MALE TAJNE USPJENOG UENJA

INTERES I MOTIVIRANOST ZA UENJE Kada neto radimo na silu i zato to to netko trai od nas:

Rezultati su nam puno loiji Za izvravanje zadataka treba puno vie vremena nego kada to isto inimo zato to sami

elimo ili zato to znamo da je to korisno za nas. Odluku da e uiti mora donijeti sam. Kada ti se ne da uiti sjeti se da je uenje neizbjeno i korisno jer nam pomae da preivimo u okolini koja se neprekidno mijenja. Samom sebi reci: Hou to nauiti. STALNO MJESTO ZA UENJE Ako uvijek ui na istome mjestu, kad mu prie , tvoj e mozak i tijelo biti spremni za uenje. Za uenje e ti trebati manje vremena, a rezultati e biti bolji. Poeljno bi bilo da ima vlastiti sobu ili svoj stalni prostor za uenje i odlaganje knjiga, materijala i kolskog pribora. Knjige i biljenice za svaki predmet trebaju imati svoje posebno mjesto. UGODNO RASPOLOENJE

Ugodne doivljaje pamtimo due i bolje. Ako se za vrijeme uenja osjea dobro, panju usmjerava na gradivo koje ui, a ne na signale neugode iz svog organizma. Tada ui bre i manje zaboravlja. Nemoj uiti im doe iz kole, kada si umoran ili bolestan. Kada doe iz kole najprije se odmori, pojedi neto, popij au vode. Kada ustane iz kreveta, najprije se razbudi, umij se, poeljaj, dorukuj i operi zube. Prostoriju u kojoj ui provjetri i optimalno zagrij. (22 C). Pazi da ne bude ni pretopla ni prehladna. Sa stola i zida makni sve to bi ti moglo

odvui pozornost. Ugasi radio i TV i ukuane zamoli da budu tii. Nastoj da ti svjetlo pada s lijeve strane (za ljevake s desne) kako ti ne bi sjena padala na ono to pie.

DNEVNI PLAN RADA Kada znamo to u kojem trenutku trebamo initi, ne gubimo vrijeme na pripreme. Sve stignemo napraviti, postiemo bolje rezultate i imamo vie slobodnog vremena. Kada doe iz kole odmah pregledaj sve knjige i biljenice. Tada se jo sjea to ste radili i to ima za zadau. Pogledaj to po rasporedu ima sutra. Izvadi knjige i biljenice iz kojih treba neto ponavljati. Posloi knjige jednu na drugu. Na vrhu neka bude najlaki predmet, a na dnu najtei. Zatim se odmori. Kada pone uiti, poni od vrha (najlakeg predmeta). Kada zavri s nekim predmetom, knjigu i biljenicu stavi u torbu. Kada se bude smanjivala hrpica, bit e ti sve ugodnije i lake raditi. 10 minuta prije predvienog poetka za uenje otii u WC, popij vode, neto pojedi i pripremi sav potreban pribor. Upisuj sve svoje obveze (zadae, ispite, aktivnosti) u tjedni raspored i dri ga na mjestu na kojem ui.

PAZITI NA SATU I UITI IM JE GRADIVO OBRAENO to vie pazi na satu, skrauje uenje kod kue. Dok slua uitelja i izvrava zadatke, ti zapravo ui. Ako kod kue ui isti dan kad je lekcija obraena, ili sljedei, jo uvijek se sjea onoga to je uitelj govorio, pa samo utvruje ono to si ve nauio. Tada ti za uenje treba manje vremena i truda. Uiti odmah nakon to je gradivo obraeno, znai uiti redovito. Dolazi redovito na nastavu, nemoj kasniti na sat, pazi na satu i ui redovito. Tada uenje nee biti muenje.

