TEHNIKA DOKUMENTACIJA

111

11 UVOD

Tehniko crtanje uvodi u jezik tehnike, ukazuje na pojedine propise, standarde, pravila, principe i naela koja su konvencionalno usvojena kao sredstva za sporazumjevanje svih tehnikih strunjaka svijeta. Naini izraavanja na crteu temenje se na pravilima crtanja, koja su definisana u standardima BAS (Bosansko - Hercegovaki standard), ISO (International Organization for Standardization), DIN (Deutsches Institut fr Normung) i EN (Euopean Norms).

Zadatak tehnikog crtanja je da kroz crte potpuno i jednoznano definie oblik , mjere, materijal, nain obrade i izrade i druge karakteristike mainskog dijela, maine aparata i ureaja, tako da je razumljivo za sve strunjake bez obzira na jezik kojim se slui. Razlikuje se slobodno umjetniko i strogo definisano tehniko crtanje, koje je zasnovano na odreenim pravilima i preporukama.

Tehniki crte koristi se za sporazumjevanje meu uesnicima u procesu stvaranja i razvoja proizvoda, predstavlja osnovnu informaciju pri izradi proizvoda i kasnije pri njegovom odravanju. Na njemu su predstavljeni geometrijski oblici kao i podaci u pisanom obliku. Na crteu sa sastavnicom dati su svi potrebni podaci za realizaciju (izradu i ispitivanje) proizvoda. Kod proizvodnje nekog proizvoda, osim geometrijskog modela vane su eksplicitne informacije, koje se koriste prema preporukama, propisima i standardima (npr. hrapavost povrine, simboli, oznake i sl.), te implicitne informacije, koje predstavljaju nenormirana znanja o nainu obrade, parametrima obrade, o materijalu i sl.

11.1. STANDARDI

Standardizacija predstavlja djelatnost uspostavljanja odredaba za opu i viekratnu upotrebu, koje se odnose na postojee ili mogue probleme, radi postizanja optimalnog stepena ureenosti u datom podruiju (definicija prema EN 45020).

Standard je dokument za opu i viekratnu upotrebu, donesen konsenzusom i odobren od priznatog tijela, koji sadri pravila, smjernice ili karakteristike aktivnosti ili njihove rezultate i koji ima za cilj postizanje optimalnog stepena ureenosti u datom podruju. U stvarnosti oni predstavljaju osnovu za sporazumjevanje izmeu kupca i proizvoaa, kao i izmeu konstruktora i korisnika. U mainstvu nude konana rjeenja brojnih mainskih dijelova.

11 UVOD

112

Dravni standard Bosne i Hercegovine oznaava se kraticom BAS ( u daljem tekstu BAS standardi).

U skladu sa Zakonom o standardizaciji Bosne i Hercegovine BAS standarde i druge dokumente iz podruija dravne standardizacije priprema, prihvata, izdaje i odrava Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo BiH. Preporuke pomau da se modeli oblikuju, njihova izvedba i tok izrade smisleno predstave i pojednostave.

Standardi nastaju iz meusobne povezanosti istraivake djelatnosti i prakse, pri emu se ograniavaju prije svega na ponovljive zahtjeve. Standardizirani elementi jednostavno se zamjenjuju, jer su izmeu sebe kompatabilni.

Standardi pomau, da se ostavari vea racionalizacija, i to je prije svega vano, vei kvalitet konanog izradka, veu sigurnost kako za korisnika tako i za sami elemenat.

DIN, ISO, EN su standardi koji se preporuuju. Njihova upotreba i koritenje se preputa konstruktoru.

11.2. MEUNARODNI STANDARDI ISO (International Organization for Standardization), Meunarodna organizacija za standardizaciju, svjetska je federacija nacionalnih institucija za standardizaciju, ISO lanica. Rad na pripremanju meunarodnih standarda odvija se u ISO tehnikim komitetima. Svaka ISO lanica koja je zainteresovana za predmet rada nekog od osnovanih tehnikih komiteta ima pravo da delegira svoga predstavnika u taj komitet. Meunarodne organizacije vladine i nevladine, koje su u vezi sa ISO, takoe uestvuju u radu. ISO usko sarauje sa meunarodnom komisijom za elelktrotehniku (IEC) u vezi sa pitanjima standardizacije u elektrotehnici.

Internacionalni standard predstavlja nacrt koji je usaglaen sa pravilima datim u ISO/IEC Directives, Dio 3.

Nacrti meunarodnih standarda koji su prihvatili odgovarajui komiteti, alju se svim ISO lanicama na glasanje. Da bi standard bio publikovan kao meunarodni, potrebno je odobrenje najmanje 75% lanica. Osnovna namjena organizacija je pomo pri usklaivanju skupnih nacionalnih standarda, kojima se uklanjaju razlike kod tehnikih preporuka.

