tehnical drawing, tehničko crtanje, tehnička dokumentacija, sato olevic ch 18

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

199

18 KOTIRANJE

18.1. OPI PRINCIPI KOTIRANJA

Pod kotiranjem se podrazumjeva unoenje u crte brojanih vrijednosti veliine mainskog dijela, sklopa ili konstrukcije, a pod kotom mjera upisana na crteu.

Prema tome, kote slue za naznaavanje mjera veliina na crteu.

Pravilno kotiranje znai postaviti sve potrebne kote na svoje mjesto, tako da tano i odreeno oznaavaju mjernu duinu ili rastojanje. Koliko je vano pravilno prikazivanje mainskog dijela na cteu za sticanje pojma o njegovom obliku, isto toliko je vano i njegovo pravilno kotirnje razjanjenje njegovih veliina.

Kotiranje treba izvesti tako da se pri izradi mainskog dijela iskljue bilo kakve zabune, nesporazumi i greke. Svako pogreno postavljanje mjera (kota), moe da prouzrokuje velike tete.

Pri kotiranju crtea postavljaju se sljedei zahtjevi:

- kotiranje mora da bude pregledno, tj. kote razmjetene po svim projekcijama, ali tako da je svaka kota samo jedanput oznaena i to u onoj projekciji u kojoj je mainski dio najjasnije prikazan;

- kotiranje mora da bude potpuno, tj. moraju da budu unesene sve kote potrebne za proizvodnju, za ugraivanje, za sve faze rada i za kontrolu. Ne smije se nita raunati i unositi, ve samo itati. Greke ispravlja konstruktor na orginalnom crteu, s tim da se predhodno kopije povlae iz proizvodnje.

- Kotiranje se vri postupno, tj. prema tehnolokom postupku proizvodnje, s tim da u mislima slijedi postupak rada i unose kote onim redom kako ih korisnik crtea treba u radionici pri izradi mainskog dijela ili pri ugraivanju djela u sklop dijelova koristiti,

- kotiranje treba da bude ispravno, tj. sve kote unose se bez greki i onako kako ih radnik mjeri pri radu,

- kotiranje treba vriti redom, tj. najprije glavne mjere mainskog dijela u smjeru duine, irine i visine koje karakteriu predmet, onda ostale manje detalje i mjesta.

Radi udovoljavanja razliitih zahtjeva u crte treba da budu unesene:

- kote za ugraivanje, koje utvruju mjere za sklapanje i obezbjeuju meusobno funkcionisanje djelova,

18 KOTIRANJE

200

- kote za izradu, koje utvruju mjere za izradu mainskog dijela (eventualno za izradu alata) i obezbjeuju odreeni tehnoloki postupak i proces rada, i

- kote za kontrolu, koje utvruju mjere za kontrolu izvedenog mainskog dijela i obezbjeuju bru kontrolu proizvoda.

18.1.1. Definicija kote

Kota - brojana vrijednost izraena odgovarajuom jedinicom mjere koja je prikazana grafiki na tehnikom crteu pomou linija, simbola i oznaka. Funkacionalna kota mjera bitna za funkciju dijela ili prostora (kota "F" na slici 18.1) Nefunkcionalna kota mjera koja nije bitna za funkciju dijela ili prostora (kota "NF" na slici 18.1) Pomona kota mjera koja se daje samo informativno. Ona ne utie na proizvodne ili kontrolne operacije, a dobijena je iz drugih vrijednosti prikazanih na crteu ili u prateim dokumentima. Pomone kote daju se u zagradama i tolerancije se ne odnose na njih (kota "AUX" na slici 18.1) Oznaka oblika pojedinana karakteristika, kao npr. ravna povrina, cilindrina povrina, dvije povrine, izboina, navoj vijka, utor, profil i sl. Gotov proizvoda zavreni mainski dio, spreman za montau, upotrebu ili dalju proizvodnju prema tehnikim podacima iz crtea. Gotov proizvod moe biti takoe dio primljen za dalju obradu (npr. kovani i liveni proizvod).

