etA

Raz

voj m

otor

ike

(kru

pna

i fina

mot

orik

a)��Pe

nje se

i sila

zi ste

penic

ama s

tepen

ik po

step

enik.

��Tr

či sta

bilno

i brzo

.��Sk

akuć

e na o

bje no

ge.

��Ba

ca lo

ptu ru

kama

izna

d glav

e.��Pi

še i k

opira

linije

i kru

gove

.��Sl

ika vo

denim

bojam

a.��Zn

a da n

aniže

kolut

ove n

a štap

prav

ilno,

po ve

ličini

.

��Po

mozit

e đete

tu da

se ig

ra je

dnos

tavnim

puzla

ma s

oblic

ima,

bojam

a, živ

otinja

ma; im

enujt

e sva

ku pu

zlu

kada

je di

jete i

zabe

re i s

tavi n

a odg

ovar

ajuće

mjes

to.��Tr

ažite

da va

m po

mogn

e tak

o što

će ot

voriti

/za

tvoriti

vrata

/ladic

u, ili

listat

i stra

nice n

ovina

.��Ka

da ve

ć hod

a stab

ilno,

tražit

e da v

am po

mogn

e u

noše

nju m

anjih

pred

meta,

posp

rema

nju ig

rača

ka i s

l.��Vo

dite g

a u pa

rk ili

priro

du da

se pe

nje, tr

či, ho

da…

��Igr

ajte s

e dob

aciva

nja i š

utira

nja lo

pte.

��Igr

ajte s

e koc

kicam

a, gr

adite

kule

i rušit

e ih s

đetet

om.

��Da

jte đe

tetu d

a slik

a vod

enim

bojam

a.

Gov

orno

-jezi

čki r

azvo

j/ko

mun

ikac

ija��Ko

risti l

ičnu z

amjen

icu “ja

”.��Od

gova

ra na

jedn

ostav

na pi

tanja,

np

r., “K

ako s

e zov

eš?”

��Im

a fun

kcion

alan v

okab

ular k

oji m

ože

broja

ti i do

200,

300 r

iječi.

��Im

enuje

pred

mete

i živo

tinje

koje

često

gled

a na

slika

ma (p

as, m

aca,

medo

, auto

, sok

, kuć

a, tra

va, c

vijet,

drvo

, list,

kašik

a, kn

jiga..

.) i ra

zumi

je jed

nosta

vne s

ituac

ije pr

ikaza

ne na

njim

a.

��Uč

ite di

jete d

a pjev

a pjes

me za

đecu

i bro

jalice

.��Do

k gled

ate, č

itate

sliko

vnice

, ne

ka im

enuje

ono š

to vid

i.��Ka

da im

enuje

te pr

edme

te, do

dajte

epite

te: pl

avi a

utić,

zelen

i kru

g, ro

ze cv

ijet, m

ala m

ačka

, veli

ki ka

mion

.��Po

dstič

ite di

jete d

a pjev

a pjes

mice

, oh

rabr

ujte n

astup

, sam

opou

zdan

je.��Po

dstak

nite d

ijete

da iz

razi

ono š

to je

zapa

mtilo

iz

omilje

ne pr

iče, il

i da j

e sam

o pre

priča

.

Sam

opom

oć/b

riga

o se

bi��Pi

je iz

čaše

, jede

kašik

om sa

mosta

lno.

��Pr

estaj

e kor

istiti

flašic

u.��Po

staje

svjes

no i p

okaz

uje ne

lagod

u ka

d je p

elena

“pun

a”.

��Śe

di na

tuti,

WC

šolji

s das

kom

za đe

cu, k

orist

i W

C šo

lju ak

o na v

rijeme

prim

ijetite

potre

bu.