U veini sluajeva se standardi pruzimaju ( BAS ISO, BAS DIN, DIN IEC, i sl.). Nadlenost je razdjeljena na tehnike komitete TC (Technical Comimittees). Komiteti izrauju i usklauju standarde koji se potom izdaju kao nacionalni standardi.

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

113

11.3. EVROPSKI STANDARDI Davanjem tehnikih preporuka dravama zapadne Evrope (EU ili EFTA), ustanovljeno je 1961 godine dodatna institucija CEN/CENELEC, koja ima sjedite u Briselu.

Cilj pri izradi evropskih standarda je dodatno usklaivanje i harmonizacija nacionalnih standarda, to dodatno daje podrku zajednikog evropskog standarda. Dunost svake lanice evropskih standarda je, da ih preuzme u nepromjenjenom obliku u nacionalne standarde. Oznaeni su sa EN, a pruzeti se definiraju sa oznakom BAS EN.

11.4. STANDARDNI BROJEVI Redovi standardnih brojeva (BAS ISO 3:2004; BAS ISO 17:2004; BAS ISO 497:2004)

U svim podruijima gdje je potreban neki raspored brojeva, standardizacija se sastoji u tome da se neke karakteristike postave u skladu sa jednom ili vie redova brojeva koji pokrivaju sve zahtjeve minimalnim brojem lanova. Standardni brojevi nude najloginiji nain neprekinute pokrivenosti kompletnog raspona zahtjeva u nekom datom polju (snagama motora, kapacitetima pumpi itd.)

Standardni brojevi su dogovorene zaokruene vrijednosti lanova geometrijskih redova, koji ukljuuju cijele stepene od 10 i imaju sljedee faktore porasta: 510, 1010, 2010, 4010, i 8010

u saglasnosti sa tabelama 11.1 i 11.2 u kojima su standardni brojevi dati u intervalima od 1 do 10. Redovi standardnih brojeva su neogranieni u oba smjera, vrijednosti standardnih drugih decimalnih podruija dobijaju se mnoenjem vrijednosti iz datih tabela pozitivnim ili negativnim cijelim stepenima broja 10.

Svi redovi standarnih brojeva imaju oznaku koja poinje slovom R.

Redovi izloeni u tabeli 11.1. su redovi za normalnu upotrebu i nazivaju se osnovnim redovima . Oni se razlikuju po oznakam:

R5 R10 R20 R40

Vrijednosti iz R5 reda imaju prednost nad onim iz reda R10, ovi nad onim iz reda R20, i najzad ovi nad onim iz reda R40.

11 UVOD

114

Tabela 11.1. Osnovni redovi standardnih brojeva Osnovni redovi Teoretske vrijednosti

R5 R10 R20 R40 Nazivni

broj Logoritam. mantise

Izraunate vrijednosti

Procentualna razlika izmeu osnovnih redova i

izraunatih vrijednosti %

1,00 1,00 1,00 1,00 0 0,00 1,000 0 1,06 1 025 1,0593 +0,07 1,12 1,12 2 050 1,1220 -0,18 1,18 3 075 1,1885 -0,71 1,25 1,25 1,25 4 100 1,2589 -0,71 1,32 5 125 1,3335 -1,01 1,40 1,40 6 150 1,4125 -0,88 1,50 7 175 1,4962 +0,25

1,60 1,60 1,60 1,60 8 200 1,5849 +0,95 1,70 9 225 1,6788 +1,26 1,80 1,80 10 250 1,7783 +1,22 1,90 11 275 1,8836 +0,87 2,00 2,00 2,00 12 300 1,9953 +0,24 2,12 13 325 2,1135 +0,31 2,24 2,24 14 350 2,2387 +0,06 2,36 15 375 2,3714 -0,48

2,50 2,50 2,50 2,50 16 400 2,5119 -0,47 2,65 17 425 2,6607 -0,40 2,80 2,80 18 450 2,8184 -0,65 3,00 19 475 2,9854 +0,49 3,15 3,15 3,15 20 500 3,1623 -0,39 3,35 21 525 3,3497 +0,01 3,55 3,55 22 550 3,5481 +0,05 3,75 23 575 3,7584 -0,22

4,00 4,00 4,00 4,00 24 600 3,9811 +0,47 4,25 25 625 4,2170 +0,78 4,50 4,50 26 650 4,4668 +0,74 4,75 27 675 4,7315 +0,39 5,00 5,00 5,00 28 700 5,0119 -0,24 5,30 29 725 5,3088 -0,17 5,60 5,60 30 750 5,6234 -0,42 6,00 31 775 5,9566 +0,73