Slika 18.1. Vrste kota na ctreu


201

18.1.2. Upotreba kota Potrebno je se pridravati sljedeih upustava:

a) svaka kota (mjera) na ctreu kotira se samo jednom; b) kota se smjeta u onu projekciju ili presjek u kojem je dotini dio

predmeta najjasnije prikazan, c) za sve kote na jednom crteu koristi se ista jedinica (npr. milimetri),

ali bez pisanja jedinice mjere. Da bi se izbjeglo pogreno tumaenje, moe se jedinica mjere koja je najzastupljenija na crteu naznaiti u primjedbi. Ako na jednom dijelu crtea treba da se upotrebi druga jedinica (npr. Nm za moment ili Pa za pritisak) onda se daje zajedno sa pripadajuom vrijednou,

d) na crteu nije potrebno kotirati vie mjera gotovog proizvoda ili dijela nego to je potrebno za njihovo odreivanje (dimenzionisanje, opisivanje). Nijedan detalj gotovog proizvoda ne odreuje se sa vie od jedne kote u bilo kojem smjeru.

Slika 18.2. Funkcionalno kotiranje

a) b)

Slika 18.3. Indirektno funkcionalno kotiranje

18 KOTIRANJE

202

Izuzetak se moe napraviti u sluaju: a) kada je potrebno navesti dopunske mjere u meufazama izrade (npr.

mjere dijela prije cementiranja ili prije zavrne obrade); b) kada dodavanjem pomone kote crte postaje jasniji: - u sluaju kada je potrebno zbog osiguranja ispravnog funkcionisanja

ili meuzamjenjivosti, daje se opis proizvodnih postupaka ili metoda ispitivanja,

- funkcionalne kote unose se direktno u crte gdje god je to mogue, slika 18.2.

Na slici 18.3. dat je primjer funkcionalnog kotiranja kod kojeg je zahtjev sa slike 18.2 dat u dvije varijante. Nefunkcionalne kote se smjetaju na nain koji je najpogodniji za proizvodnju i kontrolu.

18.1.3. Elementi kotiranja

Osnovni elementi kod kotiranja su: - pomona kotna linija; - kotna linija; - pokazna linija; - kotni zavretak; - poetna taka; - kotni broj. Razliite varijante elemenata kotiranja prikazane su na slikama 18.4 i 18.5.

Slika 18.4. Elementi kotiranja


203

Slika 18.5. Elementi kotiranja

Pomone kotne linije, kotne linije i pokazne linije crtaju se kao pune tanke linije kako je to prikazano na slikama 18.4 i 18.5 (BAS ISO 128-24, Opi principi predstavljanja- Dio 24: Linije na mainskim crteima; i BAS ISO 128 - 22, Opi principi predstavljanja - Dio 22: Osnove za linije). Pomone kotne linije crtaju se uspravno na karakteristiku koja se kotira. Ako je neophodno, mogu se crtati koso, ali meusobno paralelno (slika 18.6). Pomone kotne linije ograniavaju kotnu liniju i obavezno prelaze 1-3 mm (slike 6.22. i 6.23).

Ako treba definisati presjek konture, tada se pomona kotna linija mora neznatno produiti izvan.

Po pravilu, pomone kotne linije i kotne linije ne smiju presjecati druge linije (slika 18.8 i 18.9), osim kada to nije mogue izbjei.

Slika 18.7. Kotiranje kod presjeka

Slika 18.6. Kotiranje kada su pomone kotne linije kose, ali meusobno paralelne

18 KOTIRANJE

204

Slika 18.8. Presjecanje kotnih i pomonih kotnih linija nije dozvoljeno

Osne linije i konturne linije ne smiju se koristiti kao kotne linije, ali se mogu koristiti kao pomone kotne linije (slika 18.9).

Slika 18.9. Osne linije i konturne linije se mogu koristiti kao pomone kotne linije

Kotna linija crta se neprekinuta i kada je na crteu na koji se ona odnosi prikazan prekid (slika 18.10).

Slika 18.10. Kotiranje prekida

ispravno neispravno

neispravno


205

18.1.4. Kotni zavreci i poetna taka

Kotne linije moraju imati jasno oznaene kotne zavretke i to strelicom ili kosom linijom, ili po potrebi poetnom takom.

Strelica se formira od dvije crte spojene pod uglom 13 i 90 stepeni. Strelica moe biti otvorena, zatvorena ili zatvorena i ispunjena (slika 18.11c).

Kosa crta se crta kao jedna kratka linija nagnuta pod uglom 45, (slika 18.11 b i e). Pribline veliine strelica i kose crte prikazane su na slikama 18.11c, 18.11d i 18.11e, gdje je d-debljina pune linije i =13 do 90. Slika 18.11f pokazuje poetnu taku koja se crta u obliku malog kruga prenika priblino 3 mm.

