-
5PRIJEDLOG PRIPREME KOLSKOG ASA Primjer 1Predmet:
Metoda: STEREOTIPI Datum:Primjer:Nastavna jedinica:
CRNOGORCI
CiljEvi:
OBrazOvNI: Sticanje osnovnih znanja
o crnogorskoj nacionalnoj manjini u BiH;
Upoznavanje s kulturom crnogorskog naroda, jezikom i pismenou,
tradicijom i simbolima crnogorskog naroda;
Uenje novih pojmova: stereotip.
FuNkCIONalNI: Razvijanje
interpretacijsko-analitikih vjetina s postavljenim problemskim
pitanjem kroz samostalan i zajedniki rad;
Osposobljavanje za prepoznavanje stereotipa i naina njihovog
prevazilaenja.
ODGOjNI: Prepoznavanje stereotipa
i negativnog uinka u odnosima meu ljudima i narodima;
Motiviranje za upoznavanje razliitih naroda i njihovih
kultura;
Sposobnost za osjeajno opaanje uenika u njegovanju kulturne
batine;
Razvijanje tolerancije prema i meu pripadnicima razliitih
etnikih i kulturnih grupa.
MEtODIKI PRIStuP NAStAvNI MAtERIJALI
Rad sa tekstom, kombinirani samostalno-grupni rad,
interpretacijsko-analitiki pristup razgovoru s elementima
problemske analize, rad sa slikovnim materijalom, rad na karti.
Tekstovi iz Prirunika; Slikovni materijal /fotografije sa CD-a/;
Karta BiH.
PRIJEDLOG ZA ORGANIZOvANJE KOLSKOG ASA
Za obradu teme predlae se metoda kombiniranog samostalno-grupnog
rada, kojim bi se postigla samoedukacijska pozadina kolskog asa,
provjerena kroz zajedniki ili grupni rad. Ta stepenastost omoguava
rast u prihvatanju i proirivanju saznanja na odabranu temu, po
pedagokim zakonitostima, od jednostavnog ka sloenijem, od opeg ka
detaljnom.
ORGANIZOvANJE KOLSKOG ASA:
uvodni dioPredvieno vrijeme: 15 minuta
MotivacijaNa poetku kolskog asa nastavnik/moderator moe upitati
uenike znaju li ispriati neki vic o Crnogorcima. Jo vei faktor
iznenaenja bio bi kada bi nastavnik sam ispriao neki vic. Cilj je
zapravo motivirati uenike za temu stereotipa, koja bi bila obraena
u uvodnom dijelu kolskog asa. Nakon isprianih ala, nastavnik moe
navesti pojam stereotipa, pojasniti njegovo znaenje i posljedice,
koje on moe izazvati. Tema se moe proiriti i na svakodnevni ivot,
na sredinu i prijatelje uenika, kako bi uenici bolje razumjeli ta
je to stereotip. Nastavnik/moderator bi trebao pribliiti uenicima
socioloku pozadinu i znaenje pojma stereotipa, te ga posebno
usredsrijediti na odnos prema nacionalnim manjinama, tj. ta on znai
u izgradnji stava i miljenja prema pripadnicima nacionalnih
manjina.
-
6NajavaNakon ovog, uvodnog dijela, nastavnik/moderator
konkretizira uvodnu temu najavljivanjem teme za obradu - Crnogorska
nacionalna manjina, te povezuje glavnu i uvodnu temu, objanjavajui
ta je to u drutvenom smislu stereotip, na primjeru Crnogoraca. I
tada uenici mogu navesti neke druge stereotipe vezane za neki
narod, koji oni poznaju. Tako e u razgovoru biti jasnije odreen
pojam stereotipa u sociolokom znaenju.
Glavni dio:ZadaciPredvieno vrijeme: 25 minuta
Uenici bi se najprije trebali upoznati s okolnostima i vremenom
doseljavanja Crnogoraca u BiH. To e saznati iitavajui tekst u
rubrici CRTICE IZ PROLOSTI.