��Oh

rabr

ujte d

ijete

da pi

je iz

čaše

, jede

ka

šikom

, bez

obzir

a na t

o koli

ko se

uprlja

.��Pr

ičajte

mu/j

oj o s

amos

talno

m ko

rišće

nju to

aleta,

vje

žbajt

e kro

z igr

u śeđ

enja

na W

C šo

lji ili

na tu

ti.��Oh

rabr

ujte d

ijete

da pr

epoz

naje

kada

ga tr

eba

pres

vući,

potkr

ijepit

e uvij

ek ka

da to

saop

šti.

50 51Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

Sam

opom

oć/b

riga

o se

bi��Je

de sa

mosta

lno ka

šikom

, poč

inje k

orist

iti i v

iljušk

u.��Sa

mosta

lno pe

re ru

ke.

��Ko

risti t

oalet

uz po

moć o

dras

le os

obe,

a kon

troliš

e potr

ebu t

okom

dana

.��Vo

li da p

omaž

e u ob

avlja

nju

jedno

stavn

ih ku

ćnih

poslo

va.

��Po

dstič

ite sv

e sam

ostal

ne ak

tivno

sti đe

teta.

��Po

tkrije

pite d

ijete

svak

i put

kada

uspje

šno i

zrazi

potre

bu i o

bavi

nužd

u. Ne

korite

ga zb

og po

vreme

nih

nezg

oda,

one s

u dio

uspo

stavlj

anja

navik

e. ��Uk

ljučit

e dije

te u j

edno

stavn

e kuć

ne

poslo

ve, n

eka m

ijesi,

poma

že u

spre

manju

, br

isanju

praš

ine, u

sisav

anju.

..

��Pj

eva d

jelov

e pjes

mica

, traž

i da m

u/joj

se pr

ičaju

omilje

ne pr

iče.

��St

alno p

ostav

lja pi

tanja:

“Ko?

”, “Š

to?” i

sl.

��Bu

dite s

trpljiv

i i na

stojte

da uv

ijek p

ružit

e odg

ovor

na

đetet

ovo p

itanje

i/ili d

ate ob

jašnje

nje.

Kog

nitiv

ni ra

zvoj

��Vo

li igr

e ulog

a, im

itacij

e odr

aslih

, “ko

bajag

i” igr

e.��Po

kazu

je int

eres

ovan

je za

sliko

vnice

, sa

mosta

lno lis

ta tzv

. tvrd

e slik

ovnic

e. ��Sp

aruje

boje

(zna d

a pok

aže

pred

mete

koji s

u iste

boje)

.��Pr

ati dv

a nap

ored

na ve

rbaln

a zah

tjeva

(npr.

: “P

okup

i svo

je cip

ele i s

tavi ih

u or

marić

!”).

��Igr

ajte i

gre s

kriva

nja.

��Sl

ažite

pred

mete

i igra

čke p

o veli

čini, u

pozn

ajte

dijete

s ko

ncep

tom m

anje

– već

e. ��Igr

ajte s

e spa

rivan

ja bo

ja i o

blika

(npr.

, po

kaže

te crv

eni p

redm

et, a

dijete

treb

a da

done

se pr

edme

t iste

boje)

.��Ne

mojte

radit

i stva

ri umj

esto

đetet

a, ko

d njeg

a se

tako g

ubi in

teres

ovan

je za

aktiv

nost

i stva

ra do

življa

j da

nije

dovo

ljno s

poso

bno d

a je s

amo o

bavi.

Soci

o-em

ocio

naln

i raz

voj

��Ini

cira i

gru,

ali m

u/joj

je po

treba

n nad

zor i

pomo

ć.��Ra

zvija

komp

leksn

u igr

u i uk

ljuču

je dr

uge u

nju.

��Po

kazu

je za

brinu

tost/e

mpati

ju ka

d ne

ko nj

emu b

lizak

plač

e.��Igr

u čes

to pr

ati go

voro

m.��Do

bija n

apad

e bije

sa ka

da ga

neko

sputa

va.