Veliina strelice mora biti proporcionalna veliini crtea za koji se koristi, ali ne vea nego to je potrebno za jasno razumjevanje crtea.

Slika 18.11. Mogui kotni zavreci

Na jednom crteu koristi se samo jedan oblik strelice kao kotni zavretak. Tamo gdje je za kose strelice prostor mali, stavlja se kosa crta ili taka. Na crteima gdje ima dovoljno prostora vrh strelice se stavlja unutar granice kotne linije (slika 18.12). Tamo gdje nema dovoljno prostora strelice se

18 KOTIRANJE

206

Slika 18.14. Oznaavanje vrijednostikotnih brojeva (openito)

mogu nalaziti izvan predvienih granica kotne linije koja se za tu svrhu produava (slika 18.13).

18.1.5. Oznaavanje vrijednosti kota na crteu

Vrijednosti kota na crteu onaava se kotnim brojem koji se unosi u takvoj veliini koja omoguava potpunu itljivost na orginalnom crteu i kopijama. Kotni broj mora biti upisan tako da ga ne presjeca i ne odvajajaju nikakve linije na crteu. Kotni broj upisuje se u skladu sa sljedee dvije metode.

Metoda 1

Kotni brojevi upisuju se paralelno sa svojim kotnim linijama, prvenstveno u sredini i iznad kotne linije (slika 18.14).Od ovog se moe napraviti izuzetak u sluaju kada se koristi kotiranje superponiranjem.

Na kosim kotnim linijam kotni brojevi moraju biti postavljeni kao to je prikazano na slici 18.15. Kotiranje uglova moe se izvriti na dva naina (slika 18.16).

Slika 18.13.Vrh strelice van granicekotne linije

Slika 18.12. Vrh streliceunutar granice

Slika 18.15.Postavljanje kotnihbrojeva na kosim kotnim linijama


207

Slika 18.16. Naini kotiranja uglova

Metoda 2.

Kotni brojevi upisuju se tako da se mogu itati odozgo sa crtea. Kotne linije koje nisu horizontalne, prekinute su u sredini da bi se upisao kotni broj (slika 18.17).

Slika 18.17. Kotiranje kada su vertikalne kote prekinute na sredini

Kotni brojevi uglova se mogu takoe kotirati tako to se kotne linije na sredini prekinu (slika 18.18).

18 KOTIRANJE

208

Slika 18.18. Kotniranje uglova tako to se kotne linije na sredini prekinu

Odreivanje mjesta za kotne brojeve esto zahtjeva prilagoavanje razliitim situacijama. Usljed toga kotni broj se moe nalaziti:

a) blie kotnom zavretku kako bi se izbjegla dugaka kotna linija, i to samo gdje je dato prikazivanje samo dijela te linije (slika 18.19),

Slika 18.19. Kotiranje blie kotnom zavretku

b) iznad produetka kotne linije, iza spoljanjeg kotnog zavretka, ako je prostor ogranien (slika 18.20),

Slika 18.20. Kotiranje kada je prostor ogranien


209

c) na kraju pokazne linije koja zavrava na kotnoj liniji, kotna linija je prekinuta za oznaavanje kotnog broja na uobiajeni nain (slika 18.20),

d) iznad horizontalnog produetka kotne linije kada prostor ne dozvoljava da se kotni broj smjesti u prekid vertikalne kotne linije (slika 18.21).

Slika 18.21. Kotiranje iznad produetka kotne linije

Kotni brojevi ija razmjera ne odgovara nacrtanoj duini podvlai se ravnom debelom crtom (slika 18.22). Kod dijelova crtanih sa prekidom kotni brojevi se ne podvlae. Kotni brojevi koji nisu nacrtani u razmjeri najee nastaju pri naknadnim izmjenama u toku rada, kada crte jo nije kopiran, ili zbog izmjene nastale u toku proizvodnje.

Slika 18.22. Oznaavanje kotnog broja ija razmjera ne odgovara nacrtanoj duini

Slika 18.23. Simbol uz kotni broj oznaava prenik

U cilju jednostavnijeg oznaavanja i jasnijeg tumaenja crtea koriste se simboli uz kotni broj, i to:

18 KOTIRANJE

210

- prenik (slika 18.23) R poluprenik ( slika 18.24) kvadrat (slika 18.25) SR poluprenik kugle (slika 18.26) S - prenik kugle ( slika 18.27). Kada je oblik predmeta jasno prikazan, oznake za kvadrat i prenik se mogu izostaviti.