Za to vrijeme, nastavnik/moderator moe pripremiti zidnu kartu
BiH i veliki papir (hamer-papir) na kojem e uenici iscrtati ono to
se trai u prvom zadatku ispod ove rubrike. Jedan od uenika moe
iscrtati na papiru konture BiH, a u aktivnom radu, koji bi
uslijedio, uenici bi oznaili prostore koje naseljavaju Crnogorci u
BiH, pratei zidnu kartu BiH. Uenici bi, zatim, na prostor oko
kontura BiH na velikom papiru mogli poimenino navesti najvanije
detalje iz proitanog teksta, ili samo kljune rijei. Na kraju bi
neko mogao, na osnovu crtea i kljunih rijei na papiru,
ispripovijedati ta se saznalo u okviru ovog zadatka.
Nastavnik/moderator moe upitati uenike koja bi pitanja postavili na
ovu temu, ta bi jo eljeli saznati iz ove teme, ili bar odgovoriti
na ponuena ostala pitanja ispod ove rubrike u Priruniku.
Po slinom principu, uenike bi trebalo uputiti u rubriku PRIAM TI
PRIU, koju bi oni proitali, a zatim zapisali njima nepoznate ili
manje poznate rijei. Iste te rijei bi, zatim, zapisivali na ve
koriteni papir s kartom i naznakama znaenja rijei. Zajedniki bi
pokuali objasniti te rijei. Ponovno bi se u ideji-poruci prie
provlaila tema stereotipa, to bi nastavnik/moderator trebao
naglasiti i uputiti uenike u znaenje stereotipa.
U daljnjem toku obrade teme, uenici bi trebali obraditi tri
rubrike u tri grupe, ili u tri reda, ovisno o tome kako je razred
organiziran.
Svaka grupa e zajedniki proitati tekstove i zapisati najvanije
naznake koje bi prezentirala svim uenicima. Prva grupa bi, uz
obradu rubrike POZNATE LINOSTI, mogla analizirati i crnogorsku
narodnu igru Oro i njezin nastanak. Druga grupa trebala bi navesti
stare nazive Crne Gore i historijske promjene tih naziva. Trea
grupa ima dodatni zadatak, a to je da prepozna u nacionalnoj himni
hvalu i ast koju Crnogorci iskazuju svojoj domovini, na nain
divljenja njezinim prirodnim ljepotama. Za to im moe posluiti i
priloena fotografija grada Perasta. Vodea misao za taj zadatak mogu
im biti ponuena pitanja na kraju himne.
TEmE bi bilE:
1. POZNATE LINOSTI - istaknuti pripadnici crnogorske nacionalne
manjine u BiH2. CRTICE IZ PROLOSTI - o nazivu Crne Gore3. SIMBOLI
PRETOENI U STVARNOST - crnogorska nacionalna himna u isticanju
prirodnih ljepota Crne Gore.
-
7InterpretacijaPo zavretku rada u grupama, pristupit e se
prezentaciji rezultata rada. Ti rezultati trebali bi biti
transparentni za sve uenike, zahvaljujui transparentnom papiru.
Svaka grupa e prezentirati svoje rezultate, zapisujui samo kratke
naznake na prazni prostor koritenog papira.
Zavrni dioPredvieno vrijeme: 5 minuta
Na kraju kolskog asa, zahvaljujui transparentnom papiru na kojem
su zapisivani kratki rezultati rada, bit e dobijena jedna opa slika
obraene teme. Prostor unutar kontura BiH moe se ispuniti slikovnim
matrijalima koji su koriteni kao materijal za rad u grupama. Ako
ima dovoljno vremena, moe se ve naueno, jo jednom usmeno ponoviti,
koristei se dobijenim panoom.
KORItENI MAtERIJALI
Za dio kolskog asa u kojem se radi na navedenim zadacima u
grupama, mogu se koristiti dijelovi teksta iz Prirunika, kao i sve
vrste pisanih i slikovnih izvora, karte, i slino. Konkretno, za ovu
temu ponueni su tekstovi iz Prirunika. Kako bi nastavnik/moderator
bolje organizirao kolski sat i bio u mogunosti ovaj tip kolskog asa
primijeniti i na druge teme, prikazana je specifikacija tekstova po
temama za grupe.