��Po

mozit

e đete

tu da

ostva

ri kom

pleks

nu ig

ru

koris

teći m

aštu;

mož

ete na

prav

iti ša

tor ili

dvor

ac

ispod

stola

, igra

ti se d

oktor

a i pa

cijen

ta i s

l.��Ko

risteć

i boje

, temp

ere,

floma

stere

, pap

ir, pr

avite

zajed

no cr

teže i

pred

mete,

izlož

ite ih

(o

kačit

e) na

vidn

im m

jestim

a u ku

ći, po

kažit

e da

ste p

onos

ni na

njeg

ov/nj

en ra

d.��Za

htjev

da di

jete n

ešto

učini

ili ne

učini

treb

a pr

opra

titi ob

jašnje

njem;

dijet

e tre

ba da

zna

zašto

se od

njeg

a oče

kuje

da se

u od

ređe

noj

situa

ciji p

onaš

a na o

dređ

eni n

ačin.

52 53Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

Kog

nitiv

ni ra

zvoj

��Im

itira o

dras

le i đ

ecu.

��Zn

a da p

repo

zna b

ar dv

ije, tr

i boje

. ��Sh

vata

odno

s dije

la i c

jeline

.��Na

vodi

supr

otnos

ti kad

a ga p

itate:

“Što

je su

protn

o od_

____

?” (v

ruće

-hlad

no, v

oli- n

e voli

, ma

li-veli

ki, da

n-no

ć/mra

k, mo

kro- s

uvo i

sl.).

��Ra

zumi

je ko

ncep

te mo

je – t

voje

– njen

o – nj

egov

o.��Pr

ati ko

mplek

sne v

erba

lne za

htjev

e (d

va do

tri n

apor

edna

zahtj

eva)

.��Br

oji do

četiri

meh

aničk

i.

��Tr

ažite

da op

iše pr

edme

te i ra

dnje

u oko

lini.

��Up

ozna

jte di

jete s

konc

eptom

vrem

ena:

dana

s – ju

če –

śutra

– uju

tru –

nave

če...

��Igr

ajte s

e igr

e sup

rotno

sti: “

Beba

je m

ala, a

ti s

i ___

_”, “

Slon

je ve

liki, a

lepti

r je__

___”

; ili:

“Što

je su

protn

o od d

an/no

ć?”,

“Što

je su

protn

o od s

latko

/slan

o, kiś

elo/go

rko”.

��Da

bi di

jete v

ježba

lo me

moriju

, dajt

e mu d

a pr

ati sl

ožen

ija up

utstva

(npr.

: “Idi

u sv

oju

sobu

i don

esi s

voju

kapu

i šal!

”).��Igr

ajte i

gre s

pariv

anja/

pron

alaže

nja is

tog i m

emor

ije.

��Igr

ajte s

e bro

janja

sveg

a i sv

ačeg

a, sa

stavlj

anja

i rasta

vljan

ja (sl

agali

ca, k

ockic

a, igr

ačak

a…),

nizan

ja (št

ipaljk

i, klik

era,

šibica

, zrn

a pa

sulja

…),

kons

truisa

nja ra

zličit

ih ob

lika.

Soci

o-em

ocio

naln

i raz

voj

��La

ko se

razd

vaja

od ro

ditelj

a/star

atelja

.��Po

činje

da pr

ihvata

jedn

ostav

na pr

avila

igre

.��Že

li da s

e igr

a s dr

ugom

đeco

m –

poče

tak ko

oper

ativn

e igr

e. ��Ins

istira

da ra

di stv

ari s

amos

talno

.

��Or

ganiz

ujte đ

etetu

igru u

grup

i, vod

ite

ga da

se ig

ra s

drug

om đe

com.

��Ra

zgov

arajt

e o em

ocija

ma.

��Po

dstič

ite di

jete d

a ime

nuje,

prep

ozna

emoc

ije

u slik

ovnic

ama i

u stv

arno

m živ

otu.

��Po

stavit

e jas

na pr

avila

i ogr

aniče

nja i

budit

e dos

ljedn

i u nj

ihovo

j prim

jeni.