Slika 18.24. Simbol uz kotni broj kojioznaava poluprenik

Slika 18.25. Simbol uz kotni brojkoji oznaava kvadrat

Slika 18.26. Simbol uz kotni broj koji oznaavapoluprenik kugle

Slika 18.27. Simbol uz kotni broj kojioznaava prenik kugle


211

18.1.6. Metode kotiranja

Prema nainu smjetanja kota na crteu, a koje zavisi od razliitih konstrukcionih zahtjeva, razlikuju se sljedei naini kotiranja:

- lanano kotiranje, - kotiranje od zajednikog elementa, - kotiranje kordinatama, - kombinovano kotiranje.

18.1.6.1. Lanano kotiranje

Sastoji se od niza pojedinanih kota. Koristi se samo tamo gdje ne postoji opasnost ugroavanja funkcionalnih zahtjeva predmeta kada se saberu tolerancije (slika 18.28). Za lanano kotiranje moe se koristiti bilo koji kotni zavrtak, osim strelica sa uglom od 90 (kao to je to prikazano na slici 18.11d).

Slika 18.28. Lanano kotiranje

18.1.6.2. Kotiranje poev od zajednikog elementa

Ovaj metod kotiranja koristi se kada nekoliko kota istog smjera ima zajedniki poetak. Kotiranje u odnosu na zajedniki element moe biti paralelno ili kotiranje superponiranjem (sa uzastopnim dodavanjem). Kod paralelnog kotiranja vri se paralelno razmjetanje odreenog broja pojedinih kotnih linija, koje su tako razmaknute, da se lako moe upisati kotni broj (slika 18.29).

18 KOTIRANJE

212

Slika 18.29. Paralelno kotiranje

Slika 18.30. Paralelno kotiranje superponiranjem

Kotiranje superponiranjem je uproeno paralelno kotiranje i koristi se kada postoje prostorna ogranienja i kada ne dolazi do problema jasnog oitavanja crtea (slika 18.30). Poetna taka se prikladno smjeta, a suprotni kraj svake kotne linije ograniava se samo strelicom. Tamo gdje nema opasnosti od zabune kotni brojevi se mogu smjestiti na sljedei nain:

- blizu vrha strelice, u liniji s odgovarajuom kotnom linijom ili - blizu vrha stelice, iznad kotne linije (slika 18.30).

Prednost primjene kotiranja superponiranjem je i u mogunosti kotiranja u dva pravca. U takvom sluaju poetne take mogu biti kako je prikazano na slici 18.31.


213

Slika 18.31. Kotiranje superponiranjem u dva pravca

18.1.6.3. Kotiranje koordinatama

Umjesto kotiranja kako je to prikazano na predhodnim slikama, moe se koristiti i tabela sa upisanim kotnim brojevima, kao to je to prikazano na slici 18.32.

Slika 18.32. Kotiranje koordinatama Koordinte na numerisanom rasteru (poloajni plan, na primjer tlocrt naselja) oznaavaju se kako je to prikazano na slici 18.34.

x y 1 20 160 13.5 2 20 20 13.5 3 60 120 11 4 60 60 13.5 5 100 90 26

x= 0 y= 100

Slika 18.33. Koordinate na numerisanom rasteru

18 KOTIRANJE

214

Slika 18.34. Kotiranje na numerisanom rasteru

Koordinate gabaritnih (ili nekih drugih) vanih taaka, koje se nalaze na numerisanom rasteru, mogu se navesti posebno za svaku taku ili u tablici (slika 18.34).

18.1.6.4. Kombinovano kotiranje

Ukoliko je potrebno, na crteu se kombinuje pojedinane kote, lanano kotiranje i kotiranje poev od zajednikog elementa (slika 18.35).

Slika 18.35. Primjeri kombinovanog kotiranja

x y 1 10 20 2 80 40 3 70 80 4 20 60


215

18.1.7. Kotiranje prenika

Vri se na tri naina i to unutar samog kruga, sa vanjske strane ili se kotira samo poluprenik (slika 18.36).