UENJE S PAUZAMA

Uiti se ne moe beskonano dugo jer se mozak umara dok radi. Ako bez pauze jedan predmet iza drugoga: tee razumije i zapamti novo gradivo, brzo zaboravlja ono to si prethodno nauio, javi se monotonija i dosada, pa uenje doivljava kao muenje. ak i kada prestane uiti, tvoj mozak i dalje obrauje naueni sadraj.Najkorisnijim se pokazao aktivan odmor- etnja, gimnasticiranje, lagano tranje..Uenje s pauzama moe si priutiti samo ako ui redovito! Nakon uenja gradiva iz jednog predmeta napravi pauzu. Pokuaj uiti 35 do 55 minuta, pa napravi pauzu od 10 do 15 minuta. Nakon duljeg uenja napravi i dulju pauzu. Odmor zaponi prije nego se jako umori. Ako je lekcija velika, podijeli je na nekoliko dijelova i nakon to naui svaki dio, napravi krau pauzu. Nemoj uiti jedan iza drugoga sline predmete ( hrvatski i engleski, povijest i geografiju, fiziku i matematiku..) jer e ti u suprotnome biti dosadno i mogue je pomijeati sline pojmove.

AKTIVNO UENJE

1. Proitaj biljeke iz biljenice- to e te podsjetiti na ono to si uo i vidio na satu.

2. Proitaj iz udbenika itavu lekciju kao da ita neki zanimljivi roman kako bi imao

predodbu o onome to e uiti 3. Razmiljaj o znaenju proitanog. Ako neto ne razumije stavi znak ? uz tu

reenicu. Kod ponovnog itanja mnoge stvari e ti biti razumljivije. Ako i nakon toga neto ne razumije, pogledaj u biljenicu, enciklopediju, Internet i sl. ili pitaj nekoga da ti objasni. Uenje bez razumijevanja je uenje napamet. Tako naueno gradivo se brzo zaboravi.

4. Pri itanju usput pogledaj sve crtee, tablice i grafikone i proitaj postavljena pitanja. To e ti pomoi da obrati pozornost na ono to je bitno i da lake razumije gradivo, a i slika se lake pamti od teksta. Kod uenja povijesti i geografije koristi se kartom ili atlasom.

5. Odgovori glasno i svojim rijeima na pitanja na kraju lekcije. Ako ne zna odgovor,

potrai ga u tekstu. Odgovaraj dok to ne bude inio teno. 6. Ako je gradivo veliko, podijeli ga na dvije do tri podcjeline izmeu kojih e praviti

kratke pauze od deset minuta. 7. Ponovno paljivo itaj odlomak po odlomak. 8. Zapii pitanja koja bi se u tom odlomku mogla postaviti.

9. Odgovori na njih glasno. 10. Podcrtavaj ili markerom oznaavaj samo bitne rijei koje e te kasnije podsjeati na

ono to treba zapamtiti i koje e ti pomoi pri ponavljanju. Dobro je i pisati natuknice o proitanome (ako se potrudi, moe nauiti praviti biljeke u obliku mentalnih mapa, to je najbolji nain). Sve to e ti pomoi da upamti i kasnije utvrdi

gradivo. 11. Datume i dogaaje ili ono to teko pamti napii na papir i zalijepi na zid na vidljivo

mjesto. Koristi razliite boje. Povremeno to proitaj, skreni pogled i pokuaj glasno ponoviti.Pokuaj pri tome pokretom doarati ono to izgovara.

12. Formule i pravila ispii na jedan papir koji e ti biti pri ruci kad zatreba. Dopisuj nove kada ih budete uili.

13. Kada si odlomak proitao do kraja i svaki njegov dio razumio, digni pogled od knjige i

svojim rijeima glasno prepriaj ono to je u tome odlomku najvanije. Ako ne zna to bi trebao rei, pronai oznaenu rije i ona e ti pomoi

14. to bi trebao rei, pronai oznaenu rije i ona e ti pomoi da krene dalje. Gradivo

prepriavaj nekoliko puta, sve dok to ne uini teno i bez greke. 15. Kada gradivo ponavlja u sebi, moe ti se initi da zna i ono to i ne zna. Kada pria

glasno, ne moe sam sebe zavaravati. Osim toga, tako gradivo vidi i uje, pa ga bolje pamti. Priajui glasno vjeba odgovaranje pred uiteljem, pa e imati manju tremu i

manje e zamuckivati i zastajkivati. Uenici koji govore teno, esto dobivaju bolje ocjene od onih koji zamuckuju.