��Po

hvale

pozit

ivno u

tiču n

a slik

u koju

dijet

e stva

ra

o seb

i; kad

mu s

e upu

ćuje

kritik

a, on

a mor

a biti

isklju

čivo u

vezi

s pon

ašan

jem ko

je pr

ocjen

jujete

ka

o nea

dekv

atno,

nikak

o s lič

nošć

u đete

ta.

��U

ZRA

ST 3

- 4

godi

ne��R

AZV

OJN

A O

BLA

ST��ti

piČ

An

RA

zvo

J Đ

etet

A��k

Ak

o p

oD

StiC

Ati R

Azv

oJ

Đet

etA

Raz

voj m

otor

ike

(kru

pna

i fina

mot

orik

a)��Zn

a da v

ozi tr

icikl.

��U

trku š

utira

loptu

.��Ho

da no

gom

pred

nogu

po pr

avoj

liniji

rašir

enih

ruku

.��Ni

že pe

rle/m

akar

one.

��Si

ječe m

akaz

ama p

o lini

ji. ��Po

kuša

va da

nacrt

a čov

jeka (

glava

i udo

vi).

��Da

jte đe

tetu d

a slob

odno

bira

aktiv

nosti

koje

može

sa

mosta

lno da

izvrš

i (do p

et mi

nuta)

: jedn

ostav

ne

puzle

, koc

ke, p

lastel

in, bo

jenje,

igra

čke;

neka

posli

je ak

tivno

sti sa

mosta

lno po

spre

mi sv

oje st

vari.

��Cr

tajte

s đete

tom lin

ije i o

blike

, npr.

, jed

nosta

vnu l

judsk

u figu

re, č

iča-G

lišu.

��Pr

imije

nite a

ktivn

osti k

oje za

htijev

aju

koor

dinac

iju ok

o-ru

ka i o

ko-n

oga –

važn

e su

za cj

eloku

pan r

azvo

j đete

ta.

Gov

orno

-jezi

čki r

azvo

j/ko

mun

ikac

ija��Go

vori u

reče

nicam

a, go

vor r

azum

ljiv.

��Re

cituje

, zna

neko

liko p

jesam

a za đ

ecu.

��Zn

a ime

bar je

dnog

prija

telja.

��Zn

a da i

menu

je ve

ćinu p

redm

eta iz

sv

og sv

akod

nevn

og ok

ruže

nja.

��Zn

a da k

aže k

ako s

e zov

e, pr

eziva

, ko

liko i

ma go

dina,

kojeg

je po

la.��Ra

zumi

je rije

či po

put “

na”,

“ispo

d”, “

u”.

��Ok

o tre

će go

dine,

zbog

eksp

anzij

e gov

orno

-jez

ičkog

razv

oja, d

ešav

a se d

a dije

te za

muck

uje; o

no će

nesta

ti ako

se ok

ruže

nje

prav

ilno o

dnos

i pre

ma đe

tetu.

��Pr

ičajte

đetet

u prič

e; oh

rabr

ujte g

a da u

čestv

uje

u pre

priča

vanju

, pog

ađan

ju ish

oda p

riče.

��Re

citujt

e i pj

evajt

e pjes

me za

đecu

.��Či

tajte

s đete

tom sv

akod

nevn

o, im

enujt

e pr

edme

te na

slika

ma, p

ostav

ljajte

jedn

ostav

na

pitan

ja i p

odsti

čite i

mitac

iju go

vora

, reč

enica

.��Sl

ušajt

e što,

a ne

kako

govo

ri; go

vorite

sp

orije

i bez

velik

ih ve

rbaln

ih za

htjev

a. ��Izb

jegav

ajte s

ituac

ije u

kojim

a dije

te tre

ba da

go

vori p

red g

rupo

m, a

ističi

te i n

aglaš

avajt

e obla

sti

u koji

ma po

kazu

je do

bre r

ezult

ate (g

rafom

otorn

e sp

osob

nosti

, igro

vne v

ještin

e, pje

vanje

).