Slika 18.36. Naini kotiranja prenika kruga

18.1.8. Kotiranje tetive, luka, ugla i poluprenika

Tetive, lukovi i uglovi kotiraju se kao to je prikazano na slici 18.37. Pri kotiranju tetive, kada je ugao manji ili jednak 90, kota je uporedna sa ishoditem pomonih kotnih linija. Pri kotiranju luka kota je paralelna sa krunim lukom, kotira se duina luka i oznai luk nad kotnim brojem. Kada je luk vei od 90, tada se zahtjeva nain kotiranja kako je prikazan na slici 16.38.

Mjere kota piu se u stepenima (), minutama() i sekundama(), u obliku decimalnih brojeva(40.5) ili radijalnih (rad) (slika 18.39).

Slika 18.37. Kotiranje tetive, luka, ugla i poluprenika

a) b)c)

18 KOTIRANJE

216

Slika 18.38. Duina luka pri uglu 90 Slika 18.40. Podruije upisivanja mijera Pri kotiranju ugla koristi se kao kotna linija kruni luk (slika 18.38). Sredite luka (kotne crte) lei u presjecitu pravaca koji tvore kotu, ali se posebno ne oznaavaju. Mjere se zapisuju u poloaju da je itljiva sa donje ili desne strane (slika 18.40). Ukoliko se kotiranje u podruiju 30 ne moe izbjei, mjere se mogu itati sa lijeve strane.

Uglovi kod crtanja ploa, limova i slino, ukoliko se ne obiljeavaju u stepenima, minutama i sekundama, predstavljaju se sa duinskim mjerama (slika 18.41). Debljina ploe upisuje se u nacrtu (t=6, slika 18.42); ukoliko je potrebno, dati podatak se zapisuje na pokaznu liniju, ali u oba sliaja dodatni pogled je suvian.

Slika 18.39.Jedinica za kotu


217

Slika 18.41. Nekotirani ugao Slika 18.42. Kotiranje ploe debljine t=6 mm

Kod polovinih presjeka povlae se kote do pomonih kotnih linija smjetenih na konturama, koje su vidljive u oba pogleda, a ostale kote su skraene. Taj nain kotiranja je doputen samo za simetrine dijelove (slika 18.43). U pojedinim primjerima mogu se kotirati take krivulje pojednostavljeno, tako da se kombinuju pomone i glavne kotne linije (slika 18.44). Broj taaka je ovisan o savijenosti geometrijskog modela (oblika) i utie na kvalitet dobivene krivulje.

Slika 18.43. Kotiranje simetrinih presjeka

18 KOTIRANJE

218

Slika 18.44. Pojednostavljeno kotiranje prenika

Kod velikog broja kota u jednoj ravni koristi se pojednostavljeno uporedno kotiranje sa zajednikim ishoditem. Sve kote povlae se iz iste take, koja predstavlja ishodite, do pojedinanih pomonih kotnih linija (slika 18.45).

Slika 18.45. Pojednostavljeno uporedno kotiranje

Jednake podjele uglova kod otvora definiu se sa jednom skupnom kotom, na kojoj se upisuje broj, veliinu ugla i ukupni ugao izmeu poetnog i krajnjeg otvora (slika 18.46.a). Ukupna razdaljina se upisuje u


219

zagradu. Kod kotiranja ugla izmeu dva otvora, moe se koristiti pojednostavljeno uporedno kotiranje izmeu dva otvora.

Nain kotiranja (slika 18.46b) zavisi od zahtjevane tanosti udaljenosti izmeu otvora.

Kada su prenici otvora jednaki, crta se samo jedan otvor, a preostali definiu na presjeku sredinjica, to u stvari predstavlja sredita otvora (slika 18.46c).

rafriran i kotiran presjek profila (zaokrenuti presjek) crta se sa punom tankom linijom (slika 18.47).

a) b) c)

Slika 18.46. Kotiranje jednakih uglova

Slika 18.47. Duina 130 dijeli se na pet jednakih dijelova

18 KOTIRANJE

220

18.1.9. Kotiranje detalja Detalji na predmetu se crtaju, kada se ne moe kotirati odreeni detalj u odabranom mjerilu (slika 18.48). Mjesto koje se eli izdvojiti zaokrui se sa tankom punom crtom i oznai nekim slovom (npr. X). Kraj slova se zapie i razmjera, sa kojim je detalj uvean (npr. X 2:1). Detalji se crtaju pojednostavljeno, bez rafura i presjeka (slika 18.49).