6,30 6,30 6,30 6,30 32 800 6,3096 -0,15 6,70 33 825 6,6834 +0,25 7,10 7,10 34 850 7,0795 +0,29 7,50 35 875 7,4989 +0,01 8,00 8,00 8,00 36 900 7,9433 +0,71 8,50 37 925 8,4140 +1,02 9,00 9,00 38 950 8,9125 +0,98 9,50 39 975 9,4406 +0,63

10,00 10,00 10,00 10,00 40 1000 10,0000 0

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

115

Tabela 1.2. Izuzetni red R80

1,00 1,80 3,15 5,60 1,03 1,85 3,25 5,80 1,06 1,90 3,35 6,00 1,09 1,95 3,45 6,15

1,12 2,00 3,55 6,30 1,15 2,06 3,65 6,50 1,18 2,12 3,75 6,70 1,22 2,18 3,87 6,90

1,25 2,24 4,00 7,10 1,28 2,30 4,12 7,30 1,32 2,36 4,25 7,50 1,36 2,43 4,37 7,75

1,40 2,50 4,50 8,00 1,45 2,58 4,62 8,25 1,50 2,65 4,75 8,50 1,55 2,72 4,87 8,75

1,60 2,80 5,00 9,00 1,65 2,90 5,15 9,25 1,70 3,00 5,30 9,50 1,75 3,07 5,45 9,75

Navedene oznake zadovoljavaju ako redovi nisu ogranieni ni u jednom smjeru. Ako to nije tako, koristi se sljedea metoda da se oznae granice:

R10 (1,25 ...) red ogranien vrijednou lana 1,25 (ukljuujui i njega) kao donjom granicom

R20 (... 45) red ogranien vrijednou lana 45 (ukljuujui i njega) kao gornjom granicom

R40 (75... 300) red ogranien vrijednou lanova 75 i 300 (ukljuujui i njih) kao donjom, odnosno gornjom granicom.

Izuzetni red R80 izloen je u tabeli 11.2. Brojevi iz osnovnih redova imaju prednost nad brojevima iz reda R80.

Izvedeni redovi su redovi dobijeni uzimanjem svakog drugog, treeg i etvrtog odnosno petog lana osnovnog reda. Izvedeni redovi se oznaavaju oznakama osnovnog reda iz kojih su izvedeni, tako to se dodaje kosa crta i broj 2,3,4, ... ili p. Ako je red ogranien oznaka treba

11 UVOD

116

ukljuiti i oznake graninih lanova, a ako nije, treba upisati bar jedan lan reda.

PRIMJERI:

R5/2 (1 ... 1 000 000) Izvedeni red ogranien lanovima 1 i 1 000 000 (ukljuujui i njih oba)

R10/3 (... 80 ...) Izvedeni red neogranien u oba smjera, a ukljuuje lan 80.

R20/4 (112 ...) Izvedeni red ogranien, kao donjom granicom lanom 112 (ukljuujui i njega).

R40/5 (... 60) Izvedeni red ogranien, kao gornjom granicom lanom 60 (ukljuujui i njega).

NAPOMENA:Izvedeni red R10/3 (1...) koji je dobijen poevi od broja 1, uzimanjem svakog treeg lana osnovnog reda R10, sadravao bi sljedee lanove 1, 2, 4, 8, 16, 31, ...) Njegov faktor porasta je oko 2).

Openito je: r indeks osnovnog reda p korak izvedenog reda, odnosno broj koraka u osnovnom redu potreban za razvijanje izvedenog reda, onda je faktor porasta izvedenog reda

r/ p 10 S druge strane, ako je N cio pozitivan ili negativan bri+oj onda je lan za indentifikaciju izvedenog reda

40 10/ N

a izvedeni red se oznaava sa

() ... ... R/ N p/ r40 10 Na kraju, ako je x neki cio broj, pozitivan, negativan ili nula, onda je bilo koji lan izvedenog reda

)rpx N( x) r/ p( / N+ = 40 4010 10 10

11.5. TERMINI

Teoretske vrijednosti

Razvijeni lanovi redova

()N 510, ()N 1010, itd.

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

117

Izraunate vrijednosti

Vrijednosti pribline teoretskim vrijednostima, izraene sa 5 cifara (relativna greka, u poreenju sa teoretskim vrijednostima, je manja od 1/20 000).

Standardni brojevi

Zaokruene vrijednosti u saglasnosti sa kolonama R5, R10, R20, R40 i R80.

Nazivni brojevi

Artimetiki red uzastopnih brojeva koji oznaava standardne brojeve poev od 0 za standardni broj 1,00.

11 UVOD

118