54 55Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

��U

ZRA

ST 4

- 5

godi

na��R

AZV

OJN

A O

BLA

ST��ti

piČ

An

RA

zvo

J Đ

etet

A��k

Ak

o p

oD

StiC

Ati R

Azv

oJ

Đet

etA

Raz

voj m

otor

ike

(kru

pna

i fina

mot

orik

a)��Tr

či mi

jenjaj

ući p

rava

c.��Pe

nje se

i spu

šta ni

z tob

ogan

samo

stalno

.��Sk

akuć

e na j

edno

j noz

i. ��Ko

pira o

blike

drže

ći olo

vku p

ravil

no, b

oji cr

teže.

��Zn

a da n

acrta

ljuds

ku fig

uru s

na

jman

je če

tiri di

jela t

ijela.

��Ni

že si

tne pe

rle.

��Sp

retno

reže

mak

azam

a.

��Cr

tajte

zajed

no dj

ečak

a/djev

ojčicu

, pom

ozite

đe

tetu d

a stva

ra sl

ožen

ije cr

teže.

��Or

ganiz

ujte a

ktivn

osti k

oje za

htijev

aju vi

še

motor

ičkih

radn

ji – ho

danje

s pr

elaže

njem

prep

reka

, ska

kutan

je na

jedn

oj no

zi i s

l.��Igr

ajte s

e niza

nja pe

rlica,

sitnih

mak

aron

a, sij

ecite

ob

like i

lijep

ite ih

zajed

no (k

olaž a

ktivn

osti).

��Igr

ajte s

e zak

opča

vanja

i otko

pčav

anja

dugm

adi.

Gov

orno

-jezi

čki r

azvo

j/ko

mun

ikac

ija��Go

vori g

rama

tički

ispra

vno i

razg

ovjet

no.

��Pr

eprič

ava k

ratke

priče

.��Ko

risti b

uduć

e vrije

me u

govo

ru.

��Zn

a da i

menu

je br

ojeve

1, 2,

3.��Im

enuje

drug

ove i

drug

arice

.��Sâ

mo pr

iča pr

iču po

slika

ma.

��Po

dstič

ite ko

mplek

sniji

govo

r i ra

zgov

or.��Pr

opra

tite đe

tetov

a pita

nja od

govo

rom

i paž

njom.

��St

rpljiv

o sas

lušajt

e dije

te, od

govo

rite m

u, ob

jašnja

vajte

mu k

once

pte i d

ešav

anja

oko n

jega,

posta

vljajt

e pita

nja.

��Tr

ažite

da op

iše pr

edme

te i ra

dnje

u oko

lini.

Kog

nitiv

ni ra

zvoj

��Mo

že da

prati

tri ra

zličit

a nap

ored

na ve

rbaln

a za

htjev

a (be

z pom

oći g

estik

ulacij

e), n

pr.:

“Daj

mi ol

ovku

, otvo

ri vra

ta i b

aci p

apir u

ka

ntu”,

“Tapš

i ruka

ma, u

stani,

skoč

i”.��Ra

zumi

je rije

či: “is

pod”

, “izm

eđu”

, “na

sred

ini”.

��Zn

a da i

menu

je ba

r pet

boja;

odgo

vara

na

pitan

ja: “K

oje je

boje

ova l

opta/

olovk

a/maji

ca?”

��Igr

ajte s

e iga

ra br

ojanja

i pre

broja

vanja

, uv

edite

konc

ept m

anje

– više

.��Po

kazu

jte đe

tetu b

rojev

e i sl

ova,

imen

ujte

ih čit

ajući

sliko

vnice

, piši

te ih

na pa

piru,

ohra

brujt

e dije

te da

pona

vlja.

��Pi

šite i

me đe

teta,

poka

zujte

i ime

nujte

slov

a u nj

emu.

Sam

opom

oć/b

riga

o se

bi��Ob

lači s

e i sk

ida sa

mosta

lno.

��Za

kopč

ava v

eliku

dugm

ad.

��Ko

risti k

ašiku

, vilju

šku i

salve

tu ka

da je

de.