Slika 18.48. Poveavanje zaokruenih dijelova (detalja)

Slika 18.49. Detalji


221

Kod detalja ljebova i rubova na konturi, izvlai se osnovni oblik predmeta sa punom tankom crtom (mjera 9 i 10, slika 18.48). Kotna i pomona kotna linija u veini sluajeva su okomite jedna na drugu. U nekim sluajevim, radi preglednosti kod kotiranja odstupa se od tog pravila (mjera 10, slika 18.48).

18.1.10. Kotiranje simetrinih dijelova

Kod kotiranja treba paziti, da se ne piu kote koje se ponavljaju. Na taj nain se izbjegava mogunost, da se pri popravljanju crtea, ponovljena kota previdi. Kod simetrinih tijela, mjere se ne ponavljaju, ime se iskljuuje svaka mogunost nesporazuma (slika 18.50).

Slika 18.50. Simetrini dijelovi kotiraju se samo jedanput

Udaljenosti rubova i otvora od sredinjice oznaavaju se za simetrine dijelove, pri grubo tolerisanim mjerama (eline konstrukcije), sa oznakom jednako (=) (slika 18.51). Kada se zahtjevaju velike tanosti, tada se dopisuje tolerancija simetrinosti.

18 KOTIRANJE

222

Slika 18.51. Upotreba znaka jednakosti kod simetrinih tijela

18.1.11. Kotiranje uputenja i zakoenja

Uputanja se kotiraju tako, da se upie ugao i dubina ili prenik i ugao uputanja (slika 18.52).

Slika 18.52. Kotiranje uputanja


223

Kod zakoenja rubova pod uglom od 45 upisuje se dubina i ugao na istoj kotnoj liniji. Zakoenja, razliita od 45, kotiraju se sa dvijema kotama (dubina i ugao zakoenja) (slika 18.53).

Slika 18.53. Kotiranje zakoenja

Ako se projekcije crtaju djelimino, kotne linije koje presjecaju ose simetrije, moraju biti nacrtane tako da prelaze preko centara osa za 2 do 3 mm. U tom sluaju je druga strelica izostavljena (slika 18.54). Ako je nekoliko dijelova nacrtano i kotirano u jednom sklopu, kote svakog pojedinog dijela grupiu se odvojeno, koliko je to god to mogue (slika 18.55).

Slika 18.54. Kotiranje projekcija koje se crtaju djelimino

Slika 18.55.Kotiranje dijelova u sklopu

18 KOTIRANJE

224

18.1.12. Kotiranje suenja (konusa) i nagiba (BAS ISO 3040)

Pravilni konus je potpuno definisan sa prenikom i svojom duinom. Kod crtanja konusa na crteu moraju se upisati i sljedei podaci:

- nagib konusa, koji je definisan sa uglom ili odnosom 1:x;;

- uglom namjetanja /2, koji je potreban pri namjetanju stroja; - prenik na izabranom presjeku, koji se oznai u konusu ili van njega, i - mjeru, koja definie poloaj presjeka.

Nagib konusa je odreen sa prenikom D baze i njegovom duinom L.

LD Nagib=

Rezultat se pie u obliku razlomka x L

D1 = s obzirom da je D+L=1+x

Razmjera daje duinu, pri kojoj se promjer smanjuje za 1 mm. Primjer: Prenik konusa je mm D25 =, a duina konusa mm L250 =.

10 110

1250

25 1 = = = =mmmm

LD

x

Na svakih 10 mm duine, prenik konusa se smanji za 1 mm. Na slici 18.56 prikazan je konus sa znakom za suenjem. Konus oznake ukazuje na smjer suenja.

Slika 18.56. Konus

a) b) c)

Slika 18.57. a - zarubljeni konus; b-izrezana traka; c- sastavljeni trougao

1:x

b)


225

Ugao konusa (stoca) odreuje se pomou funkcije tangens.

Ugao konusa : LD tan tan2 2

=

Rezutat se pie u decimalnom obliku i pretvara se u stepne ili radiane. Primjer: Poluprenik osnove konusa mm / D30 2=, a duina mm L240 =.

125 0 224030 2, tan tan =

51 14 25 14 125 7 2 = = =o o o, , ili rad , rad ,248 0 124 0 2= Suenje pri zarubljenom konusu je odreeno odnosom razlike prenika (D-d) i duine L.