16. .Tek kada dobro naui jedan odlomak, prijei na drugi i ponovi itav postupak. 17. Nemoj prekidati uenje dok ne naui itavu cjelinu (ili podcjelinu). Vano je stei

naviku zavravanja zapoetog posla. 18. Najtee gradivo ui prije spavanja. Kada spavamo, nita novo ne uimo, a mozak i dalje

obrauje naueno gradivo.

19. Ui uvijek po knjizi i po biljenici. 20. Korisno je sluati kada uitelj ispituje druge uenike. Tada ponavlja i provjerava

svoje znanje. Moe zapisivati pitanja koja profesor postavlja (na zadnju stranu biljenice iz tog predmeta). Nakon nekog vremena pitanja se ponu ponavljati. Ovo ti moe pomoi da nain pokazaivanja svoga znaja prilagodi oekivanjima uitelja i tako dobije bolju ocjenu.

ISPUNJAVANJE RADNIH BILJENICA I PISANJE DOMAIH ZADAA

1.Tek nekon to je lekcija dobro nauena, u radnoj biljenici ispuni dio koji se odnosi na nju. 2.Redovito pii domae zadae. To e ti pomoi da gradivo bolje razumije, zapamti i utvrdi.

3.Zadae pii sam, nemoj ih prepisivati jer to nema smisla. Pisanjem zadaa gradivo se ui i utvruje. Prepisivanjem se ne postie nita.

4.Knjigu za lektiru posudi na poetku mjeseca i svaki dan itaj barem pola sata, pravei biljeke. To e ti pomoi da uvijek napie na vrijeme i bez urbe.

PONAVLJANJE NAUENOG GRADIVA 1. ak i ono to dobro nauimo, nakon nekog vremena djelomino zaboravimo. To je prirodno i

normalno. Zaborav je najvei neposredno nakon uenja. Zbog toga je jako vano naueno gradivo glasno ponoviti prije sljedeeg sata iz tog predmeta (najbolje bi bilo 48 sati nakon uenja, a zatim opet 7 dana nakon uenja). Ako bude ekao do ispitivanja, puno e toga zaboraviti i trebat e ti znatno vie vremena za ponavljanje. Redovitim uenjem i ponavljanjem ti zapravo tedi svoje vrijeme.

ovjeka ne moe niemu pouiti, samo mu moe pomoi da to znanje pronae u sebi. (Galileo Galilei) Nema tajne uspjeha. Uspjeh je rezultat pripreme, tekog rada i uenja iz pogreaka. (Kolin Powell)

TRAENJE POMOI Kada dobro naui gradivo, zamoli nekoga od ukuana da te ispita. Tako e se osjeati sigurnijim kada stane pred uitelja. To moe initi dok ne bude siguran da zna uiti. Kada neto ne razumije ili ne zna rijeiti zadatak, zamoli za pomo prijateljicu, brata, sestru ili roditelje. Nemoj odustajati dok zadatak ne izvri do kraja i kvalitetno. Ako ti ni oni ne mogu pomoi, svakako pitaj za pomo uitelja. Vano je da odabere pravo vrijeme i nain za to. Nemoj ga prekidati u njegovom poslu. Prii mu nakon sata, doi na dopunsku nastavu ili mu postavi pitanje za vrijeme sata. Nemoj zaboraviti dii ruku i strpljivo ekati da ti da dozvolu da govori. Za pomo se moe obratiti i pedagoginji ili defektologinji u koli. elim ti puno uspjeha u uenju! Pripremila struna suradnica pedagoginja Mihaela uni, prof Velika Mlaka, listopad 2009.