��Sa

mosta

lno pe

re i b

riše r

uke.

��Ri

ječim

a sao

pštav

a potr

ebu d

a ide

u W

C.��Zn

a da z

avrn

e/odv

rne č

ep/po

klopa

c na p

redm

etima

.

��Oh

rabr

ujte d

ijete

da sa

mosta

lno pe

re i b

riše

ruke

, da p

ere z

ube,

koris

ti prib

or za

jelo.

��Uč

ite di

jete d

a pos

prem

i svo

je igr

ačke

, kuta

k, so

bu.

56 57Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

��U

ZRA

ST 5

- 6

godi

na��R

AZV

OJN

A O

BLA

ST��ti

piČ

An

RA

zvo

J Đ

etet

A��k

Ak

o p

oD

StiC

Ati R

Azv

oJ

Đet

etA

Raz

voj m

otor

ike

(kru

pna

i fina

mot

orik

a)��Us

avrša

va ak

tivno

sti ko

je je

nauč

ilo u

preth

odno

m pe

riodu

: spr

etnije

trči,

pres

kače

pr

epre

ke, h

oda p

o pra

voj li

niji i

sl.

��Ra

zvija

ośeć

aj za

ritam

i mož

e da

savla

da je

dnos

tavne

kore

ogra

fije.

��Po

gađa

lopto

m cil

j, hva

ta lop

tu u

skok

u, jed

nom

ruko

m.��Zn

a da n

acrta

čovje

ka, k

uću,

drvo

– c

rtež j

e pre

pozn

atljiv

.��Si

ječe i

lijep

i jedn

ostav

ne ob

like o

d kola

ž pap

ira.

��Zn

a da i

menu

je i n

acrta

osno

vne o

blike

(kr

ug, k

vadr

at, tr

ouga

o...).

��Om

oguć

ite đe

tetu d

ovolj

no kr

etanja

i fizič

kih ak

tivno

sti

kako

bi da

lje us

avrša

valo

i razv

ijalo

svoju

moto

riku.

��Po

dstič

ite di

jete d

a pleš

e, sa

mosta

lno i u

grup

i, da

pokre

tima t

ijela

prati

i izra

žava

doživ

ljaj m

uzike

.��Ku

pite,

ili sa

mi na

prav

ite, b

ojank

e i ra

zličit

e ra

dne l

istov

e; na

vikav

ajte d

ijete

da śe

di, ra

zvija

pa

žnju

i strp

ljenje

, vjež

ba ko

rišće

nje ol

ovke

i dr

ugog

pribo

ra, r

ješav

a zad

atke i

z rad

nih lis

tova

(jedn

ostav

nije m

ože i

samo

da os

misli

).��Us

reds

redit

e se n

a prip

remu

za šk

olu, r

azvo

j gr

afomo

tornih

vješ

tina i

osam

ostal

jivan

je đe

teta.

Gov

orno

-jezi

čki r

azvo

j/ko

mun

ikac

ija��Ko

risti p

une r

ečen

ice da

bi sa

opšti

o ne

što (č

etiri d

o šes

t rije

či u n

izu).

��Ar

tikuli

še sv

e glas

ove (

even

tualno

izos

taje R

, Lj, L

).��Mo

že ja

sno d

a isp

riča/p

repr

iča ne

ki do

gađa

j.��Po

stavlj

a pita

nja: “

Kad?

”, “Z

ašto?

”, “K

ako?

”

��Ko

ristite

svak

odne

vne s

ituac

ije, d

ogađ

aje

i akti

vnos

ti za r

azgo

vor s

đetet

om.

��Kr

oz sp

ontan

i razg

ovor

pods

taknit

e dije

te da

prep

riča

doga

đaj k

oji je

viđe

lo, si

tuacij

u u ko

joj je

učes

tvova

lo.

Kog

nitiv

ni ra

zvoj

��Zn

a koja

je nj

egov

a lije

va, a

koja

desn

a ruk

a.��Ra

zumi

je i k

orist

i kom

para

ciju u

govo

ru:

kraće

, duž

e, tež

e, lak

še...