()L

d Dx

= 1

Za lake razumjevanje izree se iz zarubljenog konusa trake irine d (slika 18.57b). Preostali trougli se sastave i nastaje jednokraki trougao (slika 18.57c). Umjesto promjera D ostane razlika D-d. Suenje konusa oznaava se sa oznakom, koja daje informaciju o odnosu i smjeru suenja (slika 18.58). Ugao se zapisuje u stepenima ili u decimalnom obliku, zavisno od stroja na kojem se konus izrauje. Slika 18.58. Dvojni konus Slika 18.59. Obiljeavanje konusa,nagiba

18 KOTIRANJE

226

Slika 18.60. Unutranji konus i kota namjetanja na stroj

Konuse za posebne namjene normira BAS ISO 1119. Kod konusa za alate po BAS ISO 296, oznaka se zapisuje kod metrikog konusa 50, kao i Morseovog konusa 2 (ili samo Morse2). Mjera za kontrolu konusa takoe se umee u crte. Poloaj najveeg prenika izvlai se sa punom tankom crtom (slika 18.60). Odreena je tolerisana mjera s obzirom na verikalnu ravan (mjera 20-0.2, slika 18.59 i 5-0.2., slika 18.60). U sluaju, da nazivna mjera konusa ne lei na dodiru prelaza, poloaj prenika odreuje se sa punom tankom crtom (mjera 25-0.2 slika 18.60). Kolika je tanost izrade konusa, zavisi prije svega od zahtjeva upotrebe. Tolerancije su odreene za prenik, ali i za oblik. Kada se eli naglasiti normirani metarski konus i njegovu tanost izrade, tada se upisuje u okvir (slika 18.62). Na konusu se upie tolerancija samo u posebnim sluajevima, a tada poloaj mora biti odreen sa kotom (slika 6.63).

Slika 18.61. Vanjski konus


227

Slika 18.62. Standardni konus Slika 18.63.Tolerancija prenika

Najee upotrebljivi normirani konusi:

1:5 (/2=54238) za klizne sklopke, potporne baglame, lako promjenjive strojne dijelove, koji su optereeni popreno na osu ili sa torzijom,

1:6 (/2=44549) za uske konuse pipa, umetna frezla, 1:10 (/2=25145) za poklopce sklopki, podesive leajne jastuke,

popreno, uzduno i na torziju optereene strojne dijelove;

1:12 (/2=22310) za kotrljajne leajeve; 1:20 (/2=12556) za konina drala alata.

Suenja za pravilnu piramidu izraunavamo (slika 13.64) iz odnosa La

x= 1, a

za zarubljenu piramidu iz obrasca ()L

b ax

= 1 (slika 13.65). Polovina ugla

2 kod piramide je odreena sa

La tan2 2= , a zarubljena piramida sa

()L

b a tan2 2 = . Nagib se nanosi na suenje, zato se izraunava na slian

nain (La

x2 21= za cijelu piramidu; ()

Lb a

x2 21 =za zarubljeni oblik).

18 KOTIRANJE

228

Slika 18.64. Piramida Slika 18.65. Zarubljena piramida

Slika 18.66. Oznaka sunje, nagib i ugao nagiba

Ukoliko se suenja i nagibi obiljeavaju u odnosu na ivice, pored odnosa se upie i oznaka (slika 18.66).

Kod konusa i piramida se nagib ne oznaava esto. Namjenjen je prije svega za oznaavanje kosih povrina, etverougaonih podloaka, klinova i utora (slika 18.67, 18.68 i 18.69 ).

Slika 18.67. "U" profil Slika 18.68. Klin sa nagibom

8


229

Slika 18.69. Utor za klin 18.1.13. Kotiranje tolerisanih mjera Obiljeavanje tolerisanih mjera vri se kako je to prikazano na slici 18.70. Uz kotni broj postavlja se oznaka toleranciskog polja, a vrijednosti tolerancije upisuju u obliku tabele kraj crtea.

Slika 18.70. Kotiranje tolerisanih mjera

Mjere koje su sa naruiocem posebno definisane i koje se moraju tano podudarati i kontrolirati, pieu se u okvir (slika 18.71).