O POzNaTIM PrIPaDNICIMa CrNOGOrSkE NaCIONalNE MaNjINE u
BIHCrnogorci, koji su dolazili ivjeti i raditi u BiH, uglavnom su
se posvetili drutvenim djelatnostima, posebno obrazovanju, kulturi
i nauci. Veliki broj njih postali su strunjaci u svojim naunim i
drutvenim disciplinama i domenima, aktivno doprinosei dobrobiti
Bosne i Hercegovine. U vrijeme bive SFRJ, veliki broj uitelja,
nastavnika i profesora iz Crne Gore, doao je u BiH pouavati u
kolama; zasnovali su svoje porodice i ostali ivjeti u BiH. Graani,
porijeklom iz Crne Gore, najveim su dijelom izgradili svoju
karijeru i stekli znaajna i dragocjena znanja, iskustva i
materijalne pretpostavke za ivot u Bosni i Hercegovini. Ovdje emo
spomenuti samo jednog od takvih ljudi: profesora Marka Veovia,
crnogorskog romansijera, pjesnika, esejistu, roenog 1945. godine u
malom mjestu Pape, u blizini Bijelog Polja (Crna Gora). Profesor
Veovi ivi u Sarajevu, i radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta
u Sarajevu. Napisao je nekoliko knjiga i smatraju ga istaknutim
kulturnim radnikom u BiH.
1. POZNATE LINOSTI - - poznati pripadnici crnogorske nacionalne
manjine u BiH
2. CRTICE IZ PROLOSTI - o nazivu Crne Gore
O NazIvu CrNE GOrECrna Gora - to je veoma zanimljiv naziv za
jednu dravu. Meutim, taj se naziv nije uvijek koristio. U davna
vremena, koriten je naziv Duklja. Taj naziv je nastao prema jednom
starom romanskom naselju Dioclea, ije ruevine i danas svjedoe o
starim vremenima. Naziv Duklja kasnije je zamijenjen nazivom
Zeta.
-
8DETaljNIjE O DukljaNSkOj HISTOrIjIDuklja se prostirala od Boke
Kotorske do rijeke Bojane i Skadarskog jezera. Naziv je dobila po
rimskom gradu Dioclei. Od 11. stoljea ova oblast naziva se Zeta, po
istoimenoj rijeci.Upravo u 11. vijeku Zeta doivljava svoj najvei
uspon. To je bilo omogueno slabljenjem Bizantskog carstva. Ustanak
protiv Bizanta podigao je knez Stefan Vojislav 1035. godine i
ratovao protiv Bizanta s promjenjivim uspjehom sve do 1042. godine.
U tom periodu uspio je sauvati neovisnost i proiriti svoju vlast na
Travuniju i Zahumlje. Tako se njegova drava prostirala od Neretve
do Bojane. Jo vei uspon Duklja je doivjela u vrijeme njegovog sina
Mihajla (oko 1050.-1081.) i unuka Bodina (1081.-1101.). U njihovo
vrijeme vlast je proirena i na Raku i Bosnu. Mihajlo je uspio,
1077. godine, od pape dobiti kraljevsku krunu.
(Veselinovi Andrija, Srbija i Evropa u odabranim izvorima
srednjeg veka, Novi Sad, 2003.)
Tekst himne i fotografije Crne Gore sa CD-a
3. SIMBOLI PRETOENI U STVARNOST - crnogorska nacionalna himna u
isticanju prirodnih ljepota Crne Gore.
PRIJEDLOG PRIPREME KOLSKOG ASA Primjer 1
DIDAKTIKI KOMENTAR
Kombinirani samostalno-grupni rad, predvien u obradi ove teme,
prua veliku mogunost interaktivnog rada, ali i temelje za
pojedinani angaman. Rad u grupama uvijek moe ostavljati prostora za
manji ili vei pojedinani angaman uenika. Kombinirana metoda
uvjetuje grupni rad prije svega pojedinanim angamanom na
upoznavanju sa temom i zadacima. Ona daje prostor za samostalno
promiljanje i zaetak kritikog miljenja (ako su pitanja koja se
postavljaju dobro formulirana), koje se, zatim, moe provjeriti u
grupnom radu i prezentiranju rezultata tog rada. Ipak, u okviru ove
teme uglavnom se namee ostvarivanje odgojnih ciljeva, uz one
uobiajene materijale koji u sr rada stavljaju samu glavnu temu.
Odgojni cilj, koji se istie kao vaan segment ishoda ove teme, bili
bi stereotipi, njihova definicija, socioloki znaaj, posljedice po
drutvo i pojedinca i, na kraju, njihovo prepoznavanje. Zbog toga je
i sam poetak kolskog asa zamiljen kao zarobljavanje uenika u
stereotipne okove vica o lijenim Crnogorcima. Razrada ove teme o
stereotipima trebala bi pouiti o postupnom prepoznavanju
stereotipa, koje moraju prepoznati sami uenici.