��Uv

iđa sl

ičnos

ti i ra

zlike

.

��Da

jte đe

tetu d

a rješ

ava z

adatk

e kao

što s

u: pr

onać

i put

iz lav

irinta,

pove

zivan

je sli

ka lin

ijama

, for

mira

nje ob

lika s

pajan

jem ta

čkica

, pra

ćenje

lin

ija, k

opira

nje ob

lika,

slova

, bro

jeva,

broja

nje,

zaok

ruživ

anje,

križa

nje, p

odvla

čenje

,

��Br

oji do

10.

��Or

ijenti

še se

u vre

menu

.��Up

ozna

jte di

jete s

konc

eptom

vrem

ena:

juče

– dan

as –

śutra

– uju

tru –

uveč

e; vje

žbajt

e na

prim

jerim

a iz s

vako

dnev

nog ž

ivota.

��Oh

rabr

ujte i

podk

replj

ujte d

ijete

da po

stavlj

a pit

anja

sa: “

Što?

”, “Đ

e?”,

“Kad

?” “K

o?”

��Po

dstič

ite kr

eativ

nu ig

ru s

razli

čitim

mate

rijalim

a.

Soci

o-em

ocio

naln

i raz

voj

��Or

ganiz

uje ig

ru s

vršnja

cima,

radij

e isto

g pola

.��Uk

ljuču

je se

u ra

zgov

or s

odra

slima

.��Mo

že da

odlož

i zad

ovolj

avan

je po

trebe

.

��Da

jte đe

tetu š

to viš

e prili

ka da

se

igra s

drug

om đe

com.

��Igr

ajte s

e stru

kturis

anih

igara

s tab

lom,

kock

icama

, kar

ticam

a i pr

avilim

a (“N

e ljut

i se

, čov

ječe”

, “Me

morije

”, do

mine

i sl.).

Sam

opom

oć/b

riga

o se

bi��Pe

re ru

ke po

tpuno

samo

stalno

.��Ko

risti s

apun

, briš

e ruk

e peš

kirom

, pap

irom.

��Sa

mosta

lno pe

re zu

be, k

orist

i toa

let u

svim

situa

cijam

a.��Po

spre

ma za

sobo

m: sv

oju so

bu, k

reve

t, igr

ačke

...��Zn

a odg

ovor

na ne

ka pi

tanja

o ličn

im

infor

macij

ama:

ime,

prez

ime,

broj

godin

a, gr

ad u

kome

živi,

broj

telefo

na, p

ol.

��Uč

ite i o

hrab

rujte

dijet

e da s

e sâm

o ob

lači, p

ere r

uke i

zube

. ��Uč

ite di

jete d

a sre

di sv

oje ig

račk

e, ku

tak, s

obu,

da po

spre

mi za

sobo

m po

slije

igre i

li akti

vnos

ti.��Kl

asifik

ujte i

grač

ke: s

likov

nice s

a slik

ovnic

ama,

autić

i s au

tićim

a – va

žno j

e da d

ijete

nauč

i da s

ve im

a svo

je mj

esto.

��Po

trudit

e se d

a osig

urate

da di

jete z

na

lične

infor

macij

e: sv

oje im

e, pr

ezim

e, im

ena

rodit

elja,

broj

telefo

na, a

dres

u…

58 59Š

ta tr

eba

znat

i i k

ako

post

upat

i u o

dnos

u na

rani

razv

oj d

jete

ta

��Ja

vljaju

se po

čeci

logičk

ih op

erac

ija (k

lasifik

acija

, se

rijacij

a, ko

resp

onde

ncija

i kon

zerva

cija)