Slika 18.71. Provjeriti mjeru

18 KOTIRANJE

230

18.2. CRTANJE DIJELOVA PO FAZAMA

Kojim radosljedom crtati je naroito vano za poetnike. Pri tom se mogu izdvojiti sljedee mogunosti:

Radni koraci pri crtanju se prilagoavaju obliku predmeta. Postupak je prikazan na primjeru drala (slika 18.72). Dralo se razdvaja na: glava(a), otvor(b), dio za dranje(c), postolje (d), letva(e) i otvori za vijke(f), (slika 18.73). Pojedinani oblici drala su crtani kako se nadograuju jedan na drugog (slika 6.74 do 6.79).

Najprije su nacrtani pojedinani elementi trodimenzionalno. Mjere dijelova nanose (kotiraju) se po odgovarajuem redosljedu (slika 6.80). Kod otvora koriste se dvije vrijednosti mjera: jedna za promjer 36 mm i druga za duinu 20 mm. Za glavu je potrebno definisati dvije mjere, ali obzirom da je duina jednaka duini otvora, dovoljno je da se upie samo promjer 60 mm. Vana mjera je visina drala.

Uzimamo u obzir duinu 80 mm od spoljanje strane postolja do sredinjice i visinu poduprijetog dijela (letve) 6 mm. Postolje je dugo 75 mm, iroko 45 mm i visoko 16 mm. Visinu dijela za dranje nije potrebno kotirati, jer je definisan sa visinom drala. Potrebno je definisati donju (63 mm) i gornju (38 mm) mjeru irine i duine (debljina) 10 mm.

Duina letve je jednaka duini postolja, te je potrebno upisati irinu 20 mm i duinu (debljinu) 6 mm. Sa dimenzijom 12 mm ne definie se sredina letve, nego udaljenost sredine otvora od eone povrine. Udaljenost izmeu sredinjica definisana je sa vrijednosti 38 mm, a promjer otvora 14 mm. Kotiranje na po ovom redu omoguava, da se neka mjera ne zaboravi ili da se ne napie dva puta.

b

a

c

d

e

f

Slika 18.74. Otvor,

definisan kao valjakSlika 18.73.Predmet,

razdjeljen na segmenteSlika 18.72. Dralo


231

Slika 18.75. Projekcija glave draa Slika 18.76. Postolje u obliku kvadra

63

36

39

75

1445

1012

20

5

20

80

510

60

38

Slika 18.79. Otvori za vijke su oblika valjka Slika 18.80. Kotiranje

Slika 18.78. Postolje u obliku kvadra Slika 18.77. Dio za dranjejetrapeznog oblika

18 KOTIRANJE

232

50

24

Radni koraci se prilagoavaju postupku izrade. Ovaj nain je naroito pogodan, ukoliko e se materijal obraivati postupkom skidanja materijala. Primjer je dat na jednoj viljukastoj glavi (slika 18.81). Poetni materijal je kvadratnog poprenog presjeka ije su mjere 60 mm i visine 110 mm (slika 18.82). Svaki korak obrade se posebno tretira, bez predhodnog unoenja kota (mjera). Sa donje strane strue se ep promjera 50 mm, duine 25 mm (slika 18.83). U epu je ufrezan utor irine 25 mm i dubine 10 mm (slika 18.84). Slika 18.85 prikazuje frezanu ivicu po duini 60 mm. Visina je 15 mm, pa po visini kvadrata preostaje jo 15 mm. Glava je polukruno zaobljena, a ishodite osa simetrije je 55 mm udaljeno od donje ivice (slika 18.86).

U ishoditu se provrti otvor 30 mm (slika 18.87), zatim freza 25 mm irok i 62 mm dubok usjek (slika 18.88). Na kraju se mjere jo jednom provjere i napiu u konanom obliku (slika 18.89).

Dalja nadogradnja se definie u pravcu namjene i funkcije elementa, mogunosti izrade do konanog geometrijskog modela.

110

60

60

Slika 18.82. Oblik poetnog materijala Slika 18.83. Struganje epa

Slika 18.81.Viljukasta glava


233

50

15

10

25

Slika 18.84. Frezanje utora Slika 18.85. Izrada ivice

56

Slika 18.86. Polukruna glava

30

Slika 18.87. Buenje otvora (rupe)

18 KOTIRANJE

234

25

62

Slika 18.88. Frezanje usjeka

25

62

60

60

25

1025

55 110

15

50

50

Slika 18.89. Nain kotiranja

Documents

tehnical drawing, tehničko crtanje, tehnička dokumentacija, sato olevic ch 18