Nastavnik/moderator, ni u kom sluaju, u tom prepoznavanju ne smije
servirati otkrivanje stereotipa. To treba postii razgovorom i
zajednikim zakljuivanjem. Zbog toga je veoma vano da
nastavnik/moderator dobro raspolae znanjem o definiciji stereotipa,
kako bi sam mogao voditi razgovor s uenicima.
-
9Sve ove stavke vano je navesti u razgovoru s uenicima. Ipak,
taj razgovor, ne samo u uvodnom dijelu kolskog asa, nego tokom
cijelog kolskog asa, treba ii u smjeru iznalaenja naina za
prepoznavanje stereotipa. To se moda najbolje moe postii uputama da
uenici potrae stereotipe u svom svakodnevnom ivotu, u odnosu prema
prijateljima, novom ueniku u odjeljenju ili koli, novim susjedima,
i slino. Bit e to dobra baza za nadgradnju u prepoznavanju
stereotipa na viem nivou.
Za glavni dio kolskog asa, dok uenici iitavaju zadate im
rubrike, nastavnik/moderator treba pripremiti veliki papir
(hamer-papir), koji bi bio transparentna tabela rada na kolskom
satu. Veina savremenih kolskih ploa premazana je tzv. metalik
bojom, tako da se papir moe staviti na plou uz pomo magneta. Ako je
na raspolaganju flip-chart, tim bolje. U nedostatku bilo ega od
navedenog, transparentna ploa moe se privrstiti ljepljivom trakom.
U svakom sluaju, za rad na transparentnoj tabeli dobro bi doli
markeri razliitih boja, kako bi rezultati rada po zadacima ili
grupama bili uoljiviji.
Za rad u grupama potrebno je pripremiti i slikovni materijal,
koji se moe nai na DVD-u, ili neki drugi, koji bi dodatno mogao
proiriti i obogatiti temu. Slike ne bi trebale biti prevelike, radi
kasnijeg lijepljenja na tabelu na transparentnom papiru, ali ni
premale, kako bi analiza slikovnog materijala bila uspjena.
Tokom prezentacije rada, zapisivanja kljunih rijei, objanjenja i
lijepljenja slika, vano je da nastavnik/moderator, jo u vrijeme
rada u grupama, skrene panju uenicima na vanost narodnih igara u
kulturi jednog naroda. Put usmjerenja tih pitanja i razgovora bio
bi upoznavanje s kulturnom batinom jednog naroda, tolerantan stav
prema kulturi svakog naroda, ali i prepoznavanje vanosti njegovanja
kulture.
Dobijeni materijal u obliku tzv. transparentne tabele dobar je
podstrek u navedenim ciljevima odgojne prirode. On se moe proiriti
na bilo koji narod, odnosno na bilo koju temu ovakve prirode, u
obliku projekta ili prezentacije rezultata i naina rada na kolskim
satima predmeta koji obrauje ovu temu. To moe biti adekvatan
pokazatelj tog rada na obiljeavanju dana kole ili dana otvorenih
vrata.
Stereotip se, u sociolokom smislu, obino definira kao
pojednostavljen i teko promjenjiv odnos prema nekome ili neemu.
On je posebno izraen u drutvima koja su pod teretom rasnih,
nacionalnih, socijalnih i drugih tenzija. U takvim drutvima
stereotip nalazi plodno tlo za produbljivanje netrpeljivosti i
nesnoljivosti prema razliitim drutvenim zajednicama. Osim toga, on
moe biti produkt i neupuenosti i nepoznavanja, prihvatanja i
neprovjeravanja istinitosti nekih tvrdnji i navoda.
Stereotip, zbog toga, dobija na svojoj snazi u uopavanju,
posebno kada je rije o epitetima vezanim za narod kao drutvenu
zajednicu.
Tako poznajemo stereotipe poput: hladnih Engleza, krtih kota,
lijenih Crnogoraca, tupavih Bosanaca, ali i stereotipne stavove
manjih zajednica, poput: umiljenih Zagrepana, lukavih Foaka,
poduzetnih Visoana, itd. Stereotipi zadiru u sve drutvene pore i
doseu do samih odnosa izmeu ljudi kao individua.