.��ide

ntifik

acija

supr

otnos

ti, bo

jenje,

sasta

vljan

je se

kven

ci do

gađa

ja, cr

tanje

na te

mu…

��Vj

ežba

jte se

rijacij

u, kla

sifika

ciju,

grup

isanje

, up

oređ

ivanje

kroz

svak

odne

vne a

ktivn

osti:

spar

ivanje

djelo

va od

jeće,

klasifi

kova

nje od

jeće

po bo

ji, pr

ema v

reme

nskim

prilik

ama…

��Da

jte đe

tetu d

a u ku

hinji r

azvrs

tava i

pr

avi s

kupo

ve od

voća

, pov

rća i s

l.��Po

dstič

ite di

jete d

a u ra

zličit

im si

tuacij

ama p

ored

i pr

edme

te po

velič

ini, b

oji, p

rona

lazi ra

zlike

i sli

čnos

ti; pit

ajte g

a, na

prim

jer: P

o čem

u su

sličn

i jabu

ka i l

imun

, a po

čemu

razli

čiti?

��Po

dstič

ite ra

zličit

e istr

aživa

čke i

gre i

aktiv

nosti

: Za

što sv

e pad

a na z

emlju

? Kak

o se t

ijela

pokre

ću i z

austa

vljaju

? Kak

o nas

taju t

alasi?

��Po

dstak

nite d

ijete

da ne

što sâ

mo uč

ini; p

ohva

lite ga

za

trud

, a ne

samo

za us

pješn

o oba

vljen

zada

tak.

Soci

o-em

ocio

naln

i raz

voj

��Ra

zvija

spos

obno

st za

sara

dnju

i želj

u za

zajed

ničkim

aktiv

nosti

ma.

��Os

nažu

je sa

mopo

štova

nje.

��Sp

osob

no je

da pr

epoz

na, r

azlik

uje i

prav

ilno i

menu

je sv

oja i t

uđa o

śeća

nja.

��Po

štuje

prav

ila ig

re u

grup

i (s vr

šnjac

ima)

.��Bi

ra om

iljeno

g dru

ga.

��Po

dstič

ite ko

d đete

ta od

govo

rnos

t, sam

ostal

nost,

isp

unjav

anje

oček

ivanja

u ra

zličit

im si

tuacij

ama,

svije

st o s

ebi, s

vojim

osob

enos

tima,

sličn

ostim

a i ra

zlika

ma u

odno

su na

drug

e.��Pr

imije

nite i

gre i

aktiv

nosti

na sl

jedeć

e tem

e: “Š

to mi

se do

pada

kod m

ene”

, “Mo

ja oś

ećan

ja”, “

To sa

m ja”

, “Po

rodič

no st

ablo”

.��Do

sljed

no po

hvalj

ujte t

rud,

pože

ljna p

onaš

anja.

Sam

opom

oć/b

riga

o se

bi��Po

tpuno

samo

stalno

koris

ti toa

let (i

obriš

e se)

.��Ve

že pe

rtle (il

i pok

ušav

a).

��Po

stavlj

a seb

i sto,

koris

ti prib

or za

hran

jenje.

��Za

htijev

ajte v

eću s

amos

talno

st u d

nevn

im

rutin

ama:

toalet

, hra

njenje

, obla

čenje

, skid

anje,

po

spre

manje

igra

čaka

, org

aniza

cija i

održa

vanje

hig

ijene

pros

tora i

ličnih

stva

ri, igr

ačak

a.��Na

učite

dijet

e da s

ebi p

ripre

mi je

dnos

tavan

ob

rok (

kod k

uće)

, da z

aklju

čava

i otkl

jučav

a vra

ta (m

ora z

nati k

ome s

mije

otvor

iti ka

da je

sâ

mo ko

d kuć

e), k

ada i

kako

se ko

risti t

elefon

. Tr

ažite

od đe

teta d

a sâm

o ode

u pr

odav

nicu z

a os

novn

e nam

irnice

(dajt

e mu s

itan n

ovac

).

Documents

ŠTA TREBA ZNATI I KAKO POSTUPATI - Školski portal obrazovanje/UNICEF - Razvojno... · Grafikon 5: Maslovljeva hijerarhija potreba. 16 Šta treba znati i kako postupati u odnosu